brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina

13
410 Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina Zorana Kovačević, dipl.ing. Marija Krnčević, dipl.etn. i arh.* Dr.sc. Andrea Katović, dipl.ing.** Prof.dr.sc. Drago Katović, dipl.ing. Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju Zagreb, Hrvatska *Muzej grada Šibenika Šibenik, Hrvatska **Università della Calabria Dipartimento di Ingegneria Chimica e dei Materiali Rende (CS), Italija e-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected] UDK 677.147.39 Prispjelo 10.8.2010. Pregled U radu su opisane spoznaje o brnistri ili žuki kao danas gotovo zaborav- ljenoj tekstilnoj sirovini. Prikazana je povijest korištenja brnistre od antičkog doba do naših vremena. Također su prikazani rezultati obavljenih terenskih istraživanja u našim primorskim krajevima. Ispitani su i prikazani različiti načini maceracije, odnosno metode dobivanja vlakana. Predstavljeni su naj- noviji znanstveni radovi iz područja korištenja brnistre u proizvodnji kompoz- itnih materijala i celuloze u industriji papira i proizvodnji ulja i mirisa. Ključne riječi: brnistra (žuka), Spartium junceum L., maceracija, kompoziti 1. Uvod Dok su se kod nas u ravničarskim krajevima upotrebljavali lan i kono- plja kao tekstilne sirovine celuloznog porijekla, u primorskim krajevima se od davnina kao tekstilna sirovina upotrebljavala samonikla brnistra. Međutim, brnistra ili žuka (Spartium junceum L.) danas je kod nas gotovo potpuno zaboravljena te se samo sporadično spominje kao tekstilna sirovina [1]. Bila je poznata već antičkim Rimljanima, tab.1. U prošlosti su Grci, Rimljani i Kartažani koristili brnistru kao siro- vinu za izradu užadi, mreža, torba, jedara, njom su pokrivali krovove, pa Tab.1 Stihovi o žuki Giacoma Leopardija LA GINESTRA O IL FIORE DEL DESERTO Qui su l’arida schiena Del formidabil monte Sterminator Vesevo, La qual null’altro allegra arbor né fiore Tuoi cespi solitari intorno spargi Odorata ginestra, Contenta dei deserti ŽUKA ILI CVIJET PUSTINJE Ovdje na suhom bilu Strahovitoga brda Rušitelja Vezuva, Kog drugi cvijet i stablo ne veseli, Samotno grmlje ti okolo širiš, Mirisava o žuko Zadovoljna u pustoši… Giacomo Leopardi prijevod: Frano Čale čak i izrađivali odjevne predmete. Primitivno ručno skidanje vlakana bez posebnih naprava bilo je sporo i dosta teško, a maceracija u vodi bila je dugotrajna, zagađivanje voda znat- no, pa se posao s vremenom napuštao. Kroz povijest se manufakturna proizvodnja od brnistre postupno Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Upload: sasa-lezaic

Post on 29-Nov-2015

345 views

Category:

Documents


13 download

TRANSCRIPT

Page 1: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

410

Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina

Zorana Kovačević, dipl.ing.Marija Krnčević, dipl.etn. i arh.*Dr.sc. Andrea Katović, dipl.ing.**Prof.dr.sc. Drago Katović, dipl.ing.Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuZavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologijuZagreb, Hrvatska*Muzej grada ŠibenikaŠibenik, Hrvatska**Università della CalabriaDipartimento di Ingegneria Chimica e dei MaterialiRende (CS), Italijae-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected] UDK 677.147.39Prispjelo 10.8.2010. Pregled

U radu su opisane spoznaje o brnistri ili žuki kao danas gotovo zaborav-ljenoj tekstilnoj sirovini. Prikazana je povijest korištenja brnistre od antičkog doba do naših vremena. Također su prikazani rezultati obavljenih terenskih istraživanja u našim primorskim krajevima. Ispitani su i prikazani različiti načini maceracije, odnosno metode dobivanja vlakana. Predstavljeni su naj-noviji znanstveni radovi iz područja korištenja brnistre u proizvodnji kompoz-itnih materijala i celuloze u industriji papira i proizvodnji ulja i mirisa.Ključne riječi: brnistra (žuka), Spartium junceum L., maceracija, kompoziti

1. UvodDok su se kod nas u ravničarskim krajevima upotrebljavali lan i kono-plja kao tekstilne sirovine celuloznog porijekla, u primorskim krajevima se od davnina kao tekstilna sirovina upotrebljavala samonikla brnistra. Međutim, brnistra ili žuka (Spartium junceum L.) danas je kod nas gotovo potpuno zaboravljena te se samo sporadično spominje kao tekstilna sirovina [1]. Bila je poznata već antičkim Rimljanima, tab.1.U prošlosti su Grci, Rimljani i Kartažani koristili brnistru kao siro-vinu za izradu užadi, mreža, torba, jedara, njom su pokrivali krovove, pa

Tab.1 Stihovi o žuki Giacoma Leopardija

LA GINESTRAO IL FIORE DEL DESERTO

Qui su l’arida schienaDel formidabil monteSterminator Vesevo,La qual null’altro allegra arbor né fioreTuoi cespi solitari intorno spargiOdorata ginestra,Contenta dei deserti …

ŽUKA ILI CVIJET PUSTINJE

Ovdje na suhom bilu Strahovitoga brda Rušitelja Vezuva, Kog drugi cvijet i stablo ne veseli,Samotno grmlje ti okolo širiš, Mirisava o žuko Zadovoljna u pustoši…

Giacomo Leopardi prijevod: Frano Čale

čak i izrađivali odjevne predmete. Primitivno ručno skidanje vlakana bez posebnih naprava bilo je sporo i dosta teško, a maceracija u vodi bila

je dugotrajna, zagađivanje voda znat-no, pa se posao s vremenom napuštao. Kroz povijest se manufakturna proizvodnja od brnistre postupno

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 2: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

411

Međutim, on na nekoliko mjesta spo-minje i biljku spartum, a to je latini-zirani oblik Dioskoridovog opisa biljke sparton. Danas se nakon po-drobne analize opisa primjene i pre-rade smatra da se radi o jednoj te istoj biljci, tj. Spartium junceum. Kao što se iz prethodnog opisa vidi dvojnost naziva za istu biljku, brnistru ili žuku, proteže se od najranijih vremena. U našoj literaturi uz nazive brnistra ili žuka, nalaze se i brojne varijante jed-noga i drugog naziva kao brnestra, ba(r)nestra, žukva, žuk. Međutim, kako se Spartium junaceum pojavlju-je kod nas u narodu pod dva imena, tako se i naziv žuka osim na brnistru odnosi i na neke druge biljke sličnih svojstava.

2. U potrazi zazaboravljenom brnistrom

U čitavom mediteranskom prostoru poznata je upotreba brnistre i njena raznovrsna primjena već od antike, a koliko se danas ta upotreba može pra-titi kod nas, svakako nije značajnije mlađa od ostalih poznatih pojava grčke i rimske kulture. Već i u starom Rimu brnestrište (genestium - kako se u kasnolatinskom zvao ager) se obrađivalo kao i svako drugo polje, a biljka se u uzorane brazde sijala ili su se sadile mladice, kako to opisuje ri-mski agronom Columella. Prema Vergiliju, osim vrbe, lijeske, bazge i drugih biljaka, sadile su se živice i od brnistre. Prema Pliniju je sijanje i sa-dnja brnistre za seljaka neophodna; uz ostalo, njene grančice daju izvr-stan materijal za vezanje vinove loze i mladih stabala [3].Da se brnistra počela vrlo rano kori-stiti i na našem dijelu Jadrana, do-kazuju nalazi liburnskih brodova, tzv. serilia. Za ovaj tip broda karakteristi-čan je način spajanja dijelova brodske konstrukcije sustavom šivanja poje-dinih elemenata. Sve dileme oko atri-bucije ovog načina gradnje brodova riješili su antički pisci, koji su opisa-li i naziv plovila što je ovom teh-nikom šivanja napravljeno. Od antičkih pisaca potječu podaci o po-

sebnoj vrsti plovila kod Histra i Li-burna i načinu njihove gradnje. Marko Verije Flak, gramatičar iz Au-gustovog doba, prikupio je gramatički zanimljive i slabo poznate riječi, te u svome djelu De verborum significatudonosi naziv serilia za istarske i li-burnske brodove. Podaci dolaze od Seksta Pompeja Festa koji je živio u 2. st., koji navodi: „Serilia je po Ve-rijevu mišljenju naziv za istarska i liburnska plovila što se zbijaju lane-nim i žukovim konopcima“, nazvana tako prema latinskom conserere ‘sve-zivati’ i contexere ‘spletati’. Tako, Pakuvije u drami Niptra kaže: „Inikakav tesarski klin ne drži na okupu sklop brodskog trupa, nego je on šivan lanenom i žukovom užadi“,posluživši se opisanim izrazom i izmišljenim nazivom za konopce što se suču od žukovine [4].Brnistra je na našim prostorima korištena i kroz srednji vijek, o čemu svjedoči nekoliko povijesnih zapisa. Najstariji podatak, premda spominje brnistru samo usput, ipak govori o njenoj preradi u tekstilne svrhe. Na-lazi se u Zbirci uredaba i zakona „Statuta et leges civitatis et insulae Curzlae“ iz godina 1214. do 1558., gdje glava XCVIII brani zadržavanje na mulima Zavalatice, Prigradice i Blaca, jer su to vjerojatno bila stalna mjesta na kojima su žene močile lan i brnistru. Odredbe o zaštiti korisnih biljaka donose se vrlo često, kao pri-mjerice u Bračkom statutu iz 1656. godine [3].Sljedeći sačuvani zapis o brnistri pi-san je glagoljicom 1674. godine, a donosi podatak iz šibenske okolice. To je oporuka u kojoj piše: „Ostavlan Matii svekrivi jednu kanicu novu i brnistru, ka j(e) g(o)tova.“ [5]. Iz sa-mog teksta nije posebno jasno što je zapravo ta „gotova brnistra“.Šibenska je okolica, uključivši i oto-ke, pored crnogorskog primorja bila u prošlosti kraj gdje se brnistra najviše prela i tkala [5]. Podatak o preradi br-nistre na šibenskom području nalazi se u knjizi „Viaggio in Dalmazia“, poznatog talijanskog putopisca Al-berta Fortisa, napisanoj 1774. godine.

smanjivala, a sve više se koristio lan, konoplja i pamuk, da bi se zbog eko-nomske krize 30-ih godina prošlog stoljeća, i nedostatka sirovina u vre-menu oko I. ali i II. svjetskog rata krenulo u njenu ponovnu afirmaciju. Tako se u Italiji tijekom embarga na uvoz (rat u Etiopiji) godišnje bralo oko 700 000 t brnistre, a na njenoj obradi radilo je 61 postrojenje. Međutim, dobivanje tekstilnih sirovi-na iz brnistre sredinom 20. stoljeća potpuno se ugasilo. U Europi je ostalo nekoliko udruženja proizvođača brni-stre, koji su dobili poticajne projekte Europske unije radi zadržavanja i na-predovanja starih zanata, dok je kod nas ostalo tek nekoliko udruženja na razini turističkih atrakcija. Tako u Pi-rovcu udruga Porart početkom kolo-voza posljednjih godina, u sklopu turističke atrakcije, organizira tradi-cionalno branje brnistre i njenu mace-raciju u moru, što se nekad prakticira-lo u našim krajevima, sl.1.

Sl.1 Brnistra ili žuka u cvatu (okolina Šibenika - lipanj 2010.) (autorska slika)

Prema jednoj od teorija (Grga Novak, Frane Bulić, Ljubo Karaman) ime grada Splita dolazi od grčke riječi za brnistru Aspalathos (grč. Ασπάλα-θος) [2].Za primorsko pčelarstvo važan je i cvijet brnistre. Tako su i Aristotel i Plinije hvalili med od brnistre. Opće-nito najviše podataka od antičkih pi-saca o brnistri ostavio je Plinije Sta-riji, koji ju naziva genista. Tako Pli-nije piše: „Ginestra quoque vinculi,… flores apibus gratissimi“ (Brnistrom se veže i prave od nje gužve,…a na cvijeće vanredno rado lijeću pčele).

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 3: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

412

Nakon što je proputovao cijelu Dal-maciju, opis prerade i upotrebe brni-stre donosi upravo s otoka Murtera, te piše: „Najdraži zanat Betinjana, sta-novnika zapadnog kraja ovog otoka, jest skupljanje, močenje, predenje i tkanje brnistre za kojom odlaze u po-tragu do obala Istre i po otocima Kvarnera. Od nje prave platno različite debljine, koje služi za vreće, a katkad za seljačke košulje i suknje; nema sumnje da bi od te biljke izišle bolje rukotvorine kada bi je se obrađivalo s manje grubosti. More im služi za namakanje svežanja“ [6]. Sijanje i uzgoj, odnosno kultiviranje brnistre kod nas danas su nepoznati, no svakako ga je u prošlosti bilo, pa i u većoj mjeri. Nestašica tekstila 1916. godine potakla je fra Andriju Rajkovića, da bi se narodno iskustvo s preradom brnistre moglo koristiti u mnogo većem opsegu, pa i indu-strijski. On pokreće akciju kod tadašnjih vlasti, obrazlažući potrebu, korisnost i mogućnosti prerađivanja brnistre, te šalje više uzoraka gotove tkanine. U istom dopisu kaže kako je „unazad 40 do 50 godina brnestra bila općenito u upotrebi, no sada je pravljenje tkanine mal ne sasvim zapušteno“. U prilogu dopisa šalje „Način, kako se priragjivala tkanina od brnestre“ [3].1930-ih godina šumari su svesrdno preporučivali uzgoj brnistre na pri-morskom kršu (npr. ing. Ante Pre-mužić u Šumarskom listu 1937. i u knjižici »Seljačko gospodarstvo na kršu« 1940., prof. dr. M. Anić u Šu-marskom listu 1937. i ing. Stane Ben-ko u djelu o brnistri, u knjižici izda-noj pri Ministarstvu industrije i rudar-stva, Zagreb, 1946.). On je po nalogu Glavne direkcije tekstilne industrije u Zagrebu 1946. riješio problem in-dustrijske proizvodnje vlakana od brnistre. O ovom je napisana kratka crtica u prvoj godini izdanja časopisa Tekstil 1952. u broju 6 i u radu o br-nistri i mogućnosti njenog korištenja u gospodarstvene svrhe [15]. Iscrpno izvješće člana Instituta za šumarska istraživanja ing. Ante Premužića pod naslovom „Planski uzgoj brnistre na

našem primorskom kršu“ kasnije objavljeno u Šumarskom listu, gdje piše da budući da brnistra uspijeva i na glinenim i vapnenim tlima neutral-ne, kisele i alkalične reakcije, mogu se ta njena raznovrsna biološka svoj-stva vrlo dobro iskoristiti i pri pošum-ljavanju nepodatnih terena primor-skog krša [7]. Objavljivani su i mno-gi propagandni članci u dnevnicima i časopisima, a kako već biva u propa-gandnim sastavcima, mnoge su dobre strane uzgoja brnistre isticane u su-perlativima što nije odgovaralo real-nom stanju. Na povećano zanimanje za brnistru najviše je utjecala eko-nomska kriza i tadašnji nedostatak sirovina na svjetskom tržištu [8].U ovom radu ispitani su načini dobi-vanja vlakana brnistre u širim po-dručjima Šibenske i Splitske župa-nije. Brnistru su za tekstilne svrhe koristili siromašniji stanovnici mjesta na spomenutom području, oni koji nisu imali ovaca od kojih su mogli dobiti vunu. Murterini, koji su imali velik broj ovaca, brnistru su koristili samo za izradu cipela, dok su njihovi susjedi Jezerani, za koje se kaže da su bili vrlo siromašni, mnogo češće upo-trebljavali brnistru koju su miješali s nekim drugim tekstilnim sirovinama, primjerice lanom [9].U hrvatskim muzejima nalazi se nekoliko predmeta izrađenih od brni-stre odnosno od njenih mješavina s drugim vlaknima. Tako je u dobrom stanju sačuvan lancun (plahta) s oto-ka Paga (Jakišnica) dimenzija 207 x 160 cm, otkan u 4 ničanice oko 1945. godine. Lancun je sastavljen od dva dijela, pran je i bijeljen kvašenjem na rosi i izlaganjem na suncu, sl.2.

Pokrivač s otoka Kaprija (lokalni na-ziv: klašnja) dimenzija je 130 x 80 cm, sl.3. U osnovi je brnistra, a za potku su korišteni komadi starih krpa. Klašnje su bile uniformne širine, ovi-sno o širini tkalačkog stana.

Sl.2 Lancun (plahta) od brnistre s Paga (fundus Etnografskog muzeja Split)

Sl.3 Pokrivač (brnistra u osnovi) sKaprija (fundus Muzeja grada Šibenika) (autorska slika)

Prema riječima kazivača, brnistru za dobivanje tekstilnih vlakana najbolje je rezati sredinom kolovoza, nekoliko dana prije blagdana Velike Gospe, sl.4. U branje brnistre kreće se zorom, oko 4 sata ujutro, kad bi providilo, jer je grane trebalo nabrati dok još ima jutarnjeg hlada. Brnistra je zrela za branje kad na granama ima smeđe mahune koje su već počele tamniti, jer „Ako nije zrila, nema u sebi vlati, neg je sama koža“. Ako je mahuna zelena, brnistra nije zrela za preradu, a jednogodišnji izdanci se prepoznaju upravo po tome što nemaju mahunu. Grane brnistre režu se srpom ili kosi-rom.

Sl.4 Branje brnistre (autorska slika)

2.1. Dobivanje vlakana brnistre u našim primorskim krajevima

Za dobivanje vlakana u domaćinstvima najbolje je brati dvogodišnje, pa i sta-rije izdanke biljke, jer mladi izdanci brnistre nemaju u sebi vlakna kakva

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 4: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

413

se nalaze u starijim izbojcima. Grane koje se režu moraju biti ravne te ne smiju biti suhe. Nekad je najveći pro-blem bio pronaći dovoljno brnistre koja bi podmirivala svačije potrebe za tom tekstilnom sirovinom. Naime, većina polja bila je obrađena, zasa-đena maslinama ili vinovom lozom, tako da divlje izrasle brnistre nije bilo u dovoljnim količinama, a kod nas se uglavnom nije uzgajala. Ponekad je bilo toliko teško pronaći dovoljno br-nistre, da su je morali krasti, brati potajno na susjednom teritoriju (pri-mjerice stanovnici Pirovca brnistru su brali na području Srime i Vodica). Često su znali u branje brnistre po-nijeti boba ili nekih drugih plodova, kako bi potkupili čuvara, lugara ako ih uhvati. Danas je, međutim, situa-cija mnogo drukčija. Polja su zapuš-tena, pa tako i grmovi brnistre, tako da je u dračem obraslim grmovima teško pronaći dovoljno zadovolja-vajućih izdanaka za dobivanje teksti-lnih sirovina. Kultivirani uzgoj brni-stre na kamenitim dijelovima krša sigurno bi donio prednosti.Proces prerade započinjao je čišće-njem te vezivanjem grančica brnistre u ručice, što je svatko radio zasebno, ispred svoje kuće. Ručice se oblikuju tako da se nekoliko ravnih izbojaka brnistre („ka špagete“) složi i sveže također brnistrom (užetom od brni-stre ili tom prilikom svježe posječe-nom granom brnistre), te isiječe sjekiricom na određenu dužinu. Duži-na je određena mahunama, jer se niti ne bi moglo izvlačiti ako bi mahuna ostala na grančici. Važno je da ručice budu uredno posložene kako bi u idućim fazama bilo lakše izvlačiti vlakna. Nakon toga od određenog broja ručica (50 - 100) koje se povežu konopom od brnistre, slože se snopići (fašini) koji se potapaju u plitko more te poklapaju kamenjem, sl.5.Snopiće su držali u moru od 20 do 40 dana. Svaka obitelj bi svoje fašineposebno označila (bocom, limenkom, štapom s nekom oznakom…), kako ne bi dolazilo do krađa snopića. U sljedećoj fazi izbojci su obrađivani mehanički, trljanjem po hrapavom

kamenu, uz udaranje po kamenu i ispiranje u moru. Na taj se način odjeljuju vlakanca od vanjske omekšale kore i unutarnjeg dijela sta-bljike. Kamen po kojem bi trljali, namjestili bi ukoso u more. Najbolje je kad je što veća površina kamena u moru, da je lakše ispirati brnistru dok je trljaju. Tako obrađene ručice osta-ve se osušiti, kako bi bile spremne za posljednju fazu, odnosno odjeljivanje vlakana. Prije sušenja brnistra se nije ispirala u slatkoj vodi, a istrljane grančice su se trebale dobro razvući prstima kako bi se brže posušile i lakše čistile. Obradom brnistre drve-nasta sredina grančice ostaje čitava, a s nje se izvlačenjem prstima skidaju odijeljena vlakanca, tako da stupa ostane u ruci. Dobivene niti nisu se raščešljavale na grebenima, nego su ih prethodno dobro čupkali prstima, da bi bila što rahlija, a pritom su se i očistila od zaostalih nečistoća. Zatim su se očišćena vlakna povijala na pre-slicu. Nakon predenja i prepredanja pomoću stolice ili preko ruke i noge, povijala se u pasme. U selu su po-stojale tkalje specijalizirane za brni-stru, tzv. tkalice koje su napravile što bi se od njih tražilo. Duž Jadrana bilo je dosta tkalačkih stanova, no niti br-nistre je bilo dosta teško pritkivati, pa su iskusne tkalje za tkanje brnistre prilagođavale tehniku tkanja. U prošlosti se tkalo dosta platna i za gornju odjeću, jer se deblja platnena tkanina dobro nosila i nije se znatno gužvala. Osim debljih platna, tkale su se i tanje tkanine za plahte, sl.2. Nekada se gotova tkanina bojadisala prirodnim bojilima, a za tkanine za košulje bijelile su se obradom u lužini

[3]. Raširenost ove obrade potvrđuje i postojanje naziva žukatac za tkani-nu od žuke ili brnistre na koju su bo-gati Dubrovčani gledali s visoka, barem sudeći prema poslovici: “Čobanin i u žukaču digne nos“.Vlakno brnistre često je kombinirano s nekim drugim materijalima, primje-rice s vunom za izradu prekrivača (prekrivači od čistog brnistrinog vlakna su teški, a ne griju dovoljno), ili s krpama za izradu tepiha, koje su izrađivali tako da bi stare komade odjeće parali i povezivali s brnistrom u tkanju, sl.3. Od brnistrinog konopa izrađivane su cipele (stupaši), koje na Murteru nazivaju i bonistare. Za tu potrebu konop je morao biti širine oko jednog prsta, a kako bi bio što tvrđi premazivan je voskom ili prepo-lovljenom suhom smokvom. Na taj način bilo bi spriječeno kidanje i uništavanje konopa. Tako priprem-ljen konop motao se po drvenom predlošku, stopi, od sredine prema kraju, do željene veličine. Da bi se cipele mogle nositi i po kiši, s donje strane đona od konopa (koji je također mogao biti od tanje ispletene brnistre) stavio bi se komad gume koji bi za konop pričvrstili špagom ili čavlićima. Kad bi dovršili đon, na konop bi s gornje strane pričvrstili tekstil ili kožu (janjeta, koze, ovce, kunića, zeca…). Originalna je upotreba brni-stre u Petričanima kod Zadra, gdje se svježe odrezane izbojke isjeckalo i tuckanjem pretvaralo u prah, kojim se posula mokra mreža, a sastojci koje je upila mreža štite od truljenja. Izbojci brnistre koristili su se i pri izradi manjih vrša.Osim toga, od brnistrinog vlakna izrađivana je i užad - od debele pređe, od 5 do 6 niti, na način da bi pređu uplitali u uže kao pletenicu. Stupu,kako su nazivali očišćeno vlakno, sta-vljali su između dasaka u trupu broda kako ne bi propuštalo more, odnosno stari su kalafati koristili vlakno brni-stre za šuperavanje drvenih brodova. U rječniku trogirskog čakavskog go-vora (Trogir 1994.) navodi se da je liban: 1. vrsta užeta od brnistre; 2. uže kojim su se opasavale stranice

Sl.5 Vezanje ručica u fašine (autorskaslika)

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 5: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

414

tijeska za grožđe; 3. konop kojim se vuče mreža potegača.Od brnistre su izrađivani i čepovi za bačve. Svaka je žena morala pripre-miti stupu, oprati je u slatkoj vodi, osušiti, te se tako pripremljena, opra-na stupa stavljala na čepove i tapune- otvore na vrhu bačve. Kad bi se bačva rasušila, rupe bi lagano nožićem začepili stupom i prelili sumporom. Neobrađena biljka korištena je u poljoprivredi, primjerice za vezivanje vinove loze ili rajčica, za izradu zido-va u kolibama i kao pokrivala za kro-vove, a nizovi smokava nanizani su na izbojke brnistre [11]. Nadalje, od brnistre su se u Baški na otoku Krku plela sjedala na stolicama [3].

2.2. Industrijska obrada brnistre u našim primorskim krajevima

Osim što je brnistru narod duž istočnog Jadrana na različite načine upotrebljavao i prerađivao, ona se u velikim količinama brala u Istri i u Dubrovačkom primorju još za vrije-me Austro-Ugarske, a poslije i iz-među dva svjetska rata. Tada je brni-stru brala vojska, odmah na mjestu vezala u snopove pa se odvozila, od-nosno izvozila u Italiju, gdje su se od nje izrađivala vojnička odijela.Pokušaja industrijske prerade bilo je u više navrata i kod nas. Sjetimo se već ranije spomenute akcije, koja je Rajkovićevom inicijativom zahvatila gotovo cijeli Jadran i počela popri-mati značenje industrijske prerade. Već nakon I. svjetskog rata, 1919. godine pokušala se brnistra naveliko prerađivati u Omišu, gdje je tada bila podignuta i posebna zgrada, „tvorni-ca“ za preradu brnistre. No, već prvi pokušaj završio je potpunim neu-spjehom, jer se brnistra u moru močila čitavih šest mjeseci i, naravno, sa-gnjila. Od daljih se pokušaja nakon toga odustalo, pa je trebao proći i II. svjetski rat da se opet netko sjeti br-nistre, čemu je i ovaj put bila uzro-kom poslijeratna nestašica tekstilnih sirovina.Preradom se zaista i započelo pa je dvije godine nakon rata (1947.) sku-pljeno u okolici Rapca i Labina (Istra)

oko dva vagona brnistre i predano kotaru Pula da je pošalje na preradu u tvornicu u Fažani. Odlučeno je da se podignu tvornice još i u Vodicama i u Zakušcu iznad Omiša. Tu se, gdje je u blizini još 1919. godine bila po-dignuta prva zgrada za preradu brni-stre, pokušalo ponovno, ovaj put su-vremenijim metodama. Maceracija se provodila kemijski, a postojao je i uređaj za sušenje vrućim zrakom. U riječkoj tvornici papira pretvoren je i jedan odjel u laboratorij za pokusna ispitivanja. Da bi se pojeftinio tran-sport sirovine, bilo je prijedloga da se kakav stariji brod preuredi u plutajuću tvornicu, koja bi obilazila Jadranom i prerađivala na taj način skupljenu brnistru. Rezultate ove pokusne proizvodnje preuzele su neke predio-nice u Hrvatskoj i Sloveniji na dalju preradu, pa su prvi pokusni proizvodi zaista i proizvedeni. No na tome je i ostalo. Čitava akcija, koja je u prvi čas pošla dobrim putem, odjednom je prekinuta - navodno, jer su cijene u otkupu bile previsoke - a tradicijska je prerada ostala i dalje u narodnim rukama [3].U prošlosti je u Hrvatskoj bilo još po-kušaja industrijske obrade brnistre. Tako se u Vodicama od 1946. do 1949. godine gradila tvornica za preradu br-nistre, koja je prerađivala brnistru do 1954. godine kada je zbog nerentabil-nosti zatvorena, a ovih dana priprema se njezino potpuno rušenje, sl.6.Prema kazivanjima bivših djelatnika Tvornice žuke, odnosno pogona za preradu brnistre u Vodicama, tehno-loški postupak dobivanja vlakana za-počinjao je potapanjem, odnosno odležavanjem grančica brnistre s izbojcima u otopini natrijeve lužine, tijekom nekoliko dana. Nakon odle-

žavanja u bazenima s lužinom, vlakna se odvajaju od ostataka. Ručice brni-stre su se ručno provodile kroz mlazo-ve tekuće vode pri pritisku od 4 do 6 atmosfera. Mlazom vode odvajala su se vlakna od vezivnog tkiva, te ih se odvodilo u bazene u kojima su se ispi-rala od lužine. Nakon sušenja na zraku, povremeno je dolazilo i do iz-laganja vlakana kiši, a što je imalo povoljan utjecaj na kvalitetu. Tako dobivena vlakna mehanički su pročišćavana od eventualnih ostataka vezivnog tkiva, prešana su u bale i sla-na na daljnju obradu u tvornicu Duga Resa. Ovako dobivena vlakna brnistre dužine do 40 cm uglavnom su se ko-ristila za proizvodnju užadi [10].

Sl.6 Današnji izgled bivše „Tvornice žuke“ u Vodicama

Sl.7 Bivši rukovoditelj i djelatnice Tvornice žuke (autorska slika)

3. Brnistra - biološka svojstvaBrnistra ili žuka je grmolika biljka iz porodice mahunarki. Jedina je vr-sta u rodu Spartium, tab.2, visine grma od 1 do 1,50 m visine, a samo stari primjerci izrastu u manja stabla 4-5 metara visoka i 15-20 cm debela. Brnistra cvate intenzivno žutim cvje-tovima u vremenu od svibnja do srp-nja (sl.1), a mahune sa sjemenkama dozrijevaju u razdoblju od kolovoza

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 6: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

415

do listopada. Cvjetovi imaju muške i ženske organe, a oprašuju ga insekti. Cvjeta u drugom dijelu proljeća. Cvjetovi su brojni, promjera 1 do 2 cm tako da brda obrasla brnistrom za njena cvata poprime prekrasnu žutu boju, a ugodan miris posebice je omi-ljen kod žena [12]. Nakon sazrije-vanja sjemena, izboji biljke mogu se, kao i konoplja ili lan, koristiti za proizvodnju tekstilnog vlakna. Brni-stra se doduše u pravilu vrlo često pojavljuje na svježim tlima s dovolj-no vlage, ali uspijeva dobro i na vrlo suhim i kamenitim tlima, kamenim osipinama, brdskim točilima i bujičnim šljunčištima [7].Sjenovita područja joj ne odgovaraju. Ima i jedno specijalno svojstvo kse-rofilnog bilja. Stvara na izbojcima samo po nekoliko malenih listića, a i te ljeti tijekom suše odbaci, pa asimi-lira tankim dugim i vitkim izbojcima, koji pod kutikulom imaju stanice s klorofilom. Čak i na suhim i kame-nim tlima lako se razmnaža sjeme-nom, sadnicama i reznicama. Ko-rijenje joj seže duboko i dosta dobro veže tlo, a kao lepirnjača (legumino-za) simbiozom s bakterijama u kvržicama i zadebljanjima korijenja veže atmosferski dušik te njime obogaćuje tlo [7]. U tu svrhu istražene su karakteristike korijenskog sustava brnistre, vrste koju vrijedi uzeti u ob-zir zbog njene sposobnosti prilagod-be i otpornosti na sušu [13, 14]. Izbojci imaju dva osnovna sloja: krut drvenast unutrašnji sloj, u sredini po-rozan, što čini stabljiku veoma laga-nom, i vanjski ovoj, kožicu protkanu žilavim vlaknima. Na presjeku izbojka brnistre opaža se epiderma, parenhim kore s klorofi-lom, endoderm, snopići vlakna kore i snopići vlakna pericikla, sl.8. Dobro se vide agregati vlakana kore i peri-cikla, glavičastog oblika, koji su spojeni u gotovo neprekidan prsten [15].Vlakna konoplje i lana dobivena su mehaničkom obradom, dok je vlakno brnistre ekstrahirano metodom obra-de u 15 % otopini NaOH, sl.9 i 10. Iz snimljenih FT-IR spektara uzoraka

pik u intervalu 2850 - 2950 cm-1) po-sebice su vidljivi kod konoplje i lana, dok je prisutnost lignina vrlo malo izražena (prekriveni pik na ~ 1600 cm-1 te pik vrlo slabog intenziteta na 820 cm-1. Kod analize brnistre nave-denih pikova ili nema (pektin) ili su vrlo slabog intenziteta (lignin).

Tab.2 Botanička klasifikacija brnistre ili žuke [16]

Klasifikacija Latinski naziviCarstvo BiljkeDivizija MagnoliophytaRazred MagnoliolipsidaRed FabalesPorodica FabaceaRod SpartiumVrsta Spartium junceum

Brnistra raste u svim zemljama oko Sredozemnog mora, ali samo u obal-nim područjima pored mora i na oto-cima. Stanište joj je mediteransko područje južne Europe, jugozapadna Azija i sjeverozapadna Afrika, sl.12. U Italiji, u mediteranskom području raste do nadmorskih visina od 975 m, a u submontanskoj zoni i kastanetu-mu nalazi se do nadmorskih visina od 1300 m. U Turskoj, Siriji i Palestini raste i do visina od 1700 m [14].U SAD-a i Novom Zelandu smatra se korovom i nastoji se iskorijeniti kako ne bi ugrožavala autohtone biljke [17, 18]. Brojne anatomske prilagodbe na sušno stanište vidljive su u mikro-skopskim strukturama vegetativnih organa brnistre. Vidljiva je kserofitna (kserofiti - vrste biljaka prilagođene životu u sušnim podnebljima) prila-

Sl.8 Poprečni presjek izbojka brnistre snimljen na skenirajućem elektron-skom mikroskopu (SEM) Hitachi S-3400 N

Sl.9 Tehničko vlakno brnistre snimljeno na skenirajućem elektronskom mikroskopu (SEM FE/MiraTescan)

Sl.11 Krivulje nekih stabljičnih vlakana snimljene na spektrometru (FTIR Spectrum 100, Perkin Elmer)

Sl.10 Elementarno vlakno brnistre sni-mljeno na skenirajućem elektron-skom mikroskopu (SEM FE/Mira Tescan)

stabljičnih vlakana može se uočiti da sva vlakna imaju pikove karakteristič-ne za celulozu, s razlikom u intenzi-tetu, sl.11. Pikovi karakteristični za pektin (pik na ~1730 cm-1 te dvostruki

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 7: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

416

godba lista u njegovom kratkom životnom vijeku i transformacija nje-gove unutrašnje strukture u kojoj do-minira lanac parenhima. Gornji dio stabljike je preuzeo funkciju lista, dok vlakna sklerenhima i vodljivi elementi zauzimaju većinu njegovih sekundarnih jedinica. Neobično svoj-stvo primarne strukture korijena je njegov nepotpuno razvijeni endo-derm a sekundarna struktura ukazuje na njegovo skladištenje i mehaničke uloge.U Italiji se brnistra na lošijem tlu sije u razmacima od 1 do 1,20 m, a na boljem tlu na 50 do 60 cm. Treće go-dine u proljeće prereže se svaka biljka 30 cm iznad zemlje, da se postigne gusto tjeranje mladica. Te se grančice tada svake godine, počevši od sredine srpnja pa do jeseni, škarama režu u neposrednoj blizini osnovnog stabal-ca, vežu u snopove i za 3-4 dana se otpremaju na dalju preradu. Isko-rištavanje brnistre s ovakve kulture traje oko 20 godina, a svake se šeste godine radi oporavka grmova grančice ne režu. U Italiji se na puno mjesta, po obešumljenim i dugotrajnom stočnom pašom degradiranim terenima, razra-sla brnistra u guštarama na velikim kompleksima površina. Da se ta sa-monikla brnistra iskoristi, njen uzgoj proširi, učini je unosnim i na drugim lošijim tlima, tamo su se posljednjih desetljeća razradile i usavršile renta-bilne biološke i kemijske metode ski-danja vlakana (razvlaknjivanja) brni-stre. Razvila se i dalja prerada vlakana u raznovrsne, pa i u najfinije tekstilne proizvode.

4. Brnistra kao tekstilna sirovinaOptimalno vrijeme rezanja izbojaka brnistre (zelenih grančica) je od tre-nutka kada se sasušene mahune spi-ralno uviju i izbace sjeme, sl.13. Ko-ličina vlakana u izbojcima brnistre je oko 8 do 12 % u odnosu na masu gran-čica. Za dobivanje tekstilnih vlakana zeleni izbojci režu se u neposrednoj blizini osnovnih stabljika i vežu u snopiće (ručice) kojima se režu kraje-vi na jednaku dužinu, sl.14. Dužina tehničkih vlakana iznosi i do 40 cm. Metode odvajanja vlakana od veziv-nih materijala mogu biti mehaničke, kemijske i biološke. Ručno odvajanje vlakana iz grančica je mukotrpno i jedan je od uzroka napuštanja brni-stre kao tekstilne sirovine u nas. Različite metode ekstrakcije vlakana imaju svoje prednosti i nedostatke koji utječu na količinu i kvalitetu do-bivenog vlakna.

Očišćeno vlakno moglo se odmah presti ili se prethodno raščešljavalo na preslici na grebenima i gargrašama za vunu. Prelo se preslicama kojima se prela vuna, a s vretena se pređa prematala u klupka (namotke) zvana kančele [19, 20]. Nakon toga vlakno brnistre iskuhavalo se u lugu te bi se dobivala zelenkasto-smeđa nit. Mehaničke metode uklanjanja vege-tabilnih veziva često se koriste, ali im je učinkovitost loša. Maceracija u zemlji - ova metoda bila je naročito rasprostranjena u francuskoj regiji Languedoc. Osušeni izbojci su se prethodno udarali i nakon toga namakali u voiu četiri sata te su se polagali u iskopane jame u zemlji u vremenu 8 do 9 dana tijekom kojih su često bili vlaženi.

Sl.12 Rasprostranjenost brnistre u svijetu

Sl.13 Brnistra u vremenu branja (ista lokacija kao na sl.1, kolovoz

2010.) (autorska slika)

4.1. Postupci ručne maceracije Iako je maceracija mehanički postu-pak, nije potpuno ručni postupak, uvr-štena je u ovo poglavlje radi lakše usporedbe industrijskih i ručnih me-toda ekstrakcije vlakana. Mehanička maceracija se provodi na strojevima sličnim onima za mehaničku obradu lanenih ili konopljinih stabljika. Razlika je u tome što se svežnjevi lana ili konoplje obradom na stupi i trlici potpuno izlome te otpada drve-nasti pozder, a korisno vlakno ostane u ruci. Kod obrade brnistre drvenasta sredina izbojaka ostaje čitava te se s nje izvlačenjem dobiva vlaknasti dio.

Sl.14 Slaganje izbojaka brnistre usnopove (ručice) (autorska slika)

Maceracija u vodi - provodila se u Toskani. Osušeni izbojci su se pota-pali, odnosno odležavali u hladnoj vodi i do 80 dana ili u mlakoj vodi (29 °C) kroz 40-50 sati. Varijante ove me-tode uključuju obrade u toploj vodi i obradu u tekućim vodama nakon kra-tkotrajne obrade u kipućoj vodi, koja se često koristila u talijanskim regija-ma Basilicata i Calabrija [9].Prema nekim autorima, na zraku do-bro osušene stabljike močile su se 720 sati (30 dana) u vodi temperature od oko 18 °C. Budući da su stabljike brnistre drvenaste građe, teško ih se lomilo, gulila im se kora, što se lako obavljalo, naročito kod mokrih sta-bljika. Oguljene vrpce kore kuhane su jedan sat u 5%-tnoj otopini natrije-ve lužine. Dobrim ispiranjem uklonje-ni su svi nepotrebni dijelovi kore, a

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 8: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

417

ostalo je čisto vlakno, koje je osušeno pri temperaturi od 105 °C [21].Maceracija u morskoj vodi - provo-dila se u našim primorskim krajevi-ma. Nakon odbacivanja sjemenki izbojci brnistre rezali su se neposred-no uz osnovnu stabljiku i skupljali u svežnjiće (ručice) te namakali 3 do 4 tjedna u plitkoj morskoj vodi. Nakon odležavanja u moru, struganjem o kamene ploče odvajala su se vlakna od drvenine, sl.15.

Nakon četrnaest dana stajanja u oto-pinama izbojci brnistre ostrugani su na kamenu i isprani pod mlazom vode. Kod toga najlakše su izdvojena vlakna dobivena u 5 %-tnoj otopini natrijeve lužine, a najteže vlakna obrađena u morskoj vodi. Iz sl.17 i 18 uočljivo je da vlakna dobivena obra-dom u otopini natrijeve lužine imaju najveću čistoću od popratnih tvari, a ostatna otopina je zelene boje i u njoj se nalazi najviše popratnih tvari. Morska voda je najviše zamućena, a kod sve tri otopine neugodan miris je intenzivan.

đutim, otpadne vode te metodepred-stavljale bi veliki problem za okoliš. Druga metoda postavljena tih godina i koja bi mogla vrlo lako biti pri-mijenjena je mikrobiološka macera-cija.

4.2.1. Postupak fizikalno-kemijske maceracije

U fazi iskuhavanja bio je potreban niz kada postavljenih u seriju koje su imale sustav za doziranje lužnate oto-pine (4-7,5%), uređaj za zagrijavanje otopine do vrenja, te sustav za odvod otpadnih otopina koje su sadržavala guste ostatke. Za 2o kg suhih izbojaka bilo je potrebno 100 l vode. Vremen-ski razmak u kojem se provodilo vrenje trajalo je od 20 min do 1 sata. Nakon iskuhavanja snopovi brnistre su se prali i stavljali u posude kako bi se odvojilo vezivno tkivo (lignin i pektin) od vlakana. Ovaj postupak posebno je podesan za dobivanje ce-luloze iz brnistre, i to bisulfitnom me-todom.Za provođenje ove metode danas je potrebno modernizirati stare metode, budući da su tradicionalne metode neprihvatljive s ekološkog stajališta. Za to je potrebna rekuperacija proce-snih voda u zatvorenom ciklusu te optimizacija cijele serije parametara kao npr. temperature, vremena stva-ranja pulpe, koncetracija bazičih rea-gensa, tlak kisika i eventualna upotre-ba katalizatora koji bi omogućili

Sl.15 Struganje ručice brnistre o kame-nu ploču (autorska slika)

Radi usporedbe u radu su laborato-rijski ispitane različite vrste macera-cije i to: u vodi, morskoj vodi i 5%-tnoj otopini natrijeve lužine na sobnoj temperaturi. U tri odvojene posude volumena 5 l namočena je jednaka masa izbojaka brnistre. Već nakon prvog dana otopina natrijeve lužine se zamutila, morska voda dala je la-gano zamućenje, dok je voda s izbojcima brnistre ostala nezamućena. Na sl.16 prikazani su izbojci brnistre nakon sedmodnevnog stajanja u oto-pinama na sobnoj temperaturi. Uoč-ljivo je da je do maceracije došlo kod obrade u otopini natrijeve lužine, dok je vrijeme obrade u vodi i moru još nedovoljno.

Sl.16 Izbojci brnistre nakon 7-dnevne obrade na sobnoj temperaturi u: a) vodi, b) morskoj vodi, c) otopini lužine (autorska slika)

Sl.17 Vlakna brnistre i odgovarajuće otopine nakon 14-dnevne obrade u: a) vodi, b) morskoj vodi, c) otopini lužine (autorska slika)

Sl.18 Prikaz izgleda brnistre u različitim fazama u postupku dobivanja vlakana brnistre: a) snopić svježe ubranih izbojaka, b) snopić izbojaka močenih u moru tijekom 20 dana, c) isti snopić, d) vlakno brnistre, e) drveni ostaci nakon trenja i odvajanja vlakana (autorska slika)

4.2. Postupci industrijskemaceracije

Tokom 1940-ih godina, kao rezultat velikog zanimanja za iskorištenje br-nistre kao tekstilne sirovine, u Italiji su organizirana industrijska po-strojenja za maceraciju. Metode koje su tada bile postavljene i danas su ak-tualne, premda im je potrebna teh-nološka modernizacija. Najpogodnija metoda koja je tada postavljena je fi-zikalno-kemijska maceracija. Me-

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 9: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

418

kontrolu količine slobodnih radikala koji su prisutni tijekom procesa. Nova metoda ekstrakcije vlakana te-meljena je na serijskoj kombinaciji između početne kemijske faze (alkal-na digestija) i sljedeće fizikalno-ke-mijske, faze koja se sastoji od kom-presije s vrućim zrakom u autoklavi-ma, nakon čega slijedi brza dekom-presija (DiCoDe proces, digestija-kompresija-dekompresija). Alkalni matični likvor, koji proizlazi iz po-četnog koraka digestije, može se prikladno reciklirati nakon centrifu-giranja te nakon ultrafiltracije. Ovaj proces je karakteriziran proizvod-njom vlakana s izvrsnim fizikalno-kemijskim svojstvima, kao što su visoka mehanička otpornost i visoka elastičnost te brza proizvodnja. Vlak-na dobivena DiCoDe procesom mogu se dalje omekšavati i bijeliti enzimat-skom razgradnjom [22].Usporedbom ručne i industrijske me-tode ekstrakcije (mehanička i fizikal-no-kemijska) vlakana iz brnistre, po-kazalo se da kemijski postupci rezul-tiraju dobivenom većom količinom snopova vlakana od mehaničke me-tode. Ekstrakcija vlakana fizikalno-kemijskom metodom pokazuje da je sadržaj lignina i pentosana niži nego kod onih vlakana koja su ekstrahirana mehaničkom metodom te se također može zaključiti kako vlakna brnistre dobivena fizikalno-kemijskom meto-dom imaju bolja vlačna svojstva nego vlakna dobivena mehaničkom meto-dom [21]. Osim toga, uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikrosko-pa SEM može se vidjeti i promjena površinskog izgleda vlakana dobive-nih različitim metodama ekstrakcije.

4.2.2. Postupak mikrobiološke maceracije

Iako se metoda fizikalno-kemijske maceracije primjenjuje češće, mikro-biološki proces maceracije je pode-sniji za dobivanje vlakana u tekstilne svrhe. Za dobivanje vlakana, mikro-biološka maceracija se provodi pota-panjem izbojaka brnistre u kadama, i to je metoda prikladnija za toplije kli-me. Ova metoda daje vlakna visoke

kvalitete. Tijekom prve faze procesa topljivi spojevi koji se nalaze u izdan-cima (šećeri, spojevi s dušikom, itd.) prelaze u otopinu i na taj način se razvijaju bakterijske kolonije. Na početku procesa dominantne su ae-robne bakterije Bacillus (spp. subtilis,cereus, itd.), a s manjkom kisika po-staju važnije anaerobne bakterije Clostridium (spp. acetobutylicum,felsineum). Selekcioniranjem bakte-rijskih kolonija moguće je poboljšati ovu tradicionalnu tehniku na taj način da postane neovisna o prirodnim bak-terijama prisutnim u izdancima [21].

5. Nove perspektiveNakon početnog oduševljenja za pri-mjenu brnistre 1940-ih godina, s vre-menom gotovo potpuno pada u zabo-rav. Tek posljednjih nekoliko godina ponovo se počelo razmišljati o brnistri kao tekstilnoj sirovini. Međutim, ovo zanimanje nastaje iz želje za održanjem raznolikosti, razvoja siromašnijih krajeva, održanja starih zanata, ali uz potpuno iskorištenje svih popratnih tvari, koje su u prethodnim postupci-ma predstavljale zagađivače i bili je-dan od razloga napuštanja brnistre kao tekstilne sirovine. Prema prijašnjim i novim spoznajama branje i prerada brnistre može imati mnoge prednosti. U prvom redu razvojem malih seoskih gospodarsta-va u našim krševitim primorskim krajevima. Osim za tekstilne svrhe, u novije vrijeme razmišlja se o korištenju svih resursa koje nudi brni-stra, od iskorištenja celuloze za izradu papira, izrade kompozitnih materijala do upotrebe aromatičnih ulja.Značajan broj znanstvenih radova od-nosi se na probleme korištenja otpada nakon maceracije brnistre. Ispitane su mogućnosti njegove primjene u proizvodnji kompozitnih materijala kao i mogućnosti primjene u izradi papira, korištenja ulja sjemena i ulja cvjetova. Uzimajući u obzir spoznaje dobivene iz značajnih stručnih rado-va, uvidjelo se kako može biti velika iskoristivost cvjetova i sjemenki br-nistre u dobivanju mirisnih ulja, te u

manjoj mjeri i iskorištenje brnistrinih izbojaka u medicinske svrhe.Tako se iz cvjetova brnistre mogu izolirati eterične lakohlapljive kom-ponente metodama vodene ekstrakcije i destilacije, ili ekstrakcije u organ-skim otapalima. Cvjetno ulje dobive-no vodenom destilacijom je nešto lošije kvalitete, vjerojatno zbog pri-sustva kaprilne i kaprinske kiseline. Ulje dobiveno ekstrakcijom ima ugo-dnija organoleptička svojstva zbog većeg sadržaja terpentinskih i ostalih hlapljivih spojeva koji doprinose ugodnom mirisu. Može se upotrijebi-ti za proizvodnju mirisnih tvari, u proizvodnji parfema i sl. [23, 24].Ulje iz sjemenki brnistre ima također dobre fizikalno-kemijske karakteri-stike, uz prinos između 4 i 5 %. Ispi-tivanjem fizikalno-kemijskih karak-teristika utvrđeno je da je ulje iz br-nistrinih sjemenki nezasićeno, polu-suho s visokim saponifikacijskim vrijednostima. Brnistrino ulje ima vi-sok sadržaj linolenske i palmitinske kiseline, te se može koristiti za izradu sapuna, šampona za kosu i alkidnih smola [25]. Glavni sastojak esencijal-nih ulja je monoterpen hidrokarbona s α-thujeneom [26]. U vrlo malim količinama u brnistri se nalazi spar-tein - gorki otrovni alkaloid koji štetno utječe na rad srca, a najviše se nalazi u mladim biljkama [27]. Zbog toga se mladi izbojci koji se beru u proljeće mogu koristiti u medicinske svrhe, preparati imaju kardiotonična i purgativna i diuretična svojstva, te ih je potrebno koristiti s velikom paž-njom [28]. Ekstrakti brnistre također se koriste u proizvodnji gorkih pića i drugih prehrambenih proizvoda.Biološke karakteristike brnistre uvje-tuju njeno uspijevanje u kamenitim i sušnim regijama krša. U tu svrhu istražene su karakteristike korijen-skog sustava brnistre, zbog njene izu-zetne sposobnosti prilagodbe, vezanja dušika i otpornosti na sušu [13].Istražena je i mogućnost uklanjanja teških metala iz podzemnih voda pomoću propusnih reaktivnih barije-ra (PRB) koje su izrađene od brnistri-nih vlakana. Najbolji rezultati su po-

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 10: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

419

stignuti kod brnistrinih vlakana koja su dobivena kemijsko-fizikalnim po-stupkom ekstrakcije [29].U posljednjem desetljeću interes za biopolimere se povećao, istražuju se novi materijali za izradu novih kom-pozitnh sustava iz biopolimera, vezi-vanjem različitih sintetskih polimera na biopolimernu osnovu. U tom smi-slu su provedena ispitivanja svojstva vlakana brnistre za primjenu u kom-pozitnim materijalima, te određena svojstva izrađenih kompozita. Ange-lini i sur. istražili su i usporedili ke-mijska, fizikalna i mehanička svoj-stva vlakana brnistre radi procjene izvedivosti njenog korištenja u kom-pozitnim materijalima. Rezultati su pokazali da brnistra može postići godišnji prinos svježe biomase oko 4000 gm-2, koji se sastoji od 53 % du-gih, vitkih zelenih grana koje predsta-vljaju gospodarski proizvod. Kor-tikalna vlakna (tehnička vlakna) brni-stre sastavljena su od višestrukih elementarnih vlakana. Elementarna vlakna brnistre međusobno su pove-zana s ligninom. Izbojci brnistre imaju debelu sekundarnu staničnu stijenku, što ukazuje na visok sadržaj celuloze. Brnistrina elementarna vlakna pravilnog su oblika. Promjer tih vlakana varira od 5 do 10 µm. Promjer cijelog snopa je oko 50 µm. Vlakna brnistre imaju čvrstoću od 700 MPa. Modul elastičnosti iznosi ≈ 65 i ≈ 20 GPa u usporedbi s modu-lom od E-staklenih vlakana (70-90 GPa). Ove vrijednosti potvrđuju da se vlakna brnistre mogu koristiti u kom-pozitnim materijalima [30, 31].Nadalje, istražen je efekt ugradnje neobrađenog vlakna brnistre i obrađenog sa stearinskom kiselinom na mehanička i reološka svojstva po-limernih kompozita, koji su temeljeni na mješavini s polipropilenom. Posti-gnuti rezultati pokazali su da u slučaju kompozita s neobrađenim vlaknima brnistre najviša vlačna svojstva i najvišu čvrstoću pokazuju oni kom-poziti čiji je sadržaj vlakna između 10-20 %. Za kompozite s obrađenim vlaknima brnistre, ove vrijednosti iz-nose oko 30 %. Indeks masenog pro-

toka taljevine (MFI) pokazuje određeni porast s povećanjem sadržaja stearinske kiseline [32].Cassano i sur. istražili su uvođenje funkcionalnih skupina, odnosno fo-sfora na celulozne lance brnistre. Vlakna brnistre kopolimerizirana su s dimetilakrilamidom i stirenom. Ma-terijali koji sadržavaju fluor podvr-gnuti su termogravimetrijskoj analizi i diferencijalnoj skenirajućoj kalori-metriji radi provjere otpornosti na gorenje. Došlo se do zaključka da bi se ovi biomaterijali mogli uspješno primijeniti [33]. Za poboljšanje svojstava prirodnih polimera, Totolin i sur. površinski su esterificirali celulozu vlakana brni-stre, kako bi dobili biorazgradljive materijale, odnosno nova funkcional-na vlakna za posebne namjene. Ta-kođer su provedena ispitivanja ople-menjivanja vlakana u uređaju hladne plazme, koristeći različite vrste ma-snih kiselina [34].Nekkaa S. i sur. istraživali su svoj-stvo apsorpcije vode kompozitnih materijala od mješavine polipropile-na i vlakana brnistre, odnosno utjecaj udjela vlakana brnistre, vrste obrade površine i temperatura na to svojstvo kompozita. Ustanovljeno je da se ap-sorpcija vode u kompozitu povećava s povećavanjem sadržaja (udjela) vlakna brnistre. Uzorci kompozita zasićeni vodom imaju slabiju čvrs-toću. Snimke dobivene skenirajućim elektronskim mikroskopom vlakna brnistre obrađenog i neobrađenog sa silanom (Z-6020) ukazuje na smanjenje hrapavosti površine obrađenog vlakna [35].Oggiano N. i sur. ispitivali su brnistru kao sirovinu u proizvodnji pulpe i papira, ocijenivši glavna fizikalno-kemijska i optička svojstva papira proizvedenog od brnistre. Sve su te-stirane vrste brnistre pokazale dobre rezultate te su prikladne za kultivi-ranje u mediteranskom području [36].Cerchiara T. i sur. kao novost pred-lažu upotrebu vlakna brnistre za izra-du platna za podloge za slike. Ispitane su strukture platna i njegovo degrada-

cijsko stanje. Kako bi se procijenilo pogoršanje svojstava ovog novog tipa platna simulirana su i istražena tri de-gradacijska procesa. Izlaganje kiseli-ni i UV zračenju proizvelo je duboke promjene na uzorcima [37].

6. Zaključna razmatranjaTradicijski se oblici gospodarstva i tehnologije zbog stalnog traženja no-vog, jednostavnijeg, ali ne i boljeg mijenjaju i zaboravljaju. U težnji za napretkom čovjek često zaboravlja kulturne tradicije čak i visokih vrije-dnosti, a to se desilo i s brnistrom kao tekstilnom sirovinom. Danas se više ne razmišlja o stvarnom podizanju velikih površina novih kultura brni-stre na primorskom kršu, i o velikim uređajima za industrijsko dobivanje vlakana. Razmišlja se o razvoju ma-lih gospodarstava u najsiromašnijim krškim krajevima, gdje je uzgoj dru-gih kultura ograničen, a mogućnosti korištenja brnistre sve veće.Brnistra kao samonikla biljka naših krajeva (Mediterana) pripada u zaš-tićene biljne vrste i njeno korištenje moralo bi se u svakom slučaju te-meljiti na kultiviranim biljkama. Njen kultivirani uzgoj pritom bi poboljšao kvalitetu tla krša obogaćivajući ga dušikom i predstavljao bi značajnu pripremu u kultiviranju tla. Osnovna prednost brnistre pred lanom i kono-pljom je ta što za njezin rast i uzgoj ne treba kvalitetno zemljište, a jed-nom zasađena davala bi prinos tije-kom 20 godina. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na to da brnistra, osim za dobivanje vlakana, povoljno djeluje na kultiviranje tla, odnosno za pripremu tla za pošumljavanje. Vlak-na bi se koristila u izradi kompozitnih materijala, cvjetovi za dobivanje meda i aromata, a cvjetovi i sjemenke u pripremi ulja.SEM slike i FTIR krivulje snimljeni su na opremi projekta FP7:28011-REGPOT-2008-1-229801: T-Pot, pu-tem TSRC-a

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 11: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

420

L i t e r a t u r a :

[1] Soljačić I., R. Čunko: Hrvatski tek-stil kroz povijest, Tekstil 43 (1994.) 11, 584-602

[2] Hrvatska opća enciklopedija, Lek-sikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-32-0

[3] Stojanović A.: Brnestra (Žuka – Spartium junceum); Upotreba i prerada duž istočnoga Jadrana, Pu-blikacije etnološkoga zavoda Filo-zofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (1962.) 5-41

[4] Brusić Z.: Serilia Liburnica, Rado-vi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 37 (1995.) 45

[5] Šupuk A.: Šibenski glagoljski spo-menici, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (1957.) 136

[6] Fortis A.: Put po Dalmaciji, Dal-matinska biblioteka 13, Split (2004.) 109

[7] Premužić A.: Planski uzgoj brnistre na našem primorskom kršu, Šumarski list 72 (1948.) 11, 364-371

[8] Šimončić-Bobetko Z.: Razvoj tek-stilne industrije u Hrvatskoj u razdoblju između dva svjetska rata (1918.-1941.) Povijesni prilozi 1 (1982.) 101-202

[9] Usmeno kazivanje Luce Skračić, r. 1920., Murter

[10] Usmeno kazivanje Ive Čičin Šaina - prvog rukovoditelja Tvornice žuke u Vodicama

[11] Usmeno kazivanje Zorke Barić, Primošten

[12] www.gnosticgarden.com. - pristu-pljeno lipanj 2010.

[13] Preti F., F. Giadrossich: Root rein-forcement and slope bioenginee-ring stabilization by Spanish Broom (Spartium junceum L.), Hydrology and Earth System Sciences Discussions 6 (2009.) 3993-4033

[14] Bacci L. et al.: Manuale di coltiva-zione e prima lavorazione della ginestra per uso tessile ISBN 8890146044

[15] Čižek J.: Neka komparativna istra-živanja ramije, kenafa, suna, brni-

stre, lana i konoplje Tekstil 1 (1952.) 7/8, 317-321

[16] United States Department of Agri-culture,:http://plants.usda.gov/java/name Search, pristupljeno svi-banj 2010.

[17] Leblanc J.: Getting a Handle on Broom Scotch, French, Spanish, and Portuguese Brooms in Califor-nia http://anrcatalog.ucdavis.edu - pristupljeno listopad 2010.

[18] Spanich Broom- Noxious Weed King Country Noxious Weed Con-trol Program http:// King Country .gov/weed - pristupljeno listopad 2010.

[19] Eckhe, N.: Uzgoj i obrada tekstil-nih sirovina i proizvodnja tekstila Čarolija niti – Muzejsko Galerijski Centar Zagreb (1988.) 13-23

[20] Radauš Ribarić J.: O tekstilnom rukotvorstvu na tlu Jugoslavije kroz vjekove Čarolija niti - Mu-zejsko Galerijski Centar Zagreb, (1988.) 25-40

[21] Cerchiara T. et al.: Effects of Ex-traction Methods on the Morpholo-gy and Physico-Chemical Properite of Spanish Broom (Spartium jun-ceum L.) Fibraes, Fibres&Textiles in Easter Europe 18 (2010) 2, 13-16

[22] Gabriele B. et al.: A new physical-chemical process for the efficient production of cellulose fibers from Spanish broom, Bioresource Tech-nology 101 (2010) 724-729

[23] Radonić A. i sur.: Izolacija i iden-tifikacija hlapljivih spojeva iz cvje-tova brnistre (Spartium junceum L.) XIV. Skup hrvatskih kemičara, Zagreb (1995.) 130

[24] Spartium junceum. http://www.pfaf.org/ - Plants for a Future -pri-stupljeno lipanj 2010.

[25] Cerchiara T. et al.: Characteriza-tion and utilization of Spanish Broom seed oil, Industrial Crops and Products 31 (2010.) 423-426

[26] Bezić N. et al.: Anatomical and chemical adaptation of spartium junceum L. in arid habitat, Acta Biologica Cracoviensia, Series Bo-tanica 45/2 (2003), 43-47

[27] Barboni L. et al.: Alkaloid content in four Spartium junceum popula-

tions as a defensive strategy again-st predators, The international jour-nal of plant biochemistry 37 (1994) 7, 1197-1200

[28] Papić J.: Biološki aktivne tvari pri-rodnih aroma, Hrvatski časopis za javno zdravstvo 3 (2007.) 10

[29] Fallico C. et al.: Characterization of broom fibers for PRB in the re-mediation of aquifers contaminated by heavy metals, Biogeosciences 7 (2010) 2545-2556

[30] Angelini L.G. et al.: Ramie and Spanish broom fibres for composi-te materials: agronomical aspects, morphology and mechanical pro-perties, Industrial Crops and Pro-ducts 11 (2000), 145-161

[31] Chidichimo Guisepe: Patent WO 2007/102084

[32] Nekkaa S. et al.: Effect of Fiber Treatment on The Mechanical and Rheological Properties of Poly-propylene/Broom Fiber Spartium Junceum Composites Journal of Engineering and Applied Sciences 1 (2006) 3, 278-283

[33] Cassano R. et al.: New Broom Fi-ber (Spartium junceum L.) Deriva-tives: Preparation and Characteri-zation J. Agric. Food Chem. 55 (2007) 23, 9489–9495

[34] Totolin, M.I. et al.: Grafting of Spanish broom (Spartium Jun-ceum) fibers with fatty acids under cold plasma conditions Cellulose Chemistry and Technology 42 (2008) 7-8, 317-333 ISSN: 0576978

[35] Nekkaa S. et al.: Water Absorption Behavior and Impact Properties of Spartium Junceum Fiber Composi-tes International Journal of Poly-meric Materials 58 (2009) 9, 468-481

[36] Oggiano N. et al.: Pulping and pa-per properties of some fibre crops, Industrial Crops and Products 7 (1997) 59-67

[37] Cerchiara T. et al.: Use of Spanish broom (Spartium junceum L.) can-vas as a painting support: Evalua-tion of the effects of environmental conditions, Journal of Cultural Heritage 10 (2009) 396-402

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 12: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

421

SUMMARYSpanish Broom - a forgotten textile raw materialZ. Kovačević, M. Krnčević, A. Katović, D. Katović

This paper describes the findings of the spanish broom as an almost forgotten textile raw material. The history of the use of the spanish broom since antiqu-ity to the present time is presented. The results of field research conducted in our coastal areas are discussed. Different methods of maceration, or methods of obtaining fibers were tested and presented. The latest and most important scientific papers in the field of using the broom in the production of composi-te materials and pulp in paper industry as well as the production of oil and fragrance are described.Key words: spanish broom, Spartium junaceum L., maceration, composite materialsUniversity of Zagreb, Faculty of Textile TechnologyDepartment of Texile Chemistry and EcologyZagreb, Croatiae-mail: [email protected]

Received August 10, 2010

Besenginster - ein vergessener RohstoffDiese Arbeit beschreibt die Ergebnisse über die Untersuchungen des Besen-ginsters als einen fast vergessenen Textilrohstoff. Die Geschichte der Verwen-dung des Besenginsters seit der Antike bis zur Gegenwart wird präsentiert. Die Ergebnisse der Feldforschung in unserem Küstengebiet werden diskutiert. Verschiedene Methoden der Mazeration oder Methoden zur Gewinnung von Fasern wurden getestet und erläutert. Die neuesten und wichtigsten wissen-schaftlichen Arbeiten im Bereich der Anwendung des Besenginsters für die Herstellung von Verbundwerkstoffen und Zellstoff in der Papierindustrie sowie in der Produktion von Öl und Duft sind beschrieben.

Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Page 13: Brnistra - Zaboravljena Tekstilna Sirovina

Copyright of Tekstil: Journal of Textile & Clothing Technology is the property of Croatian Association of

Textile Engineers and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without

the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for

individual use.