zagrebačka burza

7/27/2019 Zagrebaka burza

1/34

1

Gospodarska kola VaradinBoene Plazzeriano 4

42 000 Varadin

Zavrni rad iz predmeta:Dioniarsko gospodarstvo

Tema:Zagrebaka burza

Mentor: Uenik:Vesna Vrai, prof. Igor Furjan,4.o

Obrazovni program:

ekonomist

Varadin, ljetni rokk. god. 2010./2011.


2/34

2

SADRAJ:

1. UVOD1

2. POVIJEST ZAGREBAKE BURZE2

2.1. Zagrebaka burza u prolosti.2

2.2. Obnova burzovnog poslovanja..3

2.3. Razvoj tehnologije na Zagrebakoj burzi.3

2.4. Poetak elektronikog poslovanja..4

2.5. Izlazak na internet.5

3.ORGANIZACIJA BURZE....5

3. 1. Statut drutva5

3.2. Nadzorni odbor..6

3.3. Uprava drutva...7

3.4. Odjeli I funkcije...8

3.5. Odbori..9

4. TRGOVANJE.9

4.1. Trgovina na Zagrebakoj burzi9

4.2. Uvrtavanje vrijednosnih papira12

4.3. Sudionici na tritu..13

4.4. Indeksi...14

5. ZSE Monitor....17

6. ZAKLJUAK...19

7. LITERATURA..20


3/34

3

8. PRILOZI21

8. 1. Prilog 1. Primjer stvarne transakcije21

8. 2. Prilog 2. Mjeseni izvjetaj travanj 2011. ...22


4/34

4


5/34

5

1. UVOD

Burza je organizirano mjesto trgovanja ija je glavna funkcija omoguiti susretanje

ponude i potranje vrijednosnih papira pod jednakim uvjetima za sve sudionike. Pod

jednakim uvjetima oznaava jednaku dostupnost podataka o vrijednosnim papirima

kojima se trguje, kao i dostupnost podataka o trenutnoj ponudi i potranji

vrijednosnih papira.

Burza slui vremenskom i prostornom (u novije vrijeme i virtualnom) objedinjavanju

trgovanja uz kontrolirano utvrivanje cijena. Cilj im je poveanje transparentnosti

trita vrijednosnica, vea uinkovitost, smanjenje trokova transakcija ali i zatita od

manipuliranja.

Podrijetlo naziva burza nije tono odreeno. Jedna od pretpostavki je da je nazvana

po "Bourse de Paris" francuskoj nacionalnoj veletrnici dionica. Drugi smatraju

vjerojatnijim, da je burza dobila ime mijeanjem prezimena trgovake ob itelji van de

Beurse iz 16. stoljea sa lat. pojmom Bursa. Prva burza osnovana je 1460. u

Antwerpenu.

Burza se moe osnovati samo kao d.d. u skladu sa zakonom o trgovakim drutvima

i Zakonom o tritu vrijednosnih papira. Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo

ovlatena drutva koja su lanovi burze. Poslove s vrijednosnim papirima mogu

obavljati samo banke i brokerska drutva.

U Republici Hrvatskoj posluje samo jedna burzaZagrebaka burza d.d. Zagreb.


6/34

6

2. POVIJEST ZAGREBAKE BURZE

2.1. Zagrebaka burza u prolosti

elei se to vie osamostaliti, privrednici iz Hrvatske 1907. godine osnovali suSavez industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru Trgovakog doma koji je

1907. pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i vrednote.

Time je otvoreno trite domaih dionica tvornica i novarskih kua, koje velike

burze u Beu i Budimpeti nisu htjele uzimati u promet. Time je stvoren regulator

izvoza i uvoza robe. Burza je djelovala do 1911. godine, kada je njeno djelovanje

zaustavila vladajua hrvatsko-srpska koalicija koja je vidjela Hrvatsku i Slavoniju u

okvirima nove junoslavenske drave sa centrom u Beogradu, a gdje se od 1.

sijenja 1895. Nalazila zasebna burza koja je pomagala irenju srpskog kapitala i na

podruje Hrvatske. Zagrebaka sekcija Trgovakog doma za robu i vrednote poela

je ponovno potajno oivljavati tijekom 1917.,kada su pod novim carem oivjeli i

planovi za reorganizaciju Austro-Ugarske Monarhije. No, u ratnim uvjetima i

rekvizicijama ovo je poslovanje bilo ogranieno sve do 4. lipnja 1918., kada je rad

Zagrebake burze obnovljen.

Zagrebaka burza poslije Prvog svjetskog rata otvorena je 4. lipnja 1919. i to prvo

njen Efektni odjel.Robni odjel poeo je s radom 1. kolovoza 1919., a Obraniki

burzovni sud tek od rujna 1919. Ova je burza bila podreena Ministarstvu trgovine i

industrije imajui sva prava korporacije i samostalnog ureenja, a sa svrhom da

olakava i ureuje trgovaki promet svakovrsne robe, vrijednosnih papira, mjenica,

novca (deviza i valuta) i plemenitih kovina. Nadzor nad Burzom imao je povjerenik

postavljen od Ministarstva trgovine i industrije. Zagrebaka je burza 1945. prestala s

radom jer kao pekulantska ustanova nije imala mjesta u socijalistikom drutvu.


7/34

7

2.2. Obnova burzovnog poslovanja

Obnova burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka i 2

osiguravajua drutva utemeljilo Zagrebaku burzu kao centralno mjesto trgovine

vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.

Tu funkciju Zagrebaka burza ima i danas. Od poetnih dvadeset pet lanova

(brokerskih kua), rastom i razvojem trgovanja broj se poveao na etrdesetak

aktivnih trgovaca: banaka i privatnih brokerskih kua. U samim poecima trgovalo se

na velikim drabama koje su organizirane u sjeditu burze na Ksaveru i na kojima su

svi brokeri bili fiziki prisutni.

Godine 1994. uveden je elektroniki trgovinski sustav koji omoguava da brokeri

lanovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na burzi ne naputajui svoje

urede diljem Hrvatske. Koliko se brzo razvijalo dioniarstvo i burzovna trgovina u nas

najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvoenja elektronikog

sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost trita Zagrebake

burze narasla gotovo 10 puta (982.6%).

Zagrebaka burza vrlo je aktivna i na meunarodnom planu: osniva je i lan

Federacije Euro-Azijskih burzi i dopisni lan Federacije Europskih burzi. Znaajnu

suradnju u domeni izrade naela korporativnog upravljanja ostvarila je s

Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima

Zagrebake burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifike

burze te strunjaci amerikog SEC-a.

2.3. Razvoj tehnologije na Zagrebakoj burzi

Kao relativno mlada, Zagrebaka burza je imala prigodu iskoristiti mogunosti

suvremene tehnologije za organiziranje trgovine te tako svoje poslovanje uiniti

konkurentnijim i dostupnijim. Kako se sama burza razvijala od niske razine trgovanja

do stupnja koji ostvaruje danas, tako se razvijala i tehnologija koju je burza koristila.

Prvi sustav trgovanja na Zagrebakoj burzi zahtijevao je fiziku prisutnost brokera

koji su se za vrijeme drabe nalazili u posebnoj prostoriji, izravno isticali i izvikivali


8/34

8

svoje ponude te na taj nain zakljuivali transakcije. Samim tijekom drabe upravljao

je voditelj drabe, a isticanje ponuda i transakcija biljeilo se u raunalo, kako bi se

bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmjetenim po dvorani, a u jednom

trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.

Krajem 1992. godine, Zagrebaka burza poinje obavljati javne drabe u ime

Hrvatskog fonda za privatizaciju, uz koritenje nove programske podrke za drabe

razvijene na burzi.

Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgovanje, u oujku 1994. burza uvodi svoj prvi

elektroniki distribuirani sustav trgovanja: TEST-1. Sustav je po prvi put omoguavao

lanovima Zagrebake burze da trguju izravno iz svojih ureda koristei osobno

raunalo i modem. Iako su trgovali iz svojih ureda, lanovi su mogli jednostavno

doznati stanje ponude i potranje na burzi uspostavljajui vezu sa sredinjim

raunalom u sjeditu burze i prihvaajui paket sa svim ponudama i transakcijama.

Trgovanje je organizirano oko koncepta knjige naloga (order driven), i po prvi put bilo

je jednostavno trgovati bitno veim brojem vrijednosnih papira, i to istovremeno i

svaki dan. Sustav je razvila Zagrebaka burza, a njegova je glavna prednost bila je

dostupnost u vrijeme kada je komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj bila vrlo

nerazvijena.

2.4. Poetak elektronikog poslovanja

Kako bi udovoljila rastuem intenzitetu trgovanja, burza u travnju 1997. uvodi svoj

prvi elektroniki sustav za trgovanje u realnom vremenu: TEST-1.5. Naizgled vrlo

slian sustavu TEST-1, sustav TEST-1.5 imao je jedno vrlo bitno poboljanje: lanoviBurze sada su imali neprekidnu vezu sa Zagrebakom burzom, i sve nove ponude

bile su im slane odmah i automatski. Kako bi se olakao prijelaz s jednog sustava na

drugi, sustav TEST-1.5 omoguavao je sudjelovanje u trgovanju i brokerima koji su

koristili stariju inaicu sustava.

Krajem svibnja 1999. burza uvodi treu generaciju svog elektronikog trgovinskog

sustava: MOST. Naputajui staru programsku jezgru, MOST uvodi jednostavnije

korisniko suelje, ukida brojna ogranienja sustava TEST-1.5 i moda najbitnije,


9/34

9

uvodi automatsko sklapanje transakcija (automatic matching). Takoer, sustav

MOST bio je izraen tako da ga se moglo jednostavno prilagoavati novim

potrebama i financijskim proizvodima te proirivati u budunosti.

elei uiniti informacije o stanju knjige naloga to dostupnijim irem krugu

investitora te tako jo vie poveati transparentnost trgovanja i svrstati ga uz bok

najsuvremenijim trinim sustavima distribucije informacija, Zagrebaka burza uvodi

u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omoguava praenje trgovanja na Burzi

u realnom vremenu preko interneta. Pretplata na sustav bila je dostupna ili kroz

brokerske kue ili izravno od burze.

Kako bi omoguila odravanje velikog broja drabi za potrebe Hrvatskog fonda za

privatizaciju, poetkom godine 2001. burza uvodi mogunost odravanja drabi kroz

sustav MOST. Kako vie nije potrebna fizika prisutnost, ve lanovi mogu

sudjelovati u javnim drabama izravno iz svojih ureda, bitno su smanjeni trokovi, a

omogueno je i obavljanje veeg broja drabi.

2.5. Izlazak na internet

Od poetka 1995. godine, zahvaljujui podrci CARNET-a, prvog davatelja

internetskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebaka burza predstavlja svoje slubene

internetske stranice, na kojima su se mogli nai osnovni podaci o burzi te redovita

dnevna izvjea o trgovanju i kretanju cijena. U to vrijeme, Zagrebaka burza bila je

prva burza u Europi i jedna meu prvima na svijetu s vlastitim slubenim

internetskim stranicama.

3.ORGANIZACIJA BURZE

3. 1. Statut drutva

Statut drutva predstavlja propise unutarnjeg ureenja i upravljanja drutvom. Statut

sadri podatke o nazivu drutva, sjeditu, predmetu poslovanja, temeljnom kapitalu,

organizaciji, upravnom odboru, nadzornom odboru, glavnoj skuptini, dionicama,


10/34

10

priopenjima drutva, vremenu trajanja drutva, uporabi dobiti , prijelazne i zavrne

odredbe.

3.2. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor drutva sastoji se od devet lanova, od kojih jedan obnaadunost

predsjednika nadzornog odbora, a jedan dunost zamjenika predsjednika nadzornog

odbora.

Pet lanova nadzornog odbora biraju se iz redova nezavisnih kandidata sukladno

odredbama Zakona o tritu kapitala.

lanovi nadzornog odbora drutva svoje dunosti vezane uz lanstvo mogu obavljati

samo osobno, a ne i putem punomonika, zamjenika i na sline naine.

Glavna skuptina bira nadzorni odbor na rok od dvije godine. Ukoliko nekom od

lanova nadzornog odbora prestane lanstvo u nadzornom odboru prije isteka

mandata, novi lan koji je stupio na njegovo mjesto obnaadunost lana nadzornog

odbora do isteka mandata nadzornog odbora.

Kandidate za lanove nadzornog odbora mogu glavnoj skuptini predlagati dioniari i

nadzorni odbor burze.

Uprava prije objavljivanja poziva za sjednicu glavne skuptine na kojoj se biraju

lanovi nadzornog odbora prikuplja od dioniara prijedloge za lanstvo u nadzornom

odboru. Uz svaki prijedlog predlaga je duan priloiti izjavu predloene osobe o

tome da ona pristaje na lanstvo u nadzornom odboru burze i ispunjava sve uvjete

za lanstvo u nadzornom odboru. lanove nadzornog odbora bira glavna skuptina

odluivanjem o cjelokupnoj listi kandidata. Uz prijedlog se moraju priloiti potpisane

izjave kandidata o prihvaanju kandidature i lanstva u nadzornom

odboru.Funkcioniranje i rad nadzornog odbora utvruju se poslovnikom o radu

nadzornog odbora. lan nadzornog odbora burze ne moe biti istodobno djelatnik,

lan ili dioniar ili lan nadzornog odbora, uprave ili drugih tijela drugih burzi ili osoba

koje upravljaju MTP.


11/34

11

Nadzorni odbor:

Izabire iz svojih redova predsjednika i zamjenika predsjednika nadzornog

odbora;

Imenuje i razrjeava direktore;

Zastupa drutvo prema direktorima;

Nadzire rad drutva;

Podnosi skuptini godinje izvijee;

Utvruje proieni tekst statuta drutva;

Odluuje o izmjeni statuta drutva ukoliko se radi o usklaivanju njegova

teksta sa odlukama nadlenihtijela drutva;

Odluuje o promjeni sjedita drutva; Daje nalog revizoru za ispitivanje godinjihfinancijskih izvijea;

Odluuje o drugim pitanjima koja su mu zakonom ili odredbama statuta

dodijeljena u nadlenost.

lanovima nadzornog odbora moe se za njihov rad isplatiti nagrada koja

mora biti primjerena poslovima koje obavlja lan nadzornog odbora,stanju

drutva, prisustvovanju sjednicama nadzornog odbora te drugim aktivnostima

koje lan obavlja u korist drutva. Nadzorni odbor donosi odluke veinom glasova prisutnihlanova.

Nadzorni odbor moe za pojedina pitanja ustrojiti komisije koje moraju imati

najmanje tri lana.

3.3. Uprava drutva

Poslove drutva vodi Uprava drutva. Uprava drutva sastoji se od dva lana.

lanovi Uprave zastupaju drutvo skupno. Nadzorni odbor izmeu imenovanih

lanova odreuje predsjednika uprave. Funkcioniranje i rad uprave utvruju se

poslovnikom o radu uprave. lanovi uprave imenuju se na rok od 4 godine. Uprava

ne moe dati prokuru.


12/34

12

Uprava:

Donosi ope, posebne i pojedinane akte burze osim akata koji su zakonom ili

statutom burze izriito datiu nadlenost drugim organima drutva;

Sastavlja i podnosi nadzornom odboru godinja financijska izvjea i prijedlogodluke o uporabi dobiti;

Predlae drugim organima drutva donoenje akata iznjihove nadlenosti;

Podnosi nadzornom odboru izvjea o poslovanjudrutva;

Odluuje o prijemu lanova burze te o suspenziji lanstva na burzi;

Imenuje lanove stalnih ili povremenih tijela burze (odbora, komisija i sl.),

izuzevi tijela iji izborili imenovanje u skladu sa zakonom ili statutom pripada

u nadlenost glavne skuptine ili nadzornog odbora; Brine o urednoj i pravovremenoj izradi financijskih i drugih izvijea burze;

Odluuje o svim drugim pitanjima koja zakonom, statutom i drugim opim

aktima drutva nisu izriitododijeljena u nadlenost drugim organima drutva.

Uprava donosi odluke veinom glasova. Ukoliko su glasovi podijeljeni,

odluujui je glas predsjednika uprave, o emu e uprava bez odlaganja

izvjestiti nadzorni odbor.

Poslovi o kojima uprava odluuje uz suglasnost nadzornogodbora:

Sklapanje ugovora kojim se stvara materijalna obveza vea od 500.000,00 kn

kumulativno u toku kalendarske godine za istu namjenu;

Odreivanje pristojbi za prijam i odranje kotacije vrijednosnih papira na burzi,

burzovne naknade za sve poslove koji se sklapaju na burzi i lanarina i drugih

pristojbi koje burzi plaaju lanovi burze;

Donoenje poslovnika o radu uprave;

Uvoenje novih proizvoda;

Donoenje plana poslovanja i plana investicijskih ulaganja;

Raspolaganje nekretninama drutva.

Odluke uprave unose se u knjigu odluka uprave. Odluke se u knjigu uvode po

godinama i moraju biti numerirane.


13/34

13

3.4. Odjeli I funkcije

Odjele I funkcije Zagrebake burze ine: uprava, akademija zagrebake burze,

financije, marketing I odnosi s javnou, nadzor, trita, IT i razvoj tehnologije,

poslovni razvoj, pravni, opi I kadrovski poslovi.

3.5. Odbori

Odbor za utvrivanje sukoba interesa

Sukladno pravilima burze, odbor ima savjetodavnu funkciju. Daje preporuke ili

miljenja upravi burze u pogledu mjera i postupaka za sprjeavanje i/ili rjeavanje

sukoba interesa, te na zahtjev burze, lana burze, drutva iji su financijskiinstrumenti uvrteni na ureeno trite, dioniara burze, HANFE, ulagatelja ili

potencijalnog ulagatelja, na vlastitu inicijativu daje miljenja o konkretnim

sluajevima mogueg sukoba interesa. Osnivanje odbora dio je kontinuiranog

prilagoavanja svih akata i tijela burze Zakonu o tritu kapitala.

Odbor za disciplinske mjere

Odbor za disciplinske mjere ima sedam lanova i imenovani su na rok od dvijegodine. U tom razdoblju rad odbora je volonterski.

4. TRGOVANJE

4.1. Trgovina na Zagrebakoj burzi

Zagrebaka burza krajem studenog 2006. godine zapoela je projekt zamjenedotadanjih trgovinskih sustava (MOST i BTS) modernom NASDAQ OMX X -Stream

trgovinskom platformom. Uvoenje nove trgovinske platforme veliki je infrastrukturni

zahvat i predstavlja temeljni tehnoloki iskorak u cilju omoguavanja vee sigurnost

trgovanja te jednostavne nadogradnje novim instrumentima i novim tehnologijama.

Trgovinski sustav slui za sklapanje transakcija unutar knjige ponuda (redoviti i

posebni reim trgovanja), sklapanje transakcija izvan knjige ponuda (odravanje

javnih drabi, i objavu podataka o transakcijama sklopljenim van burze (OTCtransakcije).


14/34

14

Redovita trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (trgovinski dan) u

razdoblju izmeu 9i 16 sati. Redovita trgovina na Zagrebakoj burzi odvija se unutar

knjige ponuda putem trgovinskog sustava na nain da lanovi unose ponude u

sustav, a te se ponude, kada je to mogue, automatski pretvaraju u transakcije

sukladno unaprijed utvrenom algoritmu.

Redovita burzovna trgovina sastoji se od slijedeih faza:

predotvaranje

kontinuirana trgovina

1. Predotvaranje

Predotvaranje trgovine odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (trgovinski

dan) u razdoblju izmeu 9 i 10 sati. Svrha predotvaranja je ustanovljavanje to

realnije i reprezentativnije (prve) cijene odreenog instrumenta u trgovinskom danu.

Tijekom predotvaranja lanovi unose ponude u trgovinski sustav, ali ne dolazi do

sklapanja transakcija. Transakcije se sklapaju na kraju postupka predotvaranja po

jedinstvenoj cijeni, tzv. cijeni otvaranja. Izraun cijene otvaranja odvija se u tri

koraka:

odreivanje maksimalne koliine

odreivanje minimalnog iznosa preostale koliine

izraun prosjene cijene

2. Kontinuirana trgovina

Kontinuirana trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (u razdoblju

izmeu 10 i 16 sati. Ponude koje nisu izvrene tijekom predotvaranja, ostaju u

Trgovinskom sustavu. Nakon otvaranja nastavlja se kontinuirana trgovina tijekom

koje lanovi neprestano mogu davati nove ponude, povlaiti ili mijenjati postojee

ponude, a trgovinski sustav neprekidno usporeuje ponude te ih kada je to mogue

spaja u transakcije.

Posebni reim trgovine odvija se svakog trgovinskog dana u vremenu od 11 do 13

sati sukladno algoritmu koji definira predotvaranje. U posebnom reimu trgovanja

trguje se manje likvidnim dionicama, a burza svakog prvog petka u tromjesjeju


15/34


16/34

16

4.2. Uvrtavanje vrijednosnih papira

Na Zagrebaku burzu mogu se uvrstiti dematerijalizirani vrijednosni papiri koji

zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o tritu kapitala i propise burze.

Drutva u redovitom tritu duna su nakon uvrtenja dostavljati samo one

minimalne informacije propisane Zakonom o tritu kapitala, dok slubeno trite i

prime market moraju zadovoljiti i dodatne uvjete propisane pravilima burze.

Redovito trite ima obvezu dostaviti ove informacije :

Financijski izvjetaj

Revizorski izvjetaj,

Pomjene u postotku glasakih prava,

Stjecanje ili otputanje vlastitih dionica,

Kodeks korporativnog upravljanja,

Poziv na Glavnu skuptinu te Odluke s odrane Glavne skuptine,

Godinji dokument objavljenih informacija,

Ostale materijalne injenice koje mogu utjecati na cijenu dionica

Slubeno trite ima obvezu dostaviti ove informacije:

Obveze redovitog trita +

Sjednice nadzornog odbora i uprave

Stjecanje ili otputanje svakog instrumenta Izdavatelja od strane lanova

uprave i nadzornog odbora

Izvjetavanje na hrvatskom i engleskom

Prime market ima obvezu dostaviti ove informacije :

Obveze slubenog trita +

Obveza predstavljanja godinjeg izvjetaja,

Kalendar korporativnih akcija,

Detaljnije izvjetavanje o stjecanju vlastitih dionica

Stjecanje kapitalnih uvjeta u drugim drutvima

Izdavanje novih dionica


17/34

17

4.3. Sudionici na tritu

Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlatena drutva koja su lanovi burze.

Poslove s vrijednosnim papirima mogu obavljati samo banke i brokerska drutva.

lanovi burze su investicijska drutva i kreditne institucije s ovlastima za trgovanje

na ureenom tritu i MTP-u Zagrebake burze.

Status lana moe stei svako drutvo iz stavka (1) lanka 301. ZTK ukoliko ima

lansko mjesto i ispunjava uvjete za lanstvo propisane propisima Republike

Hrvatske i pravilima burze.

Osoba koja eli postati lan podnosi burzi prijedlog za stjecanje statusa lana.

Naknade vezane za lanove:

lansko mjesto 390.000,00 HRK

Jednokratna pristupnina za stjecanje statusa lana Burze 10.000,00 HRK

Pristupnina za prijenos lanskog mjesta na lana Burze 8.200,00 HRK

lanarina za koritenje lanstva (kvartalno) 3.845,00 HRK

Vrijednosni papiri mogu se kupiti ili prodati na Zagrebakoj burzi jedino posredstvombrokera. Broker je zaposlen u investicijskom drutvu, koje mora biti lan burze.

Popis investicijskih drutava lanova burze nalazi se na internetskim stranicama

burze.

Investicijsko drutvo je drutvo s ogranienom odgovornou ili dioniko drutvo sa

sjeditem u Republici Hrvatskoj, ija redovna djelatnost su poslovi s vrijednosnim

papirima za koju je prethodno dobilo odobrenje Hrvatske agencije za nadzor

financijskih usluga (HANFA).

Broker izvrava nalog, odnosno za raun druge osobe kupuje ili prodaje

vrijednosne papire. Investicijsko drutvo duno je poteno, pravedno i profesionalno

postupati u najboljem interesu klijenta te pruiti klijentu sve potrebne informacije.


18/34

18

4.4. Indeksi

Indeks je pokazatelj vrijednosti odreenog broja vrijednosnih papira u svome

sastavu, a koristi se za praenje uspjenosti nekog trita ili sektora. Stoga indeks

pokazuje kree li se cijelo trite, odnosno neki odreeni sektor ili koarica

vrijednosnih papira, prema gore ili prema dolje.

CROBEX je slubeni indeks Zagrebake burze d.d. Poeo se objavljivati 1. rujna

1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000.

CROBEX je indeks vagan na osnovi 'free float' trine kapitalizacije, pri emu je

teina pojedine dionice ograniena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje

sainjavaju CROBEX nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena.

Rauna se kontinuirano tijekom trgovine koristei zadnje cijene.

Formula

Prilikom odabira dionica koje e ui u sastav CROBEXA u obzir dolaze samo

dionice kojima se trgovalo vie od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u

promatranom estomjesenom razdoblju.

Rang svake dionice koja zadovoljava uvjet broja dana trgovanja odreuje se na

osnovu dva kriterija:

1. udjel u 'free float' trinoj kapitalizaciji

2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u estomjesenom razdoblju

koje prethodi reviziji

Svakom od navedenih kriterija pripisuje se teina 50% te se izrauna srednjak

udjela, odnosno vagani trini udjel.

Mj (t)Free float trina kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX na dan t i

vrijeme j

M(0)Free float trina kapitalizacija na bazni datum

KT Faktor prilagoavanja baze indeksa na dan revizije T


19/34

19

U sastav indeksa CROBEX ulazi 25 dionica s najveim srednjakom udjela.

Ukoliko izdavatelj ima vie rodova dionica koje zadovoljavaju uvjete za ulazak u

CROBEX, u indeks e se ukljuiti samo jedan rod dionica i to onaj s veim rangom.

Kako bi se osigurala stabilnost indeksa, prilikom revizije primjenjuje se 23/28 zona

tolerancije. To znai da prvih 22 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX. Tri

preostale dionice biraju se izmeu dionica rangiranih od 23. do 28. mjesta, s time da

prednost imaju dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa CROBEX s

veim rangom.

Indeks CROBEX10 poeo se objavljivati 7. rujna 2009. godine. Bazni datum je 31.

srpnja 2009. godine, a bazna vrijednost iznosi 1.000.

CROBEX10 je vagan na osnovi free float trine kapitalizacije, pri emu je teina

pojedine dionice ograniena na 20%. Ukoliko se nekom od dionica koje sainjavaju

CROBEX10 nije trgovalo predmetnog dana, uzima se prethodna zadnja cijena.

Rauna se kontinuirano tijekom trgovine koristei zadnje cijene.

Formula

U CROBEX10 ukljuuje se 10 dionica iz sastava indeksa CROBEX s najveom

free-float trinom kapitalizacijom i prometom.

Rang svake dionice u sastavu CROBEX-a odreuje se na osnovu dva kriterija:

1. udjel u free float trinoj kapitalizaciji

Mj

(t)Free float trina kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX10 na dan t i

vrijeme j

M(0)Free float trina kapitalizacija na bazni datum

KT Faktor prilagoavanja baze indeksa na dan revizije T


20/34

20

2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u estomjesenom razdoblju

koje prethodi reviziji

Svakom od navedenih kriterija pripisuje se teina 50%, te se izrauna srednjak

udjela, odnosno vagani trini udjel.

U prvi sastav indeksa CROBEX10 ulazi 10 dionica s najveim srednjakom udjela.

U indeks CROBEX10 ne ulaze dionice drutava u kojima jedan vlasnik ima vie od

75% temeljnog kapitala drutva.

Kako bi se osigurala stabilnost indeksa prilikom revizije se primjenjuje 8/12 zona

tolerancije. To znai da prvih 8 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX10.

Dvije preostale dionice se biraju izmeu dionica rangiranih od 9 -og do 12-og mjesta,

s time da prednost imaju dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa

CROBEX10 s veim rangom.

CROBIS je slubeni obvezniki indeks Zagrebake burze koji se poinje objavljivati

1. listopada 2002. godine. Kao bazni datum utvren je 30. rujna 2002. godine, a

bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova.

CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu trine kapitalizacije, pri emu teina

pojedine obveznice u indeksu ne moe prijei 35%.Indeks se rauna na kraju svakog

trgovinskog dana na nain da se koristi prosjena dnevna cijena ponderirana

koliinom za sveobveznice koje se nalaze u indeksu, bilo da je trgovanje izvreno

putem trgovinskog sustava MOST ili se radi o prijavljenim transakcijama burzi. U

sluaju da s nekom obveznicom koja je ukljuena u indeks nije bilo transakcija, za

izraun indeksa se uzima prosjena dnevna cijena od prethodnog dana, odnosno od

zadnjeg dana kada je obveznicom trgovano.


21/34

21

Formula

It vrijednost indeksa na dan t

It-R vrijednost indeksa na dan posljednje revizije t - R

Pi,t ista cijena obveznica i na dan t u %

Pi,t-

Rista cijena obveznica i na dan posljednje revizije t - R

Ni,t-

R

nominalni iznos izdanja obveznica i dan posljednje

revizije t - R

n broj obveznica u indeksu

R

broj dana od prethodne revizije

U indeks se ukljuuju dravne obveznice i obveznice dravnih agencija koje su

uvrtene na Zagrebaku burzu uz sljedee uvjete:

nominalna vrijednost izdanja vea ili jednaka 75 milijuna ; dospijee obveznica vee od 18 mjeseci;

obveznice imaju fiksnu kamatnu stopu, uz isplatu glavnice jednom, po

dospijeu

5. ZSE Monitor

ZSE Monitor sustav je za distribuciju burzovnih informacija u realnom vremenu

putem interneta. Korisniku omoguuje pristup informacijama o ukupnom trgovanju i

uvid u trenutano kretanje cijena bez odgode, on-line.

ZSE Monitor namijenjen je investitorima, dioniarima, onima koji to ele postati,

menaderima, analitiarima i svima koji ele brzu, pouzdanu i vjerodostojnu

informaciju o trenutanom stanju i cijenama na Zagrebakoj burzi.

ZSE Monitor nudi se u tri pretplatnika modela: Start, Pro i Master.


22/34

22

ZSE Monitor je aplikacija za rad na raunalima s Microsoft Windows operativnim

sustavom.

Za koritenje ZSE Monitora potrebna je Internet veza.


23/34

23

6. ZAKLJUAK

Zagrebaka burza uvijek je bila predvodnik i promotor novih financijskih

instrumenata, usluga i tehnologija na hrvatskom tritu kapitala. Svake godine

odkoluje barem po jednu generaciju brokera, a u 2004. bila je domain godinje

skuptine Federacije Euro-Azijskih burzi, to je veliko meunarodno priznanje.

Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) odvija se putem

elektronskog trgovinskog sustava MOST. Brokerske kue, lanice Burze, povezane

su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjeditem Burze na Ksaveru i unose

naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zakljuuju transakcije sa

ostalim brokerima. Dakle ne postoji jedno fiziko mjesto (tradicionalni floor) gdje se

odvija trgovina vrijednosnim papirima, ve ona tee putem elektronski povezanih

trgovaca.

Svi brokeri lanovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom vremenu (bez

vremenskog kanjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom poloaju glede istodobnog

primanja informacija o trenutanoj ponudi vrijednosnih papira.

Trgovina je otvorena svaki radni dan od 10:00-16:00 sati, a rezultati trgovine i

dnevne cijene dionica dostupni su putem dnevnog tiska, specijaliziranih kua za

distribuciju financijskih informacija kao i na burzinim Internet stranicama:

http://www.zse.hr/ gdje se pojavljuje pregled trgovine nakon zavretka trgovinskog

dana.
http://www.zse.hr/http://www.zse.hr/http://www.zse.hr/


24/34

24

7.LITERATURA

Internetske stranice:

1.http://www.cursor.hr/( 25.4.2011.)

2.http://www.zse.hr/(25.4. 2011.)

3.http://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENG(1.5.2011.)4.http://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp(3.5.2011.)Udbenik:

urevi, Dumani, Tolui, Dioniarsko gospodarstvo,K, Zagreb, 2008.
http://www.cursor.hr/http://www.cursor.hr/http://www.cursor.hr/http://www.zse.hr/http://www.zse.hr/http://www.zse.hr/http://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENGhttp://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENGhttp://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENGhttp://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asphttp://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asphttp://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asphttp://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asphttp://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENGhttp://www.zse.hr/http://www.cursor.hr/


25/34

25

8. PRILOZI

8.1. Prilog 1.

Primjer stvarne transakcije

Dionicama banke Barclays na dan 3. oujka 2009. trgovalo se po cijeni 0,5455 GBP.

Ulagatelju se to uinilo kao dobra mogunost ulaganja pa je kupio 10.000 dionica.

Teaj EUR/GBP iznosio je 1,1275.

10.000 dionica * 0,5455 * 1,1275 = 6.150,51

Brokerska provizija: 10

Ukupna plaena naknada: 6.160,51

Ulagatelj je pratio kretanje cijena dionica i nakon godinu dana, kad se njima trgovalo

po 3,63 GBP, odluio ih je prodati (teaj EUR/GBP tada je iznosio 1,229):

10.000 dionica * 3,63 * 1,229 = 44.612,70

Brokerska provizija: 10

Dividende:

11. prosinca 2009.: 1 eurocent po dionici: 100

19. oujka 2010.: 1,50 eurocent podionici: 150

Ukupan steeni iznos: 44.852,70

Tako je zaradio 38.702,09 neto (44.852,70 - 6,160.51 )


26/34

26

8.2. Prilog 2.

Mjeseniizvjetajtravanj 2011

(promet je u kunama, a trina kapitalizacija u milijunima kuna)

Oujak Travanj % promjene

Redovni promet

Dionice 444.747.695342.156.171 -23,1%

Obveznice 12.602.5981.779.779 -85,9%

Prava 1 0 -

Komercijalni zapisi 0 0 -

Blok promet 0 0 -

Prijavljeni promet 12.718.39053.626.266 321,6%

Sveukupni promet 470.068.684397.562.217 -15,4%

Redovni volumen

Dionice 3.291.7532.102.217 -36,1%

Obveznice 6.631.800230.840 -96,5%Prava 1 0 -

Komercijalni zapisi 0 0 -

Blok volumen 0 0 -

Prijavljeni volumen 6.000.00040.730.000 578,8%

Sveukupni volumen 15.941.73243.073.941 170,2%

OTC transakcije

Promet 2.278.732.806995.957.619 -56,3%

Volumen 1.498.197.188648.595.923 -56,7%

Broj transakcija 337 210 -37,7%

CROBEX 2.290,452.233,97 -2,5%

CROBEX10 1.271,611.246,29 -2,0%

CROBIS 96,89 97,51 0,6%

Ukupni broj transakcija 27.29019.261 -29,4%

Broj aktivnih vrijednosnih papira 197 170 -13,7%

Broj dana trgovanja 23 20 -13,0%

Trina kapitalizacija

Dionice 156.722,7153.427,0 -2,1%

Obveznice 50.671,150.795,1 0,2%

Ukupno 207.393,8204.222,1 -1,5%

Prosjeni dnevni

Promet 20.437.76919.878.111 -2,7%

Volumen 693.1192.153.697 210,7%

Broj transakcija 1.187 963 -18,8%


27/34

2

1.

4.

11.

6.

4.

11.

1.4.

11.

6.4.

11.

11.4.

11.

11.

4.

11.

14.4.

11.

14.

4.

11.

19.

4.

11.

19.4.

11.

22.

4.

11.

22.4.

11.

28.

4.

11.

28.4.

11.

2.300CROBEX Promet (HRK

60mil)

2.200 40

2.100 20

2.000 0

Slika 1 - CROBEX i promet dionica (mil kn)

98,0

97,5

97,0

96,5

96,0

Slika 2 - CROBIS

Dionice s najveim prometom

Oznaka Izdavatelj Promet (kn) Udjel (%) Kumulativno(%)

1 HT-R-A HT d.d. 136.218.838 39,81 39,81

2 INA-R-A Ina d.d. 33.792.519 9,88 49,69

3 ADRS-P-A Adris grupa d. d. 17.155.353 5,01 54,70

4 ERNT-R-A Ericsson Nikola Tesla d.d. 13.866.996 4,05 58,75

5 BLJE-R-A Belje d.d. Darda 11.968.222 3,50 62,25

6 KOEI-R-A Konar - elektroindustrija d.d. 11.374.911 3,32 65,58

7 INGR-R-A Ingra d.d. 7.929.992 2,32 67,89

8 ATGR-R-A Atlantic grupa d.d. 7.549.262 2,21 70,10

9 PODR-R-A Podravka d.d. 7.369.988 2,15 72,26

10 KORF-R-A Dom holding d.d. 7.298.561 2,13 74,39

Ostali 87.631.529 25,61 100,00

Ukupno 342.156.171


28/34

3

Promet i trina kapitalizacija po sektorima

TrinaOznaka Sektor kapitalizacija (kn) Promet (kn)

A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 2.149.092.84317.226.220

CA Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pia i duhanskih9.813.027.702 proizvoda

20.697.549

CB Proizvodnja tekstila, odjee, koe i srodnih proizvoda 99.429.74649.991

CC Proizvodnja proizvoda od drva i papira, tiskanje 786.865.24194.130

CD Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 42.000.000.00033.792.519

CE Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 1.031.802.8525.978.620

CF Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i133.205.773 farmaceutskih pripravaka

117.345

CG Proizvodnja proizvoda od gume i plastike te proizvodnja288.023.613 ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

990.000

CH Proizvodnja osnovnih metala i proizvodnja izraenih248.809.632 metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme2.719.138

CI Proizvodnja raunala te elektronikih i optikih proizvoda 2.214.159.33013.918.701

CJ Proizvodnje elektrine opreme 2.536.259.18112.958.010

CK Proizvodnja strojeva i opreme d.n. 97.489.248 0

CL Proizvodnja transportne opreme 681.672.0051.899.335

CM Ostala preraivaka industrija, popravak i instaliranje159.285.255 strojeva i opreme

808.935

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje32.000.100 otpadom

0

F Graevinarstvo 1.474.144.29410.904.554

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i8.294.696.119 motocikala

13.336.884

H Prijevoz i skladitenje 7.150.155.86813.882.662

I Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja9.041.863.454 hrane

7.494.291

JA Izdavake djelatnosti, filmska djelatnost i djelatnosti224.568.065 snimanja zvunih zapisa te djelatnosti emitiranja programa

81.874

JB Telekomunikacije 22.709.247.536136.521.531

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 34.718.089.1594.347.790

L Poslovanje nekretninama 117.253.405155.021

MA Pravne, raunovodstvene, upravljake, arhitektonske

6.738.467.756 djelatnosti i inenjerstvo te tehniko ispitivanje i analiza

42.030.492

MB Znanstveno istraivanje i razvoj 325.484.8652.071.662

N Administrativne i pomone uslune djelatnosti 28.659.941 0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 333.253.30078.920

UKUPNO 153.427.006.284342.156.171


29/34

4

Pregled trgovine dionicama

(cijene i promet su u kunama, a trina kapitalizacija u milijunima kuna)Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tri

cijene (%) kapitalizacija

Slubeno triteADPL-R-A 131,99 121,01 131,99 29.4.2011 -1,5 14.934 1.884.709

ATGR-R-A 795,00 737,00 750,00 29.4.2011 -6,1 9.908 7.549.262

CROS-P-A 6.200,00 6.200,00 6.200,00 1.4.2011 0,0 2 12.400

CROS-R-A 6.000,00 5.800,00 5.800,01 27.4.2011 -3,3 64 377.848

DLKV-R-A 261,90 237,00 240,50 29.4.2011 -4,6 29.129 7.195.043

HT-R-A 294,61 276,03 276,03 29.4.2011 -6,4 476.797 136.218.838

IGH-R-A 1.932,00 1.730,01 1.790,00 29.4.2011 -8,2 1.119 2.039.660

INA-R-A 4.243,00 3.520,00 4.200,00 27.4.2011 4,7 8.697 33.792.519

INGR-R-A 14,02 12,60 12,85 29.4.2011 -6,3 594.749 7.929.992

ISTT-R-A 279,94 250,00 263,00 29.4.2011 -5,1 1.676 451.030

KOEI-R-A 565,00 545,00 552,08 29.4.2011 -0,5 20.503 11.374.911

MDKA-R-A 7.500,00 7.000,00 7.500,00 21.4.2011 10,3 7 50.200

MGMA-R-A 24,41 18,20 18,20 21.4.2011 -13,3 938 20.268OPTE-R-A 37,46 32,00 37,43 29.4.2011 10,3 8.383 302.693

PODR-R-A 325,03 311,06 320,00 29.4.2011 -1,5 23.084 7.369.988

PTKM-R-A 164,89 141,20 160,00 29.4.2011 7,8 36.670 5.752.950

ULPL-R-A 616,00 575,01 595,00 29.4.2011 -3,4 4.184 2.502.052

VART-R-1 15,80 14,50 14,70 28.4.2011 4,9 1.936 28.981

VERN-R-A 64,39 55,67 57,55 29.4.2011 -7,2 1.882 110.745

VIRO-R-A 470,00 407,74 414,00 29.4.2011 -11,3 5.659 2.444.936

Redovito trite

ACI-R-A 3.098,00 2.930,89 3.000,66 26.4.2011 1,7 26 78.920

ADRS-P-A 275,00 260,51 267,01 29.4.2011 -2,9 64.343 17.155.353

ADRS-R-A 320,00 300,14 305,00 29.4.2011 -1,6 10.883 3.348.349

AMDN-R-A 51,02 50,99 51,02 27.4.2011 -15,7 16 816

ARNT-R-A 59,90 51,01 55,00 29.4.2011 -8,3 2.614 141.426

ATLN-R-A 37,00 35,00 35,15 29.4.2011 -7,4 4.381 155.021

ATPL-R-A 727,01 672,01 700,01 29.4.2011 -3,7 9.825 6.860.738

AUHR-R-A 370,00 345,81 345,81 28.4.2011 -7,0 2.076 753.603

BD62-R-A 77,37 61,53 70,00 20.4.2011 0,0 3.636 255.910

BDMR-R-A 552,01 550,01 552,01 27.4.2011 22,7 1.156 635.948

BLKL-R-A 80,52 80,00 80,00 20.4.2011 -0,6 41 3.292

BLSC-R-A 625,00 570,00 620,00 20.4.2011 -2,4 147 90.838

BLJE-R-A 95,70 86,69 90,00 29.4.2011 -4,4 132.661 11.968.222

BPBA-R-A 84,98 70,15 70,16 29.4.2011 -10,1 1.230 92.719

BRIN-R-A 17,87 15,16 16,69 28.4.2011 -1,8 5.156 83.912

BZJK-R-A 105,62 90,06 105,62 27.4.2011 -12,0 386 35.714

CEBA-P-A 273,89 273,89 273,89 15.4.2011 -0,4 4 1.096

CEBA-R-A 248,00 247,00 247,00 22.4.2011 6,5 130 32.140

CHAG-R-A 425,50 400,03 425,02 19.4.2011 2,4 126 52.012CKML-R-A 3.975,00 3.650,01 3.975,00 29.4.2011 8,9 1.062 4.033.580

CRLL-R-A 2.899,99 2.599,50 2.600,50 18.4.2011 4,5 30 78.635

DDJH-R-A 42,93 37,28 37,50 29.4.2011 -10,7 64.126 2.584.013

DIOK-R-A 73,60 66,16 70,00 27.4.2011 -3,7 1.790 122.890

DKVS-R-A 8,90 7,06 7,51 22.4.2011 -5,2 2.683 21.551

ELKL-R-A 160,00 160,00 160,00 29.4.2011 1,4 20 3.200

ELPR-R-A 30,03 26,89 30,03 29.4.2011 11,4 522 15.149

ERNT-R-A 1.645,00 1.585,50 1.629,00 29.4.2011 -0,9 8.566 13.866.996

FMPS-R-A 21,00 19,49 20,00 27.4.2011 0,0 1.714 34.171

FNVC-R-A 195,77 135,01 167,99 28.4.2011 7,0 4.087 641.977

FRNK-R-A 865,00 800,00 800,00 28.4.2011 -7,0 274 229.795

HCVT-R-A 53,90 51,23 53,90 14.4.2011 5,7 46 2.418

HDEL-R-A 143,01 120,00 125,01 29.4.2011 -13,8 4.731 613.109


30/34

5

Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tricijene (%) kapitalizacija

HGSP-R-A 21,50 16,55 18,42 15.4.2011 8,4 31.010 598.040

HIMR-R-A 175,06 175,00 175,06 20.4.2011 0,0 25 4.375

HMAM-R-A 61,05 61,05 61,05 13.4.2011 0,1 304 18.559

HMST-R-A 95,00 93,00 95,00 21.4.2011 4,3 278 25.980HPB-R-A 2.300,00 2.000,00 2.300,00 15.4.2011 15,0 2 4.300

HPDG-R-A 26,50 20,61 20,61 18.4.2011 -22,2 54 1.244

HRBC-R-A 169,00 105,02 169,00 29.4.2011 55,0 5.943 763.493

HRBS-R-A 29,99 29,99 29,99 7.4.2011 0,0 356 10.676

HTPK-R-A 80,00 69,00 80,00 29.4.2011 5,8 1.143 83.668

HUPZ-R-A 1.360,00 1.300,00 1.350,00 20.4.2011 3,8 1.467 1.979.410

IMZV-R-A 120,00 120,00 120,00 1.4.2011 -14,3 55 6.600

INDG-R-A 735,00 385,00 728,00 28.4.2011 45,0 617 354.967

IPKK-R-A 161,99 126,51 161,00 29.4.2011 0,6 484 74.283

JDBA-R-A 2.190,00 2.100,11 2.150,00 29.4.2011 1,3 207 439.985

JDGT-R-A 642,00 584,00 642,00 29.4.2011 1,7 73 45.317

JDOS-R-A 3.150,00 2.779,00 2.850,00 28.4.2011 -5,0 48 142.766

JDPL-R-A 150,00 137,00 141,50 28.4.2011 -6,9 5.716 821.724

JDRA-R-A 385,00 370,75 373,00 12.4.2011 -3,1 1.797 668.657

JDTC-R-A 101,10 100,00 100,00 15.4.2011 0,0 205 20.550

JMNC-R-A 48.005,56 47.000,0047.000,00 18.4.2011 2,8 4 189.006

JNAF-R-A 3.130,00 3.020,00 3.100,00 29.4.2011 -0,4 265 817.351

KABA-P-A 80,00 80,00 80,00 7.4.2011 3,9 124 9.920

KABA-R-A 76,99 68,01 70,06 29.4.2011 0,0 3.310 232.040

KNZM-R-A 218,90 192,00 196,30 29.4.2011 -3,4 2.429 497.560

KODT-P-A 1.237,00 1.163,03 1.209,85 29.4.2011 5,4 746 899.889

KODT-R-A 1.349,00 1.275,02 1.284,16 29.4.2011 -1,1 341 443.999

KOKA-R-A 240,00 218,00 240,00 4.4.2011 4,3 103 23.597

KORF-R-A 62,02 52,80 60,25 29.4.2011 1,5 125.680 7.298.561

KRAS-R-A 469,00 435,00 460,00 29.4.2011 2,5 6.328 2.879.222

KSST-R-A 4.099,99 3.200,00 4.050,00 29.4.2011 3,8 594 2.183.555

KTJV-R-A 31,50 26,00 26,00 29.4.2011 2,0 421 12.649LANO-R-A 10,00 9,00 9,00 29.4.2011 -6,4 5.791 53.646

LCDS-R-A 19,97 17,21 19,95 29.4.2011 10,5 2.000 36.162

LEDO-R-A 6.100,00 5.701,00 5.710,02 29.4.2011 -6,4 99 589.995

LKPC-R-A 1.325,00 1.227,72 1.259,99 28.4.2011 -4,5 535 672.905

LKRI-R-A 219,88 186,02 186,03 29.4.2011 -15,8 6.810 1.379.413

LPLH-R-A 157,24 139,00 149,00 29.4.2011 -6,9 745 109.537

LRH-R-A 2.075,00 1.900,08 1.901,31 29.4.2011 -13,2 51 100.178

LURA-R-A 655,00 620,00 650,00 22.4.2011 0,0 1.815 1.172.957

LVCV-R-A 204,97 175,01 185,00 28.4.2011 -9,8 101 19.164

MAIS-R-A 67,95 57,10 57,10 28.4.2011 -16,0 1.515 92.116

MIV-R-A 2.800,00 2.200,00 2.800,00 18.4.2011 3,7 989 2.719.138

MLNR-R-A 637,00 637,00 637,00 29.4.2011 0,0 50 31.850

PBZ-R-A 652,00 550,00 580,00 29.4.2011 -10,8 831 483.951

PDBA-R-A 405,00 401,18 401,18 21.4.2011 -0,9 27 10.908

PLAG-R-A 1.895,00 1.710,00 1.715,00 29.4.2011 -2,0 135 234.133

PUNT-R-A 0,84 0,78 0,78 27.4.2011 -7,1 557 460

QUNE-R-A 42,05 42,05 42,05 26.4.2011 -1,2 5 210

RIVP-R-A 220,00 195,00 195,00 28.4.2011 -4,0 4.404 888.725

RIZO-R-A 205,00 110,00 120,00 27.4.2011 11,6 429 51.705

SAPN-R-A 150,00 140,00 140,00 28.4.2011 -10,0 234 33.845

SLDM-R-A 34,53 30,00 34,53 28.4.2011 14,3 2.599 78.634

SLPF-R-A 27,99 26,00 26,45 29.4.2011 0,9 5.189 136.413

SLRS-R-A 250,06 225,05 238,00 29.4.2011 3,0 83 19.287

SMNS-R-A 680,00 641,10 641,10 11.4.2011 -5,7 10 6.761

SNBA-R-A 117,65 107,12 108,59 28.4.2011 -3,8 3.215 364.734

SUNH-R-A 54,88 39,00 42,50 29.4.2011 -15,0 2.104 101.027


31/34

6

Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tricijene (%) kapitalizacija

TEP-R-A 30,00 24,07 25,00 18.4.2011 -16,7 263 6.580

THMT-R-A 101,28 101,28 101,28 18.4.2011 -4,2 64 6.482

THNK-R-A 1.317,00 1.140,00 1.250,00 29.4.2011 -5,1 1.498 1.873.449

TISK-R-A 179,98 162,92 173,95 29.4.2011 2,4 18.274 3.153.132TKPR-R-A 375,00 360,00 370,10 22.4.2011 -17,8 34 12.595

TNPL-R-A 1.409,00 1.360,00 1.360,00 28.4.2011 -3,5 326 447.650

TNSA-R-A 1.939,98 998,00 998,00 27.4.2011 -15,4 168 219.976

TOZ-R-A 249,90 249,90 249,90 8.4.2011 0,0 25 6.248

TUHO-R-A 950,00 836,00 950,00 27.4.2011 5,6 427 392.938

ULJN-R-A 95,00 80,04 80,04 26.4.2011 -20,8 189 15.451

VDKT-R-A 262,50 237,62 240,03 29.4.2011 -5,9 1.069 265.622

VIS-R-A 20,00 20,00 20,00 22.4.2011 0,0 50 1.000

VJSN-R-A 20,00 20,00 20,00 18.4.2011 0,0 162 3.240

VLBT-R-A 4,01 3,99 4,01 28.4.2011 0,5 1.340 5.367

VLDS-R-A 12,95 9,01 11,25 29.4.2011 24,7 201.287 2.324.701

VLEN-R-B 11,99 9,20 9,20 18.4.2011 -8,0 1.315 14.626

VPIK-R-A 76,89 65,66 72,50 29.4.2011 4,3 14.787 1.049.093

ZABA-R-A 265,00 245,00 245,00 28.4.2011 -7,5 7.166 1.804.275

ZLAR-R-A 65,00 60,04 62,03 29.4.2011 3,4 710 44.186

ZLTO-R-A 120,00 110,00 120,00 6.4.2011 18,8 190 21.900

ZTNJ-R-A 138,00 127,02 127,02 27.4.2011 -20,6 143 18.728

ZVCV-R-A 122,00 115,00 115,00 12.4.2011 -5,0 200 23.704

ZVZD-R-A 3.599,90 3.355,10 3.400,00 29.4.2011 -5,9 73 254.985

MTPBCIN-R-A 250,01 250,01 250,01 29.4.2011 -7,4 128 32.001

EPLT-R-A 745,00 745,00 745,00 28.4.2011 0,0 2.622 1.953.390

GBRT-R-A 580,00 580,00 580,00 28.4.2011 -3,3 1.000 580.000

HDBK-R-A 129,00 66,66 129,00 29.4.2011 98,5 8.575 1.023.219

HMNS-R-A 24,00 24,00 24,00 28.4.2011 0,0 1.350 32.400

HRDH-R-A 75,00 45,00 75,00 29.4.2011 80,7 18.791 1.086.687

KOSN-P-A 922,10 801,50 922,10 28.4.2011 29,9 80 70.391KOSN-R-A 1.200,00 730,00 1.100,00 20.4.2011 23,9 137 155.478

LVRG-R-A 1.390,00 1.390,00 1.390,00 7.4.2011 0,0 274 380.860

OPEK-R-A 400,00 400,00 400,00 28.4.2011 2,6 2.475 990.000

PRFC-R-A 15,15 12,80 13,00 29.4.2011 0,6 5.354 74.832

PSMR-R-A 435,00 400,00 435,00 29.4.2011 6,1 382 160.476

SEM-R-A 120,00 120,00 120,00 1.4.2011 0,0 50 6.000

SNHO-R-A 178,00 146,62 170,00 29.4.2011 13,3 6.070 953.175

TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 8.4.2011 0,0 17 39.100

VLHO-R-A 55,00 50,11 54,00 28.4.2011 0,7 5.891 309.903

Pregled trgovine obveznicama

(cijene su izraene u % nominale, a promet u kunama)Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Volumen Promet

Redovne transakcijeFNOI-D-117A 95,50 95,50 95,50 28.4.2011 2.817 19.797

FNOI-D-121A 91,45 91,41 91,45 28.4.2011 2.136 14.370

FNOI-D-127A 87,41 87,40 87,41 6.4.2011 686 4.426

FNOI-D-131A 83,21 83,21 83,21 6.4.2011 373 2.290

FNOI-D-137A 79,31 79,31 79,31 6.4.2011 373 2.183

FNOI-D-141A 75,51 75,51 75,51 6.4.2011 373 2.078

FNOI-D-147A 71,91 71,91 71,91 6.4.2011 373 1.979

FNOI-D-151A 68,51 68,51 68,51 6.4.2011 373 1.885

FNOI-D-157A 74,10 65,01 74,10 6.4.2011 395 1.902

FNOI-D-161A 62,11 62,11 62,11 6.4.2011 373 1.709


32/34

7

Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Volumen Promet

FNOI-D-167A 58,91 58,91 58,91 6.4.2011 373 1.621

FNOI-D-171A 56,11 56,11 56,11 6.4.2011 373 1.544

FNOI-D-177A 53,51 53,51 53,51 6.4.2011 373 1.473

FNOI-D-181A 50,91 50,91 50,91 6.4.2011 373 1.401

FNOI-D-187A 48,51 48,51 48,51 6.4.2011 373 1.335FNOI-D-191A 46,21 46,21 46,21 6.4.2011 373 1.272

FNOI-D-197A 44,01 44,01 44,01 6.4.2011 373 1.211

MTEL-O-137A 100,02 100,02 100,02 5.4.2011 131.840 971.994

RHMF-O-142A 102,40 102,40 102,40 27.4.2011 99.000 745.310

Ukupno 241.724 1.779.779

Prijavljenetransakcije

RHMF-O-172A 95,40 94,40 95,40 14.4.2011 15.000.000 14.220.000

RHMF-O-17BA 102,00 101,85 102,00 11.4.2011 23.730.000 24.187.100

RHMF-O-203E 103,30 103,25 103,30 12.4.2011 2.000.000 15.219.166

Ukupno 40.730.000 53.626.266

SVEUKUPNO OBVEZNICE 40.971.724 55.406.046

Pregled OTC trgovine

(cijene su izraene u % nominale, a promet u kunama)Najvia Najnia Zadnja Datum zadnje Volumen Promet

ATGR-O-11CA 101,20 101,20 101,20 14.4.2011 6.934.223 7.017.434

GDZD-O-119A 100,60 100,60 100,60 15.4.2011 4.000.000 29.625.618

HEP-O-13BA 100,60 100,15 100,15 14.4.2011 11.374.000 11.417.311

HEP-O-17CA 103,25 101,30 103,25 12.4.2011 20.402.450 19.540.905

HP-O-127A 105,02 105,00 105,02 6.4.2011 4.000.000 30.961.421

JDGL-O-126A 100,00 100,00 100,00 19.4.2011 12.500.000 12.500.000

NEXE-M-117A 99,90 98,70 99,90 21.4.2011 11.135.250 81.786.886

RHMF-O-125A 104,10 103,82 104,00 29.4.2011 11.700.000 89.571.572

RHMF-O-137A 101,55 101,25 101,55 28.4.2011 20.000.000 20.296.000

RHMF-O-142A 102,90 102,40 102,80 29.4.2011 4.374.000 33.014.782

RHMF-O-157A 97,00 97,00 97,00 13.4.2011 247.000 1.763.597

RHMF-O-15CA 101,05 100,00 101,00 28.4.2011 12.503.000 12.562.250

RHMF-O-172A 95,40 94,10 95,05 19.4.2011 156.600.000 148.712.760

RHMF-O-17BA 103,15 101,50 102,30 29.4.2011 145.760.000 149.104.098

RHMF-O-203A 105,05 103,85 104,42 29.4.2011 61.886.000 64.608.796

RHMF-O-203E 103,45 102,90 103,35 21.4.2011 11.948.000 90.826.554

RHMF-T-122A 99,68 99,68 99,68 4.4.2011 1.000.000 996.750

RHMF-T-123A 99,67 99,67 99,67 7.4.2011 5.000.000 4.983.650

RHMF-T-123E 99,76 99,74 99,75 28.4.2011 4.500.000 33.006.090

RHMF-T-124A 99,58 99,58 99,58 4.4.2011 1.000.000 995.780

RHMF-T-126A 99,84 99,51 99,82 28.4.2011 5.000.000 4.988.370

RHMF-T-127A 99,45 99,45 99,45 5.4.2011 1.000.000 994.490RHMF-T-130A 99,26 99,26 99,26 7.4.2011 1.000.000 992.600

RHMF-T-135A 99,40 99,27 99,40 29.4.2011 81.000.000 80.414.020

RHMF-T-136A 99,04 99,04 99,04 19.4.2011 400.000 396.148

RHMF-T-137A 99,17 99,17 99,17 14.4.2011 20.000.000 19.833.800

RHMF-T-142A 98,62 98,62 98,62 19.4.2011 3.000.000 2.958.690

RHMF-T-142E 98,90 98,90 98,90 26.4.2011 500.000 3.638.553

RHMF-T-148A 98,21 98,21 98,21 7.4.2011 4.000.000 3.928.280

RHMF-T-150E 98,46 98,46 98,46 20.4.2011 1.500.000 10.850.312

RHMF-T-207A 97,60 97,60 97,60 11.4.2011 20.000.000 19.519.200

ULPL-M-204A 95,94 95,81 95,94 28.4.2011 4.332.000 4.150.902

Ukupno 648.595.923 995.957.619


33/34

Rang lista lanova Zagrebake burze prema prometu dionica

Rang lan Promet dionica (kn) Udjel (%)

1 Zagrebaka banka d.d. 107.553.197 15,72

2 Privredna banka Zagreb d.d. 72.782.195 10,643 Raiffeisenbank Austria d.d. 65.111.163 9,51

4 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 58.678.009 8,57

5 HITA vrijednosnice d.d. 57.469.715 8,40

6 Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. 53.408.706 7,80

7 Agram brokeri d.d. 40.297.530 5,89

8 Fima vrijednosnice d.o.o. 39.759.531 5,81

9 Centar banka d.d. 28.452.461 4,16

10 Societe Generale-Splitska banka d.d. 26.751.392 3,91

Rang lista lanova Zagrebake burze prema prometu obveznica

Rang lan

Promet obveznica(kn)

Udjel (%)


2 Agram brokeri d.d. 48.374.200 43,65

3 Nava banka d.d. 971.994 0,88

4 Raiffeisenbank Austria d.d. 763.330 0,69

5 Zagrebaka banka d.d. 747.138 0,676 Hrvatska potanska banka d.d. 52.608 0,057 Utilis d.o.o. 24.234 0,02

8 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 21.450 0,02

9 Karlovaka banka d.d. 6.475 0,0110 HITA vrijednosnice d.d. 335 0,00

Rang lista lanova Zagrebake burze prema ukupnom prometu

Rang lan Ukupni promet (kn) Udjel (%)


2 Zagrebaka banka d.d. 108.300.335 13,623 Agram brokeri d.d. 88.671.730 11,15

4 Privredna banka Zagreb d.d. 72.782.195 9,15

5 Raiffeisenbank Austria d.d. 65.874.493 8,28

6 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 58.699.459 7,38

7 HITA vrijednosnice d.d. 57.470.050 7,23

8 Fima vrijednosnice d.o.o. 39.759.531 5,00

9 Centar banka d.d. 28.452.461 3,58

10 Societe Generale-Splitska banka d.d. 26.751.392 3,36


34/34

Datum predaje rada:___________________________________(mentor je prihvatio izradbu)

Potpis mentora: _______________________________________

Ocjena pisanog rada:____________________________________

Datum obrane rada: ____________________________

Ocjena obrane rada:____________________________

Konana ocjena: ______________________________

Povjerenstvo:1. mentor: ________________________________2. profesor struke :__________________________3. profesor struke:___________________________

Prostor za izdvojeno miljene ili eventualni komentar:

zagrebačka burza

Documents