GRUPA 1. DUH VREMENA ZADATAK: Pažljivo pročitajte tekst i ragledajte slike. Riješite zadatke na kraju teksta. Izradite plakat. Pripremite grupno izlaganje.

Joseph Paxton: Kristalna palača u Londonu 1851.

Eiffelov toranj, Pariz Prva takva izložba bila je 1851. u Londonu. Za potrebe izložbe je arhitekt Joseph Paxton (Džozef Pakston) izgradio Kristalnu palaču (vidi sliku) samo od željeza i stakla. Kristalna palača je prvo remek-djelo moderne arhitekture. Eiffelov toranj u Parizu izgrađen je 1889. također za Svjetsku izložbu. To je čelična konstrukcija koju su tadašnji Parižani smatrali grozotom, a danas je simbol Pariza.

Ogroman napredak znanosti i tehnike, kolonijalna carstva i sve veće bogatstvo izmijenili su čovjekove poglede na svijet. Ljudi druge polovice 19.stoljeća osjetili su se svemoćnima, jačima od same prirode. Možda po prvi put čovjek je smatrao da je apsolutni gospodar svijeta. U sveopćem napretku industrije javlja se potrošački mentalitet. To znači da su se ljudi cijenili po novcu i imovini. Kultura i duh padaju u drugi plan. U umjetničkim djelima se cijeni samo ono što se dade mjeriti, procijeniti i vrednovati novcem. Društvene znanosti i umjetnost okreću se prošlosti. Tako nastaje suprotnost: prirodne znanosti i tehnika gledaju naprijed, u budućnost, a kultura i umjetnost u prošlost. Oko 1900. pobunu protiv takve umjetnosti predstavlja secesija, o kojoj ćete nešto doznati od jedne druge grupe. Život se mijenja, naročito u sve većim gradovima. Cijeni se moderno i praktično, što se najbolje vidi u modi. Gospoda i gospođe sada napuštaju teške i krute haljine i odijela, važna je udobnost . Da bi pokazale moć čovjeka, zemlje koje se smatraju velikim silama organiziraju velebne svjetske izložbe na kojima pokazuju svoja dostignuća.

Možda je najbolje duh vremena najavio princ Albert, suprug kraljice Viktorije (prisjeti je se), na otvorenju prve svjetske izložbe: «Živimo u vrijeme čudesnog prijelaza koje brzo ide ostvarenju velikog cilja prema kome je usmjerena sva svjetska povijest – prema prikazu jedinstva čovječanstva.» Zadatak: a) Izrazite u jednoj rečenici bit pogleda na svijet čovjeka druge polovice 19.stoljeća.

b) Što su trebale pokazati svjetske izložbe? Zapiši. c) Sviđa li vam se način razmišljanja ljudi ovog doba? Što im je bilo najvažnije? Što biste im vi, iz budućnosti, savjetovali? KNJIŽEVNOST Najbrže se duh vremena ogledao u književnosti. Druga polovica 19.st. u književnosti započinje realizmom, nastavlja se s naturalizmom, a završava simbolizmom. Europska književnost, a napose francuska, i dalje vodi, ali joj se po značaju pridružuje sve više književnika s američkog kontinenta. Realizam se bavi svakodnevnim životom običnog čovjeka, često siromašnog i opterećenog problemima. Književnici ističu veliku razliku u načinu života bogatih i siromašnih. Jedan od napoznatijih pisaca realizma je Francuz Honore de Balsac (Onore de Balzak). Naturalizam se javlja poslije 1870. Čovjeka se prikazuje kao biće ovisno o svojim nagonima i osjećajima, pri čemu mu je razum od male pomoći. Česta je tema dno ljudskog društva – kriminalci, ubojice, prostitutke, ovisnici,...Stoga su djela mračna i uglavnom tragično završavaju. Glavni je predstavnik naturalizma još jedan Francuz, Emile (Emil) Zola. Simbolizam se najbolje izražava u pjesništvu. Za simboliste nije bitno ništa vanjsko, već unutrašnji duhovni život čovjeka. Sve se vanjske stvari i predmeti koriste samo kao simboli čovjekovih misli. Najistaknutiji simbolist je Charles Baudelaire (Šarl Bodler), a njegova zbirka «Cvijeće zla» smatra se remek-djelom. Druga polovica 19.stoljeća zlatno je doba ruske književnosti, koju ne možemo svrstati u gore navedene pravce. Lav Tolstoj piše «Rat i mir», vrlo opsežan roman iz doba Napoleonovih ratova, i «Anu Karenjinu», roman o zabranjenoj ljubavi. Fjodor Dostojevski u «Braći Karamazovima» i «Zločinu i kazni» prikazuje unutrašnji život ljudi s ruba društva. Spomenut ćemo i nekoliko američkih pisaca. U skladu s napretkom SAD ovdje ćemo rijetko naići na mračne i teške teme. Herman Melville napisao je roman «Moby Dick», priču o velikom bijelom kitu. Jack London piše pustolovne priče smještene u divlju prirodu («Bijeli očnjak»), a Mark Twaine (Tvejn) piše komične romane («Huckleberry Finn»). Hrvatska književnost druge polovice 19.st. dala je velika imena realizma: Augusta Šenou, Antu Kovačića i Eugena Kumičića. Na prijelazu stoljeća javlja se i u Hrvatskoj moderna književnost, koju odlikuju stvaralačka sloboda i raznolikost. Zadatak: a)U bilježnicu napišite tri glavna pravca europske književnosti, njihova obilježja i predstavnike. b) Zapišite imena najvažnijih ruskih i američkih književnika. c) Zapišite najvažnije hrvatske književnike. Zasigurno ste čitali njihova djela. Napišite ona kojih se sjećate.

Šenoa Tolstoj Matoš Balsac

GRUPA 2. ZADATAK: Pažljivo pročitajte tekst i ragledajte slike. Riješite zadatke na kraju teksta. Izradite plakat. Pripremite grupno izlaganje.

RADNIČKO PITANJE

Već ste više puta učili o radničkom pitanju. Ono je osnovni društveni problem 19. stoljeća. Prisjetite se teškog položaja radnika u prvoj polovici 19. stoljeća. Koja su dva radnička pokreta nastala? Što su predlagali socijalisti? Koju su stranku osnovali Marx i Engels? Potražite i zapišite! Pogledajte ilustraciju. Koja su prava tražili radnici? Jačanjem industrije i povećanjem gradova rastao je i broj radnika. Njihovi životni uvjeti su se ponešto poboljšali u odnosu na prvu polovicu 19.st., ali nedovoljno, pa su se radnici i dalje borili protiv preteškog rada i niskih nadnica (plaća). Godine 1871. pobunili su se radnici Pariza i kratko držali vlast u svojim rukama (Pariška komuna). Vojska je krvavo ugušila pobunu.

Radnici se zatim odlučuju na miran način borbe. Oni se udružuju u sindikate (za svaku struku posebno) koji se pregovorima bore za veća prava radnika i njihovu zaštitu. U drugoj polovici 19.stoljeća nastaju i prve političke radničke stranke – socijaldemokratske stranke – koje su se borile za poboljšanje uvjeta života radnika, ali i za rušenje građanskog društva i privatnog vlasništva te uvođenje socijalističkog društva. Potkraj 19. stoljeća počeo se slaviti 1.svibnja kao međunarodni radnički blagdan. Počeo se slaviti kao spomen na radnike koji su u Chicagu 1886. stradali u sukobu s policijom. Isprva je Praznik rada bio zabranjen, ali je s vremenom prihvaćen i danas se slavi u cijelom svijetu. Zadatak: a) Odgovorite u bilježnice: - Što je Pariška komuna? - Što je sindikat i za što se bori? - Kako se zovu prve radničke političke stranke? Kakvo društveno uređenje žele postići? Prisjetite se pojma socijalizma. - Zašto se Praznik rada obilježava 1.svibnja? b) Mislite li da je radnicima bilo pametnije boriti se za prava nasilno ili mirno? Zapišite prednosti jednog i drugog načina borbe. c) Pronađite i pročitajte izvor o riječkim radionicama u udžbeniku. Odgovorite na pitanja uz izvor. Sindikati – primjer Velike Britanije U drugoj polovici 19. stoljeća, najprije u Velikoj Britaniji, nastaju sindikati. To su radnička udruženja pojedinih zanimanja. Iskustva luditskog i čartističkog pokreta u mnogome su pridonijela stvaranju modernih sindikalnih organizacija. Slijedom toga 1860. godine osnovano je Londonsko obrtno vijeće kao prethodnik Radničkog sindikalnog kongresa. Posebna pogodnost bujanju sindikalnih organizacija bio je zaključak Kraljevske komisije iz 1867. godine da je

osnivanje sindikata korisno i za poslodavce i za radnike. Sindikalna djelatnost je potpuno ozakonjena 1871. godine, a time i pravo radnika na štrajk. Godine 1868. osnovan je TUC-Trade Union Congress (Radnički sindikalni kongres). Danas TUC okuplja 58 udruženih sindikata s oko 6,5 milijuna članova. Proces nastanka TUC kao stožera radničkog pokreta nije tekao ni brzo ni bez problema. Naime, unutar TUC kao organizacije na samom početku djelovanja su se pojavili sukobi i razilaženja. Dio sindikata, poglavito onih sa sjevera, zagovarao je oštre sukobe s poslodavcima oko radničkih i socijalnih prava ne isključujući ni one oružane, dok je veći dio sindikata bliskih Londonskom obrtnom vijeću bio za umjerenije i nenasilne metode djelovanja. Za TUC je važno napomenuti osnivanje Odbora za rad u parlamentu koji je prethodnica današnje britanske Laburističke stranke. STUC – Scottish Trade Union Congress (Škotski kongres sindikata) utemeljen je 1897. godine kao rezultat političkog sukoba unutar TUC. ICTU – Irish Congress of Trade Unions (Irski kongres sindikata) je krovna sindikalna centrala za obje Irske. Irski sindikalni pokret počinje utemeljenjem ITUC (Irish Trade Unions Congress) 1894. godine, a ICTU kao jedinstvena centrala nastao je nakon ujedinjenja s CIU (Congress of Irish Unions) utemeljenog 1945. godine. Osnivanje sindikata u SAD-u počinje otprilike u isto vrijeme, kao i u razvijenijim europskim zemljama. U Hrvatskoj danas postoji 311 sindikata (izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi). Zadatak: a) Zapišite najvažnije činjenice o povijesti sindikata. b) Smislite slogan za tri sindikata: Sindikat hrvatskih učitelja Sindikat brodograđevne industrije Sindikat željezničara c) Pogledajte sliku. Razumijete li poruke? Zapišite.

Detalj s web stranice Trade Union Congressa – 1.5. 2017.

GRUPA 3. ZADATAK: Pažljivo pročitajte tekst i ragledajte slike. Riješite zadatke na kraju teksta. Izradite plakat. Pripremite grupno izlaganje.

POLOŽAJ ŽENA I BORBA ZA ŽENSKA PRAVA Devetnaesto je stoljeće bilo stoljeće revolucija svih mogućih vrsta pa svoju revoluciju doživljavaju i žene. Tijekom čitave povijesti o kojoj ste dosad učili žene su bile u većoj ili manjoj mjeri potpuno podređene muškarcima, osim možda u prapovijesti. Dobivale su nikakvo ili minimalno obrazovanje, smatralo ih se samo suprugama i majkama. U općem napretku 19. stoljeća, naročito u borbi za ljudska prava, žene se počinju buniti protiv tisućljeća podređenosti. Ipak, još su uvijek muškarci i žene imali strogo odvojene društvene uloge: muški su se poslovi smatrali važnijima. Kod najsiromašnijih su spolne razlike bile najmanje izražene, jer su se žene nižih slojeva zapošljavale kako bi pomogle prehraniti obitelj. Pročitajte sljedeći odlomak (djevojke, ovo je istina!): Ovo su neki od argumenata koje su koristili muškarci kako bi ženama osporili pravo glasa:

• Žene su tjelesno i umno slabije od muškaraca. • Ženska su obilježja ljepota i dražest, a muškaraca razum. • Žene kao majke imaju tjelesne nedostatke koje ih čine nepouzdanima u

poslovima izvan vlastitog doma. • Žene su izvor prvog grijeha i potrebna je snažna muška ruka da ih zbog

te sklonosti grijehu drži na uzdi. • Žene su draga i ljupka stvorenja kojima je potrebna snažna muška ruka

kao oslonac i zaštita od vanjskog svijeta. • Žene su stvorene za brak i trebaju steći samo one vještine koje će im

pomoći da pronađu muža. Žena koja ne uspije pronaći muža, jadno je stvorenje.

• Samo neprivlačne i ogorčene žene koje nijedan muškarac ne bi pogledao sudjeluju u pokretu za ženska prava.

Kako se školovanje žena u drugoj polovici 19.st. bitno popravilo, pa su postajale medicinske sestre, učiteljice, pa čak i liječnice i znanstvenice (Sjećate li se neke?), jasno je da su žene počele tražiti politička prava. Najpoznatiji je sufražetski pokret, no o njemu kasnije. Prva država koja je pravo glasa dala ženama bio je Novi Zeland (1893.). U većini zemalja žene su dobile pravo glasa tek nakon Prvog svjetskog rata, 20-ih godina 20.st. Iako je i kod nas nešto kasnije nastao sufražetski pokret, u Hrvatskoj su žene prvi put glasovale tek 1945. godine. Švicarska je to pravo svojim građankama dala tek 1971. Pokret žena podržavao je i priličan broj muškaraca.

Zadatak: a) Zapišite ukratko o: - položaju žena kroz povijest - položaju žena radničkih obitelji - dobivanju prava glasa. b) Kratko zapišite kako biste odgovorili na «argumente» muškaraca protiv prava glasa za žene. Odaberite jednu tvrdnju koja vas posebno ljuti i objasnite svoj izbor.

Sufražetkinje

Naziv potječe od latinske riječi suffragium. To je u starom Rimu bio komad crijepa na koji se pisalo ime kandidata za kojega se glasalo. Sufražetkinje su se borile za pravo glasa žena, ali i potpunu ravnopravnost žena u svim područjima. Sufražetkinje su smatrale kako je stjecanje prava glasa uvjet nestanka ostalih oblika neravnopravnosti žena. Bio bi to početak stjecanja prava na rad, vlasništvo, obrazovanje i dr. U 19. st. zahtjev da se ženama prizna pravo glasa u SAD-u i Velikoj Britaniji postao je poticaj za njihovo političko organiziranje. Elizabeth Cady Stanton i S. B. Anthony utemeljile su 1869. National Woman Suffrage Association, a Lucy Stone American Woman Suffrage Association, koje su se 1890. ujedinile u National American Woman Suffrage Association. I u drugim su se zemljama osnivale organizacije radi vođenja kampanja za žensko pravo glasa.

Isprva je sufražetski pokret bio zakonom zabranjen. Sufražetkinje su uhićivane i osuđivane. U zatvorima su često štrajkale glađu. U Engleskoj je 1897. bila osnovana National Union of Women’s Suffrage Societies, na čelu koje je bila Millicent Garrett Fawcett. Nezadovoljna njihovim postignućima, Emmeline Pankhurst je 1903. s kćeri Christabel osnovala Women’s Social and Political Union (WSPU), članice koje su se poslužile radikalnim oblicima borbe za žensko pravo glasa (štrajkovi glađu, paljenje crkvi, razbijanje prozora na zgradi vlade, vezivanje za željezničke pruge). Jedana od najspektakularnijih takvih akcija se zbila na konjskoj utrci Epsom Derby, kada je sufražetkinja Emily Davison iskočila na stazu i bila nasmrt pregažena od kraljevog konja 1913. godine. Brojne od njenih suborkinja su bile zatvarane, na što su reagirale organiziranjem štrajkova glađu, što je, pak, vlasti tjeralo na uporabu prisilnog hranjenja. Nastojeći spriječiti da sufražetkinje stječu simpatije, britanska vlada je donijela tzv. Zakon o mački i mišu kojim su se zatvorenice oboljele zbog štrajka glađu puštale, a uhitile tek nakon oporavka.

Zadatak: a) Zapišite najvažnije podatke o sufražetskom pokretu te zapišite nekoliko imena njihovih vođa. b) Napišite proglas kojim pozivate žene da se pridruže sufražetskom pokretu. c) Opiši sliku prisilnog hranjenja sufražetkinja (pronađite ju u udžbeniku). Razumijete li natpis na slici? Zapišite i objasnite natpis. Zatražite pomoć ako je potrebno (od mene, naravno).

Emmeline Pankhurst odnose policajci ispred Buckinghamske palače

GRUPA 4. ZADATAK: Pažljivo pročitajte tekst i ragledajte slike. Riješite zadatke na kraju teksta. Izradite plakat. Pripremite grupno izlaganje. RAZVOJ UMJETNOSTI Likovne umjetnosti također su uvijek izraz svog vremena, govore o ukusu i načinu razmišljanja ljudi. Duh vremena druge polovice 19. stoljeća najbolje se vidi u arhitekturi. Arhitekti se vraćaju načinima gradnje u prošlosti, ali koriste moderne materijale (armirani beton, čelik, staklo). Tako su velike građevine (palače, crkve, kazališta) nazvane neoromaničkim, neogotičkim, neorenesansnim i neobaroknim. Zato kažemo da je to historicistička arhitektura. Na slici na sljedećoj stranici vidiš dvorac kralja Ludviga II. Bavarskog koji je izgrađen po uzoru na srednjovjekovne romaničke dvorce. U Hrvatskoj su u historicističkom stilu nastale mnoge velebne građevine. Zagrebačko i riječko kazalište (slika!) tako su izgrađeni u neobaroknom stilu, a zagrebačka katedrala je nakon potresa 1880. obnovljena u neogotičkom stilu. U kiparstvu se najviše teži antičkom kipu (starogrčki i starorimski), ali vrlo velikom. Nastaju spomenici koji se smještaju u istaknute dijelove gradova, a često prikazuju vladare i vojskovođe. Ovakve su skulpture često neoriginalne i male umjetničke vrijednosti, ali su s vremenom postali simboli – Kip slobode, svjetionik na ulazu u njujoršku luku, pravi je primjer. Slikarstvo se prvo odmiče od prošlosti. Godine 1874. francuski su slikari, nazvani impresionisti, održali svoju prvu izložbu, koju smatramo početkom modernog slikarstva. U prošlosti su slikari imali ulogu fotografa i nastojali prirodu i ljude prikazati što vjernije. Izumom fotografije to je postalo nepotrebno. Moderno slikarstvo, naprotiv, nastoji prikazati doživljaj (impresiju) umjetnika – kako slikar vidi ono što slika. Kao i svaka novost, impresionizam je u početku izazvao porugu i neodobravanje, da bi ubrzo postao početak novog doba u slikarstvu. Najvažniji impresionisti su Claude Monet (Klod Mone, vidi sliku «Doručak u prirodi» te „Izlazak sunca“ u udžbeniku), Eduard Manet (Eduar Mane) i Auguste Renoir (Ogist Renoar). Najpoznatiji slikar kraja 19. stoljeća bio je Vincent van Gogh ( slika „Zvjezdano nebo“). je♂5te li čuli za njega? Bio je doista poseban. U Hrvatskoj se impresionizam ne javlja, već prevladava realizam. Najpoznatiji slikar je Vlaho Bukovac (vama već poznat zastor Hrvatski narodni preporod - slika u udžbeniku) , a velik značaj ima i slikarica akvarela Slava Raškaj (slika!). Ona je bila gluhonijema i imala je vrlo težak život. Oko 1900. godine javlja se velik pokret u umjetnosti koji se zove stil 1900. ili secesija. Umjetnici se bune protiv imitiranja prošlosti, ali i protiv industrijskog doba. Smatraju da se umjetnosti moraju povezati, pa dolazi do suradnje arhitekata, kipara i slikara. Arhitekt stvara zgradu – okvir, a kipari i slikari je oblikuju izvana i iznutra. Najočitija je za stil 1900. vijugava linija (vidi sliku «Poljubac»). Najposebniji arhitekt secesije je Španjolac Antonio Gaudi. On svoje građevine zamišlja kao oblikovanu prirodu. Najpoznatije djelo mu je velebna Sagrada Familia u Barceloni, katedrala koja zbog zamršenosti projekta i skupoće još nije dovršena (vidi sliku kod učiteljice na računalu). Zadatak. a) Nacrtajte u u bilježnicu tablicu i ispunite ju podacima koje smatrate važnima (nemojte pretjerati):

ARHITEKTURA KIPARSTVO SLIKARSTVO STIL 1900.

b) Što mislite, zašto su se stilovi i izrazi u umjetnosti tako mnogo i često mijenjali u 19. i 20. stoljeću?U daljoj prošlosti su pojedini stilovi trajali stoljećima (romanika, gotika, barok). Zapišite par rečenica svojih razmišljanja.

Neuschwanstein

Monet: Doručak u prirodi

Slava Raškaj: Autoportret

Riječko kazalište

Van Gogh: Zvjezdano nebo

Gustave Klimt: Poljubac

GRUPA 5. ZADATAK: Pažljivo pročitajte tekst i ragledajte slike. Riješite zadatke na kraju teksta. Izradite plakat. Pripremite grupno izlaganje.

RAZVOJ GRADOVA I ŽIVOT U NJIMA

S poboljšanjem životnih uvjeta u 19. stoljeću je znatno porastao broj stanovnika, posebno u Europi. Godine 1800. Europa je imala oko 187 milijuna stanovnika, a 1900. već 400 milijuna (danas oko 700 milijuna). Najveći rast su imali gradovi u koje se smjestila industrija. Najveći europski grad bio je London sa 6 milijuna stanovnika. Brzi rast gradova donosio je i neke probleme – gust promet, zagađenje, radničke četvrti bez vodovoda i kanalizacije, užurbanost i buka. Novopridošli stanovnici sa sela mijenjali su svoje navike i usvajali «gradski» način života. Sve te promjene nazivamo urbanizacija. Svakodnevni život ljudi u velikim gradovima bio je znatno drukčiji negoli život ljudi na selu. Stanovnicima gradova stajale su na raspolaganju knjižnice, muzeji, kazalište i opera, kavane, a od kraja 19. stoljeća i kino. Naravno, nisu svi stanovnici grada koristili te mogućnosti, jer siromašnima njihove plaće to nisu dopuštale, a nisu imali ni dovoljno slobodnog vremena. Ipak su i siromašniji mogli pratiti novine i čitati knjige. Najvažnija je prednost grada bila mnogo veća mogućnost školovanja sve djece. U gradovima su do izražaja dolazile velike imovinske razlike. Bogataške četvrti, luksuzne trgovine, hoteli, restorani, klubovi nasuprot sivilu i prljavštini radničkih četvrti. DOBRO RAZGLEDAJTE SLIKE I PROČITAJTE TEKSTOVE UZ NJIH U UDŽBENIKU U POGLAVLJU INDUSTRIJSKO DOBA. Zadatak: a) ZapišiTE u bilježnicE: - Što je urbanizacija? - Koji se problemi javljaju u gradovima? - Koja su sve mjesta mogli posje- - Što je bila najveća prednost stanovnika grada ćivati stanovnici grada? u odnosu na selo? b) Koje slike prikazuju život bogatih , a koje siromašnih stanovnika gradova?

RAZVOJ SPORTA

Ono što su za srednji vijek bili viteški turniri i lov, za današnje je vrijeme sport. Bavljenje sportom ne samo da jača tijelo i čini ga zdravijim, već pomaže i zdravom pogledu na svijet. Današnji su sportaši svjetski poznate zvijezde i uzori mladima. I vi se zasigurno bavite sportom, makar samo za opuštanje i zabavu. Danas najpopularniji sportovi imaju začetak u drugoj polovici 19.stoljeća. U Engleskoj je nastao nogomet (vidi sliku), u SAD košarka. Tu su još tenis, boks i biciklizam. Vrlo brzo nakon pojave automobila organiziraju se prve automobilske utrke. U Hrvatskoj se prva sportska natjecanja pojavljuju potkraj 19.st., a prvi klubovi početkom 20.st. (Znaš li kad je nastao sportski

Detalj s nogometne utakmice Engleske i Škotske 1873.g.

klub za koji ti navijaš? Ako ne znaš, hitno doznaj. Kakav/va si to navijač/ica?). Uz nogomet, u Hrvatskoj je vrlo omiljena bila gimnastika te su nastajala brojna gimnastička – sokolska društva koja su kasnije uključila i druge sportove (vidi sliku). Potkraj 19.stoljeća ostvarena je ideja obnove Olimpijskih igara. Prisjetite se: gdje su se u starom vijeku održavale Olimpijske igre? Sjećate li se natjecateljskih disciplina? Najzaslužniji za obnovu Olimpijskih igara je Francuz Pierre de Coubertain (Pjer de Kuberten). Prve moderne Olimpijske igre održane su u Ateni 1896.godine, dakle u domovini olimpizma. I danas su gesla Oimpijskih igara «Brže, više, jače» i «Nije važno pobijediti, važno je sudjelovati». Olimpijski duh je među prvima isticao mir, suradnju i prijateljstvo kao ono svijetu najpotrebnije. Raznobojni olimpijski krugovi simboliziraju zajedništvo pet kontinenata.

Zadatak: a) Kratko zapišite koji se sportovi javljaju u drugoj polovici 19.stoljeća. Zatim zapišite osnovne podatke o modernim Olimpijskim igrama. b) Sviđaju li vam se olimpijske ideje? Smislite vlastito geslo Olimpijskih igara.

MODA, ZABAVA, TURIZAM

Mnogi izumi posebno rasvjeta i kućanski aparati, znatno su promijenili život ljudi. Novo doba ogleda se i u modi. Muškarci udbacuju visoke ovratnike, nose jednobojna odijela i kravate. Obvezni su šeširi. Ženska moda također postaje praktična (vidi sliku). Steznici i krinoline, sredstva mučenja žena stoljećima, odlaze u zaborav. Nose se jednostavnije haljine, kostimi s bluzama, niske potpetice. Glavna zabava ostaje ples – uz valcer veliku popularnost potkraj 19.st. stječe tango. Osim živih koncerata, odsad se može slušati i snimljena glazba. Edison je izumio fonograf kojim se na voštanim valjcima snimala i reproducirala glazba. Emile Berliner zvuk bilježi na okrugloj ploči, a naprava za reprodukciju nazvana je gramofon. Od kraja 19.st. nova umjetnost i način zabave je i film. Od prve kino predstave braće Lumiere 1895. u Parizu snimanje filmova (naravno, nijemih i bez boje) i njihovo gledaje u kino dvoranama raste neviđenom brzinom. Već početkom 20.st. vodeće američke filmske kompanije preselile su u Kaliforniju, u Hollywood, četvrt Los Angelesa, zbog lijepog vremena koje je pogodovalo snimanju filmova. I danas je Hollywood vodeća svjetska „tvornica“ filma. Višak slobodnog vremena u odnosu na prijašnja razdoblja provodi se sve više u prirodi, posebno u planinama te uz jezera i mora. Bogatiji rado posjećuju lječilišta i odmarališta – razvija se turizam. Naše prvo turističko središte, kako ste već naučili, bila je Opatija, a ubrzo zatim razvija se i Crikvenica.

Zadatak: a) Po svom izboru zapišite nakoliko natuknica iz osnovnog teksta.