Z A K O N

o neposrednim porezima

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom utvrĎuju se sistem, izvori i vrste poreza koje pravne i fizičke osobe

plaćaju na ostvarenu dobit iz dohodaka, na prihode i na imovinu.

Porezi ustanovljeni ovim Zakonom sluţe za financiranje javnih potreba u Ţupaniji,

odnosno općini.

Članak 2.

Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja ostvaruje dobit i prihod

odnosno stekne imovinu na koju se na osnovi zakonskih propisa plaća porez.

Iznimno, kad je to odreĎeno ovim Zakonom, porezni obveznik je fizička osoba kao

predstavnik domaćinstva čiji je član.

Članak 3.

Domaćinstvom se, u smislu ovog Zakona, smatra zajednica ţivota, privreĎivanja i

trošenja ostvarenih osobnih primanja i prihoda.

Uţom obitelji, u smislu ovog Zakona, smatraju se:

1. bračni drugovi,

2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak na djecu,

3. djeca nakon završenog redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena

Zavodu za zapošljavanje i ako ih uzdrţavaju roditelji,

4. djeca koju su roditelji duţni uzdrţavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te

5. roditelji bračnih drugova.

Članak 4.

Strana pravna i fizička osoba (u daljnjem tekstu: strana osoba) koja u Ţupaniji

Posavskoj ostvaruje dobit, ili prihod, odnosno stekne imovinu, plaća porez po odredbama

ovog Zakona, ako meĎunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije odreĎeno.

Članak 5.

Porezna osnovica je dobit koju gra/anin ostvari osobnim radom, prihod ostvaren

obavljanjem djelatnosti, prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapre/enja, prihod od

imovine i druge visine prihoda, te vrijednost odreĎene imovine koju pravna i fizička osoba

stekne u Ţupaniji Posavskoj.

Članak 6.

Prihodi privremeno osloboĎeni od plaćanja poreza na ulaze u osnovicu na koju se

primjenjuju stope poreza.

Kada je porez razrezan u paušalnom iznosu, kao prihod računa se iznos na koji bi po

propisanim stopama bio razrezan porez koji odgovara paušalnom iznosu.

Pored osloboĎenja i olakšica propisanih ovim Zakonom predstavničko tijelo Ţupanije,

odnosno općine moţe propisati i druga oslobo/enja i olakšice od plaćanja poreza koji

pripadaju Ţupaniji, odnosno općini.

Članak 7.

Stope poreza na dobit,, poreza na prihod od imovine i poreza na dobitke od igara na

sreću jesu proporcionalne.

Stope poreza iz ukupnog prihoda graĎana jesu progresivne.

Članak 8.

Ako se primjenuju progresivne stope poreza, porez po višoj stopi ne moţe biti veći od

poreza po najbliţoj niţoj stopi uvećanoj za razliku porezne osnovice zbog koje bi se

primjenjivala viša porezna stopa.

Članak 9.

Porez se razrezuje po propisima koje se na snazi na dan 01. siječnja godine za koju se

utvrĎuju obveze.

Iznimno, u slučajevim značajnog rasta cijena, mogu se tijekom godine mijenjati

propisi u cilju usklaĎivanja poreznih obveza s tekućim rastom cijena.

Članak 10.

Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati prihoda (porez po odbitku) ili se razrezuje

na godišnju osnovicu ili u paušalnom iznosu, odnosno na drugi način, u skladu s ovim

Zakonom.

Porez na dobit obračunava se i naplaćuje tijekom godine kao akontacija, a konačni

iznos poreza utvrĎuje se godišnjim obračunom poreznog obveznika.

Članak 11.

Porez po odbitku obračunava i naplaćuje isplatitelj prihoda i to pri isplati prihoda.

Porez na godišnju osnovicu, u paušalnom iznosu ili na drugi način propisan ovim

Zakonom razrezuje porezna sluţba.

Članak 12.

Porez na prihod od imovine, od nekretnina i prava na nekretninama razrezuje i

naplaćuje porezna sluţba na čijem se području nalazi imovina.

Porez na prihod od imovine od pokretnina, i prava na pokretninama, razrezuje i

naplaćuje porezna sluţba na čijem području obveznik ima prebivalište.

Članak 13.

Ako se porez ne plati u roku, naplaćuje se prisilno.

Porez se prisilno naplaćuje iz onih naknada, prihoda i imovine čije bi oduzimanje,

odnosno prodaja prouzrokovali najmanju štetu za obveznika.

Prisilnom naplatom poreza ne moţe se dovesti u pitanje nuţno uzdrţavanje obveznika,

članova njegova domaćinstva te drugih osoba koje je po zakonu duţan uzdrţavati, niti

obavljanje njegove djelatnosti iz koje ostvaruje prihode.

Iznimno, iz stavka 3. ovoga članka, obveznicima koji dospjele iznose poreza na plate u

roku od šest mjeseci od posljednjeg dana roka za plaćanje, a nije im odobrena odgoda

plaćanja ili obročna otplata dospjelih obveza, mogu se ti iznosi prisilno naplatiti i iz imovine

koja im sluţi za obavljanje djelatnosti ako su u tom roku bez uspjeha poduzimane mjere

prisilne naplate.

Članak 14.

Porezne obveze se utvrĎuju, a porez se redovito i prisilno naplaćuje na način koji u

najvećoj mjeri štiti ličnost i dostojanstvo poreznog obveznika, te na način kojim se pruţa

mogućnost poreznom obvezniku da zaštiti svoja na zakonu osnovna prava i interese.

II. VRSTE POREZA

Članak 15.

Ovom Uredbom utvrĎuju se sljedeće vrste poreza:

1. porez na dobit,

2. porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti,

3. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehičkih unapreĎenja,

4. porez na prihod od imovine,

5. porez na dobitke od igara na sreću,

6. porez iz ukupnog prihoda graĎana.

Članak 16.

Svaka se vrsta poreza posebno razrezuje odnosno obračunava.

III. POREZ NA DOBIT

Članak 17.

Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba koja na području Ţupanije

Posavske ostvari dobit obavljanjem djelatnosti.

Članak 18.

Osnovica poreza na dobit je razlika izmeĎu prihoda i rashoda utvrĎena u skladu s

propisima o računovodstvu, korigirana u skladu s odredbama ovog Zakona.

Visinu i način obračuna amortizacije i revalorizacije osnovnih sredstava koji se

priznaju u rashode propisuje Vlada Ţupanije Posavske.

Troškovi koji se odnose na dnevnice za sluţbena putovanja, upotrebu privatnog

automobila u sluţbene svrhe, prehranu tijekom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u

rashode u iznosima utvrĎenim ugovorima o zapošljavanju, a najviše do iznosa utvrĎenog u

Odluci o naknadama iz osnova materijalnih prava djelatnika.

Pravnim osobama koje ne zapošljavaju niti jednog radnika u rashode se ne priznaju

troškovi dnevnica za sluţbena putovanja ni troškovi prijevoza na rad i s rada.

Troškovi reprezentacije priznaju se u poslovne rashode u visini 50% obračunatih

troškova.

U osnovicu poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze iznosi primljenih

dividenda i naknada ulagačima na koje je plaćen porez na dobit kod pravne osobe isplatitelja

dividenda i naknade ulagačima.

Članak 19.

Pravna osoba, koja odobrava novčane zajmove i kredite fizičkim osobama po

kamatnoj stopi niţoj od stope koju utvrdi Banka Ţupanije Posavske, osim banaka i

financijskih organizacija, plaća posebni porez na dobit u iznosu razlika kamata obračunatih

primjenom stope Banke Ţupanije Posavske i ugovorene kamatne stope.

Porez iz stavka 1. ovog članka obračunava se istekom ugovorenog roka kreditiranja i

krajem poslovne godine zbog konačnog obračuna.

Ministar financija donijet će po potrebi upute za provedbu odredaba ovoga članka.

Članak 20.

Obveznik poreza na dobit koji djelatnost obavlja u manjem obimu, povremeno ili bez

poslovnog prostora, plaća porez na dobit u paušalnom godišnjem iznosu, ako visina dobiti ne

premašuje iznos koji utvrdi Vlada Ţupanije Posavske na prijedlog Ministarstva financija

najkasnije do 31. prosinca godine koja prethodi razrezu poreza i ako ne zapošljava više od pet

radnika.

Članak 21.

Fizička osoba koja povremeno obavlja djelatnost vršenjem odreĎenim usluga pravnim

osobama plaća porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.

Članak 22.

Stope poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba su proporcionalne i utvrĎuju se

zakonom.

Članak 23.

Godišnji paušalni iznos poreza na dobit i stope poreza na dobit po odbitku propisuje se

odlukom predstavničkog tijela općine.

Članak 24.

Porez na dobit pravnih i fizičkih osoba ne plaća se na dio dobiti koji te osobe ulaţu u

saniranje šteta izazvanih ratnim djelovanjem na području Ţupanije Posavske uloţenim iznad

iznosa amortizacije, a maksimalno do iznosa procijenjene ratne štete.

Porez na dobit pravne i fizičke osobe ne plaćaju za novoosnovana poduzeća i radnje u

prvoj godini rada, u drugoj godini rada 50% od obračunatog, a u trećoj godini rada 25% od

obračunatog poreza.

Osloba/anje i olakšice iz stavka 2. članka prestaju i ranije, ako novoosnovano

poduzeće i radnja ostvari dobit u visini osnovnog uloga registriranog kod upisa poduzeća u

sudski registar kod osnivanja poduzeća.

Pod novoosnovanim poduzećem odnosno radnjom smatra se prvo otvaranje poduzeća,

odnosno radnje.

Pod ovim otvaranjem poduzeća, odnosno radnje ne smatra se promjena vlasnika

poduzeća, odnosno radnje, promjena djelatnosti i mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz

fizičke u pravnu osobu i obrnuto, prekid pa nastavljanje obavljanja djelatnosti unutar roka od

5 godina te nastajanje poduzeća ili radnje podjelom, spajanjem ili pripajanjem drugom

poduzeću ili radnji, kao i osnivanje poduzeća, odnosno radnje na mjestu gdje se ranije

obavljala djelatnost u poduzeću, odnosno radnji unutar roka od pet godina.

Iznimno, novoosnovanim poduzećem, odnosno radnjom smatra se novo poduzeće,

odnosno radnja koja je započela s radom nakon rekonstrukcije i modernizacije investiranjem

domaćeg ili stranog kapitala u poduzeće ili dio poduzeća koje je likvidirano u stečajnom

postupku ili je stečajni postupak u tijeku. Pravo na porezno oslobo/enje, odnosno olakšicu iz

ovog stavka pravna i fizička osoba ostvaruje na osnovi rješenja Ministarstva financija.

Članak 25.

Porez na dobit ne plaćaju privredne jedinice kaznenopopravnih organizacija.

Porez na dobit ne plaćaju poduzeća i dijelovi poduzeća za zapošljavanje invalida ako ta

poduzeća odnosno dijelovi poduzeća zapošljavaju više od 40% invalidnih osoba ili vrše

profesionalnu rehabilitaciju invalida.

Porez na dobit ne plaćaju i fizičke osobe koje zapošljavaju više od 40% invalidnih

osoba.

Članak 26.

Pravnim i fizičkim osobama koje tijekom poslovne godine uloţe sredstva u cilju

povećanja ili modernizacije proizvodnih kapaciteta u vlastitom poduzeću odnosno radnji,

umanjuje se osnovica poreza na dobit za iznos ulaganja, a najviše do ostvarene dobiti.

Umanjenje osnovice poreza na dobit iz predhodnog stavka vršit će se uz uvjet da je

ulagač prethodno u istu namjenu uloţio obračunata i izdvojena sredstva amortizacije.

Članak 27.

Ako više fizičkih osoba obavljaju zajedničku djelatnost, svaka od tih osoba plaća

porez na dobit srazmjerno udjelu ostvarene dobiti.

Udio ostvarene dobiti utvrĎuje se na osnovi ugovora zaključenog izme/u osoba iz

stava 1. ovog članka, a ako te osobe nisu zaključile ugovor, udio u ostvarenoj dobiti utvr/uje

se u jednakim dijelovima.

Članak 28.

Pravne osobe koje plaćaju porez na dobit, duţne su radi evidentiranja prihoda i

rashoda voditi poslovne knjige, koje se vode u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

Fizičke osobe koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti duţne su voditi samo knjige

prihoda i rashoda.

Ministar financija propisuje oblik i način voĎenja knjige prihoda i rashoda.

IV POREZ NA PRIHOD OD POLJOPRIVREDNE

DJELATNOSTI

Članak 29.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i fizička osoba koja se kao

posjednik zemljišta vodi u katastru zemljišta na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini

za koju se utvrĎuje obveza plaćanja poreza, ako ne plaća porez na dobit kao poljoprivredno

gospodarstvo.

Ako više vlasnika ili posjednika zemljišta čini jedno domaćinstvo, obveznik poreza je

jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik domaćinstva.

Članak 30.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je fizička osoba koja nije drţavljanin

Federacije BiH, ako je vlasnik ili korisnik zemljišta.

Članak 31.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i poljoprivrednik koji svoj

rad, zemljišta, sredstava rada, odnosno druga sredstva na koja ima pravo vlasništva udruţi u

poljoprivrednu zadrugu odnosno udruţi neposredno ili preko poljoprivredne zadruge ili

drugog oblika udruţivanja poljoprivrednika u odnosima trajnije suradnje s poduzećima koja

se bave poljoprivrednom proizvodnjom i po toj osnovi ostvari dohodak.

Udruţivanjem odnosno trajnijom suradnjom smatra se ugovorno udruţivanje ili

suradnja na vrijeme od najmanje tri godine.

Udruţeni poljoprivrednik koji je, u skladu sa zakonom i ugovorom ili drugim

propisom, zasnovao radni odnos (radni odnos s temelja udruţivanja rada poljoprivrednika,

odnosno rada na izdvojenim mjestima rada), nije obveznik poreza na prihod od poljoprivredne

djelatnosti i to od katastarskog prihoda od zemljišta koje je udruţio.

Članak 32.

Osnovica poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je katastarski prihod koji se

utvrĎuje po posebnim propisima umanjen za sredstva koja je porezni obveznik uloţio u

ure/enje zemljišta (komasacija i melioracija).

Ako graĎanin koji je posjednik zemljišta ostvaruje prihode koji znatno premašuju

katastarski prihod, a povećani prihod potječe od visokoakumulativnih grana biljne i stočarske

proizvodnje koje prilikom utvrĎivanja ljestvica katastarskog prihoda nisu ušle u strukturu

prosječne proizvodnje radi rijetke zastupljenosti na odreĎenom području, a nema status

poljoprivrednog gospodarstva, plaća porez na dobit.

Odlukom predstavničkog tijela općine propisuju se uvjeti i način pod kojim

poljoprivrednici plaćaju porez na dobit.

Osnovicu poreza na dobit od poljoprivredne djelatnosti utvrĎuje se u skladu s

odredbama članka 18. ovog Zakona.

Članak 33.

Stope poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti su proporcionalne i mogu biti

različite zavisno od toga da li se porez plaća prema katastarskom prihodu ili od ostvarene

dobiti i utvrĎuju se odlukom predstavničkog tijela općine.

Članak 34.

Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti (u daljnjem tekstu: porez od poljoprivrede) ne

plaća se na katastarski prihod:

1. od zemljišta čije je iskorištavanje za poljoprivrednu proizvodnju na osnovi zakona

zabranilo nadleţno tijelo,

2. od zemljišta stranih drţava pod zgradama i uz zgrade diplomatskih i konzularnih

predstavništava, pod uvjetom reciprociteta, te od zemljišta meĎunarodnih organizacija,

3. od zemljišta pod zgradom i od dvorišta od 500 m² ako se ne uţiva odvojeno od zgrade,

4. od zemljišta pod zgradama i od zemljišta uz zgrade do 1.000 m² ako obveznik pored

zemljišta uz stambenu zgradu nema drugog zemljišta,

5. od dvorišta crkava, hramova, kapela i drugih objekata koji sluţe za obavljanje vjerskih

obreda,

6. od zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustanove, obrambeni

vrbaci i zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje, potrebni za obranu od poplave, za

odvodnjavanje ili navodnjavanje, kao i objekti za potrebe obrane.

OsloboĎenje iz stavka 1. ovog članka prestaje čim se zemljište prestane

koristiti u svrhu zbog koje je dano pravo na osloboĎenje.

Prestanak razloga odnosno uvjeta za osloboĎenje po ovom članku porezni obveznik

duţan je prijaviti poreznoj sluţbi u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Članak 35.

Poljoprivredna domaćinstva, kojim je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, ne plaćaju

porez na poljoprivrede ako katastarski prihod ne prelazi iznos od 500,00 HKn po članu

domaćinstva. Kada se vrši valorizacija katastarskog prihoda, taj se iznos valorizira prosječnim

koeficijentom porasta katastarskog prihoda u Ţupaniji.

Obveznik poreza od poljoprivrede kome je poljoprivreda osnovni izvor prihoda smatra

se obveznik u čijem domaćinstvu ima bar jedan član domaćinstva osiguran po propisima o

zdravstvenom odnosno mirovinskom i invalidskom osiguranju poljoprivrednika.

Članak 36.

Ako je usljed elementarnih nepogoda, biljnjih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih

dogaĎaja (u daljnjem tekstu: elementarne nepogode) koje porezni obveznik nije mogao

spriječiti smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod

svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

Porezni obveznik ima pravo na otpis poreza ako iznos smanjenja katastarskog prihoda

po stavku 1. ovoga članka u odnosu na ukupni katastarski prihod zemljišta iznosi više od

25%.

Katastarski prihod ne smanjuje se za zemljišta koja u odnosnoj godini nisu bila obraĎena ako

elementarnom nepogodom u toj godini nije bila onemogućena obrada oštećenog zemljišta.

Članak 37.

Porezni obveznik duţan je prijaviti štetu nastalu smanjenjem prinosa Poreznoj sluţbi u

roku osam dana nakon njezina nastanka a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme

ţetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

Ako je šteta nastala na većem dijelu katastarske općine postupak za procjenu štete

pokreće porezna sluţba po sluţbenoj duţnosti u rokovima iz stava 1. ovoga članka.

Visinu štete utvrĎuje Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda koju

imenuje predsjednik predstavničkog tijela općine.

Članak 38.

Ako je došlo do promjene u vlasništvu zemljišta na osnovi odluke drţavnog tijela, na

zahtjev obveznika ili na prijedlog drţavnog tijela otpisat će se porez od poljoprivrede koji

otpada na to zemljište i to za sve godine u kojima obveznik zbog tih promjena nije ostvario

prihod od zemljišta, ako i nije dovršen postupak o provoĎenju tih promjena u katastru.

Porez se otpisuje u smislu stavka 1. ovoga članka i kada vlasnik daruje zemljište

općini.

V POREZ NA PRIHOD OD AUTORSKIH PRAVA, PATENATA I TEHNIĈKIH

UNAPREĐENJA

Članak 39.

Obveznik poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapreĎenja je

fizička osoba koja ostvaruje prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapre/enja, kao

što su:

1. pisana dijela (umjetnička, znanstvena, stručna, publicistička, recenzije, studije i druga),

2. govorna djela, osim predavanja koja se izvode po nastavnim programima odgojno-

obrazovnih organizacija,

3. dramska i dramsko-glazbena djela,

4. koreografska i pantominska djela čije je predstavljanje utvrĎeno pismeno ili na koji drugi

način,

5. glazbena djela s riječima ili bez njih,

6. kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografiji,

7. djela likovne umjetnosti i industrijskog oblikovanja (dizajn), pod uvjetima predviĎenim

ovim Zakonom,

8. fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografiji, pod uvjetima

predviĎenim ovim Zakonom,

9. kartografska djela,

10. idejni projekti, skice, crteţi i plastična djela koja se odnose na arhitekturu, zemljopis,

topografiju ili bilo koju drugu oblast znanosti i umjetnosti,

11. kriţaljke, stripovi i slično,

12. redakcijska djela koja s obzirom na izbor i raspored gradnje predstavljaju samostalnu

duhovnu tvorevinu,

13. prijevodi, lekture, prilagoĎavanje glazbene obrade i druge prerade autorskih djela,

14. nagrade na natječajima za izradu umjetničkih, znanstvenih, stručnih i ostalih autorskih

djela, nagrade na natječajima za izradu idejnih projekata te nagrade na postignuti uspjeh u

znanosti i umjetnosti, ako ovim Zakonom nije drugačije odreĎeno.

Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapreĎenja (u daljnjem

tekstu: porez od autorskih prava) plaća se i na prihode:

1. od patenata i tehničkih unapreĎenja zaštićenih posebnim propisima,

2. od idejnih skica i crteţa u primijenjenoj umjetnosti i od prodaje prototipova primijenjenih

umjetnosti kad su ti prototipovi po postojećim običajima zadrţali karakter originala,

3. od izrade prototipova umjetničkih proizvoda koji se ustupaju poduzećima i drugim

organizacijama kao modeli za umnoţavanje (proizvodnje) takvih proizvoda.

Prihodom od autorskih prava, u smislu ovog Zakona smatraju se i prihodi koje

ostvaruju izvo/ači izvo/enjem glazbenih, knjiţevnih i drugih djela, te prihodi za korištenje

izvedenih glazbenih materijala.

Članak 40.

Likovnim djelima iz oblasti primijenjenih umjetnosti u smislu ovog Zakona, smatraju

se unikati koje je autor sam izradio po vlastitoj zamisli u nacrtu ili u materijalu u granama

primijenjenih umjetnosti, kao što su:

1. plastična djela od raznih materijala (kamena, dragog kamena, drveta, metala, plemenitih

metala, stakla, plastike i slično),

2. umjetnička keramika,

3. radovi iz oblasti unutarnje arhitekture, vanjske fasadne arhitekture, oblikovanja vanjskog i

unutarnjeg prostora, te obavljanje umjetničkog nadzora nad izvedbom,

4. umjetnička rješenja iz oblasti hortikulture,

5. zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija,

vitraţ, emajl i slično, te interzirani predmeti od emajla,

6. umjetnička grafička rješenja: plakati, prigodna grafička, serigrafija (svilotisak), oprema

knjiga, časopisa, listova, ambalaţa, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i slično,

7. umjetnička fotografija,

8. umjetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i slično),

9. umjetnička rješenja za scenografiju i kostimografiju te moderno kreatorstvo,

10. rješenja za industrijsko oblikovanje,

11. restauratorska i konzervatorska djela iz oblasti kulture i umjetnosti.

Ako postoji sumnja da li se radi o djelu iz primijenjene umjetnosti ili o privatnoj

djelatnosti, pribavit će se mišljenje odgovarajućih strukovnih udruţenja i društava umjetnika

iz oblasti primijenjene umjetnosti.

Članak 41.

Obveznik poreza od autorskih prava je i fizička osoba koja ostvari prihod od autorskih

prava, patenata i tehničkih unapreĎenja u inozemstvu, pod uvjetom da ima boravište u

Ţupaniji kao i strana osoba koja ostvari naknadu od autorskih prava, patenata i tehničkih

unapreĎenja na teritoriju Ţupanije.

Članak 42.

Porez od autorskih prava plaća se u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog

prihoda.

Članak 43.

Pored troškova propisanih u članku 45. ovog Zakona obvezniku poreza od autorskih

prava priznaje se kao trošak poslovanja i naknada koju autor plaća autorskoj agenciji, Zavodu

za zaštitu autorskih glazbenih prava, poduzećima i drugim društvenim pravinim osobama

ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela.

Članak 44.

Osnovicu poreza od autorskih prava, koji se plaća po odbitku, čini svaki pojedinačno

naplaćeni prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapreĎenja, umanjen za troškove

koji se priznaju kao potrebni za ostvarivanje tog prihoda.

Članak 45.

Obveznicima koji plaćaju porez od autorskih prava po odbitku kao potrebni troškovi

priznaju se:

1. za kiparska djela, tapiserije izvedene u materijalu, keramoplastiku i umjetničku keramiku i

vitraţ - 50% od prihoda,

2. za umjetničku fotografiju iz oblasti nauke, kulture i privrede, zidno slikarstvo i slikarstvo u

prostoru u tehnikama fresko, grafiko, mozaik, intarzija, emajl, intezirani i emajlirani

predmeti i slično, kostimografiju (kazališni, modni i kostimi izvedeni u materijalu) i

umjetničku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) - 35% od prihoda,

3. za slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje s izradom modela i maketa, sitnu

plastiku, radove vizualnih komunikacija, radove u oblasti unutarnje arhitekture i obradu

fasada objekata, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture i vršenja

umjetničkih nadzora nad izvoĎenjem s izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za

scenografiju, znanstvena, stručna, knjiţevna-publicistička, prijevodi, muzička i

kinematografska djela i restauratorska djela u oblasti kulture i umjetnosti - 30% od

prihoda,

4. izvo/enje umjetničkih djela (sviranje pjevanje, kazališna i filmska gluma, recitiranje),

snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju, kada se ne izvode u

materijalu - 15% od prihoda,

5. za ostala djela, osim patenata i tehničkih unapre/enja - 25% od prihoda.

Članak 46.

Na ime troškova potrebnih za ostvarivanje prihoda od patenata i tehničkih unapreĎenja

priznaju se ovi izdaci:

1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata prema potvrdi nadleţnog tijela za zaštitu

patenata,

2. takse izrade nacrta i tehničkog opisa patenata, odnosno tehničkog unapreĎenja što su bili

sastavni dio prijave kojom se od nadleţnog tijela traţi zaštita patenata odnosno tehničkog

unapre/enja, uz potvrdu stručne osobe koja je izradila te nacrte i tehničke opise. Potvrdu o

realnosti ovih troškova izdaje na zahtjev pronalazača Savez izumitelja i autora tehničkih

unapreĎenja Ţupanije odnosno Federacije Bosne i Hercegovine.

3. troškovi za izradu samo jednog prototipa radi provjeravanja patenata odnosno tehničkog

unapreĎenja koje je prijavljeno odnosno zaštićeno ako je prototip izraĎen u poduzeću koje

moţe potvrditi da je troškove izrade prototipa snosio sam pronalazač. Ako je pronalazač

izradio prototip u vlastitoj reţiji, priznat će se stvarni troškovi izrade prototipa. Potvrdu o

realnosti tih troškova izdaje Savez izumitelja i autora tehničkih unapreĎenja Ţupanije

odnosno Federacije Bosne i Hercegovine na zahtjev pronalazača.

Članak 47.

Osobama koje nisu autori djela, nego samo nositelji imovinskih autorskih prava

(nasljednici i drugi nositelji imovinskih prava) priznaju se kao troškovi samo naknade za

usluge koje plaćaju autorskoj agenciji, Zavodu za zaštitu malih autorskih prava i ostalim

organizacijama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih

djela.

Članak 48.

Iz prihoda od autorskih prava koje obveznik ostvari od osoba koje nisu duţne voditi

poslovne knjige plaća se porez od autorskih prava svakog pojedinačno ostvarenog prihoda i to

u roku 15 dana od dana ostvarene naknade.

Članak 49.

Iz prihoda od autorskih prava koje fizičke osobe ostvare umnoţavanjem djela

primijenjenih umjetnosti plaća se porez od autorskih prava.

Iz prihoda od autorskih prava koje graĎanin ostvari umnoţavanjem ili izdavanjem

drugih autorskih djela plaća se porez od autorskih prava.

Članak 50.

Iz prihoda od autorskih prava koje ostvari strani drţavljanin i strane graĎanske pravne

osobe koje nemaju prebivalište u Ţupaniji te fizičke osobe koje imaju prebivalište u

inozemstvu, plaća se porez od autorskih prava onoj općini na čijem je području sjedište

isplatitelja naknade.

Ako osobe iz stava 1. ovog članka ostvaruju naknade na osnovi autorskih malih prava,

plaća se općini na čijem je području sjedište organizacije za zaštitu muzičkih prava.

Članak 51.

Stope poreza od autorskih prava mogu biti različite, ovisno o vrsti autorskog prava.

Više stopa propisat će se za prihod od autorskih prava što ih ostvaruje osoba na koju je

preneseno autorsko pravo.

Stope poreza od autorskih prava utvrĎuju se posebnim propisom.

Članak 52.

Porez od autorskih prava plaćen na prihod koji graĎanin ostvari u inozemstvu

umanjuje se za porez plaćen u inozemstvu za taj prihod.

VI POREZ NA PRIHOD OD IMOVINE

Članak 53.

Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja ostvaruje prihod od

davanja u zakup odnosno najam nekretnina (zemljište, zgrada, djelova zgrada, stan, dijela

stana i sl.) i pokretnih stvari.

Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja na teritoriju Ţupanije

ostvaruje prihod od dividenda i vrijednosnih papira.

Obveznik poreza na prihod od imovine je i pravna osoba koja ostvaruje prihod od

davanja u zakup, odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari, ako na te prihode ne plaća

porez na dobit.

Članak 54.

Porez na prihod od imovine plaća se prema ostvarenom prihodu u paušalnom iznosu

ili po odbitku.

Članak 55.

Osnovica poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu, koji fizička osoba

ostvari izdavanjem u zakup odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari, jest jednogodišnji

ukupan prihod umanjen za troškove koji su bili potrebni za ostvarenje tog prihoda.

Članak 56.

Osnovica poreza na prihod od imovine, od prihoda ostvarenog davanjem u zakup

odnosno najam zgrada, djelova zgrada i drugih graĎevinskih objekata je iznos zakupnine

odnosno najamnine postignut u godini za koju se razrezuje porez umanjen za troškove koje

propisuje predstavničko tijelo općine.

Odlukom predstavničkog tijela općine moţe se propisati da se troškovi iz stava 1.

ovoga članka priznaju u stvarno isplaćenom iznosu, ako su bili potrebni i dokazani te veći od

propisanih u smislu stava 1. ovoga članka.

Ako se zgrada daje u zakup odnosno u najam samo dio godine, troškovi se priznaju

razmjerno vremenu korištenja zgrade.

Članak 57.

Osnovicu poreza na prihod od imovine čini svaki pojedinačno ostvareni prihod od

vrijednosnih papira.

Osnovicu poreza na prihod od dividenda čini svaki pojedinačno ostvareni iznos

dividende, isplaćen u zemlji i inozemstvu.

Članak 58.

Ako je prijavljena zakupnina ili najamnina od izdavanja u zakup ili najam zgrada ili

dijelova zgrada manja od one koja bi se mogla postići, kao prihod od izdavanja u zakup ili

najam tih objekata uzima se zakupnina odnosno najamnina koja se moţe postići prema

mjesnim prilikama ili usporeĎivanjem sa zakupninom ili najamninom za slične objekte koji se

iznajmljuju pod pribliţno sličnim uvjetima.

Ako je zakupnina odnosno najamnina primljena za više godina odjedanput, porez na

prihod od imovine razrezuje se za svaku godinu posebno po stopi koja vrijedi u godini u kojoj

je primljena zakupnina, odnosno najamnina i u toj se godini plaća porez.

Članak 59.

Odlukom predstavničkog tijela općine moţe se propisati da se porez na prihod od

imovine ostvaren izdavanjem namještenih soba podstanarima plaća u paušalnom iznosu.

Visina paušalnog iznosa propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo općine.

Članak 60.

Porez na prihod od imovine ne plaća se na kamate po zajmovima Ţupanije odnosno

općine i štednim ulozima fizičkih osoba.

Porez na prihod od imovine ne plaća se na preprodaju vlastitog stana ili stambene

zgrade zajedno sa zemljištem, ako je porezni obveznik stanovao u stanu najmanje dvije

godine neposredno prije preprodaje stana ili stambene zgrade.

Članak 61.

Stope poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu su proporcionalne i

mogu biti različite ovisno o vrsti prihoda, a utvrdjuje se odlukom predstavničkog tijela općine.

Stope poreza na prihod od dividenda i vrijednosnih papira utvrĎuju se posebnim

propisom.

VII POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU

Članak 62.

Porez na dobitke od igara na sreću plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dobitke od tih

igara.

Članak 63.

Osnovnica poreza na dobitke od igara na sreću je svaki dobitak od igara na sreću.

Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica poreza na dobitke

od igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u času ostvarenog dobitka.

Članak 64.

Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se:

1. na pojedinačne dobitke od igara na sreću u iznosu do 1.440,00 DEM odnosno

protuvrijednosti u hrvatskim kunama.

2. na dobitke od igara na sreću kod kojih se zbog načina provo/enja igre, pravilima ne

utvrĎuje unaprijed visina fonda dobitka.

Članak 65.

Porez na dobitke od igara na sreću obračunava se i naplaćuje pri svakoj isplati dobitka

(porez po odbitku) prireĎivač igre na sreću.

Stope poreza na dobitke od igara na sreću su proporcionalne i utvrĎuju se odlukom

predstavničkog tijela općine.

VIII POREZ IZ UKUPNOG PRIHODA GRA\ANA

Članak 66.

Obveznik poreza iz ukupnog prihoda graĎana je domaća i strana fizička osoba koja

ima prebivalište u Ţupaniji, ako tijekom kalendarske godine ostvari ukupni čist prihod iz svih

izvora preko iznosa kojeg utvrĎuje Vlada Ţupanije na prijedlog Ministarstva financija

najkasnije do 31. prosinca godine za koju se razrezuje porez.

Članak 67.

Ukupnim čistim prihodom smatra se ukupni iznos svih plaća, dobiti i prihoda, mirovina i

naknada dohotka koje obveznik ostvari u jednoj kalendarskoj godini umanjen za iznos

plaćenih poreza i doprinosa, koji se odnose na plaću, dobit, prihod i imovinu te za

samodoprinos.

U ukupni čisti prihod ulaze i iznosi od prodaje nekretnina i pokretnih stvari trajnije

vrijednosti, a koje je obveznik poreza iz ukupnog prihoda graĎanin koristio u smislu točke 14.

članka 91. ovog Zakona. Kod obveznika, kojima se porez utvrĎuje u paušalnom iznosu, pod

ukupnim čistim prihodom smatra se prihod od kojeg bi propisanim stopama bio razrezan

onoliki iznos poreza koliko iznosi paušalni iznos poreza, u smislu stava 1. ovog članka.

Ako obveznik poreza iz ukupnog prihoda graĎana ima prihod od poljoprivredne

djelatnosti, u njegov ukupni čist prihod ulazi dio ostvarenog prihoda od poljoprivredne

djelatnosti njegova domaćinstva koji otpada na obveznika poreza razmjerno broju članova

domaćinstva strarijih od 15 godina, osim osoba koje su preteţan dio godine bile na

privremenom radu u inozemstvu.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda gra/ana koji ostvaruje plaću i prihod na koji se

plaća porez u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda, pri utvrĎivanju

čistog prihoda priznaju se dokazani troškovi koji su nuţni za ostvarenje tog prihoda, u visini

od 30% od ostvarenog čistog prihoda.

Članak 68.

U ukupni čist prihod ne ulaze:

1. doplatak na djecu i novčana primanja za opremu novoroĎenog djeteta,

2. socijalne pomoći,

3. nagrade za ţivotno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti,

povjesti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima,

4. nagrade koje daje OUN ili njezine organizacije, meĎunarodne organizacije i strane

nacionalne organizacije za rad za oblast znanosti, kulture, umjetnosti i drugim društvenim

djelatnostima.

5. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine od elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih

dogaĎaja,

6. isplate osiguranih suma po osnovi osiguranja ţivota i imovine,

7. naknada šteta zbog posljedica nesreće na poslu,

8. naknada plaća prema posebnim propisima što ih pravne osobe mogu uračunati u

materijalne troškove poslovanja do visine propisanih iznosa,

9. otpremnine koje se daju radniku prilikom odlaska u mirovinu,

10. naknade za vrijeme vojne sluţbe u oruţanim snagama Federacije Bosne i Hercegovine,

11. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama, a koje proistječu iz propisa o

civilnoj obuci i zaštiti od elementarnih nepogoda,

12. primanja po propisima o socijalnom osiguranju, osim mirovina i naknade osobnih

dohodaka za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad zbog bolesti i

povreda,

13. nagrade učenika i studenata koje primaju za vrijeme obavljanja prakse i kao demonstratori

na fakultetima i visokim školama,

14. nagrade za rad motriteljima hidrometeoroloških i protugradnih postaja,

15. primanja studenata i Ďaka na redovitom školovanju za rad preko studentskih, omladinskih i

/ačkih organizacija,

16. stipendija osoba koje se ne nalaze u radnom odnosu,

17. primanje na ime pomoći obitelji umrlog radnika,

18. plaće invalida i drugih invalidnih osoba, uposlenih u poduzećima za upošljavanje invalida,

kao i iz nagrada osobama koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima,

19. naknada i nagrada koje osuĎene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama,

20. naknada i nagrada koje maloljetne osobe ili mlaĎe punoljetne osobe primaju za obavljeni

rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj,

21. naknade koje se isplaćuju po osnovi članstva u Akademiji znanosti i umjetnosti,

22. primanja na ime pomoći obitelji umrlog radnika,

23. dobici od igara na sreću,

24. iznos uplaćenog zajma s javnim upisom u obračunskom razdoblju za koje se razrezuje i

plaća porez iz ukupnog prihoda graĎana,

25. iznos troškova obrane doktorske dizertacije i magistarskog rada poreznog obveznika,

26. iznos troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapreĎenje u godini u kojoj su

patentirani,

27. iznos izdataka za kupnju knjiga i likovnih djela na osnovi dokumentacije o kupnji,

28. iznosi utrošeni za odrţavanje i adaptaciju spomenika kulture na osnovi dokumenata

ovjerenih od nadleţnog zavoda za zaštitu spomenika kulture,

29. iznosi pomoći humanitarnim organizacijama, organizacijama invalida, zdravstvenim

organizacijama i organizacijama za socijalnu zaštitu graĎana, kao i iznos pomoći za

otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda, te iznosi uplaćeni kao doprinos za

izgradnju spomenika povijesnim ličnostima i dogaĎajima,

30. iznosi anuiteta stambenih kredita za kupnju ili izgradnju stanova ili stambenih zgrada kao i

iznosi cijene za kupnju vrijednosti (namještaj, bijela tehnika, automobili) koje su kupljene

uz plaćanje poreza na promet ako je na promet tih predmeta uvedeno plaćanje poreza na

promet,

31. iznosi utrošeni za ulaganja u tjelesnu kulturu i šport, te ulaganja u športske objekte u svrhu

odrţavanja ili poboljšanja njihove temeljne funkcije,

32. iznosi kamata za dinarsku i deviznu štednju graĎana, kamate na tekuće i devizne račune, te

iznosi kamata na zajmove s javnim upisom.

Članak 69.

Osnovicu poreza iz ukupnog prihoda graĎana čini ukupni čisti prihod umanjen za

iznos koji se utvrĎuje u smislu članka 89. stav 1. i 2. ovog Zakona.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda graĎana smanjuje se osnovica iz stava 1. ovog

članka, u godini za koju se razrezuje porez, u visini 20% iznosa iz stava 1. članka 89. ovog

Zakona, na ime troškova odgoja i obrazovanja djece. Iznos troškova iz ovog stava moţe se

odlukom predstavničkog tijela općine povisiti ovisno o uzrastu, mjestu školovanja djece i

drugim okolnostima što utječu na ove troškove.

Ako je u uţoj obitelji više obveznika poreza iz ukupnog prihoda graĎana, osnovica iz

stava 1. ovog članka smanjuje se za iznos olakšice iz stava 2. ovog članka onom obvezniku

koji je ostvario veći ukupni prihod, a drugom obvezniku samo za razliku od ukupnog iznosa

te olakšice.

Ako je obveznik ukupnog prihoda graĎana, na osnovi odluke suda ili sporazuma

zaključenog pred tijelom starateljstva, duţan za dijete plaćati troškove uzdrţavanja,

obvezniku se smanjuje osnovica iz stava 1. ovog članka za taj iznos, a najviše do iznosa

olakšice iz stava 2. ovog članka. Pod istim uvjetima priznaje se olakšica i za razvedenog

bračnog druga.

Djeca se u smislu ovog članka smatraju djeca koja se prema članku 5. stavak 2. ovog

Zakona smatraju članovima uţe obitelji.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda graĎana, ako je on jedini u svojoj uţoj obitelji

obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovog članka za nezaposlenog bračnog

druga u visini 20% iznosa iz stavka 1. članka 89. ovog Zakona. Olakšica za neuposlenog

bračnog druga smanjuje se za iznos plaće i prihoda što podlijeţu plaćanju poreza iz ukupnog

prihoda graĎana koji je ostvario neuposleni bračni drug obveznika u godini za koju se

razrezuje porez.

Za ostale članove uţe obitelji obveznika poreza iz ukupnog prihoda graĎana, ako je on

jedini u svojoj uţoj obitelji obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovog

članka za iznos 20% iznosa iz stavka 1. članka 89. ovog Zakona. Olakšica za ostale članove

uţe obitelji smanjuje se za iznos plaće i prihoda što podlijeţu plaćanju poreza iz ukupnog

prihoda graĎana, koji su ostvarili članovi uţe obitelji u godini za koju se razrezuje porez.

Članak 70.

Plaća od dijela, iz kojeg se plaća porez od autorskih prava što ga je autor stvarao dulje

od jedne godine, dijeli se na zahtjev obveznika koji to učini vjerojatnim, na jednake djelove,

na onoliko godina koliko je godina autor stvarao djelo, a najviše na pet godina.

Porez iz ukupnog prihoda graĎana na plaću iz stava 1. ovog članka obračunava se tako da se

dio plaće koji otpada na jednu godinu obuhvati u ukupnom prihodu graĎana u godini u kojoj

je plaća ostvarena, dok se na ostali dio plaće obračunava porez iz ukupnog prihoda graĎana po

stopi kojom je opterećen ukupni prihod s razrezanim porezom u godini u kojoj je ostvaren

ovaj dohodak.

Odredbe iz stava 1. i 2. ovog članka primjenjuje se i u slučaju kada je obveznik u

jednoj godini ostvario druge plaće i prihode za više od jedne godine, tako da u poreznu

osnovicu iz ukupnog prihoda graĎana za godinu u kojoj su ostvarene plaće odnosno prihodi

ulaze stvarno ostvarene plaće odnosno prihodi u toj godini.

Članak 71.

Stope poreza iz ukupnog prihoda graĎana progresivne su i utvrĎuju se posebnim

propisom.

IX. POSTUPAK ZA UTVRÐIVANJE I NAPLATU POREZA

1. Utvr/ivanje i naplata poreza

Članak 72.

Utvr/ivanje i naplata poreza vrši se na način i po postupku odreĎenim ovim Zakonom.

Članak 73.

UtvrĎivanje i naplata poreza vrši se po propisima koji vaţe na dan 01. siječnja godine

za koju se utvr/uje i naplaćuje porez.

Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena, Ţupanija i općine i druge organizacije i

zajednice mogu tijekom godine mijenjati propisani način utvrĎivanja i naplate poreza.

Članak 74.

Obveznici poreza duţni su poreze plaćati na način i u rokovima utvrĎenim ovim

Zakonom i propisima donijetim na osnovu Zakona ako drugim propisom nije drugačije

odreĎeno.

Članak 75.

Obveznici poreza na dobit koji vode poslovne knjige utvrĎuju svoje porezne obveze na

osnovi ostvarenih poslova rezultata prema periodičnom, odnosno godišnjem obračunu, a

obračunati porez uplaćuje u rokovima i na način propisan ovim Zakonom.

Poslovne knjige iz stavka 3. ovog članka moraju biti verificirane od strane porezne

sluţbe odnosno ovlaštenih fizičkih osoba ili organizacija.

Obveznicima poreza koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, a koji ne

vode poslovne knjige ili ih vode netočno ili ne obračunavaju u potpunosti ili djelomično

porezne obveze, poreznu obvezu utvrĎuje rješenjem porezna sluţba.

Obveznicima poreza iz stavka 3. ovog članka porezna obveza utvrĎuje se na osnovi

podataka o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja te na osnovi podataka o

ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja te na osnovi drugih podataka o opsegu i

načinu poslovanja poreznog obveznika do kojih je porezna sluţba došla prije ili u tijeku

voĎenja postupka kontrole poslovanja obveznika.

Rješenje iz stavka 3. ovoga članka porezna sluţba donosi prema odredbama Zakona o

općem upravnom postupku i odgovarajućim odredbama ovog Zakona.

Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu

poreznu obvezu utvrĎuje porezna sluţba na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.

Porez na dobit koji se obračunava u postupku od svakog pojedinačnog ostvarenog

bruto-prihoda i porez na prihod od imovine od vrijednosnih papira i dividenda obračunava se

uplaćuje isplatitelj prihoda na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom.

Članak 76.

Obveznici poreza koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, plaćaju mjesečno

akontacije poreza na dobit razmjerno visini osnovice po zadnjem godišnjem obračunu.

Akontacija poreza na dobit plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

Ako obveznik poreza na dobit ne uplati porez u roku propisanom u stavku 2. ovog

članka nadleţna sluţba kod koje obveznik ima otvoren ţiro-račun izvršit će naplatu poreza sa

ţiro-računa poreznog obveznika.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka porezna uprava moţe odobriti obvezniku

poreza na dobit plaćanje mjesečne akontacije i na temelju polugodišnjeg obračuna.

Članak 77.

Porez na dobit pravnih i fizičkih osoba, koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti,

utvrĎuje se godišnjim obračunom.

Godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka utvrĎuje se za godinu za koju se

obračunava i plaća porez na dobit.

Godišnji obračun iz stavka 1. ovog članka i uplatu poreza po ovom obračunu pravne

osobe dostavljaju nadleţnoj sluţbi kod koje imaju ţiro-račun do konca oţujka za prethodnu

godinu.

Godišnji obračun i uplatu poreza fizičke osobe koje porez plaćaju prema ostvarenoj

dobiti, dostavljaju poreznoj sluţbi do konca oţujka za prethodnu godinu.

Članak 78.

Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit i fizičke osobe, koje plaćaju porez

prema ostvarenoj dobiti, koje u prethodnoj godini nisu poslovale, akontaciju poreza na dobit

plaćaju po prvom obračunu poreza u tekućoj godini.

Članak 79.

Ako pravna osoba u propisanom roku ne preda godišnji obračun i ne uplati obračunati

porez, nadleţna organizacija kod koje ta pravna osoba ima ţiro-račun duţna je u roku od

osam dana od dana isteka roka za dostavu obračuna obavijestiti mjesno nadleţnu poreznu

sluţbu radi utvrĎivanja poreznih obveza.

Ako fizička osoba koja plaća porez prema ostvarenoj dobiti u propisanom roku ne

dostavi godišnji obračun i ne uplati obračunati porez, porezna sluţba utvrdit će rješenjem

poreznu obvezu.

Fizičke osobe koje porez na dobit plaćaju u paušalnom godišnjem iznosu duţne su

poreznoj sluţbi dostaviti izvještaj o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja i

isplaćenim plaćama za razdoblje siječanj-lipanj odnosno siječanj-prosinac do 15. srpnja,

odnosno 15. siječnja na obrascu polugodišnjeg i godišnjeg obračuna.

Oblik i sadrţaj obrasca polugodišnjeg i godišnjeg obračuna propisuje ministar

financija.

Članak 80.

Pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, poduzeća koja vrše

sezonske poslove i sezonsko-pansionske ugostiteljske usluge plaćaju akontaciju poreza na

dobit u mjesečnim ratama, ovisno o dinamici ostvarenja dobiti po obračunu poslovnog

rezultata u prethodnoj godini, do podnošenja obračuna poslovnog rezultata u tijeku godine.

Članak 81.

Ako je obveznik poreza na dobit platio u vidu akontacije manji iznos poreza od iznosa

utvrĎenog po obračunu uz periodični obračun odnosno uz godišnji račun, duţan je razliku

izmeĎu uplaćenih akontacija i obračunatog poreza na dobit platiti u roku 15 dana od dana

isteka roka za predaju periodičnog obračuna odnosno godišnjeg računa.

Ako je obveznik uplatio u vidu akontacije veći iznos poreza na dobit od iznosa koji je

duţan platiti po obračunu poreza uz periodični obračun odnosno uz završni račun, moţe od

nadleţne sluţbe kod koje ima ţiro-račun, zahtjevati povrat više plaćenog iznosa.

Više plaćeni porez na dobit nadleţna sluţba doznačit će obvezniku na njegov zahtjev u

roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat.

Ako obveznik ne zahtjeva povrat više plaćenog poreza na dobit, više plaćeni iznos

smatrat će se akontacijom za naredno razdoblje.

Članak 82.

Obveznicima poreza na dobit koje porez na dobit plaćaju u paušalnom iznosu obveza

se utvrĎuje rješenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do 31. oţujka godine za koju se

utvrĎuje porez.

Obveznicima poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti koji porez plaćaju prema

katastarskom prihodu, porezna obveza utvrĎuje se rješenjem koje se poreznom obvezniku

dostavlja do 30. travnja godine za koju se utvr/uje porez.

Obveznicima poreza na prihod od imovine i poreza iz ukupnog prihoda graĎana

porezna obveza utvrĎuje se rješenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do 31. oţujka

godine za koju se utvrĎuje porez, odnosno po isteku godine u kojoj je ukupni prihod ostvaren.

2. Podnošenje prijave

Članak 83.

Obveznici poreza, osim obveznika poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj

dobiti, poreza po odbitku i poreza od poljoprivrede koji se razrezuje prema stvarnom

katastarskom prihodu, duţni su poreznoj sluţbi podnijeti poreznu prijavu s podacima

potrebnim za razrez poreza.

Obveznici poreza na prihod od imovine duţni su poreznoj sluţbi podnijeti poreznu

prijavu o nastanku i prestanku poreznih obveza i nastalim promjenama koje utječu na visinu

poreza.

Obveznici poreza iz ukupnog prihoda graĎana duţni su poreznoj sluţbi prema

svojemu prebivalištu podnijeti prijavu o ostvarenom prihodu u prethodnom tromjesečju do 15.

travnja, 15. srpnja i 15. listopada radi utvr/ivanja akontacija poreza iz ukupnog prihoda

graĎana.

Poreznu prijavu duţni su podnijeti obveznici poreza, neovisno od toga da li uţivaju

osloboĎenje ili olakšice.

Članak 84.

Obveznici poreza, koji su duţni podnijeti prijavu za razrez poreza, moraju biti pozvani

na podnošenje porezne prijave javnim pozivom najkasnije do 31. prosinca godine koja

prethodi godini u kojoj se razrezuje porez.

Obveznici iz članka 106. stav 1. ovog Zakona podnose poreznu prijavu do kraja

siječnja godine u kojoj se razrezuje porez.

Obveznicima koji u roku iz stava 2. ovog članka ne podnesu poreznu prijavu, dostavit

će se pismeni poziv da to učine u naknadnom roku, koji ne moţe biti kraći od osam ni dulji od

15 dana od dana prijema pismenog poziva.

Članak 85.

Oblik i sadrţaj prijave propisuje ministar financija.

Članak 86.

Vlasnici putujućih zabavnih radnji, odnosno prireĎivači zabavnih priredaba i izvoĎači

umjetničkih i glazbeno-zabavnih djela duţni su prijavu o obavljanju djelatnosti u odreĎenom

mjestu odnosno o odrţanju pojedine priredbe podnijeti poreznoj sluţbi na čijem se području

obavlja djelatnost, odnosno odrţava priredba, i to najmanje tri dana prije početka obavljanja

tih djelatnosti.

GraĎani koji prihod od autorskih prava ostvare od osoba, koje nisu duţne voditi

poslovne knjige, duţni su podnijeti prijavu i platiti odgovarajući iznos poreza od autorskih

prava u roku 15 dana od dana ostvarenja prihoda.

Obveznici poreza na nasljedstva i darove kod darovanja duţni su podnijeti poreznu

prijavu u roku 15 dana od dana nastanka porezne obveze, a kod nasljeĎivanja ili stjecanja

imovine na osnovi odluke tijela uprave ili suda u roku 15 dana od saznanja za pravomoćnost

odluke upravnog organa ili suda.

Članak 87.

Porezna prijava podnosi se poreznoj sluţbi.

Obvezniku koji prijavu neposredno podnese poreznoj sluţbi izdaje se potvrda o

primljenoj prijavi.

Članak 88.

Porezni obveznik koji počne obavljati djelatnost i ostvarivati prihod od imovine na

koji se plaća porez, duţan je o tome podnijeti prijavu poreznoj sluţbi u roku osam dana od

dana početka obavljanja djelatnosti i ostvarivanja prihoda od imovine, ako ovim Zakonom

nije drukčije odreĎeno.

U prijavi o početku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja prihoda od imovine, porezni

obveznik duţan je pruţiti podatke potrebne za razrez poreza.

Članak 89.

Porezni obveznik duţan je poreznoj sluţbi prijaviti početak, prestanak ili privremenu

obustavu poslovanja u roku osam dana od početka ili prestanka obustave poslovanja.

Ako porezni obveznik koji se oporezuje u godišnjem paušalnom iznosu ne prijavi

početak, prestanak ili privremenu obustavu poslovanja u roku iz stava 1. ovog članka, porez

se neće smanjiti za onoliko vremena koliko je obveznik zakasnio s prijavljivanjem.

Izuzetno iz odredbe iz stava 2. ovoga članka, smanjenje će se priznati ako porezni

obveznik podnese poreznoj sluţbi dokaz da nije pravodobno prijavio početak, prestanak ili

privremenu obustavu poslovanja, radi izvanrednih dogaĎanja, neovisno od njegove volje ili iz

drugih opravdanih razloga.

Članak 90.

Općinsko tijelo uprave nadleţno za poslove katastra duţno je poreznoj sluţbi do 15.

veljače godine za koju se razrezuje porez od poljoprivrede dostaviti popis osoba kod kojih su

nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu zemljišta i popis novih posjednika,

s naznakom njihovog prebivališta, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

Članak 91.

Nadleţno općinsko tijelo uprave odnosno drugo nadleţno tijelo duţno je poreznoj

sluţbi dostaviti sva odobrena rješenja kojima se odobrava obavljanje djelatnosti, privremena

obustava i prestanak djelatnosti, istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom

obvezniku.

Općinsko tijelo uprave koje vodi matične knjige duţno je o svakom slučaju upisanom

u matičnu knjigu umrlih dostaviti primjerak izvoda poreznoj sluţbi na čijem području je

pokojnik imao posljednje prebivalište, i to osam dana nakon upisa u matičnu knjigu umrlih.

Tijelo uprave nadleţno za inspekcijske poslove koje u obavljanju poslova iz svoje

nadleţnosti utvrdi činjenice koje su vaţne za utvrĎivanje poreznih obveza duţno je podatke o

tim činjenicama dostaviti bez odlaganja nadleţnoj poreznoj sluţbi.

Općinski sudovi duţni su da u roku osam dana po pravomoćnosti rješenja o

nasljeĎivanju dostaviti to rješenje poreznoj sluţbi na čijem se području nalazi naslijeĎena

imovina.

Članak 92.

Društvene i privatne pravne osobe, tijela uprave, gra/anske pravne osobe i graĎani

duţni su dostaviti poreznoj sluţbi podatke o izvršenim isporukama robe i obavljenim

uslugama poreznim obveznicima, odnosno koje su im izvršili porezni obveznici.

Društvene i privatne pravne osobe i tijela uprave, isplatitelji plaća i drugih prihoda koji

podlijeţu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda graĎana, duţni su podatke o isplaćenim

plaćama i drugim prihodima dostaviti poreznoj sluţbi u kojoj je prebivalište gra/anina -

primatelja plaće i drugog prihoda do 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja za

prethodno tromjesečno razdoblje.

Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa duţne

su u rokovima iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadleţnoj poreznoj sluţbi u kojoj je

prebivalište graĎanina, podatke o prometu preko ţiro-računa za sve gra/ane. Banke i

financijske organizacije duţne su ove podatke dati i na poseban zahtjev poreznoj sluţbi.

Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa duţne

su nadleţnoj sluţbi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu nerezidentnih računa pravnih

i fizičkih osoba koji se odnose na prihode koji podlijeţu plaćanju poreza.

Tijela uprave i organizacije iz stava 1. i 2. ovoga članka duţni su poreznoj sluţbi

omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrĎivanja podataka potrebnih za razrez

poreza.

Zajednice osiguranja duţne su poreznoj sluţbi omogućiti uvid u poslovne knjige i

evidencije radi utvr/ivanja prometa koji su porezni obveznici ostvarili s osiguranim osobama.

Članak 93.

Porezne sluţbe duţne su odmah obavijestiti nadleţne porezne sluţbe o podacima koje

saznaju tijekom godine, a koji su značajni za pravilno utvrĎivanje obveza poreznim

obveznicima, kojima se porez razrezuje u drugoj općini, te o drugim podacima kojima

raspolaţu.

Porezne sluţbe duţne su jedna drugoj pruţiti pomoć dostavljanjem spisa, podataka i

drugih obavještenja radi izvršavanja zadataka iz svoje nadleţnosti.

Ako je pomoć iz stava 2. ovog članka zatraţena pismenim putem, porezna sluţba

duţna je postupiti po zahtjevu u roku 20 dana od dana primitka zahtjeva, a ako se pomoć

odnosi na naplatu u roku 60 dana.

Članak 94.

Prihode odnosno avanse za isporuku robe ili obavljanje usluga po bilo kojoj osnovi

(ugovor o djelu, provizije, honorari i drugo) koje ostvare graĎani od Ţupanije odnosno općine,

tijela uprave, fondova, poduzeća i drugih društvenih pravnih osoba, isplaćuju se graĎanima

putem ţiro-računa.

Naknade iz stava 1. ovog članka što ih ostvare graĎani koji nisu u radnom odnosu

isplaćuju se i evidentiraju na način i pod uvjetima odreĎenim propisima ministra financija.

3. Razrez poreza

Članak 95.

Porez se razrezuje na temelju podataka iz porezne prijave, a porez na prihod od

poljoprivredne djelatnosti na osnovi podataka koje poreznoj sluţbi dostavlja tijelo uprave

nadleţno za poslove katastra, ako ovim zakonom nije drukčije odreĎeno.

Članak 96.

Radi pravilnog utvrĎivanja poreznih obveza i porezna sluţba duţna je tijekom godine

prikupljati podatke o ostvarenim prihodima i troškovima poslovanja poreznih obveznika

potrebnim za utvrĎivanje poreznih obveza.

Članak 97.

Porezna sluţba ima pravo pregledati poslovne knjige i poslovne prostorije radi

prikupljanja podataka, a potrebnih za razrez poreza.

Članak 98.

Porezni obveznici duţni su poslovne knjige i temeljnice koje su osnova knjiţenja, a

isto tako i propisane evidencije drţati u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog

knjigovodstvenog servisa odnosno u stanu, ako nemaju poslovnu prostoriju, da budu dostupne

poreznoj sluţbi.

Članak 99.

Porezna sluţba duţna je poreznom obvezniku, na njegov zahtjev, dopustiti da razmotri

isprave i druge podatke na osnovi kojih mu se utvrĎuje obveza plaćanja poreza te podatke o

razrezanom i plaćenom porezu.

Članak 100.

Podaci o ukupnom prihodu i poreznoj osnovici u visini u kojoj ih je prijavio porezni

obveznik i u visini u kojoj su utvrĎeni u postupku razreza, te podaci o razrezanom porezu,

jesu javni.

Drugi podaci koje sluţbena osoba porezne sluţbe sazna o postupku razreza i naplate

poreza jesu sluţbena tajna.

Članak 101.

Prihod koji graĎanin ostvari obavljanjem djelatnosti bez odobrenja iz dozvole

nadleţnog tijela uprave odnosno ispunjenja drugih uvjeta, smatra se prihodom ostvarenim

bespravnim obavljanjem djelatnosti.

Prihod ostvaren bespravnim obavljanjem djelatnosti po odbitku troškova koji su bili

potrebni za ostvarenje tog prihoda predstavlja imovinsku korist.

Članak 102.

Ako ovim Zakonom nije drukčije odre/eno, u postupku razreza poreza primjenjivat će

se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

4. Ţalba

Članak 103.

Protiv prvostepenog rješenja porezne sluţbe donesenog na osnovi odredaba ovog

Zakona ili propisa donesenih na osnovi njega moţe se izjaviti ţalba nadleţnom

drugostepenom tijelu porezne sluţbe u roku 15 dana od dana dostave prvostepenog rješenja.

Članak 104.

Porezna sluţba koja je donijela prvostepeno rješenje duţna je ţalbu sa svim spisima

predmeta u roku osam dana dostaviti nadleţnom drugostepenom tijelu ako je sama ne riješi u

svojoj nadleţnosti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 105.

Ţalba ne odgaĎa naplatu razrezanog poreza ako ovim Zakonom nije drukčije

odreĎeno.

Članak 106.

Ako porezna sluţba odgodi naplatu razrezanog poreza, duţna je o tome izvijestiti tijelo

uprave koje rješava o ţalbi.

5. Obnova postupka

Članak 107.

Porezna sluţba koja je donijela rješenje o razrezu poreza kojim je okočan postupak

razreza poreza moţe sama ili na zahtjev obveznika obnoviti postupak razreza, u roku od pet

godina nakon njegove pravomoćnosti, prema odredbama Zakona o općem upravnom

postupku. Porezna sluţba obnovit će postupak razreza poreza i u slučajevima kada raspolaţe

podacima da porezni obveznik posjeduje imovinu, raspolaţe sredstvima odnosno troši

sredstva znatno veća od sredstava na koja je razrezan i plaćen porez.

Članak 108.

U obnovi postupka prema članu 107. vrijednost imovine utvr/uje se u visini nabavne

cijene odnosno stvarne vrijednosti.

Troškovi uzdrţavanja obveznika i članova domaćinstva koje je uzdrţavao priznaju se

u pravilu u visini prosječnih troškova, osim ako se utvrdi da je obveznik znatno više trošio

odnosno ako obveznik dokaţe da je imao znatno niţe troškove ţivota.

Novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova (naknada putnih

troškova, dnevnice, paušali i sl.) priznaje se kao prihod, osim ako obveznik dokaţe da su

stvarni troškovi bili niţi od primljenih naknada.

Članak 109.

Odredbe članka 252. Zakona o općem upravnom postupku ne primjenju se u obnovi

postupka razreza poreza.

6. Obraĉunavanje i naplaćivanje poreza

Članak 110.

Porez po odbitku na dobit, na prihod od imovine od dividenda i vrijednosnih papira, na

prihod od autorskih prava i od dobitka od igara na sreću obračunava i naplaćuje isplatitelj

prihoda, odnosno dobitka.

Isplatitelj prihoda odnosno dobitka iz kojeg se plaća porez po odbitku, duţan je pri

isplati prihoda, odnosno dobitka obračunati i uplatiti porez.

Danom isplate, u smislu stava 2. ovog članka, smatra se dan podizanja gotovine

odnosno dan stvarne isplate.

Porezi po odbitku obračunavaju se i naplaćuju po stopama koje su na snazi na dan

isplate prihoda odnosno dobitka.

Članak 111.

Isplatitelj prihoda odnosno dobitka iz kojeg se plaća porez po odbitku koji ne

obračunava, ne plati ili nepravodobno uplati porez po odbitku na odreĎene račune kod Zavoda

za platni promet odnosno banke, platit će zateznu kamatu u visini utvrĎenoj posebnim

propisom.

Kad porezna sluţba utvrdi da isplatitelj nije postupio u smislu članka 110. ovog

Zakona, donijet će rješenje o utvrĎivanju obveza i dostaviti ga na izvršenje Zavodu za platni

promet.

Članak 112.

Predstavničko tijelo općine propisuje rokove i način plaćanja te postotke po odreĎenim

vremenskim razdobljima od godišnjeg zaduţenja po kojima se naplaćuje pojedine vrste

poreza osim poreza po odbitku.

Članak 113.

U opravdanim slučajevima porezna sluţba moţe obvezniku poreza odobriti odgodu za

plaćanje dospjelog poreza ili odobriti plaćanje poreza u više obroka.

Ako obveznik poreza ne uplaćuje obroke u odreĎenom roku, porezna sluţba moţe

staviti izvan snage rješenje o odobrenju obročne otplate i poduzeti mjere da se zaostali dug

naplati odjedanput.

Odobrena odgoda ne oslobaĎa obveznika od plaćanja kamata ako ga porezna sluţba

rješenjem o odobrenju obročne otplate nije oslobodila od plaćanja kamata.

Članak 114.

Dok se ne razreţe porez koji se plaća u godišnjem iznosu, osim poreza iz ukupnog

prihoda graĎana, obveznik je duţan plaćati akontaciju prema rješenju o razrezu poreza iz

posljednje godine za koju je razrezan porez, a u rokovima predviĎenim za plaćanje poreza.

Ako obveznik počne obavljati djelatnosti u tijeku godine porezna sluţba donijet će

rješenje o odre/ivanju paušalnog iznosa poreza odnosno akontacije poreza koji se razrezuje

nakon isteka godine.

Članak 115.

Porezni obveznik ili druga osoba koja je na ime poreza, kamate, novčane kazne ili

troškova prisilne naplate platila više nego što je bila, prema rješenju koje je postalo

pravomoćno, ima pravo traţiti povrat više naplaćenog iznosa.

Više plaćeni iznos vratiti će se poreznom obvezniku na njegov zahtjev u roku od 30

dana od dana podnesenog zahtjeva. Na više plaćeni iznos poreznom obvezniku obračunavaju

se zatezne kamate u visini zatezne kamate utvrĎene posebnim propisom, po isteku roka u

kojem je porezna sluţba trebala riješiti o povratu.

Ako je više plaćeni iznos naplaćen na osnovi izmijenjenog ili poništenog akta ili

naloga porezne sluţbe, poreznom obvezniku će se na više plaćen iznos obračunavati kamata u

visini zatezne kamate utvrĎene posebnim propisom od dana uplate više plaćenog iznosa.

Ako obveznik ne podnese zahtjev, više naplaćeni iznos uračunava se u iduće otplate

poreza.

Više naplaćeni iznos vratit će se bez podnesenog zahtjeva obvezniku poreza koji više

nije zaduţivan porezom.

Članak 116.

Računske greške koje su učinjene u razrezu i naplati poreza porezna sluţba duţna je

ispraviti po sluţbenoj duţnosti.

Na iznose poreza koji nisu plaćeni u propisanom roku plaćaju se zatezne kamate u

visini utvrĎenoj posebnim propisom.

7. Prisilna naplata poreza

Članak 117.

Od poreznog obveznika koji dospjeli porez nije platio u propisanom roku (u daljnjem

tekstu: porezni duţnik) porez se prisilno naplaćuje na osnovi rješenja o odreĎivanju prisilne

naplate.

U rješenju o odreĎivanju prisilne naplate, pored ostalog, mora biti iskazana visina

duga, kamata i troškova, naznaka duţnikove imovine iz koje će se izvršiti prisilna naplata,

način izvršenja prisilne naplate te opomena poreznom duţniku da će dug naplatiti nakon

isteka roka koji ne moţe biti kraći od osam dana od dana primitka rješenja.

Članak 118.

Porez se prisilno naplaćuje iz cjelokupne imovine, prihoda i potraţivanja, osim iz

imovine, prihoda i potraţivanja koja su ovim Zakonom izuzeta od prisilne naplate.

Porezna sluţba koja prisilno naplaćuje porez moţe popisati svu pokretnu imovinu

poreznog duţnika, osim ako postoje dokazi ili ako iz okolnosti nesumnjivo proizilazi da

pokretne stvari nisu njegovo vlasništvo.

Porez od poljoprivrede moţe se prisilno naplatiti iz prihoda i imovine svih članova

domaćinstva.

Članak 119.

Prisilna naplata sastoji se iz popisa s procjenom i prodaje imovine.

Prije poduzimanja prisilne naplate poreza porezna sluţba duţna je poreznom duţniku

ili punoljetnom članu njegova domaćinstva dostaviti rješenje o odreĎivanju prisilne naplate.

Imovina se propisuje i procjenjuje nakon uručenja rješenja o odreĎivanju prisilne naplate, a

imovina se ne moţe prodati prije nego što protekne osam dana od izvršenog popisa.

Iznimno, ako se popisuje odnosno prodaje roba izloţena kvaru, te se radnje mogu

obavljati i u rokovima kraćim od osam dana.

Članak 120.

Porezni duţnik snosi sve troškove prisilne naplate, osim troškova popisa i procjene,

ako je dug podmirio u roku osam dana nakon popisa.

Čanak 121.

Prisilna naplata poreza obustavlja se kada porezni duţnik isplati porez koji duguje s

kamatama i troškovima ili kada na drugi način prestane obveza plaćanja duga.

Članak 122.

Rješenje o odreĎivanju prisilne naplate poreza iz pokretne imovine donosi porezna

sluţba na čijem se području nalazi ova imovina.

Članak 123.

Protiv rješenja o odreĎivanju prisilne naplate, kao i na izvršeni popis i procjenu,

porezni duţnik moţe u roku tri dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor poreznoj

sluţbi.

O prigovoru rješava porezna sluţba koja je donijela rješenje o odreĎivanju prisilne

naplate.

Prigovor iz stava 1. ovoga članka obustavlja daljnji postupak prisilne naplate do časa

dostave rješenja o prigovoru poreznom duţniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva.

Protiv rješenja o prigovoru iz stava 2. ovog članka moţe se izjaviti ţalba u roku 15

dana od dana dostave tog rješenja nadleţnom drugostepenom tijelu porezne sluţbe.

Ako porezni duţnik nije izjavio prigovor protiv rješenja o odreĎivanju prisilne naplate,

kao ni na izvršeni popis i procjenu iz stava 1. ovog članka, ima pravo izjaviti ţalbu nadleţnom

drugostepenom tijelu porezne sluţbe u roku 15 dana od dana dostave rješenja o odre/ivanju

prisilne naplate odnosno nakon popisa i procjene naplatu.

U prigovoru odnosno ţalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez

poreza.

Članak 124.

Pokretnine poreznog duţnika popisuju se ovim redom:

1. gotov novac,

2. sredstva na deviznom i ţiro-računu,

3. obveznice ili drugi vrijednosni papiri ako su dospjeli za naplatu ili se mogu eskontirati,

4. nakit i druge dragocjenosti,

5. ostale pokretnine i to prvenstveno one koje se mogu lako unovčiti,

Porezni duţnik moţe ponuditi red po kome će se popisati pokretnina.

Porezna sluţba duţna je prihvatiti ponudu duţnika o redu popisa pokretnina ako se na

taj način ne bi oteţala pravodobna naplata poreza.ţ

Članak 125.

Pokretnine popisuje i prodaje ovlašteni radnik porezne sluţbe ( u daljnjem tekstu:

izvršitelj) na osnovi rješenja o odreĎivanju prisilne naplate.

Članak 126.

Pokretnine se propisuju u prisutnosti poreznog duţnika ili nekog od punoljetnih

članova njegova domaćinstva i jednog punoljetnog graĎana kao svjedoka, odnosno u

prisutnosti dvaju punoljetnih graĎana kao svjedoka ako popisu nije prisutan porezni duţnik ni

punoljetni član njegova domaćinstva.

Članak 127.

Ako porezni duţnik neće pokazati prostorije i predmete u stanu odnosno poslovnoj

prostoriji, izvršitelj je ovlašten otvoriti zaključane prostorije, namještaj i druge predmete da bi

mogao izvršiti popis i procjenu.

Ako se pretpostavlja da su pokretnine pogodne za popis skrivene kod poreznog

duţnika, izvršitelj će ga pozvati da stvari preda radi popisa, a ako se duţnik ne odazove

pozivu, izvršit će se osobni pretres.

Radnje iz stava 1. i 2. ovog članka izvršitelj će poduzeti samo ako se prisilna naplata

ne moţe izvršiti na drugi način i ako ima posebno rješenje porezne sluţbe kojim se odreĎuje

izvršenje ovih radnji za svaki pojedini slučaj posebno. Ove radnje mogu se izvršiti samo u

prisutnosti dvaju punoljetnih graĎana kao svjedoka.

Članak 128.

Prilikom popisa pokretnina izvršitelj vrši i procjenu, a u slučaju potrebe moţe pozvati i

posebnog procjenitelja.

Na zahtjev poreznog duţnika izvršitelj će pozvati procjenitelja, a nije duţan prihvatiti

prijedlog u pogledu osobe procjenitelja.

Članak 129.

O popisu pokretnina izvršitelj je duţan voditi zapisnik u kome mora navesti sve

potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se desile tijekom popisa.

Zapisnik o popisu potpisuje izvršitelj, porezni duţnik, odnosno punoljetni član njegova

domaćinstva, prisutni svjedoci, procjenitelj i druge sluţbene osobe koje su bile prisutne kod

popisa.

Popis gubi vaţnost ako se u roku 90 dana od dana popisa ne dostavi poreznom

duţniku oglas o javnoj prodaji.

Članak 130.

Ako porezni duţnik izjavi da su popisane nekretnine vlasništvo treće osobe, a ne pruţi za to

dokaze ni on ni treća osoba, izvršitelj moţe i ove predmete popisati, ali je duţan uputiti tu

treću osobu da podnese tuţbu sudu u roku 15 dana od dana dostave obavijesti o popisu radi

dokazivanja svog pravog vlasništva. Ako se u tom roku ne podnese dokaz da je tuţba

podnijeta sudu, postupak prisilne naplate nastavit će se kao da nije bilo prigovora.

Podnošenjem tuţbe sudu, u roku odreĎenom u stavu 1. ovog članka, odlaţe se prodaja

popisanih stvari iz stava 1. ovog članka, do okončanja sudskog postupka.

Članak 131.

Popisane pokretnine ostavit će se na čuvanje poreznom duţniku.

Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da će porezni duţnik otuĎiti popisane

pokretnine, te pokretnine moţe porezna sluţba oduzeti duţniku da ih sama čuva ili ih moţe

dati drugome na čuvanje.

Članak 132.

Radi naplate dospjelog poreza, porezna sluţba moţe rješenjem staviti zabranu na plaću

iz radnog odnosa i na druga potraţivanja poreznog duţnika kojim se poreznom duţniku

zabranjuje da raspolaţe plaćom odnosno drugim potraţivanjima, a njegovom se duţniku

nalaţe da plaću, odnosno drugo potraţivanje isplati u korist poreznog duga. Rješenje donosi

porezna sluţba kod koje se porezni duţnik zaduţuje porezom.

Protiv rješenja iz stava 1. ovog članka porezni duţnik i njegov duţnik mogu u roku tri

dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor poreznoj sluţbi. O prigovoru rješava porezna

sluţba koja je donijela rješenje.

Prigovor zadrţava izvršenje do dostave rješenja o prigovoru duţnika poreznog

duţnika.

Protiv rješenja o prigovoru mogu porezni duţnik i njegov duţnik izjaviti ţalbu u roku

15 dana od dana dostave tog rješenja, nadleţnom drugostepenom tijelu porezne sluţbe.

Ako porezni duţnik ili njegov duţnik nisu izjavili prigovor protiv rješenja o stavljanju

zabrane na plaću iz radnog odnosa i na druga potraţivanja, imaju pravo izjaviti ţalbu

nadleţnom drugostepenom tijelu porezne sluţbe u roku 15 dana od dana dostave rješenja o

stavljanju zabrane na osobni dohodak iz radnog odnosa i na druga potraţivanja.

Ţalba poreznog duţnika ne zadrţava naplatu, dok ţalba duţnika poreznog duţnika

zadrţava naplatu.

U prigovoru odnosno u ţalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez

poreza.

Članak 133.

Ako duţnik poreznog duţnika nije izjavio prigovor ili ţalbu ili je njegov prigovor ili

ţalba odbijena, a ne postupi po rješenju iz članka 156. stav 1. ovog Zakona, rješenje na koje je

stavljena potvrda izvršnosti na zahtjev porezne sluţbe izvršit će Zavod za platni promet iz

sredstava duţnika poreznog duţnika, a od graĎana i graĎanskih pravnih osoba rješenje će

izvršiti porezna sluţba.

Članak 134.

Obveznici poreza (fizičke osobe) kada ostvaruju prihode od društveno-pravnih osoba,

drţavnih organa i graĎanskih pravnih osoba, za isporučenu robu i izvršene usluge, kao i kada

ostvaruju prihode od imovine, duţni su, prije podnošenja računa, odnosno potvrde ili drugih

dokumenata radi naplate, te dokumente podnijeti nadleţnoj ispostavi Porezne uprave općine u

kojoj se zaduţuju porezom, radi evidentiranja.

Ako obveznik poreza nije platio obveze, nadleţna ispostava Porezne uprave će na

račun, odnosno potvrdu staviti nalog isplatiocu naknade za prodatu robu i izvršene usluge,

odnosno prihode od imovine, da prilikom isplate obustavi dospjeli porez.

Ministarstvo financija moţe pojedine kategorije obveznika poreza izuzeti od obveza

evidentiranja računa.

Propise o načinu evidentiranja računa, odnosno potvrda i o naplati dospjelog poreza

donosi ministar financija.

Članak 135.

Ne mogu biti predmetom prisilne naplate:

1. odjeća, obuća, rublje, posteljina i posuĎe koji su nuţno potrebni poreznom duţniku i

članovima njegova domaćinstva,

2. kreveti odnosno leţajevi poreznog duţnika i članova njegova domaćinstva, štednjak i ostali

najnuţniji namještaj,

3. znanstvene knjige i znanstvena sredstva nuţna poreznom duţniku,

4. hrana i ogrijev za četiri mjeseca za poreznog duţnika i članove njegova domaćinstva,

5. potraţivanja na osnovi osiguranja imovine i osoba,

6. dvije trećine plaće iz radnog odnosa, mirovine i invalidskih primanja te naknada za slučaj

spriječenosti za rad, tako da poreznom duţniku mora ostati iznos u visini polovine

minimalne osnovice za obračun poreza i doprinosa iz plaća,

7. novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova (dnevnice, putni i drugi

troškovi),

8. doplaci na djecu i socijalne pomoći,

9. stipendije,

10. naknade i nagrade koje osuĎene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama,

11. primanja vojnika na odsluţenju vojne obveze,

12. novčane pošiljke predane pošti dok se ne uruče poreznom duţniku,

13. potraţivanja na ime zakonskog uzdrţavanja,

14. naknade koje maloljetne osobe ili mlade punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u

odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj.

Predmetom prisilne naplate ne mogu biti ni druge stvari i potraţivanja ako bi se time u

pitanje dovelo nuţno uzdrţavanje poreznog duţnika, članova njegova domaćinstva i drugih

osoba koje je porezni duţnik po zakonu duţan uzdrţavati, te obavljanje njegove djelatnosti iz

koje ostvaruje prihode.

Članak 136.

Ako porezni duţnik otuĎi, uništi ili ošteti popisane stvari, porezna sluţba podnijet će

prijavu javnom tuţitelju, a radi naplate duga odmah će izvršiti novi popis.

Članak 137.

Popisane stvari prodaju se na javnoj prodaji nadmetanjem, a ako su popisani predmeti

izloţeni kvaru, mogu se unovčiti neposrednom prodajom.

Članak 138.

Javna prodaja odreĎuje se oglasom. Oglas o javnoj prodaji mora sadrţati podatke o

duţniku, mjestu, danu, satu i načinu prodaje te opis stvari.

Oglas o javnoj prodaji objavljuje se na uobičajeni način u mjestu gdje se stvari

prodaju, a mora se dostaviti uz potvrdu na dostavnici i poreznom duţniku, najmanje pet dana

prije dana odreĎenog za javnu prodaju, ako mu nije dan javne prodaje saopćen u zapisniku

prigodom popisa i procjene imovine.

Članak 139.

Javna prodaja moţe početi ako su se javila najmanje dva ponu/ača.

Na javnoj prodaji kao ponuĎači ne mogu sudjelovati porezni duţnik i članovi njegova

domaćinstva, a ni sluţbene osobe zaposlene u poreznoj sluţbi.

Popisane pokretnine javno se prodaju s početnom cijenom koja je utvr/ena prilikom

popisa.

Ako se na javnoj prodaji ne postigne polovina procijenjene vrijednosti, moţe se, u

roku najmanje pet dana, odrediti druga javna prodaja, na kojoj se stvari mogu prodati bez

obzira na visinu postignute cijene.

Ako se ni na ponovljenoj javnoj prodaji ne mogu prodati stvari porezna sluţba odredit

će način prodaje.

Porezna sluţba moţe prije početka javne prodaje traţiti od ponuĎača na ime pologa

10% od prodajne vrijednosti nekretnina koje se prodaju. PonuĎaču koji odustane od kupnje

polog se ne vraća.

Članak 140.

Izvršitelj je duţan voditi zapisnik o javnoj prodaji u koji unosi sve potrebne podatke o

načinu, vremenu prodaje, ponuĎačima i druge pojedinosti koje su od interesa za sve osobe

koje su sudjelovale u prodaji.

Zapisnik potpisuju izvršitelj i kupac te porezni duţnik ako je prisustvovao javnoj

prodaji. Porezni duţnik moţe zahtijevati da se njegove primjedbe unesu u zapisnik.

Članak 141.

Porez se prisilno naplaćuje iz pokretnina, prihoda i potraţivanja poreznog duţnika i

članova njegova domaćinstva, a moţe se naplatiti i iz nekretnina poreznog duţnika.

U postupku prisilne naplate moţe se izvršiti uknjiţba zaloţnog prava na nekretninu

poreznog duţnika radi osiguranja naplate.

Članak 142.

Porezna sluţba odnosno tijelo uprave koje odredi predstavničko tijelo općine moţe od

poreznog duţnika preuzeti u drţavno vlasništvo nekretnine koje porezni duţnik pismeno

ponudi radi otplate duga na porezu.

Ako tijelo iz stava 1. ovog članka prihvati ponudu poreznog duţnika, porezna sluţba

donosi rješenje o otpisu duga na porezu do visine vrijednosti preuzetih nekretnina.

Članak 143.

Ako postoji opasnost da porezni duţnik osujeti naplatu još nedospjelog iznosa poreza,

mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.

Mjere osiguranja sastoje se u popisu pokretnina, zabrani raspolaganja potraţivanjem

poreznog duţnika, oduzimanjem pokretnina i predbiljeţbi zaloţnog prava na nekretninu.

Mjere za osiguranje naplate mogu se poduzeti radi naplate nerazrezanog iznosa poreza

čim je pokrenut postupak razreza, ako postoji opasnost da bi porezni duţnik mogao osujetiti

naplatu.

Članak 144.

Porez iz pokretnina poreznog duţnika prisilno naplaćuje porezna sluţba koja je

donijela prvostepeno rješenje o razrezu poreza.

Porez iz nekretnina poreznog duţnika, na zahtjev porezne sluţbe, prisilno naplaćuje

nadleţni sud u roku 90 dana nakon primljenog zahtjeva.

Članak 145.

Od ukupno naplaćenih obveza prisilnim putem najprije se podmiruju troškovi prisilne

naplate, zatim kamate, novčane kazne po ovom Zakonu, te duţni porez i doprinosi.

Višak sredstava ostvaren prodajom vratit će se poreznom duţniku na njegov zahtjev.

Članak 146.

Ako se rješenje o prisilnoj naplati stavi izvan snage ili se mjere poduzete radi

osiguranja naplate pokaţu neopravdanim, porezni duţnik ne snosi troškove postupka.

Članak 147.

Dospjeli iznos poreza koji se ne moţe naplatiti ni prisilnim putem otpisuje se kao

nenaplativ:

1. ako je porezni duţnik umro ili se odselio u nepoznato mjesto, a nije ostavio pokretnina ni

nekretnina iz kojih se moţe naplatiti dospjeli porez. Ako se iza pokojnika naknadno

pronaĎe imovina ili se sazna za novo prebivalište poreznog duţnika koji se odselio,

ponovno će se zaduţiti otpisanim porezom ako nije nastupila zastara prava na naplatu,

2. ako se prisilnom naplatom koja se vršila svake godine bez uspjeha, dug nije mogao

naplatiti ni nakon isteka treće godine od dana dospjelosti. Ako se nakon otpisa pojavi

mogućnost naplate otpisanog poreza, porezni će se duţnik ponovo zaduţiti otpisanim

porezom, ako je nastupila zastara prava na naplatu.

Ne smatra se nenaplativim i ne moţe se otpisati dospjeli porez na koji postoji jamstvo

prema odredbama ovog Zakona ili ako postoji imovina iz koje se moţe izvršiti naplata.

Ako bi se izvršenjem naplate dovelo u pitanje nuţno izdrţavanje poreznog duţnika i

članova njegova domaćinstva, porez ne moţe izuzetno otpisati u cijelosti ili djelomično.

O otpisu dospjelog poreza rješava porezna sluţba.

8. Jamstvo

Članak 148.

Ako se porez nije mogao naplatiti iz imovine poreznog obveznika, porez će se naplatiti

iz imovine članova njegova domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po

bilo kojoj osnovi.

Ako je porezni obveznik da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza otuĎio imovinu

pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, porezna sluţba moţe

takav posao pobijati pred sudom ako je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi

zemljište, solidarno jamči za porez od tog zemljišta s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik

upisana u katastar zemljišta.

Za naplatu poreza koji se plaća po odbitku jamči isplatitelj.

Članak 149.

Ako više osoba ostvaruje osobne dohotke zajedničkim obavljanjem djelatnosti,

solidarno jamče obveze po osnovi zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Članak 150.

Porezni duţnik koji otu/uje strojeve, ureĎaje ili drugi inventar što su mu sluţili za

obavljanje djelatnosti ili otuĎi radnju u cjelini, duţan je prethodno podmiriti svoje porezne

obveze.

Ako novi vlasnik preuzme imovinu iz stava 1. ovog članka, a porez nije plaćen, na

naplatu dospjelog poreza jamči solidarno s poreznim duţnikom i novi vlasnik do visine

vrijednosti preuzete imovine.

Članak 151.

GraĎanin ili pravna osoba koji drţi u zakupu ili u napolici zemljište na koje se plaća

porez od poljoprivrede, solidarno odgovara sa zakupodavateljem za duţni porez što otpada na

to zemljište do visine zakupnine odnosno do vrijednosti napolice.

Članak 152.

Osobe koje vlasnicima putujućih zabavnih radnji odnosno prire/ivačima zabavnih

priredbi ustupaju uz naplatu ili besplatno svoj stambeni ili poslovni prostor, odgovaraju

solidarno s poreznim obveznikom za sve društvene obveze u svezi s odrţanom priredbom

koja nije bila prijavljena u roku iz stava 1. članka 109. ovog Zakona.

Članak 153.

Osobe u čijim se prostorijama nalaze neprijavljena sredstva za zabavu ili razonodu

(biljar, automati za igre i glazbu i slično) odgovaraju solidarno s poreznim obveznikom za

sve društvene obveze koje proizilaze iz posjedovanja ili korištenja tih sredstava.

9. Zastara

Članak 154.

Pravo na razrez poreza te pravo na pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda

odredbi ovog Zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je trebalo razrezati

porez odnosno u kojoj su povrijeĎene odredbe ovog Zakona.

Pravo Ţupanije ili općine na naplatu poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i

novčanih kazni zbog povreda odredbi ovog Zakona, zastaruje za pet godina nakon isteka

godine u kojoj ih je trebalo naplatiti.

Pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više plaćenih iznosa na ime poreza,

kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zastaruje za pet godina nakon isteka

godine u kojoj su naplaćeni.

Članak 155.

Tijek zastare prava na razrez poreza prekida se svakom sluţbenom radnjom porezne

sluţbe radi razreza poreza koja je stavljena do znanja obvezniku poreza.

Tijek zastare prava na naplatu poreza, kamata troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni,

prekida se svakom sluţbenom radnjom što je poduzima porezna sluţba radi naplate koja je

stavljena do znanja obvezniku tih obveza.

Tijek zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza, kamata, troškova

prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom radnjom što je obveznik odnosno

kaţnjena osoba poduzima kod porezne sluţbe radi povrata.

Nakon svakog prekida tijeka zastare nastupa novi tijek zastare.

U svakom slučaju, zastara nastupa istekom 10 godina od dana kada je prvi put počela

teći.

Članak 156.

Propisi o zastari potraţivanja, ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjuju se i

na zastaru prava na razrez i naplatu poreza.

10. Knjiţenja poreza

Članak 157.

Porezi se knjiţe po načelima dvojnog knjigovodstva i propisanom računskom planu.

Članak 158.

Propise o knjiţenju poreza, te računski plan za knjiţenje poreza donosi ministar

financija.

X KAZNENE ODREDBE

Članak 159.

Novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se

za prekršaj porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez na dobit u propisanom roku

(članak 75. stav 1., članak 76. stav 2. i članak 77.).

Novčanom kaznom od 30,00 do 500,00 DEM u protuvrijednosti hrvatskih kuna kaznit

će se za prekršaj iz stava 1. ovog članka i odgovorna osoba poreznog obveznika.

Članak 160.

Novčanom kaznom od 30,00 do 500,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj:

1. porezni obveznik koji na poziv porezne sluţbe ne podnese poreznu prijavu u propisanom

roku (članak 83, 84, 86. i 88.),

2. porezni obveznik koji ne vodi ili neaţurno ili netočno vodi poslovne knjige (članak 28.),

3. porezni obveznik koji ne drţi poslovne knjige u poslovnoj prostoriji odnosno stanu ili kod

ovlaštene osobe (članak 98.),

4. porezni obveznik koji ne dopusti ili ometa pregled poslovnih knjiga ili poslovnih prostorija

(članak 97.),

5. porezni obveznik koji ne podmiri duţni porez u roku šest mjeseci nakon dana dospjelosti, a

nije mu odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata dospjelog poreza (članak 13),

6. porezni obveznik koji u propisanom roku za predaju periodičnog obračuna ili godišnjeg

obračuna ne dostavi nadleţnoj poreznoj sluţbi obračun poreza na dobit (članak 79. stavak

1. i 2.),

7. porezni obveznik koji prije uporabe ne ovjeri u poreznoj sluţbi prihoda i rashoda i knjigu

prometa te blokove računa i kontrolne vrpce na kojima evidentira obavljeni promet.

Članak 161.

Za prekršaj iz članka 184. stav 1. točke 2, 3. i 4. ovog Zakona ovlaštena osoba

porezne sluţbe moţe počinitelju prekršaja izreći na licu mjesta novčanu kaznu u iznosu od

50,00 DEM u protuvrijednosti HKn.

Članak 162.

Novčanom kaznom od 30,00 do 500,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj graĎanin koji ostvari prihod bespravnim obavljanjem djelatnosti (članak 101.).

Osim novčane kazne za taj prekršaj izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske

koristi ostvarene izvršenjem prekršaja.

Članak 163.

Novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj isplatitelj plaće, prihoda odnosno dobitka koji se ne obračuna ili ne uplati ili

nepravodobrno uplati odgovarajući iznos poreza (članak 110.).

Novčanom kaznom od 30,00 do 400,00 DEM u protuvrijednosti u HKn kaznit će se za

prekršaj iz stava 1. ovog članka i odgovorna osoba isplatitelja.

Članak 164.

Novčanom kaznom od 100,00 do 5.000,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se

za prekršaj pravne osobe, graĎanske pravne osobe i graĎani koji poreznoj sluţbi ne dostave

podatke iz članka 92. stavovi 1, 2, 3, i 4. ovog Zakona ili uskrate uvid u poslovne knjige i

evidenciju iz članka 92. stavovi 5. i 6. ovog Zakona.

Za prekršaj iz stava 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i

graĎanskoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 30,00 do 1.000,00 DEM u protuvrijednosti

HKn.

Članak 165.

Novčanom kaznom od 200,00 do 500,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj pravna osoba ako izvrši isplatu računa za isporučenu robu ili izvršene usluge koji nije

prethodno evidentiran kod nadleţne porezne ispostave.

Novčanom kaznom od 100,00 do 300,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj odgovorna osoba u tijelu uprave ako evidentira račun bez obustave dospjelog poreza.

Članak 166.

Novčanom kaznom od 100,00 do 400,00 DEM u protuvrijednosti HKn kaznit će se za

prekršaj organizacija iz članka 94. ovog Zakona ako ne izvrši isplatu gra/aninu preko ţiro-

računa.

Za prekršaj iz stava 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba organizacije

novčanom kaznom od 30,00 do 1.000,00 DEM u protuvrijednosti HKn.

Članak 167.

Nadleţna organizacija kod koje porezni obveznik ima račun rješenjem će privremeno

zabraniti raspolaganje novčanim sredstvima sa računa u slučajevima:

ako nadleţna sluţba ne moţe pronaći sjedište ili odgovornu osobu poreznog obveznika da

bi obavio kontrolu,

ne dozvoli kontrolu nadleţnoj sluţbi,

ne osigura uvjete za obavljanje kontrole,

ometa ovlaštenu osobu prilikom kontrole,

ne da na očevid dokumentaciju u svezi s utvrĎivanjem obveza poreza,

ne obračunava, netočno uplaćuje ili ne plaća porez.

O privremenoj zabrani raspolaganja sredstvima iz stava 1. ovog članka odmah će se

izvijestiti nadleţno tijelo uprave koje će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti poreznom

obvezniku.

Članak 168.

Za prekršaje iz članka 158, 159, 162, 163, i 164. ovog Zakona učinjene u povratu

drugi puta, nadleţno tijelo izreći će, uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za

obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka učinjene u povratu treći put nadleţno tijelo izreći

će uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ako bi se oduzimanjem dozvole za

obavljanje djelatnosti dovelo do većih štetnih posljedica i poremećaja u gospodarstvu ili do

većeg otpuštanja zaposlenih djelatnika, moţe se kod prekršaja u povratu izreći samo novčana

kazna.

Članak 169.

Postupak za izricanje kazni o prekršajima zbog povrede odredbi ovog Zakona pokreće,

vodi i donosi rješenje o prekršaju Komisije za prekršaje porezne sluţbe.

Protiv rješenja Komisije za prekršaje iz stavka 1. ovog članka moţe se izjaviti ţalba

nadleţnom drugostepenom organu.

Članak 170.

Komisija za prekršaje sastoji se od predsjednika i dva člana.

Predsjedniku i članovima Komisije odreĎuju se zamjenici.

Predsjednik Komisije za prekršaje, njegov zamjenik te članovi komisije i njihovi

zamjenici imenuje se iz redova stručnih radnika Porezne uprave.

Komisiju za prekršaje porezne sluţbe imenuje direktor Porezne uprave.

Članak 171.

Glede prekršajnog postupka primjenuju se opći propisi o prekršajima, ako ovim

Zakonom nije drukčije odreĎeno.

Ministar financija moţe u propisu iz članka 94. stav 2. ovog Zakona utvrditi prekršaje

i propisati novčane kazne za te prekršaje.

XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 172.

Prihodi ostvareni do dana početka primjene ovog Zakona oporezivat će se prema

propisima koji su do tada bili na snazi, ako ovim Zakonom nije drukčije odre/eno.

Članak 173.

OsloboĎenja i olakšice od plaćanja poreza na dobit za novonastala poduzeća i radnje

primjenjuju se od dana upisa u registar nadleţnog suda ili u registar nadleţnog tijela uprave u

općini.

Pravne i fizičke osobe koje koriste osloboĎenje i olakšice od plaćanja poreza na dobit

po ranijim propisima imaju pravo na te olakšice do isteka vremena za njihovo korištenje.

Članak 174.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”

a primjenjuje se od 01. siječnja 1997. godine.

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŢUPANIJA POSAVSKA

SKUPŠTINA

Broj: 01-I-31/97

Orašje, 09. svibnja 1997. godine

PREDSJEDNIK

Mato Madţarević v.r.

Z A K O N

o izmjenama Zakona o porezima Ţupanije Posavske

Članak 1.

Članak 18. Zakona o porezima Ţupanije Posavske ("Narodne novine Ţupanije

Posavske" broj 5/03) mijenja se i glasi:

"Porez na dobiti plaća se po stopi od 10%".

Članak 2.

Članak 20. mijenja se i glasi:

"Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim

potrebama dulje od godinu dana oslobaĎa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo

zaposleno 50% i više invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama".

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama

Ţupanije Posavske".

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŢUPANIJA POSAVSKA

Skupština

Broj: 01-02-9/08

Domaljevac, 06.03.2008. godine

Predsjednik

Zvonko Mišković v.r.