zaboravljena istorija zemlje

33
Фарос из Александрије Vesna Александријски светионик Фарос, назван тако по острву Фаросу у делти Нила, на коме се налазио. Александрију је 332. г. пре н. е. основао Александар Македонски (Велики), а под његовим наследницима — хеленском лозом Птоломеја, Александрија је постала египатска престоница и највећи научни, културни и уметнички центар антике. Град је обиловао велелепним грађевинама: краљевским палатама (које су захватале читаве градске четврти), палестрама (вежбалиштима, борилиштима) са купатилима, театронима и храмовима, затим бројним статуама, као и добро уређеним трговима и прекрасним вртовима. У великој краљевској палати се налазила и гробница Александра Македонског са прекрасним саркофагом са рељефним сценама из

Upload: davidstrossmayer

Post on 13-Sep-2015

116 views

Category:

Documents


14 download

DESCRIPTION

O svemu onome sto se smatra vaznim u povijesti nase planete, ali zasigurno pomalo zaboravljenim. (Preuzeto iz bloga Vesne Radojlovic)

TRANSCRIPT

Vesna

, , . 332. . . . (), , , . : ( ), (, ) , , , . . , , , , 700.000 (), . ; .

, , : , , , , , .

, 48. . . ., , , . , , , , , , 391. . , . , , . , , . .

( , , , . , , . , , , , , , , .).

, , . , 75 , . 285. . . . 34 . (), . . , 280. . . . , . .

, . . , , . . , , , .

. , ( ), . , , . .

, . : , , ; ; , , , . , , . ( , , . , , , .)

, : , , . , , . , , . , . !

1375. ., . , : , , . : 50 . , 1640. 1644. ., , .

(2 ) 40 . , . , , ( ). , .

. . . ( X .) . , .

Category: Zaboravljena istorija Zemlje Comments off

apr

10

() Vesna

( ) . , ( , ), , , .

, , , , , , , , . , . , , . , . . (-).

, . , , , , , .

, , , , , , : , , . , . , , . . , , , . . : , .

, . , . , , . , ; 450. . . . . , , .

( ), , 36 , , , . , 356. . . . . . (, , ) , , . (, , ; . : .).

. , . , , . ( 350. . ).

, , . . , , ; , ; (391. .), , . , . , .

Category: Zaboravljena istorija Zemlje Comments off

nov

08

uvari Zavetnog kovega u ZimbabveuVesna

TRAGOM ZAVJETNOG KOVEGAPovodom neobine relikvije (Ngoma Lungundu) koju vjekovima uvanarod Lemba u Zimbabveu, Profesor Tjudor Parfit s Londonskog univerzitetakomentarie da je to najblieoriginalnom Zavjetnom kovegu od svega to danas postoji. Ovaj NgomaLugundu (u prevodu Bubanj koji grmi) nedavno je bio izloen u Harareu,na veliku radost i ponos narodaLemba. Oni su svoju tajnu krili i o njojstoljeima raspravljali iskljuivo u plemenskim krugovima, a sada je dolovrijeme da cijeli svijet sazna ko su oni zapravo. TV prilog u kojem Parfitgovori o narodu Lemba i bubnju koji grmi moe se pogledati na adresihttp://today.msnbc.msn.com/id/23399191/Semitski geni na jugu AfrikeUVARI ZAVJETNOG KOVEGA U ZIMBABVEUPrema vjekovnoj usmenoj tradiciji, pripadnici naroda Lemba koji ive nagranici June Afrike i Zimbabvea tvrde da su potomci Jevreja koji su prijedva i po milenijuma iz Svete zemlje pobjegli u Afriku.

Ova tvrdnja navela jebritanske strunjake da 1999. godine izvre DNK testove, nakon ega jepotvreno da su Lembe, kojih ima oko 80.000, preko Y hromozomapovezani sa sedmoricom Jevreja koji su se nastanili u Africi. Njihovsveteniki klan, Buba, ima genetskih veza sa jevrejskim tradicionalnimsvetenicima Koenima. Meutim, samo mukarci Lemba posjeduju semitskegene, dok to nije sluaj sa njihovim enama.Premda su danas uglavnom hriani ili muslimani, Lembe uvaju brojnejevrejske obiaje: podijeljeni su u 12 plemena, djeake obrezuju (to uZimbabveu inae nije obiaj), ritualno kolju ivotinje i ne konzumirajunjihovu krv, ne jedu svinjetinu, nose kapice na tjemenu, na svoje grobovestavljaju Davidovu zvijezdu, a u tokom vjerskog obreda slue se posebnimjezikom, mjeavinom hebrejskog i arapskog, koji ukazuje na njihovekorijene u Izraelu i Jemenu.

more Category: Zaboravljena istorija Zemlje Comments off

okt

29

Devet misteriozno nestalih civilizacijaVesna

1. Nebotejci (Nabatejci)

Nebotejci su naselili su predele Jordana, Kanana i Arabije oko estog veka pre nove ere. Poznati su kao graditelji grada Petra, koja je bila i njihova prestonica. Petra je impresivan grad koji je isklesan paralelno sa Khazneh. Blago Nabatejaca je stvoreno zahvaljujui tome to je bila jedna od velikih usputnih stanica u sloenoj trgovinskoj mrei kroz koju su trgovali slonovaom, svilom, zainima, dragocenim metalima, draguljima, tamjanom, eerom, parfemima i lekovima. Zahvaljujui trgovakom putu, na nabatejsku kulturu uticali su Helenski Grci, Rimljani, Arabljani i Asirci. Za razliku od drugih drutava u to doba, kod Nebotejacanije bilo robova i svaki lan drutva je doprinosio u ispunjenju drutvenih obaveza.

Kako su zapravo nestali?Tokom etvrtog veka nove ere Nebotejci su napustili Petru, niko ne zna iz kog razloga. Arheoloki ostaci pokazuju da je njihov odlazak bio organizovan i nepourivan, to nas vodi do zakljuka da nisu bili proterani iz Petre od strane druge civilizacije. Najee objanjenje je da su se trgovaki putevi na koje su se oslanjali pomerili severno, tako da se njihova civilizacija nije mogla odrati.

2. Aksumitska imperija

Aksumitska imperija je nastala u prvom veku nove ere na mestu dananje Etiopije i verovatno je bila dom Kraljice od Sabe. Aksum je bio glavni trgovinski centar. Izvozili su slonovau, poljoprivredne proizvode i zlato. Njima su trgovali preko Crvenog mora, prema Rimskom carstvu i istono, prema Indiji. Zahvaljujui tome, Aksum je bio veoma bogato drutvo i prva afrika kultura koja je imala kovani novac, to je u antiko doba bio znak velike moi. Najpoznatiji spomenici su stele, veliki rezbareni obeliksi koji su predstavljali nadgrobne spomenike kraljeva i plemstva. Prvi Aksumiani su verovali u nekoliko bogova, a najvaniji bog zvao se Astar. U 324. godini nove ere, kralj Ezana II je bio preobraen u hrianstvo. Od tada su Aksumiani bili revnosni hriani. ak se navodno tamo nalazi Koveg Zaveta u kome su smetene ploice na kojima se nalazi deset Boijih zapovesti.

Kako su nestali?

Prema lokalnoj legendi, jevrejska kraljica Jodit je porazila Aksumitsku imperiju i spalila njihove crkve i knjige. Meutim, neki veruju da je kraljica junih pagana, Bani al-Hamvivah, dovela do nazatka ove civilizacije. Druge teorije govore da su uzrok klimatske promene, nedostatak trgovinskih veza itd.

3. Mikenska Grka

Mikenska Grka je proizila iz Minojske civilizacije i ujedinila se oko 1600 godine p.n.e. na jugu Grke. Poto je bila rasprostranjena na dva ostrva i juno poluostrvo, napadala je mnoge velike gradove, kao to su Tirins, Pilos, Atina,Teba, Orhomenos, Iolokos i Knosos. Mnogi grki mitovi potiu od Mikena, ukljuujui i legendu o kralju Agamemnonu, koji je poveo grku vojsku u rat protiv Trojanaca. Mikenci su bili dominantna pomorska sila i koristili su svoje pomorsko junatvo za trgovinu sa drugim civilizacijama, kao i za vojne poduhvate. Zbog nedostatka prirodnih resursa, Mikenci su uvozili mnogo i sva ta dobra su preraivali kako bi ih posle prodavali. Stoga, oni su postali najbolje zanatlije na Egejskom moru, a poznati su bili po oruju i nakitu.

Kako su nestali?Niko ne zna pouzdano, ali jedna teorija kae da su nemiri izmeu seljake i vladajue klase doveli do nestanka ove civilizacije. Drugi tvrde da je dolo da poremeaja na trgovinskim putevma ili do prirodnih faktora, kao to je zemljotres. Meutim, najpopularnija teorija je da ih je napala civilizacija sa severa, kao to su Dorani, koji su se naselili na to podruje nakon sloma Mikenske Grke, ili narodi sa mora koji su u to doba migrirali sa Balkana na Srednji Istok.

4. Kmersko carstvo

Kmersko carstvo je proizilo iz kraljevstva enla, a danas je na tom mestu Kamboda. Nastala je oko devetog veka nove ere i postala jedna od najmonijih carstava u jugoistonoj Aziji. Carstvo je poznato veini ljudi po tome to je izgradilo Angkor, prestonicu Kmerskog carstva. Kmerska kultura je bila veoma bogata i mona, a koja je sadrala nekoliko sistema verovanja, ukljuujui hinduizam, budizam i mahajana budizam koje su bile zvanine religije carstva. Takoe su bili veoma snana vojna sila, vodili su brojne ratove.

Gde je nestala?

Na pad ovog carstva moe se rei da je uticalo nekoliko ukombinovanih faktora. Prvo, carstvom je upravljao devarajo ili boiji izaslanik, ali sa uvoenjem theravada budizma, koji tei prosvetiteljstvu, vlada je pred sobom imala izazov. Ova religija je dovela do gubitka elje da se radi za dervaja, to je uticalo na smanjene koliine hrane koja se proizvodi. Za vreme vladavine Jayavaramana VII , izgraena je mrea puta koja je trebalo da olaka transport dobara i trupa kroz carstvo. Meutim, neki naunici veruju da su ti putevi zapravo imali kontra efekat i zapravo su olakali napadaima napad na Angkor.

5. Tripoljska kultura

U Rumuniji su poznati kao Kukuteni, u Ukrajni kao Tripilansi, dok su u Rusiji bili poznati kao Tripolji. Ova kultura cvetala je izmeu 5500 godine p.n.e. i 2750 godine p.n.e. Na vrhuncu moi, drutvo Tripoljske kulture je izgradilo najvee neolitsko naselje u Evropi u kome je bilo ak 15 000 ljudi. Jedna od najveih misterija ove kulture je da su nakon 60 ili 80 godina spaljivali celo naselje i ponovo ga gradili. Tripoljska kultura je imala kulturu matrijarhata, pa su ene bile glave gazdinstava i bavile se zemljoradnjom, pravile posue,odeu. Mukarci su bili lovci, pravili su orue i vodili brigu o domaim ivotinjama. Njihova religija se zasnivala na Velikoj Majci Boginji, koja je bila simbol majinstva i plodnosti.Takoe su potovali bika, koji je bio simbol snage, plodnosti i neba, i zmiju koja je bila simbol venosti.

Gde je nestala?

Jedna od vodeih teorija je hipoteza Kurgan koja kae da je ova kultura nestala zato to su je pokoriili ratoborni Kurganci. Meutim, danas neka arheoloka istraivanja tvrde da su dramatine klimatske promene dovele do najveih sua u istoriji Evrope.

6. Klovis

Ova kultura je nastala negde 10 000 godina p.n.e. Nalazila se u centralnoj i junoj ravnici Severne Amerike. Arheolozi su prepoznali ovaj lokalitet po tome to su pronaeni usitnjeni kremeni bodei, koje zovu Klovis bodee. Oni su koristili te bodee i stavljali ih na krajeve koplja kako bi lovili velike mamute i bizone, kao i jelene i zeeve. Klovljani su prvi ljudski naseljenici Novog Sveta. Smatraju se precima severnih i junih amerikih domorodaca. Mnogi naunici veruju da su oni preli Beringov moreuz za vreme ledenog doba i uputili se juno ka toplijoj klimi.

Kako je zapravo nestala?Postoji nekoliko teorija koje govore o nestanku ove kulture. Prva tvrdi da je smanjenje velike faune, kao i mala mobilnost u njihovoj kulturi, dovela do grananja i formiranja novih kulturnih grupa, kao Folsoma. Druga teorija tvrdi da su mamuti i druge ivotinje izumrle zbog preteranog lova, te su Klovljani ostali bez hrane. Trea tvrdi da je kometa pala na zemlju u okolini Velikog jezera i znaajno uticala na opstanak ove kulture.

7. Minojska civilizacija

Ova civilizacija je nazvana po legendarnom kralju Minosu. Nastanila se na dananjem Kritu izmeu 3 000 i 1 000 godina p.n.e. U grkoj mitologiji Minojska civilzacija je bila poznata po tome to je na njoj iveo Kritski bik i istovremeno sin, koji se zvao Minotaur, koji je bio polu-ovek, polu-bik. iveo je u lavirintu i ubijao je svakoga ko bi uao u njega. Minojska civilizacija je prva poznata evropska civilizacija. Danas su za njima ostale palate i predmeti. Prvi Minojci su se sluili pismom. To je bilo linearno pismo A, koje je vremenom bilo zamenjeno linearnim pismom B, ali su oba zasnovana na piktografima. Ne postoje ostaci koji bi posvedoili o vojnoj moi. Njihova mo bila je ekonomska. Iako je Minojska civilizacija propala, njihovu kulturu su nasledili Mikenci, a od njih Helenski Grci.

Kako je nestala?

Mnogi naunici veruju da su Minojci bili zbrisani vulkanskom erupcijom sa ostrva Tera, dananji Santorini. Meutim, takoe se veruje da su ovu kulturu pokorili Mikenci.

8. Drevni Pueblo narodi

Ovaj narod se smatra za pretke Indijanaca koji su se nastanili u regiji etiri Ugla na prostoru SAD-a (ovu regiju ini Novi Meksiko, Arizona, Kolorado i Juta) oko 1200 godine p.n.e. Prvi Puebljani su bili lovci i sakupljai koji su iveli u malim plitkim jamama. Kasnije su poeli da se bave hortikulturom i poeli su da gaje kukuruz, pasulj i tikvu. Na arheolokim lokalitetima su pronaeni grnarija, korpe, trane sandale, haljine od zeijeg krzna, brusilice za stene i lukovi i strele.

Kuda su nestali?

Oko 1300 godine nove ere drevni Puebljani su napustili svoje domove. Mnogi naunici veruju da je nakon ogromnog rasta populacije, loih poljoprivrednih metoda i regionalnih sua nemogue bilo proizvoditi dovoljno hrane. Zbog nedostatka hrane, ovaj narod se preselio du reke Rio Grande, te stoga mnogi dananji Pueblo Indijanci veruju da su oni njihovi potomci.

9.Harapa civilizacija

Ova civilizacija iz doline Indacvetala je negde izmeu 3300 i 1300 godine p.n.e., na prostoru dananjeg Pakistana i zapadne Indije. Meutim, ovaj prostor je bio naseljen jo 7000 godine p.n.e. Uprkos tome to je bila jedna od najveih antikih civilizacija, o njoj se ne zna mnogo, uglavnom zbog toga to njihov jezik nije bio deifrovan. Poznato je da su podigli preko stotine gradova i sela, ukljuujui i gradove kao to su Harappa i Mohenjo-Daroo. U Harappanu postoje dokazi da je u njemu postojala jedinstvena vlada i da nisu postojale socijalne klase. Takoe ne postoje dokazi o njihovim vojnim poduhvatima, pa izgleda da su iveli u miru. Bili su veoma veti astronomi i veoma upueni u poljoprivredu, te su gajili penicu, jeam, graak, dinje, susam i pamuk (bili su prva civilizacija koja je proizvodila odeu od pamuka).

Kako su nestali?

Postoji nekoliko teorija koje odgovaraju ovom pitanju. Neki veruju da su promene njihovog okruenja dovele do pada ove civilizacije, kao to je smanjenje veliine reke Gar-Hakar. Drugi pak veruju da su ih oko 1500 godine p.n.e. napaliArijci.

BOGINJA SERBONA SA KOLOVRATOM IZ HARAPE Serbona ( ili Artemida ,,pogreno) je obino predstavljena kako obema rukama dri po jednog lava ili tigraA tu je i slovenski KOLOVRAT

Category: Zaboravljena istorija Zemlje Comments off

dec

14

- Vesna

- ( ,,- )( , , , )

( ) 4 :

- , - , - , -- , , ( )

, , , , . . , , ; - , - , , - .

? 460.521 ( ) , .

, . , , . , , , . . , ( ) , ( ) . , , .

273.897 . , , , , , . , , .

( ) 211.689 .

, , 185.769 .

more Category: Zaboravljena istorija Zemlje Comments off

nov

06

Vesna

, 4.000 . (), , 1.500 , . , , >