ZAKON

O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Predmet zakona

Ovim se zakonom ureuje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina,

nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova,

mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika

dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski

nadzor, zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja glede upravljanja

mineralnim sirovinama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem

tekstu: Federacija).

Rudno blago je dobro od opeg interesa i pod posebnom je zatitom.

lanak 2.

Znaenje izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu imaju sljedea znaenja:

Mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogue

izravno ili neizravno gospodarski koristiti.

Upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za

(optimalnu) eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina.

Rudnik je ogranieni zemljini prostor gdje se vri eksploatacija mineralnih sirovina,

ukljuujui strojeve, zgrade, graevinsku infrastrukturu, deponije, odlagalita,

skladita i druge objekte koji su potrebni za izvoenje rudarskih radova.

Rudnik u pravnom smislu je gospodarsko drutvo ija je temeljna djelatnost

eksploatacija mineralnih sirovina.

Rudarski objekt je objekt u eksploatacijskom polju na povrini i/ili ispod zemlje, koji

je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvoenju drugih rudarskih radova,

koji nisu izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina.

Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od poetka do zavretka

radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putovi, elektroureaji i objekti,

objekti vodoopskrbe, zgrade za ljude i opremu i dr.).

Prostor za otkopavanje je prostor na povrini i/ili ispod zemlje, koji se sastoji od

zemljita za pristup i zemljita odreenog za eksploataciju mineralnih sirovina,

oznaen graninim crtama izmeu odreenih geografskih koordinata povezanih s

geodetskom mreom.

Plan - karta rudnikog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, s

oznaenim granicama i brojevima parcela, koji na poetku eksploatacije ne smije biti

stariji od est mjeseci i koji se mora najmanje jednom godinje dopunjavati.

Eksploatacija je vaenje mineralne sirovine iz leita i njezina prerada ili

oplemenjivanje.

Vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu:

otvaranje, pripremu za otkopavanje, otkopavanje i dopremu na obogaivanje i /ili

skladitenje.

Buotinska eksploatacija ukljuuje sve potrebne radnje da se leite pripremi za

crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina ukljui u preradu.

Prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabiranje,

sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne tvari, odvajanje korisnog

minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata kao i

odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog plina kada su navedene radnje u

tehnolokoj vezi s eksploatacijom.

Skladitenje ukljuuje sve potrebne radnje za uskladitenje mineralnih sirovina u

vrstom, rasutom, tekuem i plinovitom stanju.

Rekultivacija naputenih i eksploatacijskih prostora ukljuuje sve radnje koje je

potrebno izvriti na rudnikom prostoru radi zavrne sanacije i revitalizacije povrina

degradiranih rudarskim radovima prema rudarskom projektu.

Eksploatacijsko polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim

ili umjetnim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu

vertikalnih ravni poloenih kroz te granice, s oznaenim tokama i definiranim

koordinatama.

Geoloka sredina za skladitenje ugljovodonika je poseban oblik skladita koji se

izrauje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu.

Geotermalni energetski izvor je izvor topline uvjetovan zemljinom toplinom koja se

odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena.

Sigurnosni stub je zatitno podruje u kojem nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih

sirovina, kojim se tite podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa.

Metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji

kod otkopavanja mineralnih sirovina s rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski

odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita.

Jama je rudarski objekt s podzemnim nainom eksploatacije.

Postrojenje je skup ureaja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih

zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju.

Otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i

izlaznim komunikacijskim putovima i putovima za zranu struju sa specifinim

konstrukcijs odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae,

horizonte i pojedinana radilita.

Otkopno radilite je dio otkopnog polja u kojem se izvode radovi. Radilita imaju

svoj naziv.

Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne

sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogunostima primjene,

izdanostima, stupnju istraenosti i ekonomske opravdanosti.

Priuve mineralnih sirovina su koliine mineralnih sirovina utvrene u leitu.

Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili

izdane za ekonominu eksploataciju.

Rudno blago su sve mineralne sirovine iz lanka 7. ovoga zakona, koje se

eksploatiraju pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.

Pristupno zemljite je zemljite preko kojeg je mogu pristup do prostora za

eksploataciju.

Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih

radova, koja ugroava zdravlje i ivot ljudi, imovinu i okoli.

Rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih

prostorija je metoda koja omoguava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog

osnovnom podgradom.

Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije

mineralnih sirovina.

Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena

tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu.

Jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine

u leitu.

vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u

leitu.

Povrinski kop je rudarski objekt s povrinskim nainom eksploatacije mineralnih

sirovina.

Podzemno spremite je ureen prostor za podzemno spremanje plinova, tenosti

(osim vode) i vrstih materija.

Izvoa je gospodarsko drutvo koje ima odobrenje mjerodavnog tijela za izvoenje

rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina.

Izvoa rudarskih i drugih radova je gospodarsko drutvo koje je upisano u sudski

registar koji je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavio obavijest o

poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na

radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te

ili tih djelatnosti

Rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru na kojem se vri ili je zavren

eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala,

jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne

tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.

lanak 3.

Svrha Zakona

Svrha ovoga zakona je upravljanje mineralnim sirovinama radi:

1. postizanja racionalne i odrive eksploatacije mineralnih sirovina;

2. postizanja drutvenog i gospodarskog razvitka;

3. zatite rudnog blaga;

4. osiguravanja sudjelovanja javnosti u donoenju odluka koje se odnose na

rudna bogatstva i

5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne

za optimalnu eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina koje e vriti federalna

odnosno kantonalna vlast.

lanak 4.

Upravljanje mineralnim sirovinama

Upravljanje mineralnim sirovinama je u mjerodavnosti Federacije i kantona koji

sukladno ovom zakonu programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih

sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog koritenja prema propisima o sigurnosti

rudarskih objekata i uposlenika i o zatiti okolia i prirodnih vrijednosti.

lanak 5.

Primjena Zakona

Ovaj se zakon ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz obavljanje prijevoza mineralnih

sirovina (tereta) u: eljeznikom prijevozu na prugama javnoga prometa, cestovnom

prometu na javnim cestama, u pomorskom i rijenom prijevozu, zranom prijevozu,

cjevovodnom transportu od predajne postaje, odnosno od uvoenja u sabirni cjevovod

ili od posljednje mjerne postaje za izlaz, ukoliko taj cjevovod slui za izravnu i

iskljuivu predaju treim osobama i drugim pogonima, ija djelatnost nije

eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.

Upravljanje vodama vri se po posebnom Zakonu.

lanak 6.

Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovoga zakona, obuhvata: rudarske istrane radove,

eksploataciju mineralnih sirovina ukljuujui otvaranje, pripremanje, otkopavanje,

prijevoz, odlaganje, dopremu, preradu i uskladitenje mineralnih sirovina, izradu i

reviziju tehnike dokumentacije za tu djelatnost (izvjea, studije, elaborati, planovi i

projekti), sanaciju i tehniku rekultivaciju zemljita oteenog rudarskim radovima.

lanak 7.

Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga zakona, smatraju se sve organske i

neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u vrstom, tenom i plinovitom stanju, u

primarnom obliku (leitu) ili u nanosima, jalovitima, tolionikim troskama i

prirodnim rastvorima i to:

energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljena, ugljovodonici u vrstom,

tenom i plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji

se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;

mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;

sve vrste soli i solnih voda i plinovi koji se s njima javljaju;

nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni

laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krenjak, kremen,

kvarcni pijesak, kvarcit, keramike i vatrostalne gline, keramziti, kriljci, liskuni,

magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni kriljci, tehniko-

graevinski kamen, arhitektonsko-graevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje,

ljunak i pijesak za graevinarstvo izvan vodenih tokova;

sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskoriteni ostatak dobijanja,

obogaivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i

sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla.

Upravljanje mineralnim sirovinama iz lanka 7. stavak 1. toke 1,. 2. i 3. ovoga

zakona vri Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (u daljnjem

tekstu: Federalno ministarstvo).

Upravljanje mineralnim sirovinama iz lanka 7. stavak 1. to. 4,. 5. i 6. ovoga zakona

vre kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) ima

pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za

Federaciju.

lanak 8.

Rudarski radovi

Rudarski radovi u smislu ovoga zakona su:

rudarski istrani radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povrini i/ili

ispod povrine zemlje, u tekuim i stajaim vodama, obalnom moru, na morskom dnu,

u primarnom nalazitu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovitima;

priprema, otvaranje, eksploatacija, ureivanje zemljita u vrijeme eksploatacije,

crpljenje, obogaivanje, uskladitavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;

ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u

rudarstvu;

sve vrste miniranja na povrini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i

sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;

odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvoenju rudarskih istranih

radova i eksploataciji mineralnih sirovina;

izrada jamskih karata i karata etaa na povrinskim kopovima;

izrada planova odvodnjavanja povrinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i

njihova zatita od povrinskih i podzemnih voda;

izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugraivanja osnovne podgrade;

izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;

izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija,

odlagalita, etanih putova, odvodnih kanala i graevinskih objekata rudarskim

metodama rada, na povrini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgraivanja

tijekom izvoenja rudarskih istranih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i

etanih i drugih putova u eksploatacijskom polju;

izrada i koritenje skladita fluida u geolokim sredinama;

eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;

rekonstrukcija i odravanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije

mineralnih sirovina;

crpljenje podzemnih voda - buotinska eksploatacija iz lanka 2. toka 11. ovoga

zakona, kao i crpljenja podzemnih i povrinskih voda, te regulacija vodotoka na

povrini, koji se nalaze unutar leita u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju

predmetnog leita;

zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljita oteenog rudarskim

radovima;

sanacija i rekultivacija naputenih istranih prostora, povrinskih kopova i rudnika

rudarskim metodama rada i

radovi montae, demontae i odravanja u rudarstvu.

lanak 9.

Rudarski objekti i postrojenja

Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovoga zakona su:

objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su izravno vezani uz tehnoloki proces

rudarskih istranih radova, eksploatacije, pripreme, prerade i oplemenjivanja

mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na povrini;

industrijski kolosijeci, visee iare, putovi i motorna vozila za prijevoz mineralnih

sirovina u leitu i od leita do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagalita,

ukoliko se prijevoz ne vri javnim putovima, kao i skladini prostori, radionice

rudnika koje slue za remont i odravanje opreme u tehnolokom procesu

eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;

hidrotehniki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zatitu rudnika od voda;

naftovodi, plinovodi i sonovodi od crpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od

ovih do rezervoara industrijske stanice;

elektrina mrea rudnika s objektima, postrojenjima i ureajima koji su s njom u

izravnoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mrea i ureaji za sporazumijevanje,

signalizaciju, nadzor i upravljanje;

lampare, garderobe s kupatilima, prostorije stanice za spaavanje i prostorije za

smjetaj i odravanje samospasitelja i instrumenata za kontrolu jamskih plinova i

mikroklime i

objekti i postrojenja koji nisu izravno vezani uz radove na eksploataciji energetskih

mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, plinovodi i drugi tehnoloki

cjevovodi, mjerno-redukcijske stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili

oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladitenje fluida.

lanak 10.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stjee se na temelju odobrenja za

eksploataciju i na temelju dozvola sukladno ovom zakonu.

Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe se prenijeti na drugu pravnu osobu uz

suglasnost tijela koje je ta prava dodijelilo.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina mogu dobiti domae i inozemne pravne

osobe pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.

lanak 11.

Eksploatacijsko polje

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacijskog

polja.

Eksploatacijsko polje nalazi se unutar granica istranoga prostora.

Oblik i veliina eksploatacijskog polja utvruje se ovisno o vrsti mineralne sirovine,

uvjetu racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smjetaj rudarskih objekata

infrastrukture.

Eksploatacijsko polje obuhvata povrinski kop-jamu, prijevozne i pristupne potove na

etae, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagalita, vodosabirnike, magazine

eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioniki prostor, uredski i sanitarni prostor.

Leita mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vie eksploatacijskih polja.

lanak 12.

Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvoenju graevinskih radova

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova kada prilikom iskopa

temelja za graevinski objekat naie na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz lanka

7. ovoga zakona, mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno

kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo koje e donijeti odluku o daljnjim

aktivnostima.

Zabranjeno je na temelju graevinske dozvole iskopom temelja za graevinski objekt

vriti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljena podzemnih voda u funkciji

odvodnjavanja jame.

II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA

lanak 13.

Strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva

usvaja Vlada Federacije.

Detaljan sadraj i nain izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni

ministar).

lanak 14.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama

Za provoenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se plan

upravljanja mineralnim sirovinama.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama izrauje Federalni zavod za geologiju (u

daljnjem tekstu: Federalni zavod).

Na prijedlog Federalnoga zavoda, plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja

Vlada Federacije.

Detaljan sadraj i nain izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat e

federalni ministar.

lanak 15.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje

Plan upravljanja mineralnim sirovinama je struna podloga za izradu prostornih

planova Federacije i kantona.

III. IZVOENJE RUDARSKIH RADOVA

lanak 16.

Uvjeti za izvoenje radova

Rudarsku djelatnost moe obavljati gospodarsko drutvo upisano u registar drutava i

koje je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavijest o poetku

obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu,

zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih

djelatnosti.

Kada gospodarsko drutvo izvoenje radova povjerava drugom gospodarskom

drutvu, tada je obvezatno zakljuiti odgovarajui ugovor s izvoaem radova koji

ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga lanka.

Izvoai radova su duni postupati po odredbama ovoga zakona i provedbenim

propisima donesenim na temelju njega.

Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet e Federalno

ministarstvo.

lanak 17.

Nain izvoenja rudarskih radova

Pri obavljanju rudarske djelatnosti gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih

radova mora potivati tehnike propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu:

tehniki propisi), propise o zatiti na radu, zatiti okolia, uvjete utvrene u

urbanistikoj suglasnosti i druge propise, osigurati osobna zatitna sredstva

uposlenicima i provoditi propise o zatiti ljudi i imovine.

lanak 18.

Vie izvoaa rudarskih radova

Kada u istom rudnikom prostoru radove izvode dva ili vie izvoaa rudarskih

radova, gospodarsko drutvo u kome se izvode radovi duno je osigurati provoenje

svih mjera zatite na radu i zatite zdravlja uposlenika.

Uposlenici izvoaa rudarskih radova iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti upoznati s

propisima i mjerama zatite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom

izvoenja radova.

Obveza gospodarskoga drutva iz stavka 1. ovoga lanka ne oslobaa odgovornosti

svakog pojedinanog izvoaa rudarskih radova za provoenje svih mjera zatite na

radu i zatite zdravlja uposlenika.

Prije poetka izvoenja rudarskih radova, gospodarsko drutvo u kome se izvode

rudarski radovi i izvoa rudarskih radova, meusobne obveze i odgovornosti u

provoenju mjera zatite na radu i zatite zdravlja uposlenika regulirat e pismenim

ugovorom.

lanak 19.

Propisi pri izvoenju rudarskih radova

Za provoenje tehnikih mjera i mjera zatite pri izvoenju rudarskih radova federalni

ministar donosi propise za radove iz sljedeih oblasti:

za eksploataciju mineralnih sirovina na povrini i/ili ispod zemlje;

za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim buenjem;

za elektrina postrojenja i instalacije u rudnicima s povrinskom i podzemnom

eksploatacijom mineralnih sirovina;

za radove na povrini i/ili ispod zemlje, koji nisu vezani uz radove eksploatacije

mineralnih sirovina;

za radove pri preradi mineralnih sirovina i

za skladitenje i troenje sekundarnih ili trenutano otpadnih sirovina u rudarstvu i

korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istrane radove.

Dodatne posebnosti za izvoenje radova iz stavka 1. ovoga lanka mogu se utvrditi

opim aktom izvoaa rudarskih radova uz primjenu propisa iz stavka 1. ovoga

lanka, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvoenja rudarskih radova.

Ako se rudarskim radovima izrauju podzemni objekti kojima nije namjena

eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvoenja, pored propisa iz

stavka 1. ovoga lanka moraju se primjenjivati tehniki i drugi propisi o graenju tih

objekata.

Poslije izvrenih radova iskopa i osnovnog podgraivanja iz stavka 3. ovoga lanka,

vri se tehniki pregled izvrenog iskopa odnosno osnovnog podgraivanja, i o tome

izdaje odgovarajua suglasnost.

Suglasnost za mineralne sirovine iz lanka 7. stavak 1. to. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno

ministarstvo, a za mineralne sirovine iz lanka 7. stavak 1. to. 4,. 5. i 6. izdaju

kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova na podzemnom objektu iz

stavka 3. ovoga lanka duno je povjerenstvu za tehniki pregled, pored

dokumentacije propisane zakonom, predoiti i suglasnost iz stavka 5. ovoga lanka.

Propise koji ureuju zatitu na radu i zatitu zdravlja uposlenika u rudarstvu iz stavka

1. ovoga lanka donosi Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrima

mjerodavnim za rad i zdravstvo.

lanak 20.

Sluba spaavanja, vatrogasna sluba i sluba prve pomoi

Gospodarsko drutvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno poarnim

i eksplozivno opasnim objektima ili radilitima, pri kojima mogu nastati otrovni

plinovi, pare, prodori plinova, vode i mulja, mora organizirati slubu spaavanja i

opskrbiti je potrebnom opremom. Vie gospodarskih drutava moe organizirati

zajedniku slubu spaavanja.

Na povrinskim kopovima mora se organizirati sluba spaavanja u sluaju da nije

mogue uspjeno provoditi spaavanje s postojeim slubama.

Gospodarsko drutvo je duno organizirati vatrogasnu slubu i slubu prve pomoi ili

zakljuiti ugovor s odgovarajuim slubama u mjestu gdje se nalazi gospodarsko

drutvo.

Nain organiziranja, minimum strune osposobljenosti i tehnike opremljenosti slube

spaavanja, vatrogasne slube i slube prve pomoi propisuje federalni ministar u

suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva.

lanak 21.

Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti

Svaki uposlenik je duan odmah obavijestiti nadreenog o svakoj pojavi opasnosti,

posebice o pojavama eksplozivnih, zaguljivih i otrovnih plinova, prodorima vode,

mulja, blata, gorskim udarima i obruavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim

kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje

mogu ugroziti uposlenike, objekte i ureaje.

O svim pojavama opasnosti iz stavka 1. ovoga lanka odgovorna osoba gospodarskog

drutva duna je odmah obavijestiti mjerodavnu rudarsku inspekciju.

Gospodarsko drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je odmah izvijestiti

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo,

mjerodavnog rudarskog inspektora i tijelo uprave mjerodavno za unutarnje poslove o

svakom smrtnom sluaju, skupnoj ozljedi, teoj ozljedi na radu i svakoj drugoj

rudarskoj nesrei i o uzrocima nesree u gospodarskom drutvu.

U sluaju pojave opasnosti, kada je ugroena sigurnost uposlenika, objekata i opreme

pri izvoenju rudarskih radova, akciju spaavanja vodi odgovorna osoba odreena

opim aktom gospodarskog drutva.

Ako rudarski inspektor utvrdi da voenje akcije spaavanja nije dovoljno struno i

uinkovito, usmeno e odrediti odgovarajuu upravnu mjeru.

Gospodarsko drutvo je duno u sluaju rudarske nesree u drugom gospodarskom

drutvu pruiti odgovarajuu pomo, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno

ugroenog gospodarskog drutva.

lanak 22.

Provoenje strunih poslova u oblasti zatite na radu i zdravlja uposlenika

na radu

Gospodarsko drutvo odnosno izvoai rudarskih radova moraju provoditi i osigurati

nadzor nad primjenom tehnikih propisa i propisa iz podruja zatite na radu i zatite

zdravlja uposlenika.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa podzemnih rudarskih radova mora obvezatno

organizirati slubu zatite na radu i osigurati da zadae zdravstvene zatite obavlja

ovlatena zdravstvena ustanova.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova na povrinskim kopovima

ovisno o specifinim uvjetima za eksploataciju duan je organizirati slubu zatite na

radu ili odrediti posebnu osobu za nadzor nad provoenjem tehnikih normativa i

mjera zatite na radu.

Zadaa slube zatite na radu je:

izravna kontrola provoenja svih propisanih mjera zatite na radu;

voenje evidencije o nesretnim sluajevima, profesionalnim oboljenjima, ozljedama

na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugroavaju ivote

uposlenika i opremu u gospodarskom drutvu po mjestu nastanka, uzrocima i

nastalim posljedicama;

prouavanje uzroka nesretnih sluajeva, profesionalnih oboljenja, ozljeda na radu,

gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugroavaju ivote uposlenih i opremu i

davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspjeno

otklanjanje tih uzroka;

praenje zdravstvenog stanja uposlenika i predlaganje mjera za unapreenje

zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;

davanje prijedloga Upravi gospodarskog drutva za unapreenje zatite na radu i

zatite zdravlja uposlenika;

davanje strunih miljenja dali su rudarski projekti izraeni sukladno propisanim

mjerama zatite na radu i

vrenje i drugih poslova i ovlasti koje su joj date opim aktom gospodarskog drutva.

Zadae slube zatite na radu obavlja potreban broj osoba visoke strune spreme

odgovarajue struke i koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva steenog

nakon poloenog strunog ispita.

Iznimno, poslove izravne kontrole provoenja mjera zatite na radu mogu vriti i

osobe koje imaju viu ili srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i pet godina

radnog iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.

Rukovoditelj slube zatite na radu kod podzemnog naina eksploatacije mineralnih

sirovina moe biti osoba s visokom strunom spremom, rudarski fakultet i fakultet

sigurnosti i pomoi, i koja ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima

tehnikog rukovoenja u jami.

Rukovoditelj slube zatite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz

eksploataciju mineralnih sirovina moe biti osoba s visokom strunom spremom

rudarskog, geolokog ili drugog odgovarajueg smjera.

Gospodarsko drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora prije poetka izvoenja

radova izraditi naputak koji e sadravati nain izvoenja radova i mjere zatite koje

se moraju provoditi pri izvoenju radova radi zatite ivota i zdravlja uposlenika.

Naputci se moraju pravodobno usklaivati s nastalim promjenama uvjeta rada.

lanak 23.

Rukovodee osobe u rudarstvu

Poslove i zadae strunog rukovoenja pri izvoenju rudarskih radova, izrade i

revizije rudarskih projekata, obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih

mjerenja, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati

uposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete strune spreme i radnog iskustva i koji

su poloili struni ispit.

Gospodarsko drutvo je duno svojim opim aktom utvrditi obvezu strunog

usavravanja i provjeru strune osposobljenosti za uposlenike koji rade na poslovima

za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana struna sprema i radno iskustvo.

Poslove iz stavka 1. ovoga lanka u jamama ugroenim metanom i/ili opasnom

ugljenom prainom mogu vriti samo osobe koje, pored ovim zakonom propisanih

uvjeta u pogledu strune spreme, radnog iskustva i strunog ispita, imaju najmanje tri

godine radnog iskustva od ega najmanje dvije godine radnog iskustva steenog

nakon poloenog strunog ispita u ovakvim jamama.

Iznimno, poslove iz stavka 1. ovoga lanka mogu obavljati i uposlenici koji su radili

najmanje etiri godine u jamama, od ega najmanje dvije godine u jamama ugroenim

metanom i opasnom ugljenom prainom.

lanak 24.

Glavno tehniko rukovoenje u jamskoj i povrinskoj eksploataciji

Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi

jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik koji ispunjava

uvjete iz lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na

poslovima tehnikog rukovoenja u jami.

Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi

povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik koji

ispunjava uvjete iz lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnog

iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja na povrinskom kopu.

Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi

jamskom i povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik

koji ispunjava uvjete iz lanka 26. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga

iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja u jami ili tri godine radnoga iskustva na

poslovima tehnikog rukovoenja na povrinskom kopu.

lanak 25.

Glavno tehniko rukovoenje u eksploataciji nafte i zemnog plina

Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi

eksploatacijom nafte i/ili plina moe obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz

lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima

tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi eksploatacijom nafte

i/ili plina.

lanak 26.

Tehniko rukovoenje

Poslove tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi rudarskom

djelatnou moe obavljati uposlenik koji ima visoku strunu spremu rudarske struke

odgovarajueg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit.

lanak 27.

Rudarska mjerenja

Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povrinskim kopovima moe obavljati

uposlenik koji ima visoku ili srednju strunu spremu odgovarajue struke, poloen

struni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon poloenog

strunog ispita.

lanak 28.

Nadzornik u rudarskim objektima

Poslove nadzornika u rudarskim objektima moe obavljati uposlenik koji ima

najmanje srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i dvije godine radnoga

iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.

lanak 29.

Poslovoa u rudarskim objektima

Poslove poslovoe u rudarskim objektima moe obavljati uposlenik koji ima

najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajuem

objektu.

lanak 30.

Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i uposlenici

koji imaju visoku, viu ili srednju strunu spremu rudarske struke i koji su stekli

teorijska i praktina znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalificirani

uposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnoga iskustva na

poslovima kvalificiranog uposlenika rudarske struke i poloen ispit iz poznavanja

propisa, primjene i praktikog rukovanja eksplozivnim sredstvima.

Federalni ministar donijet e propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje

eksplozivnim sredstvima.

lanak 31.

Struna sprema

Pod kolama i fakultetima odgovarajue struke za obavljanje poslova iz l. 24. do 30.

ovoga zakona podrazumijevaju se za poslove:

samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima poloen ispit za kvalificiranog

uposlenika rudarske struke, rudarska tehnika kola odnosno rudarski fakultet;

nadzora nad jamskim i povrinskim eksploatacijskim radovima - rudarska tehnika

kola;

nadzora u objektima oplemenjivanja i obogaivanja mineralnih sirovina - rudarska,

strojarska i tehnoloka ili kemijska tehnika kola;

nadzora nad eksploatacijom nafte i plina - rudarska odnosno geoloka tehnika kola;

nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektrotehnika kola;

nadzora nad strojarskim postrojenjima i radovima - strojarska tehnika kola;

nadzora nad graevinsko-montanim i drugim specijalnim radovima - graevinska,

tehnika, odnosno druga odgovarajua srednja kola;

tehnikog rukovoenja rudarskim jamskim i povrinskim radovima, masovnim

miniranjem, slubom zatite, slubom provjetravanja i slubom spaavanja - rudarski

fakultet i fakultet sigurnosti i pomoi;

tehnikog rukovoenja radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnoloki,

rudarsko-strojarski, strojarski i elektrotehniki fakultet;

tehnikog rukovoenja eksploatacijom nafte i plina - rudarski, geoloki ili rudarsko-

naftni fakultet;

tehnikog rukovoenja elektro slubom - elektrotehniki fakultet;

tehnikog rukovoenja strojarskom slubom - rudarsko-strojarski ili strojarski

fakultet;

tehniko rukovoenje sustavom odvodnjavanja rudarski, geoloki ili strojarski

fakultet;

tehnikog rukovoenja graevinsko-montanim i drugim specifinim radovima -

graevinski odnosno drugi odgovarajui fakultet;

rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehnika kola odnosno geodetski ili

rudarski fakultet;

tehnikog rukovoenja slubom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski

fakultet i

tehniko rukovoenje geolokom slubom na rudniku geoloki fakultet.

lanak 32.

Struni ispit

Struni ispit za tehniko rukovoenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno

obavljanje rudarskih mjerenja polau kandidati koji imaju strunu spremu propisanu

ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnoga iskustva u oblasti rudarstva nakon

stjecanja strune spreme.

lanak 33.

Polaganje strunog ispita

Struni ispit iz lanka 32. polae se pred povjerenstvom koje imenuje federalni

ministar.

Program strunog ispita, te uvjete, nain i trokove polaganja strunog ispita

provedbenim propisom utvrdit e federalni ministar.

Aktom o imenovanju povjerenstva odreuje se broj lanova povjerenstva, vrijeme na

koje se povjerenstvo imenuje i naknada za rad strunog povjerenstva.

lanak 34.

Radno iskustvo

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi l. 23. do 30. ovoga zakona smatra se

iskustvo na odgovarajuim poslovima u rudarstvu steeno nakon stjecanja strune

spreme koja je uvjet za rad na odreenom radnom mjestu odnosno iskustvo steeno

nakon poloenog strunog ispita u sluajevima propisanim ovim zakonom.

lanak 35.

Izvoenje i nadzor rudarskih radova

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova mora osigurati izvoenje

radova po tehnikoj dokumentaciji, tehnikim propisima i propisima o zatiti ivota i

zdravlja uposlenika, a pri graenju drugih objekata i odredbe koje vae za graenje tih

objekata.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova obvezan je osigurati stalni

nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ureajima i instalacijama u

svim smjenama od strunih osoba ili posredstvom ureaja za kontrolu i daljinsko

upravljanje.

U jamama ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nadzor nad

provjetravanjem mora biti stalan.

lanak 36.

Knjiga rudarskog nadzora

Gospodarsko drutvo duno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose

nareenja mjerodavnog rudarskog inspektora izdana na licu mjesta pri vrenju

nadzora u rudarskim objektima u sluaju izravne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i

materijalnih dobara.

U knjigu rudarskog nadzora unose se nareenja i ravnatelja gospodarskog drutva,

osobe odgovorne za glavno tehniko rukovoenje i rukovoditelja slube zatite na

radu, koja se odnose na zatitu na radu, a koja su izdana na licu mjesta pri pregledu

radova.

lanak 37.

Dozvole

Za izvoenje rudarskih radova iz lanka 8. ovoga zakona, koji se odnose izravno na

eksploataciju mineralnih sirovina, potrebno je od Federalnoga ministarstva odnosno

kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo ishoditi sljedee dozvole:

dozvola za eksploataciju;

dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;

dozvola za izvoenje radova po rudarskom projektu;

dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija - upotrebna

dozvola;

dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja,

fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu;

privremena dozvola za izvoenje radova i

konana dozvola za izvoenje radova.

Dozvole iz stavka 1. ovoga lanka to. 1., 2., 3.,4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz

lanka 7. stavak 1. to. 1., 2. i 3. ovoga zakona izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stavka 1. ovog lanka to. 1., 2., 3.,4.,6. i 7. za mineralne sirovine iz

lanka 7. stavak 1. to. 4., 5. i 6. ovoga zakona izdaje kantonalno ministarstvo

mjerodavno za rudarstvo.

Dozvole iz stavka 1. to. 5. ovoga lanka izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stavka 3. ovoga lanka za mineralne sirovine ije se eksploatacijsko polje

protee na vie kantona izdaje Federalno ministarstvo.

lanak 38.

Zahtjev za izdavanje dozvole i sadraj dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju gospodarsko drutvo je duno

priloiti:

ugovor o koncesiji;

dokumentaciju o izvrenim istranim radovima, leitu mineralnih sirovina, utvrenim

koliinama i kvaliteti mineralnih sirovina (potvrda o revidiranim priuvama);

dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti na zemljite odreeno za eksploataciju

mineralnih sirovina;

situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja, u mjerilu to

omoguava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudnikog

prostora, s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, s

opisom granica eksploatacijskog polja, uz naznaku opine na ijem se podruju

eksploatacijsko polje nalazi;

podatke o tehnikoj opremljenosti gospodarskog drutva ili izvoaa rudarskih

radova, kao i strunoj osposobljenosti uposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina

i

okolinsku dozvolu i urbanistiku suglasnost.

Dozvola za eksploataciju sadri podatke o:

vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;

nainu eksploatacije (podzemno, povrinski i kombinirano);

poloaju i tonim granicama eksploatacijskog polja;

roku u kome se moraju izvriti pripremni radovi ukljuujui i izradu rudarskog

projekta i dobiti dozvola za izvoenje radova na eksploataciji mineralne sirovine;

roku vanosti dozvole;

obvezi provoenja ugovora o koncesiji i

obvezi sanacije i rekultivacije podruja oteenog eksploatacijom mineralnih sirovina.

lanak 39.

Ukidanje dozvole za eksploataciju

Mjerodavno ministarstvo za rudarstvo ukinut e dozvolu za eksploataciju mineralnih

sirovina:

ako gospodarsko drutvo kome je izdana dozvola ne pone s eksploatacijom u roku

koji je naveden u dozvoli;

ako gospodarsko drutvo ne ishodi dozvolu za izvoenje radova po rudarskom

projektu u propisanom roku;

ako se rudarskim radovima ugroava ivot i zdravlje uposlenika i drugih graana i

imovine, a druge mjere utvrene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da

se to sprijei;

ako se ugroava okoli i ne vri rekultivacija prostora oteenog rudarskim radovima

prema odobrenom projektu ili

ako je raskinut ugovor o koncesiji.

lanak 40.

Prestanak vaenja dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje vaiti:

prestankom rada gospodarskog drutva;

kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacijskoga polja;

kada gospodarsko drutvo odustane od izdane dozvole za eksploataciju ili

istekom ugovora o koncesiji.

lanak 41.

Zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju gospodarsko drutvo duno je

priloiti :

1. vaeu dozvolu;

2. potvrdu o priznatim priuvama mineralne sirovine ;

3. situacijski plan kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja u mjerilu to

omoguava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudnikog prostora s

javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru.

lanak 42.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije,

gospodarsko drutvo je duno priloiti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidiran rudarski projekt za obustavu eksploatacije;

3. urbanistiku suglasnost;

4. okolinsku dozvolu;

5. obrazloenje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku gospodarskog

drutva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadri podatke o:

1. postojanju ugovora o koncesiji;

vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije s koliinama

preostalih priuva;

obvezi gospodarskog drutva o trajnom uvanju tehnike dokumentacije koja se

odnosi na eksploataciju mineralne sirovine;

obvezi gospodarskog drutva o provoenju mjera sigurnosti, kojima e se trajno

iskljuiti mogunost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;

odobrenju ulaska u eksploatacijsko polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;

obvezi gospodarskog drutva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacijskog podruja

sukladno projektu za predmetno eksploatacijsko polje;

poloaju i tonim granicama eksploatacijskog polja;

aurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i

roku obustave.

lanak 43.

Dozvola za izvoenje radova po rudarskom projektu

Dozvolom za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po

odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja

iz l. 8. i 9. ovoga zakona.

Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka, gospodarsko drutvo ili

izvoa rudarskih radova mora priloiti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidiran rudarski projekt u dva primjerka;

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvoenje rudarskih radova;

4. dozvolu za eksploataciju odreene mineralne sirovine;

5. dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za

eksploataciju;

6. okolinsku dozvolu i urbanistiku suglasnost;

7. izvjee revidenta o reviziji projekta i

8. vodnu suglasnost.

Dozvola za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po rudarskom

projektu sadri:

1. naziv gospodarskog drutva ili izvoaa rudarskih radova kome je izdana dozvola

za izvoenje radova;

2. naziv projekta po kom se odobrava izvoenje radova i gradnja objekta i postrojenja;

3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;

4. nalog podnositelju zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta duan uvati

kao akt od trajne vrijednosti;

5. nazive bitnih dokumenata priloenih uz zahtjev za dozvolu i to:

a. dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za eksploataciju;

b. urbanistiku suglasnost i

c. revizijsko izvjee s miljenjem da se moe izdati dozvola.

U postupku izdavanja dozvole za izvoenje radova, gradnju objekta i

postrojenja mjerodavno tijelo uprave utvruje:

a. gdje je projekt uraen;

b. tko je rukovodio izradom projekta;

c. gdje je revizija projekta izvrena i

d. tko je revident.

lanak 44.

Privremena dozvola za izvoenje rudarskih radova

Za uvoenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno

ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo moe izdati

privremenu dozvolu za izvoenje rudarskih radova u trajanju od najdulje dvije godine.

Privremena dozvola se izdaje i u sluajevima kada je zbog uvoenja nove tehnologije

i postrojenja predvien probni rad.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovoga lanka, gospodarsko drutvo mora

priloiti sljedee dokumente:

1. revidiran rudarski projekt u dva primjerka i

2. izvjee revidenta o reviziji projekta.

lanak 45.

Konana dozvola

Konanu dozvolu s kojom se odreuju zatitne mjere kod koritenja otkopne metode,

tehnologije ili postrojenja iz lanka 44. ovoga zakona gospodarskom drutvu izdaje

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo

poslije predoenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.

Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja propisuje

federalni ministar.

lanak 46.

Poetak izvoenja rudarskih radova

Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova kome je izdana dozvola iz lanka

37. stavak 1. toka 3. ovoga zakona mora, najkasnije 15 dana prije poetka izvoenja

rudarskih radova, mjerodavnoj rudarskoj inspekciji prijaviti poetak izvoenja

rudarskih radova i osobe koje e obavljati poslove tehnikog i glavnog tehnikog

rukovoenja rudarskim radovima, kao i osobe koje e vriti poslove tehnikog

nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti.

Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti

prestanak rudarskih radova ako prijavom poetka radova nije odreen rok trajanja i

okonanja radova.

lanak 47.

Dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija

Upotrebna dozvola

Uporaba rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija izgraenih na temelju

odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta je dozvoljena na temelju dozvole

za njihovu uporabu.

Dozvolu za uporabu rudarskih objekata i postrojenja iz lanka 37. toka 4. ovoga

zakona na prijedlog povjerenstva za tehniki pregled izdaje tijelo uprave koje je izdalo

dozvolu za izvoenje radova.

Tehnikim pregledom utvruje se je li izgraeni objekt i postrojenje izgraeno prema

odobrenom projektu, je li usklaen s propisima, mjerama i normativima zatite na

radu i obvezatnim standardima, je li tehniki ispravan i ugroava li okoli, ivot i

zdravlje uposlenika i graana.

Tehniki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgraenih na temelju odobrenog

glavnog i dopunskog rudarskog projekta, vri i odobrava uporabu Federalno

ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo putem

strunog povjerenstva.

Struno povjerenstvo sastavljeno je od predstavnika Federalnog ministarstva odnosno

kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo i strunih osoba iz gospodarskih

drutava ili ustanova iz oblasti rudarstva koje ispunjavaju uvjete iz lanka 72. ovoga

zakona.

U radu strunog povjerenstva iz stavka 5. ovoga lanka sudjeluju i predstavnici tijela

koje je izdalo urbanistiku suglasnost i okolinsku dozvolu.

Radu povjerenstva za tehniki pregled obvezatno nazoi predstavnik rudarske

inspekcije.

Trokove tehnikog pregleda snosi gospodarsko drutvo.

Rudarski objekti i postrojenja izgraeni na temelju odobrenog glavnog i dopunskog

rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdulje do est mjeseci poslije

izvrenog tehnikog pregleda od strunog povjerenstva koje je obrazovalo

gospodarsko drutvo, sa zadaom da utvrdi jesu li izvedeni radovi sukladni rjeenjima

danim u rudarskom projektu. O putanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja,

ureaja i instalacija, gospodarsko drutvo pismeno obavjetava Federalno ministarstvo

odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.

Obavljanje tehnikog pregleda pokree se zahtjevom gospodarskog drutva.

Uz zahtjev za tehniki pregled za dobivanje dozvole za uporabu rudarskih objekata i

postrojenja gospodarsko drutvo prilae:

rjeenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;

spisak objekata i opreme;

spisak projekata po kojima su izgraeni objekti, postrojenja i ureaji uz navoenje

broja dozvole pod kojim su odobreni;

spisak kadrova;

spisak isprava i ifre o izvrenim periodinim pregledima orua za rad i ureaja

odnosno radnih i pomonih prostorija koji podlijeu obvezatnim periodinim

pregledima i

vodnu dozvolu.

Dozvola za uporabu rudarskog objekta i postrojenja sadri:

naziv gospodarskog drutva kome se izdaje dozvola;

naziv mjesta izgraenog objekta i postrojenja;

nazive objekata i postrojenja s tehnikim karakteristikama;

obveze gospodarskog drutva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale

tijekom izgradnje objekta moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i uvati

sve vrijeme dok objekt traje i

konstataciju da su:

objekt i postrojenje izgraeni prema odobrenom rudarskom projektu;

da je gospodarsko drutvo uvailo uvjete dane u dozvoli za izvoenje radova i

da je gospodarsko drutvo uvailo uvjete navedene u urbanistikoj suglasnosti.

Nain imenovanja lanova povjerenstva, obavljanja tehnikog pregleda, sadraj

zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu te naknadu za rad lanova povjerenstva

uredit e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

lanak 48.

Dozvola za obavljanje periodinih pregleda orua za rad i ureaja i ispitivanje

fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu

Periodine preglede orua za rad i ureaja i ispitivanje fizikih, kemijskih i biolokih

utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravne osobe

koje, pored uvjeta propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju

kadrove s odgovarajuom visokom kolskom spremom, poloenim strunim ispitom i

radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehniku opremu i laboratorije.

Uz zahtjev gospodarskog drutva odnosno pravne osobe za dobijanje dozvole za

vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja, fizikih,

kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu, potrebno

je priloiti:

1. rjeenje o registraciji djelatnosti kod mjerodavnog suda;

2. spisak kadrova s odgovarajuim uvjetima u pogledu strune spreme, radnog

iskustva i poloenog strunog ispita;

3. spisak tehnike opreme;

4.spisak opreme i instrumenata koji podlijeu umjeravanju kao i dokazi da je

umjeravanje izvreno;

5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u

zahtjevu i

6.izvod iz opih akata gospodarskog drutva kojima se reguliraju poslovi vrenja

periodinih pregleda orua za rad.

Prije izdavanja dozvole za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua

za rad i ureaja, fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanja odgovarajuih

isprava u rudarstvu vri se oevid na licu mjesta putem strunog povjerenstva.

Trokove oevida snosi gospodarsko drutvo.

Dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja,

fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu,

sadri:

1. popis poslova periodinih pregleda koji se odobravaju;

2. nositelje poslova iz toke 1. ovoga stavka, koji moraju ispunjavati uvjete propisane

l. 72. do 81. ovoga zakona;

3. uvjete koje moraju zadovoljavati oprema i instrumenti sukladno Zakonu o

mjeriteljstvu u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj:8/05);

4. odgovarajui prostor i

5. definiran broj osoba za opseg odobrenih radova.

Postupak utvrivanja uvjeta, nain imenovanja povjerenstva, sadraj zapisnika te

naknadu lanovima povjerenstva uredit e se posebnim pravilnikom koji donosi

federalni ministar.

lanak 49.

Okolinska dozvola i urbanistika suglasnost

Okolinska dozvola je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji

ureuje zatitu okolia u Federaciji.

Urbanistika suglasnost je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa

koji ureuje prostorno planiranje i koritenje zemljita u Federaciji.

IV. MJERE ZATITE NA RADU

lanak 50.

Obveze u provoenju mjera

Ravnatelj gospodarskog drutva je odgovoran za organiziranje slube zatite na radu.

Za izravno provoenje mjera zatite na radu odgovorna je svaka osoba uposlena u

gospodarskom drutvu odnosno kod izvoaa u okviru djelokruga svoga rada,

sukladno pravilniku o mjerama zatite na radu.

Ravnatelj gospodarskoga drutva duan je povremeno, a najmanje dva puta godinje,

razmatrati stanje zatite na radu i rad slube zatite na radu.

Koritenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za uporabu rudarskim

projektom nije doputeno.

trajk u objektima gdje se odvija tehnoloki proces, a posebice u objektima

ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nije doputen iz sigurnosnih

razloga.

lanak 51.

Poduzimanje mjera za zatitu ivota graana i zatitu imovine

Pri izvoenju rudarskih radova gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih

radova je duan poduzeti mjere potrebne za zatitu ivota i zdravlja graana kao i

zatitu imovine prema vaeim propisima.

Vlasnici i korisnici zemljita i objekata na eksploatacijskom polju, kao i ostali

graani, pri kretanju ili radu, duni su se pridravati mjera zatite koje je propisalo

gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova.

lanak 52.

Upoznavanje s propisima

Svaki uposlenik koji zasnuje radni odnos u gospodarskom drutvu mora se prije

rasporeivanja na poslove odnosno zadae upoznati sa poslom koji e obavljati,

propisima i mjerama zatite na radu i mjerama zatite od poara, s opasnostima koje

mogu nastati u poslu, kao i s organiziranjem i provoenjem zatite na radu u

gospodarskom drutvu.

Uposlenik ima pravo zahtijevati od osobe zaduene za upoznavanje s propisima da se

to potpunije upozna s opasnostima posla, pravima odnosno dunostima u svezi sa

zatitom na radu i uvjetima rada.

lanak 53.

Uvoenje u posao

Uposlenik koji se prvi put rasporeuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana

u smjeni u kojoj je rasporeen uvoditi u posao pod izravnim nadzorom instruktora

koga ovlateno odgovorna osoba u gospodarskom drutvu odredi i u tom razdoblju

uposlenik ne moe biti rasporeen na stalne poslove i zadae.

Uposlenik koji se rasporeuje na druge poslove i zadae mora se prije otpoinjanja

rada upoznati s radom, propisima, mjerama zatite i opasnostima koje mogu nastati na

tim poslovima i zadaama.

Uposlenik je duan tijekom rada stalno upotpunjavati i usavravati svoja znanja iz

oblasti zatite na radu.

Uvoenje uposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom

gospodarskog drutva.

lanak 54.

Poznavanje propisa iz oblasti zatite na radu

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa radova je duan donijeti posebne programe za

stjecanje znanja iz oblasti zatite na radu, prema vrsti poslova i strunosti uposlenika.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova je duan organizirati

upoznavanje svih uposlenika s propisima i mjerama zatite na radu, kao i mjerama

provoenja plana obrane i akcija spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa.

Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova je duan putem strunog

povjerenstva, najmanje jednom godinje, vriti provjeru poznavanja propisa o

tehnikim mjerama i o zatiti na radu, kao i plana obrane i akcija spaavanja u

sluajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehnikog osoblja, palitelja mina,

visokokvalificiranih i kvalificiranih uposlenika iji je rad izravno vezan uz rudarske

radove.

lanak 55.

Sankcije za nepoznavanje propisa

Uposlenici koji ne pokau zadovoljavajue poznavanje propisa o tehnikim mjerama i

o mjerama zatite na radu, a naroito o provoenju plana obrane i akcija spaavanja,

ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim

znanjima.

Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajue poznavanje propisa,

poslodavac je duan uposlenika rasporediti na druge odgovarajue poslove, a ako

takvih poslova nema, rijeit e njegov radnopravni status na nain propisan Zakonom

o radu.

lanak 56.

Privremeno udaljavanje uposlenika s posla

Ravnatelj gospodarskog drutva i druge odgovorne osobe za izvoenje radova

odreene pravilnikom o mjerama zatite na radu, kao i uposlenik slube zatite na

radu, imaju pravo privremeno udaljiti s posla uposlenika koji je izvrio povredu neke

od propisanih mjera kojima se ugroava osobna i kolektivna sigurnost.

Pravilnikom o mjerama zatite na radu gospodarskog drutva odredit e se koje su to

povrede mjera zatite na radu zbog kojih se moe postupiti po odredbi stavka 1. ovoga

lanka.

V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA

lanak 57.

Privremena obustava

Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji

mineralnih sirovina zbog rudarskih ili gospodarskih razloga, gospodarsko drutvo ili

izvoa rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno

kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj

inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova.

Sluaj pojave opasnosti po ivote i zdravlje uposlenika, gospodarsko drutvo odnosno

izvoa rudarskih radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno

kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj

inspekciji.

Privremenu planiranu obustavu radova gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih

radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu

mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana

prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog poetka radova.

Ako je obustava iz stavka 3. ovog lanka oekivana i u trajanju duljem od 30 dana,

gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je:

izvriti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove karte;

sainiti zapisnik s obrazloenjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su

uzrokovale obustavu i

pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprjeavanja nastajanja opasnosti koje se mogu

pojaviti kod ponovnog otpoinjanja radova.

Za vrijeme privremene obustave izvoenja radova, gospodarsko drutvo odnosno

izvoa rudarskih radova mora osigurati redovito odravanje svih rudarskih prostorija

i objekata, sprijeiti nastajanje teta i osigurati kretanje uposlenih bez opasnosti po

njihov ivot i zdravlje.

Prije putanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova gospodarsko drutvo

odnosno izvoa rudarskih radova je duan, putem povjerenstva kojem obvezatno

nazoi i mjerodavni rudarski inspektor, izvriti pregled i utvrditi jesu li stvoreni

sigurni uvjeti za nastavak radova.

Privremeni prekid izvoenja rudarskih radova je prekid koji ne traje dulje od jedne

godine.

lanak 58.

Potpuna i trajna obustava rudarskih radova

U sluaju da gospodarsko drutvo iz bilo kojeg razloga odlui potpuno i trajno

obustaviti izvoenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim

objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri

tome potivati odredbe ovoga zakona.

Potpunu ili trajnu obustavu izvoenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih

sirovina gospodarsko drutvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno

kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj

inspekciji, u roku od 15 dana prije poetka obustave radova.

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo

moe imenovati povjerenstvo koje e na licu mjesta provjeriti razloge obustave

radova. Gospodarsko drutvo mora povjerenstvu predoiti dokumentaciju na temelju

koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o

potpunoj i trajnoj obustavi izvoenja radova kao i rudarski projekt zatvaranja

rudarskog objekta na kome prestaje eksploatacija.

U sastav povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka, pored predstavnika Federalnoga

ministarstva, odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo, imenuju

se i predstavnici Federalnog ministarstva prostornog ureenja, Federalnog

ministarstva okolia i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za

prostorno ureenje i okoli.

Poslije izvrenog pregleda povjerenstvo sainjava zapisnik s prijedlozima daljnjih

mjera i dostavlja ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu

mjerodavnom za rudarstvo. Zapisnik predstavlja strunu podlogu za izdavanje

dozvole za obustavu eksploatacije iz lanka 42. ovoga zakona.

lanak 59.

Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli

Poslije ishoenja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz lanka 37.

toka 2. ovoga zakona, gospodarsko drutvo mora izvriti konanu sanaciju zemljita

i rekultivaciju okolia i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvoenju rudarskih

radova, a na temelju projekta sanacije i rekultivacije.

Gospodarsko drutvo je duno prema projektu izvoenja rudarskih radova u

kontinuitetu vriti sanaciju zemljita i tehniku rekultivaciju devastiranih povrina

nastalih usljed rudarskih radova.

Prije obavljanja konane sanacije gospodarsko drutvo je duno provesti mjere

osiguranja kako bi se trajno iskljuile opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i imovine i

mogui uzronici zagaenja okolia, odnosno tete na objektima i okoliu.

O izvrenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovoga lanka, gospodarsko drutvo je duno

obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za

rudarstvo, mjerodavnu rudarsku inspekciju i federalnu odnosno kantonalnu inspekciju

za okoli.

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo na

temelju obavijesti iz stavka 4. ovoga lanka izvrit e tehniki pregled kojim e se

utvrditi je li sanacija i rekultivacija okolia izvedena u suglasnosti s rudarskim

projektom i jesu li provedene mjere iz stavka 3. ovoga lanka dovoljne, o emu e

izdati potvrdu gospodarskome drutvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne, naredit e

gospodarskom drutvu da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke.

Ako gospodarsko drutvo ne postupi po nalogu iz stavka 5. ovoga lanka, Federalno

ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo provest e

potrebne mjere sigurnosti na troak gospodarskog drutva.

U obavljanju tehnikog pregleda iz stavka 5. ovoga lanka sudjeluju i predstavnici

federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo,

mjerodavnih ministarstava za prostorno ureenje, okoli i turizam i poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva.

Trokove tehnikog pregleda snosi gospodarsko drutvo.

lanak 60.

Prestanak prava i obveza

Prava i obveze iz dozvola utvrene lankom 37. stavak 1. to. 1.do 7. ovoga zakona

prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.

Brisanje gospodarskog drutva iz katastra eksploatacijskih polja utvruje se odlukom

iz stavka 1. ovoga lanka.

Rudarski planovi, mjerake knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova

nakon donoenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponirati u arhiv

Federacije odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u mjerodavni

arhiv gospodarsko drutvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno

kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo.

Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola utvrenih lankom 7.stavak 1. to.

3., 4., 6. i 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo

navedene dozvole.

lanak 61.

Otklanjanje posljedica rudarskih radova

Gospodarsko drutvo snosi sve trokove za otklanjanje teta koje su nastale kao

posljedica rudarskih radova.

lanak 62.

Katastar eksploatacijskih polja

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo

koja su izdala dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina duna su voditi katastar

odobrenih eksploatacijskih polja.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo

koja su izdala dozvole duna su pored katastra iz stavka 1. ovoga lanka voditi zbirku

isprava te popis gospodarskih drutava kojima su izdane dozvole.

Federalni ministar donijet e propise o katastru odobrenih eksploatacijskih polja te o

nainu voenja zbirke isprava i popisa gospodarskih drutava kojima su izdane

dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.

VI. TEHNIKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTIRANJE

lanak 63.

Tehnika dokumentacija

Tehnika dokumentacija u smislu ovoga zakona je:

rudarski projekti;

idejna rjeenja rudarskih projekata;

rudarski planovi i karte;

dugoroni i godinji programi eksploatacije mineralnih sirovina;

dokumentacija o priuvama i pojavama mineralnih sirovina;

dokumentacija o utjecaju rudarskih radova na okoli;

dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova u kojima se vre rudarski

radovi po stupnju opasnosti od metana i ugljene praine i

dokumentacija postrojenja, opreme i ureaja.

Kod izvoenja rudarskih radova koji nisu u izravnoj vezi s eksploatacijom mineralnih

sirovina dozvoljena je uporaba i tehnike dokumentacije koju propisuje poseban

zakon iz oblasti graditeljstva.

lanak 64.

Usklaenost tehnike dokumentacije

Tehnika dokumentacija iz lanka 63. ovoga zakona mora biti usklaena s:

odredbama ovoga zakona i na temelju njega donesenih tehnikih propisa, propisa o

zatiti na radu i zatiti zdravlja uposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim

u urbanistikoj suglasnosti, vodnoj suglasnosti, kao i drugim propisima koji su u

primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i

propisima o zatiti okolia i zatiti od poara, ukoliko propisima iz toke 1. ovoga

lanka nije drukije odreeno.

Tehnika dokumentacija iz stavka 1. ovoga lanka treba biti usklaena sa suvremenim

dostignuima i metodama rudarske, geoloke, geomehanike i drugih tehnikih

znanosti.

lanak 65.

Vrste rudarskih projekata

Za izvoenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja

izrauju se projekti, i to:

1. Glavni rudarski projekt

2. Dopunski rudarski projekt i

3. Pojednostavljeni rudarski projekt.

Sadraj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i nain izrade rudarskih projekata

propisuje federalni ministar.

lanak 66.

Glavni rudarski projekt

Glavni rudarski projekt izrauje se za nove jame, povrinske kopove, postrojenja za

pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju tenih i plinovitih

leita, te za izgradnju i koritenje podzemnih prostora, koji nisu u vezi s

eksploatacijom mineralnih sirovina.

Projekt iz stavka 1. ovoga lanka izrauje se na temelju bilannih priuva mineralnih

sirovina A, B i C 1 kategorije, sadranih na prostoru koji je obuhvaen projektom.

Dio bilannih priuva A + B, mora biti najmanje 60 %, od ega priuve kategorije A

ne mogu biti manje od 10 %.

Od ukupno utvrenih bilannih priuva C 1 kategorije kao podloga za projektiranje

moe se uzeti najvie 50 % pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na priuve B

kategorije ili kada njihov prostorni poloaj omoguava otkopavanje istim zahvatom

otvaranja.

lanak 67.

Dopunski rudarski projekt

Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za

izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojeim rudnicima, za

rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja

ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova tenih i plinovitih leita, izgradnju i

rekonstrukciju rudarskih objekata koji su izravno vezani uz eksploataciju mineralnih

sirovina, izgradnju skladita eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu

otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rjeenja u okviru rudnike

sigurnosti i kolektivne zatite, djelominu ili potpunu eksploataciju zatitnih stubova i

tehniku rekultivaciju.

lanak 68.

Pojednostavljeni rudarski projekt

Pojednostavljeni rudarski projekt se izrauje za radove manjeg opsega, jednostavnije i

tipske objekte, postrojenja i ureaje iz l. 8.i 9. ovoga zakona kao i za nebitna

odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju utjecaja

na osnovna projektna rjeenja.

lanak 69.

Nostrifikacija projekata

Utvrivanje usklaenosti rudarskih projekata izraenih u inozemstvu s ovim

zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima vri se sukladno

provedbenom propisu koji donosi federalni ministar.

lanak 70.

Ponovna eksploatacija

U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povrinskim kopovima, u kojima je

potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina, moe se ponovno

pristupiti eksploataciji samo na temelju novog glavnog rudarskog projekta, odobrenog

od Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za

rudarstvo.

lanak 71.

Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija

Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od

metana i opasne ugljene praine vri se sukladno odredbama l. 72. i 73. ovoga

zakona.

Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne

ugljene praine vri struno povjerenstvo koje imenuje federalni ministar, sastavljeno

od predstavnika federalnoga ministarstva i strunih osoba iz gospodarskih drutava ili

ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz lanka 72. ovoga zakona.

Sadraj elaborata, nain i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i

razvrstavanje jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i klasifikacije i

kategorizacije jame odnosno jamskih prostorija po stupnju opasnosti od eksplozivne

ugljene praine, uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska drutva za izradu

elaborata u pogledu osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, nain

imenovanja lanova povjerenstva i naknadu za rad lanova povjerenstva provedbenim

propisom ureuje federalni ministar.

lanak 72.

Izrada rudarskih projekata

Izradu rudarskih projekata moe vriti gospodarsko drutvo registrirano za vrenje tih

poslova koje pored opih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri

uposlenika od ega najmanje jednog uposlenika one struke za koju se radi projekt

(geoloki, rudarski, elektrotehniki, geodetski, rudarsko-mjeraki, strojarski i

graevinski).

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na

povrini, i to: garderobe s kupatilom, stanice za spaavanje, dispeerske centre,

regulacije vodotoka, sonovode, sustav veza za specifine radove na izgradnji i sanaciji

rudarskih objekata, mogu vriti gospodarska drutva koja ispunjavaju uvjete za

projektiranje odnosno izradu investicijsko-tehnike dokumentacije po propisima iz

oblasti graenja.

lanak 73.

Osposobljenost osoba za izradu rudarskih projekata

U gospodarskom drutvu iz lanka 72. ovoga zakona rudarski projekt moe izraivati

projektant - diplomirani inenjer odnosne struke, koji je poloio struni ispit i ima

najmanje pet godina radnog iskustva, od ega najmanje tri godine u gospodarskom

drutvu na poslovima one vrste za koje se izrauje projekt (geoloki, rudarski,

geodetski, rudarsko-mjeraki, elektrotehniki, strojarski, graevinski i dr.).

Kada u izradi rudarskog projekta sudjeluje vie projektanata, mora se odrediti glavni

projektant.

Projektantski nadzor nad izvoenjem rudarskih radova moe obavljati osoba koje

ispunjava uvjete odreene za projektanta.

lanak 74.

Ovlatena osoba

Ovlatena osoba gospodarskoga drutva mora uz rudarski projekt priloiti dokaz da

projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lanka 73.

stavak 1. ovoga zakona.

lanak 75.

Pismena izjava

Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant

rudarskog projekta pismenom izjavom potvruju da su u projektu primijenjeni uvjeti

iz lanka 63. ovoga zakona.

Gospodarsko drutvo u kome je izraen projekt ili dio rudarskog projekta duno je

pismenu izjavu iz stavka 1. ovoga lanka priloiti uz izraeni rudarski projekt

odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.

Za sva rjeenja i kvalitetu projekta odgovorno je gospodarsko drutvo u kome je

projekt izraen, projektant i glavni projektant.

lanak 76.

Revizija rudarskog projekta

Rudarski projekti iz lanka 65. ovoga zakona podlijeu reviziji u pogledu primjene

odredbi l. 64. i 75. ovoga zakona.

Za kvalitetu revizije projekta odgovorni su gospodarsko drutvo u kome je izvrena

revizija i revidenti koji su izvrili reviziju.

lanak 77.

Pravo revizije

Reviziju rudarskog projekta vri gospodarsko drutvo za svoje potrebe ili drugo

gospodarsko drutvo, koje je registrirano i ima odobrenje za vrenje poslova revizije

rudarskih projekata.

Revizija rudarskog projekta vri se putem revidenta koji ima strunu spremu i radno

iskustvo iz lanka 73. ovoga zakona i koji ima zakljuen ugovor o radu na neodreeno

vrijeme s gospodarskim drutvom u kome se vri revizija rudarskog projekta.

Reviziju rudarskog projekta ne moe vriti uposlenik tijela uprave, osoba koja je

sudjelovala u izradi projekta i gospodarsko drutvo odnosno uposlenik u

gospodarskom drutvu u kojem je izraen projekt.

lanak 78.

Zadaa revidenta

Revident rudarskog projekta sainjava izvjee o izvrenoj reviziji, kojim utvruje da

li je rudarski projekt izraen prema odredbama lanka 64. ovoga zakona.

Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat e na njih i

zatraiti da se nedostaci otklone.

U izvjeu o izvrenoj reviziji rudarskoga projekta jamske otkopne metode revident je

duan dati svoje miljenje o mogunosti primjene projektirane otkopne metode u

predvienom otkopnom polju i predloiti koja, odnosno kakva ispitivanja i opaanja

je rudarsko poduzee duno izvriti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih

za utvrivanje uvjeta pod kojima e se metoda otkopavanja moi primjenjivati.

lanak 79.

Revizijska klauzula

Gospodarsko drutvo u kome je izvrena revizija rudarskog projekta duno je na

rudarskom projektu potvrditi da je izvrena revizija projekta (revizijska klauzula).

Klauzulom iz stavka 1. ovoga lanka potvruje se da je revidirani projekt izraen

prema odredbama lanka 64. ovoga zakona.

Revizijsku klauzulu potpisom i peatom ovjerava ovlatena osoba gospodarskog

drutva u kome je izvrena revizija.

Uz revidirani projekt gospodarsko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka prilae izvod o

upisu u sudski registar i odobrenje mjerodavnog tijela za vrenje poslova revizije

rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz

lanka 72. ovoga zakona kao i izvjee revidenata o izvrenoj reviziji.

Revizija sloenih projekata moe vriti povjerenstvo, a svaki revident je odgovoran za

svoj dio izvrene revizije.

Revizijsku klauzulu s popisom svih revidenata za projekte iz stavka. 5. ovoga lanka

potpisom i peatom ovjerava ovlatena osoba gospodarskog drutva u kome je

izvrena revizija, a potpisuje i predsjednik revizijskoga povjerenstva i svi revidenti.

lanak 80.

Izmjene u projektu za izvoenje radova

Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od

odobrenog projekta u pogledu opih tehnikih rjeenja, radi se novi glavni rudarski

projekt.

Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od tehnikih

projekata pojedinih faza tehnolokog procesa koje ne utjeu na opa tehnika rjeenja

iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehniki projekti.

Novi projekti iz st. 1. i 2. ovoga lanka odobravaju se na nain utvren u l. 37. i 43.

ovoga zakona.

Manjim izmjenama u projektu za izvoenje radova smatraju se izmjene projekta

tehnike i tehnoloke prirode koje ne pogoravaju uvjete zatite na radu.

Izvoenje radova poinje poslije dobijene pismene suglasnosti projektanta uz

suglasnost slube zatite na radu. U svim se suglasnostima utvruje da se nisu

pogorali uvjeti zatite na radu odreeni u rudarskom projektu.

Nuna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvoenja i

postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih

projektnih rjeenja mogu se vriti samo uz prethodnu suglasnost tehnikog

rukovoditelja izvoaa rudarskih radova, slube zatite na radu i projektanta.

Za eksploataciju nafte, zemnog plina, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda,

izvoa smije zbog geolokih prilika i oblika terena, bez suglasnosti Federalnog

ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor, mjesta buotina koja su

predviena u rudarskom projektu, ali ne smije prijei granicu odobrenog

eksploatacijskog polja.

VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA

lanak 81.

Planovi i karte

Radi pravilnog i sigurnog izvoenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije

mineralnih sirovina, kao i sprjeavanja materijalnih teta, gospodarsko drutvo je na

temelju mjerenja duno izraivati planove odnosno karte iz kojih se moe utvrditi

stanje rudarskih radova, njihov meusobni poloaj i poloaj u odnosu na stare

rudarske radove i na objekte i vode na povrini.

lanak 82.

Dostava i izrada planova i karata

Preslici rudarskih planova i karata iz lanka 81. ovoga zakona moraju se dostaviti

Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za

rudarstvo, na njegov zahtjev.

Nain i uvjete za izvoenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata,

njihova razmjera, izbor sustava koordinata i voenje rudarsko-mjerake i druge

dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehnike dokumentacije

propisuje federalni ministar.

lanak 83.

Obvezatni planovi i karte

Gospodarsko drutvo mora imati:

situacijski nacrt eksploatacijskog polja;

geoloku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okolia, kao i karakteristine

geoloke profile;

plan rudnika s ucrtanom povrinskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno

povrinskim kopovima s podacima o slijeganju terena;

planove pojedinih jama odnosno povrinskih kopova;

otkopne i etane planove svih jamskih i povrinskih rudarskih radova pojedinih revira;

planove energetske mree (elektrine mree, komprimiranog zraka i dr.), vodovodne

mree kao i jamskih postrojenja s glavnim tehnikim podacima;

plan sustava veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja;

planove provjetravanja jama;

planove tektonike i

plan obrane i spaavanja od skupnih opasnosti i udesa.

Za rudnike s velikim pritokom vode i sloenom tektonikom federalni ministar moe

propisati i voenje hidrogeolokih planova i karte tektonike. Voenje hidrogeolokih

planova obvezatno je kod eksploatacije kamene soli.

Planovi iz stavka 1. to. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka moraju se dopunjavati svakog

mjeseca prema napredovanju rudarskih radova.

Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili naputenih dijelova jame ili

prema geolokim rasjedima, dopunjavanje planova vri se prema potrebi u kraim

rokovima.

Dopunjavanje planova vri se u kraim rokovima i kada se podzemni radovi kreu u

podruju jamskih poara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zatienih

podruja.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka dopunjavanje planova za povrinske

kopove moe se vriti u roku od est mjeseci uz suglasnost federalnoga ministarstva.

lanak 84.

Obvezatni planovi i karte pri eksploataciji plinovitih i tekuih leita

Gospodarsko drutvo za eksploataciju plinovitih i tekuih leita mora imati:

situacijski nacrt eksploatacijskog polja s naznakom svih istranih i eksploatacijskih

buotina i ostalih ureaja;

geoloku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okolia kao i karakteristine

geoloke profile;

karte o granicama rubne vode;

podatke i izvjea o buenju i elektrokarotanim mjerenjima, zacijevljenju, perforaciji,

osvajanju i mjerenju dinamikog i statikog pritiska, plinskom imbeniku i svim

ostalim fiziko-kemijskim analizama kolektora i fluida i

plan eksploatacijskog polja s podacima o slijeganju terena.

lanak 85.

Prikljuivanje rudarskih mjerenja

Situacijski plan eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na temelju kojih se izvode

rudarski radovi, izraeni rudarski planovi i projekti moraju biti prikljueni na dravnu

geodetsku osnovu.

lanak 86.

Mjerake knjige

O svim izvrenim mjerenjima gospodarsko drutvo duno je voditi mjerake knjige,

koje se ovjeravaju po propisima o ovjeri poslovnih knjiga.

lanak 87.

Osobe za obavljanje rudarskih mjerenja

Rudarska mjerenja vre i planove izrauju odnosno dopunjavaju samo osobe koje za

ove poslove imaju strunu kvalifikaciju (rudarski mjerai i geodeti).

Kod izrade novih rudarskih planova, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih

rudarskih planova, kao to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i

dr.

lanak 88.

Koritenje zemljita za premjer

Korisnici i vlasnici zemljita duni su dozvoliti gospodarskom drutvu odnosno

izvoau radova premjeravanje i postavljanje geodetskih toaka i oznaka

eksploatacijskog polja.

lanak 89.

Dostavljanje planova

Preslike planova iz lanka 83. to. 1. do 7. ovoga zakona gospodarsko drutvo duno

je dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva

mjerodavnog za rudarstvo.

Ako gospodarsko drutvo ne izvri svakih est mjeseci izmjene i dopune rudarskih

planova, federalni ministar odnosno kantonalni ministar mjerodavan za rudarstvo

odredit e izvoaa koji e izmjene i dopune izvriti na troak gospodarskog drutva.

lanak 90.

Plan eksploatacije mineralnih sirovina

Gospodarsko drutvo je duno izraditi dugoroni program i godinji plan eksploatacije

mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom

ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo na njihov zahtjev.

lanak 91.

Usklaenost rudarskih projekata s propisima koji ureuju zatitu okolia

Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je rudarske projekte i nadzor

o utjecaju svoje djelatnosti na okoli uskladiti s propisima koji ureuju zatitu okolia.

VIII. NADZOR

lanak 92.

Nadzor

Nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona

(iz mjerodavnosti Federacije) vri Federalno ministarstvo.

Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava za inspekcijske poslove na temelju ovoga

zakona i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH,

broj:69/05).

lanak 93.

Rudarska