Hrvatska poljoprivredna agencijaoljana ri eva ka ri evcired agre lica agre

r sc arija ko ratoviRavnateljica HPAdr sc aja ra iVoditeljica sektora

ranjo oljak dipl inga elnik djela o agoj adi dipl ing

Koordinator osip ele dipl ing

Hrvatska dr a ajiva a ortski konjaeljko agro ag p ar

Hrvatski konji ki saveZvonimir Dravinac

redi nji save ajiva a konja rvatski osavacMirko Majsec

redi nji save dr a ajiva a rvatsko ladnokrvnjakaJosip Plavec.

dr a ajiva a konja rvatski to lokrvnjakesna li dipl.ing.a elnica odjela esna om e ranec dr.vet.med.

Koordinatorica Mirna a anovi dipl.ing.Vi a str na savjetnicaPetra agovi dipl.ing.

tr na s radnicaMartina a rajec ing.polj.Vi a te ni ka s radnica

ranjo Poljak dipl.ing.

iskara Hlad . lad. r

primjeraka

Registracija sudionika tvaranje avjetovanja i po dravna rije

Program predavanja Franjo Poljak, dipl.ing.

Pregled stanja konjogojstva u RH u 2015. godini Josip Seleš, dipl.ing.

Gojidbena izgradnja Hrvatskog športskog konja i 30 godina Udruge Gordan Šebalj

Uzgoj i odabir konja s osnovama treninga za daljinsko jahanje . Rasprava tanka

. aj eš e bolesti dišnog sustava konja s preventivom

mr.sc. Goran Csik, dr.med.vet Hitna stanja kod konja s prvom pomo i

. Kastracija pastuha

doc.dr.sc. Zrinka Štritof Predstavljanje Programa utvr ivanja proširenosti kontagioznog metritisa konja u Republici Hrvatskoj u 2016. godinia

. Rasprava

. . tanka ru ak

aj eš e pogreške u hranidbi konja prof.dr.sc. Josip Leto

Što konji vole pasti?

Potencijali sportskog konjogojstva Rasprava Stanka krugli stol

Nacionalni program poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine . Rasprava i atvaranje savjetovanja

Predgovor S ciljem edukacije i in ormiranja u gajiva a i lju itelja konja Hrvatska poljoprivred-

na agencija u suradnji s udrugama i sredi njim save ima organi ira . Savjetovanje u gajiva a konja u Repu lici Hrvatskoj . o ujka . godine u ri evcima. Savjeto-vanje se odr ava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i supokroviteljstvom

oprivni ko-kri eva ke upanije i rada ri evaca.Jedna od udruga suorgani atora savjetovanja i ove godine je Hrvatska udruga

u gajiva a portski konja koja o ilje ava godina djelovanja na proved i u gojnog programa i i gradnji rvatskog portskog konja. Savjetovanje je ujedno i prigoda a o ilje avanje o ljetnice te davanje pri nanja i a valnosti svima koji su doprinijeli stva-ranju kvalitetni sportski konja u Repu lici Hrvatskoj.

a ovogodi njem Savjetovanju ni om aktualni tema koje o u va aju podru ja u goja ranid e dravlja i dr anja konja nastojimo pru iti korisne in ormacije prven-stveno u gajiva ima vlasnicima i lju iteljima konja. Predavanja su pripremili stru njaci s gronomskog i eterinarskog akulteta Sveu ili ta u Zagre u Poljoprivrednog akul-teta J.J. Strossma era i sijeka te stru njaci i Ministarstva poljoprivrede Hrvatskog konji kog save a Hrvatske poljoprivredne agencije i konjogojci prakti ari.

Predvi eno je da se u sklopu Savjetovanja rasprave postavke acionalnog pro-grama poticanja toplokrvni pasmina i u gojni tipova konja u Repu lici Hrvatskoj u periodu od . do . godine ija je proved a apo ela krajem . godine. e-stali upiti u gajiva a kao uo eni dijelovi Programa koje je potre no dodatno urediti upu uju na potre u pokretanja postupka i mjena istog. Rasprava sudionika okruglog stola na ajna je a lanove radne skupine koji e raditi na potre nim i mjenama teksta navedenog Nacionalnog programa.

sim edukacije Savjetovanje omogu uje da sudionici u me uso nim kontaktima ra mjene iskustva i dogovore udu u suradnju. Ni ta manje va no Savjetovanje je prigoda a dru enje i sklapanje novi prijateljstava.

ime organi atora upu ujemo a valu svim sudionicima donatorima i spon ori-ma na pomo i koju su pru ili i e koje organi acija savjetovanja ne i ila uspje na.

jerujemo da e sudjelovanje na . Savjetovanju u gajiva a konja u Repu lici Hr-vatskoj iti korisno svim sudionicima kojima elimo uspje an i ugodan oravak u ri-evcima.

Na elnik djela a konjogojstvo Ravnateljica ranjo Poljak dipl. ing. dr.sc. Marija uko ratovi

PREGLED STANJA KONJOGOJSTVA U RH U 2015. GODINI

ranjo Poljak dipl.ing.

Hrvatska poljoprivredna agencija djel za konjogojstvo Poljana Kri eva ka 1 5 Kri evci Hrvatska poljak pa. r

Uvodijekom . godine nastavljene su aktivnosti Hrvatske poljoprivredne agencije

na proved i u gojni programa a pojedine pasmine i u gojne tipove konja kao i pro-ved i sustava o na avanja i vo enju Sredi njeg registra kopitara. Navedene aktivno-sti na ajno su doprinijele poravnanju stanja u Sredi njem registru kopitara i stvarnog

roja grla u aktivnoj populaciji kopitara. Slijedom i nesenog podatci koji su navedeni u narednim prika ima vrlo vjerodostojno iska uju stanje i trendove u konjogojstvu tijekom proteklog ra do lja. Sa adovoljstvom valja istaknuti po itivan pomak u ukupnom roju registrirani kopitara no i podataka je vidljiv tako er i a rinjavaju i trend pada roja registrirane dre adi koji je odra stanja na tr i tu konja u posljednji nekoliko godina.

Pregled broja kopitarakupan roj aktivni kopitara registrirani u Sredi njem registru kopitara u .

godini bio je 24.339 grla od ega je . . konja ili atim . magaraca ili te mula i ebre.

Tablica 1. roj registrirani aktivni kopitara u . godini

retanje broja konja u ra doblju od . do . godine

Vrsta kopitara Broj grla

Konji .Magarci .Mule Zebre 3Ukupno: .33

ijekom . godine broj kopitara pove ao se je a . 33 grla ili 3 . U od-nosu na pret odnu godinu broj konja pove an je a grla ili 3 . Porast broja registrirani konja re ultat je na ajni napora u injeni na pronala enju dotad neregi-strirani grla a koja su tijekom . godine registrirana i upisana u Sredi nji registar kopitara. Na alost utjecaj reprodukcije odnosno broja registrirane drebadi na pove-anje ukupnog broja konja nije na eljenoj ra ini.

U . godini do lo je tako er do pove anja broja registrirani magaraca a 3 grla ili . vaj podatak poka uje da je trend pada broja grla magaraca tijekom protekle godine austavljen. Kolebanja u broju registrirani magaraca u protekle tri go-dine re ultat su provedbe revi ije populacije s jedne te o na avanja i upisa u Sredi nji registar kopitara dotad neregistrirani grla s druge strane.

Kretanje broja magaraca u ra doblju od . do . godine

Tablica 2. Broj registrirani aktivni kopitara u . godini po upanijama

upanijaCounty

Vrsta kopitaraSpecies Svi kopitari

All equidaeKonjiHorses

MagarciDonkeys

MuleMules

ZebreZebras

Bjelovarsko-bilogorska .3 3 - - .3Brodsko-posavska . 3 - - . 3Dubrova ko-neretvanska - -Istarska . - .Karlova ka - -Koprivni ko-kri eva ka 3 - -Krapinsko- agorska - -

i ko-senjska 3 - - 3Me imurska - -

sje ko-baranjska . 3 - 3 .Po e ko-slavonska - - 3Primorsko-goranska . - - .Sisa ko-moslava ka . - - .Splitsko-dalmatinska 3 -Šibensko-kninska 3 - -Vara dinska 3 - -Viroviti ko-podravska 3 - -Vukovarsko-srijemska . 3 - - .Zadarska 3 3 - -Zagreba ka i rad Zagreb 3. - - 3.

Ukupno / Total: 21.868 2.459 9 3 24.339

Uspore uju i broj kopitara po upanijama vidjivo je da se najve i broj u gaja na podru ju Sisa ko-moslava ke upanije i to . grla ili jedna petina sveukupnog broja grla u Republici Hrvatskoj. Po broju grla slijede Zagreba ka upanija i rad Zagreb s 3. grlom sije ko-baranjska s . te Istarska s . grla. Najmanji broj ko-pitara u gaja se u Dubrova ko-neretvanskoj upaniji svega grla a atim slijedi Me imurska upanija s grla i Zadarska upanija s grla.

I dosad prika ani podataka vidljivo je da u Republici Hrvatskoj na ajno prevla-dava broj konja u odnosu na broj magaraca ipak u upanijama Zadraskoj Šibensko-kninskoj i Splitsko dalmatinskoj u ukupnom broju kopitara prevladavaju magarci. Uku-pan broj magaraca u odnosu na broj konja u navedene tri upanije ve i je a 3 . Najmanji broj magaraca i dalje se u gaja na podru ju Koprivni ko-kri eva ke upanije svaga 3 grla i Krapinsko- agorske gdje se u gaja grla magaraca.

U Republici Hrvatskoj i dalje je u u goju naj astupljeniji ladnokrvni tip konja s udjelom od to je smanjenje udjela tog u gojnog tipa u odnosu na pret odnu godinu a 3

mjer broja konja prema skupinama

dre eno smanjenje udjela ladnokrvnog u gojnog tipa konja tijekom . godi-ne do lo je dijelom bog na ajnog smanjenja populacije rvatskog posavca te pove-anja ukupnog broja konja do kojeg je dijelom do lo bog pove anja broja registrirani

toplokrvnjaka. Pretpostavka je da e se ra voj konjogojstva u Republici Hrvatskoj u narednom ra doblju sve vi e temeljiti na toplokrvnim pasminama i u gojnim tipovima konja.

Kretanje broja konja prema skupinama u ra doblju od . do . godine

Na alost u protekloj . godini ponovo je abilje en pad broj registrirane dre-badi u odnosu na pret odnu godinu. Broj registrirane drebadi manji je a grla ili ak . Broj drebadi ladnokrvni pasmina i u gojni tipova manji je a 3

a toplokrvni pasmina i u gojni tipova manji je a ak . U rok ovakvom trendu jest nedovoljan interes u gajiva a a reprodukciju i to prvenstveno bog i u etno lo eg stanja na tr i tu u gojno-valjanim grlima odnosno slabe potra nje i posljedi no niske cijene konja.

Broj novoro ene drebadi u ra doblju od . do . godine

Promatraju i broj registrirane drebadi prema u gojnom tipu konja vidljivo je da je reprodukcija kod ladnokrvni u gojni tipova konja ipak na ajnije bolja nego kod toplokrvni u gojni tipova. U prilog govori podatak da je udio ladnokrvni u gojni tipova u ukupnoj populaciji konja u Republici Hrvatskoj a u . godini od isti je proi vodeno 3 drebadi dok je udio toplokrvni u gojni tipova ne to manji od

a udio registrirane drebadi u . godini je od ukupnog broja registrira-ne drebadi. Ra log bolje reprodukcije kod ladnokrvni u gojni tipova temelji se na injenici da je tr i te a navedenu drebad stabilno dok je potra nja a toplokrvnim

konjima i u etni slaba te se u gajiva i toplokrvni kobila ne odlu uju iste pripu tati.

Pregled broja registriranih vlasnika kopitaraKrajem . godine broj registrirani vlasnika kopitara u Sredi njem registru bio je

. to je pove anje a u odnosu na pret odnu godinu. Broj aktivni vlasnika u . godini pove ao se je a . Kao i pret odne godine najve i broj aktivni vlasnika kopitara nala i se na podru ju Zagreba ke upanije i rada Zagreba i Sisa ko-moslava ke upanije a najmanji na podru ju Dubrova ko-neretvan-ske upanije . Usporedbom broja aktivni vlasnika i broja kopitara po upanijama vidljivo je da se najve i broj grla po vlasniku u gaja na podru ju Primorsko-goranske upanije i to 3 grla po vlasniku dok je taj prosjek najmanji u Vara dinskoj upaniji

gdje se po vlasniku u gaja prosje no grla.

mjer broja novoro ene drebadi prema skupinama

Tablica 3. Broj registrirani vlasnika kopitara u . godini po upanijama

County

Ukupni broj vlasnika kopitara

Total number of equidae owners

Broj aktivnih vlasnika kopitara

Number of active equidae owners

Bjelovarsko-bilogorska 3 3Brodsko-posavska 3Dubrova ko-neretvanskaIstarska 3 3Karlova kaKoprivni ko-kri eva kaKrapinsko- agorskai ko-senjska 3

Me imurskasje ko-baranjska

Po e ko-slavonska 3Primorsko-goranskaSisa ko-moslava ka .Splitsko-dalmatinska . 3Šibensko-kninska 3Vara dinska 3Viroviti ko-podravska 3 3Vukovarsko-srijemskaZadarska 3Zagreba ka i rad Zagreb .3Ukupno / Total: 10.568 5.919

Brojno stanje pasmina i uzgojnih tipova konja i magaracaU Sredi njem registru kopitara u . godini upisana su grla ukupno pasmi-

na u gojna tipa i kri anaca konja to je pove anje a nove pasmine/u gojna tipa u odnosu na . godinu. Tako er u Sredi njem registru kopitara upisana su grla 3 rvatska i vorna u gojna tipa/pasmine magaraca kao i skupina magaraca neutvr enog u gojnog tipa te mule i ebre. Populacije pojedini uglavnom rvatski i vorni pasmina i u gojni tipova broje i vi e tisu a grla dok s druge strane pojedine pasmine i u gojni tipovi astupljeni su sa svega nekoliko grla.

Najbrojnije pasmine su rvatske i vorne pasmine konja rvatski ladnokrvnjak s grla rvatski posavac s grlom te lipicanac s grla. Na alost broj grla

me imurskog konja je svega to je a registrirana grla vi e nego pret odne go-dine.

Valja istaknuti da je populacija rvatskog ladnokrvnjjaka u . godini pove ana a grla ili te lipicanca a grlo ili dok je u istom periodu na ajno pao

broj grla rvatskog posavca a ak grla ili .

Broj grla rvatski i vorni pasmina

d ostali pasmina i u gojni tipova konja koji se u gajaju Republici Hrvatskoj po brojnosti slijede dva posebno va na u gojna tipa konja iji se u goj temelji na rvatskim u gojnim programima a to su rvatski portski konj i rvatski toplokrvnjak. Populacije ovi u gojni tipova u protekle dvije godine nakon provedene revi ije po brojnosti su stabili irane te se tijekom . godine dogodio odre eni porast broja registrirani grla kod rvatskog portskog konja a te kod rvatskog toplokrvnjaka a . I nadalje populacije ova dva u gojna tipa treba promatrati kao temeljne a proi vodnju kvalitetni u gojno valjani grla i nji ovo irenje u u goj te time doprinositi pove anju ukupne populacije toplokrvni konja u Republici Hrvatskoj.

I tijekom . godine primjetan je trend pove anja populacija kri anaca toplokrv-nog i ladnokrvnog tipa te nede nirani kri anaca. va pojava re ultat je vi e puta dosad spomenuti aktivnosti na revi iji i o na avanju kopitara te su tim aktivnostima obu va eni u na ajnoj mjeri konji be po nati podataka o u goju i porijeklu.

Broj grla ostali astupljeniji pasmina i u gojni tipova

Tijekom . godine broj grla toplokrvnjaka upisani u Sredi nji registar kopitara pove an je a grla ili 3 populacija ladnokrvnjaka pove ana je a grla ili te ostali kri anaca a grla odnosno a ak 3 .

Prika pasmina i u gojni tipova ija je veli ina populacije od - grla

sim dosad istaknuti pasmina i u gojni tipova konja valja istaknuti pasminu gi-dran i u gojni tip alkar iji se u goj u Republici Hrvatskoj provodi po odobrenim u -gojnim programima. Tijekom . godine populacija pasmine gidran pove ana je a 3 grla ili 3 . Na alost populacija u gojnog tipa alkar i dalje je vrlo mala i broji

svega grla iako je u . godini do lo do pove anja a 3 grla upisana u Sredi nji registar kopitara.

Zastupljenost u u goju ostali pasmina i u gojni tipova naveden je u gra konima i tablicama u nastavku.

Prika pasmina i u gojni tipova ija je veli ina populacije od - grla

Prika pasmina i u gojni tipova ija je veli ina populacije od - grla

Tablica 4. Prika pasmina i u gojni tipova konja koji su astupljeni s registriranim grlom u SRK-u

Red.broj pasmina/u gojni tip Red.

broj pasmina/u gojni tip

. Angloeuropski konj 3. Ni o emski ja a i konj

. Austrijski kasa . Njema ki sportski konj3. Austrijski toplokrvnjak . Njema ki toplokrvnjak

. Belgijski ladnokrvnjak . rlov kasa

. Belgijski sportski konj . Poljski polukrvnjak

. e ki sportski konj . R einlander

. Danski toplokrvnjak . Sac en-an altiner

. Hesen . Sc weres armblut

. jutomerski kasa . S ire. Malopolski . Talijanski toplokrvnjak. Mecklenburger 3. Velški poni. Ni o emski ladnokrvnjak . iekopol

Tijekom . godine podu ete su na ajne aktivnosti usmjerene ra vrstavanju magaraca u pojedini u gojni tip. Prema o ekivanju bog najve eg i vornog u gojnog podru ja najve i broj magaraca koji se u gaja u Republici Hrvatskoj ra vrstan je u primorsko-dinarski tip. Populacija primorsko-dinarskog u gojnog tipa broji 3 grla odnosno 3 atim slijedi istarski magarac s 3 grla ili od ukupne popu-lacije. U sjevernojadranski tip ra vrstano je grla ili dok je i dalje ak grla ili nepo natog u gojnog tipa.

Prika broja grla u gojni tipova magaraca

Tijekom . godine u Središnjem registru kopitara došlo je do pove anja broja registrirani grla. Naj na ajniji porast broja registrirani grla bio je u populacijama to-plokrvnjaka ladnokrvnjaka i kri anaca nepo natog porijekla prvenstveno bog aktiv-nosti na registraciji dotad neregistrirani kopitara. Nasuprot tome na ajno smanjenje broja grla dogodilo se je u populaciji rvatskog posavca - jedne od najbrojniji rvatski i vorni pasmina konja. Na alost u protekloj godini abilje en je pad broja registrirane drijebadi što je posebno istaknuto kod toplokrvni pasmina i u gojni tipova.

Posebno valja istaknuti da su tijekom . godine provo ene aktivnosti na ra -vrstavnju magaraca u u gojne tipove rvatske i vorni pasmine kao osnovni temelj a po etak provedbe osmišljenog u gojnog programa i uspostavu mati ni knjiga a

pojedinu pasminu/u gojni tip.

zvor Godišnje izviješ e za 2015. Hrvatska poljoprivredna agencija Kri evci

GOJIDBENA IZGRADNJA HRVATSKOG ŠPORTSKOG KONJA I

Josip Seleš dipl.ing.

Hrvatska udruga uzgajiva a športskih konja . emereca 1 Kri evci( uusk kc.t-com. r)

Uvod I laskom konja i sastava oru ani snaga polovicom prošlog stolje a došlo je do

o biljnog manjka ja a i konja a potrebe konji kog sporta i konji ki sportski klubo-va koji su uglavnom bili u velike konji ke postrojbe. Ti klubovi funkcionirali su tako dugo dok su trajali preu eti vojni konji. Nakon toga nastupa pra nina gase se klubovi i sedamdeseti godina prošlog stolje a na podru ju Hrvatske ostala su u funkciji samo konji ka kluba: Zagreb Karlovac Vinkovci i sijek. Ubr o se gase i Vinkovci te ostaju

samo tri vrlo skromne materijalne snage. biljan rad odvijao se samo u Zagrebu.Kao i uvijek kad se padne na najni e grane po inje bu enje i u la . Po inje rasti

interes a konji ki sport ali problem je u tome što nema sportski konja. Kad se javi potreba javlja se i odgovor koji tu potrebu treba adovoljiti. Zagreb a valjuju i rgeli Trebovac, u gaja engleske punokrvnjake prvenstveno radi galopski utrka ali ma om se koriste i u preponskom sportu. Slavonija je puna lipicanaca ali oni ne adovoljavaju sportske potrebe posebno u preponskoj disciplini.

Dolaskom uke Stipi a na lipicansku rgelu apo inje rad na gojidbenoj i gradnji sportski konja na ba i noniusa. uka Stipi donio je sa sobom i Zobnatice tri rasplodna pastu a koji su trebali poslu iti a stvaranje sportski konja. To su bili engle-ski punokrvnjak oktor sin adrana ante sin Kulpina anglonormanac i Jug, polu - a altekinac.

U akovo su s PIK-a Jasinje i Slavonskog Broda preba ene kvalitetne nonius kobile i tako je apo ela proi vodnja doma eg sportskog konja s tri obnati ka pastu a. Na Ergeli je proi veden veliki broj ovi polunoniusa ali oni nisu dali adovoljavaju e re ultate u sportu.

Znanstveni pokrovitelj takve proi vodnje sportski konja u Slavoniji bio je prof. dr. sc. Stjepan Romi koji mi je nakon višegodišnjeg rada na tom projektu jednom prilikom rekao: Kolega radi nanstvene istine morao bi napisati da sam bio u dubokoj ablu-di kad sam smatrao da e nonius biti temelj a stvaranje rvatskog sportskog konja . Bilo bi dobro u jednom radu detaljno opisati i anali irat taj projekt.

Paralelno s radom u akovu na podru je Jugoslavije apo inje uvo sportski konja i ra ni emalja s ra vijenim sportskim konjogojstvom prvenstveno i Njema ke i rancuske. To se naro ito inten iviralo koncem sedamdeseti kada su se pripremale Mediteranske igre u Splitu u sklopu koji su se konji ka natjecanja odr avala u Sinju. Hitno je trebalo pripremiti Konji ku dr avnu repre entaciju Jugoslavije.

Slovenija i Srbija više-manje organi irano su pristupile tom problemu dok se u Hr-vatskoj to odvijalo sporadi no uglavnom na privatnu incijativu. U Srbiju su a potrebe KK-a ilicionar i Beograda uve eni irski hunteri i to kao gotovi konji. Tamo je bilo ak i pokušaja ra nmo avanja ti konja ali nije bilo uspje a jer su to uporabni kri anci. U Srbiju su uglavnom privatno uve eni konji i rancuske. U Sloveniju su privatno konji

uve eni i i Njema ke a institucionalno Slovenija se opredijelila i ve ala na anove-ranski u goj. U Hrvatskoj je najviše konja uve eno u Zagreb. Taj proces apo eo je a potrebe Balkanskog šampionata u Zagrebu.

Jugoslavenska je repre entacija a Mediteranske igre sastavljena po principu brat-stva i jedinstva od ja a a i konja i Hrvatske Slovenije i Srbije. Konji su bili uve eni s ra-ni strana ja a i se s njima baš nisu snala ili i to je re ultiralo ostvarenim re ultatom.

Mediteranske igre u Sinju bile su doka promašene konjogojsko-konjani ke politike u Jugoslaviji ali bile su i okida a ustroj nove koncepcije u konjogojstvu Hrvatske. Na-kon Mediteranski igara u Hrvatskoj poglavito u Konji kom save u inte ivno se vrše pripreme a stvaranje nove koncepcije u goja sportski konja u Hrvatskoj.

Nakon mnogo provedeni rasprava na temu Kojim putem krenuti u doma oj pro-izvodnji sportskih konja uka Stipi direktor ergele PIK akovo napravio je anali u po nati europski u goja sportski konja. I toga je proi ašlo da je našim potrebama najbli i jedan od etiriju veliki njema ki u goja - anoveranski westfalski olštajnski i oldenburški. Konji i ti u goja ve su korišteni u Hrvatskoj i bili su po nati i raniji uvo a.

Za odabir dobavlja a i Njema ke adu en je Mileta Babovi ina e po nati a-greba ki konjanik i repre entativac koji je ivio u Njema koj i bio je vlasnik konji kog pogona. n je obišao sva etiri u goja u sjevernoj Njema koj ali samo je u Savezu uz-gajiva a holštajn konja u lms ornu naišao na ainteresirane a ra govor o poslovnoj suradnji. stali su bili samo a kupoprodaju.

Za mjesto u goja odabran je Poljoprivredni institut u Kri evcima koji je bio u fa i ob-navljanja u ilišni praktikuma. Na taj na in konji e biti jedan od praktikuma koji e funk-cionirati kao proi vodni nukleus a ostvarivanje doma e proi vodnje sportski konja na širem podru ju. dluka je donesena. Ide se u suradnju s Holstein savezom sredstva je osigurala Zajednica op ina Bjelovar i bud etskog viška . koja su preba ena na ra un Instituta koji je bio investitor.

Prva kupnjaKoncem . g. komisija u sastavu . Stipi J. Seleš i M. Babovi odla i u Savez

uzgajiva a holštajn konja u lms orn na ijem je elu bio J. M. Hell. Ra govori su bili stru ni i sadr ajni i tom prilikom dogovorena je poslovno-te ni ka suradnja i odabrane su i kupljene drebne kobile i u gojni linija Ramzes , ottage son i Thusvin .

Veliki problem uvo u strani konja predstavljala je jugoslavenska administracija jer je uvo sportski konja bio ve an u re im do vola. Privatno su se mogli uvo iti samo radni konji a poljoprivredu i to ako je uvo nik mogao doka ati posjedovanje poljopri-vredni površina. I taj uvo morao je biti obavljen jedino posredstvom uvo no-i vo ni podu e a. Postojao je i problem strane valute i uvo ni devi ni prava.

Taj problem riješili smo tako da je Mileta Babovi kupio posjed sa amljištem u Ra-sinji kraj Koprivnice dobio je uvo ne do vole kobile je uve ao u pomo Koope porta Bjelovar koji je imao devi na prava. Nakon uvo a kobile prodaje Koope portu a Institut kobile kupuje od Koope porta. To je bio jedini legalni na in u ono vrijeme.

Kobile sti u u karantenu u Kri evce . o ujka uo i Dana ena . g. Taj datum obilje avamo kao po etak JIDB N IZ RADNJ HRVATSK ŠP RTSK K NJA.

Prva kobila Nordmoeve o drijebila se u karanteni ve 3. o ujka i na svijet je došla mala Cortina o na ena brojem 01. U karanteni su se o drijebile ostale kobile i otada sve se odvija u Poljoprivrednom institutu Kri evci.

Problem je nastao poslije drebljenja jer nije bilo pastu a. Sukladno ugovoru o poslovnoj suradnji i Njema ke je stigla pošiljka duboko smr nutog sjemena. Stiglo je a ono doba sjeme vr unski pastu a: Capitano, andgra 1, Ronald i ontevideo. Na alost ro eno je samo jedno drijebe koje je odma uginulo.

Za nastavak rada dogovorena je nabava pastu a. Njema ki partner na raspolaga-nje nam je dao pastu a Fridericus, sin Farnesea i stare u gojne linije Achil. Došao je

. u dobi od godina a u domicilnom podru ju i a sebe ostavio je drebeta od koji je ak bilo dr avno premirano. U njega su kupljene još dvije kobile: a a od Romana i ilia od Raimonda obje elitne klase.

To je bila mala gojidba u istom u goju ija je prva generacija potomaka Cantata, Lada, Faust 1 imala utjecaj na ra voj konji kog sporta.

Uzgojni ciljd prvog promišljanja pa do koncipiranja osnovne ideje nit vodilja bila je proi-

vodnja kvalitetni sportski konja u Hrvatakoj. Kako projekt oplemenjivanja noniusa a stvaranje sportski konja nije uspio posegnuli smo a stranom genetikom s ciljem

umno avanja i introdukcije u nacionalno konjogojstvo. Budu i da smo uspostavili stru -ni i poslovni kontakt s olštajnskim u gojnim udru enjem bilo je normalno da se ve-emo na nji ov u gojni program. Za po etak smo ga preveli u njega upisali našu no-

menklaturu i smjestili ga u naše podru je. U po etku je bilo amišljeno u gajati samo olštajnsku pasminu u istom u goju. To je bilo predvi eno u ugovoru s njema kim

partnerom. Stili irali smo ig a obilje avanje naši konja a što smo dobili suglasnost Holštajnskog saveza. n danas nedvosmisleno podsje a na rvatski dr avni grb ali on je nastao godina prije ponovog osamostaljenja Hrvatske i ustvari stili irani je stari kri eva ki grb s peterokrakom krunom i umetnutim slovom H u štit grba.

U goj konja u Poljoprivrednom institutu Kri evci u po etku je bio školski prakti-kum. Ra vojem je prerastao okvire praktikuma pa je institucionali iran kao Centar za konjogojstvo i konji ki sport. Vrlo br o postaje na ajan imbenik a konjogojstvo jer je dobio odobrenje a vo enje u gojno - selekcijskog rada a populaciju olštajn konja. Taj posao osim u Hrvatskoj obavlja i a slovenske u gajiva e olštajnske pasmine. Dolaskom konja u Kri evce odma se javlja interes a konji ki sport i ve . osniva se Konji ki klub Kri evci koji radi s konjima u vlasništvu Instituta i na prostoru Instituta.

Širenjem proi vodnje Centar dobiva na aj u emaljskom konjogojstvu jer slijede i primjer prvog uvo a javlja se na ajan interes privatni u gajiva a a u goj takvi ko-nja te dola i do postupnog uvo a. Svi oni stru no su i administrativno ve ani u Centar.

drasli konji postaju na ajan faktor u konji kom sportu a pastusi odla e u posudbu a rasplod u Sloveniju Ma arsku i Srbiju.

Centar od osnutka ima veliki na aj a konjogojstvo i konji ki sport u Hrvatskoj i u Jugoslaviji. Kao stru no i nanstveno poja anje u Institut dola i dr. Josip jubeši i Slavonskog Broda i postaje voditelj Centra i profesor konjogojstva. U sportskom dijelu u Institutu radi i djeluje Zlatko Kavur i Koprivnice koji svojim radom kri eva ke ja a e i konje dovodi do najviši sportski odli ja: osvajaju Prvenstvo Hrvatske i Jugoslavije i lanstvo u Dr avnoj repre entaciji.

FRI ERICUS(Farnese Lad killer – Aldato)

sim po proi vodnji konja vo enju u gojno-selekcijskog rada Centar je imao na-ajnu nanstvenu ulogu jer je više nanstveni radova napisano u Centru i o konjima

Centra. Poseban na aj Centar je imao tijekom godina rada na obra ovanju u enika i studenata i mnogi studenti diplomirali su na konjogojstvu. Kri eva ki kadrovi dali su na ajan obol boljitku suvremenog konjogojstva i konji kog sporta.

Linijska analiza uzgojaPo etni materijal - uve eni kobila bio je: kobile linije RA ES AA, jedna i

linije AN ETER i jedna i linije THUS IN .Njima se pridru io pastu FRI ERICUS, jedan od adnji pripadnika stare ol-

štajnske linije ACHIL, koji je u Kri evcima djelovao do nesretne smrti . I a sebe je ostavio samo potomka. Iako je bio jedini licencirani i premirani pastu nije ostavio više potomaka jer nije bilo kobila. Njega je u Hrvatskoj naslijedio Faust 1, s po-tomka a u Sloveniji Faraon s potomaka u našim knjigama . U nji djelovali su još Farmer 2, Faust 2 i Florijan 2.)

RodoslovljeAachil – Tobias – Favorit – Fanal – Fachmann – Fanatiker – Farnese – FridericusFridericus je prije dolaska u Kri evce u svojem domicilnom u goju u Njema koj

ostavio drebeta od koji je bilo dr avno premirano najviše od svi pastu a onog doba. n je jedan od adnji predstavnika stare linije Aachil koja datira s kraja

. stolje a. Interesantno je da je osniva linija Aachil nastao u incestu i me u brata i sestre. Ni jedan predstavnik te linije do Fridericusa nije imao strani utjecaja. Fridericus je preko svoje majke Fridericie dobio genom engleskog punokrvnjaka Lad killer , a tu je i nameniti djed Aldato (Anblick .

cijenivši da e se Fridericus ubr o atvoriti u rodbinski krug sa svojim potom-stvom . g. nabavljena su dva mlada pastu a i Njema ke: Cal pso (Cal pso 1 – Ton Rod – Consul) i anglonormanske linije Cor de la Br ere i Amades (Ahorn – Capitano – Corsar) tako er i AN linije Almee.

Ti pastusi nai mjeni no su djelovali u Hrvatskoj i Sloveniji kamo su odla ili na posudbu. stavili su relativno mali broj potomaka što treba imati u vidu jer je u nji-

ovo vrijeme bilo malo rasplodni kobila. snivanjem Udruge . populacija kobila pove ala se ali pove ao se i broj djeluju i pastu a. Kako bismo sagledali linijsku sliku proi vedene populacija konja od . do danas poslu it emo se pregledom linijske pripadnosti proi vedeni konja. d ukupno proi vedeni grla situacija je sljede a:

Linija Cor de la Br ere 3 grla 3 Linija Almee (Amadeus) grla 3 Linija Achil (Fridericus) grla 3 Linija Lad killar grla Linija (ra ni 3 grla 3 Anglonormanci (ra ni 3 grla Linija Ramzes 3 grla Pastusi ra ni linija grla Ukupno grla I ovog pregleda jasno je da najve i dio populacije Hrvatskog športskog konja

pripada u gojnoj liniji COR de la BRYERE što je ra umljivo jer je taj pastu a svojeg ivota bio maksimalno iskorištavan i on je sa svojim potomstvom otvorio novi pristup u

modernom sportskom konjogojstvu. Danas se u apadnoj uropi u goj sportski konja stalno unapre uje javljaju se novi osniva i linija u goji su otvoreni miješaju se radi proi vodnje sve bolji konja koji u sportu gotovo nemaju granica.

Veliki doprinos u gojnom boljitku u modernom konjogojstvu daju nove te nologije i te nike naro ito na polju umjetnog osjemenjivanja i embrio-transfera. Te aktivnosti k nama dola e sporo i vrlo skromno bog veliki materijalni ra lika i me u nas i bogati u goja apadne urope. Naši u goji sportski konja ra vijaju se i u neimaštini jer nema moderne i suvisle politike u sportskom konjogojstvu koja bi nas barem pribli ila onome emu te imo.

Nekada smo sa aviš u gledali na vanjski svijet kro rupe na granici provla ili smo pojedina ne konje a sada kad smo dio toga nismo to sposobni iskoristiti.

. Koncem sedamdeseti godina prošlog stolje a stvorila se mogu nost svaranja nove koncepcije u goja sportski konja u Hrvatskoj.

. Zainteresirana grupa entu ijasta i stru njaka u Konji kom savezu Hrvatske ra-bro je odlu ila napraviti iskorak i konvencionalnog konjogojstva prema uvo u i introdukciji nove genetike u doma i u goj.

3. I ra ena je stru na osnovica prona ena su sredstva odabran je strani partner i i vršen je prvi uvo olštajn konja u Poljoprivredni institut Kri evci ( . o ujka

. .. Uvo je i vršen pod danas nepojmljivim akonskim i administrativnim prepreka-

ma u veliku po rtvovnost i rabrost sudionika te akcije.. snivanjem Centra za konjogojstvo i konji ki sport u Poljoprivrednom institutu

Kri evci stvoreni su uvjeti a ra voj sportskog konjogojstva u emaljskom pro-storu.

. Unato skromnim sredstvima i mogu nostima u 3 godina rada i djelovanja utemeljen je u goj koji je preobra io rvatsko sportsko konjogojstvo.

. Hrvatska udruga uzgajiva a športskih konja agreb, predstavlja temeljnu oko-snicu a etablirani emaljski u goj Hrvatskog športskog konja i ne aobila ni je imbenik u rvatskom nacionalnom konjogojstvu.

UZGOJ I ODABIR KONJA S OSNOVAMA ZA DALJINSKO JAHANJE

ordan Šebalj

Opg Šebalj, Paklenica 2, Gornja Jelenska, 31 Popova a(gordan.sebalj@gmail.com)

1. UvodDaljinsko ja anje sportska je konji ka disciplina u kojoj je cilj proja ati o na enu

sta u u prirodi u što kra em vremenu te nakon toga uspješno pro i veterinarski pregled. Pregledom treba ustanoviti da je konj u takvom stanju da ga je mogu e be posljedica po njegovo dravlje odma nastaviti ja ati.

Daljinsko ja anje posljednji se godina ra vija najbr e od svi konji ki spor-tova Svjetske konji ke federacije ( I i ima sve više pristaša. Mogu e je to objasniti potrebom modernog ovjeka a povratkom prirodi mo da dio ra loga le i u injenici da ni u jednom drugom konji kom sportu ne ra vija tako prisan odnos s konjem koji postaje pravi sportski partner ili je ra log što se daljinskim ja anjem mogu baviti sve generacije mo da je to i stoga što ni jedan drugi konji ki sport nije toliko sli an pravoj avanturi ili ato što je daljinsko ja anje više no ostali sportovi i a ov i elja a procjenom vlastiti

granica i mogu nosti a mo da pak ra log le i u injenici da niti u jednom drugom ko-nji kom sportu nije tako lako prona i prijatelje i istomišljenike.

Daljinsko ja anje je jedna od mla i disciplina u Hrvatskoj a ra vija se desetak godina. U tom vremenu ima stalan rast prema broju natjecatelja i prema broju konja koji sudjeluju u natjecanju.

Za sve nas koji se bavimo ovom konji kom disciplinom to nije samo sport. Sve više to postaje na in na koji provodimo ve inu svog vremena polako postaje naš ivotni stil. Trenin i i briga o konjima ajedni ka ja anja kao dio priprema a natjecanja odlasci na utakmice i dru enje s istomišljenicima postaju va an dio našeg ivota. Zadovoljstvo koje nam pru a ja anje i dru enje s našim konjima uvijek je ve e od svog ulo enog truda. Da bismo bili i sportski uspješni da bismo utakmice uspješno avršili s neo lje-

enim i dravim konjem potrebna su nanja i vještine.

2. Odrastanje i uzgoj arapskog konja za daljinsko jahanjeU gojiti i stvoriti konja koji e ostvarivati uspješne re ultate je dugotrajan proces

koji a tjeva stru nost iskustvo te uvjete a odrastanje konja. U procesu treninga i natjecanja puno je lakše raditi s konjima koji su plod našeg u goja i a koje namo što od nji mo emo o ekivati tj. po najemo nji ove prednosti i mo emo ispraviti nedostatke be puno gubitaka.

Odrastanje konjaDa bi stvorili dobro i ki i psi i ki ra vijeno grlo potrebno mu je omogu iti nekoliko

speci ni uvjeta a ivot i ra voj:. mogu iti kretanje po prostranim pašnjacima (minimalno ektar po grlu u

i obilju rane (trave i vode.. Potrebna je ra nolika kon guracija terena na pašnjacima (ravno i brdovito .

3. Vrlo je bitno da mladi konj do svoje 3- godine ivota boravi sata na slo-bodi bog pravilnog ra voja plu a i stvaranja otpornosti na vremenske uvjete (kiša snijeg vjetar niske i visoke temperature blato i ne kon umira ništa osim osnovne rane (sijeno trava ob .

. Za sklonište je potrebno pro ra no i su o sklonište (lauf-štala atvoreno s tri strane gdje dola e na ranu i odmor.

. Po eljno je da tlo ispred lauf-štale ili ostalog oblika skloništa (npr. stablo bude tvrdo (sitni kamen bog formiranja kopita i ra loga što konji naj eš e borave na tim mjestima pri sklanjaju od sunca ili kiše.

. U vrijeme ladni dana konji moraju imati neograni ene koli ine sijena.

. S konjima je potrebno u samoj mladosti ra vijati štalsku kulturu poput primanja ulara vo enja na ularu etkanja i podi anja nogu.

Uzgoj U goj konja je sam po sebi vrlo opširna i animljiva tema be ob ira u gajamo li

konja a odre enu disciplinu ili isto i ljubavi prema konjima. Svaki tip u goja je pose-ban i tra i mnogo nanja. U gojiti odli nog konja a daljinsko ja anje je vrlo a tjevan proces i aista je teško odabrati dobitnu kombinaciju.

Kombinacija odabrani muški i enski grla temelji se na pedigreu što na i da oba roditelja i nji ovi predci moraju biti prakti no ispitani u sportu. Što je više podataka dostupno o predcima i nji ovim re ultatima to imamo jasniju sliku što i ašto odabrati. No be ob ira na doka e najva nija stavka je iskustvo u promatranju konja odnosno dobro i kriti no oko promatra a na što se nadove uje i ja a e iskustvo. Ispravno oci-jenjena kobila i s dobrim re ultatima nije doka da e sa i vrsnim pastu om dati vr un-sko grlo. Prilikom ja anja iskusan ja a e odma amijetiti prednosti i nedostatke koji mo da nisu bili vidljivi.

Kada smo uvjereni u dobar pedigre i imamo re ultate ispita radne sposobnosti moramo obratiti pa nju na slijede e osobine pri odabiru konja a daljinsko ja anje. Ho-dovi i kretnje u kasu i galopu moraju biti i dašne i lepršave da konj što lakše (minimum umaranja prela i adane udaljenosti.

Primjer odabira pastu a: ako kobila ima prirodnu tvrdo u i i dr ljivost dobar puls ali joj fale kvalitetne kretnje tra imo joj pastu a koji ima dobru akciju odova lepršavost i sve ostale kvalitete koje njoj fale. Vrlo je va no da pastu ima sve osnovne kvalitete i ra loga što na taj na in i bjegavamo naslje ivanje loši svojstava a i ato što je upravo on taj koji korigira nedostatke kobile.

ksterijerno što bolji konj je po eljan ne samo radi ljepšeg i gleda što u daljinskom ja anju nije presudan element pri odabiru ve ato što e se ispravan konja te e o lje-diti i manje umarati pod optere enjem.

sim tjelesni kvaliteta kod konja a daljinsko ja anje se tra i i odre eni karakter koji se naslje uje ali i uvelike ovisi o odgoju. Psi ološko ra vijanje konja je jedna od najva niji stavki koja se najdu e i najte e ra vija. Konj s karakterom koji nije podoban a daljinsko ja anje ne mo e napraviti dobar re ultat be ob ira na i ke predispo i-

cije koje ima. ni konji koji su vatrenog i estokog tempramenta e se vrlo br o istrošiti i ispucati snagu kao i vrlo sen ibilini konji i konji sa velikom eljom a doka ivanjem. S druge strane a lijene konje je potrebno veliko ja a e umije e i sposobnost motiviranja

konja tokom utakmice i to je jedan od ra loga ašto se takvi konji esto isklju uju i ove discipline. Tre i problem javlja se kod vrlo pametni konja koji jednostavno tra e puno rada i potrebno i je vrlo dobro po navati. esto i na natjecanjima jaši osoba koji i odra uje treninge s takvim konjem. Dakle mo emo re i da se a daljinsko ja anje tra i konj stabilan u glavi i s velikom eljom a kretanje koju je stekao u uvjetima odrastanja (danono no kretanje .

Dobar u gajiva olakšava posao treneru. Moramo nati da se loše osobine lakše naslije uju od dobri i bog toga je prava umjetnost stvoriti konja koji adovoljava na-brojane kriterije be koji nema uspješnog konja.

3. Odabir konja za daljinsko jahanjeStvaranje konja a daljinsko ja anje je dugotrajan proces jer najve i napori i naj-

va nije utakmice a konja dola e nakon 3- godina. Zato je vrlo bitno na samom po etku odabrati konja podobnog a tu disciplinu. dabir je kompliciran bog više bitni faktora koji ajedno utje u na funkcionalnost i prirodni talent konja:

. Pasminska pripadnost - va no je da grlo koje se kupuje ili bira a daljnji rad ima što više arapske krvi jer kvalitetna polukrvna grla imaju jednake a esto i bolje re ultate.

. ksterijer i kretnje - sna na konstitucija armoni na gra a pravilan stav lagane i lepršave kretnje.

3. Porijeklo i re ultati roditelja - povijest predaka i re ultati ispita radne sposobnosti.. Uvjeti odrastanja - uvjeti u kojima je odraslo grlo kod u gajiva a.. Zdravstveno stanje konja - povijest bolesti ako je grlo bolovalo od odre eni

bolesti u mladosti.Arapski konji a valjuju i svojoj anatomiji i iologiji ispiranju mlije ne kiseline i

miši a i la enju krvi mogu pod punim optere enjem prevaljivati velike udaljenosti i to je na ajka koja i stavlja na prvo mjesto. Svoje osobine i nimno dobro prenosi na svoje potomke pa u kri anju s drugim pasminama daje konje koji su se poka ali jednaki a e-sto i s boljim re ultatima u daljinskom ja anju. Doka tome je veliki postotak (preko arapski konja i konja s velikim postotkom nji ove krvi u samom vr u daljinskog ja anja.

Pasmine koje se uspješno koriste i kri aju a daljinsko ja anje su engleski pu-nokrvnjak kasa i (ameri ki i francuski a altekinski konj šagija arapski konj ra ne pasmine brdski konja i kao glavni meliorator arapski punokrvni konj.

4. Trening konja za daljinsko jahanjeNajbolji savjet koji ete ikada dobiti je: Upo najte svog konja . Svaki je konj kao i

svaki ovjek i sportaš individualac koji je poseban i ra li it od drugi . no što jednom konju odgovara drugom se ne e svidjeti ili e mu ak naštetiti. Stoga treba u eti u ob ir da svaki tip treninga ili osnove treninga treba konstantno prilago avati svakom pojedi-nom konju. U ob ir treba u eti starost konja na in na koji je odrastao njegove uro ene

i ke predispo icije ali i njegov karakter sposobnost u enja i osje aje. To je ra log ašto se trening konja ne smatra samo nanoš u ve pomalo i umjetnoš u jer sposob-

nost trenera vlasnika ili ja a a da upo na konja i da ga ra umije aista je umjetnost. Vrijeme provedeno s vašim konjem i van treninga i u etno je vrijedno bilo to šetanje timarenje ili masiranje.

Kada govorimo o treningu sportski konja a bilo koju vrstu natjecanja treba s va-titi da se radi o dugotrajnom kontinuiranom procesu koji a tjeva posve enost i r-tvovanje i koji se nipošto ne smije po urivati. sim treninga konja i ja a mora biti u odgovaraju oj kondiciji da ne bi bog svog umora konju ote avao treninge i natjecanje.

Za stvaranje vr unskog konja a daljinsko ja anje potrebno je nekoliko godina. Miši i srce i krvo ilni sustav ra vit e se relativno br o no tetive ligamenti globovi i kosti trebaju nekoliko godina da se u vrste i ra viju u potpunosti. Prije po etka bilo ka-kvog treninga konj mora biti o iš en od para ita i biti u stanju a ja anje dakle uredni kopita i ne predebeo ili premršav.

Po etak treninga a predstoje u se onu po inje u imi. Zimski trenin i kre u sa laganim šetnjama i kasom svaki drugi dan. Takav inte itet treninga traje 3 do tjedna. Nakon toga je potrebno napraviti plan i program treninga a mla a i starija grla kojim e trenirati u predstoje oj se oni.

Mladi konji se spremaju a prvu utakmicu od kilometara najmanje mjeseca. Prvi mjesec sastoji se od oda i kasa od do sata svakog drugog dana. U takvom treningu koštani sustav lagano se gradi i o vrš uje a tako i kardio-vaskularni. Drugi mjesec inte itet treninga se poja ava vremenski i dva puta tjedno se odra uju lagani radni galopi du ine od do metara u dva intervala. Na taj na in konj trenira sve dok konj ne poka e da su trenin i prelagani svojim veselim polaskom na ja anja i pre-velikom aigranosti. U tom slu aju se pove ava inte itet treninga.

Nakon dva mjeseca radi se orijentacijski plan treninga a mladog konja:3. mjesec - prije svakog treninga obve no agrijavanje.

. dan - ravna dionica kilometara kas prosje na br ina km /

. dan - brdovita dionica kilometara od kas galop prosje na br ina od do km/

3. dan - ravna dionica kilometara kas prosje na br ina km/. dan - odmor. dan - brdovita dionica kilometara od - kilometara kas prosje na br ina

km/. dan - ravna dionica - intervalni trening kilometara kas - metara ken-

ter pau a metara galop - kilometara kas. dan - odmor

. mjesec - du ina dionice se pove ava ali ne i br ina.. dan - ravna dionica kilometara kas prosje na br ina km. dan - brdovita dionica kilometara kas kilometra od 3 kilometra kas

prosje na br ina u kasu od do km/3. dan - odmor. dan - ravna dionica kilometara kas kilometar od metara kenter

kilometar od metara kenter. dan - ravna dionica kilometara kas kilometar od metara kenter

kilometar od metara kenter kilometar od metara kenter 3 kilometra kas

. dan - odmor

. dan - brdovita dionica 3 kilometra kas metara kenter u brdo kilome-tar od metara kenter u brdo kilometar od kilometara kas

Konj se starijim smatra od svoje godine na dalje. Takva grla se pripremaju a utakmice od i kilometara. Na in treninga je u principu isti kao i a mlade konje s ra likama u duljinama distance i br inama treninga. Bitno je napomenuti da ako se konj priprema a utakmicu od ili kilometara ukupni tjedni trenin i ne smiju prela iti odnosno kilometara.

Taktika ja anja a utakmicu mora biti pravilno ra ra ena i u naprijed je potrebno postaviti cilj a ja a i par (konj-ja a . Bitno je imati realna o ekivanja u ve i s plasma-nom na natjecanju odnosno nati a koliki je napor konj spreman odnosno pripremljen ja ati u skladu s mogu nostima i nanjem racionalno optere ivati konja redovno kon-trolirati i osluškivati konja i bitno je imati na umu da je pobjednik svaki ja a i par koji avrši utakmicu.

Trenin i konja a daljinsko ja anje traju mjesecima s ciljem da se dosegne mak-simum sportski perfomansi konja odre en njegovim genetskim potencijalom. Pravilno do irani napori dobro i abranog trajanja i inte iteta stimuliraju tikva i organe i a ivaju i procese nji ove prilagodbe na optere enja: tetive globovi i kosti postaju vrš e srce plu a i krvo ilni sustav u inkovitiji miši i sna niji i i dr ljiviji. No pove amo li inte itet ili trajanje napora i nad neke granice tkiva i organi se više ne mogu prilagoditi prejakim naporima ime se sportske perfomanse smanjuju. Da bi se i bjegle takve situacije i da bi odr avali formu konja uvijek na visokom nivou tijekom procesa treninga potrebno je kontrolirati dravstveno stanje konja.

Va no je da se kontrolira:. Tjelesna temperatura - strategijama odmora i la enja konja je potrebno smiriti

i osvje iti. Maksimalna vrijednost u tom trenutku ne smije biti ve a od 3 C jer uka uje na pregrijanost konja ili na potencijalne bolesti. Sve sumnje je potrebno ukloniti.

. Rad srca i plu a - nji ov rad se provjerava stetoskopom. Normalan puls konja u mirovanju je od do otkucaja u minuti. Maksimalni puls nakon treninga i nakon la enja kao što je to i na utakmicama ne smije biti i nad otkucaja u minuti.

3. Disanje - disanje ovisi o temperaturi okoliša vla nosti raka i masi tijela konja. Karakter disanja opisuje se kao: normalno disanje ubr ano disanje ubr ano i plitko disanje - da tanje i teško disanje. Ako konj vata rak dubokim i br im di-sanjem radi se o velikoj potrebi a kisikom što daljnjim treningom mo e dovesti do o biljni dravsteni problema.

. Hidracija i de idracija - stupanj idracije odnosno de idracije provjeravamo pregledom vidljivi slu nica vremenom punjenja kapilara elasti noš u ko e vremenom punjenja jugularne vene i karakter noja. Slu nice oka pregledavaju se na na in da se palcem i ka iprstom i vrne vije a tako da se vidi spojnica oka i tre i o ni kapak. Punjenje kapilara odnosno stanje kapilarne cirkulacije odre-uje se pritiskom na slu nicu usta i nad krajnjaka gornje vilice. Ako punjenje

kapilara i nosi više od 3 sekunde a slu nice su su e i ljepljive to upo orava na lošu cirkulaciju.

Punjenje jugularne vene se provjerava tako da se vena pritisne neposredno prije prednjeg grudnog otvora. i iološki se ona napuni krvlju unutar do sekunde. la-sti nost ko e provjerava se štipanjem ko e u podru ju ramena. ubitkom teku ine smanjuje se elasti nost ko e i ko ni nabor se sporije vra a u po etni polo aj. No ela-sti nost ko e mo e biti smanjena i bog manje koli ine masti u potko ju što i treba biti kod konja u dobroj kondiciji. vaj test otkriva tek natno de idriranog konja.

Slika 1. Pregled slu nice oka i provjera stanja kapilarne cirkulacije radi utvr ivanja eventualne de idriranosti

Izvor Edukacijski konji ki kamp za daljinsko jahanje - bornik radova, 200 .

Slika 2. Mjesto pritiska na jugularnom lijebu i provjera elasti nosti ko e

Izvor Edukacijski konji ki kamp za daljinsko jahanje - bornik radova, 200 .

Prije pranja konja treba provjeriti karakter noja. Vodenast noj na i da stupanj de idracije nije kriti an dok pjenušav noj uka uje na na ajan gubitak teku ine

. Peristaltika - peristaltika crijeva uje se stetoskopom. Šumovi crijeva nastaju bog micanja crijeva i mješanja sadr aja u njima. Pored postojanja crijevni

šumova bitna je i nji ova kvaliteta. Zbog veliki a tjeva krv i crijeva se preu-smjerava u miši e. To u rokuje smirivanje peristaltike i i stišavanje šumova. Tu nastaje problem jer osim dugotrajni dravstveni posljedica koje mogu nastati ako konj nastavi trenirati bog slabljenja peristaltike i cirkulacije krvi de idracija se poja ava. Isto tako treba obratiti po ornost i na koli inu i kon istenciju fece-sa. Ako je feces su i tvrd to upu uje na de idraciju.

. Poreme aji disanja i treperenje ošita - jakim nojenjem gube se elektroliti (kalcij kalij klor natrij i magne ij što dovodi do poreme aja neuromuskulaturne ravno-te e. ivci postaju prenadra eni osobitno glavni dišni miši (dijafragma ošit te on pod djelovanjem prenadra enog ivca po inje treperiti u ritmu otkucaja srca. To se mo e vidjeti i opipati kao kontrakcije miši a trbu a koje su usporedne s otkucajima srca. Konji s ovim problemom se povla e i treninga i idu na obave-an odmor.

. Mokrenje - mokrenje a vrijeme pau e dobar nak jer upu uje na dobru idraci-ju organi ma. No bitno je provjeravati koju koli inu mokra e konj i lu uje i koje je kvalitete. Ako konj mokri malo i jako koncentriranu mokra u na i da raste stupanj de idracije.

. i i ki i gled konja - na temelju stava tijela konja i njegovog raspolo enja mogu se dobiti va ne informacije o stanju njegovog organi ma. Konj mora biti iva-an bistrog pogleda i jesti s voljom. De idrirani konj je opušten tupog pogleda

upali o iju poluspušteni kapaka i be elje a ranom i vodom.. Tonus miši a - miši i moraju biti gipki i savitljivi. Zamor u rokuje podr tavanje

miši a bog neravnote e vode i elektrolita. Ako se pri la enju naglo o lade miši i e se po eti gr iti. Zato je va no pa ljivo laditi ivotinje odnosno velike miši ne mase poput sapi postepeno laditi. r evima su skoloniji konji koji se rane velikom koli inom ugljiko idrata i proteina sa smanjenom koli inom sele-

na i kalija u rani.. Me ani ke povrede - svako odstupanje od normalnog oda smatra se šepa-njem a nastaje kao re ultat smetnji u funkciji udova. Šepanje u rokuju sljede i initelji: bol uvjetovana upalnim procesima me ani ka smetnja koja onemogu-uje gibljivost pojedini dijelova uda parali a ivaca trombo a ve e krvne ile.

Vrlo je va no tokom svakog treninga i poslije pregledavati konja u odu i kasu i reagirati na najmanju sumnju. Još jedan od esti problema koji se javljaju su povrede le a naj eš e u rokovane lošim sedlom ili podsedlicom koje ako ne budu otkrivene na vrijeme mogu dovesti do trajni posljedica.

Pove ava li se radna kondicija konja najlakše emo sa nati mjerenjem pulsa. Puls konja raste s optere enjem u odu mo e biti oko otkucaja u minuti tijekom kasa okom o/min u laganom kenteru oko o/min. Vrijednosti su ra li ite od konja do konja no što je nama naj animljivije mijenjaju se kako je naš konj bolje utreniran. Za pra enje poboljšanja kondicije konja potrebno je ja ati mjere i puls istom sta om te istom br inom. Uspore uju i vrijednosti pulsa tokom ja anja na toj sta i na po etku tre-ninga s onima nakon mjesec dva ili šest mjeseci treninga vidjet emo da je puls našeg konja pri istom radu postupno manji no što je bio na po etku perioda treniranja. Što je konj bolje pripremljen ima pri istom radu manji puls. Ako smo dosegli maksimum kondi-cijske pripremljenosti konja puls e mjeren na našoj testoj sta i pri istoj br ini kretanja imati najmanju vrijednost.

Hranidba konja za daljinsko jahanjeHranidba konja a daljinsko ja anje se ra likuje od ranidbe a druge konji ke

discipline osobito a utrke. Na natjecanju daljinskog ja anja konji savladavaju velike udaljenosti i tom prilikom koriste aerobne iološke procese. U tom slu aju glavni i vor energije su masti a ra liku od utrka u kojima prevladavaju anaerobni procesi gdje

su to ugljiko idrati. Sukladno takvim iološkim procesima ranidbom treba pripremiti konje. Kod konja koji ostvaruju kratkotrajne ekspolo ivne aktivnosti treba stvoriti što ve e re erve glikogena u jetri i miši ima a kod konja koje o ekuju dugotrajni napori srednjeg i teškog inte iteta ranidbom u pripremnoj fa i treba stvoriti re erve masnog tkiva. Zali e masti i produkti nji ovog sagorijevanja slobodne masne kiseline trigliceridi i glikogen su dodatni i vori energije a dugotrajno kretanje koji se prikupljaju primarno i prete no i volumino ne rane i kvalitetne paše. visno o potrebama is rani se još mogu dodavati biljna (sojino suncokretovo i riblja ulja ija je metaboli ka ra gradnja slo enija te a tjeva privikavanje minimalno dana.

U pripremnoj fa i ranidba konja se prilago ava programu treninga tako da se top forma postigne prije po etka natjecanja.

nergija u organi mu se mo e proi voditi na dva na ina:. Aerobno (s kisikom - u ovom slu aju se dovoljno kisika isporu uje miši ima tako

da se ugljiko idrati masno e i proteini pretvaraju u uglji ni dioksid i vodu a mli-je na kiselina se uklanja momentalno. Na ovaj na in miši i mogu raditi satima.

. Anaerobno ( be kisika - gluko a i glikogen se spaljuju i troše. Konj mo e raditi u maksimalnoj sna i do sekundi a kada to traje du e konj po inje koristiti mlije nu kiselinu tj. njen sastav. Konji a daljinsko ja anje mogu imati problema ako koriste anaerobni sustav u bilo kojem trenutku.

Mlije na kiselina nije kako se dugo mislilo otpadni produkt koji se stvara u miši i-ma ve je i vor energije i koriste je mito ondriji unutar stanica. Crvena krvna rnca je-tra bubre i miši i pa i mo ak koriste laktate mlije ne kiseline te i pretvaraju u gluko u.

Krmiva i dodatciPola e i od vlastiti iskustava i konstatacija proi la i da su a ranidbu konja opti-

malna krmiva proi vedena na prirodni na in. Konj je ivotinja prirode i prostora i najbolja ranidba je ona koju nala i na pašnjaku.

Pašnjak i pašaPašnjak je konju nenadomjestiv prostor a ivot i ra voj ne samo bog pre ram-

beni potreba nego i bog kretanja i boravka na raku i suncu. Na pašnjaku se konj optimalno rani i adovoljava sve ostale svoje potrebe. Pašnjak nikada nije prevelik i be njega nema kvalitetnog u goja podmlatka. Krma koju konj sam u ima na pašnjaku adovoljava sve osnovne iološke potrebe.

SijenoU periodu kada nema paše ili elene krme sijeno im je glavna amjena. Kod spre-

manja sijena treba obratiti po ornost na vrijeme košnje i na in sušenja. Postoji pravilo da konju a daljinsko ja anje sijeno uvijek mora biti dostupno a jelo. Sijeno livadni trava i djetelinsko travni smjesa dobro je i balansirana krma.

Sinonim a ranidbu konja je ob. To je naj eš e korištena itarica u obrocima ko-nja. Zob je ranidbeno i balansirana i primjerena konjima. sim ranidbeni sastojaka proteina ugljiko idrata i celulo e ob sadr i alkaloid avenin koji konjima daje ivost. U ranidbi je ob jedinica a ranidbenu vrijednost ( ob krmna jedinica .

Je am je tako er prikladno krmivo a ranidbu konja. n sadr i oko krmne vrijednosti i i nimno je dobar u kombinaciji sa obi ili kao amjena a ob i van sportske se one.

Kukuru se ograni eno mo e koristiti u obrocima a konje ali nije preporu ljiv a pre ranu konja u daljinskom ja anju.

Ostala krmiva, minerali i vitaminski dodaciKod ranidbe konja a daljinsko ja anje koriste se i ra ni industrijski proi vodi po-

put pšeni nog posija i ra ni vrsti sa me koji su i vstan dodatak obroku kojeg konji radije jedu.

d mineralni dodataka najviše se koristi sol sama ili u smjesi s drugim mineralima.Vitaminski preparati koriste se u slu ajevima kada je potrebno poboljšati uravnote-

enost obroka i kada i krma ne sadr i u dovoljnim koli inama.

Sportska hranaU svijetu postoje mnoge tvrtke koje se bavi proi vodnjom spotski rana a konje u

svim disciplinama. Konji a daljinsko ja anje koji su u o biljnom i inteni ivnom treningu gdje tijelo podnosi velike napore i troši se u sve navedeno jedu i sporstku ranu (sport-ski mi . Sportski mi se proi vodi prema posebnim receptima koji odgovaraju konjima i nji ovim sportskim karakterima temelje se na potrebama konja nji ovim pre rambe-nim navikama probavi i individualnim kvalitetama. Sirovine su pa ljivo odabrane ne samo bog kvalitete ve bog lakše probavljivosti absorbcije rane me usobne pove-anosti i organolepti ki svojstava. U sebi esto mogu sadr avati elektrolite i vitamine

koji adovoljavaju potrebe u fa ama treninga.

Hranidba tokom pripremaPola e i od konstatcaija kojim se krmivima i dodatcima rane konji a daljinsko

ja anje mo emo napraviti obrok a grlo koje je polo ilo sve uvjete a utakmicu od kilometara.

Tablica 1. Primjer dnevnog obroka

Izvor: Interni podaci OPG-a Šebalj, 2014.

VRIJEME ZOB (g) SIJENO (g)jutro podne ve er 33

vom obroku se ovisno o individualnim potrebama grla mo e dodavati sportski mi sojino ili suncokretovo te riblje ulje pšeni no posije i elektroliti u obliku pra a. Uko-liko grlo ima mogu nost ispaše po volji koli inu sijena u obroku treba smanjiti.

I nimno je va no nati da se obrok konja a daljinsko ja anje ne treba suplemen-tirati (nadopunjavati s proteinima i ra loga što konji na taj na in dobivaju preveliku koli inu amonijaka koji stvara umor. Isto tako da bi se amonijak i bacio i organi ma konj mo e potrošiti puno vode što mo e dovesti do de idracije koja je veliki problem u ovoj disciplini. Te raser jedan od najpo natiji trenera daljinskog ja anja -i i -i godina je tvrdio da je doka ao direktnu pove anost podi anja pulsa konja s pre ranom bogatom proteinima.

Ra ina glikogena u miši ima konja prije utakmice je klju ni faktor a to koliko konj br o mo e tr ati. Nivo glikogena u krvi i jetri na po etku utakmice je puno va niji od ono-ga što konj jede tokom natjecanja. Miši i koji su puni glikogena mogu raditi br e i ja e. Vrijeme ranjenja i i bor rane e natno utjecati na to kako e konj iskoristiti po ranje-nu energiju ako ide na trening ili utakmicu. Ako konj ide u trening manje od sata prije nego što je bio na ranjen past e mu še er u krvi. Pri pravilnom ranjenju i treningu potrebno je posti i da nivo še era pada polako tokom napora da miši i budu u mogu -nosti dr ati br inu. Istra ivanja su poka ala da nakon do sata nakon ranjenja s itaricama nivo še era u krvi raste. Nakon do 3 sata nakon ranjenja gluko a pada

i u to vrijeme obavljanje inten ivni treninga nije preporu ljivo i dravstveni ra loga.

Hranidba prije i tokom natjecanjaAko se od konja o ekuje uspješno avršavanje natjecanja be loši posljedica

potrebno se pridr avati neki jednostavni pravila.Kada je konj u mirovanju do 3 dana prije natjecanja koli inu itarica je potrebno

reducirati a esto i potpuno i baciti. Prije dugi putovanja na natjecanja preporu a se konju dati sredstvo u obliku paste koja ra gra uje mlije nu kiselinu i sprje ava uko e-nost miši a tokom putovanja.

Za vrijeme utakmice pri odmoru nakon veterinarskog pregleda konja se treba pr-venstveno raniti sijenom svje om travom i mrkvom. Va no je da rana ima niski glike-mijski indeks. Pri du im utakmicama nakon prije eni kilometara mogu se dodavati proklijani je am i ob ali u malim koli inama i ra loga što konj a vrijeme utakmice tro-ši re erve koje je sticao a vrijeme priprema. visno o vremenskim prilikama naj eš e pri velikim vru inama potrebno je davati elektrolite u što je va no da konj kon umira puno vode.

Nakon avršenog natjecanja konj se mo e poja ano raniti koncentriranom ra-nom radi br eg oporavka u laganu šetnju pod sedlom do 3 dana nakon natjecanja.

vo predavanje napisano je na temelju re ultata i dugogodišnjeg rada moje obitelji i mene samog i prou avanjem i dani radova o u goju i radu s arapskim konjima te u pomo savjeta stru ni osoba koje se profesionalno bave ovim sportom više od 3 godina.

Arapski konji su bog svog uro enog talenta odnosno bog svog br og oporavka nakon veliki napora i svi drugi predispo icija poput i dr ljivosti snage i skromnosti

u velikoj prednosti naspram drugi pasmina i to je ra log bog kojeg su najviše astu-pljeni u daljinskom ja anju. Moramo biti svijesni da su elementi poput u goja ranidbe i treninga koji su vo eni iskustvom i stru nim nanjem ti koji oblikuju uspješnog konja. Va no je apamtiti i uvijek imati na umu da uspje posti e par ovjek-konj.

Hrvatska ima odli ne uvjete a u goj konja pa tako i a ugoj arapski konja. Po-eljno je da se u u goj uklju i što više mladi i novi u gajiva a jer u dobre uvjete i

stru nu edukaciju koju je danas mogu e dobiti i u našoj dr avi mogli bi se u gajati kva-litetni arapski konji od genetike koja ivi na ovim prostorima više od godina.

U sve opisano elja mi je bila potaknuti u gajiva e svojim primjerom da nastoje u gojiti dobrog arapskog konja a daljinsko ja anje atim ga staviti u trening kod isku-snog trenera i na kraju u dobre re ultate prodati grlo kao gotov proi vod.

Daljnjim u gojem trenin ima i sudjelovanjem na velikim svjetskim natjecanjima naš rad se i dalje nastavlja i prema dosadašnjim re ultatima a o ekivati je veliki uspje . S novim i a ovima dola imo do novi iskustava koji e uvijek biti i na sve napisano u ovom radu mo emo se samo nadopunjavati.

i v.prof.dr.sc. Antun Kosteli mr.sc. oran Csik dr.med.vet.

avod za op e stoa ratsvo, Agronomski akultet, Sveu ilište u agrebu(akostelic@agr.hr)

eterinarska ambulanta Gejzir d.o.o. ubrava, agreb(goran.csik@gmail.com)

Uvod Bolesti dišnog sustava mogu u rokovati velike troškove u u gojima konja. Pored

troškova lije enja javljaju se i drugi gubitci naro ito kod sportski konja. Konj koji ima problema s dišnim sustavom ne mo e biti u treningu bog mirovanja atim uslijed du-gotrajnog oporavka ne mo e sudjelovati na natjecanjima što mo e u rokovati dodatne gubitke vlasniku. Pojedine bolesti dišnog sustava konja mogu dovesti do drasti nog pada vrijednosti ivotinje kao što je npr. kod sipljivosti. Veliki broj bolesti dišnog sustava mo emo sprije iti ili ri ik od pojave svesti na najmanju mjeru odgovaraju im smješta-jem ranidbom vakcinacijom i drugim a vatima. U roke oboljenja dišnog sustava mo emo podijeliti u dvije velike skupine: ara ne i ne ara ne. Ukratko e biti opisane bolesti dišnog sustava konja s kojima se susre u u gajiva i u Hrvatskoj.

Bolest je koju po naje ve ina u gajiva a konja neovisno o pasmini i na inu u goja. Do danas nije u potpunosti utvr en me ani am nastanka sipljivosti. Jedino što se na da je a sada bolest nei lje iva.

Smatra se da je bolest najve im dijelom alergijske prirode kojoj pogoduje dr anje konja u prašnjavim odnosno loše pro ra enim stajama (Slika atim ranidba konja krmivima aga enim prašinom i plijesnima.

Slika 1

Pljesnivost se naro ito javlja kod nedovoljno osušenog sijena ( upareno . U ro -nici u plu a ula e udisanjem. Prašina u raku staje pored lošeg pro ra ivanja mo e biti posljedica korištenja prašnjave slame a steljenje. Prilikom nastiranja ili kretanja konja dola i do podi anja prašine koju atim konj udiše. Do udisanja prašine mo e do i i kad konji spavaju. (Slika .

Pojavi bolesti mogu pogodovati i stalni štalski na in dr anja kao i neke virusne bolesti dišnog sustava. Dob ivotinje tako er mo e pogodovati nastanku bolesti jer je utvr eno da u ve ini slu ajeva obolijevaju starije ivotinje.

Znakovi bolestib irom da se bolest dugo i polagano ra vija prve nakove je teško uo iti ili po-

ve ati sa sipljivosti. Kod ra vijenog oblika bolesti klini ka slika se o ituje poreme ajem u disanju npr. i disaj u dvije fa e atim cijano a slu nica i ono što ve ina u gajiva a sama primijeti - t v. lijeb sipnje i a luka rebara. Kod pojedini konja se mo e javiti i t v. analno disanje prilikom kojeg kod i disaja dola i do i bacivanja anusa. Kod ranjenja konj esto kašlje (su i kašalj naro ito ako ga ranimo prašnjavim sijenom.

visno o na inu korištenja konja bolest se ra vija sporo i dugotrajno ovisno o kom-plikacijama. Kod i ra ito ra vijenog oblika bolesti konj gubi na te ini pojavljuje se sla-bokrvnost (anemija i nije sposoban a rad. Tako er javljaju se edemi ( otekline na nogama i trbu u. ivotinja ugiba uslijed atajenja srca ili gušenja.

Dijagnozab irom da se bolest dugo i sporo ra vija dijagno u je vrlo teško postaviti na po et-

ku bolesti. Postavljamo je na temelju klini ke slike a jedna od metoda je i proba rada. Konju se i mjere vrijednosti temperature i disanja a atim se i lo i i kom naporu nakon ega se ponovno mjere temperatura i disanje. Broj udisaja se mora spustiti na

iološku granicu unutar 3 minuta a temperatura nakon minuta. Svako odstupanje upu uje na sipljivost.

Kao što smo naveli bolest je nei lje iva. Terapija je simptomatska odnosno daju se lijekovi kojima je osnovni cilj ubla iti simptome bolesti. U slu aju da je bolest dijagno-sticirana potrebno je u najve oj mogu oj mjeri sprije iti doticaj konja s prašinom u staji ili tijekom ranjenja. Utvr eno je da dr anje konja na svje em raku (paša koral mo e dovesti do na ajnog poboljšanja dravlja.

Slika 2

Preventiva bolestisnovna preventiva sipljivosti je dr anje konja u istim i pro ra nim stajama. Zatim

im je potrebno omogu iti što du i boravak na svje em raku. Tako er kako bi se sprije-ilo udisanje prašine pojedini vlasnici prskaju sijeno vodom.

Bolest se javlja naj eš e kod mladi konja a u rokovana je bakterijom Strepto-coccus equi. Prisutna je u cijelom svijetu i Hrvatskoj. I vor bolesti su ara ene ivotinje a u ro nik se širi kontaktom rakom ranom vodom i opremom koja se koristi u staji.

Pretpostavlja se da su neke ivotinje sklonije oboljenju emu pridonosi i ki na-por loša igijena smještaja i prijevo .

Znakovi bolesti Bolest apo inje visokom tjelesnom temperaturom gubitkom apetita i apatijom.

Dola i do pojave otekline i bolnosti u podru ju drijela konj teško guta ranu i vodu esto je vra a kro nos i pritom mršavi i postaje slabiji. Javlja se naticanje eljusni

limfni vorova (Slika 3 koji su pritom bolni topli i a nekoliko dana bog nakupljanja gnoja pucaju. I nosnica se cijedi gnojni sadr aj. Za bolest je karakteristi no da dola i do upale ra ni vre ica koje se atim ispune gnojem. Uslijed nelije enja mo e do i do itavog ni a komplikacija.

Slika 3 drebe ak

DijagnozaBolest nije teško prepo nati na temelju prije opisani nakova. Sigurnu dijagno u

postavljamo doka om u ro nika.

Ra vojem antibiotika lije enje drebe ka je danas rutinsko pod uvjetom da se pra-vovremeno dijagnosticira.

PreventivaŠirenje bolesti sprje avamo odvajanjem sumnjive ili oboljele ivotinje. Kao i kod

brojni drugi bolesti dišnog sustava preventivu treba temeljiti na dr anju konja u istim i pro ra nim stajama.

INFLUENCA KONJABolest je prisutna u cijelom svijetu a u Hrvatskoj je dijagnosticirana . godine

(Cvetni i suradnici i od tada je trajno prisutna u u gojima. U ro nik bolesti je virus koji se br o širi rakom. Prema nekim istra ivanjima virus se kašljem širi i do trideset metara od konja. Problem je tako er što virus mo e du e vrijeme pre ivjeti u okolini (npr. na sijenu i tako predstavljati opasnost a drave ivotinje.

Znakovi bolestivisno o tipu virus in uence prvi nak bolesti je povišena tjelesna temperatura po-

nekad ak do oC nakon ega konj po inje kašljati. U po etku je kašalj su i bolan a kasnije postaje vla an i traje jedan do tri tjedna. sim kašlja ne moraju biti prisutni drugi nakovi. Pojedine ivotinje mogu biti apati ne nerado se kretati u slabi apetit. U nekim slu ajevima bolest mo e pro i be vidljivi simptoma jedino tjelesna tempera-tura mo e biti ne natno povišena. Ako konjima osiguramo mirovanje i poštedimo i od rada oporave se a jedan do tri tjedna. U slu aju da i i dalje inten ivno koristimo mo e do i do itavog ni a komplikacija.

DijagnozaNa bolest sumnjamo na temelju podataka o prisutnosti bolesti na nekom podru ju.

Zatim na temelju podataka o uvo enju novi grla u u goj ili podataka o kretanju konja (natjecanja i lo be . Pored klini ki nakova sigurnu dijagno u postavljamo serološ-kom pretragom i drugim danas ve rutinskim metodama doka ivanja u ro nika.

b irom da ne postoji speci ni lijek a in uencu osnovne smjernice u terapiji su sprje avanje sekundarni infekcija. Tako er je dobro davati ve e koli ine vitaminski pripravaka kako bi se ubr alo o dravljenje.

Preventiva Temeljna preventiva infulence konja je provo enje vakcinacije naro ito u u gojima

sportski i i lo beni grla. U preventivu spada i primjena karantene kod uvo enja novi grla u u goj. Nova grla bi trebala biti odvojena od ostatka u goja dana. Po eljno je da sva grla koja uvodimo budu vakcinirana protiv in uence.

Danas se na tr ištu nala i vakcina koja pored in uence štiti konje i od pojave teta-nusa. Na alost pojedini vlasnici ne prakticiraju redovitu vakcinaciju svoji grla a time svoje konje i la u ri iku od infekcije (i tetanusa naro ito ona grla koja idu na sportska natjecanja ili i lo be.

Bolest je dijagnosticirana širom svijeta i u Hrvatskoj u kojoj je protekli godina u ro-kovala velike štete. U ro nik bolesti je virus koji se širi rakom ili kontaktom. Bolest je posebno opasna a gravidne kobile jer je jedan od simptoma i poba aj.

Znakovi bolestiBolest se u po etku o ituje povišenom tjelesnom temperaturom (do oC i upa-

lom slu nice nosa. U slua ju da ivotinja miruje bolest mo e o draviti a tjedan dana. U slu aju da je i lo ena i kom naporu mo e do i do komplikacija u vidu sekundarni infekcija popra eni kašljem gnojnom upalom nosni pro oda i drijela.

Kod kobila mo e do i do poba aja be pret odni simptoma. U slu aju da o drijebi ivo drijebe ono je slabog imuniteta i podlo no infekcijama što dovodi do uginu a u

narednim danima.

DijagnozaBolest je teško prepo nati na temelju poreme aja u dišnom sustavu. Na bolest

sumnjamo kod poba aja. Sigurnu dijagno u postavljamo serološkom pretragom krvi.

Speci nog lijeka nema. U slu aju sekundarni infekcija koristimo antibiotike.

PreventivaBolest je najbolje sprije iti vakcinacijom gravidni kobila. Posebna po ornost mora

biti posve ena kod uvo enja novi grla u u goj. U preventivu bolesti spada i obave na prijava svi poba aja ovlaštenom veterinaru. Troškove dolaska u orkovanja i pretrage u oraka snosi dr ava.

Ostale bolesti dišnog sustava konjaPored navedeni bolesti u Hrvatskoj se u gojima pojavljuju i druge virusne bolesti

koje se o ituju poreme ajem u radu dišnog sustava konja. Tu svakako vrijedi spomenuti arteritis konja. Tako er su abilje eni slu ajevi bron opneumonije ra li ite etiologije. Jedan od u roka bron opneumonije konja mo e biti nestru na aplikacija lijekova preko usta (t v. aljevanje ili kod nestru nog sondiranja prilikom kojeg sonda umjesto u jed-njak u e u dušnik u koji se atim aplicira lijek.

Preventiva bolesti dišnog sustavaSvakako je najisplativije podu eti sve mjere kojima sprje avamo ili smanjujemo

opasnost od pojave bolesti dišnog sustava. Smjernice u preventivi se sastoje od slije-de i a vata:

osigurati konjima iste i pro ra ne staje dr ati i što više na otvorenim površinama (Slika redovito provoditi vakcinaciju smanjiti ri ik od i laganja konja u ro niku (i lo be natjecanja rana dijagnostika bolesti dišnog sustava sprje avanje širenja u ro nika sustavno informiranje o pojavi odre eni ara ni bolesti konja.

Slika 4

Do danas nije provedena sustavna edukacija u gajiva a konja o va nosti vakcina-cije konja protiv ara ni bolesti koje su dijagnosticirane u Hrvatskoj. Tu prvenstveno mislimo na one bolesti a iju preventivu postoji vakcina i da je registrirana u Hrvatskoj. U odre enim slu ajevima postoji mogu nost interventnog uvo a što je bio slu aj prije nekoliko godina. Vakcinacija je svakako preporu ena vlasnicima sportski i i lo beni grla atim pastu a koji se koriste u pripustu i rasplodni kobila.

mr.sc. oran Csik dr.med.vet.

eterinarska ambulanta Gejzir d.o.o., Kalni ka b.b., 10342 ubrava(goran.csik@gmail.com)

UvodAko e vaš konj imati uobi ajeno dugotrajan ivot prije ili kasnije e tokom ivota

imati neki oblik itne medicinske situacije koja a tjeva i itno lije enje.Konji su posebno skloni o lje ivanju bog :- svog instinktivnog ig t or g t (bje i ili bori se odgovora na vanjske imbenike - potrebe a uspostavljanjem ijerar ije unutar krda- uro ene rado nalostiTakvo ponašanje re ultira estim pore otinama nagnje enjima ubodnim ranama

i sli nim o ljedama.

Kako prepoznati hitno stanje?Kod ra li iti rana gdje je došlo do prekida kontinuiteta ko e stanje je o ito prisut-

no je krvarenje no kako kod kod kolike neki romosti ili drugi bolesti op enito prepo-nati itnost Prvo treba nati što je normalno odnosno iološko. Normalno iološko

ponašanje konja. i iološke vrijednosti trijasa (temperatura bilo disanjeTemperatura : 3 3 CBilo: 3 - /minDisanje - /minBoja slu nica sa desni konjuktive oka i dr ru i asta. Blijedo ru i asta do bijela ili plavi asta do ljubi asta ne iološke boje.CRT capillary re ll time (pritisak na desni -vrijeme do povratka prvobitne boje sek.

ehidracija : uštipnuti i odignuti ko u s vrata ispred lopatice.

Treba obratiti po ornost na- koli inu kon istenciju i boju fecesa i mokra e - treba biti uobi ajena a pojedi-

na nu ivotinju - treba uo iti nakove potištenosti pospanosti i gubitak apetita. Znakovi nemira

kopanje nogom di anje gornje usne.- na ekstremitete i uo iti eventualne otekline bolnost na dodir i krvarenje. Uo iti

nakove jake romosti di anje glave kod stajanja na bolesnu nogu odbijanje kretanja stav rastere enja prednji nogu le anje postrance i odbijanje ustajanja.

Be ob ira na itno stanje koje je nastalo bitno je da se odr i smirenost i treba vladati situacijom.

Prepoznati šok !!!Šok - klini ki sindrom skup više simptoma koje karakteri ira progresivno pogorša-

nje cirkulacije i smanjene opskrbe tkiva kisikom i ranjivim tvarima. Takvo stanje dovodi do umiranja stanica. Ako vlastiti kompen atorni me ani mi ne uspiju stabili irati stanje i ne pristupi se lije enju ivotinja ugiba.

U roci šoka:. Hipovolemija - nastaje bog smanjene koli ine krvi u krvotoku uslijed krvarenja.

ubitak - krvi ne mora se o itovati nakovima šoka gubitak -3 krvi nakovi šoka gubitak krvi letalan is od.

. Jaka de idracija organi ma bog gubitka ili nedovoljnog unosa elektrolita i vode3. Sr ana insu jencija - bog bolesti srca dola i do smanjenog minutnog volumena

srca.. bstrukcija krvotoka - smanjeni dotok krvi u srce bog pritiska na velike krvne

ile - dilatacija eluca tamponada srca.. Septi ki šok - bakterijemija opekline trauma peritonitis mastitis metritis ente-

ritis (kolitis itd. Ana lakti ki šok - postojanje speci ni Ig antitijela na uneseni antigen - ni

reakcija koji imaju a re ultat otpuštanje va oaktivni tvari. . Periferna va odilatacija - smanjena koli ina krvi koja dola i u srce. . šte enje kapilara - opstrukcija gornji dišni puteva bron ospa am.. Neurogeni šok - neurološke bolesti i povrede glave(mo ga i kralje ni ke mo di-

ne. šte enja regulacije va omotorni re eksa ili djelovanjem na regulaciju rada sr anog miši a kod ošte enja mo ga.

Kompen acijski stadij (rani stadij : ta ikardija ta ipneja a arene slu nice ubr a-no vrijeme ponovnog punjenja kapilara (CRT - infu ija

Dekompen acijski stadij: ta ikardija ipoten ija blijede slu nice ipotermija CRT produ en. Potrebna je agresivna teku inska terapija.

Kasni dekompen acijski stadij: bradikardija i ra ita ipoten ija blijede ili cijanoti -ne slu nice jako slab puls ili ga nema i ra ita ipotermija stupor ili koma. Be agresiv-ne inte ivne terapije sigurna smrt ivotinje.

. uvijek imati telefonski broj vašeg veterinara pri ruci ili prema preporuci vašeg veterinara koji je drugi veterinar kojeg ovete. Telefonske brojeve prijatelja ko-lega a pomo .

. Imati spremnu varijantu transporta konja do klinike3. Imati spremnu kutiju prvu pomo na po natom i dostupnom mjestu.

- Sterilne komprese - cm- Zavojna vata- Samoljepljivi avoj- Ljepljiva traka . Power tape- Toplomjer škare sterilne kirurške rukavice šprica ml igle mm- i iološka otopina l Povidone Iodine otopina klor eksidine otopina- Unutrašnja guma od bicikla ( ra nica a postavljanje smar ove poveske

ljede su kod konja sigurno naj eš i oblik itni stanja. U ta stanja ubrajamo i kolike probleme kod drijebljenja nagle visokogradne romosti neurološke napadaje.

Prvi postupci koji se podu imaju mogu sprije iti dalnje o lje ivanje i ubr ati kasnije cijeljenje rane.

Kod Individualnog pristupa problemu potrebno je:- smiriti ivotinju omogu iti pristup rani pa iti na vlastitu sigurnost potra iti pomo

u sputavanju - procijeniti i odrediti mjesto na tijelu gdje se rana nala i te veli inu i dubinu rane.

dma po vati veterinara u slu aju da:- postoji jako krvarenje - vidi se potko je ili druga tkiva ispod ko e (tetive ligamenti kosti- rana se nala i bli u ili na samom globu ili je ošte ena tetivna ovojnica - rana je ubodna (duboka rana- rana je jako one iš ena Kon ultirati veterinara o daljnjim postupcima prije nego se odlu ite o istiti ranu

pogotovo ako postoje predmeti koje se nala e unutar rane. Mogu nost i a ivanja poja-anog krvarenja i dodatnog o lje ivanja.

NA RANU N STAVLJATI NIŠTA SIM HLADN V D ( IZI L ŠK T PIN ILI ST RILNIH K MPR SA

topine koje se koriste a de infekciju i iš enje rane su povidone-iodine ili klor e idine .

Kako bi austavili krvarenje na ranu treba staviti sterilnu kompresu (ne vatu i vr-sto je pritisnuti jednoli nim pritiskom rukom ili pomo u avoja.

Svje e rane koje nisu aga ene uvijek je bolje ašiti nego ostaviti da sekundarno arastaju. Rane na glavi se u pravilu šivaju jer o iljci predstavljaju i glednu manu. Ako

se mo e napraviti dobar debridement stare rane (više od se mogu ašiti ako ne pri ekati par dana u terapiju pa onda šivati.

Kod naga a na avao treba obilje iti mjesto uboda i prema instrukciji veterinara i vaditi avao ( kako avao nebi dublje penetrirao u kopito . Ubodno mjesto treba de in-cirati (vodik peroksid povidone-iodine klor e idine i staviti sterilni povoj ili ipertonski

oblog na kopito.Provjeriti vakcinalni status konja protiv tetanusa.

Prijelomi kostiDo nedavno konji s prelomima kostiju su se uspavljivali. No danas bog ra voja

moderni materijala i te nologije to više nije slu aj. Be ob ira i na takav natni napre-dak progno a a pojedini prijelom ovisi o veli ini i starosti konja o tome gdje se prijelom nala i (ni e na ekstremitetu je u pravilu povoljnija kakav je prijelom otvoreni ili atvo-reni jednostavan ili kompliciran.

Na prijelom sumnjamo ako postoji jako akutna bol oteklina i konj ne optere uje taj ekstremitet. Ponekad je taj ekstremitet pod neuobi ajenim kutem. Prijelomi mali kostiju na ekstremitetima imaju malo vanjski nakova pa je a dijagnostiku neop odno rendgensko snimanje.

Kod sumnje na prijelom obave no treba po vati veterinara. Treba smiriti konja ako se radi o prijelomu donji dijelova nogu tada nogu treba imobili irati prije eventualnog transporta konja.

Opekline pekline mogu biti i a vane vatrom elektri nim udarom jakim trljanjem ko e i

agresivnim kemikalijama. Kod površinski opeklina ope eno je podru je crveno lagano ote eno bolno su o

kod nešto ja i opeklina postoje i nastaju mje uri. vakve su opekline bolne.Kod duboki opeklina ko a je bijela ili sme a ili crna (pougljenjena . Dlake se mogu

lagano upati i folikula. esto ovakve opekline ne bole jer su periferni osjetni ivci uništeni.

Ako je više od površine ko e a va eno dubokim opeklinama progno a a pre ivljenje je vrlo slaba.

Prva pomo : ope ena mjesta treba prvo o laditi s ladnom vodom ili ledom (cca 3 min kako bi austavili daljnje propadanje tkiva i umanjili bolnost. Mje ure na ko i ne bušiti jer su oni prirodna barijera infekciji. šte enu ko u nadalje treba oprati s blagim šamponom i de in cirati te nadalje ma ati s antibiotskim kremama ili kremama koje sadr e de in cijens (srebro sulfadia in .

pekline na mjestima gdje je mogu a infekcija treba i sterilno povijati.pekline i a vane kemikalijama treba temeljito isprati velikim koli inama mlake

vode te nadalje postupati s njima kao i s drugim opeklinama.

Toplinski udarNastaje a i ra itog toplog vremena kad je velika koncentracija vlage u raku. To-

plinski udar je i ra ito itno i opasno stanje koje a tjeva itnu intervenciju. Konji višak topline primarno i bacuju nojenjem a vrlo malo putem plu a. Kada je

temperatura okoline jednaka temperaturi konja a visoka je i vla nost raka nojenje je onemogu eno. Konji koji su i lo eni radu ili transportu pod ovim uvjetima su posebno ugro eni.

Prvi nakovi su ubr ano disanje nevoljkost kretanja a arene slu nice ubr an puls i visoka temperatura kompen acijski stadij šoka. S pogoršanjem stanja ubr o dola i do kolapsa i smrti.

Prva pomo : Konja treba što prije laditi velikim koli inama ladne vode s ledom po eljno je konja smjestiti u sjenoviti prostor koji se mo e umjetno ventilirati. Tako er treba konju davati velike koli ine infu ije s elektrolitima.

Probavni sustavKrvarenja i usne šupljine mogu biti u rokovane ve im ili manjim ranama na slu ni-

ci usta desnima ili je iku. Kod manji rana krvarenja sama prestanu. Treba uvijek tra iti u rok (oštri ubi strana tijela i sl. . Kod ja i krvarenja itno po vati veterinara. Prijelomi ubi ili kosti vilica tako er a tjevaju veterinarsku obradu.

Stanje gdje je rana ili strani predmet a epio jednjak. Naj eš e apne de idrirana rana vo e mogu e je i oštro bilje (trnje . Jednjak se u tom slu aju kontra ira i potpuno

blokira pasa u. Konj je nemiran kopa prednjom nogom i i nosa i usta se cijedi slina s dijelovima rane. Konji spuštaju i napinju vrat kako bi lakše progutali ranu koja je apela u jednjaku.

Prva pomo : Konja treba smiriti po vati veterinara koji e dati sedativ i sondirati konja. Treba nadoknaditi teku inu ako je a ep dulje prisutan.

KolikeKolike predstavljaju sindrom (skup simptoma kojima je ajedni ka bol u trbušnoj

šupljini. Bol kao glavni simptom mo e biti slaba umjerena ili i ra ita. Kod prve dvije pri-sutan je nemir kao dominantni simptom a kod i ra ite boli mo e biti prisutna depresija. Drugi simptomi su: u estalo lijeganje i ustajanje valjanje kopanje prednjim nogama podi anje gornje usne pogledavanje prema trbušnoj šupljini au imanje polo aja a uriniranje nojenje u estalo premještanje te ine s jedne na drugu nogu.

Prava kolika - bol ve ana u probavni sustav.La na kolika - bol ve ana u druge organe u trbušnoj šupljini (urinarni ili reproduk-

cijski organi .Postoji itav ni u roka u probavnom sustavu koje mogu prou ro iti koliku. No sve

kolike predstavljaju itno stanje gdje je potrebno što prije po vati veterinara. Procjena stanja na osnovu klini kog pregleda sondiranja i rektalnog pregleda je klju na kod ko-like.

Prva pomo :Šetati ili ne šetati konja Konj koji poka uje nemir i stalno se valja treba šetati. Konj

koji mirno le i ali poka uje druge nakove kolike ne treba na silu pokušavati šetati.Maknuti svu ranu i boksa i pripremiti veterinaru uvjete a rad (prostor toplu i

ladnu vodu ljestve . sigurati transport u slu aju potrebe.

Hitna stanja na okuko je vrlo osjetljivi organ koji bog svoje i oliranosti od drugi organa u vrlo krat-

kom vremenu mo e nepovratno i gubiti funkciju. Bolnost oka se o ituje poja anim su enjem atvaranjem kapaka bolnosti na dodir

i i bjegavanjem svjetlosti. Zamu enje ro nice i pojava udubljena na ro nici predstavlja itan slu aj kod kojeg

treba po vati veterinara. Kod upalni procesa unutar oka koje ne moraju imati estoke simptome konja

treba staviti u mra nu prostoriju i s fokalnim svjetlom treba pogledati oko. ko mora biti bistro u svim strukturama i mora postojati reakcija jenice na svjetlo.

Prva pomo :Konja treba smjestiti u amra enu prostoriju i obu dati ga da ne trlja oko o nogu ili

okolne predmete.

LaminitisLaminitis je asepti ka upala lamilarni struktura kopita kao posljedica prekida mi-

krocirkulacije u kopitu (is emija koagulopatija . Zbog upale koja nastaje na lamilarnom dijelu kopitnog korijuma ( ivi dio kopita dola i do degenerativnog procesa i odvajanja ovog dijela od kopitne ro ine.

U roci mogu biti: . Alimentarni endotoksini bakterija (prenajedanje ugljiko idratima. Druge sistemske bolesti koje kao nu pojavu imaju stvaranje endotoksina ( ao-

stajanje posteljice kolike upal plu a3. Me ani ki traumatski . Inten ivno optere enje (trening natjecanje na tvrdoj

podlo i. Nepravilna kopita na tvrdoj podlo i. Stalno optere ivanje jedne noge (pošteda druge noge bog boli -prijelom .

. Poreme aji ve ane u cirkulaciju krvi (smanjeni krvni tlak dugotrajan transportaaktori koji pogoduju stvaranju laminitisa su: debljina davanje kortikosteroida

Cus ing sindrom. Klini ki nakovi: Sistemski nakovi su potištenost inapetencija ubr ano disanje i

puls poja ano nojenje.Prisutna je i ra ita bolnost jednog ili više kopita poja an puls digitalni arterija i

ja a temperirnost kopita. Nokatni a vat kopitnim klještima je po itivan.

Tipi an stav kod laminitisa:

Prva pomo : Pru iti mekani potporu ispod kopita (tvrdi stiropor posebni silikoni a kopita ili ispod konja staviti mekanu podlogu (blato pijesak . Kopita treba inten ivno laditi drobljenim ledom. Po vati veterinara koji e procijeniti stanje ukloniti primarni

u rok laminitisa i propisati inten ivnu terapiju. Strogo mirovanje - šetanje

KASTRACIJA PASTUHA

doc.dr.sc. Nika Brklja a - Bottegaro

Klinika za kirurgiju, ortopediju i o talmologiju, eterinarski akultet, Sveu ilište u agrebu(nikabottegaro@gmail.com)

UvodKastracija pastu a je naj eš e provo en kirurški a vat na konjima s ciljem elimi-

niranja karakteristi nog ponašanja pastu a i mogu nosti njegove daljnje reprodukcije. Kastracijom se uklanjaju testisi koji se kod konja nala e u skrotumu smještenom u pre-pubi noj regiji. Testisi proi vode spermu i androgene ormone odnosno testosteron koji je odgovoran a karakteristi no ponašanje pastu a. Skrotum štiti testise i osigurava temperaturu koja je nekoliko stupnjeva ni a od temperature ostatka tijela što omogu a-va optimalan ra voj sperme. Konji se mogu kastrirati u bilo kojoj dobi no naj eš e se kastriraju i me u i godine starosti odnosno u trenutku kada nji ovo ponašanje po-inje smetati vlasniku. U ponekim slu ajevima kastracija se odga a do daljnjeg ra voja

pastu a odnosno do trenutka odluke da li ili ne pastu sudjeluje u u goju što naj eš e odgovara starosti od 3- godine. Dob kastracije mo e utjecati na rast odnosno smatra se da pastusi kastrirani prije po etka puberteta dose u ve i rast u visinu ob irom da kastracija odga a atvaranje linija rasta u dugim cjevastim kostima. Vrijeme po etka puberteta na ajno varira i me u ra li iti pasmina konja no prosje no po inje oko . mjeseca starosti. Pastusi po inju producirati spermu s oko do mjeseci starosti no ve ina nije reproduktivno sposobna prije starosti od oko mjeseci. b irom da mla i pastusi ne samo da na ajno lakše podnose kastraciju ve je i u estalost komplikacija kastracija kod nji manja svakako se preporu a ranija kastracija. Ipak prije odluke o kastraciji neop odno je obaviti veterinarski pregled kojim se ustanovljava ra vijenost skrotuma i prisustvo i polo aj testisa u njemu što su neop odni preduvjeti a pravilan i bor metode kastracije.

Tehnike kastracijeKastracija se mo e i vesti na više ra li iti na ina te i bor te nike prvenstveno ovi-

si o preferenciji veterinara ali i o veli ini dobi i ponašanju ivotinje te o polo aju testisa u skrotumu. Prema polo aju konja prilikom obavljanja kastracije ra likujemo kastraciju u stoje em stavu te kastraciju u le e em stavu odnosno u op oj aneste iji. Nakon re a ko e skalpelom testisi se uklanjaju emaskulatorom instrumentom kojim istovremeno svojim plo ama gnje i i re e sjemensko u e.

Kastracija u stoje em stavu podra umijeva duboku sedaciju konja u primjenu lo-kalne aneste ije. va te nika a tijeva najmanje prisutnog osoblja i njome se i bje-gava ri ik op e aneste ije. Ipak kastracija u stoje em stavu ima i svoje nedostatke: vrlo je teško i vediva kod i ra ito nekooperativni konja jer ugro ava operatera kao i kod ponija te konja sa slabo ra vijenim skrotumom. sim toga kastracija u stoje em stavu podra umijeva uporabu otvorene metode kastracije odnosno presijecanja opne koja komunicira sa trbušnom stjenkom ime se uvelike pove ava ri ik postkastraciski komplikacija.

Kastracija u le e em stavu odnosno u op oj aneste iji se mo e i voditi u teren-skim uvjetima u intravenskoj aneste iji najpogodnije na ravnoj istoj i prostranoj trav-natoj površini be prašine ili u kirurškoj sali u op oj in alacijskoj aneste iji. Za valjuju i mogu nosti pogodnijeg po icioniranja konja ovim pristupom je mogu e upotrijebiti i atvorenu metodu kastracije kojom se na ajno smanjuje u estalost infekcija unutar tr-

bušne šupljine (peritonitisa te evisceracije odnosno ispadanja trbušni organa ukoliko se prilikom kastracije koristi postvaljanje ligature ( aštitnog šava .

Kastracijske rane se u pravilu ne šivaju ve se ostavljaju otvorene i esto proširu-ju s ciljem omogu avanja cije enja sekreta koji neminovno nastaje u rani. Ukoliko se kastracija obavlja u operacijskoj dvorani pod strogim asepti nim uvjetima mogu e je kastracijske rane sašiti i time na ajno skratiti postoperacijski oporavak konja.

Slika 2. Šivanje kastracijske rane kod kastracije u op oj in alacijskoj aneste iji.

Slika 1. Postavljanje ligature kod kastracije u op oj in alacijskoj aneste iji.

Prilikom kastracije konja nei mjerno je va no provjeriti status imuni acije protiv te-tanusa jer su kastracijske rane mogu i ula infekcije kod neimuni irani ivotinja. Unu-tar prvi sata preporu a se mirovanje konja kako se ne bi poja alo krvarenje i pre-sje eni krvni ila nakon ega se preporu a šetnja konja na ruku u cilju spre avanja i smanjenja postopercijskog edema (ote enja rana. Kastracijske rane arastaju unutar 3 tjedna od a vata. Antibiotska pro laksa se naj eš e primjenjuje u perioperativnom periodu posebice ukoliko uvjeti i vo enja a vata i dr anja konja nisu idealni. Svakako bi kastracije trebalo obavljati u prolje e i u jesen odnosno u doba kada nije pretjerano vru e niti pretjerano ladno u minimalnu populaciju insekata. Neposredno nakon ka-stracije va no je konja dr ati odvojenog od kobile posebice unutar prvi dana koliko se smatra da ejakulat kastriranog pastu a još mo e sadr avati aktivne spermije.

Kastracija kao svaki kirurški a vat mo e imati ra li ite komplikacije koje se ipak vrlo esto mogu i bje i adekvatnim i borom kastracijske te nike. Prema jednom re-centnom istra ivanju komplikacije se kod kastracije u stoje em stavu doga aju u slu aja dok su one kod konja kastrirane u operacijskim salama u in alacijskoj aneste iji do . Naj eš a komplikacija kastracije je krvarenje no moram u eti u ob ir da je kr-varenje opasno jedino ukoliko se ono ne smanjuje niti nakon do 3 minuta mirovanja konja. visceracija ispadanje organa trbušne šupljine kro kastracijsku ranu je sva-kako najopasnija i potencijalno fatalna komplikacija koja je na ajno eš a kod stariji pastu a te se nji svakako preporu e kastrirati u operacijskoj sali ime se u estalost ove komplikacije drasti no smanjuje. dem oteklina okoline rane nakon kastracije se javlja u odre enoj mjeri nakon svake kastracije no pojava poja anog edema u nekim slu ajevima a tijeva veterinarsku skrb. Infekcije ostatka sjemenog u eta upala potr-bušnice te ošte enje penisa tako er spadaju u postkastracijske komplikacije.

Nedostatak jednog testisa (monorhizam je i nimno rijetka pojava kod konja i naj-eš e je posljedica degeneracije testisa u rokovane vaskularnim in ultom nespuštenog

testisa a vrijeme gestacije ili abdominalnog testisa nakon ro enja. Monor i am se mo e dijagnosticirati aplikacijom ormona C -a nakon uklanjanja spuštenog testisa.

Kriptor i am je anomalija po icije testisa te je ono naj eš i ra vojni ne letalni de-fekt konja. Neprirodan polo aj testisa nastaje ukoliko se jedan ili oba testisa ne spu-ste i fetalne po icije visoko u trbušnoj šupljini preko ingvinalnog kanala u skrotum. Prema polo aju testisa kriptor ide dijelimo na abdominalne kriptor ide kod koji se testis nala u trbušnoj šupljini te na ingvinalne kriptor ide kod koji se testis nala i u ingvinalnom kanalu odnosno van trbušne šupljine no i dalje i van skrotuma. Va no je naglasiti da je funkcija kriptor idnog testisa kompromitirana odnosno takva testis ne proi vodi spermu no ukoliko je rije o unilateralnom (jednostranom kriptor idu mo e do i do smanjene proi vodnje sperme. Leydigove stanice u testisu koje su odgovorne a proi vodnju androgeni ormona su aktivne i kod kriptor idnog testisa što utje e na

prisustvo tipi nog ponašanja konja u rokovanog testosteronom. U trbušnoj šupljini kao i u ingvinalnom kanalu je temperatura tijela više nego u skrotumu što utje e na dege-neraciju dijelova i stvaranje mekanog tkiva testisa. b irom da je pojava kriptor i ma na alost nasljedna mnogi u goji ne do voljavaju licenciranje takvi pastu a. pisana je pove anost kriptor idni testisa sa ra vojem neopla ija naj eš e teratoma. U istra-ivanju koje je obu vatilo 3 kriptor ida lijevi kriptor idni testisa nala ilo se u

trbušnoj šupljini a ra liku od tek desni kriptor idni testisa što mo e biti objaš-njeno manjom veli inom desnog testisa a vrijeme njegovog spuštanja u skrotum.

Pastu e kriptor ide se svakako preporu uje kastrirati ne samo i ra loga nji ove limitirane reproduktivne sposobnosti i mogu nosti prenošenja ove anomalije na potom-stvo ve i bog mogu nosti tumoro ne proliferacije aostalog testisa. Kriptor ide se kastrira u le e em polo aju odnosno u op oj aneste iji. Posebice kod abdominalni kriptor ida takav je a vat preporu ljivo obavljati u specijali iranim klinikama u op oj in alacijskoj aneste iji.

Kastracijom konja koji nije namijenjen rasplodu uvelike poboljšavamo njegovu kvalitetu ivota. Postoje ra li ite metode i te nike kastracije iji i bor ovisi o itavom ni u faktora. Kastrirati je najbolje mla e pastu e kako bi se mogu nost nastanka po-stoperacijski komplikacija svela na minimum. Nadalje kriptor idne pastu e je i nimno va no kastrirati ne samo bog sprje avanja prenošenja anomalije na potomstvo ve i bog mogu eg nastanka tumorske proliferacije kriptor idnog testisa.

. Auer JA Stick JA ( : quine surgery. ourt edition. lsevier Saunders.

. Co J dwards B Neal PA( : An analysis of cases of equine cryp-torc idism. quine Vet J : 3.

3. Hayes HM ( : pidemiological features of cases of equine cryptorc i-dism. quine Vet J : .

. Pasolini MP Della Valle Pagano TB ederica M Paciello atone reco M. ( : Mature teratoma arising from an undescended testis in a or-

se: comparison between ultrasonograp ic and morp ological features. olia Morp ol ( ars . ct . doi: . 3/ M.a . .

. Stickle RL essler J ( : Retrospective study of 3 cases of equine cryp-torc idism. J Am Vet Med Assoc :3 3.

Slika 3. Polo aj lijevog abdominalnog kriptor idnog testisa.

KONTAGIOZNOG METRITISA KONJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2016. GODINI

doc.dr.sc. Zrinka Štritof

avod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, eterinarski akultet, Sveu ilište u agrebu(zstritof@vef.hr)

Kontagiozni metritis konjaKontagio ni metritis konja (eng. contagious equine metritis - C M je bakterijska

ara na bolest koja se u kobila o ituje upalnim promjenama u reprodukcijskom sustavu i prola nom neplodnoš u. U pastu a je infekcija subklini ka što na i da ne poka uju nikakve nakove bolesti bog ega godinama pa i do ivotno prenose bakteriju na kobi-le koje opasuju. Kontagio ni metritis va na je bolest u reprodukciji konja bog ega se nala i na listi Me unarodnog ureda a epi ootije ( I . U ro nik je bakterija Ta lorella equigenitalis koja je prvi puta doka ana . godine u Velikoj Britaniji i Irskoj. Zbog i ra ito lakog širenja me u ivotinjama i me unarodnog prometa ivotinja kliconoša bolest se br o proširila u druge emlje. Zabilje ena je u ve ini europski emalja a i van urope u Sjedinjenim Ameri kim Dr avama Kanadi Australiji Japanu i Repu-blici Ju noj Africi. Premda je bolest doka ana u Hrvatskoj ivotinje se gotovo uop e ne pretra uju te stoga nema podataka o njenoj proširenosti niti o njenom utjecaju na konjogojstvo.

T. equigenitalis je gram negativna bakterija kokobacilarnog oblika. Za ra liku od ostali bakterija koje u rokuju upalu maternice (metritis u kobila T. equigenitalis a rast a tijeva speci ne oboga ene i selektivne ranidbene podloge mikroaero lne uvjete u goja kao i du u inkubaciju. I van organi ma mo e du e pre ivjeti u povoljnim uvjetima npr. u sekretima na nedovoljno o iš enim i de in ciranim predmetima koji se koriste u rasplo ivanju konja poput umjetni vagina kanti fantoma pribora a igijenu i sli no. Unutar roda Ta lorella opisana je i vrsta T. asinigenitalis (Jang i sur. . . va bakterija je u gojno i morfološki vrlo sli na bakteriji T. equigenitalis. eš e je i dvajana i magaraca a doka ana je i prirodna infekcija u konja. Njena patogenost još uvijek je nedovoljno istra ena no pokusna infekcija kobile re ultirala je metritisom.

Kontagio ni metritis konja prenosi se i ravnim i nei ravnim kontaktom i me u i-votinja. Na ini širenja uklju uju prvenstveno prirodni i umjetni pripust no i ko abitaciju ivotinja posebice u slu aju korištenja ajedni kog pribora a igijenu. Najve i ri ik

od širenja infekcije i ra en je prilikom prirodnog pripusta. Doka an je i prijenos infek-cije nera rije enim i ra rije enim sjemenom ak i u dodatak antibiotika. Mogu nost prijenosa infekcije smr nutim sjemenom smatra se minimalnom i a ra liku od ostali na ina prijenosa do danas nije doka ana. Ponekad T. equigenitalis ostaje u maternici kobila tijekom cijelog graviditeta što u rijetkim slu ajevima mo e re ultirati poba ajem a

eš e kongenitalnom infekcijom drebeta koje tada ostaje kliconoša. Najva niju ulogu u širenju infekcije imaju ivotinje kliconoše. Pri tome je va nija uloga pastu a nego kobila jer se oni obi no eš e pripuštaju a i kliconoštvo du e traje. Pastusi ne o ituju nikakve klini ke nakove bolesti a kliconoštvo se mo e ustanoviti isklju ivo mikrobiološkom pretragom. Jednom in cirani pastu mo e biti i vor infekcije godinama. Za ra liku od pastu a u kobila nakon infekcije bakterija opstaje u reprodukcijskom sustavu nekoliko tjedana ili mjeseci no kliconoštvo i u nji mo e trajati godinama.

Inkubacija traje 3 do 3 dana. Infekcija bakterijom T. equigenitalis ograni ena je na reproduktivni sustav a mo e biti subklini ka ili se o itovati ra li itim stupnjevima metritisa cervicitisa i vaginitisa kada je prisutan sivkasto-bijeli slu avo-gnojni iscjedak i stidnice. Iscjedak nema mirisa a njegova koli ina varira. bi no traje oko tjedna ili du e u nelije enim slu ajevima. Ponekad metritis mo e biti slabije i ra en a iscjedak oskudan u kojem slu aju se na bolest mo e posumnjati na temelju i ostanka koncep-cije skra enog diestrusa i ranijeg ulaska kobile u estrus. Ukoliko in cirana kobila kon-cipira infekcija tijekom graviditeta obi no je subklini ka ili se povremeno javlja iscjedak i stidnice. Rijetko dola i do blagog placentitisa a i ra ito rijetko mo e do i i do poba-aja. Infekcija bakterijom T. equigenitalis tijekom graviditeta ne utje e na dravlje ploda.

U pastu a je infekcija subklini ka što na i da ne poka uju nikakve nakove bolesti.

Na pretragu se šalju obrisci predilekcijski mjesta a bakteriju T. equigenitalis. U pastu a su to fossa glandis sinus urethralis distalni dio uretre i nabori prepucija a u kobile fossa clitoridis medijalni i lateralni klitoralni sinusi rje e maternica. Pastu e je prije u orkovanja potrebno nadra iti ili sedirati da bi se postigla bilo erekcija bilo pro-lapsus penisa što omogu uje pristup predilekcijskim mjestima i kvalitetno u imanje u oraka. Budu i da je T. equigenitalis osjetljiva na isušivanje i djelovanje metabolita drugi bakterija obrisci se na pretragu šalju isklju ivo u transportnoj podlo i s dodat-kom ugljena. briske treba što prije dostaviti u laboratorij a po ranjeni pri do C u laboratorij mogu sti i unutar sata. U orci se mogu pretra ivati bakteriološkom kul-turelnom pretragom nacjepljivanjem na speci ne ranidbene podloge ili molekular-no metodom lan ane reakcije polimera om (eng. polymerase c ain reaction - PCR .

brisci vanjski spolni organa konja kontaminirani su mnoštvom drugi bakterija pa se nacjepljuju na selektivne ranidbene podloge s dodacima antibiotika koji in ibiraju rast kontaminanata a omogu uju rast T. equigenitalis. Budu i da ona tvori vrlo sitne kolonije i sporo raste esto ju na plo i prerastu druge bakterije pa se bog aga enja pretraga ne mo e o itati. Zbog a tjevnosti u goja i estog la no negativnog re ultata pretrage u mnogim je emljama propisano da se ivotinje pretra uju trokratnim u orkovanjem u ra maku od nekoliko dana kako bi se sa ve om sigurnoš u ivotinja mogla smatrati stvarno negativnom.

Svi problemi ve ani u bakteriološku kulturelnu pretragu ve se godinama nastoje prevladati uporabom molekularni metoda dijagnostike. Molekularne metode bitno su osjetljivije od kulturelni što na i da a detekciju bakterije treba puno manja koli ina bakterija u u orku. Vrste T. equigenitalis i T. asinigenitalis su u gojno i morfološki vrlo sli ne a i molekularna metoda (PCR ovisno o korištenim po etnicama detektira obje

vrste. Stoga je u slu aju po itivnog nala a bilo kulturelne bilo molekularne pretrage potrebno ustanoviti radi li se o T. equigenitalis koja je obligatno patogena bakterija a konja ili o T. asinigenitalis ija patogenost još nije dovoljno istra ena. Zbog poteško a ve ani u identi kaciju vrste sprje avanja širenja kao i nepo natog klini kog na aja preporu a se da postupak s konjima po itivnim na T. asinigenitalis bude isti kao i s oni-ma po itivnim na T. equigenitalis. Po itivne ivotinje lije e se lokalno tijekom pet dana iš enjem predilekcijski mjesta na spolnim organima antiseptikom i ma anjem antibi-

otskom maš u. Tri tjedna po avršetku lije enja potrebno je ponovno pretra iti ivotinju da se provjeri uspješnost lije enja.

Zbog doka ane prisutnosti kontagio nog metritisa konja u Republici Hrvatskoj a s ciljem posti anja bolji re ultata u reprodukciji konja uka ala se potreba a utvr iva-njem proširenosti ove bolesti u Republici Hrvatskoj.

U tu svr u su od strane Ministarstva poljoprivrede Uprave a veterinarstvo i sigur-nost rane odobrena sredstva a pretra ivanje konja na kontagio ni metritis u . godini. ivotinje e biti pretra ivane i kulturelnom i molekularnom metodom ime se posti e bolja osjetljivost pretrage i dobiva pou dan re ultat.

Maja regi dipl.ing.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja P. Sva i a 1d, 31 000 Osijek, ( aja.Gregic@pfos.hr)

UvodKako bi se i bjegle pogreške u ranidbi konja potrebno je po navati adekvatne nor-

me ranidbe anatomiju i iologiju probave konja. Hranidbu nije teško sprovesti ukoliko se po naju potrebe konja. Problemi nastanu i oo igijenski ra loga ili ne racionali-acije obroka. p enito se mo e re i da pogreške u ranidbi utje u na performanse i dravlje konja. Kada se desi pogreška esto se konj ne mo e koristiti u eljenoj radnji

jer ne mo e poka ati svoj maksimum kondicijske spreme. Me u naj eš e pogreške u ranidbi konja spada menad ment u upravljanju ranidbom odnosno nedostatna pri-

prema rane ranjenje i te nologija kao i loši oo igijenski uvjeti krmiva pokvarena i/ili kontaminirana krmiva. Na dobrobiti konja s aspekta ranidbe tako er utje e neodgo-varaju i obrok ili loše i balansiran u odnosu na energiju i ranjive tvari u njemu. est problem u volumino nom krmivu ine otrovne biljke i nji ovi toksini. Hranidbu konja nije teško sprovesti ukoliko se po naju norme i koristi se adekvatno krmivo.

Pogreške u higijeni i kvaliteti krmiva Konji posebice osjetljivo reagiraju na pokvareno i kontaminirano krmivo. Stoga je

va no da se krmiva koja koristimo u ranidbi konja pripremaju adekvatno pravilno suše ili kon erviraju u skladu s protokolom radnji. Naj eš a kvarenja krmiva javljaju se bog nepravilni radnji u proi vodnji ili neadekvatnog skladištenja. Kod ocijene kvalitete volu-mino nog krmiva u svakom slu aju treba obratiti po ornost na pljesni. Konji su osjetljivi na sve vrste toksina te na mikro toksine koji potje u i pljesnive rane te toksine koji poti u od otrovni biljaka. ermentacija se obavlja u slijepom i debelom crijevu odno-sno na kraju probavnog trakta. Konji nemaju u ni mje ur pa u i jetre stalno istje e. Zbog ove injenice konji su jako osjetljivi na masno e. Pljesnivo krmivo kao što su sije-no slama kukuru kru i gotove krmne smjese mogu dovesti do kolika. Tako er mo e do i do oboljenja eluca te gastroenteritisa i laminitisa (Meyer i Coenen . Prije korištenja u ranidbi konja krmiva sijeno i ob trebali bi uskladištiti minimalno nekoliko tjedana. Korištenje krmiva koje nije dovoljno odle alo uskladišteno mo e dovesti do elu ani i crijevni bolesti te laminintisa (Meyer i Coenen . Najve a pogreška

bila bi raniti konje elenom masom sa rpe koja se postepeno agrijala ( upalila . Takva elena masa bi i a vala neispravnu fermentaciju u elucu i kao mo ebitnu danju posljedicu timpaniju eluca (Meyer i Coenen .

Tako er treba i bjegavati jako aprljana trula i smr nuta krmiva kao što su repa krumpir i sila a jer oni mogu i a vati gastroenteritis laminitis i kolike uslijed talo enja pijeska u probavnom sustavu.

Volumino na krmiva koja su dulje vremensko ra doblje uskladištena esto su pre-sušena te se mrve i narušuju mikroklimu staje. Kro dulje vremensko ra doblje mogu i a vati alergijske reakcije konja. Konji puno više vole gristi koncentrirana krmiva nego što vole prekupe koji tako er mogu narušiti mikroklimu staje. ri enjem konji ujedno pravilnije troše ubnu caklinu.

Higijena pojilica i i vora vode i ra ito je bitna sa stajališta infekcija probavnog su-stava. Potrebno je voditi ra una o igijeni jasli ranilica kao i o isto i prostora i posuda a skladištenje krmiva. Veliki problem predstavljaju glodavci te je potrebno provoditi

redovitu derati aciju i iš enje svi elemenata koji dola e u doticaj s krmivima.

Greške u upravljanju hranjenjem Konji u prirodi se rane oko sata dnevno. Pri svakom agri u pokrenu se jedan

do dva koraka unaprijed tako mijenjaju polo aj u prosjeku svaki sekundi. I me u odla e na pojilište i piju pove e koli ine svje e vode (Rieder i sur. . . Ispašom od

do sati konj adovoljava oko dnevni aktivnosti i pored stajanja predstavlja dominantnu aktivnost u etologiji konja. Istodobno se ranidbom ostvaruje najve i posto-tak kretnji a ostalo su 3 do kretnje koje se i vode u druge svr e. Krdo pre ewalski konja u jednom danu u prosjeku ( rani se 3 ( stoji ( je u pokretu i 3 ( 3 le i (Boyd i sur. . . Dnevno kretanje modernog konja svodi se u prosjeku jedan sat pod sedlom u atvorenoj prašnjavoj ja aoni. Stoga je va -no rasporediti konju male obroke kro dan. Što je esto teško sprovesti bog uporabe konja u radu. Premali broj obroka konju tijekom dana dovesti e do dosade kod ivotinje i eventualni pojava poreme aja u ponašanju s druge strane prevelika koli ina visoko probavljivi krmiva u obroku mo e dovesti do loše fermentacije u elucu i crijevima i drugi poreme aja. Stoga ako je mogu e trebalo bi podijeliti krmiva na što više obroka. Da bi konj pojeo jedan kilogram sijena potrebno mu nešto dulje ra doblje što se mo e i produljiti stavili mu se sijeno u mre u a ranjenje (Autenriet 3 . Posebice je bitna distribucija koncentrirani krmiva na manje obroke kro dan kod teško radni sportski i konja a vu u. Premalo koncentriranog krmiva u ranidbi konja mo e dovesti do pro-blema sa ubima jer se ubna caklina ne troši. sim toga vakanjem se osloba a slina u usnoj šupljini što poma e u danjoj probavi krmiva i normalnom tijeku probave (Meyer i Coenen .

U ranidbi konja svakako se trebaju i bjegavati i nenadne promjene u sastavu kr-miva u obroku. Pogotovo treba posvetiti pa nju u prijela u sa imske na ljetnju ranidbu i korištenje ispaše. Ispaša i sva elena masa sadr i visok udio proteina a ni ak sadr aj vlakana mo e dovesti do problema s probavom. Isti slu aj mo e se javiti i kod ranidbe kukuru om še erom i melasom stoga treba ograni iti pristup so nim krmivima i ispaši (Meyer i Coenen .

Kod ranidbe konja potrebno je i bjegavati nepravilne ra make u ranidbi. Konji trebaju pravilno vrijeme ranidbe. Probavni trakt konja trebao bi biti uvijek ispunjen so -nim krmivima i peristaltika bi uvijek trebala biti aktivna.

Raspored obroka konja tako er treba prilagoditi njegovom ritmu rada i treninga. Nakon ranjenja potrebno je su dr avati konja od napora jer prekomjerni tjelesni napor mo e u rokovati kolike pogotovo crijevnu tor iju.

Konju je potrebno osigurati dostatne koli ine adekvatne pitke vode. Unos pre lad-ne vode i/ili prevelike koli ine vode mo e i a vati proljev. Do teškog atvora kod konja mo e dovesti nedostatna voda a konja ili njegovo prekomjerno nojenje (Sommer

.Tako er i pogreške u sastavljanju obroka mogu dovesti do problema primjerice

prekratko sjeckana slama ili prekratko košena trava mogu dovesti do atvora slijepog i debelog crijeva. Prilikom korištenja še erni ili su i še erni repini re anaca oba-ve no i treba namo iti kako oni ne bi napravili atvor u probavnom sustavu prilikom kontakta s teku inama (Meyer i Coenen .

Tablica 1. Zdravstveni u inci na organi am konja tijekom pogrešaka u ranidbi konja (prema ffenberger

Vrsta simptoma/ Tip greške Prvi simptom Sljede i simptom Smrt

Pogreške u upravljanju

ranidbom

I nenadna promjena u

ranidbi Kolike Kolike laminitis

Neredovita ranidba Kolike

Kolike ošte enja probavnog sustava ir

Na in pripreme krmiva Kolike Kolike

Pogreške u napajanju Proljev

reška ukvaliteti

volumino ni krmiva

i igijeni

Korištenje pokvarenog/

kontaminiranog krmiva

Kolike gubitaktjelesne mase

smanjeniunos krmiva

Kolike

Krivo uskladišteno krmivo Kolike atvor Kolike

Jako aprljano krmivo

Parali a je ika i problemi tijekom

kon umacije obroka

Parali e miši a kolike le anje

d poteško a u disanju

Nepo eljni dodaci u obroku

Proljev anoreksija

Bolesti srca i.funkcionalni poreme aji

ataksija nojenje

d poteško a u radu srca

Pogreške u sastavljanju

obroka

Previsoki udio koncentrata u

obroku romost laminitis

trov i otrovne biljke u ranidbi trovne biljke

Kolike ra vi-jaju se ra li ito ovisno o biljci i kon umiranoj

koli ini

Kolike ra vi-jaju se ra li ito ovisno o biljci i kon umiranoj

koli ini

esto br a smrt kro unutarnja krvarenja i astoj srca

Pogreške u sastavljanju obroka u odnosu na energiju i hranjive tvariUkoliko je obrok konja nedostatan u sastavu ranjivi tvari i energije ili pak preo-

bilan posljedice a organi am su jednake smanjenje u radu organi ma i njegova dis-funkcija. Kod ranidbe konja najbitniji je individualni pristup svakoj ivotinji kako bi se i bjegao nedostatak ili obilnost u energiji i ranjivim tvarima. No ipak tijekom sastavlja-nja obroka treba se voditi osnovnim na elima ranidbe konja koje su a sve ivotinje iste postoje samo mala odstupanja (Meyer i Coenen .

Treba voditi ra una o koli ini koncentrirani krmiva u obroku osobito oni bogati škrobom kao što je pšenica i ra s malim udjelom sirovi vlakana koji sadr e proteine. Nji ova pove ana koncentracija mo e dovesti do o biljni poreme aja u probavnom su-stavu pa i nadam eluca. Ukoliko su obroci bogati pove im koli inama krmivima koje su bogate sirovim vlaknima mo e do i do atvora slijepog ili debelog crijeva. brokom ne bi smjela dominirati krmiva kao što su elena masa ma unarke djetelina (osobiti crvena djetelina u vrijeme cvatnje lucerna kupus jabuke i kru jer mogu i a vati nadam elu-ca debelog crijeva ili te e slu ajeve. Tako er treba biti pa ljiv sa krmivima koje u svom sastavu obiluju Mg i P. Ukoliko u obroku nedostaje Ca i P kod takvi ivotinja javljaju se eš i lomovi. U donjoj tablici prika ani su mogu i is odi nepravilne ranidbe konja.

Kako bi se i bjegle pogreške u ranidbi konja potrebno je po navati anatomiju i iologiju probavnog sustava konja te pojedina krmiva i nji ov me uodnos u probavi.

Kako bi konj bio adekvatno na ranjen potrebno je po navati njegov rad tijekom dana. Individualno pripremljena ranidba sastavljanje obroka odgovaraju eg omjera ranjivi tvari i sirovi vlakana jam i dravog konja. brok osim što treba adovoljiti u dr ne i produktivne potrebe konja treba biti i igijenski ispravan. Kod sastavljanja obroka na prvo mjesto stavlja se igijena krmiva i vode.

. Autenriet S. ( 3 : ragen und Antworten rund um die Pferdef tterung. pferdundfutter.de-Ratgeber Pferdef tterung.

. Bayerisc e Landesanstalt f r Landwirtsc aft (LfL ( 3 : ruber Tabelle ur Pferdef tterung. reising- ei enstep an.

3. Boyd L. . Carbonaro D.A. Houpt K.A. ( : T e -Hour Time Budget of Pr ewalski Horses. Appl. Anim. Be av. Sci. ( : - - .

. ffenberger D. ( : tterungsbedingte sc den beim pferd an and von allbeispielen. Veterin rmedi inisc en Universit t ien.

. Meyer H. Coenen M. ( : Pferdef tterung. . Au . Parey Berlin. S. 3-3 3- 3 3- - .

. Rieder S. Bac mann I. Mau C. Krueger K. ( : Skript ur Vorlesung Pferde uc t - Pferde altung. Z ric Sc wei ttp://www. b.et .c /staff/ rieder/Vorlesungsscripts/skript-pferde uc tpferde altung-rieder- .pdf.

. Sommer . ( : Pferdef tterung. Landwirtsc aftskammer Nordr ein- estfalen www.landwirtsc aftskammer.de.

ŠTO KONJI VOLE PASTI?

prof.dr.sc. Josip Leto

avod za specijalnu proizvodnju bilja, Sveu ilište u agrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, agreb (jleto@agr. r)

UvodKonji preferiraju obroke s visokim udjelom vlakana niske do srednje probavljivosti.

Bolje im odgovaraju travnjaci s obiljem ra li iti biljni vrsta nego travnjaci s monokul-turama ak i najkvalitetniji trava kao što je npr. engleski ljulj. U svom prirodnom okru-enju konji pasu - sati dnevno i to uglavnom krmu s povišenim sadr ajem vlakana.

Konji selektivno pasu pri emu radije biraju neke vrste u nekom dijelu vegetacijske se one pa i travnjaci bogati biljnim vrstama poti u na poja anu kretnju u potra i a eljenim vrstama ime usput i vje baju.

Konjima omiljene vrste travaDactylis glomerata L.) je visoka

trava naraste ovisno o agroekološkim uvjetima (3 - -- 3 cm i više. Raste od ni ina do alpskog pojasa. pti-

malna su joj normalno prosušena do su a tla. Mo e rasti na nagibima na vrlo su im plitkim tlima. Ne voli prekomjernu vla nost. Mo e rasti na siromašnim tlima ali je puno produk-tivnija na plodnim tlima. Raste u širokom rasponu pH tla ali preferira lagano kisela ili alkalna tla. Neosjetljiva je na tek-sturu tla. Raste u širokom klimatskom rasponu. tporna je na mra vru inu sušu. Upadljivo termo lna: voli suncu ori-jentirane nagibe. Me utim asjenu tolerira vrlo dobro npr. u starim vo njacima. Sporo ni e ali u drugoj godini rano po inje s ra vojem i postaje vrlo agresivna vrsta. Poslije -3 godine postaje dominantna vrsta na košenim travnjacima. Manje je konkurentna u ja e napasivanim tratinama. Jedna

je od najraniji vrsta. Koristi se a košnju i napasivanje. sjetljiva je na ga enje. Strada ako je napasivanje preinten ivno ili organi irano na prevla nim tlima. ptimalan rok košnje: u stadiju neposredno pred pojavljivanje metlice i rukavca adnjeg lista. Poslije klasanja br o gubi ranjivu vrijednost. Ukoliko se napasuje optimalna visina biljaka je

- cm a regeneracija traje - tjedana ovisno o agroekološkim uvjetima. U mono-kulturi se sije -3 kg/ a sjemena. Dugotrajna je vrsta (obi no se koristi - godina . Treba visoke do e gnojiva u inten ivnom korištenju ali manje od engleskog ljulja a isti prinos su e tvari (ST . Jedna od najproduktivniji trava umjereni podru ja. Prinosi

- t ST/ a esto se bilje e u uropi. Produktivna je i na siromašnim tlima niske plodnosti. Prinos je dobro raspore en tijekom vegetacijske se one i to je jedna od trava koja proi vodi najviše u ljetnom dijelu godine. U gorskim podru jima mo e dati prosje ni godišnji prinos ST od - t/ a.

Livadna vlasulja (Festuca pratensis Huds.) je naša najkvalitetnija i najvrjednija visoka trava. Ima visok udio liš a. Vlat visoka od 3 - cm. Stanište: optimalni uvjeti su vla na tla ali dola i i na mokrim i svje im a manje na poplavnim tlima. Tolerira poplavna tla u imskom ra doblju (pod vodom pre ivi do tjedna i odre eni stupanj suše tijekom ljeta. Tra i plodna te a tla bogata umusom. Dugotrajna vrsta proširena na ni inskim i u visinskim polo ajima te u planinskim po-dru jima (na tlima bogatim sa Ca Mg .

Slabije suše dobro podnosi. Što se ti e niski temperatura i mra eva nešto je osjetljivija od ma jeg repka ali je i dr ljivija od klup aste oštrice dakle vrlo dobro podnosi niske temperature pa i jake golomra ice a ne smeta je ni dugotrajan snje ni pokriva . U go-dini sjetve sporo ni e pa se borbi protiv korova mora posvetiti posebna po ornost. Ima du u mogu nost iskorištavanja od klup aste oštrice ob irom na stadij relosti prilikom košnje. Podnosi i umjerenu ispašu dok kod inten ivnijeg napasivanja nestaje i tratine.

ptimalni sustav korištenja je i mjena košnje i napasivanja. Dobro podnosi ga enje. U sijane livade pašnjake i DTS ( a košnju i napasivanje uvrštava se do livad-ne vlasulje ukoliko stanište nije su o. Nema i ra enu kompeticijsku sposobnost (nije prodorna . U povoljnim uvjetima traje 3- godina (dugotrajna vrsta ako u tratini nema jako agresivni vrsta . Kod osigurane vlage i dobre gnojidbe vrlo je produktivna. Sije se

kg/ a sjemena u monokulturi (3 - kg/ a preci nim sija icama . Za tijeva visoke ra ine gnojiva a ispoljavanje punog proi vodnog potencijala ali ostvaruje adovolja-vaju e prinose i kod umjerene gnojidbe. Vrlo produktivna vrsta iako esto nešto manje od drugi visoki trava. U kontinentalnim krajevima godišnji prinos naj eš e se kre e i me u i t/ a su e tvari u - otkosa i s visokim do ama dušika (N ( -3 kg/a . U gorskim krajevima posti e prinos ST od - t/ a.

Phleum pratense L.) naraste 3 - cm. Stanište: vla na i svje a tla. Dola i i na vla nim i poplav-nim tlima. Vrlo otporan na smr avice pa je proširen više u visinskim i planinskim podru jima. Podnosi i kisela tla. Koristi se prvenstveno košnjom najbolje po et-kom metli anja. Vlaga je glavni inilac koji ograni ava širenje ma jeg repka. I najkra e suše mu smanjuju rodnost i vi-jek trajanja. Sli no je i s visokim tempe-raturama. Što se ti e otpornosti na niske

temperature ovo je jedna od najotporniji višegodišnji trava. Podnosi snje ni pokriva . Višegodišnja je trava a kod inten ivnog iskorištavanja traje 3- godina. Na prirodnim travnjacima u povoljne uvjete dugotrajan (manje na pašnjacima . Nije prodoran ali ako se u gaja u povoljnim agroekološkim uvjetima a njegov rast agresivnost mu se pove ava. Podnosi ispašu ako nije vrlo inten ivna (ispaša na po etku i kraju vegetacije mu ne smeta . Tipi na je vrsta košeni travnjaka. ptimalna u estalost košnje: otkosa godišnje. Ne podnosi ja e ga enje (kod napasivanja . sjetljiv na estu defolijaciju. U

istoj kulturi se sije kg/ a ali ako se sije preci nim sija icama onda je dovoljno - kg/ a sjemena. Poslije sjetve sporo raste. Umjereno konkurentan i puno manje agresi-van od ljuljeva. Tijekom godine sjetve ja e je akorovljen od ostali produktivni trava. Potrebne visoke ra ine gnojidbe a ispoljavanje punog potencijala rodnosti ali adovo-ljavaju i prinosi se posti u i kod osrednji gnojidbeni ra ina. Vrlo produktivan osim u godini sjetve kad mu je prinos ni ak bog sporog ra voja. Naj eš e posti e prinos od oko t ST/ a be navodnjavanja. U apadnoj uropi prinos ma jeg repka dose e -

t/ a ST u 3- otkosa godišnje a sila u s visokim ra inama N gnojidbe (3 -3 kg N/ a . U gorskoj Hrvatskoj mo e dati prinose oko - t/ a ovisno o godini.

Engleski ljulj (Lolium perenne L.) je najproduktivnija i najkvalitetnija niska tra-va naraste 3 - cm. Liš e mu je bujno tamno eleno glatko i golo sjajnog nali -ja. Stanište: vla na i svje a tla i umidna oceanska klima. Tra i te a i teška plodna tla. Na lakim tlima i u sušnim uvjetima po-tisne ga vlasnja a livadna. Jako isušivanje tla u rokuje potpuni astoj vegetacije te se ispaša u aridnijim podru jima ne smije ba i-rati na engleskom ljulju kao glavnoj kompo-nenti. Ne podnosi golomra ice ni dugotrajni

snje ni pokrov. Ipak kod nas ime nisu limitiraju i initelj njegova širenja (osim u višim planinskim podru jima . Dugotrajna je vrsta ako se napasuje. Ako se kosi onda je više-godišnja trava ak i u uvjetima eš e košnje (3- godina . Rano po inje s vegetacijom u prolje e a kasno avršava u jesen pa je po eljan a produ enje pašne se one (u povoljnim uvjetima . Vrlo je prodoran te se u dugotrajne smjese a košnju stavlja . Kod asnivanja dugotrajni pašnjaka udio engleskog ljulja ne bi trebao prela iti - upravo bog potiskivanja drugi komponenata smjese osim u slu ajevima kad se bog povoljni uvjeta a njegov rast pašnjak ba ira na e. ljulju. Sije se u koli ini 3 ( - preci nim sija icama kg/ a. Potrebne su mu visoke ra ine gnojidbe a ispoljavanje punog potencijala rodnosti. Dobro reagira na gnojidbu dušikom ( 3 i više kg/ a/god . stvaruje visoki prinos t/ a ST u optimalnim uvjetima u goja.

Poa pratensis L.) ima duge pod emne stabljike (ri ome koje tvore gu-stu tratinu. Niska je trava ( - cm . Najva nija je i najkvalitetnija niska trava na lakšim i sušnijim tlima. ptimalna staništa: vla na i svje a tla a dola i i na mokrim tlima (ukoliko su lakša . Kao samonikla vrsta sre e se od mora do veliki nad-morski visina. U dugotrajnim sušnim uvjetima astane u vegetaciji ali nadokna uje to kod na-

stupa kiša. Vrlo otporna na ladno u toplinu i sušu. Prikladna kao alternativa engleskom ljulju na pašnjacima su e kontinentalne klime ili na

su im pjeskovitim tlima. Vrlo eksibilna u ra li itim re imima korištenja ali puno više prisutna u napasivanim travnjacima. Vrlo otporna na ga enje i u estalu defolijaciju (do

košnji godišnje na ukrasnim tratinama . Na košenim travnjacima treba biti košena na ve u visinu od prosjeka bog bolje regeneracije i trajnosti.

Prvoklasne je kvalitete i vrlo ukusna. Ima bujnu regeneraciju ali joj je proi vodni potencijal ni i nego kod engleskog ljulja. Dugotrajna je vrsta. U prolje e rano po inje s rastom rano cvate. Nakon sjetve dugo klija i vrlo lagano se ra vija pa dosegne puni ra voj tek a nekoliko godina (nije a kratkotrajne smjese . I vrsno podnosi napasiva-nje te je na pašnjacima gdje ne uspijeva e. ljulj (suša klima i tlo naša najbolja trava. Ne preporu a se me utim ni preniska košnja ni prenisko napasivanje jer onda slabo regenerira pa mo e nestati. Vrlo je va na komponenta kod sjetve pašnjaka naro ito gdje ne dola i u ob ir engleski ljulj te kod dugotrajni livada. Koli ina sjemena a sjetvu

- kg/ a. Umjereno ili ak jedva produktivna prve godine nakon asnivanja. Daje puni prinos od 3.- . godine korištenja. Daje naj eš e - t/ a ST.

Poa trivialis L.) je višego-dišnja biljka ( - godina . Koristi se a košnju i na-pasivanje. I u etno je otporna na ga enje. Za ra liku od livadne vlasnja e tvori nad emne pu e e i danke (stolone pomo u koji se vegetativno ra mno ava. Naraste 3 - cm. Dobro podnosi niske temperature i mra eve. sjetljiva je na sušu. Ima širok areal ra-sprostranjenja od ni inski do planinski podru ja. Nema i ra ene a tjeve prema tlu. Naj eš e se sre e na mokrim i vla nim tlima. Na plodnim vla nijim tlima postaje prodorna vrsta koja potiskuje druge vrste. U prirodi je indikator visoke ra ine pod emne vode. e-sta je na mjestima gdje voda le i na površini u jednom

dijelu godine. dli no podnosi asjenu pa mo e rasti u vo njacima rijetkim šumama. U monokulturi se sije kg/ a sjemena. Daje adovoljavaju e prinose krme u povoljnim uvjetima rasta (dosta vlage do t/ a.

Nacrvena vlasulja (Festuca rubra L.) je niska trava ( - cm . Stanište: svje a i vla na tla donekle i su a rje e mokra. Dugotrajna ( - god. . Na kise-lost nije osjetljiva. Biljka skromni a tje-va. Uspijeva na ra li itim tlima pa ak i na plitkim i skeletoidnim. Dobro podnosi sušu i mra eve. Njen na aj raste pove-anjem nadmorske visine a posebno u

te im uvjetima proi vodnje sto ne rane. Koristimo je a asnivanje pašnjaka i li-vada kao i u DTS a napasivanje ukoliko

nismo sigurni u uspje kvalitetniji trava (e. ljulja livadne vlasnja e . Koli ina sjemena a sjetvu 3 - kg/ a. Neosjetljiva na u estalost defolijacije. Dominira u tratinama liva-

da i eksten ivni pašnjaka. Dobra otpornost na ga enje. Tolerira estu košnju (gotovo do košnji godišnje u ukrasnim tratinama. stvaruje visoke prinose kao engleski ljulj. Njegov prinos su e tvari esto nadmašuje prinos engleskog ljulja pri niskim do umjere-nim N do ama ( 3- t/ a . U gorskom podru ju Hrvatske (Medvednica nacrvena vlasulja je u . godini imala prinos od t/ a u . godini t/ a a u 3. godini t/

a. I ra ava svoj puni potencijal samo ako nije i lo ena defolijaciji rano u prolje e. To vjerojatno objašnjava njen nestanak i inten ivnije napasivani travnjaka.

Festuca ovina L.) se uglav-nom koristi u smjesama a sportske terene i ukra-sne travnjake a manje a krmu bog slabije kva-litete. Visina biljke - cm. Dobro podnosi sušu i niske temperature. Skromni je a tjeva prema tlu. Naj eš a staništa su pijesci su a i kameni-ta mjesta te rubovi šuma. sjetljiva je na vla -na tla. va trava se ne sije sama a proi vodnju volumino ne krme nego s vrlo malim udjelom u smjesama a ispašu na vrlo siromašnim tlima. U ranijim fa ama ra voja kvaliteta joj je bolja. Toleri-

ra asjenu. Koristi se i a stabili aciju tala u ceste. Najve e prinose daje u 3. i . godini. Agrostis capillaris L. sin.

A. vulgaris With., A. tenuis Sibth.) se sre e na ra li itim staništima od ni inski do planinski podru ja. Višegodišnja je biljka (traje više od

g. . Pogodna je i a košnju i a napasivanje. Stvara i nad emne i pod emne stabljike (stoloni i ri omi . Visina biljke je - cm. Naj eš e se mo e na i na siromašnim su im i kiselim tlima.

ptimalna su joj procjedita i suša tla. esto uka-uje na nedostatak fosfora u tlu. Dobro podnosi

mra eve a sušu bolje od bijele rosulje. Na vi-sinskim polo ajima daje krmu osrednje a u ni inama slabe kakvo e. Inten iviranjem agrote ni ki mjera povla i se i travnjaka u ni inama a u višim podru jima au ima ve i udio u travnjaku. dli no podnosi ispašu i konji ju rado pasu.

Bijela rosulja (Agrostis stolonifera Farw. sin. A. alba L.) je širok rasprostranjena biljna vr-sta najviše u podru jima s dovoljno vlage tije-kom cijele vegetacije. esto se nala i u vla nim livadama i pašnjacima brdskog do planinskog pojasa. Dola i esto i na poplavnim livadama ( idro lna je biljka . Ukusna je krma na vla nim travnjacima tijekom cijelog vegetacijskog ra do-blja. Koristi se prvenstveno ispašom ali se mo e i kositi. dli no ve e (u vrš uje tlo na nagibi-ma pa se koristi na tlima sklonim ero iji. tpor-

na je na niske imske i proljetne temperature. Najbolje ju je koristiti na lošijim (manje plodnim i slabije dreniranim tlima. Daje prinose - t/ a ST. Za istu sjetvu treba kg/ a sjemena.

Postoji više varijeteta bijele rosulje me u kojima su naj na ajnije:1. Agrostis alba L. var. genuina Sc ur. - prava bijela rosulja2. Agrostis alba L. var. stolonifera Meyer - pu ava bijela rosulja. Ubraja se u lošije

trave (niska ranidbena vrijednost ali u prolje e je kvalitetnija nego kasnije u se oni. dli no podnosi ispašu.

3. Agrostis alba L. var. gigantea Rot - visoka rosulja. Daje krmu osrednje do dobre kvalitetu.

Krestac (Cynosurus cristatus L.) dugotrajna trava ( - g rasprostra-njena u ni inskom i visinskom pojasu. Koristi se a ispašu i košnju. Naraste

- cm. dli no uspijeva u uvjetima umjerene klime a ima i ra enu otpor-nost na niske temperature. Nije otpor-na na sušu. Naj eš e raste na te im vla nijim ali i mokrijim tlima. Tolerantna na ra li itu plodnost tla. srednje je ka-kvo e a doma e ivotinje. Njen ra voj i širenje potencira napasivanje. Na gno-

jenim planinskim travnjacima daje dobre prinose dok u ni inskom podru ju pri gnojidbi nadvladaju druge vrste pa biva potisnuta. Mogu e je posti i - t/ a krme.

Konjima omiljene vrste mahunarka Roškasta smiljkita (Lotus cor-

niculatus L.) je dugotrajna ma unarka i uspijeva u ekstremno nepovoljnim pri-likama gdje uspješno konkurira lucerni i crvenoj djetelini. esto se spominje i kao pionirska ma unarka ob irom da je prikladna a ra voj pašnjaka na kiselim neplodnim tlima i kod eksten ivni sto-arski proi vodnji u ladnim i vla nim

regijama svijeta. Veliku raširenost smilj-kita duguje skromnim a tjevima i mogu nostima uspijevanja u ra li itim uvjetima sta-ništa osobito onima koji nisu pogodni a lucernu i crvenu djetelinu. Jedanput asijana smiljkita mo e ivjeti - godine pa i du e. Za proi vodnju krme naj eš e se koriste

- godina. Raste u svim podru jima RH. Stanište: su a i ocjedita tla a nala i se po-svuda od vrlo su i do amo vareni tala. Dola i na vrlo plitkim tlima kamenjarima. I vanredno podnosi sušu natno bolje nego lucerna. No iako dobro podnosi spome-nute nepovoljne uvjete ipak se najbolje ra vija na dubokim plodnim slabo kiselim do neutralnim tlima reakcije pH - dobro opskrbljenim vodom. Vrlo otporna na imu. Uspijeva i na velikim nadmorskim visinama -3 m. Visina nad emne mase je 3 - cm ovisno o uvjetima u gajanja. Mo e se sijati u monokulturi ali naj eš e u smjesama s travama i drugim ma unarkama a spremanje sijena sila e/sjena e ali isto tako dobro i a napasivanje. Vrlo pogodna a is ranu stoke ispašom jer ne i a iva nadam (pre iva a i dugo traje. Po sadr aju sirovi proteina i energije sli na je crvenoj djetelini. Norma sjetve - kg/ a. Pri sastavljanju smjesa mora se imati u umu slaba konkurentska sposobnost smiljkite i velika potreba a svjetloš u. Manje je produktivna od lucerne ili crvene djeteline jer naj eš e au ima površine koje su manje pogodne a u goj najproduktivniji krmni ma unarki. U takvim lošijim uvjetima smiljkita se a-

dovoljavaju e ra vija i daje adovoljavaju e prinose ( - t/ a sijena . U povoljnim uvje-tima naro ito pri odabiru odgovaraju i sorata prinosi mogu biti na ajno ve i.

Bijela djetelina (Trifolium repens L.) se rijetko u gaja kao ista kultura. Naj eš e se sije u smjesama naro ito a ispašu i kombinirano korištenje. ptimalan udio u smjesi 3 u su oj tvari i tada mo e ksirati preko kg/ a N ( - kg/ a sjemena bijele djeteline plus odre ena koli ina sjeme-na trava s kojima se sije u smjesi . Ima polegnutu pu aju-u stabljiku koja se akorjenjuje na koljencima (vegetativno

ra mna anje . Najbolje uvjete a ra voj bijela djetelina ima u uvjetima pro ladne i vla ne klime te te i tala koja ima-ju dobar kapacitet a vodu. Stanište: od poplavni do su i staništa. ptimum svje a i vla na tla. Tra i te a bijena tla podnosi poplave nala imo je na svim visinskim polo ajima. Podnosi kisela ali i alkalna tla. Dugotrajna je vrsta. Bijela djetelina sporo pove ava sadr aj sirovi vlakana pa se dugo

mo e koristiti a ima i ve i sadr aj sirovi bjelan evina od lucerne i crvene djeteline. Ne podnosi asjenjivanje pa u uvjetima košnje br e nestaje nego kod napasivanja.

Dunjica (Medicago lupulina L.) je na ajna ni-ska ma unarka naši prirodni travnjaka. Ve inom uspravna ili poluuspravna stabljika naraste - cm. Daje vrlo kvalitetnu krmu (visoki sadr aj bjelan-evina ali u malim koli inama. Prvenstveno dola i

na svje im (ocjeditim tlima ali je proširena od su i do mokri tala. Trajnost joj je vrlo ra li ita jer ima jednogodišnji dvogodišnji višegodišnji i trajni odlika. Ima br ritam rasta pa je prodorne vrste ne agušuju. Podnosi ispašu ali kod inten ivne ispaše

odr e se samo trajnije forme. sjetljiva je na niske temperature pa a jaki ima mo e stradati. Sušu dobro podnosi ali bolje raste na vla nijim tlima.

Konjima omiljene vrste zeljanica Uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) naraste

- cm visine. Lancetasti listovi su poredani u ro etu. Ima jaki korijen. d svi eljanica ima najve u kakvo u pa ju konji vrlo rado kon umiraju. ptimalna su mu su a ocjedita i vla na tla. Mo e dominirati na siromašnim ki-selim tlima. Raširen je od ni inski do planinski staništa. Trajnica je.

Stolisnik (Achillea millefolium L.) je trajnica sa sta-bljikom visokom - cm. Vrlo je lisnata. Ve ana je a su a i ocjedita (do vla na tla. I vanredno podnosi sušu. Na su im tlima ili tijekom vrlo sušni godina mo e se jako proširiti po travnjaku. I vanredno podnosi ga enje. Dola i na ni inskim visinskim i predalpskim staništima. Voli ri-jetku tratinu. Konji ga rado pasu bog aromati nog liš a. Stabljike br o otvrdnu. Ako se previše raširi ivotinje ga i bjegavaju.

POTENCIJALI SPORTSKOG KONJOGOJSTVA

prof.dr.sc. Ante Ivankovi

avod za specijalno sto arstvo, Sveu ilište u agrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, agreb (aivankovic@agr.hr)

Konjogojstvo u Hrvatskoj kao i drugim emljama bli eg i daljnjeg okru enja adnji je desetlje a pretrpjelo na ajnu transformaciju posebice u uporabnom smislu što se na ajno odra ilo na strukturu konja u u gojnom pogledu. Udio toplokrvni pasmina

relativno je skroman te se osje a manjkavost strategije ra voja ukupnog sportskog ko-njogojstva u Hrvatskoj. Uo avaju se poteško e u u goju konja sustavu natjecanja te prate im slu bama koje trebaju biti u funkciji ra voja konjogojstva. Nu no je i na i na in ja eg pokretanja konjogojstva sportskog i rekreativnog usporedo ra vijaju i prate e slu be. ptimi acija sustava natjecanja mo e biti na ajan poticaj sportskom konjo-gojstvu. U gajiva i propituju kako proi vesti konje eljeni odlika eksterijera interijera radne i rasplodne sposobnosti dok ja a i ele po pri vatljivoj cijeni kupiti konja do-bri predispo icija i usvojeni temeljni radni vještina. Radi potpore ra voju sportskog konjogojstva u Hrvatskoj je pokrenut Nacionalni program poticanja provedbe u gojni programa a toplokrvne pasmine i u gojne tipove konja u Republici Hrvatskoj. Ra voj je mogu u armoni aciji svi segmenata u konjaništvu od u gajiva a do ja a a ime se oplemenjuje svakodnevnica cijelog društva.

Klju ne rije i: konjogojstvo u goj sport potencijali ra voja

1. UVODPotencijali u goja i korištenja konja u Republici Hrvatskoj adnji se desetlje a

esto propituju nastoje i prona i postoje e slabosti te sagledati mogu nosti ra voja. Posebno mjesto pridaje se sportskom (natjecateljskom konjogojstvu te rekreativnim vidovima konjogojstva i koji se generira natjecateljski dio ja a a i konja. Ra voj ko-njaništva i iskuje polivalentan i smislen pristup u u goju konja edukaciji i etabliranju ja a a osiguravanju ve eg broja i diversi kaciji natjecanja. Njemu je potpora cijeli ni servisni i drugi slu bi s funkcijom odr avanje u goja konja a sport i sustava na-tjecanja. Sportsko konjogojstvo ini sam vr bavljenja ja a im konji kim disciplinama te u svom ra voju i funkcioniranju i iskuje široku ba u od u gajiva a do ja a a re-kreativni i sportski . Bavljenje konji kim sportovima nu no i iskuje sinergiju konja i ja a a u odre enom adanom okru enju. S tog aspekta treba promatrati i sam ra voj konjaništva a što je potrebno osigurati primjerenu ba u kvalitetni konja a ra li ite konji ke discipline dostatnu ba u ja a a i koje se generiraju natjecatelji (jaha i, voza i zaprega te interes ajednice a ovim vidom sporta (i rekreacije .

Premda se interes društva a konji kim sportom esto ne isti e kao bitan imbenik u ra voju konjaništva nesumnjivo je da ima na ajnu ulogu. Naime interes ajedni-ce u na ajnoj mjeri utje e na popularnost odre eni sportski disciplina uklju uju i i konjaništvo i nji ovo etabliranje u društvu. Ve i interes poti e masovnije bavljenje ko-njaništvom generira ve i broj rekreativni ja a a od koji se najbolji aktivnije uklju uju u sustav konji ki natjecanja. Ve i broj rekreativni ja a a poti e i ve u potra nju a

kvalitetnim konjima (razli itih pro la a ja anje od ponija a djecu do visokokvalitetni toplokrvni konja namijenjeni natjecanjima. Za odr avanje ja a i konja potrebni su potkiva i specijali irani veterinari i drugi dok a obuku ja a a treba široka ba a trenera ja anja (npr. treneri a preponsko ili dresurno ja anje i uklju ivanje edukacij-ski ustanova na više ra ina (od škola jahanja do visokoškolskih ustanova . Treba imati na umu da samo široka ba a ja a a rekreativaca i sportaša mo e ponuditi stabilnu osnovu a ra voj sportskog konjogojstva. Budu i da se ve ina konja u gaja u ruralnim podru jima bavljenje u gojem konja i konjaništvom ja a kapacitete odr ivog ra voja ruralni sredina. Urbano te u sve ve oj ruralno stanovništvo tra i kontakt s konjima kao ivotinjama a rekreaciju dru enje i slobodno vrijeme ( terapija konjima ovjeku uma-

njuje stres te pozitivno djeluje na kvalitetu njegova ivota . Me utim ne treba o ekivati da društvo odnosno ajednica u dovoljnoj mjeri sama prepo na va nost konjaništva ve treba djelovati sinergisti ki kro dostupne medijske i druge kanale. Medijski kanali poput televi ije i interneta mogu pribli iti javnosti ono što se doga a na ra ini sportskog konjogojstva te ga populari irati.

Ra voj konjaništva (rekreativnog i sportskog i iskuje primjerenu pasminsku (uz-gojnu ba u prvenstveno toplokrvni konja pogodni a ra li ite konji ke discipline odnosno rekreativno ja anje. Aktualna u gojna ba a toplokrvni konja dijelom adovo-ljava potrebe prvenstveno rekreativni ja a a do im u cilju osiguravanja konja pogod-ni a vr unski sport treba pose ati a ino emnim u gojnim materijalom. Baban i sur. ( uka uju da konja u sportu potje e i doma eg u goja dok je konja uve eno uglavnom i Njema ke Ma arske i Belgije. Hrvatski toplokrvnjak ili rvatski športski konj u u gojnom smislu ine pogodnu ba u a u goj kvalitetni natjecateljski konja no nu no je povremeno pose ati a ino emnom genetikom. Naime osim stan-dardni konji ki disciplina uvode se neke manje astupljene koje tra e nešto druga-ije konje odnosno druga iju u gojnu podršku. Tako primjerice estern ja anje radi

svoje dinami nosti i atraktivnosti postaje sve popularnije no a ovu disciplinu ja a i trebaju konje speci ni uporabni odlika.

Ra voj sportskog konjaništva u na ajnoj je mjeri odre en konji kim disciplinama koje se prakticiraju na odre enim podru jima. U Republici Hrvatskoj preponska su na-tjecanja naj astupljenija ( što je u skladu sa astupljenoš u konji ki disciplina na podru ju emalja U. Dresurno ja anje je po astupljenosti drugi konji ki sport u Hrvatskoj dok je vo nja aprega tre a va na natjecateljska disciplina. Daljinsko ja a-nje (engl. endurance popularna je konji ka disciplina u Hrvatskoj posebice u kategoriji stariji (seniorskih ja a a. Baban i sur. ( navode da je astupljenost dresurni preponski i apre ni konji ki natjecanja u Hrvatskoj podjednaka kao u ra vijenijim emljama U dok je daljinsko ja anje astupljenije nego u drugim emljama U. Dis-

ciplina svestrane uporabe konja (engl. militar , eventing i volta iranje kao discipline skromno su astupljene primarno radi svoje kompleksnosti.

Trka a konji ka natjecanja (galopske i kasa ke utrke vrlo su va an dio ukupne konji ke industrije jer plijene pa nju posjetitelja svojom dinamikom i atraktivnoš u. Nji-

ova astupljenost u Hrvatskoj je na skromnoj ra ini jer nije a ivio sustav natjecanja koji bi bio vrlo poticajan a ra voj ovi grane natjecateljski konji ki sportova. Kasa ke utrke su na ra ini od petnaest dana godišnje što je svakako na nedostatnoj ra ini stoga doma i natjecatelji nerijetko trebaju odla iti na trka e sta e u ino emstvo. Sli na je si-tuacija i u galopskom konji kom sportu u kojem se uo ava jasan manjak natjecateljski dana i trka i sta a.

b irom na organi acijsku strukturu konji ki sport u Hrvatskoj organi acijski funk-cionira kro tri save a. Hrvatski konji ki save (HKS skrbi a preponsko dresurno i daljinsko ja anje apre na natjecanja militar i parakonjaništvo. Posebno brine o organi iranju natjecanja spomenuti konji ki disciplina edukaciji trenera i sportaša te sve uskla uje s I (Fédération Équestre Internationale pravilnicima. Hrvatski ka-sa ki save i Hrvatski galopski save preu eli su odgovornost a vo enje i organi aciju kasa ki i galopski natjecanja no adnji godina imaju odre eni problema u svojoj funkcionalnosti.

I navedenog uo ava se nu nost sinergije svi dionika u konjaništvu kako bi se ono primjereno ra vijalo od u gajiva a do ja a a. U gajiva ima treba osigurati mogu nost u goja kvalitetni konja kojima e mo i ra viti primjerene i ke i psi i ke predispo i-cije kao i temeljne vještine. U gajiva i trebaju prodati konja kao gotov proi vod a ne kao sirovinu dok e ja a i biti adovoljni dobiju li konja o ekivani i ki i psi i ki predispo icija koje e mo i dalje ra vijati sve do posti anja eljene potpune sinergije s ja a em. U takvoj sinergiji iskusan ja a mo e na dobrom konju posti i vr unske re ultate. Konji skromniji mogu nosti pogodni su a rekreativno ja anje ili mlade ja-

a e u ra voju. U cilju servisiranja potreba konja i ja a a ra vijati e se cijela prate a infrastruktura osoblje koje e mo i odr avati opremu graditi objekte proi voditi krmiva njegovati konje i drugo. Na ra voj konji kog sporta u na ajnoj mjeri djeluje resorno Ministarstvo preko svoji slu bi servisa ili ustanova kojima povjerava dio prava i odgo-vornosti (HKS HPA fakulteti škole i drugi .

2. UZGOJ KONJA ZA SPORTKada promišljamo o u goju konja a natjecanja treba u prvom redu imati u vidu

pro l i interes ja a a rekreativni i oni koji ele sudjelovati u konji kom sportu na svim ra inama. Naime oni sukladno svojim preferencijama odlu uju da li kupiti ili ne nekog konja odnosno da li konj i odre enog u goja odgovara eljenoj namjeni. Stoga ukoli-ko je populacija ja a a ve a u goj konja biti e pro liran na ve oj uporabnoj distribuciji ili jednostavnije ka ano rekreativni ja a i i natjecatelji na ni im ra inama imati e po-trebu a konjima nešto ni i uporabni predispo icija dok e oni koji ele sudjelovati u natjecanjima više ra ine trebati uporabno bolje konje. Naglašavamo da uporabno bolji konj mo e biti onaj koji ima eljene fenotipske i genetske predispo icije i koji je u gojen (odrastao treniran u okru enju u kojem je u pomo ovjeka (trenera optimalno ra-vio svoje uporabne predispo icije (snagu skoka, brzinu, interijer, sklad gra e i drugo .

Zna i ovjek koji prati ra voj mladog konja tijekom prvi godina njegova ivota klju an je a njegovu uporabnu vrijednost. Krivim postupcima tijekom obuke (treninga mladog konja dobri genetski predispo icija mo e se u uporabnom smislu na ajno pokvari-ti primarno u pogledu kretnji stavova interijera ivotne snage i drugog do im dobar trener i mladog konja mo e i vu i njegov uporabni maksimum.

Name e se logi no pitanje da li u Hrvatskoj imamo dovoljnu u gojnu širinu kvalitet-ni toplokrvni konja ijim se rasplodom i obukom mo e osigurati dovoljan broj uporab-ni konja a ja a e u natjecateljskim konji kim disciplinama (sportovima kao i ja a e rekreativce (hobiste . Trebamo imati u vidu da u Hrvatskoj još uvijek dominiraju lad-nokrvne pasmine konja ( koje nisu pogodne a konji ke sportove i ja anje dok je udio toplokrvni pasmina i tipova konja skroman (3 HPA . otovo polovica konja aktivno uklju eni u konji ke discipline potje e i ino emni u goja što dodatno potvr uje nedostatnu konsolidiranost i kvalitetu doma eg u goja. Mo emo aklju iti da

ob irom na veli inu i pro l populacija toplokrvni pasmina i tipova konja u Hrvatskoj ne postoji dovoljna u gojna ba a ni pasminska širina koja bi mogla adovoljiti ja a e u nekim konji kim disciplinama na višim ra inama radi ega dola i do uvo a kvalitetniji konja. Me utim još uvijek se dovoljno ne koristi vlastita raspolo iva u gojna ba a ko-nja na primjeran na in u cilju adovoljenja potreba ostali ja a a (rekreativaca, jaha a u ni im razinama natjecanja . Naime populacije rvatskog toplokrvnjaka i rvatskog športskog konja daju široku osnovu a kvalitetan u goj konja. Tako er populacija Hol-steina i drugi toplokrvni pasmina mo e se bolje u gojno i uporabno koristiti. Me utim gospodarska situacija i narušeni cjenovni odnosi na tr ištu konja ote avaju rasplod i nji ov u goj u aktualnom vremenu.

Budu i da dugi ni godina društvo nije i ravno potpomagalo ra voj toplokrvnog u goja na prijedlog Ministarstva poljoprivrede HKS-a HPA i drugi subjekata Vlada Republike Hrvatske je u srpnju . godine donijela Nacionalni program poticanja provedbe u gojni programa a toplokrvne pasmine i u gojne tipove konja u Republici Hrvatskoj a ra doblje od . do . godine . Njegova osnovna namjena je da-vanje nov ani sredstava u svr u poticanja kvalitetnog u goja toplokrvni konja u Hr-vatskoj. Na tragu Nacionalnog programa donijet je i odgovaraju i Pravilnik o uvjetima i na inu provedbe mjera Nacionalnog programa putem kojeg se Nacionalni program implementira u praksu. Mjere ija je provedba propisana su: A poboljšanje u inkovi-tosti provedbe u gojnog programa (a. potpora provedbi ocjene mladi grla (eksterijer, performance test b. potpora organi aciji konji ki sportski natjecanja (nacionalnog kupa/prvenstva u preponskom jahanju, prvenstvenih natjecanja u daljinskom jahanju B potpora u goju Programom predvi eni pasmina i u gojni tipova konja u prirodnom pripustu (potpora uzgoju enskih i muških rasplodnih grla u prirodnom pripustu . Prem-da su uo ene odre ene poteško e i nelogi nosti u raspodjeli nov ani poticajni sred-stava po itivna je injenica da se po prvi put i ravno navodi namjera poticanja u goja toplokrvni pasmina i tipova konja u Hrvatskoj.

Jedna od potreba u u gojnom smislu je svakako širi obu vat kobila programom umjetnog osjemenjivanja (U koji bi na ajno ubr ao posti anje adani u gojni i uporabni ciljeva. Naime populacije toplokrvni pasmina konja imaju skromnu popula-cijsku širinu i i nji kao takvi vrlo je teško i njedriti u gojno elitne jedinke. Me utim kro program U mogu e je na jednostavan na in do i do jedinki iji su o evi vr unski rasplodnjaci. U nekim europskim emljama ra vijenog konjogojstva i do kobila obu va eno je programom umjetnog osjemenjivanja.

U gojni programi a pojedine toplokrvne pasmine konja su uspostavljeni i u svojoj osnovi se provode. no što djelom nedostaje je ra rada sustava natjecanja i pra enja re ultata kako bi mladi konji ili stariji konji u testu imali na ina da do u do i ra aja. Manjkavosti u organi aciji sustava natjecanja prikupljanja podataka i nji ove evaluacije ote avaju provedbu u gojni programa kao i evaluaciju sami jedinki.

3. Kada se govori o potencijalima sportskog konjogojstva (konjaništva ne treba

anemariti ja a e koji su apravo jedan od naj na ajniji amašnjaka u goja konja jer i oni apravo koriste rekreativno ili u sportu. Premda u Hrvatskoj nema noviji istra ivanja strukture ja a a dr imo da je situacija na tragu ve ine emalja ra vijenog konjogojstva. Naime enska populacija ini dominantni dio ukupne populacije ja a a te su uglavnom mla e dobi. Primjerice u rancuskoj se broj ja a a procjenjuje na

milijuna dok je u konji kim klubovima oko . registrirani ja a a. d navedenog broja registrirani ja a a u rancuskoj ak i je enskog spola od koji je mla e od godina odnosno ja a ica je mla e od godina. Sli ni su trendovi i u drugim europskim emljama ra vijenog konjaništva.

Ja a i ovisno o sklonostima bavljenja konjaništvom (rekreativno ili profesionalno i i borom konji ke discipline/sporta odre uju se i prema konjima i u u gojnom smislu. Pri-mjerice konji u dresurnim natjecanjima nešto su druga iji i ki propo icija i interijera u odnosu na konje namijenjene preponskim natjecanjima. Ra li itost potreba ja a a treba biti uva ena na u gojnoj ra ini posebice pri periodi nom rede niranju u gojne strategije pojedini pasmina/tipova odnosno oblikovanju širine u goja. Promišljati treba strateški jer je nano da treba pet ili više godina a u goj konja od planskog spariva-nja do isporuke mladog konja koji je ovladao osnovnim vještinama nu nim a ja anje. Ja a i uglavnom tra e od u gajiva a isporuku konja koji su usvojili odre ene vještine i nanja da bi na njima mogli ja ati i dalje im ra vijati potencijale. U gajiva i se trebaju

usredoto iti na isporuku obu eni konja u ve oj i manjoj mjeri prilago eni interesima ja a a/kupaca. Takvi konji se lakše uvode u konjaništvo a treneri im dalje ra vijaju kondicijski kapacitet interijer snagu i vještine.

4. INDUSTRIJA U FUNKCIJI NATJECATELJSKOG KONJANIŠTVA

Nerijetko se isti e da je konji ka industrija bitan amašnjak ra voja društva i gos-podarstva premda joj je primarna ada a adovoljenje potreba sudionika u konjaništvu od u gajiva a do ja a a. Brojne su i posredne koristi od bavljenja konjima odnosno boravka konja u ruralnim i urbanim sredinama. Konji oboga uju ivot ovjeka pru aju posebice urbanom stanovništvu osje aj kontakata s prirodom umanjuju ra inu stresa no va ni su i a o uvanja biodiver iteta odr avanje pašnjaka (engl. landscape ma-nagement ra voj turi ma i drugo. Bavljenje konjaništvom (ne u tolikoj mjeri uzgojem konja postao je gotovo statusni simbol. Vlasnici konja u ra vijenim društvima nerijetko ula u na ajna sredstava u opremu smještaj odr avanje i njegu konja natjecanja i druge konji ke aktivnosti. Me utim i u takvim društvima susre emo i racionalnije oblike bavljenja konjaništvom poput primjerice udru ivanja više posjednika u bri i oko isti konja (i u ivanju u bavljenju tim konjima . Na tja na in imaju racionalnije raspola u svojim novcem i vremenom be odricanja od adovoljstva. Za neometano odvijanje konji ki aktivnosti potreban je cijeli ni aktivnosti i animanja (uzgajiva i, jaha i, trene-ri, potkiva i, veterinari, štalari i drugi pro li . Nedovoljna astupljenost ovi animanja re ektira se esto na loše u gojne i natjecateljske re ultate. no što se ne mo e reali-irati s potencijalima na nacionalnoj ra ini treba nadomjestiti uslugama i ino emstva

što umanjuje uposlenost domicilnog stanovništva. Stoga u Hrvatskoj je potrebno ja ati edukacijske kapacitete koji bi dali primjereno obu ene djelatnike u konji koj industriji (potkiva e, štalare i druge pro le . Ukoliko u ob ir u memo da u Njema koj ili Austriji 3 do konja generiraju jedno radno mjesto u Hrvatskoj ob irom na toplokrvni u goj konja moglo bi oko dvije tisu a radni mjesta biti ve ano a konjaništvo. Ra voj konjaništva u svim segmentima potaknuti e asigurno i ra voj novi radni mjesta no a sada je teško predvidjeti dinamiku rasta. Posebice je va no uspostaviti aktivniji pristup u promo-ciji konjaništva od u goja i dru enja s konjima do parkura i galopski /kasa ki sta a.

Sustav edukacije treba pratiti potrebe svi sudionika u konjaništvu od u gajiva a do ja a a. U gajiva ima treba pre entirati osnove u goja konja od planskog sparivanja sukladnog u gojnom programu do osnovne obuke konja. Treba i osposobiti a samo-

stalan u gojni rad prepo navanje potreba tr išta pro liranje prema odre enom ko-nji kom sportu te nanja u pogledu reprodukcije ranidbe smještaja dobrobiti konja i drugi vještina. duciranje kvalitetni potkiva a štalara i animanja drugi pro la tako-

er je i u etno bitno a neometan ra voj konjaništva. Konji ka industrija treba brinuti o potrebama a opremom od sedla do prikolice a prijevo konja. Budu i da je populacija toplokrvni (jaha ih konja i ja a a u Hrvatskoj još uvijek relativno skromna skroman je i prostor a na ajniji ra voj industrije koja bi se usmjerila prema proi vodnji konji ke opreme (no postoji prostor za manje obrtni ke proizvodne pogone . Preda je ino emno tr ište uglavnom saturirano s proi vodima namijenjenim konjaništvu inovativan pristup doma i proi vo a a mo e dijelom dovesti i do plasmana neki proi voda na susjedna tr išta. Ja a i trebaju speci na nanja i vještine o konjima i ja anju ovisno o konji -kom sportu kojim se ele baviti. Škole ja anja kao mjesto primarne edukacije mladi ja a a trebaju imati primjeren nastavni kadar ra vijeni pedagoški / i ki vještina i odgovaraju i nanja. U školama ja anja mladi ja a i stje u osnovne vještine i nanja te usvajaju eti ki kodeks konjaništva. Primjerena usvojenost nanja i vještina štiti nji i druge dionike od o ljeda ali neeti ki postupaka. Iskusni treneri u školama ja anja pre-po naju potencijale ja a a te i usmjeravaju prema konji kim natjecateljskim disciplina-ma/sportovima. No škole ja anja trebaju biti i mjesta stalne (cijelo ivotne i obra be u kojima ja a i mogu kontinuirano usavršavati svoje vještine i nanja.

5. Sportsko konjogojstvo adnji se desetlje a u Hrvatskoj ra vija dinamikom koju u

na ajnoj mjeri uvjetuje gospodarsko okru enje i društveni stav prema konjaništvu. U u gojnom pogledu postoje a populacija toplokrvni konja mo e adovoljiti najve i dio potreba tr išta kvalitetnim ja a im konjima premda je u odre enoj mjeri potrebno po-se ati a introdukcijom kvalitetni konja sa ino emnog tr išta (koji za elitna natjecanja .

sim dosljedne provedbe u gojni programa u ovom pogledu potrebno je poticati ko-rištenje umjetnog osjemenjivanja kobila kvalitetnim pastusima kao na in br eg posti a-nja u gojnog (uporabnog cilja i osvje avanje u goja. Pastusi i doma eg u goja mogu biti korišteni primarno a prirodni pripust te u odre enoj mjeri i umjetnu inseminaciju kada se a to steknu uvjeti (uspostava centara za UO . U gojni rad treba biti dosljedan sukladan s u gojnim programima i potrebama ja a a usmjeren na dugoro ne ciljeve te po potrebi osuvremenjen novim biote ni kim alatima. Pokrenuti Nacionalni program poticanja provedbe u gojni programa a toplokrvne pasmine i u gojne tipove konja u Republici Hrvatskoj jedan je od poticaja o ivljavanja u goja konja. Treba poticati ra voj sustava metodi ke (slojevite edukacije u konjaništvu (od uzgajiva a do jaha a te u edukaciju uklju iti sve resurse (HKS, visokoškolske ustanove i druge slu be . Posebno je va no populari irati konji ke sportove kro sve raspolo ive komunikacijske kanale. Pove anje broja natjecateljski dana na nacionalnoj ra ini nei ostavan je dio a rmaci-je konjaništva u cjelini. Potencijali sportskog konjogojstva u Hrvatskoj su na ajni no posti anje eljeni ciljeva i iskuje sustavnost i ustrajnost ako i gospodarski povoljnije okru enje. Ne sumnjamo da e potencijali u dogledno vrijeme biti ra vijeni u punini no povoljno gospodarsko okru enje mo e u na ajnoj mjeri ubr ati dinamiku ra voja konjaništva.

. Baban M. Saka M. Korabi N. Antunovi B. Miji P. Ivankovi A. Ramljak J. ( : Analysis of Horse Breeding and questrian Sports in t e Republic of Croatia. Biotec nology in Animal Husbandry (3 : - .

. Baban M. regi M. Korabi N. Antunovi B. ( : Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektiva. Krmiva (3 : - .

3. refe . Pickel-C evalier S. ( : T e equine business: t e spectacular growt of a new equine segment market in rance. U: T e new equine economy in t e st century (ur: Vial C. vans R. AAP publication no. 3 .

. Ivankovi A. ( : Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo Zagreb.

. Hrvatska poljoprivredna agencija ( : Konjogojstvo - i vješ e a . godinu.

. Skupina autora ( : Nacionalni program poticanja provedbe u gojni pro-grama a toplokrvne pasmine i u gojne tipove konja u Republici Hrvatskoj a ra doblje od . do . godine.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Nacionalni program poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja

u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine

travanj 2015. godine

1. Uvod U Republici Hrvatskoj postoji duga tradicija u goja konja. Kro raniju povijest konji

su se koristili u vojsci radu prijevo u ljudi tereta i pošte. Tek promjenom društveno-po-liti kog ure enja i ja anjem poljoprivredni gospodarstava konji se na ajnije po inju koristiti a rad u poljoprivredi. Na prijela u I . u . stolje e najve i udio u populaciji au imaju radni konji. Primjenom me ani acije u poljoprivredi smanjuje se potreba a

radnim konjima što poti e na ajan pad broja konja u drugoj polovici . stolje a. De-vedeseti godina . stolje a ratna doga anja tako er su pogodovala apostavljanju kvalitetnog u goja koji se ranije ra vijao u okviru društveni (dr avni tvrtki. Navedene promjene u veli ini populacije konja pratila je i promjena u pasminskoj strukturi. Do druge polovice I . stolje a u u goju su dominirale lokalne pasmine konja (dijelom kri ane s introduciranim pasminama arapski konj lipicanac dok u drugoj polovici

I . i prvoj polovici . stolje a na na aju dobivaju sna nije ladnokrvne pasmine (naglašena potreba a sna nijom radnom ivotinjom . Zapa amo da druga polovica

. stolje a donosi ponovno preokret u u gojnom smislu koji se primarno orijentiran prema toplokrvnim pasminama pogodnim a sport i rekreaciju (konji a ja anje . Ipak u posljednja dva desetlje a se bilje i po itivan trend u ukupnom broju konja u Hrvatskoj no u odnosu na broj stanovnika (oko konja / stanovnika na samom je a elju dr ava lanica uropske Unije (u daljnjem tekstu: U . Još je nepovoljniji odnos broja konja toplokrvni pasmina (manje od 3 konja / stanovnika u odnosu na ukupnu populaciju stanovništva.

Ra voj konji kog sporta u Hrvatskoj -i godina . stolje a nametnuo je po-trebu a kvalitetnim sportskim pasminama. Ukidanjem brojni ergela koje su do tada proi vodile ja a e konje a potrebe vojske nestalo je osnovne populacije koja je mogla poslu iti kao temelj a u goj kvalitetni konja a potrebe sporta te se apo elo s uvo-om konja i ino emstva. Kao jedno od mogu i i br i rješenja pristupilo se ograni e-

nom uvo u rasplodni grla toplokrvni pasmina. Zbog ograni eni nancijski resursa u gajiva i naj eš e nisu kupovali najkvalitetnija grla. Vrlo br o se po elo promišljati o odr ivosti koncepta temeljenog isklju ivo na uvo u kvalitetni konja odnosno prevla-dao je stav o potrebi u goja kvalitetni sportski konja u Hrvatskoj i to na ba i uve eni najkvalitetniji grla. Me utim premda postoje u gojna udru enja kao i odgovaraju i u gojni programi još uvijek u Hrvatskoj proi vodimo na ajno manje sportski konja nego što su potrebe sportski i rekreativni ja a a. Prema podacima Hrvatskog konji -kog save a (u daljnjem tekstu: HKS u . godini od konja koji se koriste u konji kim sportovima samo su i doma eg u goja a konja su uve ena grla. d konja koji su korišteni u ra li itim disciplinama konji ki sportova u 3. godini naj e-š e pasmine i u gojni tipovi su bili: rvatski toplokrvnjaci ( rvatski sportski konji ( olstein ( K PN i lipicanci ( arapski konji i belgijski toplokrvnjaci ( slovenski toplokrvnjaci oldenburg i anoveranci (3 te druge toplokrvne pasmine ko-nja. U Hrvatsku u dijelu navedene populacije uve eni su sportski konji i emalja me u kojima najviše i Njema ke ( grla Ni o emske ( grla Ma arske

( grla Belgije 3 ( grla i Slovenije ( grla . U sportu su se najviše koristili kastrati ( potom kobile (3 i pastusi ( .

U Hrvatskoj se d ration questre Internationale ( I discipline konji kog sporta (preponsko ja anje dresurno ja anje daljinsko ja anje apre ni sport eventing rei-ning volta iranje i parakonji ke discipline odvijaju pod nadle noš u nacionalnog HKS. Trka i sportovi su organi irani kro Hrvatski galopski save (galopski sport i Hrvat-ski kasa ki save (kasa ki sport . U Hrvatskom konji kom save u registrirana su

konji ka kluba. Prosje no se godišnje organi ira konji ki natjecanja u navedenim konji kim sportovima. U ra doblju od . do 3. godine u HKS je godišnje licenci-rano od do sportaša a konji ke sportove i od do konja a dio ja a a i konja registrirani su u više disciplina. ni se natje u u preponskom ( dresurnom (3 daljinskom ( i apre nom ( konji kom sportu. Inten ivan je trend ra vit-ka ti disciplina konji kog sporta kao i interes a u goj ili samo rekreacijsko bavljenje konjima. Jedna od perspektiva u goja konja u Hrvatskoj temelji se na ja anju kvalitete sportski konja kao konkurentnog proi voda a rvatsko i europsko tr ište.

Preponski konji ki sport u Hrvatskoj je naj astupljeniji po broju licencirani konja ja a a i natjecanja. Prema podacima HKS-a i . godine preponskim konji kim sportom su se u ra doblju od . do 3. godine prosje no bavila registrirana ja a a po se oni natjecanja od toga kadeta juniora i 3 seniora. d uku-pnog broja konji ki natjecanja u Hrvatskoj koji su pod okriljem HKS-a na preponski sport otpada turnira. Hrvatski repre entativci sudjeluju i na uropskim prvenstvima a ra li ite dobne kategorije Svjetskim prvenstvima a mlade konje kao i na mnogim

drugim presti nim me unarodnim konji kim preponskim natjecanjima. Dresurno ja a-nje je po broju registrirani ja a a druga disciplina konji kog sporta u Hrvatskoj (u ra -doblju od . do 3. godine prosje ni broj ja a a je od ega je kadeta

juniora i seniora . vo je disciplina koja ima najve i rast broja natjecatelja od . do 3. godine sa na 3 natjecatelja. Budu i da broj registrirani junio-

ra kontinuirano raste mo e se aklju iti da e se i dalje pove avati broj natjecatelja i natjecanja u dresurnom ja anju. Prvo natjecanje u daljinskom ja anju (endurance u Hrvatskoj organi irano je . godine. d . godine u prosjeku u ovim natjeca-njima godišnje sudjeluje ja a a od ega kadeta juniora i seniora. To je konji ki sport u Hrvatskoj s najve im brojem registrirani seniorski ja a a jer je dostupan ja a ima i u starijoj ivotnoj dobi. Zapre ni sport u Hrvatskoj se po eo ra vijati devedeseti godina prošloga stolje a. Rast i ra voj sporta usmjeren je prema vo nji dvoprega a od 3. godine i jednoprega kada se po prvi puta organi iralo nacionalno prvenstvo prema I pravilima a jednoprege. Premda lipicanska pasmina dominira u apre nom sportu postoji opravdan interes a uklju ivanjem drugi toplokrvni pasmi-

na u ovu disciplinu. Prosje ni broj vo a a dvoprega od . do 3. godine po se oni natjecanja bio je od ega su kadeti juniori i seniori (HKS . . Za eventing (militar , svestrana uporabljivost konja se godišnje licencira od tri do pet ja a a ali se eventing natjecanje u RH ne organi ira kao niti reining niti volta iranje no tijekom nekoliko adnji godina u ovim sportovima ne postoji tendencija rasta ve uglavnom stagnacija.

Premda dr avne ustanove posredno podupiru ra voj u goja konja a sport kao dje-latnosti koja poti e ra voj ukupne društvene ajednice (sport rekreacija turi am i dru-go on nije dovoljan da bi ubr ao rast u kvaliteti i kvantiteti toplokrvni sportski konja a profesionalno i rekreativno bavljenje. U gajiva i sportski konja o ekuju odre ene

neposredne poticaje tijekom ograni enog vremenskog ra doblja kako bi u goj postao gospodarski odr iv i prepo natljiv prvenstveno na doma em a kasnije i ino emnom tr ištu. U gojne asocijacije tako er ele ra vijati aktivnu suradnju sa srodnim u gajiva -kim udru enjima dr ava lanica U.

Uva avaju i gospodarske sportske turisti ke ekološke kulturološke i druge utje-caje konji kog sektora na ukupni ivot društva odnosno ajednice evidentan je interes potpore ovoj djelatnosti. S tog motrišta potrebno je utvrditi jasne mjere koje e doprinijeti ra voju predmetnog sektora. Dio mjera trebaju biti materijalni i akonodavni poticaj dr-ateljima i u gajiva ima kako bi brojem i kvalitetom toplokrvni konja u ra umnom roku

dostigli adovoljavaju u ra inu u goja. Tako er potrebno je potaknuti stvaranje pretpo-stavki daljnjem ra voju konji kog sporta edukaciji osoblja uklju eni u u goj i korištenje konja (treneri specijali irani veterinari potkiva i i dr. upotrebi konja u drugim sektorima (turi am rekreacija terapijsko ja anje ipoterapija kultura i drugo .

Kod utvr ivanja neposredni nancijski mjera potpore svakako treba imati u vidu skalne i akonodavne (nacionalne i U odredbe mogu nosti a i dvajanje sredstava a korisnike.

2. Stanje u konjogojstvu . . Poka atelji stanja u konjogojstvu Hrvatske

Broj konja na stanovnika u Hrvatskoj i nosi oko i taj odnos jedan je od najni i u U dok u nekim dr avama lanicama U taj broj i nosi preko 3 konja/ stanovnika (prosjek U je oko konja/ stanovnika i vor: The report on the

implementation of the Commission Regulation (EC) No. 504/200 on the identi cation of equidae, based on the replies from ember States, S itzerland and Nor a on the letter of 22 arch 2013 no. SANCO/G2/AEF/53164 )

Prema podatcima Središnjeg registra kopitara (u daljnjem tekstu: SRK kojeg vodi Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu: HPA broj registrirani kopitara je tijekom adnja dva desetlje a bilje i porast. videntan je rast interesa u gajiva a a nabavu grla a sport i rekreaciju nji ovo uklju ivanje u u gojne programe. To je sva-kako re ultat sustavnog rada i suradnje HPA udru enja u gajiva a i sami u gajiva a. Uo eni po itivni trend dijelom je posljedica evidentiranja dotad neregistrirani grla.

Prema evidenciji SRK-a u Hrvatskoj se u gaja 3 kopitara od ega konja. Broj konja u 3. godini pove an je a 3 grla ili . U ra doblju od 3. do 3. godine broj konja u Republici Hrvatskoj pove an je a 3. grla odnosno

. Prosje no godišnje pove anje broja konja u posljednji godina bilo je oko

no bitno je istaknuti da je po etkom promatranog ra doblja to pove anje najve im di-jelom u rokovano pove anim brojem registrirani konja a manje ro eni ili kupljeni i drugi u goja/ emalja. Stoga procjenjujemo da je stvarno pove anje broja konja bilo na ra ini 3- godišnje (kao re ultat reprodukcije ili uvo a . Tijekom adnje tri godine promatranog ra doblja nepovoljno gospodarsko okru je uvjetuje smanjenje interesa a bavljenje u gojem konja.

Graf 1. Kretanje broja registrirani konja u ra doblju . - 3. odine (HPA

Tablica 1. Kretanje broja konja u ra doblju od 3. do 3. godine (HPA

Graf 2. Kretanje broj konja prema skupinama u ra doblju od . do 3. odine (HPA

U ukupnoj populaciji konja ine ladnokrvne pasmine i u gojni tipovi iako udio toplokrvni pasmina koji se dr e u svr u sporta i rekreacije ima trend pove anja. Udio toplokrvni pasmina u ukupnoj populaciji konja 3. godine i nosio je dok je taj udio 3. godine pove an na 3 .

odina Broj konja odišnje pove anje (broj grla odišnje pove anje (

3.. 3 3 3. 3. 3 3. 3 3 3.... 3 3. 3 3. 33

3. 3

Tradicija u goja konja emljišni i smještajni kapaciteti te navedena kretanja daju realnu osnovu a aklju ak da e se trend pove anja broja konja u Hrvatskoj i dalje nastaviti te da e se u srednjoro nom ra doblju (u naredni -ak godina broj konja iska an u odnosu na broj stanovnika pribli iti prosjeku U.

Pri ra matranju mogu eg pove anja broja konja u narednom ra doblju svakako valja u eti u ob ir gospodarsko okru je koje ima kao što je ve navedeno na ajan utjecaj na interes a dr anje i u goj konja. U tom smislu procijenjeno pove anje broja konja u po etnom ra doblju ( . . godine kre e se u skromnim granicama od 3 godišnje. Dr imo da e o ekivani oporavak gospodarstva i gospodarski rast potaknuti animanje a bavljenje konjima (rekreativno i profesionalno ja anje u goj kvalitetni konja .

Svakako valja imati u vidu da e se u budu nosti broj konja ladnokrvni pasmina i u gojni tipova adr ati na pribli no istom broju te da e nji ova uloga biti na ajna u o uvanju biološke ra nolikosti parkova prirode rekreaciji tradicijskoj kulturi i folklornim manifestacijama dok e s druge strane toplokrvne pasmine i u gojni tipovi ija je na-mjena u rekreaciji i sportu i dalje broj ano rasti. U imaju i u ob ir navedeno na ajno e se pove ati potencijal t v. konji ke industrije .

. . ospodarski u inci konji kog sektora u dr avama lanicama uropeU dr avama lanicama U provo ene su brojne studije kojima se nastojala sagle-

dati va nost konji kog sektora u goja i uporabe konja u ukupnom nacionalnom gospo-darstvu. uropean Horse Network procjenjuje da konji ki sektor u U ostvaruje go-dišnju vrijednost od oko milijardi eura te da navedeni sektor generira oko . radni mjesta. Više studija u Njema koj uka uje da je ukupna godišnja potrošnja koja se ostvari u konji kom sektoru oko milijardi eura odnosno sa sektorom trgovine i nosi oko milijardi eura. U goj 3 do konja u Njema koj generira jedno puno osmo-satno radno mjesto. Tako er neke studije uka uju da je u ngleskoj jedno radno mjesto generirano u gojem do konja da je u konji kom sektoru uposleno oko . osoba do im su nei ravni u inci konjaništva ve ani a još do radni mjesta. U goj konja u Austriji generira vrijednost od do milijardi eura te dodanu vrijed-nost od milijuna eura. Konji ki sektor u Austriji osigurava oko radni mjesta odnosno 3 do konja generiraju jedno radno mjesto. U Irskoj je doprinos konji ke in-dustrije ukupnoj ekonomiji na godišnjoj ra ini oko milijuna eura te ista generira oko

radni mjesta. U Švedskoj je primjerice oko radni mjesta ve ano a konji ki sektor odnosno konja generira jedno radno mjesto u nacionalnoj ekonomiji.

Na ra voj konji kog sektora u na ajnoj mjeri uka uje broj škola ja anja i struktura ja a a. U velikom broju dr ava lanica U ja anje je va an obi u koji se populacija ja a a educira kro škole ja anja. Istra ivanja su uka ala da škole ja anja po a aju u natno ve oj mjeri ene (3/ te da je struktura ja a a uglavnom u dobi od 3 do godina. b irom na broj škola ja anja prednja e Njema ka i rancuska ( i u njima je gotovo najjeftiniji školski sat ja anja ( do /sat . Jasno je da ovakvim pristupom generiraju veliku populaciju stalni ili povremeni educirani rekreativni ja-

a a i koje najbolji ja a i ula e u sport.

Tablica 2. Procjena pove anja broja konja u ra doblju . do . odine (HPA

odina Broj konja odišnje pove anje (broj grla odišnje pove anje (%)

3.. 3.... 3.. 3 3

Najve i broj ja a a apravo sudjeluje u preponskim dresurnim apre nim mara-tonskim i drugim natjecanjima. Nešto manji broj ja a a aktivan je u trka im galopskim i kasa kim natjecanjima. U navedeno konji ka industrija i iskuje odre enu opremu a ra li ite ja a e discipline redovito potkivanje njegu konja prijevo na sredstva a

povremeno i lije nike koji saniraju ili preveniraju o ljede. Ra vijena konji ka industrija tra i ra li ite tipove konja od oni atletske gra e a

vr unski sport do ponija koji su pogodni a edukaciju i uklju ivanje djece u ja a e ak-tivnosti. Kako bi u gojili vr unske sportske i ja a e konje nu no je pose ati a elitnim genetskim materijalom.

.3. Mogu i gospodarski na aj konjogojstva u HrvatskojU evši u ob ir poka atelje o gospodarskom u inku u goja konja neki europski

dr ava (Deutsc e reiterlic e Vereinigung (www.pferd-aktuell.de u goj 3 do sportska toplokrvna konja generira jedno radno mjesto odnosno po jednom u gojenom konju se obr e oko eura nancijskog prometa. Vrlo sli ni su poka atelji i a druge dr ave lanice U sa podudarnom upotrebom / u gojnom strukturom konja. I u etak predstav-

ljaju dr ave lanice s ra vijenim trka im sportom gdje su navedeni poka atelji još ve i. Temelje i ra voj na ranije i nijetom predvi amo slijede e gospodarske poka ate-

lje konji kog sektora u . godini u Hrvatskoj:- oko radni mjesta u konji kom sektoru- oko 3 ili kuna ukupni promet u konji kom sektoru

(cca 3 konja Valja istaknuti da e se utjecaji konji kog sektora osim u gospodarskim u incima

ogledati i u drugim na ajnim efektima. Pri tom valja istaknuti neke:- ekološki utjecaj povoljno utje u na biora nolikost staništa- kulturološki utjecaj folklorne i kulturne manifestacije uklju uju konje.

3. Nacionalni program poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine3. . Nositelj Programa

vaj Program i radilo je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske a u njego-voj i radi sudjelovali su:

Hrvatska poljoprivredna agencijaAgronomski fakultet u ZagrebuPoljoprivredni fakultet u sijekuHrvatski konji ki saveHrvatska udruga u gajiva a športski konjaUdruga u gajiva a konja rvatski toplokrvnjak.

3. . Ciljevi Programap eniti cilj je pomo sprje avanju stagnacije i unaprje enju kvalitete u goja konja

pojedine pasmine te pomo organi aciji i natjecanjima u konji kom sportu a odnosi se na:

unaprje enje u goja konja pojedine pasmine navedene u ovom Programuunaprje enje u gojno-selekcijskog rada konja pojedine pasmine navedene u ovom Programu odr avanje postoje eg trenda porasta broja konja u Republici Hrvatskojodr avanje i pove anje koli ine i kakvo e (populacije grla pojedine pasmine konja navedene u ovom Programutransparentno nancijsko podupiranje organi acije i odr avanja konji ki na-tjecanja u nekoliko disciplina konji kog sporta koje se asad odr avaju u Re-publici Hrvatskoj sukladno propo icijama natjecanja koje su opisane u aktima Nacionalni sportski save a u domeni konji kog sportanancijsko podupiranje u gojno-selekcijskog rada u gojni udruga u gojni

organi acija i ustanova u domeni sportskog konjogojstva.

3.3. Pravna osnovaPravna osnova a donošenje Programa temelji se na nacionalnim i U propisima. Nacionalni propisi

Zakon o poljoprivredi (NN 3 /Zakon o dr avnim potporama (NN br. /

EU propisiUredba Komisije ( U broj / 3 d . prosinca 3. godine o primjeni lanaka . i . Ugovora o funkcioniranju uropske unije na de minimis

potpore (SL L 3 . . 3.Uredba Komisije ( U broj / 3 d . prosinca 3. o primjeni lanaka

. i . Ugovora o funkcioniranju uropske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 3 od . . 3.

3. . Provedba i kontrola provo enja ProgramaProvedbenim pravilnikom e se propisati na in na koji e se provoditi mjere nave-

dene u Programu. Kontrolu provedbe mjera vršit e Ministarstvo poljoprivrede i Agencija a pla anje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom ra voju.

3. . Korisnici potporavlasnici konja u gojna udru enja u gojne organi acijenacionalni sportski save i (HKS HKAS H S ustanove u domeni sportskog konjogojstva (ergele .

3. . Trajanje ProgramaMjere utvr ene ovim Programom po et e se primjenjivati tijekom . godine.

Trajanje programa je vremenski ograni eno aklju no s . godinom.

3. . Pasmine i u gojni tipovi konja obu va eni ovim programom:. Hrvatski športski konj. Hrvatski toplokrvnjak

3. Alkar . Hrvatski kasa. Arapski konj. ngleski punokrvnjak. Arapski punokrvnjak. idran. Ha inger

4. Mjere u provedbi Programa. . Poboljšanje u inkovitosti provedbe u gojnog programa

U inkovitija provedba u gojni programa mladi grla ( aklju no do navršeni godina starosti pasmina konja obu va eni ovim programom korištenjem dvije vrste testiranja. Testiranje je postupak procjene u gojni vrijednosti primjerenim metodama i te nološko-te ni kim postupcima. Mjera se sastoji od dvije podmjere.

Podmjera . . a. Potpora provedbi ocjene vanjštine (eksterijera mladi grla (t v. per-formance test

Test na vlastiti rast i ra voj (performance test postupak je procjene u gojne vri-jednosti a osobine rasta i ra voja testirane jedinke. Testiranje vrše u gojna udru enja u gojne organi acije te ustanove u konjogojstvu na konjima koji su pod nji ovim djelo-krugom rada sukladno u gojnim programima a pojedine pasmine. Navedene organi-acije pret odno su dobile Rješenjem Ministarstva poljoprivrede suglasnost a vo enje

u gojno selekcijskog rada i proi vodnju u gojno valjani ivotinja. Po ovoj potpori jedna organi acija ili ustanova ocjenjuje maksimalno jednom godišnje jedno (isto grlo koje se vodi u nje inim mati nim knjigama i nad kojima ima ingerenciju.

cjena vanjštine i klasi kacija grla u kvalitativne ra rede ili ka-tegorije sukladno ocjenskoj (bodovnoj listi pojedine organi acije ije Povjerenstvo a ocjenjivanje obavlja ocjenjivanje sukladno u gojnom programu a doti nu pasminu ili u gojni tip konja. Neposredno i dvajanje najkvalitetniji (elitni grla.

Korisnici potpore U gojna udru enja u gojne organi acije - a troškove organi acije i vršenja ocjenjivanja.

Predvi eni i nos potporePotpora opisana u ovoj podmjeri dodjeljuje se na godišnjoj ra ini svakom u gojnom

udru enju u gojnoj organi aciji i ustanovi koja djeluje u konji kom sportu a koja orga-ni iraju provedbu performance testa u emaljskim uvjetima a najmanje grla. Tablica 3. Projekcija potrebni nancijski sredstava u ra doblju . . godina a

podmjeru . .a.

odina I nos (kn. . . . . . . . . . . .

360.000,00

Podmjera . .b. Potpora organi aciji konji ki sportski natjecanja (Nacionalnog kupa/prvenstva u preponskom ja anju prvenstveni natjecanja u daljinskom ja anju u vo nji aprega te utrka u galopskom sportu i kasa kom sportu

Cilj podmjere:a) Podmjera je usmjerena na populari acija konji kog sporta kro ainteresira-

nost javnosti a pra enje natjecanja. b) Podmjera je usmjerena na u gojno vrednovanje stariji grla iji se potomci na-

tje u. Za to ku b se prikupljaju podaci a u gojno valjana grla upisana u mati nu knjigu

doti ne pasmine koju vodi ovlaštena u gojna organi acija ili ustanova te se na temelju dobiveni podataka grla dodjeljuje ocjena progenog testa i potencijala prenošenja

Korisnici potpore

rgani atori natjecanja.U gojne organi acije ustanove koje djeluju u konji kom sportu (ergele i nacionalni

sportski save i dobivaju nancijska sredstva a organi aciju natjecanja.

Pokri e troškova organi acije natjecanja: - . kn a natjecanje u preponskom ja anju godišnje- . kn a natjecanje u daljinskom ja anju godišnje- 3 . kn a natjecanja u dresuri godišnje - . kn a natjecanje u apre nom sportu godišnje - . kn a galopske trke godišnje- . kn a kasa ke utrke godišnje.

. . Potpora u goju Programom predvi eni pasmina i u gojni tipova konja u prirod-nom pripustu

Stabili irati trenuta nu populaciju pasmina i u gojni tipova konja obu-va eni ovim Programom. Pove ati broj grla navedeni pasmina i u gojni tipova. Na-

praviti po itivnu selekciju unutar pojedini pasmina i u gojni tipova sukladno u gojnim programima nji ovi ovlašteni u gojni organi acija ili ustanova. Sukladno selekciji i bodovnom rangiranju (ocjenska lista nancijski poduprijeti u goj isti . Navedenim mo-delom e se pove ati kakvo a i brojnost populacije u u goju. va mjera sastoji se od dvije podmjere.

Podmjera . .a. Potpora u goju enski rasplodni grla u prirodnom pripustu Unaprje enje u goja enski rasplodni grla u prirodnom pripustu

na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovia) Potpora u osnovnom iznosu (DPKo)1 ostvaruje ju svaka u gojno-valjana

kobila upisana u lavnu mati nu knjigu ovlaštene u gojne organi acije. Radi se o enskim grlima koje nisu postigle odgovaraju i broj bodova pri ocjenji-vanju vanjštine te nisu svrstane u najkvalitetniji enski grla. ensko grlo koje udovoljava navedenim kriterijima ostvaruje pravo na potporu u osnovnom i nosu ukoliko je bilo pripuštena pod pastu a odabranog a rasplod prema kriterijima u gojne organi acije koja vodi mati nu knjigu u kojoj je navedeno ensko grlo upisano. rlo stje e pravo na potporu po o drebljenju ivoro enog dravog i vitalnog drjebeta.

Tablica 4. Projekcija potrebni nancijski sredstava u ra doblju . - . godina a podmjeru . .b.

Tablica 5. Projekcija ukupni potrebni nancijski sredstava u ra doblju . - . godina a mjeru . .

b) DPKnp) - ostvaruje ju svaka u gojno-valjana kobila upisana u lavnu mati nu knjigu ovlaštene u gojne organi acije u udo-voljavanje sljede i kriterija:ensko grlo koje je postiglo odgovaraju i broj bodova pri ocjenjivanju vanjštine

te je svrstano u najkvalitetniji enski grla te je bilo pripušteno pod pa-stu a odabranog a rasplod prema kriterijima u gojne organi acije koja vodi mati nu knjigu u kojoj je navedeno ensko grlo upisano. rlo stje e pravo na potporu po o drebljenju ivoro enog dravog i vitalnog drjebeta.

Korisnici potpore Vlasnici grla.

Predvi eni i nos potpore:DPK(o - . kn/godišnje DPK(np - . kn/godišnje.

Dr avno premirana kobila osnovno pla anje Dr avno premirana kobila nagradno pla anje

Podmjera . .b. Potpora u goju muški rasplodni grla u prirodnom pripustu Unaprje enje u goja muški rasplodni grla u prirodnom pripustu

na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovia) Osnova za ostvarivanje potpore je da je muško rasplodno grlo u gojno-va-

ljano te upisano u lavnu mati nu knjigu ovlaštene u gojne organi acije u udovoljavanje sljede i kriterija:muško grlo je postiglo odgovaraju i broj bodova pri ocjenjivanju vanjštine te je svrstano u najkvalitetniji muški grla pastu a. Temeljem ocjene vanjštine ra vrstan je u skupinu koju ini pastu a i nad prosje ne vrijednosti i ra e-ne u broju ostvareni bodova. Dodatan uvjet a ostvarivanje potpore je godišnji broj uspješni pripusta koji treba i nositi najmanje pet ( . Muško rasplodno grlo mo e biti uklju eno u program potpore u ra doblju najviše tri godine.

Tablica 6. Projekcija potencijalnog i nos potpore a mjeru . .a. u . godini

Projekcija potrebni nancijski sredstava u ra doblju .- . godina a mjeru . .a.

Pretpostavljeni broj kobila u reprodukciji I nos potpore (kn Ukupni i nos potpore

(kn

DPK(o . .DPK(np . .

UKUPN : .

odina I nos (kn. .. .. .. 3 .. 3 .. .

Tablica 8. Projekcija potrebni nancijski sredstava u ra doblju .- . godine a mjeru . .b.

Korisnici potpore: Vlasnici grla.

Predvi eni i nos potpore:Predvi ena potpora u podmjeri .3.b.utvr uje se u i nosu od . kn po uspješ-

nom pripustu vlasniku pastu a a pravo se utvr uje a pripusnu se onu temeljem broja ro ene drebadi-potomaka.

Godina Broj pripuštenih kobila Iznos potpore (kn)* Ukupno (kn). 3 3 .. .. .. .. .. .

330.000,00

Tablica 9. Pregled potrebni nancijski sredstava a provedbu Programa u ra doblju . - . godine

Mjere

odina

. . Poboljšanje u inkovitosti provedbe

u gojnog programa

. . Potpora u goju Programom

predvi eni pasmina i u gojni tipova konja u

prirodnom pripustu

Ukupno po godini (kn

. . . .

. . . .

. . 3 . 3 .

. . 3 . .

. . . .

. . . .

Ukupno po mjeri (kn) . . . . . .

General Security