za izgradnju, upravljanje, korištenje i održavanje seoskog vodovoda

ZA IZGRADNJU, UPRAVLJANJE, KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE SEOSKOG VODOVODA

Priručnik

Ovaj projekat finansira EU

Ovaj projekat finansira EU

Projekat: „Budimo odgovorni u upravljanju vodama“ implementira

Projekat sufinancira Kakanj cement

Projekat sufinancira Kakanj cement

Avgust, 2014 Ova publikacija je proizvedena uz pomoć EU. Sadržaj publikacje je isključiva odgovornost UG „Alternative“ Kakanj i ni na koji način ne predstavlja stavove EU.“

Primjer dobre prakse: Seoski vodovod „Lipnica“, mjesna zajednica Bukovlje u općini Kakanj

U.G.

Budimo odgovorni u upravljanju vodama Budimo odgovorni u upravljanju vodama

Priručnik je izrađen u okviru projekta „Budimo odgovorni u upravljanju vodama“ podržanog sredstvima EU.

Projekat implementira UG „Alternative“ Kakanj. Odobren je u okviru poziva za male grantove ETNAR projekta kog provodi „Zelena akcija“ iz Hrvatske sa partnerima. Cilj projekta je unaprijediti zaštitu izvorišta koja se koriste ili planiraju koristiti za potrebe javnog vodosnabdijevanja. Specifični ciljevi: (i) unaprijediti zaštitu lokalnih izvorišta voda i (ii) povećati svijest i odgovornost lokalnog stanovništva za pitanja odgovornog upravljanja mjesnim /seoskim vodovodima

„Zelena akcija“ u suradnji s partnerima iz regije i svijeta započela je s provedbom projekta Mreže zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i TurskojGlavni cilj projekta je povećati kapacitete nevladinih organizacija na zapadnom Balkanu i Turskoj kako bi putem javnog zagovaranja uz podršku građana utjecale na proces približavanja EU u pitanjima zaštite okoliša.

U izradi i promociji priručnika sudjelovali su: Maksuma Topalović, Projekt menadžerNeven Radoš, projekt koordinatorJosip Mioćević, Predsjednik Savjeta MZ Bukovlje, trener u projektu Saida Berbić, šef odjeka za zaštitu okoline – zeleni ured, Općina KakanjMirsad Delić, Općinski vodni inspektor, Općina KakanjMirha Kulović, Stručni savjetnik za gradnju, Zavod za planiranje i izgradnju općina Kakanj Naida Bukvić, dipl. pravnik

Dizajn i štampa: Master media Kakanj Izdavač: UG „Alternative“ Kakanj Godina: 2014.

U publikaciji je korišten primjer dobre prakse seoskog vodovoda „Lipnica“ u Mjesnoj zajednici „Bukovlje“, Općina Kakanj. Zahvaljujemo se Savjetu Mjesne zajednice, Predsjedniku Savjeta g.dinu Josipu Miočeviću i Odboru za vodu na prilici da zajedno istražujemo i pronalazimo najbolja rješenja za upravljanje seoskim vodovodom. Zahvaljujemo se i nadležnim općinskim službama, a posebno Službi za privredu, urbanizam i zaštitu okoline – odsjek za zaštitu okoline – zeleni ured i Službi za poslove općinskog načelnika – odsjek za inspekcije, za aktivno sudjelovanje u projektu, stručnu pomoć i mišljenje bez kojih bi bilo znatno teže provesti projekat.

Zeleni ured, Općina Kakanjsastanak sa stručnim osobljem Općine i Zavoda za planiranje i

izgradnju općine Kakanj

Banja Lukaradni sastanak dobitnika malih grantova ETNAR projekta sa

Jagodom Munić, voditeljicom projekta

„Ova publikacija je proizvedena uz pomoć EU. Sadržaj publikacje je isključiva odgovornost UG „Alternative“ Kakanj i ni na koji način ne predstavlja stavove EU.“

U.G.

2 3


SADRŽAJ

Svrha priručnika 5Ko upravlja seoskim vodovodima? 6IZGRADNJA, UPRAVLJANJE, KORIŠTENJE, ZAŠTITA I ODRŽAVANJE SEOSKIH VODOVODA 8Ko je investitor za izgradnju seoskog vodovoda? 9Dužnosti i prava građevinskog odbora su: 10Koraci u izgradnji vodovoda 10PROCEDURA DOBIJANJA POTREBNIH DOZVOLA ZA IZGRADNJU SEOSKIH VODOVODA 15UPRAVLJANJE, KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE SEOSKIH VODOVODA 16ZAŠTITA SEOSKIH VODOVODA 18LEGALIZACIJA POSTOJEĆEG VODOVODA 20Kako legalizirati seoski vodovod? Gdje početi? Što i kada priložiti? Što i kojim redom platiti? 21Prednosti legalizovanog vodovoda 22Preporuke 23Korisno: propisi i drugi akti kojima se uređuje oblast vodosnabdijevanja 24

Svrha priručnika

Propisi koji se odnose na oblast izgradnje mjesnih vodovoda u Bosni i Hercegovini mogu izgledati kao zamršeni labirint u kojem se teško snaći. Propisi za izdavanje potrebnih saglasnosti su kompleksni i razlikuju se u zavisnosti od toga u kojemu dijelu BiH se vodovod želi graditi. Mali je broj Općina koji su pripremili neku vrstu dokumenta kojim se procedura pojašnjava, npr. Odluku o izgradnji mjesnih vodovoda na nivou općine. Upravo zbog toga je kreirana ova publikacija s namjerom da posluži kao pojednostavljen i razumljiv vodič koji objašnjava proceduru podnošenja zahtjeva za dozvole izgradnje i/ili renoviranja i legalizacije postojećih mjesnih vodovoda u FBiH.

Da bi bili legalizovani (status javnog sistema vodosnbdijevanja) vodovodi u selima moraju: l Imati građevinsku i upotrebnu dozvolul Imati riješene imovinsko-pravne odnose (ugovori sa vlasnicima parcela na kojima se vodovod nalazi) l Imati projektnu dokumentaciju l Biti knjiženi u katastarske knjige

Tokom radionica i sastanaka u mjesnim zajednicama organziranih u okviru projekta „Budimo odgovorni u upravljnju vodovodima“ razumjeli smo bolje situaciju u kojoj se nalaze seoski vodovodi. Naime, nisu bili upitni koraci koje treba poduzeti u legalizaciji vodovoda već način na koji to treba uraditi. Npr. u vezi glavnog projekta za vodovod postavljaju se pitanja: l šta ako korisnici nemaju projekat ? (izgubljen, zapaljen....) l šta ako projekat nije sačuvan ni u arhivi Općine?l Šta ako projekat nije ovjeren a radila ga ovlaštena agencija ili firma?Na ova i brojna druga pitanja zajedno smo tragali za odgovorima i najboljim rješenjima. Sveukupno u priručniku smo objasnili ukupnu proceduru od legalizacije i upravljanja do zaštite seoskih vodovoda.

4 5


Ko upravlja seoskim vodovodima?

Dva su osnovna sistema vodosnabdijevanja:1. Individualni sistem vodosnabdijevanja gradi svako domaćinstvo za sebe – kopanjem bunara kojim upravlja predstavnik tog domaćinstva. 2. Javni sistem vodonabdijevanja gradi ovlašteno pravno lice i sistem se smatra javnim ako snabdijeva više od 5 domaćinstva ili 15 ljudi.

Javno vodosnabdijevanje označava poslove zahvatanja podzemnih ili površinskih voda za snabdijevanje vodom stanovništva, njihovo prečišćavanje do stepena zdravstvene ispravnosti i dovođenja do mjesta potrošnje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahvaćena količina veća od 10m3 na dan.1

Oko 40% uglavnom ruralnog stanovništva u FBiH svoje potrebe za vodom zadovoljava putem individualnih, grupnih ili lokalnih vodovoda za čiju nadležnost i upravljanje nisu zadužena javna komunalna preduzeća.U RS svi vodovodi su (propisano zakonima) stavljeni pod nadzor javnih komunalnih preduzeća iako u praksi još uvijek ima vodovoda kojim upravljaju udruženja građana i građevinski odbori koji djeluju kao neformalne grupe. Smatra se da je ovakav način upravljanja u suprotnosti sa važećim zakonima. U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji zakonska mogućnost da vodovodima upravljaju neformalne (građevinski odbori) ili formalne grupe građana (udruženja). Općine su propustile priliku da u skladu sa Kantonalnim zakonima o vodama urede ovu oblast odnosno da seoske vodovode stave pod nadležnost javnih komunalnih preduzeća, iako su to u nekim općinama bile i preporuke LEAP-a.Dakle, zakonski rokovi propisani kantonalnim zakonima o vodama, koji se odnose na prelazak seoskih vodovoda pod ingerenciju javnih komunalnih preduzeća su istekli. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Primjer: Zakon o vodama ZDK (Zeničko-dovojskog kantona) u članu 116 stav 2. propisuje da „Svi mjesni vodovodi koji služe za snabdijevanje vodom za piće preko 500 stanovnika mogu se, uz suglasnost njihovog vlasnika, u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona predati na upravljanje komunalnom preduzeću iz ove djelatnosti u općini na čijem se podrućju nalazi taj vodovod“.Rok za pokretanje procedure prelaska mjesnih vodovoda pod ingerencije komunalnog preduzeća je istekao, jer Zakon o vodama ZDK definira rok od 5 godina od dana donošenja Zakona (Službene novine kantona broj 17/07, 05.11.2007. godine).----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Inače, kod prelaska seoskih vodovoda pod ingerenciju javnih preduzeća sporna su bila i pitanja kompenzacije troškova inevestitorima tamo gdje su investitori bili građani - korisnici vodovoda. Općine i javna komunalna preduzeća nisu imale sredstva niti prijedlog za kompenzaciju troškova. Poznato je da su u većini slučajeva seoski vodovodi djelomično ili u cjelosti građeni iz sredstava samodoprinosa građana.

Ovdje treba spomenuti da ni javna komunalna preduzeća nisu bila spremna preuzeti sve vodovode u čiju je rekonstrukciju zbog stare vodovodne infra-strukture trebalo uložiti značajna sredstva. Općine nisu bile spremne planirati budžetska sredstva za ovu oblast. Sad bi trebale donijeti najbolja moguća rješenja kojima bi poticali Odbore seoskih vodovoda na legalizaciju i odgovorno upravljanje i zaštitu.

Projekat „Budimo ogovorni u upravljanju vodama“ lokalna NVO „Alternative“ implementira na području općine Kakanj s ciljem da podstakne pro-cese legalizacije i zaštite seoskih vodovoda.

Na području općine Kakanj oko 37% stanovništva vodom se snabdijeva iz 48 seoskih vodovoda. Kroz projekat smo obuhvatili 10 vodovoda i podržali uspostavljanje strukture upravljanja vodovodom i donošenje pravilnika o korištenju seoskog vodovoda „Lipnica“. Ovaj primjer preporučujemo drugim seoskim vodovodima i koristimo u priručniku kod pojašnjenja koraka legalizacije i poboljšanja upravljanja.

1 Zakon o vodama FBiH, član 27

6 7


IZGRADNJA, UPRAVLJANJE, KORIŠTENJE, ZAŠTITA I ODRŽAVANJE SEOSKIH VODOVODA

Ciljevi upravljanja vodama su: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za razne namjene i podsticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihovog kvaliteta2.

Pod vodovodima se podrazumijevaju cjevovodi za transport i distribuciju voda i sva postrojenja i uređaji koji su u funkciji vodosnabdijevanja. Šta će pored cjevovoda sadržavati vodovod zavisi od namjene, vrste i mjesta izvorišta – vodozahvata i drugih uticajnih faktora. Dakle, vodovod pored cjevovoda čine i vodozahvatni objekat, pumpna ili pumpne stanice, postrojenja za prečišćavanje i pripremu vode, rezervoari, uređaji za zaštitu od hidrauličkog udara i dr.

Izvorišta voda koja se zahvataju radi snabdijevanja vodom za piće stanovništva putem seoskih vodovoda moraju imati dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće, kako bi se u svako doba godine moglo za sve stanovnike obezbijediti neprekidno snabdijevanje vodom. Izuzetno, nadležni organ će investitoru izdati potrebne vodne saglasnosti i kad izvorišta nemaju dovoljne količine vode, ukoliko on na drugi način ne može riješiti snabdijevanje vodom.

Kaptaža i rezervoari koji su, u smislu Zakona o vodama FBiH, sastavni dio seoskog vodovoda, a koji služe za prihvatanje i akumuliranje vode za piće, moraju imati propisne izolacije i ostale potrebne uređaje. Osim što kapacitet rezervoara seoskog vodovoda treba da obezbijedi dovoljnu količinu vode za dnevnu potrošnju korisnika on mora obezbijediti i rezervu za gašenje požara.

Seoski vodovod mora imati ugrađen i propisno baždaren uređaj za mjerenje količine iskorištene vode na odvodu iz rezervoara, a ako ima više odvoda iz rezervoara na svakom odvodu. Korisnici vodovoda moraju imati ugrađene i propisno baždarene mjerne uređaje (vodomjere) za nekretnine priključene na lokalni vodni objekat.

Ko je investitor za izgradnju seoskog vodovoda?

Investitor za izgradnju seoskog, odnosno mjesnog vodovoda može biti mjesna zajednica, grupa građana ili građanin. Izgradnja mjesnog vodovoda vrši se na osnovu izdate urbanističke saglasnosti odnosno odobrenja za građenje po propisima o prostornom uređenju, odnosno građenju, uz prethodno pribavljanje prethodne vodne saglasnosti. Izgradnja i rekonstrukcija mjesnog vodovoda vrši se na način i pod uvjetima određenim u izdatoj vodnoj saglasnosti.

Ukoliko je investitor grupa građana, dužni su putem organa mjesne zajednice izabrati građevinski odbor od najmanje tri člana. U praksi je to obično pet članova ako se radi o 100 i više potencijalnih korisnika – domaćinstava. U nekim situacijama inicijatori za izgradnju vodovoda registriraju Odbor za izgradnju kao udruženje građana te na taj način daju legitimitet odboru i članovima koji upravljaju poslovima u vezi izgradnje vodovoda. Međutim, postavllja se pitanje da li je samo za poslove izgradnje potrebno osnivati udruženje? „Bilo bi korisno razmisliti o sistemu upravljanja nakon izgradnje vodovoda“, preporuka je sa radionica koje su UG „Alternative“ Kakanj organizirale u ok-viru projekta „Budimo odgovorni u upravljanju vodama“. Naravno da o tome odluku donose potencijalni korisnici vodovoda i Savjet mjesne zajednice. U praksi upravljanje vodovodima najčešće preuzimaju građevinski odbori iako nisu formirani s tom namjerom (vidjeti naslov ispod: Dužnosti i prava građevinskog odbora). Primjer dobre prakse: Seoski vodovod „Lipnica“, MZ „Bukovlje“, Općina Kakanj: Zbor korisnika uspostavlja Odbor za vodu i donosi procedure upravljanja vodovodom.

Treba znati da se udruženja registriraju u kantonalnim Ministarstvima pravde i uprave u skladu sa Zakonom o udruženima i fondacijama FBiH. Ukoliko Odbor nije registriran kao UG preporučuje se definiranje odgovornosti prema korisnicima i Savjetu mjesne zajednice. Možemo koristiti Primjer dobre prakse iz mjesne zajednice Bukovlje Kakanj za vodovod „Lipnica“ sa kojeg se snabdijeva 176 domaćinstava. Formiran je odbor za upravljanje vodovodom koji je odgovoran zboru korisnika vodovoda (svi korisnici) i Savjetu mjesne zajednice. Donesen je i Pravilnik o korišten-ju vodovoda, a sa svim korisnicima je potpisan Ugovor kojim se regulišu prava, obaveze i odgovornosti svakog korisnika. Ovaj model je naročito po-godan kod seoskih vodovoda koji su ranije izgrađeni i sad trebaju poboljšanja od legalizacije do upravljanja. U svakom slućaju oba primjera su prihvatljiva.


8 9


Koraci u izgradnji vodovoda

Pokretanje inicijative za izgradnju i uspostavljanje građevinskog odbora, najmanje 3 osobe 1. Izrada elaborata o izdašnosti izvora 4. Pribavljanje građevinske dozvole 2. Pribavljanje urbanističke saglasnosti 5. Izgradnja vodovoda 3. Izrada projektne dokumentacije 6. Dobijanje upotrebne dozvole

Procedura dobijanja potrebnih dozvola za izgradnju mjesnih vodovoda može se posmatrati u fazama:

l Prva faza je provjera izdašnosti izvora i kvaliteta vode odnosno vodoistražni radovi - Elaborat o izdašnosti izvora Vodoistražnim radovima smatraju se radovi i ispitivanja radi utvrđivanja postojanja, rasprostranjenosti, količine i kvaliteta podzemne vode na određenom području3.

Ove radove bi trebala izvršiti stručna firma, registrirana za ovu vrstu djelatnosti kako se ne bi došlo u situaciju da nakon nekoliko godina izvor presuši ili da voda bude lošeg kvaliteta zbog nekih okolnosti koje nisu predviđene u istraživanju. Financijska sredstva za ove radove mogu se obezbijediti samodoprinosom, kao što je to slučaj kod najvećeg broja izgrađenih vodovoda ili se mogu obezbijediti iz općinskog budžeta ili putem donacija.

Dužnosti i prava građevinskog odbora su:l pribavljanje svih, zakonima propisanih akata potrebnih za izgradnju, lvođenje evidencije o učešću u izgradnji svakog pojedinca,l otvaranje transakcijskog računa za ovu namjenu prikupljenim ili utrošenim novčanim sredstvima i drugiml organiziranje i potpisivanje „Ugovora o zajedničkoj izgradnji, podacima bitnim za izgradnju i kasnije korištenje objekata, korištenju i upravljanju vodoopskrbnim objektom“, koji u ime lda nakon završetka radova podnese pismeni izvještaj domaćinstva - korisnika potpisuje nosilac domaćinstva, Savjetu mjesne zajednicel potpisivanje ugovora sa izvođačima radova,

Urbanistička saglasnost (lokacijski uvjeti) Kad se ustanovi da nema prepreka za gradnju vodovoda izdaje se urbanistička saglasnost. Ovu saglasnot izdaje općinska služba za urbanizam, geo-detske i imovinsko-pravne poslove. Preporuka: Provjerite E – obrasce na zvaničnoj web site Općine.Urbanističkom saglasnosti se utvrđuje lokacija objekta i urbanističko-tehnički uvjeti.

Napomena:Podnosilac zahtjeva dužan je dostaviti saglasnosti od nadležnih institucija koje na predmetnom lokalitetu posjeduju svoje instalacije

Rok važenja urbanističke saglasnosti: Urbanistička saglasnost važi: jednu (1) godinu od datuma izdavanja dozvole u većini kantona; odnosno dvije (2) godine (u Posavskom i Kantonu 10) od datuma izdavanja dozvole.

l Druga faza je izrada situacionog plana, bitan proces radi sagledavanja potreba i mogućnosti, a sve u cilju dobijanja potrebne urbanističke saglasnosti Prije urbanističke saglasnosti potrebno je pribaviti prethodnu vodnu saglasnost.Zahtjev za prethodnu vodnu saglasnot se podnosi nadležnoj općinskoj službi – Službi za poslove općinskog načelnika (ranije: Službi za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko zaštitu i inspekcijske poslove). Preporuka: Provjerite E – obrasce na zvaničnoj web site Općine (negdje još uvijek nisu promijenjene službe kojima se podnosi zahtjev)

U zahtjevu se navode: - Osnovni podaci o aktivnosti - Namjena - Podaci o lokalitetuU prilogu zahtjevu se dostavlja: - Studija izrađena od strane pravne osobe koja ispunjava propisane uslove i kriterije - Kopija katastarskog plana izdata od nadležnog općinskog /gradskog tijela uprave sa upisanim podacima o nekretnini, posjedniku i dr - Ostala dokumentacija po zahtjevu nadležne službe

3 Službene novine FBIH, član 49, stav 2)

10 11


l Treća faza je priprema tehničkih detalja u vezi gradnje - Izrada glavnog projekta, obavezni dio dokumentacijeU ovoj fazi se angažira licencirana projektna agencija ili firma sa zadatkom da izradi detaljan projekat sa predmjerom i predračunom svih radova i specifikacijom materijala koji će biti korišteni za izgradnju vodovoda. Na osnovu cijene gradnje iz projektne dokumentacije može se formirati cijena priključka na mrežu u odnosu na broj potencijalnih korisnika i početi s prikupljanjem sredstava, ukoliko se vodovod gradi samodoprinosom.

l Četvrta faza je vezana za izdavanje građevinske dozvoleGrađevinska dozvola se izdaje na osnovu urbanističke saglasnosti i predstavlja odobrenje za početak gradnje. Zasniva se na izvedbenom projektu i drugoj dokumentaciji koja definira konstrukciju, materijale, tehnike gradnje, različite faze gradnje i usklađenost sa zakonima i propisima.Da bi se dobila građevinska saglasnost neophodno je riješiti nekoliko bitnih pitanja te prikupiti druge dozvole i saglasnosti među kojima su:

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi kojom će vodovod proći i na mjestu izgradnje vodovodnih objekata (rezervoari, pumpne stanice i dr.). To znači da vlasnici svih parcela preko kojih prolazi vodovod trebaju dati pismenu saglasnost za prolazak vodovoda preko njihovih parcela.

Vodna saglasnost izdaje se u nadležnoj općinskoj službi – službi za poslove općinskog načelnika (ranije: služba za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko zaštitu i inspekcijske poslove)U zahtjevu se navode podaci o vrsti aktivnosti, namjeni i lokaciji te podaci o prethodnoj vodnoj saglasnoti (broj i datum izdatog dokumenta, naziv organa koji ga je izdao).

U prilogu se dostavlja: l Investiciono- tehnička dokumentacija izrađena u skladu sa uvjetima iz prethodne vodne saglasnosti, propisima o vodama i planskim dokumentaima l Rješenje o izdatoj Prethodnoj vodnoj saglasnosti, okolišnoj dozvoli ili urbanističkoj saglasnosti (ovjerena kopija)l Ostala dokumentacija po zahtjevu nadležne službe

Sanitarna saglasnost, također je izdaje služba za poslove općinskog načelnika (ranije: služba poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko zaštitu i inspekcijske poslove U zahtjevu se navodi svrha i prilaže: - projektna dokumentacije (na uvid), - urbanistička saglasnost i - kopija katastarskog plana Rok za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu: Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi se u roku od jedne godine, odnosno u roku od dvije godine u Posavskom i Kantonu 10 Napomena: Neophodno je da licencirano preduzeće provjeri svu projektnu dokumentaciju i utvrdi da je urađena u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i gradnji FBiH Na kraju, općinska nadležna služba izdaje građevinsku dozvolu sa rokovima vezanim za početak gradnje.

l Peta faza odnosi se na izgradnju vodovoda Izgradnju vodovoda investitori povjeravaju građevinskoj firmi. Kod velikog broja ranije izgrađenih vodovoda korisnici vodovoda su sudjelovali u gradnji u dijelu kopanja kanala i polaganja cijevi. Stručni radovi se ugovaraju sa poduzećima koja su registrirana za takvu vrstu poslova. Ugovorom o izgradnji se definiraju precizni zadaci s rokovima, predračunom i specifikacijom korištenih materijala.Tokom izgradnje potrebno je da nadzorni organ (stručno lice) svakodnevno vrši nadzor nad radovima i geodetsko snimanje trase vodovoda.

Popravke napuknuća cjevovoda nastalog usljed poplava i klizišta - seoski vodovod „Lipnica“ Kakanj, akcija korisnika vodovoda

12 13


Gra

đevi

nski

odb

or

AKTIVNOSTI PRIJE IZGRADNJE IZGRADNJA

Prim

opre

daja

NAKON IZGRADNJE Ko izdaje dozvole?

Vodoistražni radovi Uvjeti za gradnju Tehnički detalji Početak gradnje Gradnja

1. Elaborat o izdašnosti izvora

2. Urbanistička saglasnot (lokacijski uvjeti)

3. Projektna dokumentacija

4. Građevinska dozvola

5. Izgradnja vodovoda

6. Upotrebna dozvola

Odjeljenje za prostorno uređenje ili

Zavod za planiranje izgradnje općine

Kvalitet vode(prema

propisimaMinistarstva

zdravstva)

Probno bušenje

Urbanistički uvjeti i stručno mišljenje

Glavni izvedbeni projekat

Riješeniimovinskopravni

odnosi

Nadzor nadgradnjom

Vodna dozvolaSlužba za poslove

općinskog načelnika – odsjek inspekcije

Vodne smjernice – uslov za izradu

projektnedokumentacije

Vodna saglasnost

Geodetsko snimanje trase tokom gradnje

Ugovori o pravu složnosti svih parcela kroz koje vodovod prolazi

Prilaže se ZK izvadak za svaku parcelu

Prethodna vodna saglasnot

Protiv-požarna saglasnost

Pismeni ugovor o održa-vanju i iskorištavanju

vodovodaPotpisuju svi investitori

Tehnički prijemKomisija koju imenuje

Općina i Odbor vodovodaSanitarna saglasnost

Geodetsko snimanje objekta

Licencirano preduzećeKopija

katastarskog plana

Saglasnost za puteve (ako vodovod prolazi ispod ili pored puta Protiv-požarna saglas-

nostOpćina

l Šesta faza - prijem i izdavanje upotrebne dozvole Upotrebna dozvola se izdaje na osnovu građevinske dozvole kojom se potvrđuje da je objekat izgrađen u skladu sa svim propisima, pogodan je za korištenje i može se unijeti u registar zemljišnih knjiga. Tehnički prijem vodovoda vrši stručna komisija koju formira Općina. Vodnu dozvolu i protiv-požarnu saglasnot na području FBiH, također izdaje Općina.

Zašto su ovi dokumenti važni?Pojednostavljeno, rješenja odnosno ove dozvole se izdaju po redoslijedu: prvo morate dobiti urbanističku saglasnost, potom građevinsku, a na kraju upotrebnu dozvolu. Urbanistička saglasnost, građevinska i upotrebna dozvola izdaju u skladu sa klauzulama utvrđenim u planskim dokumentima. Ukoliko ti dokumenti zabranjuju određenu vrstu gradnje, ili ukoliko predložena gradnja nije dopuštena, mora se tražiti izuzeće i dati opravdanje za njega, odnosno, u najgorem slučaju, radovi se ne smiju izvršavati i dozvola se neće izdati.

Kad se dobije, koliko dugo važi saglasnost, dozvola?Urbanistička saglasnost – 1 godinu Građevinska dozvola – 1 godinu Važenje i jedne i druge se može produžiti za još godinu dana. Važenje upotrebne dozvole je neograničeno. Vodna dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme a najduže 15 godina (zakon o vodama FBiH, član 117)

PROCEDURA DOBIJANJA POTREBNIH DOZVOLA ZA IZGRADNJU SEOSKIH VODOVODA

14 15


UPRAVLJANJE, KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE SEOSKIH VODOVODA

Po izvršenoj izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovoda, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu po propisima o prostornom uređenju, odnosno građenju pribavlja se vodna dozvola. Uz zahtjev za izdavanje vodne dozvole za seoski vodovod za koji su investitori grupa građana, podnosi se i pismeni ugovor o održavanju i iskorištavanju vodovoda i reguliranju svih pitanja od značaja za seoski vodovod, koji potpisuju svi investitori tog objekta, a koji se ovjerava na sudu, općini ili kod no-tara i čiji se primjerak dostavlja općinskoj službi. Licima koja nisu učestvovala u izgradnji seoskog /mjesnog vodovoda, može se odobriti priključak na vodovod na osnovu vodne saglasnosti koju izdaje općinska služba.Vodna saglasnost se izdaje uz pribavljeno: - Mišljenje Mjesne zajednice o mogućnostima najekonomičnijeg rješavanja vodosnabdIjevanja podnosioca zahtjeva; - Mišljenja komunalnog preduzeća ili nadležne općinske službe o mogućnosti priključka na postojeći profil cijevi.Vodnom saglasnošću odobrit će se priključak na seoski vodovod s obzirom na količinu vode za piće, ako može da zadovolji i potrebe interesanata i ako se njihovo snabdjevanje vodom za piće ne može izvršiti na drugi ekonomičan i racionalan način.

Lice kome je vodnom saglasnošću odobreno priključenje na mjesni vodovod dužno je prije priključenja, odnosno korištenja vode, putem ugovora sa vlasnicima mjesnog vodovoda, regulisati plaćanje srazmjernog dijela troškova izgradnje mjesnog vodovoda i srazmjernog dijela troškova održavanja i iskorištavanja mjesnog vodovoda. Srazmjerni dio troškova lice kojem je vodnom saglasnošću odobreno priključenje na mjesni vodovod ne može biti veće od učešća svakog pojedinog investitora u izgradnji ili rekonstrukciji mjesnog vodovoda, u troškovima održavanja i iskorištavanja tog objekta. Primjer dobre prakse: Seoski vodovod „Lipnica“, mjesna zajednica Bukovlje, općina Kakanj ova pitanja uređuje Pravilnikom o korištenju, održavanju i upravljanju vodovodom ,,Lipnica“.Ako lice kojem je vodnom saglasnošću odobreno priključenje na mjesni vodovod ne zaključi ugovor sa vlasnicima mjesnog vodovoda o troškovima priključenja na mjesni vodovod, odnosno korištenja vodespor rješava nadležni sud.

Ako se rekonstrukcija vodovoda vrši u cilju povećanja količine vode troškove rekonstrukcije snose svi korisnici vodovoda, a novi korisnici snose dio troškova izgradnje i rekonstrukcije vodovoda. Ukoliko je dovoljan kapacitet izvorišta, a profil cijevi ne dozvoljava mogućnost novih priključaka financiranje izmjena postojećeg profila vrši se po odluci zbora korisnika iz prikupljenih sredstava održavanja.

Građani koji upravljaju mjesnim vodovodom dužni su da trajno obezbjeđuju potrebna financijska sredstva i druge uvjete za održavanje i funkcionisanje tih objekata u skladu sa njihovom prirodom i namjenom .Sredstva prikupljena za potrošnju i održavanje vodovoda su namjenska i mogu se trošiti isključivo Odlukom zbora korisnika vodovoda.

Cijenu korištenja vode, održavanje objekata i druge troškove neophodne za rad i funkcionisanje vodovoda i način prikupljanja sredstava utvrđuje svojom Odlukom zbor korisnika vodovoda. Cijena vode mora osigurati pokrivanje nužnih troškova održavanja i troškove amortizacije.Naplatu sredstava za korištenje i održavanje vrši ovlašteno lice uz izdavanje priznanice ovjerene pečatom mjesne zajednice.Svi mjesni vodovodi mogu se uz saglasnost njihovih korisnika predati na upravljanje komunalnom preduzeću. U tom slučaju po zahtjevu korisnika troškove amortizacije utvrđuje komunalno preduzeće uz naknadu.Cijena vode isporučene iz mjesnog vodovoda ne može biti određena ispod cijene koja osigurava pokrivanje nužnih troškova za održavanje i funkcioniranje objekata mjesnog vodovoda i troškova amortizacije.Cijenu vode vodovoda koji su predati na upravljanje komunalnom preduzeću predlaže komunalno preduzeće, a usvaja Općinsko vijeće.----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Neke od Općina u FBiH su donijele Odluku o izgradnji, upravljanju i održavanju mjesnih ili seoskih vodovoda. Dešava se da Općine ovim odlukama propisuju da se za bilo koju aktivnost seoskih vodovoda traži saglasnot općinske službe, u slučajevima gdje bi vodovodi i dalje ostali pod ingerencijom građana. Prema mišljenje najvećeg broja korisnika vodovoda, a koji su svojim sredstvima izgradili vodovod, ovakve odluke su nelogične jer Općina nije investitor gradnje. Lokalna vlast je obavezna da inicira izgradnju seoskih vodovoda odnosno da svim građanima obezbijedi uredno vodosnabdijevanje bez obzira da li će ti vodovodi biti pod ingerencijama javnih komunalnih preduzeće ili predati građanima na upravljanje u skladu sa kantonalnim Zakonom o vodama.

16 17


ZAŠTITA SEOSKIH VODOVODA

Zaštita izvorišta mjesnih vodovoda vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite u skladu sa odredbama Zakona o vodam4 i Pravilnikom kojima je uređena ova oblast.

Do donošenja Odluke za zaštitu izvorišta po odredbama Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta za javno vodosnabdjevanje5 uspostavlja se privremena zaštita svih izvorišta u radijusu od 50 metara od postojećeg vodozahvata

U radijusu od 50 metara zabranjene su sve aktivnosti propisane Pravilnikom koji uređuje ovu oblast a odnose se na prvu zaštitnu zonu prema Pravilniku..Objekti koji pored vodozahvata imaju izgrađene i rezervoare potrebno je zaštititi postavljanjem ograde (bodljikava žica) u prečniku od 10 metara sa betonskim stubovima minimalne visine 2 metra i sa 12 redova žice. Zabranjeno je neovlaštenim licima otvaranje i zatvaranje bazena i rezervoara, instalacija i hidranata i ostalih uređaja mjesnih vodovoda, izuzev u slučajevima kada je to nužno u cilju sprečavanja šteta većih razmjera.

Korisnici mjesnih vodovoda su dužni u objekte rezervoara ugraditi hlorinatore a hlorinacija i održavanje hlorinatora se vrši pod nadzorom preduzeća registrovanog za obavljanje komunalne djelatnosti što korisnici dokazuju Ugovorom o povremenim radovima.

Pregled zdravstvene ispravnosti vode za piće korisnici su dužni vršiti jednom mjesečno a pregled vrši pravno lice sa kojim korisnici sačine Ugovor o monitoringu kvaliteta vode. O istom korisnici moraju obavijestiti nadležnu općinsku službu jednom mjesečno.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove Odluke, u skladu sa članom 129. Zakona o vodama ZE-DO kantona vrši vodna inspekcija.

Kvalitet vode koja se koristi za piće (vodosnabdijevanje) mora odgovarati uvjetima utvrđenim propisom o kvalitetu vode za piće koji donosi federalni ministar nadležan za zdravstvo.

Pravno lice koje obavlja djelatnost vodosnabdijevanja dužno je osigurati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređajaKontrolu vode za potrebe snabdijevanja vodom za piće može vršiti samo ovlaštena laboratorija.

Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i kvalitetu može koristiti ili se koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta. Na području na kojem se nalazi provodi se zaštita izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite čija se veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i drugi uvjeti određuju prema propisima Zakona o vodama“6

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Voda nije komercijalni proizvod kao drugi proizvodi, već naslijeđe koje se mora čuvati i tretirati kao takvo----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4 Službene novine ZE- DO kantona“, broj 17/075 „Sl novine F BiH“ broj 88/12.


18 19


LEGALIZACIJA POSTOJEĆEG VODOVODA

Najveći broj seoskih vodovoda u BiH izgrađen je prije dvadeset i više godina i najčešće bez kompletne dokumentacije na osnovu koje bi se provela procedura legalizacije. Moguće je legalizirati stare vodovode odnosno Općina će izdati građevinsku i upotrebnu dozvolu na osnovu: - Dokaza o vlasništvu nad zemljom na kojoj je napravljen vodovod (izvorište, cijevi, rezervoar) i ugovora sa vlasnicima parcela preko kojih prelazi vodovod - Kopija katastarskog plana s ucrtanim objektima vodovoda i susjednim objektima - Projekta izvedenog stanja sa detaljnim tehničkim opisom radova, predmjerom i nacrtanim dijelom trase

Legalizacija vodovoda je preduvjet za adekvatno rješavanje sljedećih karakteristika sistema vodosnabdijevanja:

Tehničke karakteristike Zdravstveno sanitarni aspekt - Izvorište – vrsta, broj i izdašnost - Pravila za održavanje kvaliteta vode za piće - Postrojenje za tretman vode - Metode za dezinfekciju vode- Objekti na mreži: cjevovodi, rezervoari, pumpne stanice - Definiranje dinamike uzimanje uzoraka za kontrolu vode - Određivanje broja priključaka odgovor na zahtjeve za novim priključcima - Mjere za prevenciju neželjenih događaja koji narušavaju zdravlje (akcidenti) - Izrada programa sanitarne zaštite

Upravljanje sistemom Financijski aspekt- Pravila za održavanje sistema: - Određivanje cijene vode popravke kvarova, zamjena dotrajalih dijelova, zamjena vodomjera - Određivanje cijene priključka- Uspostavljanje mehanizma za kontrolu primjene mjera sanitarne zaštite - Utvrđivanje materijalno-financijskih uslova za funkcionisanje sistema - Definiranje mogućnosti za proširenje mreže – prema zahtjevu i potrebi za novim priključcima

Kako legalizirati seoski vodovod? Gdje početi? Što i kada priložiti? Što i kojim redom platiti?

Može se krenuti sa izradom tehničke dokumentacije Kada je izrađena tehnička dokumentacija predaje se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju samostalnom referentu u odjelu za gradnju loka-lne samouprave (nadležno upravno tijelo prema definiciji zakona). Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, osim što je potrebno priložiti tehničku dokumentaciju, plaća se i upravna pristojba i druge potrebne dokaze u svrhu obračuna naknade za legalizaciju.

Referent upravnog tijela lokalne samouprave tada na temelju dokumentacije i izvršenih uplata izdaje Rješenje o izvedenom stanju.

Sa pravomoćnim Rješenjem o izvedenom stanju i čistim vlasništvom, investitor je dužan upisati objekt u katastar koji ga zatim prosljeđuje u gruntovnicu.

Napomena: Zakonom o legalizaciji (vidjeti kantonalne zakone) ne rješavaju se imovinsko pravni odnosi nad objektom ili zemljištem na kojem se isti nalazi, već isključivo zakonitost izgrađenog objekta - vodovoda

Postupak legalizacije provodi kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, odnosno nadležni općinski organ uprave, u okviru na-dležnosti utvrđenih Zakonom o građenju. Treba naglasiti da su Zakonom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata definisani rokovi do kojih se može podnijeti zahtjev za legalizaciju. „Iznimno. Ministarstvo odnosno nadležni općinski organ uprave, će po službenoj obvezi donijeti rješenje o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti za vodoopskrbne objekte u seoskim naseljima sukladno Zakonu. (primjer, Zakon o uvjetima i legaliziranju bespravno izgrađenih objekata Tuzlanskog kantona, član 5.)

Za iskorišćenu količinu vode, mora se obazbijediti adekvatna ekonomska naknada od onoga koji koristi taj resurs, po principu ,,korisnik plaća“

20 21


Preporuke sa sastanaka mreže za podršku projektu „Budimo odgovorni u upravljanju vodama“

Mrežu za podršku projektu čine korisnici seoskih vodovoda, predstavnici savjeta Mjesnih zajkednica, predstavnici lokalnih NVO i predstavnici resornih službi u Općini

• Pojednostaviti procedure legalizacije vodovoda. Važeći propisi nedovoljno jasno definiraju nadležnosti i odgovornosti za vodosnabdijevanje u ruralnim područjima • Putem izmjena i dopuna zakona treba uzeti u obzir specifičnosti seoskih vodovoda (npr. pojednostaviti i pojeftiniti procedure, subvencionisati troškove ispitivanja kvaliteta vode i izradu plana zaštite.

• Preporuke za Općine - Općinskom odlukom urediti pitanje vodosnabdijevanja u selima- Legalizovati sve seoske vodovode- Povjeriti vodovode na upravljanje JKP-u (javnom komunalnom poduzeću) ili drugom privrednom subjektu ili grupi korisnika uz propisane obaveze

- Prilogoditi obrasce za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola i saglasnosti važećim Zakonima i uskladiti ih sa aktualnim službama (negdje su obrasci naslovljeni na službe koje kao takve više ne postoje u Općini)- Provesti edukaciju za stanovnike sela o njihovim pravima i obavezama - U LEAP-ima i razvojnim strategijama definisati mjere i planirati aktivnosti i sredstva za poboljšanje vodosnabdijevanja u selima- U odlučivanje o vodosnabdijevanju u selima obavezno uključiti korisnike seoskih vodovoda

Prednosti legalizovanog vodovoda

Uspostavlja se upravitelj vodovoda, bilo da se radi o javnom komunalnom poduzeću, formalnoj grupi građana (Udruženje građana) ili neformalnoj grupi građana (Odbor za vodu)

Uspostavlja se redovna kontrola kvaliteta vode s obzirom da je to i zakonska obaveza upravitelja Legalizovanjem seoskih vodovoda stvara se pretpostavka za donošenje Plana zaštite odnosno definiranje zona sanitarne zaštite izvorišta

Uređeno i zaštićeno izvorište, redovna kontrola higijenske ispravnosti vode

Korisnici imaju efikasniju i pouzdaniju uslugu vodosnabdijevanja: jasno su precizirani poslovi održavanja i kontrole

Cijene vodosnabdijevanja se određuju na transparentan način

Planirana su sredstva amortizacije

Sistem naplate je transparentniji

Kontrolu i zaštitu vode vrše licencirana pravna lica

Poslovi održavanja sistema vodosnabdijevanja povjeravaju se stručnim osobama uz učešće korisnika tamo gdje vodovodom ne upravlja javno komunalno poduzeće

22 23


Korisno: propisi i drugi akti kojima se uređuje oblast vodosnabdijevanja

Zakon o vodma FBiHZakon o vodama RSOvim zakonima se definira pravo na korištenje vode i propisuje obaveza dobijanja vodne saglasnosti i obaveze preduzimanja mjera za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće

Zakon o komunalnim djelatnostima FBiH Zakon o komunalnim uslugama RSKantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima Ovim zakonima određuju se komunalne djelatnosti, načela, način obavljanja i finansiranja, te druga pitanja od značaja za obavljanje komunalnih djelatnosti

Zakon o lokalnoj samouoravi FBiH Zakon o lokalnoj samouoravi RSDefinira se nadležnost lokalne samouprave u oblasti vodosnabdijevanja i raspolaganja imovinom i financijskim sredstvima Napomena: U Republici Srpskoj Zakon o lokalnoj samoupravi određuje i pitanje vlasništva za seoske vodovode. Isključena je mogućnost da vlasništvo nad vodovodnom mrežom zadrži mjesna zajednica ili građevinski odbor ili drugi organizacijski oblik bez obzira ko je investitor gradnje vodovoda, osim ako bi se ove odredbe izmijenile.

Zakon o zaštiti okoliša FBiH Zakon o zaštiti životne sredine RS Ovim zakonima se propisuje pravo građana na zdravu sredinu /okoliš i obaveza zaštite voda

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišt na nivou FBiH Zakon o uređenju prostora i građenju RS Zakon o prostornom planiranju i građenju Distrikt BrčkoPropisuje uvjete i procedure za građenje infrastrukturnihobjekata, što uključuje i izgradnju vodovodnih sistema

Zakon o javnim nabavkama BiHUređuje pravila za izbor izvođača radova i pružaoca drugih usluga za izgradnju seoskog vodovoda i za izbor pravnog subjekta koji će upravljati seoskim vodovodom, u slučaju kada Općina upravljanje ne delegira javnom komunalnom preduzeću.

Zakon o udruženjima i fondacijama FBiHZakon o udruženjima i fondacijama RSUređuje se osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija i prestanak rada udruženja i fondacija

Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće RS Definira kriterije za higijensku ispravnost vode za piće, način i vremenske odrednice pregleda vode. Pravilnik o mjerama zaštite, naćinu određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite, područja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi RS

Pored navedenih pravnih dokumenata, uređenje seoskih vodovoda treba raditi u skladu sa nizom odluka, planova i strategija na lokalnom nivou kao što su:

LEAP i Općinske razvojne strategije

Općinske odluke o vodovodu i kanalizaciji

Prostorni plan Općinski prostorni planovi izrađeni su na osnovu kantonalnih prostornih planova, i ne mogu sadržavati elemente koji su u suprotnosti sa kantonalnim prostornim planom. Prostorni planovi se usvajaju na period od 20 godina.

Urbanistički plan Razvija se na osnovu kantonalnih i općinskih prostornih planova. U njemu se detaljnije razrađuju i regulira: organizacija zemljišnih područja, korištenje i namjena zemljišta, zaštita kulturnog naslijeđa, mjere razvoja i zaštite okoliša,mjere zaštite prava ljudi sa onesposobljenjima, zaštitne zone i slično

24 25


- primjer dobre prakse -

PRAVILNIKo korištenju, održavanju i upravljanu vodovodom „Lipnica“

OPĆE ODREDBEČlan 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način snabdijevanju potrošača vodom za piće putem javne vodovodne mreže „Lipnica“, izvođenje radova na vodovodnim instalacijama i priključivanja na vodovodnu mrežu, a s ciljem pravilnog snabdijevanja vodom, zaštite vode od neracionalne upotrebe, osiguranja potrebnih količina vode i njene higijensko-tehničke ispravnosti

Član 2.

Ovim Pravilnikom uređuju se i reguliraju međusobna prava i obaveze potrošača i Odbora za Vodovod.

Član 3.

Individualnu (kućnu, stambenu ili poslovnu) vodovodnu mrežu čine vodovodne cijevi s pripadajućim uređajima i to počevši od glavnog vodomjera, koji služi za obračunavanje potrošnje vode subjektu.Investitor svih radova na individualnoj vodovodnoj mreži je vlasnik, korisnik ili posjednik nekretnine (potrošač) na čije ime glasi vodovodni priključak.

Član 4.

U slučaju predviđenog prekida snabdijevanja vodom, Odbor za vodovod je dužan obavijestiti potrošače najmanje jedan dan prije prekida snabdijevanja vodom. U slučaju iznenadnog kvara na javnoj vodovodnoj mreži, potrošači se isključuju iz vodosnabdijevanja sistema bez prethodnog obavještenja, ali uz obavezu naknadnog obavještenja i obrazloženja.

Ukoliko do prekida vodosnabdjevanja dođe radi rekonstrukcije ili popravka mreže, Odbor za vodu je dužan sa članovima vodovoda donijeti odluku o svim narednim koracima.

Član 5.

Potrošači su dužni pridržati se uputstava i odredbi ovog pravilnika a prije svih odredbi o racionalnom trošenju vode.Ukoliko se korisnici ne pridržavaju ovog pravilnika, Odbor za vodu je ovlašten da privremeno ili povremeno prekine snabdijevanje vodom.Odbor za vodu nije odgovoran za eventualne štete nastale korisnicima (potrošačima) uslijed provođenja radnji predviđenih članom 3. i 4. ovog Pravilnika.

Član 6.

Voda iz vodovodnog sistema koristit će se na bazi odluke Zbora korisnika i potpisa svih članova. Potrošačima vode – korisnicima, smatra se svaka fizička ili pravna osoba u čijem je vlasništvu nekretnina, ili ima pravo korištenja, upravljanja ili posjeda nekretnine, a koja je u Odboru za vodu evidentirana kao takva.Ukoliko nekretninu koristi više korisnika, posjednika, ili ima više vlasnika, oni su dužni između sebe odrediti osobu koja ih predstavlja, odnosno osobu na čije ime će biti izveden vodovodni priključak i koja će izvršavati obaveze prema Odboru za vodu.

Član 7.

Potrošačem vode u stambenim i drugim objektima smatra se organ upravljanja tim objektom, na čije će ime biti evidentirano vodovodno brojilo.

26 27


II. PRIKLJUČAK NA VODOVODNU MREŽU

Član 8.

Domaćinstva i drugi objekti se priključuju na javnu vodovodnu mrežu, izvođenjem vodovodnog priključka.Priključak se sastoji od spojnog voda na uličnu vodovodnu mrežu i šahta za vodu, u kojemse obavezno nalazi: ventil ispred i iza glavnog vodomjera, vodomjer i spojni elementi.

Član 9.

Realizaciju vodovodnog priključka odobrava Odbor za vodu.Priključak izvodi i vodomjer ugrađuje isključivo lice ovlašteno od strane Odbora za vodu po zaprimljenom pismenom zahtjevu vlasnika odnosno korisnika nekretnine.

Član 10.

Priključak za stambene i druge objekte može se odobriti, ako tražitelj vodovodnog priključka posjeduje objekat ili plac sa dozvolom za gradnju.Tehničke i ostale uvjete za odobrenje i izvođenje priključka na vodovodnu mrežu utvrđuje Odbor za vodu.

Član 11.

Vodovodni priključak izvodi se na način kako je to već urađeno sa prethodnim korisnicima.

Član 12.

Dva ili više susjednih objekta, u pravilu ne mogu imatizajednički priključak na vodovodnu mrežu.

Član 13.

Način i mjesto izvođenja vodomjernog priključka, veličinu šahta, vrstu materijala za priključak, te položaj i debljinu cijevi, vodomjera i ventila, određuje Odbor za vodu vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.

Član 14.

Odbor za vodu može zahtijevati odvajanje instalacije, ili isključiti korisnika koji je sa stambenog prebacio instalacije u poslovni prostor ukoliko se bla-govremeno ne izvrši uplata.

Član 15.

Odbor za vodu ne smije dozvoliti izvršenje vodovodnog priključka na postojeću vodovodnu mrežu novim tražiteljima priključka, ako se time znatno pogoršava vodosnabdevanje postojećih potrošača.

Član 16.

Sve troškove izgradnje vodovodnog priključka, troškove premještaja priključka, ili odvajanje instalacije i priključka, kao i troškove održavanja priključ-ka, snosi tražitelj priključka ili potrošač.Cijena priključka je određena na osnovu cijene potrebnih radova i ugrađenog materijala, te na osnovu potreba za održavanjr vodovodne mreže.Cijena priključka iznosit će 300,00 KM

28 29


PREVENTIVNE RADNJE ZA RACIONALIZACIJU POTROŠNJE

Član 17.

Instalacija vodomjera je obavezna, vodomjer će biti instaliran na dostupnom mjestu kako bi ovlaštena osoba mogla prići i očitati brojno stanje.

Član 18.

Priključni šaht u naselju bit će zatvoren ključem kako bi se zaštitilo ilegalno priključivanje od strane bilo kojeg lica.Rezervoar će biti zatvoren i pristup rezervoaru će imati samo ovlašteno lice, a kao preventiva i zaštita za prekomjernu potrošnju ili nakon prekomjerne potrošnje, isto će moći prekinuti snabdijevanje vodom u skladu sa odlukama Odbora za vodu.

Član 19.

Cijena priključka je 300,00 KM dok će druga generacija priključenih na vodovodnoj mreži imati povlastice, pa će iznos za njih biti 200 KM

Član 20.

Vodovodni Odbor ce mjesečno naplaćivati po 5,00 KM za održavanje. Odbor će naknadno donijeti odluku kojom utvrđuje cijenu potrošnju vode vodeći računa o minimalnoj potrošnji koja može biti besplatna ili minimalna te odluku o drugim cijenama u odnosu na mjesečni nivo potrošnje.

Član 21.

Zabranjeno je dozvoljavanje priključivanja na vodovodnu mrežu, svim subjektima koji imaju vodomjer - onima koji nisu ili ne žele uplatiti redovnu taksu za priključak. Za one koji ipak to dozvole bit će predviđene kazne, sve radi maksimalne kontrole potrošnje vode i sigurnosti u snabdjevanju svih korisnika vodovoda.

KAZNENE ODREDBE ZA PREKRŠIOCE OVOG PRAVILNIKA

Član 22.

Odbor će posebnom odlukom sa kojom će blagovremeno upoznati Zbor korisnika donijeti Odluku o visini kazni: - Za lica koji se priključe ilegalno i bez saglasnosti od strane Odbora za vodu- Za lica koji se priključe ispred vodomjera kako bi trajno izbjegli plaćanje, a kojim postupkom bi ugrozili ostale korisnike, - Za lica koja pokušaju nasilno ući u rezervoar probijajući vrata- Za lica koja ne plaćaju redovnu nadoknadu za održavanje u imjesečnom iznosu od 5,00 KM, kazna će biti isplata zaostalog duga i utvrđena visina ekstra kazne - Za lica koja ne žele platiti cijenu utroška vode, prema utvrđenim cijenama bit će prinudno izvršena naplata duga za utrošak kao i kazna za nesavjesno plaćanje i nebrigu o ostalim članovima vodovoda- Za lica koja dozvole trećim licima, priključak na svojoj mreži također su predviđene kazne a iznos će biti utvrđen posebnom odlukom zajedno sa izno-som svih drugih predviđenih iznosa kazni.

Član 23.

Za rješavanje svih sporova proizišlih iz ovog pravilnika, nadležnost će imati Općinski Sud

Bukovlje, dana _________________________ Svi članovi – Zbor članova seoskog vodovoda:R. broj Ime i prezime broj lične karte Potpis

1. Josip Miočević _______________ _______________

2. _______________ _______________ _______________

30 31

za izgradnju, upravljanje, korištenje i održavanje seoskog vodovoda

Documents