wilson paroschi - adventisti.hr · silom duha svetoga. moæda nijedna druga knjiga u bibliji ne...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2018) • 1

Djela apostolskaWilson Paroschi

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2018.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2018)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2018.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Lji-

ljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

01. Bit Êete mi svjedoci

02. Blagdan Pedesetnice

03. Æivot u prvoj Crkvi

04. Prvi crkveni voe

05. Pavlovo obraÊenje

06. Petrova sluæba

07. Pavlovo prvo misionarsko putovanje

08. Sabor u Jeruzalemu

09. Drugo misionarsko putovanje

10. TreÊe misionarsko putovanje

11. UhiÊenje u Jeruzalemu

12. UtamniËenje u Cezareji

13. Putovanje u Rim


Pobjeda Evanelja

Mnogi povjesniËari vjeruju da su se tri najznaËajnija razdoblja usvjetskoj povijesti dogodila kad je mala skupina ljudi, uglavnom Æi-dova pod vodstvom Duha Svetoga, odnijela Evanelje svijetu. Djelaapostolska izvjeπtavaju o ta tri znaËajna razdoblja koja su se protezalaod Isusovog uskrsnuÊa 31. godine do kraja Pavlovog prvog utamni-Ëenja u Rimu 62. godine (Djela 28,30). Knjiga je sigurno napisananedugo nakon toga jer izvjeπtaj zavrπava u tom trenutku, iako postojedokazi da je Pavao osloboen iz tamnice i da je nastavio svoj misio-narski rad propovijedajuÊi i putujuÊi, sve dok nije bio uhvaÊen neko-liko godina kasnije i pogubljen u Rimu 67. godine.

U Djelima apostolskim ne spominje se pisac knjige, ali crkvenapovijest je oduvijek smatrala da je u pitanju Luka, “ljubljeni lijeËnik”,spomenut u Koloπanima 4,14, i Pavlov suputnik (2. Timoteju 4,11;Filemonu 24). Za Luku se takoer prema predaji vjeruje da je pisactreÊeg evanelja, bez sumnje “prve knjige” spomenute u Djelima 1,1(usporedi Luka 1,3). I Evanelje po Luki i Djela apostolska govore opoËecima krπÊanstva, njegovom podrijetlu (Isusov æivot i sluæba) i πi-renju (misionarski napori apostola).

One zajedno Ëine oko 27 posto Novog zavjeta, πto je najveÊidoprinos jednog pisca. U svojoj Poslanici Koloπanima, Pavao spomi-nje Luku kao suradnika poganina, nekoga tko nije “od obrezanih”(Koloπanima 4,7-14). Luka je, prema tome, jedini pisac novozavjetnihknjiga koji nije Æidov. To objaπnjava jednu od njegovih glavnih tema:sveopÊi karakter spasenja. Bog nema miljenika. Crkva je pozvana dasvjedoËi svim ljudima bez obzira na rasu, druπtvenu pripadnost ilispol (Djela 1,8; 2,21.39.40; 3,25; 10,28.34.35). Ne Ëiniti tako, bilo zbogpredrasuda ili udobnosti, znaËilo bi iskrivljavati Evanelje i suprotnoje osnovnim istinama Boæje rijeËi. Pred Bogom smo svi isti: greπnicikojima je potrebno otkupljenje u Isusu Kristu.

Zato nije sluËajno πto je Lukin glavni junak Pavao, “apostol po-gana” (Rimljanima 11,13), kojem je posveÊeno skoro dvije treÊine Djelaapostolskih.

Druge vaæne teme u Djelima jesu Boæja vrhovna vlast i Njegoveboæanske namjere (Djela 17,24.25; 20,27; 23,11); proslavljanje Isusakao Gospodina i Spasitelja (Djela 2,32.36; 3,13.15; 4,10-12; 5,30.31);i osobito uloga Duha Svetoga u osposobljavanju i voenju Crkve unjezinom poslanju (Djela 2,1-4; 4,24-31; 8,14-17.29.39; 10,19.20). Us-pjesi prve Crkve nisu bili rezultat ljudske mudrosti ili sposobnosti,


mada je Bogu bilo ugodno da upotrijebi nekoga poput Pavla koji jeizvrπio utjecaj na svijet na naËin na koji nijedan drugi apostol nijeizvrπio ili moæda nije bio u stanju (1. KorinÊanima 15,10).

Djela apostolska obuhvaÊaju razvojno razdoblje prve Crkve, u ko-jem je doπlo do znatnog administrativnog i Ëak teoloπkog rasta. Tomoæemo vidjeti, na primjer, po tome kako se Crkva bavila pitanjemvremena Isusovog drugog dolaska, poloæajem pogana, ulogom vjere uspasenju. Ono πto je prva Crkva uspjela ostvariti u tako kratkom vre-menskom razdoblju trajno je svjedoËanstvo πto Bog moæe uËiniti prekoonih koji ponize svoje srce u molitvi, nadvladaju osobne razlike idopuste da ih Duh Sveti upotrijebi Bogu na Ëast i slavu.

Djela apostolska govore o onima koje je Bog pozvao da zapoËnurad. ©to mi koje je Bog pozvao da zavrπe djelo moæemo nauËiti izizvjeπtaja o njima?

Wilson Paroschi profesor je Novog zavjeta na Brazilskom ad-ventistiËkom sveuËiliπtu u São Paulu. Doktorirao je na SveuËiliπtuAndrews (2004.) i zavrπio poslijedoktorski studij na SveuËiliπtu u Hei-delbergu u NjemaËkoj (2011.).


Pouka 1 30. lipnja—7. srpnja 2018.

Bit Êete mi svjedoci

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe kontinuitet Isusove misije otkupljenja.OsjeÊati: Shvatit Êe kako je misija otkupljenja poËela u Crkvi i

kako je stekla svoju silu i snagu.»initi: Istraæit Êe do koje smo mjere kao Kristovi sljedbenici po-

sveÊeni objavljivanju Evanelja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kontinuitet Boæje misije otkupljenja

A. Kako znamo da je Radosna vijest o spasenju neprekinuta po-vijest Boæje misije otkupljenja greπnika?

II. OsjeÊati: Sila prve CrkveA. ©to znaËi kada kaæemo da πirenje Evanelja nije ovisilo o ljud-

skom razumu i planiranju, veÊ o sili Duha Svetoga?B. ©irenje Crkve koje je bilo od velikog znaËenja nije bilo rezultat

samo Ëovjekovog rada, veÊ i djelovanja sile Duha Svetoga. Netko biËak mogao reÊi da mi ne prouËavamo toliko Djela apostolska kolikoDjela Duha Svetoga. Kako knjiga Djela apostolska potvruje ovu iz-javu?

III. »initi: Biti ukljuËen u rast CrkveA. BuduÊi da su Djela apostolska nezavrπena kronika o rastu

Crkve koja zahtijeva i vaπu ukljuËenost, u kojoj ste mjeri vi posveÊeniovom cilju?

Saæetak: Uskrsli Krist zapovjedio je svojim sljedbenicima da bu-du svjedoci Njegove spasonosne poruke. On je i omoguÊio izvrπenjeovog naloga. “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas.”(Djela 1,8) Kako ste vi primili ovaj nalog? Na koje ste naËine ispunjenitom silom?


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Luka 24,50-52; Djela 1,6-8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Djela apostolska neprestanonas podsjeÊaju da se duhovni rast ne dogaa u vakuumu, neovisno ovanjskim utjecajima. Sve πto je ostvareno u naπem osobnom æivotuili zajedniËkom æivotu Crkve, rezultat je Isusove sluæbe i izvrπeno jesilom Duha Svetoga. Moæda nijedna druga knjiga u Bibliji ne govoritako jasno i saæeto o roenju, rastu, misiji i odræavanju krπÊanskogæivota kao Djela apostolska. Lukin saæetak Djela apostolskih u pettoËaka na samom poËetku izuzetan je: 1) osvjedoËenje u Isusovu mi-siju — Djela 1,1-3; 2) spremnost i Ëekanje na primanje Duha Svetog— Djela 1,4.5; 3) bitnije je πto nego kada kada je rijeË o Kraljevstvu— Djela 1,4-7; 4) spremnost za primanje Duha — Djela 1,8; 5) svjedocina svakome mjestu, u domu i u svijetu — Djela 1,8.

Samo za uËitelje: Bez Djela apostolskih naπe poznavanje i ra-zumijevanje poËetaka krπÊanske Crkve bilo bi u velikoj mjeri osiro-maπeno. Iako knjiga nosi naziv “apostolska”, u mnoæini, samo dvaapostola imaju glavnu ulogu. Petar (Djela 1-15) koraËa kroz crkvenupovijest od Pedesetnice do Jeruzalemskog sabora kao svjedok mno-gih vaænih dogaaja, kao πto je Pedesetnica, obraÊenje pogana, Jeru-zalemski sabor itd. Pavao (Djela 13-28) je glavna osoba Djela apostol-skih, koja crta misionarski zemljovid Crkve od Jeruzalema do Rima.Uz spominjanje Ivana i Jakova nekoliko puta, zajedno s drugima (Iva-nom Markom, Priscilom i Akvilom, Tabitom, Lukom itd.), Djela nudedvostruko obeÊanje: 1) svatko tko se nazove Kristovim imenom imaulogu u misiji koja nosi Njegovo ime; 2) Evanelje o kraljevstvu bitÊe propovijedano “slobodno” (Djela 28,31) cijelom svijetu.

Uvodni razgovor: U Djelima 28,24 nalazi se vaæna izjava: “Jednipovjerovaπe … a drugi ostadoπe nevjerni.” Ovih nekoliko rijeËi glasnoporuËuje svemiru da je Isus konaËni sudac ljudskom rodu. Ako Gaprihvatite, imate vjeËni æivot. Ako Ga odbacite, doæivjet Êete propast.Tim rijeËima na kraju Djela apostolskih Luka zavrπava svoj izvjeπtajo Crkvi pruæajuÊi izazov onima koji prihvaÊaju Isusa: propovijedajteo Boæjem kraljevstvu; pouËavajte o Isusu s Ëvrstim uvjerenjem. Zaπtomi kao krπÊani nemamo veÊu odgovornost?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U Djelima 1,1 stoji da je pisac Djela apostol-

skih napisao “prvu knjigu” prije nego πto je napisao Djela apostolska.Oba izvjeπtaja — treÊe evanelje i Djela apostolska (Luka 1,3; Djela1,1) — upuÊena su Teofilu, grËkom imuÊnom i obrazovanom plemiÊu.Teofil je bio Lukin prijatelj i najvjerojatnije se nedavno obratio Kristu.S obzirom na to da su i Djela i treÊe evanelje upuÊeni Teofilu, prvaCrkva smatrala je da je oba izvjeπtaja napisao isti autor, Luka. Kadase spoje, ova dva Lukina izvjeπtaja mogu se nazvati “Nastanak i povi-jest krπÊanske Crkve”. Prvi se bavi æivotom i naukom Isusa Krista.Drugi govori o πirenju Evanelja od Jeruzalema do Rima.

Biblijski komentarKada je Isus pouËavao svoje uËenike da se mole: “Doi kraljevstvo

tvoje!” (Matej 6,10), posijao je sjeme æurnosti i oËekivanja u srca nesamo Dvanaestorice, veÊ i svojih sljedbenika u buduÊim naraπtajima.Kraljevstvo je nadahnjujuÊa tema Njegove poruke. Biti s Bogom, æivjetiu zajednici sa svetima svih vjekova, iziÊi zauvijek iz kraljevstva zla iuÊi u kraljevstvo pravednosti, Ëeænja je svakog Isusovog sljedbenika.Tako okruæeni slavom sile uskrsnuÊa, ispunjeni nemjerljivom silomuskrslog Spasitelja, uËenici su postavili pitanje koje ih je muËilo: “Go-spodine, hoÊeπ li sada obnoviti kraljevstvo u Izraelu?” (Djela 1,6) BoæjarijeË odgovara na ovo pitanje davanjem obeÊanja i ukazivanjem namisiju.

1. Pitanje uËenikaNakon πto je Sotona poraæen na kriæu, nakon πto je smrt pobije-

ena u jutro uskrsnuÊa, uËenici su Ëekali odgovor na jedno pitanje:Kada Êe biti uspostavljeno Boæje kraljevstvo? Boæje kraljevstvo sredi-πnja je tema Isusovog nauka. RijeË “kraljevstvo” i izrazi povezani snjom, kao πto je “Boæje kraljevstvo” i “nebesko kraljevstvo”, Ëestose javljaju u evaneljima: 50 puta u Evanelju po Mateju, 13 puta uEvanelju po Marku, 37 puta u Evanelju po Luki i 5 puta u Evaneljupo Ivanu. Kad god se spomene kraljevstvo, javi se misao o obnovi,æurnosti i oËekivanju. O obnovi zato πto je Isusov ulazak u povijestdonio nov i dinamiËan element: Bog je stupio u ljudski prostor i vri-jeme i donio jedinstvenu promjenu u stvorenom poretku. O æurnostizato πto s Isusom vrijeme poprima novu kvalitetu. Od Betlehema vrije-me se mjeri sa stajaliπta novog dogaaja. Vrijeme u cjelokupnoj ljud-skoj povijesti i æivotu svakog pojedinca odreuje se na osnovi odno-


sa prije Krista i po Kristu. Ljudska nada je zaπtiÊena i sigurna jedi-no u Boæjem kraljevstvu. Otuda pitanje kada Êe doÊi kraljevstvo.

Za razmiπljanje: “To kraljevstvo nije, kako su oËekivali Kristovisluπatelji, prolazno i zemaljsko. Krist je ljudima otvorio duhovno kra-ljevstvo svoje ljubavi, milosti i pravednosti.” (Ellen G. White, Misli sGore blaæenstava, str. 15) ©to mora karakterizirati æivot u duhu Bo-æjeg kraljevstva?

2. Kristovo obeÊanje i misija(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Ivan 14,2.3; Djela 1,11.)Isus je odgovorio uËenicima na pitanje koje ih je muËilo dajuÊi

im obeÊanje i ukazujuÊi na misiju:

ObeÊanje: Isus ne ostavlja nimalo sumnje u vezi s obeÊanjem okraljevstvu. On kaæe: “Idem da vam pripravim mjesto! Kad odem tevam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budetegdje sam ja.” (Ivan 14,2.3) Da bi podsjetio svoje uËenike na to obeÊanjei uËvrstio ga, Bog je poslao svoje anele nakon uzaπaπÊa da uvjereuËenike: “Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet Êese vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo.” (Djela1,11)

Misija: Kristovo obeÊanje da Êe doÊi po drugi put kad Êe uspo-staviti svoje kraljevstvo obuhvaÊa i misiju — poruku o kraljevstvu inaËinu na koji se moæe uÊi u njega treba objavljivati do kraja Zemlje.Iako ne znamo vrijeme ni sat Njegovog dolaska, nama je sada po-vjerena misija da objavljujemo to kraljevstvo (Djela 1,8).

Razmislite: “Evaneoski nalog velika je misionarska povelja Kri-stovog kraljevstva. UËenici su trebali marljivo raditi za duπe upuÊu-juÊi svima poziv milosti. Oni nisu smjeli Ëekati da narod doe k nji-ma; svojom vijeπÊu trebali su iÊi k ljudima.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 18,19) U kojoj ste mjeri i kako ukljuËeni u ovaj za-datak?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ProuËavajuÊi prvo poglavlje Djela apostolskih,

dosad smo zapazili tri istine o kraljevstvu: 1) Primijetili smo ËeænjuKristovih uËenika za uspostavljanjem Njegovog kraljevstva. 2) Zapazilismo obeÊanje uskrslog Krista da kraljevstvo ne zna za kaπnjenje ni


za neizvjesnost. 3) Primijetili smo da objavljivanje kraljevstva i nje-gove spasonosne poruke obuhvaÊa Ëitav svijet. Prema Djelima 1 trebaloje razjasniti joπ jednu stvar u okviru globalne misije kraljevstva: popu-njavanje praznog mjesta voe.

Za razgovor: Kako mi popunjavamo prazno mjesto koje se poja-vi u crkvenom vodstvu? U Djelima 1,15-26 prikazuju se dvije kljuËneosobine: 1) Osobno iskustvo s Isusom (Djela 1,21): potencijalni voatrebao je æivjeti s Isusom “od krπtenja ... do dana kad je uznesenizmeu nas” (Djela 1,21.22). Naobrazba, teologija, kultura, umijeÊeupravljanja i uvjeravanja Crkvi su bili potrebni, ali niπta ne moæe bitizamjena za osobno poznavanje Isusa. 2) “Da bude skupa s nama svje-dokom njegova uskrsnuÊa.” (Djela 1,22) UskrsnuÊe se ne moæe odvo-jiti od kriæa. Kriæ opravdava Boæji plan otkupljenja, a uskrsnuÊe nudinadu u obnovljenje. Nitko ne moæe biti krπÊanin, a osobito ne krπÊan-ski voa, ako nije iskusio silu kriæa i prazne grobnice. Doæivjeti siluuskrsnuÊa imperativ je u objavljivanju Evanelja (1. KorinÊanima 15,8).

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: “Bog uzima ljude takve kakvi su i ako Mu se

pokore, odgaja ih za svoju sluæbu. ... Slab, kolebljiv karakter mijenjase u Ëvrst i postojan. Stalno posveÊenje uspostavlja tako blizak od-nos izmeu Krista i Njegovih uËenika da krπÊanin postaje sliËan Nje-mu umom i karakterom.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 191)

1. ImajuÊi prethodni navod na umu, pozovite dragovoljce iz raz-reda da navedu primjere crkvenih voa, bilo iz proπlosti ili onih kojisu trenutaËno na poloæaju, koji su pokazuju kako Bog od obiËnihosoba pravi voe.

2. Koje biblijske osobe odraæavaju naËelo da Bog sudjeluje ubiranju svojih svjedoka? Uvijek imajte na umu da bez Kristove preo-braæavajuÊe sile u æivotu ovi izabrani pojedinci moæda ne bi odgovaraliza tu ulogu.


Pouka 2 7.—14. srpnja 2018.

Blagdan Pedesetnice

KljuËni tekst: Djela 2,1-13.22-39; Joel 2,28-32.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe znaËenje blagdana Pedesetnice.OsjeÊati: Doæivjet Êe utjecaj Duha Svetoga kao pojedinac u svo-

jem krπÊanskom æivotu i kao Ëlan crkvene zajednice.»initi: Podijelit Êe s drugima stvarne dogaaje o tome kako je

Duh Sveti obogatio njegov osobni i crkveni æivot.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ObeÊanje i Pedesetnica

A. Koja je obeÊanja Isus dao u vezi s Duhom Svetim (proËitajteIvan 14,15-18; Ivan 16,8-14; Djela 1,8)?

B. Kako su se ova obeÊanja ispunila na blagdan Pedesetnice (pro-Ëitajte Djela 2,1-12.16-21.38.39)?

II. OsjeÊati: Priprema i objavljivanjeA. Kako su se uËenici pripremali za primanje Duha na blagdan

Pedesetnice (proËitajte Djela 2,1.2)?B. Je li moguÊe razdvojiti primanje Duha i objavljivanje poruke

koju On daje? Objasnite.C. Kako je Duh osposobio uËenike na blagdan Pedesetnice za

objavljivanje poruke koja im je povjerena?

III. »initi: Sila Duha i æetva duπaA. Kada se zahvaljujuÊi sili Duha Svetoga propovijeda o Boæjem

planu otkupljenja, kakve rezultate moæemo oËekivati (proËitajte Djela2,36-41)?

Saæetak: Na blagdan Pedesetnice, kada su se uËenici jednoduπnookupili u prouËavanju i molitvi, Bog je izlio na njih Duha Svetoga.Kako mi danas moæemo doæivjeti ovakvo izlijevanje Duha?


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 2,38.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Iako na blagdan PedesetniceDuh Sveti nije prvi put darovan Boæjem narodu, nikada ne trebamozaboraviti da je izlijevanje Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice bioizniman dogaaj u povijesti otkupljenja. Uskrsli Isus proveo je Ëetrde-set dana sa svojim uËenicima pouËavajuÊi ih nesumnjivo o znaËenjukriæa i prazne grobnice, o ispunjenju obeÊanja da neÊe ostaviti svojeuËenike bespomoÊnima nakon svojeg uzaπaπÊa (Ivan 14,16.17), i o iz-lijevanju Duha da bi uzviπeni evaneoski nalog bio izvrπen (Matej28,19.20; Djela 1,8). Duh prisutan prigodom stvaranja i iskustva no-voroenja (Ivan 3,5) privest Êe kraju i evaneoski nalog.

Samo za uËitelje: Iako je Pedesetnica znaËajan dogaaj u crkve-noj povijesti, ne smijemo donijeti pogreπan zakljuËak da je Duh tektoga dana poËeo djelovati. Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti postojeod vjeËnosti. Jednaki su i vjeËni. Kada je Bog rekao: “NaËinimo Ëovje-ka na svoju sliku” (Postanak 1,26), ukazao je na tri Osobe oblikommnoæine, i na jedan cilj. Kada Pavao kaæe: “Sve je Pismo Bogom na-dahnuto” (2. Timoteju 3,16 — ©ariÊ), on upuÊuje na aktivnu uloguDuha Svetoga u pisanoj Boæjoj rijeËi. Od stvaranja do novog neba inove Zemlje, sve tri Osobe Boæanstva aktivni su sudionici. Pouka zaovaj tjedan, Ëija je tema Duh Sveti, naglaπava kako Duh djeluje nauËenika kao pojedinca i na zajednicu vjernih. Luka u Djelima spomi-nje 55 puta Duha Svetoga navodeÊi prouËavatelje Pisma da doæiveknjigu kao Evanelje Duha Svetoga. Prva Crkva bila je ispunjena Du-hom. Takva mora biti i danaπnja Crkva.

Pitanja za razgovor: Nakon Pedesetnice Duh Sveti je postaoistaknuta stvarnost u crkvenom æivotu i sluæbi. Zamolite pojedine Ëla-nove razreda da izaberu jedan od sljedeÊih tekstova i pokaæu kako jeDuh Sveti vodio djelo u Crkvi:

Djela 2,14-21. ..................................................................................................

Djela 4,31. ........................................................................................................

Djela 8,29. ........................................................................................................

Djela 10,19; 11,12. ........................................................................................


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Iako poganin, Luka je u velikoj mjeri poznavao

hebrejsku povijest, obiËaje i zakone. Prema tome, u svojem izvjeπtajuo poËecima krπÊanske Crkve on se oslanja na blagdane iz Starog za-vjeta, Pashu i Pedesetnicu. Pasha podsjeÊa na Boæje izbavljenje Izra-ela iz egipatskog ropstva (Izlazak 12,1-28; Levitski zakonik 23,5-8), aPedesetnica je blagdan zahvalnosti Bogu za prve rodove (Izlazak 34,22;Brojevi 28,26) i æetvu (Izlazak 23,16). Prema Novom zavjetu Pasha jeispunjena na kriæu: “Jer je ærtvovano naπe pashalno janje — Krist.”(1. KorinÊanima 5,7) Prema Novom zavjetu, Pedesetnica, koja je dola-zila pedeset dana nakon Pashe/raspeÊa, ispunila se u dogaajima opi-sanim u Djelima 2 kada je silazak Duha Svetoga donio prvu velikuæetvu od tri tisuÊe duπa (Djela 2,31). Pouka za ovaj tjedan istiËe triaspekta Duha Svetoga: 1) pripremu za primanje Duha; 2) propovijeda-nje nadahnuto Duhom; 3) rezultate propovijedanja nadahnutog Du-hom.

Biblijski komentar1. Pripremanje za primanje Duha Svetoga

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 2,1-13.)Isus je proveo Ëetrdeset dana sa svojim uËenicima nakon uskrs-

nuÊa, “i govorio im o kraljevstvu Boæjem” (Djela 1,3). Vrijeme prove-deno s Isusom bilo je, moæemo reÊi, razdoblje najveÊe pripreme zauËenike — i za bolje upoznavanje Evanelja i za zadatak da odnesuEvanelje do kraja Zemlje. Isus “naloæi im da se ne udaljuju od Jeru-zalema, veÊ da ondje Ëekaju obeÊanje OËevo” (Djela 1,4). Bez djelo-vanja Duha evangelizam je prazan i uzaludan. Otuda priprema: “Ovidani pripreme bili su dani dubokog ispitivanja srca. UËenici su osjeÊaliduhovnu potrebu pa su molili Gospodina za posveÊenje koje bi ihosposobilo za djelo spaπavanja duπa. ... OsjeÊali su teret spaπavanjaduπa. ShvaÊali su da se Evanelje treba objaviti svijetu i zazivali susilu koju je Krist obeÊao.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 24)

UËenici su Ëekali. Molili su se. ProuËavali. Onda, iznenada, nablagdan Pedesetnice, kada su svi zajedno bili na jednom mjestu, jed-noduπni u molitvi i ostvarenju cilja (Djela 2,1), neπto se dogodilo.Boæji Duh je “kao kad puπe silan vjetar” ispunio kuÊu i “svi se oninapuniπe Duha Svetoga” (Djela 2,2.4). Dolaskom Duha, svi dani kojesu uËenici proveli s Isusom — sva njihova pitanja, kriæ i otvorenagrobnica — bili su proæeti dubljim znaËenjem i smislom.


Za razmiπljanje: Mnoπtvo koje se okupilo u Jeruzalemu iz razli-Ëitih krajeva svijeta bilo je “zaËueno i zadivljeno” kada su razliËiteskupine ljudi Ëule uËenike kako propovijedaju na njihovom jeziku(Djela 2,7.8). U Djelima je prepoznato najmanje πesnaest takvih jeziË-nih skupina (Djela 2,9-11). ©to mislite, πto se podrazumijeva pod “da-rom jezika”? (Usporedite 1. KorinÊanima 14.)

2. Propovijedanje nadahnuto Duhom Svetim(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 2,14-19.)Prva propovijed krπÊanske Crkve, zabiljeæena u Djelima apostol-

skim (Djela 2,14-39), otkriva tri osnovna elementa propovijedanja —nadahnuÊe, temelj i sadræaj.

NadahnuÊe za propovijedanje danas ostaje isto onakvo kakvo jebilo na blagdan Pedesetnice: “Svi se oni napuniπe Duha Svetoga.” (Dje-la 2,4) Bez osposobljavanja od strane Duha, bez potpune posveÊeno-sti RijeËi koju je Duh nadahnuo, ne moæe doÊi do pravog propovije-danja. Sila Duha Svetoga osposobila je Petra da iznese svoju prvupropovijed. Osoba poËinje propovijedati ne zbog uËenosti, rjeËitosti,umijeÊa ili bogatstva, veÊ zahvaljujuÊi djelovanju Duha. Propovijed jeËudo oblikovano Duhom, nastalo iz posveÊenosti Pismu, i izraæenoponiznim usnama od gline.

Temelj svake propovijedi je Boæja rijeË. Skoro polovina Petrovepropovijedi u Djelima 2 navodi su iz Starog zavjeta. Propovijed kojane proizlazi iz Biblije ne moæe æivu RijeË prikazati æivom pred zajed-nicom. Kako bez nadahnute RijeËi moæemo govoriti o UtjelovljenojRijeËi? Propovijed mora poËeti s takvim razumijevanjem i mora bitiduboko ukorijenjena u Boæjem otkrivenju. Upravo je takva biblijskaperspektiva, osvijetljena Duhom Svetim, navela apostole da poveæudogaaje toga dana s Joelovim proroËanstvom. “VeÊ se ovim ostvaru-je”, glasno je ustvrdio Petar (Djela 2,16). Propovijedanje mora pove-zati sadaπnjost s proπloπÊu, a zatim ukazati na buduÊnost.

Sadræaj, odnosno tema propovijedi uvijek mora biti Isus — utje-lovljeni, raspeti, uskrsli i proslavljeni Isus koji Êe se uskoro vratiti.Isusovi uËenici nisu nimalo sumnjali u to: “UËenici su svoj posaotrebali obavljati u Kristovo ime. Svaka njihova rijeË i postupak trebalisu usmjeriti pozornost na Njegovo ime, ime sa æivotodavnom snagomkojom se greπnici mogu spasiti. … Kristovo je ime trebalo biti njiho-va lozinka, njihov znak raspoznavanja i izvor njihovog uspjeha.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 19)


Za razmiπljanje: Petrova propovijed Ëesto ukazuje na “ovog Isu-sa”. Kako apostol ovim izrazom uvjerava svoje sluπatelje?

3. Rezultati propovijedanja nadahnutog Duhom Svetim(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 2,38-42.)Uspjeπno, Duhom nadahnuto propovijedanje mora povesti sluπa-

telje k jednom jedinom cilju: moraju se “duboko u srcu potresti” iupitati: “BraÊo, πto da Ëinimo?” (Djela 2,37) Propovijedanje u vrijemePedesetnice, s jasnim oËitovanjem sile Duha Svetoga i s Duhom na-dahnutim apostolovim propovijedanjem u Ëijem je srediπtu bila Bibli-ja, potresla je Jeruzalem, a mnoπtvo se obratilo Petru i upitalo: “BraÊo,πto da Ëinimo?” Nijedna propovijed ne treba zavrπiti a da netko nepostavi to pitanje. Propovijedanje nije zabava. Nije samo iznoπenjeËinjenica. U propovijedi se govori o “ovom Isusu”. Propovijedanje trebapovesti ljude kriæu pokazujuÊi im Isusove rane, opisujuÊi Njegovupobjedu, nudeÊi im nadu, pozivajuÊi ih da Ga prihvate kao svojegaGospodina i Spasitelja. Propovijed koja ne poziva sluπatelje da od-govore Isusu, odraæava plaπljivost govornika ili nedostatak povjerenjau silu Duha Svetoga koja mijenja æivot.

Za razmiπljanje: Uspjeπna propovijed treba dovesti greπnika doodluke da se krsti u Isusovo ime. Treba utvrditi svete u primanjuDuha Svetoga. Kako suvremeni Isusov uËenik moæe takvu propovijeduËiniti dijelom svojeg æivota?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Jeste li iznenaeni ishodom Pedesetnice? Krπ-

tenje tri tisuÊe ljudi u jednom danu u Jeruzalemu! Tamo gdje je Ri-jeË, tamo gdje je Duh, tamo je sila i Crkva raste. To je bila Petrovaporuka. To je naπ izazov.

Pitanja za razmiπljanje: Od svojih poËetaka adventisti su poznatipo evaneoskom radu. Jesu li naπe evaneoske metode danas uspje-πne? Ako nisu, zaπto nisu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Meu nekim krπÊanima govorenje jezicima

smatra se osnovnim znakom primanja Duha Svetoga. Djela 2,6 govo-re o razliËitim jeziËnim skupinama koje su se okupile u Jeruzalemui koje su sluπale poruku na svojem jeziku. Neki su bili zadivljeni.


Drugi su smatrali da su uËenici pijani. Joπ otada pitanje govorenjajezika stvara probleme u Crkvi. Apostol Pavao daje dobar savjet kakose trebamo odnositi prema tom pitanju a da ne utjeËe negativno najedinstvo meu vjernicima. Razgovarajte o Pavlovom savjetu upuÊe-nom Crkvi u vezi s jezicima 1. KorinÊanima 14.


Pouka 3 14.—21. srpnja 2018.

Æivot u prvoj Crkvi

KljuËni tekst: Djela 2,41-47; Djela 4,32-37; Djela 5,1-11.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe vaænost pravog odgovora na evaneoski poziv.OsjeÊati: Njegovat Êe novi odnos s Bogom i zajednicom vjernih.»initi: Æivjet Êe u skladu sa svojom vjerom i πirit Êe je.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Osnovni odgovori

A. Kakve negativne i pozitivne odgovore oËekujemo od novih vjer-nika?

B. Kako netko dolazi do odluke da odbaci negativne odgovore ida odgovori pozitivno?

II. OsjeÊati: Njegovanje novih odnosaA. Kako je prva Crkva njegovala nove odnose?B. Koji su Ëimbenici ojaËali/oslabili odnose u zajednici?

III. »initi: Napredovanje Djela dok se suoËavamo s nevoljamaA. Kako se prva Crkva suoËavala s nevoljama Ëak i kada je napre-

dovala u svojem rastu?B. Kakav stav imamo prema razliËitim osobama u prvoj Crkvi:

Barnabi, Pavlu, Ananiji i Safiri?

Saæetak: Crkva nije samo ukljuËena u unapreenje evaneoskognaloga, veÊ i u svladavanje Sotoninih pokuπaja da osujeti crkvenoposlanje.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 2,41-47.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: ZahvaljujuÊi izlijevanju DuhaSvetoga na blagdan Pedesetnice, dogodila su se dva velika Ëuda meu


uËenicima (Djela 2,40-47). Prvo, uvidjeli su sveopÊu narav Evanelja:spasenje je ne samo za “vas i vaπu djecu” (Æidove), veÊ “i za sve oneizdaleka, koje pozove Gospodin Bog naπ” (Djela 2,39). Drugo, uËenicisu shvatili da rast Crkve ne ovisi samo o onome πto Ëovjek moæepostiÊi, veÊ i o onome πto Duh moæe ostvariti preko prouËavanja Ri-jeËi, njegovanja duhovnog zajedniπtva, æivota vjere i svjedoËenja.

Samo za uËitelje: Krπtenje u Isusovo ime i primanje Duha Sveto-ga samo su prvi koraci koje Ëine Ëlanovi Boæje obitelji. Nakon ovihpoËetnih koraka vjernici trebaju doæivjeti nekoliko iskustava: posto-janost u doktrini, rast u zajedniπtvu i “lomljenju kruha”, osobni izajedniËki molitveni æivot, kuÊne posjete, jednostavnost æivota i crkve-ni rast (vidi Djela 2,42-47). Razgovarajte o vaænosti takvog sveobuhvat-nog crkvenog æivota.

Za razgovor: “ZahvaljujuÊi Kristovoj poduci, uËenici su shvatilida im je potreban Duh Sveti. ZahvaljujuÊi pouËavanju Duha, oni sukonaËno bili osposobljeni i poπli su ostvariti svoje æivotno djelo.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 29) Zapazite u ovom navodudva izraza: “Kristovoj poduci” i “pouËavanju Duha”. ©to oni znaËe?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ©to je Crkva? Je li to veliËanstvena graevina?

Je li to klub istomiπljenika koji se okupljaju da bi ostvarivali zajed-niËke interese i potrebe? Je li to centar za spreËavanje nasilja nadljudima? Je li to mjesto okupljanja na kojem se ljudi svake subotesastaju radi bogosluæja, prouËavanja i molitve? Je li to dobrotvornodruπtvo koje se brine o nevoljnima, bolesnima i gladnima? Iako usvim ovim izjavama ima istine, razmislite o sljedeÊem: “Premda izgledaslaba i pogrjeπiva, Crkva je jedini predmet na koji Bog na posebannaËin obraÊa svoju punu pozornost. Ona je pozornica Njegove milo-sti na kojoj s uæivanjem otkriva svoju moÊ da preobrazi srca.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 8,9)

Pouka za ovaj tjedan ukazuje na tri Ëimbenika vezana za Crkvu:zajednicu spaπenih; æivo tijelo vjernika usmjerenih na kriæ; crkvenotijelo u kojem vladaju Ëuda, jedinstvo i nevolje.

Biblijski komentar1. Crkva: Zajednica spaπenih

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova Djela 2,42-45; Djela4,34.35.)


“Spasite se.” (Djela 2,40) Bio je to Petrov posljednji poziv u pro-povijedi koju je odræao na blagdan Pedesetnice. ©to je Petar ovimmislio? On sâm je dao odgovor: “Spasite se od ovoga pokvarenognaraπtaja!” Spasenje je dvostruko iskustvo. Kao prvo, to je odbaciva-nje i izbjegavanje izopaËenog æivota. To znaËi pokajati se i odbacitisve privlaËnosti grijeha. Drugo, biti spaπen znaËi u potpunosti i bezostatka pripadati Onome koji spaπava — Isusu. Spasenje postaje stvar-nost kada savjesno i stalno odbacujemo grijeh i potpuno prihvaÊamoIsusov poziv. Oni koji su na ovaj naËin spaπeni Ëine Crkvu, tijeloKristovo. Prema tome, spasenje prethodi Ëlanstvu u Crkvi.

U Novom zavjetu grËka rijeË ekklesia, koja doslovno znaËi “po-zvan”, prevedena je kao “crkva”. RijeË “crkva” najËeπÊe opisuje onekoji su pozvani iz grijeha u pravednost, iz sebiËnosti na usredotoËe-nost na Krista, iz prolaznih stvari ovoga svijeta u vjeËnu stvarnostnebeskog doma. “Pozvani” vjeruju u Isusa kao Boæjeg Sina, prihva-Êaju Ga kao svojega Spasitelja i Gospodina, okupljaju se da zajednoprouËavaju Njegovu rijeË, da Ga slave kao svojega Gospodina i danavjeπÊuju Njegovu poruku onima koji Ga ne poznaju. Vjera, zajedni-ca, prouËavanje, sluæba i svjedoËenje neka su od osnovnih obiljeæjaCrkve. ImajuÊi to na umu, Isus je dao obeÊanje: “Sagradit Êu Crkvusvoju, i Vrata pakla neÊe je nadvladati.” (Matej 16,18)

Za razmiπljanje: “Oni koji su na Pedesetnicu bili obdareni silomodozgo, nisu time bili osloboeni od daljnjih kuπnji i nevolja.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 31) »lanstvo u Crkvi nikom ne jamËida Êe ostati u Kristu ili da u æivotu neÊe doæivjeti patnju i tugu. ©to,onda, trebamo uËiniti da bismo ostali postojani Ëlanovi Kristovog ti-jela usprkos nevoljama i kuπnjama?

2. Crkva: Æivo tijelo usredotoËeno na kriæ(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 3; Djela 4,1-31.)Æiva je ona crkva koja raste. Na blagdan Pedesetnice, tri tisuÊe

ljudi iz petnaestak razliËitih govornih podruËja (Djela 2,9-11.41) pri-hvatilo je Isusa kao svojega Gospodina i Spasitelja, i bilo ispunjenoDuhom. Tako je nastala Crkva, i “Gospodin je svaki dan pripajao Crkvione koji se spasavahu” (Djela 2,47). Otada je u ljudsku povijest stu-pio novi Ëimbenik stavljajuÊi izazov pred vjerske i filozofske sustave,objavljujuÊi svijetu “da je Bog uËinio i Gospodinom i Mesijom togIsusa” (Djela 2,36). Zbog Raspetoga cijelo ËovjeËanstvo bit Êe pozva-no da poloæi raËun prema tome kako se ophodilo prema Njemu: tkoGa prihvati kao svojeg Spasitelja, uÊi Êe u vjeËni æivot; tko Ga odbaci


i zanemari smatrajuÊi da nije vaæan, suoËit Êe se s posljedicom vje-Ëne smrti. Kriæ prema tome dijeli vjeËni æivot od vjeËne smrti. Onikoji se poistovjete s Gospodinom koji je umro na kriæu postaju tijeloæivoga Krista.

Za razmiπljanje: “Svaki je krπÊanin u svojem bratu vidio objavuboæanske ljubavi i dobrote. … Vjernici su nastojali otkriti sliËnost sKristovim karakterom i raditi na πirenju Njegova kraljevstva.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 30,31) Mi kao krπÊani moramo seugledati na ovo iskustvo prvih vjernika. Kako to moæemo uËiniti?

3. Crkva: Tijelo u kojem vladaju Ëuda, zajedniπtvo i poteπkoÊe(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 3; Djela 4; Djela

5,1-11.)Zbog boæanskog djelovanja i Ëovjekovog sudjelovanja u strukturi

Crkve, ona je tijelo koje obiljeæavaju Ëuda, zajedniπtvo i nevolje.

Prvo, Ëudo rasta: “A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi …”(Djela 2,47) ZapanjujuÊe su brojke koje pokazuju rast prve Crkve:dvanaest, sto dvadeset, tri tisuÊe, zatim pet tisuÊa (Djela 4,4), a prijezavrπetka prvog stoljeÊa Ëitav svijet postao je cilj evaneoskog rada.»udo se nastavilo propovijedanjem Evanelja u cijelom svijetu, πto jedonijelo slobodu Ëovjeku koji je bio hrom od roenja. Bio je to sluËajpotpune bijede. Ovaj Ëovjek bio je optereÊen tjelesnim nedostatkom,druπtveno prezren i osuen da od posjetitelja Hrama moli za novËiÊili komadiÊ kruha. Meutim, iznenada pronalazi zraku nade u Petro-vim rijeËima: “Ja nemam ni srebra ni zlata, ali πto imam, to ti dajem… ime Isusa Krista NazareÊanina.” (Djela 3,6) U to ime apostol jezapovjedio hromom Ëovjeku da “ustane i hoda” (Djela 3,6), i odmahje neviena sila uskrslog Isusa uËinila da æivot u svoj svojoj puninipoteËe mrtvim æivcima i tkivima hromog Ëovjeka, i on “skoËi, stane ipoËne hodati … poskakujuÊi i hvaleÊi Boga” (Djela 3,7.8). Isus je idalje izvor otkupljenja, obnovljenja i novoroenja.

Drugo, zajedniπtvo i jedinstvo u prvoj Crkvi, kao i nevoljekoje su ih pogodile. Crkva je doæivjela jedinstvo ne samo u “apostol-skoj nauci, zajedniËkom æivotu, lomljenju kruha i u molitvama” (Djela2,42), veÊ i zahvaljujuÊi zajedniËkoj imovini (Djela 4,34.35). Ljubavprema Bogu i zajedniËka vjera i sredstva vjernika koji su bili zajednopostali su jasan simbol radosnog zajedniπtva: “Svi koji prigrliπe vjerudræahu se zajedno i sve im bijaπe zajedniËko.” (Djela 2,44) Tako je


Barnaba, koji je “posjedovao njivu, koju prodade i novac donese tega stavi pred noge apostolima” (Djela 4,36.37), pokazao primjeromπto znaËi æivjeti u krπÊanskoj zajednici. Barnaba (Djela 4,36) je u pot-punosti stekao iskustvo s Isusom. Njegova zahvalnost bila je potpu-na, njegov karakter Ëist, njegov æivot preobraæen i Ëastan. Poznavaoje Isusa i Isus je poznavao njega. Postao je snaæan oslonac u silnojantiohijskoj crkvi i u velikoj je mjeri pomogao Pavlu (Djela 9,27; Djela11,25.26). Meutim, u Crkvi je poËivalo i sjeme tragedije: iako je Crkvamjesto boravka vjernih, u njoj je bilo i onih koji su njegovali duhsebiËnosti. Iako putovanje krπÊanina obuhvaÊa Barnabino milosre idobrotu, sadræi i pohlepu i pretvaranje Ananije i Safire (Djela 5,1-11).Iskrenost krπÊanske zajednice neprestano je u opasnosti zbog lako-Êe kojom se laæne tvrdnje i navodna iskustva bore za svoje mjesto.

Za razmiπljanje: Nama su upuÊene usporedbe o pπenici i kuko-lju, jarcima i ovcama (Matej 13,24-30; Matej 25,31-46), u vezi s vjerni-ma i nevjernima u Crkvi. Kako pravimo razliku izmeu ovih dviju sku-pina?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: “Idite za svjetloπÊu koju veÊ imate. OdluËite

u srcu posluπati ono πto znate iz Boæje rijeËi. Boæja sila i sâm Njegovæivot nalaze se u Njegovoj RijeËi. ... Gradite na Boæjoj rijeËi pa Êevam karakter biti izgraen po uzoru na Kristov.” (Ellen G. White, Mislis Gore blaæenstava, str. 126)

Za razmiπljanje/primjenu:1. ©to znaËi biti krπÊanin? Kako to utjeËe na nas da postanemo

i budemo vjerni Ëlanovi Crkve?2. Kako naπ odnos prema Boæjoj rijeËi utjeËe na naπ æivot u Cr-

kvi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razmotrite razliku karaktera Barnabe i Ana-

nije i Safire. Razgovarajte o sljedeÊem:1. BuduÊi da da su sve tri osobe bile izloæene istini u istoj mjeri,

zaπto su donijeli razliËite rodove u svojem æivotu?2. Kako se najbolje namjere mogu pretvoriti u duhovnu nesre-

Êu?


Pouka 4 21.—28. srpnja 2018.

Prvi crkveni voe

KljuËni tekst: Djela 6,7.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe da Bog vodi svoje djelo sigurnim putem.OsjeÊati: Shvatit Êe kako Bog podiæe voe i vodi djelo otkupljenja

kroz povijest.»initi: Postat Êe aktivni sudionik u Boæjem planu otkupljenja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæje djelo je sigurno

A. Koje je Boæje sigurno djelo i kako ono utjeËe na vaπ æivot?B. Navedite neke od osnovnih primjera kako Bog vrπi svoje djelo.

II. OsjeÊati: Povijesni pokazatelji kako je Bog vodio svoje djeloA. Kako je postavljanje akona ukazalo na razliËite odlike vodstva

u Crkvi?B. Koje su vodeÊe osobe u izvjeπtaju o Stjepanu, u kojem pratimo

kako Bog ostvaruje svoje planove kroz povijest? Koje pouke moæetenauËiti od ovih voa?

III. »initi: Vrπiti Boæje poslanjeA. Preispitajte svoju posveÊenost Boæjem poslanju. Kako biste

mogli unaprijediti razvoj misije?

Saæetak: Bog se od poËetka do kraja ljudske povijesti brine daciljevi vezani za Njegov narod budu objavljeni i ispunjeni. Kako viditesvoju ulogu u tom boæanskom planu?


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pojedini prouËavatelji procijenilisu da je broj vjernika u jeruzalemskoj crkvi do dogaaja zabiljeæenih


u Djelima 6 narastao otprilike do dvadeset tisuÊa. Ovaj izuzetan rastdogodio se uglavnom zahvaljujuÊi dvjema skupinama: Æidovima kojisu govorili hebrejski i koji su æivjeli u okolici Jeruzalema, i Æido-vima iz dijaspore koji su govorili grËkim jezikom ili obraÊenicima najudaizam. Kada su Grci optuæili æidovske krπÊane da su pristrani kodpodjele dobara, apostoli su shvatili da je ova æalba opasna iz neko-liko razloga: ugroæavala je crkveno jedinstvo; odvraÊala je apostoleod njihove glavne misije pouËavanja, molitve i evaneoskog rada i uno-sila je razdor u Crkvi koja se razvijala. ©to su uËenici uËinili kako birijeπili ovaj sukob? Kakve su osobine apostoli traæili u Ëlanovima ko-ji su se trebali pobrinuti za ovaj problem? (Vidi Djela 6,3-7.)

Samo za uËitelje: Rast u svim æivotnim podruËjima donosi od-reene poteπkoÊe. Bilo da je rijeË o stanovniπtvu, znanosti, komuni-kaciji, obrazovanju, politici, gospodarstvu, obitelji, rast treba pomnonadgledati i upravljati njime da bi se izbjegli problemi koji ugroæa-vaju pozitivnu stranu razvoja. Dakle, tako se dogodilo i u prvoj Crkvi:“Kako je rastao broj uËenika, poËeπe mrmljati.” (Djela 6,1) Raspravaizmeu palestinskih Æidova i helenistiËkih krπÊana postala je tolikoæestoka i razdorna da su apostoli morali pronaÊi naËin kako Êe rije-πiti svau i osigurati jedinstvo i rast Crkve. ZapoËnite pouku za ovajtjedan sljedeÊom miπlju: Nikakav problem ne smije ugroziti misiju irast Crkve.

Pitanja za razgovor: Svaka kriza donosi priliku. Nove okolnostizahtijevaju nove pristupe i nove osobe koje mogu ponuditi nova rje-πenja. Kako znamo da je rjeπenje do kojeg su apostoli doπli bilo is-pravno? ©to znaËi “poloæiπe na njih ruke” (Djela 6,6)? Kako je izborsedmorice utjecao na Crkvu? (Djela 6,7)

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Od sedmeroËlane skupine koja je bila izabrana

od strane jeruzalemske crkve, Luka biljeæi znaËajan doprinos povije-snom razvoju Crkve prve dvojice, Stjepana i Filipa. Stjepan je bio prvimuËenik. On je prvi ostavio trajan izazov i vjeËnu pouku da krπÊan-ski æivot ima smisla samo unutar konteksta Spasitelja koji strada.Kriæ mora definirati krπÊanina jer samo tada Êe moÊi vidjeti “otvore-na nebesa i Sina »ovjeËjega gdje stoji Bogu s desne strane” (Djela7,56). Stjepan je bio izuzetan krπÊanin. Poznavao je Isusa. Poznavaoje biblijski izvjeπtaj i povijest. Razumio je πto je Isus uËinio. Znao jeπto znaËi æivjeti krπÊanskim æivotom. Nije Ëudo πto je Luka, pisac


Djela apostolskih, govorio o Stjepanu biranim rijeËima (Djela 6,3-15;7). Stjepan je bio pun Duha Svetoga, vjere, mudrosti, milosra i sile;bio je Ëovjek molitve, Ëuda, istine, svjetla i opraπtanja.

Filip je bio poznat po svojem evaneoskom æaru u Samariji, gdjesu za njega govorili: “Ovaj je sila Boæja, velika.” (Djela 8,10 — Varaæ-dinska Biblija) Na vrhuncu svojeg uspjeha u Samariji, aneo mu jenaloæio da ide na jug i slijedi put u pustinji koji vodi iz Jeruzalemau Gazu, gdje ga je Duh Sveti upotrijebio u razgovoru s etiopskimdvoraninom, a zatim i u njegovom obraÊenju i krπtenju — bio je tomoæda prvi obraÊenik koji je odnio Evanelje u svoju rodnu zemlju(Djela 8,26-38). Kada je misija zavrπena, Duh je poveo Filipa da pro-povijeda u svim gradovima od Azota na jugu do Cezareje na sjeverumediteranskog puta.

Od ova dva junaka vjere, Stjepana i Filipa, moæemo nauËiti velikupouku o tome koliko je vaæno da poznajemo povijest svoje vjere i daje objavljujemo.

Biblijski komentar1. Poznavanje povijesti svoje vjere

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 7.)

Djela apostolska povijesna su knjiga: povijest o poËecima Crkve,o njezinoj nepokolebljivoj posveÊenosti Isusu, borbi i patnji, govorni-cima i evaneoskim radnicima, prorocima i pastorima. Djela nas oba-vjeπtavaju da rast prve Crkve treba promatrati kao ispunjenje staro-zavjetne proroËke nade u Isusu jer “kamen koji ste ... odbacili postaoje ugaonim kamenom” (Djela 4,11). Glavne propovijedi zabiljeæene uDjelima — Petrova, Stjepanova, Pavlova — uvijek su naglaπavale dase Bog otkrio u starozavjetnoj povijesti preko ljudi kao πto su Abra-ham, Jakov, Josip, Mojsije, David i drugi. Upravo u ovom pregledubiblijske povijesti pokazano je da je krπÊanska Crkva naslijedila od-govornost da predstavi svijetu vrhunac Boæjeg plana spasenja u Isu-su.

Stjepan je u obrani Isusovog Evanelja iznio panoramski prikazpovijesti otkupljenja i povukao vremensku crtu od Boæjeg pozivanjaAbrahama (Djela 7,2) do Isusa, koji sjedi s desne strane Ocu (Djela7,55). Ova povijesna crta prati uspone i padove, uspjehe i neuspjehe,vjernost i izdaju izabranog naroda kao snaæne putokaze u povijestiotkupljenja ljudskog roda. Na toj vremenskoj crti Stjepan je podigaoputokaze, muπkarce, æene i dogaaje: pozivanje Abrahama; davanjeSaveza; Josipova vjernost; Mojsije kao izbavitelj i kao onaj koji je


najavio “proroka ... poput mene”; ©ator sastanka u pustinji; David;Salomon i Hram; a zatim, iz bliæe povijesti, izdaja i ubojstvo “Praved-nika”. Upravo su ovi izvjeπtaji o ispunjenju odreenih pojedinosti iizdaji Ëinili glavni dio Stjepanovog svjedoËanstva zbog kojeg slu-πateljima “uskipje bijes u srcima” (Djela 7,54). Kada je Stjepan u svo-joj vjeri poπao na to burno povijesno putovanje, “pun Duha Svetoga,uprije pogled u nebo i vidje slavu Boæju i Isusa” (Djela 7,55). Crkvaje tada razumjela da je Isus neizbjeæno srediπte povijesti i Onaj kojivjerne potiËe da idu naprijed dok se zajednica vjernih ne spoji sazajednicom na Nebu.

Za razmiπljanje: ProËitajte Djela 7,51. ©to znaËe sljedeÊi izrazi:“tvrdovrati”; “neobrezanih srca i uπiju”? Kako, gledano izvana i kadsu vjerski obredi u pitanju, moæemo izgledati vjerno, dok se zapravoodriËemo sile prave vjere?

2. Objavljivanje vjere(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 8.)“Bog na tajanstveni naËin Ëini Ëuda.” Ovo su rijeËi pjesme, ali u

iskustvu prve Crkve Boæje djelovanje bilo je moÊna i vidljiva stvarnost.Zapazite dvije Ëinjenice. Prvo, Savao, jedan od odgovornih ljudi zakamenovanje Stjepana i kasnije opÊe progonstvo krπÊana (Djela 8,1-3; Djela 26,9-11), vrlo snaæno je objavljivao vijest o Isusu. Drugo, zbogprogonstva koje je uslijedilo nakon Stjepanove smrti, krπÊani se“rasprπiπe po krajevima judejskim i samarijskim” (Djela 8,1).

Jedan od tih rasprπenih krπÊana bio je akon Filip. On se uputiou Samariju, gdje je Isus jednom prigodom posvjedoËio æeni na loπemglasu (Ivan 4). Filipov rad doprinio je napretku Evanelja u tolikojmjeri da su Petar i Ivan doputovali Ëak iz Jeruzalema ne bi li seosobno uvjerili da je Evanelje doista pronaπlo plodno tlo u Samariji.Prisutnost apostola pruæila je vjernicima iz Samarije sigurnost i siluDuha Svetoga. Kada je osnovana crkva u Samariji i kada je zapoËelarast, pionir te misije pozvan je da poe dalje. Evaneoski radnik jestalno u pokretu u potrazi za novim podruËjem za propovijedanjeEvanelja, i tako se Filip uskoro naπao u koËiji s dvoraninom iz Etio-pije koji se iz Jeruzalema vraÊao kuÊi. Tu zapaæamo Ëudesno djelo-vanje Duha Svetoga. Filipovo prouËavanje s Etiopljaninom dovelo jedo njegovog krπtenja na putu u Gazu i do toga da Etiopija postaneotvorena za Evanelje. Tada je evanelist Filip primio nove naloge odstrane Duha Svetoga, pa je mediteranskom rutom poπao prema Ce-zareji propovijedajuÊi u svakom gradu od Azota do tog posljednjeg


odrediπta, rimsko-grËkog grada Cezareje. Evanelist je propovjednikEvanelja koji nikada ne skida obuÊu i uvijek koraËa po nalogu DuhaSvetoga. Ta istina se od poËetka nalazi u pozadini izvjeπtaja o krπÊan-skoj misiji.

Za razmiπljanje: Izmeu Filipa i etiopskog dvoranina nalazili suse mnogi zidovi razdvajanja: rasa i nacionalnost, religija, druπtvenipoloæaj, ekonomska situacija, boja koæe itd. Filip je mogao izbjeÊiEtiopljanina zbog brojnih razloga, ali on je prvenstveno bio evaneo-ski radnik. On je nositelj Radosne vijesti. On nema drugu moguÊnostosim da poe i zapoËne razgovor.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sedmorica uËenika koji su se trebali brinuti

o potrebama udovica i siromaπnih bili su pozvani da “sluæe” (Djela6,2). RijeËi “akon” i “akonica” potjeËu od grËke rijeËi diakonein,“sluæiti”. “Imenovanje sedmorice za nadzor nad odreenim granamadjela pokazalo se velikim blagoslovom za Crkvu. Ovi duænosnici pozor-no su razmotrili pojedinaËne potrebe kao i opÊe financijske intereseCrkve, i svojim su mudrim upravljanjem i poboænim primjerom bilivaæna pomoÊ drugim sluæbenicima u povezivanju razliËitih potrebaCrkve u jedinstvenu cjelinu.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str.56)

Za primjenu: Na koji naËin vaπa mjesna crkva gleda na akonskusluæbu? Smatraju li se akoni i akonice jednakim suradnicima usluæbi? Kako se moæe poboljπati njihov doprinos æivotu i sluæbi vaπecrkve?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Zamolite Ëlanove razreda da navedu kakve oso-

bine i odgovornosti prema njihovom miπljenju trebaju imati akoni/akonice. Zatim razgovarajte o tome kako joπ viπe moæete cijeniti nji-hovu sluæbu. Ako je moguÊe, pozovite akona/akonicu ili starjeπinucrkve u razred i razgovarajte o ovoj temi.


Pouka 5 28. srpnja—4. kolovoza 2018.

Pavlovo obraÊenje

KljuËni tekst: Djela 26,8-19.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe odreene korake u Savlovom obraÊenju.OsjeÊati: Shvatit Êe kako je Savao odgovorio na Boæje upute.»initi: Dijelit Êe Savlovu odluËnost u sluæbi Bogu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Koraci u Savlovom obraÊenju

A. Koje su pobude upravljale Savlovim æivotom prije obraÊenja?B. Kako se æivot progonitelja pretvorio u æivot apostola?

II. OsjeÊati: Savlov brz odgovor i posluπnostA. ©to je navelo Savla da brzo odgovori na Boæji poziv?B. Kako su povezane Boæja zapovijed: “Ustani i ui u grad” (Djela

9,6), i Pavlova kasnija izjava: “Ne bijah neposluπan nebeskom vie-nju” (Djela 26,19)?

C. Kako je Savao ostao vjeran Boæjoj izjavi da je on Njegovo “oru-e izabrano” (Djela 9,15)?

III. »initi: OdluËno sluæiti BoguA. Kako moæete biti Boæje izabrano orue u zajednici u kojoj

æivite?B. ©to trebate odbaciti i πto trebate uËiniti da biste doæivjeli pra-

vo obraÊenje?

Saæetak: Promjena najljuÊeg progonitelja krπÊana u najvatreni-jeg pobornika krπÊanstva pokazuje da je potpuna promjena svima do-stupna.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: GalaÊanima 1,1; 1. KorinÊanima 9,1.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pavao je bio Ëovjek velike vjere,osvjedoËenja i hrabrosti zahvaljujuÊi iskrenoj posveÊenosti Isusu ko-jega je sreo na putu u Damask. Taj dogaaj imao je doæivotan utjecajna Pavla. UËinio ga je hrabrim i Duhom nadahnutim glasnikom. Pre-ma tome, Pavao je sa sigurnoπÊu mogao pisati crkvi u Korintu o izvorusvoje snage usred sukoba: “Zar ja nisam slobodan? Zar nisam apo-stol? Zar nisam vidio naπega Gospodina Isusa?” (1. KorinÊanima 9,1)Pouka za ovaj tjedan pokazuje da naπa krπÊanska sigurnost i hrab-rost dolaze samo od posluπnosti pozivu da budemo Isusovi uËenici.

Samo za uËitelje: Pavao je za sebe rekao da je “najmanji meuapostolima” (1. KorinÊanima 15,9). Meutim, nijedna osoba nije bilatoliko utjecajna u objavljivanju Radosne vijesti o Isusu kao Pavao.Ovaj “najmanji meu apostolima” preπao je veÊinu granica i navijeπtaoEvanelje, osnovao je veÊinu crkava i napisao veÊinu tekstova u krπ-Êanskoj teologiji. Pavao svjedoËi o ovom pozivu koji nije “od ljudi,niti po kojemu Ëovjeku, veÊ po Isusu Kristu i Bogu Ocu” (GalaÊanima1,1). Nakon susreta na putu u Damask, Isus je zauvijek promijenioPavlov æivot. ObraÊenje tog velikog apostola srediπte je naπe pouke.

Pitanja za razgovor: Zaπto je Pavao opisao sebe kao “najmanjegameu svima svetima” (Efeæanima 3,8) kada se isticao u mnogim æi-votnim poljima i sluæbi? Kakvu ulogu poniznost vrπi u nastojanju dapostanemo uspjeπni Isusovi sljedbenici i svjedoci? Sjetite se nekogatko je ostavio snaæan dojam na vas. U kojem ste smislu bolja osobazahvaljujuÊi tome?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: “Kada se Krist otkrio Pavlu, i kada se Pavao

uvjerio da progoni Isusa u osobi Njegovih svetih, prihvatio je istinukakva je u Isusu. Na njegov um i karakter bila je izlivena preobra-æavajuÊa sila i on je postao novi Ëovjek u Isusu Kristu. Primio jeistinu u takvoj punini da ni Zemlja ni pakao nisu mogli uzdrmatinjegovu vjeru.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 346)

U ovoj pouci govorit Êemo o Pavlu kao progonitelju, obraÊenikui apostolu.

Biblijski komentar1. Savao kao progonitelj

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 7,58; Djela 8,1.3;Djela 26,9-11.)


Prva Ëetiri teksta o Savlu u Djelima apostolskim prate njegov æivotkao progonitelja prvih krπÊana. U prvom tekstu Savao Ëuva odjeÊuljudi koji su odveli Stjepana u smrt (Djela 7,58). Drugi tekst u Djeli-ma 8,1 biljeæi da je Savao pristao na Stjepanovu smrt — zbog te jeuloge “bio izabran u Veliko vijeÊe” (Ellen G. White, Djela apostolska,str. 64). Teænja za moÊi Ëesto poËinje mirnim kompromisom, a zatimbrzo kreÊe stazom samouzdizanja. Jedno zlo djelo vodi drugom joπgorem. Svako zlo djelo vodi korak po korak prodaji savjesti onometko najviπe nudi. U treÊem tekstu u Djelima 8,3 Savao kreÊe na po-hod u Jeruzalem, gdje je “pustoπio Crkvu; iduÊi iz kuÊe u kuÊu iz-vlaËio je iz njih ljude i æene te ih predavao u tamnicu”. »etvrti tekstu Djelima 9,1 pokazuje da progon vjernika u Jeruzalemu nije bilodovoljan mladom farizeju. Pavlova predanost progonu Crkve nagnalaga je da poe u Damask, gdje je æivio znatan broj Isusovih sljedbe-nika. Njegova misija smrti sada je imala odobrenje velikog sveÊenikaiz Jeruzalema (Djela 9,1). “Neko je vrijeme bio snaæno sredstvo uSotoninim rukama.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 64) Tadase pojavilo to zasljepljujuÊe vienje na putu u Damask.

Za razmiπljanje: Gamaliel je zauzimao vodeÊe mjesto meu fa-rizejima i bio je Ëuveni judejski uËitelj. Upravo je on odvratio farizejeod namjere da ubiju apostole svojim razumnim savjetom: ako je krπ-Êanstvo “od Boga, neÊete ga moÊi uniπtiti” (Djela 5,39). Savao je bioGamalielov odliËan uËenik. ©to je, onda, nagnalo Savla da ne posluπauËiteljev savjet i nastavi misiju sijuÊi smrt meu krπÊanima?

2. Savlovo obraÊenje(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 9,1-19; Djela 22,1-

10; Djela 26,12-18.)Kada je Bogu potreban netko tko Êe izvrπiti odreenu misiju, On

pronalazi svojeg izabranika. Tako je pronaπao Abrahama u Uru, Moj-sija u pustinji, Daniela u Babilonu, Esteru u Medo-Perziji, Ivana Krs-titelja u pustinji, Petra meu galilejskim ribarima. Pronaπao je i Savlaiz Tarza. Savlovo obraÊenje, zahvaljujuÊi kojem je progonitelj krπÊa-na postao vaæan evaneoski radnik i svjetski misionar, od izuzetneje vaænosti. Susret s Isusom i zasljepljujuÊa svjetlost na putu u bliziniDamaska omoguÊili su Savlu da od zakletog neprijatelja krπÊanstvapostane njegov najgorljviji pobornik. Umjesto da bude staza smrti,put u Damask postao je mjesto susreta s uskrslim Isusom. “Savle,Savle, zaπto me progoniπ?” zaËuo se glas s neba (Djela 9,4). “Tko siti, Gospodine?” æelio je znati progonitelj (Djela 9,5). Odgovor ga je


zaprepastio: “Ja sam … Isus.” (Djela 9,5) Isus uvijek ulazi u neËijiæivot — u æivot farizeja Nikodema, upravitelja sinagoge Jaira, udoviceiz Naina, bezimene æene na samarijanskom zdencu, stotnika Ëiji jesluga bio bolestan, Lazara i njegovih sestara, ©imuna gubavca, Ane iKaife, Heroda i Pilata, Savla i mnogo drugih. Blagoslovljen je onajkoji se preda tom boæanskom utjecaju. Savao se predao Isusu posta-vivπi najvaænije pitanje u æivotu: “Gospodine, πto hoÊeπ da Ëinim?”(Djela 9,6 — ©ariÊ ) Savao se obratio, a u Damasku mu je trebalo bitireËeno o njegovoj buduÊnosti.

Za razmiπljanje: Uskrsli Isus postavio je Savlu izravno pitanje:“Zaπto me progoniπ?” (Djela 9,4) Ovo pitanje je sveobuhvatno: Isussmatra da je svako uËinjeno djelo i svaka izgovorena rijeË kojima seopada neka osoba usmjerena protiv Njega. Kako Isusovo pitanje upu-Êeno Savlu proæima odnose u naπem æivotu?

3. Savao kao apostol(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 9,26-30; Djela

26,12-19.)Pavlova preobrazba iz straπnog progonitelja Crkve u njezinog va-

trenog branitelja neusporediva je. ©to se dogodilo nakon susreta sIsusom na putu u Damask moæemo saznati iz izvjeπtaja u 9. poglav-lju Djela apostolskih i GalaÊanima 1,15-24: 1) Kada je Ananija izgo-vorio tople rijeËi dobrodoπlice: “Brate Savle”, neprijateljstvo progo-nitelja Savla usmjereno protiv krπÊana je nestalo (Djela 9,17) i Ananijaga je krstio. 2) Savao u Damasku uvjerljivo propovijeda o Isusu. 3)Savao odlazi u Arabiju (GalaÊanima 1,17) da se posveti molitvi i raz-miπljanju, i da primi boæansko otkrivenje kako na najbolji naËin slu-æiti Gospodinu. 4) VraÊa se u Damask i tamo obavlja sluæbu tri godi-ne. 5) Odlazi u Jeruzalem gdje se pridruæuje uËenicima (Djela 9,26).6) Poπto apostoli nisu bili sigurni u Savlovo obraÊenje, drugi obraÊe-nik — Barnaba — trebao je objasniti apostolima kako je Savao “naputu vidio Gospodina ... i kako je u Damasku slobodno propovijedaou ime Isusovo” (Djela 9,27 — ©ariÊ). 7) Savao ostaje u Jeruzalemuslobodno propovijedajuÊi, ali mu helenisti æele oduzeti æivot. 8) Bjeæiu svoje rodno mjesto, Tarz. 9) Moæda bi Savao bio zaboravljen u krπ-Êanskoj povijesti da nije bilo Ëudesnog djelovanja Duha Svetoga. Ka-da su apostoli Ëuli za nevjerojatan multikulturalni rast u antiohij-skoj crkvi, poslali su Barnabu da to ispita. Barnabin dolazak utjecaoje na daljnje πirenje Crkve. On je otputovao sve do Tarza gdje je za-molio Savla da mu pomogne u radu u Antiohiji (Djela 11,25.26). Us-


koro su Savao i Barnaba poπli na prvo crkveno misionarsko putovanje— Ëiji utjecaj i danas kruæi planetom dok Ëekamo Gospodara koji jeobeÊao da Êe se vratiti kada se bude propovijedala “ova Radosna vi-jest o kraljevstvu … po svemu svijetu” (Matej 24,14).

Za razmiπljanje: Krv muËenika je sjeme Crkve. Posvetite nekolikotrenutaka razgovoru o tome kako je Stjepanovo muËeniπtvo, i pro-gonstvo koje je uslijedilo, omoguÊilo najbræi moguÊi rast prve Crkve.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Luka u Djelima apostolskim koristi ime “Sa-

vao” 25 puta, a “Pavao” 129 puta. Kakvo znaËenje imaju ova dva ime-na? Apostol daje odgovor u Djelima 26,14: “Ja sam Ëuo glas πto migovori hebrejskim jezikom: ‘Savle, Savle, zaπto me progoniπ?’” Kaofarizej, Savao je dobro poznavao hebrejski (ili ËeπÊi oblik, aramej-ski), i na tom jeziku njegovo ime glasilo je Savao. Meutim, njegovoime na grËkom je Pavao. S obzirom na to da je primio poziv da budeapostol pogana, od kojih su mnogi govorili grËkim jezikom, prihvatioje grËki oblik imena. Apostol je bio vrlo vjeπt u prilagodbi: “Svimanjima postao sam sve, da kako neke spasim.” (1. KorinÊanima 9,22)

Za razmiπljanje: Na koje naËine moæemo biti prilagodljivi u pro-povijedanju Evanelja?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Nakon πto je ispriËao svoje iskustvo obraÊe-

nja kralju Agripi, Savao je iznio uvjerljivo naËelo svojeg æivota kojeje stekao u iskustvu na putu u Damask: “Nisam bio neposluπannebeskom vienju.” (Djela 26,19) Ova kratka reËenica obuhvaÊa Ëitavæivot, svjedoËenje i muËeniπtvo velikog apostola. Ohrabrite uËenikeda kaæu ili zapiπu jednu reËenicu koja saæima njihov krπÊanski æivoti cilj.


Pouka 6 4.—11. kolovoza 2018.

Petrova sluæba

KljuËni tekst: Djela 9,32-43; Djela 10.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe Petrove darove za pastoralnu i administrativ-

nu sluæbu.OsjeÊati: Cijenit Êe hrabrost i odvaænost kojima se odlikuje Pet-

rova sluæba.»initi: Primjenom pouka iz Petrovog æivota i sluæbe osnaæit Êe

svoj osobni i crkveni æivot.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Petrova snaga

A. ©to je kolebljivu osobu poput Petra uËinilo hrabrim i odvaæ-nim Isusovim svjedokom?

B. Kako je molitva odigrala istaknutu ulogu u Petrovom æivotu isluæbi? Kako se Petar suoËavao s oËekivanjima vjernika u razliËitimmjestima u kojima je radio?

II. OsjeÊati: Glavne Petrove osobineA. Iako je Petar bio istaknuti crkveni voa, na koji je naËin bio

dostupan obiËnim ljudima u crkvi? ©to nam to govori o Petrovomkarakteru kao pastora i voe?

III. »initi: UËiti od PetraA. ©to moæemo nauËiti iz Petrovog pristupa i nastojanja da ispu-

ni potrebe pojedinaca i zajednice?

Saæetak: Petar je kao Ëlan crkve, borac u molitvi, evaneoskiradnik i crkveni voa ostavio primjer koji krπÊani trebaju slijediti.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Isus je nakon uskrsnuÊa posve-tio vrijeme pripremi svojih uËenika za predstojeÊu sluæbu. Petar setriput odrekao Isusa prije Njegove smrti. Uskrsli Isus triput je pitaoPetra moæe li se osloniti na njega i povjeriti mu odgovornosti uËe-niπtva. “Pitanje πto ga je Krist postavio Petru bilo je znaËajno. Rekaoje: ‘Ljubiπ li me?’ i to spomenuo kao jedini uvjet za uËeniπtvo i sluæ-bu. To je najosnovniji uvjet.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 672)

Samo za uËitelje: ZapoËnite pouku pregledom Petrovih uspjehai padova prije Isusovog uskrsnuÊa.

Kada je veËera zavrπila, pred sam odlazak u Getsemani, Isus jepogledao u Petra i rekao mu: “©imune, ©imune, pazi, sotona je dobiodopuπtenje da vas moæe reπetati kao pπenicu, ali ja sam molio za teda tvoja vjera ne malakπe.” (Luka 22,31.32) Petar nije bio potpunosiguran kako shvatiti ove rijeËi, ali se zakleo na vjeËnu odanost Isusui spremnost da Ga brani i, ako je potrebno, da poe “u tamnicu i usmrt” (Luka 22,33). Meutim, stalno je dolazila do izraæaja njegovakolebljivost. U jednom trenutku priznao je da je Isus Krist Boæji Sin;u drugom je rekao da ne poznaje Isusa. Petar je hodao po vodi, alikada je vjera ustupila mjesto sumnji, Ëudo se skoro pretvorilo u ne-sreÊu. Isus je podijelio s Petrom svoje iskustvo u Getsemaniju, πtoje rijetka prednost, ali Petar je zaspao. Petar je odsjekao uho vojni-ku, ali nije skupio hrabrosti da se suoËi s pitanjem koje mu je æenapostavila u vezi s Isusom. Kada je pijetao zakukurikao, Petar jezaplakao. Zbog Petrovih grijeha i grijeha cijelog svijeta Isus je raza-pet izvan Jeruzalema. TreÊeg dana Petar je vidio uskrslog Isusa. Nje-gov æivot viπe nije bio isti. Gospodin je promijenio Petra. Postao jeosoba koja je s nepokolebljivim srcem propovijedala na blagdan Pe-desetnice.

Za razgovor: KrπÊansko uËeniπtvo donosi prednosti i odgovor-nosti. Navedite neke prednosti i odgovornosti. Zaπto Ëesto podbaci-mo u ispunjavanju odgovornosti?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Isus je rekao Petru: “Tako i ti, kad se jedanput

vratiπ k meni, uËvrsti svoju braÊu!” (Luka 22,32) U Petru je vladaoparadoks suprotnih elemenata — snage i slabosti, hrabrosti i straha,vjernosti i izdaje. Meutim, molitva njegovog UËitelja uvijek je bila snjim i Isus je uvjerio Petra da Êe Mu se vratiti. Petar je zanijekaoKrista, ali to nijekanje nije bilo krajnja toËka. Bio je to samo privre-


meni pad jer mu je Gospodin ulio sigurnost svojim molitvama. Nadakoju je Gospodin polagao u Petra nije bila uzaludna: Petar Êe utvrdi-ti svoju braÊu. Dakle, vidimo snaænog Petra, posveÊenog Pismu kojetumaËi nadahnut Duhom, Ëovjeka preko kojega Boæji Duh pokreÊemnoπtvo da se pokaje i prihvati Isusa kao svojeg Spasitelja. Taj sna-æni, hrabri i neustraπivi apostol utvrivao je vjernike — siromaπne,koje je muËila sumnja, koji su bili na umoru, koje nije poznavao —da bi ispunio nadu koju je Isus polagao u njega da “utvrdi braÊusvoju”.

Pouka za ovaj tjedan govori o Petru koji je snaæio vjernike i ruπiorasne prepreke da bi Crkva mogla rasti.

Biblijski komentar1. Petar se brine o vjernicima

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 9,32-35.)U povijesti evangelizma i crkvenog rasta Ëesto zapaæamo neobiË-

nu pojavu. Glavni evaneoski radnik zasluæan za napredak djela Ëe-sto je toliko zaokupljen rastom broja vjernika, razvojem i prikuplja-njem sredstava da zanemaruje potrebu za osobnim dodirom i posje-Êivanjem vjernika ili taj zadatak dodjeljuje drugima. Iako je podjelarada vaæna u sluæbi, voe ne trebaju gubiti dodir s ostalim vjernici-ma. Petar, Ëije je propovijedanje uzdrmalo Jeruzalem i bilo temelj ve-likog crkvenog rasta, dao je dobar primjer pastoralnih posjeta: “…obilazeÊi sve crkve…” (Djela 9,32) kako bi osnaæio i ohrabrio vjerni-ke. Otiπao je u Lidu, gdje je sreo Eneju, nepokretnog Ëovjeka, priko-vanog za krevet veÊ osam godina. Njemu je Petar donio ozdravljenjesljedeÊim rijeËima: “Ozdravlja te Isus Krist.” (Djela 9,34) Apostol-pa-stor-evanelist nije æelio da vjernicima u Lidi promakne bît: ozdrav-ljenje je vaæno, ali je joπ vaænije potvrditi da je Isus Krist Iscjelitelj.U Njemu poËiva Ëudesna sila Stvoritelja.

Uskoro se dogodilo joπ jedno Ëudo. Oko osamnaest kilometarasjeverozapadno od Lide, u Jopi, crkva je iznenada doæivjela bolnu pra-zninu u svojoj sredini: umrla je Tabita, æena Ëiji “se æivot sastojaosamo od djela ljubavi i djela milosra” (Djela 9,36) — æena koja jesvoju vjeru i poziv shvatila ozbiljno i koja je objavljivala Evaneljejezikom “haljina i ogrtaËa” (Djela 9,39). Isus vraÊa Tabitu njezinojsluæbi s iglom i koncem, i vraÊa osmijeh na lica æalosnih udovica izJope.

Za razmiπljanje: Zatim se dogodilo treÊe Ëudo: “A Petar ostademnogo dana u Jopi kod nekog ©imuna koæara.” (Djela 9,43) Koæar


radi s koæom, obrauje koæu mrtvih æivotinja — zanimanje koje je©imuna Ëinilo “neËistim” (Brojevi 19,11-13). On nije bio druπtvo ukojem bi se savjestan Æidov zadræavao. Kako su se zidovi razdvajanjapoËeli ruπiti prilikom ovog susreta?

2. Petar prelazi granice(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 10.)“Bog Ëini Ëuda na tajanstveni naËin.” (Willam Cowper) Na taj je

naËin davno djelovao u Petrovom i Kornelijevom æivotu. Izvjeπtaj go-vori kako je Bog sruπio zidove razdvajanja izmeu Æidova i poganakako bi nastalo jedno ujedinjeno Kristovo tijelo. »imbenici razdva-janja — jeste li Æidov ili poganin, muπkarac ili æena, rob ili gospodar,bijelac ili crnac, bogataπ ili siromah — nemaju mjesta u zajedniciraspetog i uskrslog Spasitelja. Petar joπ uvijek nije u potpunosti ob-javljivao da je Krist “naπ jedini mir, on koji od obadvaju naroda uËinijedan tim πto pregradu koja ih je rastavljala … sruπi … da od dvajunaroda stvori, u sebi, jednoga novoga Ëovjeka” (Efeæanima 2,14.15).Meutim, Petar je poËeo uËiti: odluËio se zadræati kod koæara iz Jope.

Duh Sveti je æelio da Petar bolje shvati krπÊanske odnose i pod-nevnim vienjem na terasi koæara ©imuna, apostolu je pokazano danema ni vlasti ni prava da bilo koju osobu naziva neËistom ili po-ganom. To je bio glavni cilj, kako je poslije shvatio, vienja o Ëistimi neËistim æivotinjama, kada mu je bilo naloæeno: “Ustani ... kolji ijedi.” (Djela 10,13) Bog je uputio Petra da sie i suoËi se s novomstvarnoπÊu koju je Evanelje donijelo: Kornelijevi glasnici bili su navratima. Petar je brzo shvatio poruku: “Ali je mene Bog pouËio danikoga ne proglaπavam poganim ili neËistim.” (Djela 10,28) Apostolje bio spreman sruπiti veliku prepreku izmeu Æidova i pogana i uÊiu Kornelijev dom — Bog je uËinio ostalo.

Prije tog dogaaja Kornelije, rimski stotnik iz Cezareje, bio jena molitvi. Kornelije, poboæan, bogobojazan, velikoduπan Ëovjek po-sveÊen molitvi (Djela 10,2), bio je na koljenima oko 15 sati obraÊa-juÊi se Bogu. Kao odgovor na njegovu upornu potragu za istinom iiskrenu æelju da viπe sazna o Bogu, aneo je uputio Kornelija dadovede Petra iz Jope, koja se nalazila oko 40 kilometara juæno odCezareje. Nijedna potraga za istinom Evanelja ne proe neopaæenood strane Onoga koji je Istina i Æivot. Iskrena potraga za istinomodmah otvara put nebeskim silama da dou i pomognu traæiocu.

Petrove prve rijeËi izgovorene u Kornelijevom domu odnosile suse na jedinstvo koje donosi Evanelje: Bog ne pravi razliku izmeuÆidova i pogana, a Isus Krist je Gospodin svih ljudi (Djela 10,34-36).


Kada jednoduπnost i jedinstvo postanu osnovno nastojanje Evane-lja, to je najpouzdaniji znak da Duh Sveti djeluje. Tako se i dogodilo,Ëak i prije nego πto je Petar zavrπio propovijedanje — “sie Duh Svetina sve koji sluπahu rijeË” (Djela 10,44). “Na sve” odnosilo se na obre-zane i na neobrezane, Æidove i pogane, muπkarce i æene. S takvimneospornim odobravanjem s Neba, tko su smrtnici da nastave odræa-vati zidove razdvajanja? Stotnikov dom postao je prvo mjesto gdje sutakvi zidovi mrænje i podjela sruπeni djelovanjem Duha Svetoga.

Za razmiπljanje: Prema izvjeπtaju o stvaranju, ljudski rod, stvo-ren na Boæju sliku, naslijedio je opÊe jedinstvo (Postanak 1,26). Kriæje potvrdio da u Kristu nema “ni Æidova ni Grka ... ni roba ni slobod-njaka ... ni muπkog ni æenskog, jer ste svi samo jedan u Kristu Isusu”(GalaÊanima 3,28). Zaπto, onda, joπ uvijek postoje podjele meu krπ-Êanskim zajednicama? Kako izlazimo na kraj s ovim problemom? Gdjemoæemo pronaÊi rjeπenje?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Petar je osobno poznavao Isusa. On je mogao

govoriti o vjeπtini ribolova, bilo da je u pitanju ulov ribe ili ljudi.UsredotoËen na Krista, Petar je mogao govoriti o izljeËenju svoje pu-nice, hranjenju pet tisuÊa ljudi, Gori preobraæenja, Ëovjeku u ribnja-ku, desetorici gubavaca, hodanju po moru, Lazaru, svojem nijekanjuIsusa, Judinom poljupcu, kriæu, uskrsnuÊu. Æivot za Petra nije biosamo niz dogaaja, veÊ objavljivanje sigurnosti koju Bog pruæa. Njegovæivot bio je svjedoËanstvo o tome πto je Gospodin uËinio i πto moæeuËiniti!

Za primjenu: Petrov æivot Ëesto je obiljeæavalo nesnalaæenje iproturjeËnosti. Prijelomni trenutak moæemo zapaziti kada usporedi-mo Petra prije i nakon Pedesetnice. ©to se dogodilo Petru πto je pro-mjenu u njegovom æivotu uËinilo autentiËnom? Kako primanje DuhaSvetoga utjeËe na neËiji duhovni æivot?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Donesite u razred listove papira. Na svakom

listu zapiπite jedan dogaaj iz Petrovog æivota ili tekst iz Evaneljakoji se odnosi na njega. Na kraju prouËavanja pouke svim Ëlanovimarazreda dajte list papira i zamolite ih da s razredom podijele svojemisli o odreenom dogaaju ili tekstu.



Pavlovo prvo misionarskoputovanje

KljuËni tekst: Djela 13.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe mjesta, ciljeve i naËine rada krπÊanske mi-

sije.OsjeÊati: Shvatit Êe da uspjeh u misiji ovisi o oslanjanju na Duha

Svetoga i Njegovom vodstvu.»initi: UkljuËit Êe se u evaneoski rad mjesne crkve.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zaπto, gdje i kako obavljati misionarski rad

A. Kako vaπa crkva misionira? Imate li zadovoljavajuÊi plan? Akoimate, kakav je to plan?

B. Tko provodi vaπ plan evaneoskog rada? Kolika su financij-ska sredstva osigurana za vaπu misiju i kakva je organizacijska struk-tura?

II. OsjeÊati: Izvrπavanje misijeA. Zaπto Ëak i prije nego πto zapoËnete evaneoski rad morate

traæiti vodstvo Duha Svetoga? Zaπto vjernici u vaπoj crkvi moraju do-æivjeti silu jedinstva prije nego πto Êe poÊi u misiju?

B. Razmislite o tome da u svoj misijski plan ukljuËite odreenupotporu u mjestima koja namjeravate posjetiti. Na Ëiju se pomoÊ mo-æete osloniti u tim mjestima?

III. »initi: UkljuËivanje vjernikaA. Kako namjeravate ukljuËiti vjernike u gradovima koje namje-

ravate posjetiti?

Saæetak: Uspjeh u misiji ovisi o oslanjanju na Duha Svetoga,potpori crkve i posveÊenosti misionara odreenom zadatku.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Evaneoska misija ne ostvarujese na Ëovjekovu inicijativu. Naπ Gospodin je to jasno rekao prije svo-jeg uzaπaπÊa: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, paÊete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” (Djela 1,8) Plan o napuπtanju Ura nije potekao odAbrahama. Mojsije nije sâm odluËio uputiti poziv na slobodu. Joπuanije sâm odluËio razdvojiti rijeku Jordan. Izaija nije sâm odluËiopostati prorok. Daniel nije izmislio proroËki teleskop da bi vidio πtoÊe se dogoditi u buduÊnosti. Estera nije sama odluËila izbaviti Æido-ve. Petar nije sâm ostavio ribarske mreæe. Niti je Savao sâm postaonajveÊi krπÊanski misionar. U svakom od ovih primjera Duh Sveti jeuputio poziv.

Samo za uËitelje: Prije nego πto se osvrnemo na Pavlovo prvomisionarsko putovanje, bilo bi dobro da zapazimo kako je Duh Svetiisplanirao Pavlov misionarski zadatak. Sve je poËelo u Antiohiji uSiriji. Tamoπnju crkvu osnovali su vjernici koji su pobjegli od pro-gonstva koje je uslijedilo nakon kamenovanja Stjepana (vidi Djela11,19). Antiohija je bila meu prvim zajednicama koja je zamislilacrkvu bez zidova. Iako je Evanelje prvo bilo propovijedano Æidovi-ma, bilo je prihvaÊeno i od strane drugih etniËkih skupina. Svi suprimili dar Duha Svetoga. Ove nevjerojatne vijesti zaprepastile su cr-kvu u Jeruzalemu. Vodstvo je odluËilo poslati pouzdanog predstavni-ka da istraæi prilike u Antiohiji. »ovjek kojega su izabrali bio jeBarnaba. On je uvidio πto je Duh Sveti uËinio u Antiohiji. Doπlo jedo rasta multietniËke crkve. BuduÊi da je Barnabi bila potrebna pomoÊu sluæbi u toj sve veÊoj crkvi, otiπao je u Tarz i doveo Pavla. Zajednosu sluæili crkvi u Antiohiji. Ona nije bila samo rimska, grËka ili æi-dovska. Ova nova zajednica nije mogla biti opisana nijednim imenom,sve dok se nije pojavilo novo ime: “U Antiohiji uËenike, i to prvi put,nazvaπe krπÊanima.” (Djela 11,26)

Kada je poËela rasti, crkva u Antiohiji dobila je u svojoj srediniproroke, uËitelje i visoke duænosnike (Djela 13,1-3). Dok su ovi vjernicisluæili, postili i molili se, Duh Sveti im je naloæio: “Odvojite mi Bar-nabu i Savla za djelo za koje sam ih odredio.” (Djela 13,2) Tako jezapoËelo prvo misionarsko putovanje.


Pitanja za razmiπljanje: Jeste li ikada osjetili drhtaj u svojemsrcu, Ëuli πapat ili neposredni nalog da se ukljuËite u misiju? Kakomoæete osmisliti svoje misionarsko putovanje? Gdje bi poËelo i gdjebi moglo zavrπiti? Podijelite s razredom svoja iskustva u svjedoËe-nju.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Uskrsli Isus naloæio je uËenicima da odnesu

Evanelje u Jeruzalem, Judeju, Samariju i do kraja Zemlje. IzlijevanjeDuha Svetoga na blagdan Pedesetnice i snaæno svjedoËenje Petra, Stje-pana i ostalih uËenika veÊ su uzdrmali Jeruzalem i Judeju porukomda se u Isusu ispunila starozavjetna nada o Mesiji. »vrst temelj zakrπÊansku Crkvu postavljen je u Jeruzalemu, a podjednako snaænoprotivljenje Isusovom djelu izazvalo je val progonstava, poËevπi sa Stje-panovom smrÊu. Meutim, ovo protivljenje i progonstvo doveli su doπirenja Evanelja u Samariji i susjednim poganskim podruËjima Rim-skog Carstva. Crkva u Antiohiji prepoznala je da je to trenutak kadaIsusova misija treba dosegnuti sve krajeve zemaljske. Pavao, Barnabai njihov misionarski tim bili su spremni nastaviti svoj rad.

Biblijski komentar1. Misija na Cipru

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 13,4-12.)1. Cipar je veÊ primio Evanelje od onih koji su pobjegli od pro-

gonstva nakon kamenovanja Stjepana, i upravo su s Cipra prvi pro-povjednici Evanelja doπli u Antiohiju (Djela 11,19.20). Na kraju jezajednica vjernih Antiohiju, grad poznat kao “Kraljica istoka”, uzpoticaje Duha Svetoga, pretvorila u svjetsko srediπte Radosne vijestio Isusu. Barnaba, podrijetlom s Cipra, i Pavao, bivπi progonitelj, sti-gli su na Cipar gdje su zapoËeli svoje prvo misionarsko putovanje.

2. Pavlovo predstavljanje Evanelja Sergiju Pavlu, namjesniku Ci-pra na Pafu, bilo je prvo takvo predstavljanje Evanelja rimskom na-mjesniku. Sotona je bio odluËan u namjeri da omete Pavlove napore.U pomoÊ Sotoni doπao je vraË u druπtvu Sergija Pavla, Ëovjek po imenuBarjesu (Isusov sin). Pavao je suoËio vraËa s Ëinjenicom tko je onzapravo: avolji sin, orue u Sotoninim rukama, koji nastoji sprije-Ëiti da svjetlost istine obasja Sergija Pavla. »udo koje se tada dogo-dilo, kada je vraË oslijepio, uvjerilo je namjesnika u istinitost Pavlo-ve poruke. Povjerovao je “diveÊi se” ne toliko tome πto je vraË osli-jepio, koliko “nauci Gospodnjoj” (Djela 13,12 — ©ariÊ).


Za razmiπljanje: Tijekom misionarskog rada na Cipru zabiljeæe-na je vaæna promjena. Luka prvi put spominje Savla “koji se zvaπe iPavao” (Djela 13,9). Otada ime Savao iπËezava, kao da pisac æeli na-pomenuti da se pojavio Pavao, apostol pogana. Meutim, najplemeni-tiji trenutak u izvjeπtaju jest Barnabina reakcija na Pavlovo napredo-vanje, ispunjena pokornoπÊu i poniznoπÊu. Do tog trenutka Barnabaje imao vodeÊu ulogu i bez njega bi Pavao moæda bio zaboravljen.»ovjek koji je pozvao Pavla da mu se pridruæi sada krotko zauzimadrugo mjesto bez gunanja. Za Barnabu, Ëije ime znaËi “sin ohrabre-nja”, misija je mnogo vaænija od onoga tko je izvrπava. Koje poukemoæemo nauËiti od Barnabe?

2. Misija u Antiohiji pizidijskoj(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 13,14-52.)Pavlova propovijed u Antiohiji pizidijskoj moæda je najpotpunija

apostolova zabiljeæena propovijed. U njoj on tvrdi da povijest nije nizsluËajnih dogaaja, veÊ Boæji plan izvrπenja svoje volje. Ovaj nauk jeu skladu s razmiπljanjem drugih, ranijih apostolskih voa, Petra iStjepana. U svim propovijedima prevladava jedna tema: Bog je vladarpovijesti i Gospodar svemira. Njegova sveopÊa poruka glasi da su Nje-gova ljubav, milost i milosre dostupni svima — i Æidovima i poga-nima — i ova vijest se prenosi od Abrahamovog vremena do vremenaIsusa Krista. Pavao tvrdi da vezu izmeu starog i novog, proroka iEvanelja, nade i ispunjenja, nalazimo u Isusovom æivotu i sluæbi.Isus je ispunjenje mesijanske nade Izraela, i u Njemu nacionalna po-vijest Hebreja dostiæe vrhunac. Otada spasenje Æidova i pogana ovisio tome kako se ovi ljudi odnose prema Isusovoj spasonosnoj milosti.

Pavlova propovijed dostiæe vrhunac u Djelima 13,26-39 u sljedeÊimvaænim toËkama: 1) Bog je preko Isusa otkrio svoj plan spasenja; ovootkrivenje srediπnja je toËka povijesti Izraela od Abrahama do Krista.2) Iako su ljudi zbog kojih je Krist doπao odbacili i razapeli Krista,Bog nije bio poraæen. U Boæjem planu raspeÊe je bilo konaËna ærtvaza grijehe svijeta. 3) Ne samo da je Isus prinio sebe kao ærtvu zagrijehe, veÊ je ustao iz mrtvih kao Pobjednik nad grijehom i smrÊu.On je konaËni Pobjednik. 4) Isusova pobjeda nad grijehom i sila us-krsnuÊa dostupni su svima koji vjeruju u Njega — i Æidovima i poga-nima — da bi svi mogli uæivati u novoj zajednici s Isusom.

Za razmiπljanje: Kada je misionarska skupina stigla u Pergu naputu u Antiohiju pizidijsku, dogodilo se neπto æalosno: Ivan MarkoodluËio je prekinuti misiju i vratiti se u Jeruzalem. ToËan razlog nije


naveden. Meutim, oko njegovog odlaska povela se takva rasprava daje Pavao, kada su apostoli tri godine kasnije planirali drugo misi-onarsko putovanje, odbio povesti Marka sa sobom. Meutim, Barnabaje zahtijevao da ga povede. Rasprava je postala toliko æustra da se nakraju ovaj misionarski par razdvojio. ©to se tiËe Marka, Duh Sveti gaje upotrijebio u zadatku koji nije bio niπta manje vaæan: napisao jeevanelje koje nosi njegovo ime i koje je bilo prvo napisano. Godina-ma kasnije, Pavao, kao ostarjeli zatvorenik u Rimu, pisao je Timo-teju: Dovedi Marka “sa sobom, jer mi je vrlo koristan za sluæbu” (2.Timoteju 4,11). Bilo je potrebno mnogo vremena da Pavao shvati kakomilost znaËi pruæanje druge prilike. Vjernik moæe pasti u jednom tre-nutku, ali za onoga koji “prebiva pod zaπtitom Viπnjega” (Psalm 91,1)pad ne mora biti trajan.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Antiohija je svojom vjerskom ravnoduπnoπÊu

pruæala svojim stanovnicima sigurnost i bogatstvo. Meutim, izgnanivjernici naselili su se u Antiohiji s viπim ciljem: nemoguÊe uËinitimoguÊim. Antiohija je pokazala da krπÊanstvo moæe postati dom bezzidova. I bilo je tako. Meutim, to nije bilo djelo Æidova kao ni upor-nost pogana. Niti dobrota i jednih i drugih. Ne, bio je to dokaz “milo-sti Boæje” (Djela 11,23).

Za primjenu: Kako takva milost moæe biti viena na djelu u vaπojcrkvi ili zajednici? Na koje konkretne naËine vaπa crkva moæe poti-cati u zajednici zahvalnost prema pokazivanju Boæje milosti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Posvetite nekoliko trenutaka iskustvima. »lano-

vi antiohijske crkve doπli su u Antiohiju bjeæeÊi od progonstva i tla-Ëenja. Upitajte Ëlanove svojega razreda jesu li ikada bili ærtve neËegaπto vrijea ili umanjuje Ëovjekovo dostojanstvo. Pitajte ih kako su sesuoËili s takvim problemom ili kako su se trebali suoËiti. Kako na-ma iskustvo iz Antiohije moæe postati viπe od sna, pravo iskustvovjernih?



Sabor u Jeruzalemu

KljuËni tekst: Djela 15,8.9.

UËenik ÊeZnati: Primijetit Êe kako promjena kriterija kad je rijeË o pri-

padnosti Boæjoj zavjetnoj obitelji moæe biti izazov.OsjeÊati: Usprotivit Êe se zabrani pristupanja Boæjoj obitelji oni-

ma koje, kako je nekada smatrao, po svojoj vjerskoj odgovornosti tre-ba izbjegavati.

»initi: Primijenit Êe pouke s Jeruzalemskog sabora koje se tiËusveobuhvatnosti Evanelja i odræavanja svetosti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pogani mogu ostati pogani

A. Kako Jeruzalemski sabor oblikuje naπe razumijevanje misijemeu ljudima koji se korjenito razlikuju od nas?

B. Koje se danaπnje prilike mogu usporediti s pitanjem pogana/obrezanja kojim se bavila prva Crkva? Koje su usporedbe neprimjere-ne?

II. OsjeÊati: Nema razlike izmeu nas i njihA. Kako kao adventisti moæemo izbjeÊi kompleks superiornosti

dok i dalje sebe smatramo privilegiranim narodom?B. ZnajuÊi da je promjena teπka, kako moæemo dopustiti Duhu

da upravlja naπim osjeÊajima?

III. »initi: IÊi ukorak s BogomA. Neki krπÊani moæda spreËavaju misiju crkve u ime ËistoÊe.

Kako trebamo reagirati kad je u pitanju ova lukava zamka?B. Koje su bile pojedinaËne odgovornosti “pobjednika” i “gubit-

nika” na Jeruzalemskom saboru da bi se odræalo jedinstvo?

Saæetak: Boæja crkva uvijek mora iÊi ukorak s Bogom da bi bilaproduæena ruka Njegove volje. Zastarjele primjene i ponositost mora-ju biti stavljeni u stranu radi spasonosnog djelovanja Duha.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: »ak i usred krize Boæja voljamoæe postiÊi pobjedu u Boæjem narodu kada sluπa svjedoËanstvo odjelovanju Duha i obraÊa pozornost na dokaze proroËkih spisa.

Samo za uËitelje: Na Jeruzalemskom saboru dogodilo se neπtoizuzetno πto vi kao uËitelj trebate prenijeti svojem razredu. Ukori-jenjena teoloπka, biblijska i socioloπka naËela i obiËaje, koji su bilinaglaπavani tisuÊama godina, sada je trebalo “sluæbeno” promijeniti.Bog je postupno, od vremena Isusove sluæbe do Petrovog i Pavlovogiskustva, kada su bili svjedoci krπtenja pogana Duhom, mijenjao gle-diπte svojega naroda o poganima. Moglo bi se reÊi da je Jeruzalem-ski sabor vrhunsko Ëudo koje pokazuje kako Bog mijenja srce ljudi.

Uvodni razgovor: Kad bismo mogli proËitati cijelu Bibliju u jed-nom dahu, postali bismo svjesniji kako su Bog i ljudi kroz povijeststupali u dodir na drugaËiji naËin: neposredan dodir u Edenskom vr-tu; prinoπenje ærtava na ærtvenicima koje su sami podigli; prestanakprinoπenja ærtava na ærtvenicima koje su sami podigli (Levitski zako-nik 17,3.4); susret s Bogom u Njegovom hramu; prekid svih sluæbi uHramu, iz starog i novog Saveza; Boæje otkrivenje u Isusu koje nad-maπuje sva proπla otkrivenja; i lista se nastavlja. Promjena koju jeBog unio izostavljanjem obrezanja kao zavjetne obveze za pogane nijebila proturjeËna u svjetlu povijesti spasenja. Dogaaji koji su dovelido Jeruzalemskog sabora i koji su se tamo odigrali pokazuju kakoBoæje πire namjere utjeËu na crkvenu praksu.

Za razmiπljanje: Koja nam naËela iz Djela 15 pomaæu da shva-timo πto je trajno, a πto privremeno u Pismu?

DRUGI KORAK: Istraæite!

Samo za uËitelje: U Djelima 15 iznesene su odreene teme kojemogu biti izazov uËenicima u subotnjoj πkoli. U Starom zavjetu danisu jasni nalozi u vezi s obrezanjem pogana (i, naravno, onih kojiimaju hebrejsko podrijetlo). »injenica da su ove zapovijedi ukinute unovozavjetnoj eri otkriva da Pismo ne treba shvaÊati jednostavno kaoskup zapovijedi. Pomozite razredu da razumije kako je πira slika izvje-πtaja o Izraelu nadahnula odluku Jeruzalemskog sabora.


Biblijski komentar1. Rasprava

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 15,1-7.)Skoro da moæemo Ëuti biblijske tekstove koje su poboæni fari-

zeji navodili raspravljajuÊi o pitanju pogana i njihovog obrezanja (Djela15,5.7). Tekstovi koji govore o obrezanju su jasni, strogi i Ëesto izri-Ëito obuhvaÊaju i “strance” (Postanak 17,12-14.27; Izlazak 12,44.48;Joπua 5,4-9). Nema redaka koji govore suprotno. Kad su biblijski tek-stovi u pitanju, njihov argument Ëinio se neospornim. Takoer, naosnovi zdravog razuma moglo se tvrditi da je Isus bio hebrejski Me-sija, koji je doπao hebrejskom narodu kako je proreËeno u proroË-kim spisima hebrejske religije. Je li onda nemoguÊe tvrditi da netkomora postati Æidov da bi stekao blagoslov æidovskog Spasitelja?Obredom obrezanja postiglo bi se upravo to.

Za razmiπljanje: Da su farizeji bili protestanti, moæda bi se po-zvali na naËelo Sola Scriptura. Kako biste odgovorili na ovakav stav?

2. SvjedoËanstvo, Pismo i izvjeπtaj o Izraelu(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 15,7-21.)Prema miπljenju Æidova iz prvog stoljeÊa, uspostavljanje Boæjeg

kraljevstva na Zemlji u posljednjim danima podudara se s dolaskomMesije (Marko 1,14.15; Hebrejima 1,1.2), uspostavljanjem Davidovogkraljevstva (Izaija 9,6.7; Matej 21,9), obnavljanjem Saveza (Jeremija31,31-34) i duhovnim/nacionalnim spasenjem izraelskog naroda (Iza-ija 66,17-24; Djela 1,6). Djelovanje Duha Svetoga na svrπetku vreme-na sastavni je dio ovih dogaaja (Izaija 32,14-18; Luka 4,17-21; uspo-redite Izaija 61,6; Djela 2,17). Dakle, kada je Petar posvjedoËio da jeDuh Sveti dan poganima (Djela 15,8), to je osnaæilo ideju da je Boæjespasenje Izraela u posljednjim danima djelotvorno i da se Ëudesnoπirilo meu narodima (odnosno poganima) kako je proreËeno. O dola-sku pogana meu Izraelce (Izaija 49,6; Izaija 60,1-3; Jeremija 33,9;Mihej 4,2 itd.) i samim tim u njihov spasonosni zavjetni odnos s Bo-gom, posvjedoËeno je od strane proroka (πto Jakov navodi). Prematome, iako Petar ne navodi nijedan poseban tekst, njegovo svjedo-Ëanstvo o izlijevanju Duha Svetoga na pogane poziva se na cjelokup-ni izvjeπtaj o spasenju Izraela i smjeπta ovaj dogaaj u spomenutikontekst. Izvjeπtaj o Izraelu daleko je nadiπao poneko obrezanje po-gana, ili prohoenja “mora i kopna da uËinite jednoga istovjernikom”(Matej 23,15). Boæje kraljevstvo trebalo je postati pojava svjetskihrazmjera ruπeÊi sve etniËke ili nacionalne granice (Djela 1,8), a fari-


zeji su se moæda joπ uvijek dræali Ëinjenice da je Abraham obrezaosve u svojem domu. Bog je pokretao “posljednji Ëin” velike drameizraelske proroËke sudbine; suprotno tome, pojedini vjernici i daljesu u teoloπkom smislu bili zaglavljeni u “prvom poglavlju Djela apo-stolskih”.

Spasenje je izraæeno u povijesnom i proroËkom smislu, ali i unu-tarnjem. Ono je uvijek ukljuËivalo srce. Pavao u daljnjem razgovoruspominje Boga zato πto samo On moæe posvjedoËiti kad je rijeË osrcu. Bog “koji poznaje srca, pruæio je svjedoËanstvo za njih timeπto im je dao Duha Svetoga” (Djela 15,8). Meutim, πto je On svjedo-Ëio o njima? Upravo to da je njihova srca “vjerom oËistio” (Djela 15,9).Ovo “ËiπÊenje srca” povezano s pitanjem obrezanja upuÊuje na davnipoziv na obrezanje srca (Ponovljeni zakon 10,16; Ponovljeni zakon30,6; Jeremija 4,4). Pavao je veÊ istaknuo ovu povezanost kada jegovorio o pravom Æidovu koji posjeduje obrezano srce “po duhu”(Rimljanima 2,29). Ali ako je Bog veÊ posvjedoËio da su pogani obre-zani/oËiπÊeni u srcu i ako dokaz ovog duhovnog obrezanja nije bioniπta manje do poganska Pedesetnica, nije Ëudo πto Petar upozoravana “kuπanje Boga”, kao da Bog nije otkrio svoje namjere o ovom pita-nju.

Petar zavrπava temom kojom je zapoËeo. Bog “nije pravio nikakverazlike izmeu nas (obrezanih Æidova) i njih (neobrezanih pogana)” udavanju Duha. SliËno tome, i obrezani i neobrezani bit Êe spaπeni“miloπÊu Gospodina Isusa” (Djela 15,9.11).

Dokaz je pruæen. Petar, Pavao i Barnaba posvjedoËili su da jeproroËanstvo o Bogu meu poganima ispunjeno u njihovoj sluæbi. Me-utim, Jakov je bio taj koji je navodeÊi rijeËi proroka potvrdio da jenjihovo svjedoËanstvo bilo u skladu s proroËkim spisima. Bog Êeizmeu pogana “uzeti sebi narod” (Djela 15,14).

Za razmiπljanje: U Jeruzalemu se raspravljalo o svjedoËanstvu,Pismu i izvjeπtaju o Izraelu. Kako je Ëitanje Starog zavjeta kao izvje-πtaja u prednosti u odnosu na pristup “sve ili niπta”, prema kojemsu na snazi svi zahtjevi Starog zavjeta ili nijedan?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pojedini krπÊani viπe se oslanjaju na subjek-

tivno “duhovno iskustvo” u nastojanju da upoznaju Boæju volju. Drugiimaju objektivni pristup i oslanjaju se viπe na Bibliju. Petnaesto po-glavlje Djela apostolskih pokazuje da ova dva naËela trebaju biti usu-


glaπena. Iako su farizeji vjerojatno navodili odreene tekstove o ob-rezanju pogana, apostoli koji su bili svjedoci krπtenja pogana Duhommogli su primijeniti i tumaËiti to iskustvo. Potaknite razred da pom-no razmisli o uravnoteæivanju osobnog iskustva s biblijskim tumaËe-njem i obrnuto.

Pitanja za razmiπljanje: Zamislite da prisustvujete Jeruzalem-skom saboru pozorno sluπajuÊi argumente. Pretvarajte se da ne znatekoji je stav ispravan. Budite iskreni: kada je rijeË o odnosu izmeuPisma i iskustva, zastupate li glediπte koje viπe odgovara strani kojaje za ili protiv obrezanja? ©to takvo glediπte govori o vama?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: BuduÊi da mi kao adventistiËki krπÊani svetku-

jemo subotu i pridræavamo se zakona o hrani koje veÊina krπÊanskogsvijeta smatra zastarjelim, neprestano Êemo biti u poloæaju da zastu-pamo i branimo hermeneutiku koja pokazuje da “valjano propovije-damo istinu” (2. Timoteju 2,15). Razumijevanje Boæje volje u okviruizvjeπtaja o Boæjem narodu (narativni pristup) moæe biti korisno urazjaπnjavanju spornog pitanja o primjeni starozavjetnog zakona. »i-njenica da pristup starozavjetnom zakonu koji glasi “sve ili niπta”nije valjan, jasna je na osnovi upotrebe Starog zavjeta u Novom za-vjetu. »ak je i Jakov u Djelima 15, iako donosi zakljuËak da je obre-zanje nepotrebno, potvrdio da su druga Ëetiri zahtjeva iz Tore obve-zujuÊa za obraÊenike iz poganstva (Djela 15,20). Pokaæite razredu daviπestruki kutovi promatranja izneseni na Jeruzalemskom saboru po-dupiru adventistiËku hermeneutiku, i saznajte od Ëlanova razreda je-su li im naËela o kojima se ovdje govorilo pomogla u njihovom svje-doËenju.

Aktivnost: Subota, svinjetina, nakit, desetina, Ellen G. White,nebesko Svetiπte... budimo iskreni, adventisti vjeruju u mnoπtvo togau πto ostali krπÊani ne vjeruju. Sjetite se razgovora u kojem ste branilijedinstveni stav koji zastupamo, a koji drugi smatraju spornim. Kakopoukama s Jeruzalemskog sabora moæete poduprijeti svoj stav?


Pouka 9 25. kolovoza—1. rujna 2018.

Drugo misionarsko putovanje

KljuËni tekst: Djela 16,6-10; Djela 18,9.10.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe suradnju izmeu Boga i Pavla u misionar-

skom radu: Bog ohrabruje Pavla i usmjerava ga gdje treba sluæiti, aPavao objavljuje evaneosku poruku i usklauje je prema svojim slu-πateljima.

OsjeÊati: Osjetit Êe uzbuenje i povjerenje zbog spoznaje da jeBog bio s njim kada je objavljivao Evanelje.

»initi: Radit Êe pouzdano i obzirno u svojem misionarskom po-lju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Uzbudljiva suradnja

A. Bog je dao Pavlu vienja da bi ga usmjerio i ohrabrio. ©tonama moæe pruæiti usmjerenje i ohrabrenje?

II. OsjeÊati: Nikada samiA. Kako mi poput Pavla i Sile, koji su pjevali Bogu u tamnici u

Filipima, moæemo osjetiti da smo u teπkim trenucima, misionarskimili nekim drugim, blizu Bogu?

B. Koji vas dio Pavlovog drugog misionarskog putovanja posebnomotivira i ulijeva vam povjerenje da krenete njegovim stopama?

III. »initi: Samo poiteA. Koji vas razlog spreËava da aktivno πirite svoju vjeru u Isusa?B. Kakav god odgovor dali na prethodno pitanje, zaπto se ne mo-

lite s prijateljem da Bog ukloni tu prepreku?

Saæetak: Spoznaja da smo Boæji suradnici moæe odagnati strahi nedostatak povjerenja i uliti hrabrost da objavljujemo Evanelje. Osi-m toga, naËela πirenja Evanelja moæemo nauËiti iz izvjeπtaja o Pav-lovim misionarskim putovanjima.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 16,1-4.22-24.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pavlovo drugo misionarsko puto-vanje vrijedno je naπe pozornosti zbog najmanje dva razloga: 1) poti-cajno je πto je nastavio raditi u izuzetno teπkim okolnostima; 2) pou-Ëan je naËin na koji je sluæio razliËitim sluπateljima.

Samo za uËitelje: Pavlovo drugo misionarsko putovanje odlikujese mnoπtvom razliËitih i zanimljivih iskustava, meu kojima su: is-tjerivanje zlih duhova, tiho svjedoËenje na obali rijeke, batine, obraÊe-nja, odbijanja, javno propovijedanje, vrijeme provedeno u tamnici, bur-ni napadi svjetine itd. Boæju prisutnost i volju u svojem æivotu sklonismo ocjenjivati na osnovi dobrih i loπih rezultata. Izvjeπtaj o Pavlovimpothvatima dovodi ovakvu ideju u pitanje i pokazuje da mi, poputPavla, moæemo biti u srediπtu Boæje volje, a ipak podnositi straπneizazove i veliku patnju. IspriËajte u razredu sljedeÊu priËu i nakontoga naglasite da, koliko god mi æeljeli sebe vidjeti kao mudrog star-ca, spontano odgovaramo poput njegovih susjeda.

Uvodni razgovor: Prema staroj priËi bio jednom starac Ëiji jekonj pobjegao iz πtale. Doπli su ga utjeπiti njegovi susjedi. “NemaπsreÊe”, tugovali su. Meutim, starac je ravnoduπno odgovorio: “Neznam je li to sreÊa ili nesreÊa.” Pomalo zbunjeni, susjedi su otiπlikuÊi. Vratili su se istog poslijepodneva kada su Ëuli vijest da se konjvratio i da je zajedno s njim doπlo krdo konja. “Imao si nevjerojatnusreÊu”, govorili su sada susjedi. Starac je ponovo zamiπljeno odgovo-rio: “Ne znam je li to sreÊa ili nesreÊa.” Susjedi su ponovno otiπlikuÊi da bi se kasnije vratili kako bi utjeπili starca nakon πto je njegovsin ozlijedio nogu jaπuÊi jednog od novih konja. Susjedi i starac raz-mijenili su iste rijeËi kao u prethodnim dogaajima. Na kraju je voj-ska koja je prolazila kroz njihovo mjesto uvojaËila sve sposobne mla-diÊe za opasni pohod. StarËev sin je zbog ozljede bio poπteen. Susjedisu se ponovno vratili i Ëestitali starcu πto je imao sreÊe, ali, narav-no, ponovno su se susreli s mudroπÊu koju nisu posjedovali.

Pitanja za razmiπljanje:1. Zamislite da ste Pavlov suputnik i da razmiπljate poput “susje-

da”; πto mislite, koliko dugo biste izdræali na njegovim misionarskimputovanjima?


2. Bismo li trebali promijeniti miπljenje o Boæjem karakteru kakobismo objasnili Ëinjenicu da je On dopustio da Pavao bude iπiban(Djela 16,22)?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ova pouka obuhvaÊa dvije razmjerno razliËite

teme u Pavlovom iskustvu: 1) prikazivanje nevolja koje je podnio i 2)temeljnu strategiju njegove misije. Slobodno se usredotoËite na jednutemu ili na obje. Dosadaπnja tema bile su Pavlove osobne kuπnje. Dabismo se dræali biblijskog slijeda dogaaja, u dijelu “Biblijski komen-tar” prvo Êemo razgovarati o njegovoj misionarskoj strategiji, a zatimo poteπkoÊama koje je podnosio.

Biblijski komentar1. Uklanjanje nepotrebnih prepreka(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 16,1-5.)

S jedne strane imamo tekst koji govori o odluci donesenoj naJeruzalemskom saboru u vezi s obrezanjem (Djela 15,19.20), dok ses druge strane ponovno spominje vrπenje obrezanja (Djela 16,3). Spismom kojim se ukida zavjetni obred u jednoj ruci i oruem za vr-πenje obrezanja u drugoj, Pavao obrezuje Timoteja. Obrazloæenje gla-si: “Zbog Æidova” (Djela 16,3). Jedno je bilo osloboditi obraÊene po-gane obrezanja, a potpuno drugo osloboditi Æidove starog obiËaja.Pavao, s druge strane, osobno smatra da obrezanje nije sporno pita-nje, ponavljajuÊi u mnogim poslanicama da ne vrijedi ni obrezanje nineobrezanje (1. KorinÊanima 7,19; GalaÊanima 5,6; GalaÊanima 6,15).Meutim, on sigurno nije æelio da ga prati glas da je rekao Æidovima“da ne obrezuju djece” (Djela 21,21).

Ali upravo ovdje, na spoju teoloπkog uvjerenja i misionarske prak-se, Pavao pokazuje da je uvijek svjestan uvjerenja svojih sluπatelja ida ima obzira prema njima. U okviru njegove misiologije ponavlja semisao da teoloπka ispravnost ne diktira nuæno praksu. ShvaÊajuÊi πtoje bitno, Pavao se u brojnim pitanjima oslanja na kriterij hoÊe li ne-koga uvrijediti. Pavao i Timotej jasno vjeruju da je obrezanje nepo-trebno, ali da ne bi uvrijedili svoje sluπatelje, oni se pokoravaju tu-im a ne svojim uvjerenjima. Treba li jesti hranu ærtvovanu idolima?U teoloπkom smislu Pavao zna da “idol nije niπta” i priznaje da Ëovjekniπta ne “gubi” ako jede, niti “dobiva” ako se suzdræava od takvehrane (1. KorinÊanima 8,4.8). Meutim, nisu svi krπÊani uvjereni u


to, tako da Pavao objaπnjava da nije presudno πto jedete, veÊ s kimjedete (Rimljanima 14).

Biti osjetljiv kad je tua savjest u pitanju, ne biti jednostran uprimjenjivanju svojih uvjerenja, ne biti kamen spoticanja — ovakvarazmiπljanja bila su temelj uspjeπne sluæbe apostola Pavla.

Za razmiπljanje: I Timotej zasluæuje priznanje. On je podnio ve-liki tjelesni bol da ne bi uvrijedio Æidove. Moæete li se sjetiti odgova-rajuÊeg naËina na koji danas trebamo slijediti Timotejev primjer?

2. Prepoznavanje Providnosti u teπkim okolnostima(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 18,9.10; 2. Korin-

Êanima 11,16-29.)Nema sumnje da je Bog bio uz Pavla na njegovim misionarskim

putovanjima. Da je Pavao njegovao odreene sumnje, one bi nestalepred tvrdnjom koju je Bog izgovorio u vienju: “Ja sam s tobom”,koje je Pavao primio u Korintu (Djela 18,10). Ova jednostavna Ëinjenicada je Bog s nama znak je boæanske blizine i providnosti. Jakovljevsin Josip prevaren je od strane “patrijarha”, ali Stjepan tvrdi da “Bogbijaπe s njim” (Djela 7,9). Petar objaπnjava Korneliju i njegovoj obite-lji Isusovu Ëudesnu iscjeliteljsku silu i dobra djela i kaæe da “Bogbijaπe s njim” (Djela 10,38). Izraz “Bog je s nama” javlja se i na po-Ëetku i na kraju Novog zavjeta; Isus dolazi kao Emanuel, “Bog s na-ma” (Matej 1,23 — ©ariÊ), i najavljuje vjeËno novo nebo i novu Zemljugdje “on sam, Bog bit Êe s njima” (Otkrivenje 21,3).

Meutim, πto Ëovjek moæe oËekivati u æivotu kad je Bog s njim?Pruæa li takva zajednica posebnu zaπtitu, boæansko vodstvo ili unu-tarnji mir? Moæda pruæa sve to, ali zapazite Pavlov kratak pregled πtoje sve njegova sluæba “s Bogom” obuhvaÊala: pet puta Ëetrdeset ma-nje jedan udarac, odnosno dvjesto manje pet udaraca, ukupno stodevedeset pet udaraca; tri πibanja; jedno kamenovanje; tri brodolo-ma, s tim da je cijelu noÊ i dan proveo u moru; mnoge opasnosti;nespavanje; glad; æe; zimu i golotinju (2. KorinÊanima 11,24-27)... ina kraju muËeniπtvo.

Opπiran opis Pavlovog æivota u Djelima apostolskim, æivota zakoji znamo da je bio predmet Boæje skrbi, pruæa nam priliku da is-pravno uskladimo naπa oËekivanja od krπÊanske sluæbe sa stvarnoπ-Êu æivota “s Bogom”. Kao prvo, treba zapaziti da Pavlovo veliko stra-danje ne nijeËe Boæju zaπtitu i brigu. Naæalost, mi uglavnom ne znamoza dogaaje koje Bog spreËava i koji se ne dogaaju. Zanimljivo jezapaziti da je Bog obeÊao Pavlu u Korintu: “Nitko te neÊe napasti da


ti uËini zlo.” (Djela 18,10) Zacjeljivanje Pavlovih rana koje je zadobiou Filipima i pruæanje duπevnog odmora od — prema danaπnjim mje-rilima — muËenja pokazuje da Bog moæe postaviti, i da postavlja, gra-nice kada je patnja u pitanju (usporedite Job 1,12; 2,6).

Drugo, stradanje moæe posluæiti uzviπenijem cilju. ©ibanje kojeje Pavao doæivio u Filipima i utamniËenje doveli su do obraÊenja nei-menovanog rimskog tamniËara i njegove obitelji. Osim toga, Pavlovenevolje pokrenule su niz dogaaja koji su naveli rimskog vojskovouda se ispriËa krπÊanskom apostolu (Djela 16,39). Car je ukazaopoπtovanje Kristu. Na kraju, stradanje moæe potvrditi naπu posveÊe-nost Kristu. Pavao se prisjeÊa niza stradanja koja je podnio braneÊisvoju sluæbu od napada laænih apostola (2. KorinÊanima 11,13-29).RijeËi su jeftine, i ispovijedanje vjere moæe biti prolazno. Isus je rekaoda sluπatelji na “kamenitom tlu”, koji odmah radosno primaju “rijeËo kraljevstvu”, mogu isto tako brzo “otpasti” kada se pojave nevoljeili progonstva. Suprotno tome, podnoπenje nevolja sluæi kao dokazistinitosti. Pavao polaæe ovaj ispit, a Boæjom miloπÊu moæemo i mi.

Za razmiπljanje: Kako biste odgovorili nekome tko smatra dasu nevolje rezultat Boæjeg nezadovoljstva?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Bol i patnja u svijetu navode se kao glavne

Ëinjenice u nastojanju da se porekne Boæje postojanje. Iako krπÊanimoæda ne podlijeæu pod utjecaj ove tvrdnje, oni, sliËno tome, zbogpodnesenih boli i stradanja mogu poricati da je Bog prisutan u nji-hovom æivotu. Recite razredu da je patnja sloæeno pitanje i da netrebamo brzopleto zakljuËiti kako je patnja znak da nas je Bog napu-stio.

Za primjenu: Koliko se razloga za patnju moæete sjetiti i kakoje Bog ukljuËen u svaki od njih?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ako okolnosti dopuπtaju, budite prvi dragovo-

ljac koji Êe izvrπiti sljedeÊu aktivnost.

Aktivnost: IspriËajte svoje osobno iskustvo stradanja koje sadapromatrate drugaËije u svjetlu Boæje providnosti.


Pouka 10 1.—8. rujna 2018.

TreÊe misionarsko putovanje


UËenik ÊeZnati: Razmiπljat Êe o Ëinjenici da je Pavao bio spreman ærtvovati

svoj æivot radi πirenja Evanelja o Boæjem kraljevstvu.OsjeÊati: Shvatit Êe da je Pavao pronaπao smisao æivota u sluæbi

Bogu. »eznut Êe da mu Duh pokaæe to isto.»initi: Svom snagom slijedit Êe Boæji poziv u svojem æivotu i

sjetit Êe se Pavla kad ærtva koju treba podnijeti bude velika.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pavao nikada nije odustajao

A. Moæemo li biti isto toliko sigurni u poziv na sluæbu kao iPavao iako je on imao vienja, a mi nismo?

B. Ako veÊinu sluæbe obavljamo na radnom mjestu, kako ipakmoæemo primijeniti Pavlovu strategiju rada πirom svijeta na svoje pri-like?

II. OsjeÊati: Poseban ciljA. Zaπto je realno smatrati da se sreÊa moæe pronaÊi ako teæimo

æivotu poput Pavlovog?B. Kako biste objasnili obitelji koja ne vjeruje u Boga da je sluæba

vrijedna podnesene ærtve?

III. »initi: Bez kajanjaA. ImajuÊi na umu sve koji vas poznaju, koje korake morate po-

duzeti da biste mogli posvjedoËiti kao πto je Pavao svjedoËio Efeæani-ma: “Ja sam Ëist od krvi sviju jer nisam propustio navijestiti vamsav naum Boæji.” (Djela 20,26.27 — Varaædinska Biblija)

Saæetak: Pavlovo treÊe misionarsko putovanje bilo je ispunjenopreprekama i slutnjama o buduÊim nevoljama, ali on je nepokoleblji-vo izvrπio svoju misiju izjavljujuÊi da ga Ëak ni smrt ne moæe zastra-πiti.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 19,11-16.23-28.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Neprijatelji Boæjeg kraljevstvasu na Pavlovom posljednjem misionarskom putovanju u potpunostipokazali svoj karakter. Usprkos svjetovnim i duhovnim silama kojesu se suprotstavile Pavlu u Efezu, “rijeË Gospodnja” proπirila se Azi-jom (Djela 19,10). Novac, magija, poganstvo i politika ne mogu zaus-taviti πirenje Evanelja ili poniziti evaneoskog glasnika koji je spre-man poloæiti svoj æivot “za ime Gospodina Isusa” (Djela 21,13).

Samo za uËitelje: SljedeÊi opπiran izvjeπtaj o misionarskom ra-du pokazuje da Ëak i danas Bog moæe Ëiniti Ëuda, osobito kada bo-æanska Ëuda potkopavaju Ëovjekovo oslanjanje na magiju ili pogan-ski sustav sluæbe.

Uvodni razgovor: Pokojni Bill Liversidge priËao je o svojim isku-stvima u misionarskom radu meu pripadnicima udaljenog i opasnogplemena u blizini Papue Nove Gvineje. MladiÊ Ruben, jedini obraÊe-nik na krπÊanstvo iz tog plemena, pratio je u noÊi Billa na njihovotok, ali su ih pripadnici plemena brzo uhvatili. Proveli su noÊ oËe-kujuÊi da Êe sljedeÊeg jutra biti protjerani s otoka. Nakon πto sumalo odspavali, Ëuli su da ih netko doziva iz praπume. Bill je poslaoRubena da sazna πto se dogaa. Kada se Ruben vratio, rekao mu jeda su se skoro svi stanovnici otoka okupili u selu zato πto se osam-naestomjeseËno dijete jedne mlade majke razboljelo od malarije. Billje pomislio: “To nije niπta neobiËno.” S obzirom na to da je stopasmrtnosti djece iznosila 70 posto, djeca su stalno umirala od malarije.Meutim, Ruben je uzbueno nastavio: “ObiËno bi vraË bio prisutanu takvim prigodama primjenjujuÊi svoju magiju i napitke, ali ova majkaje pozvala dva krπÊanina koji su stigli usred noÊi da dou i pomolese njihovom Bogu.” Puni oduπevljenja krenuli su prema selu shvativ-πi da im je Bog otvorio vrata. Meutim, njihova nada u moguÊe izlje-Ëenje uskoro se ugasila jer su, pribliæavajuÊi se mnoπtvu seljaka, Ëu-li plaË i naricanje. Zakasnili su. Mladi “doktor” koji je radio u impro-viziranoj klinici, obavijestio ih je da je dijete umrlo prije dvadesetminuta. PostavljajuÊi pitanja Bogu, razoËarani Bill uputio se premamajci da joj izrazi suÊut. Pomislio je da je moæda Bog æelio da obavikrπÊanski pokop. Iznenada, Ruben se nagnuo naprijed, njeæno uzeobeæivotno tijelo djeteta iz majËinog naruËja i podigao ga. Bill je nije-mo stajao. Cijelo selo se utiπalo jer su sve oËi bile uprte u Rubena.


Tada je uËinio neπto neoËekivano. Pomolio se: “OËe, Ti si davateljæivota. Da bi se Tvoje ime proslavilo, vrati æivot ovom djetetu.” Djete-tove noge koje su dotad nepomiËno visjele, poËele su se æivo kretati.Majka je pritrËala svojem uplakanom djetetu i zadivljeno gledala unjega. Nakon ovog dogaaja, svi na otoku postali su adventistiËki krπ-Êani.

Pitanje za razgovor: ©to mislite, zaπto Bog u nekim sluËajevimaËudesno djeluje, a u nekima ne?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Spoj tri elementa — poganstva, magije i novca,

i danas je Ëesto prisutan kao i prije dvije tisuÊe godina. Istraæite ovuËinjenicu da pokaæete koliko je Biblija aktualna dok budete prouËa-vali sljedeÊi odsjek.

Biblijski komentar1. »uda nasuprot magiji

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 19,11-20.)Naæalost, danas nije neuobiËajeno da mnoge religije u svijetu na-

stoje uvjeriti Ëitatelje da se Ëuda koja su uËinili Petar i Pavao nimalone razlikuju od drugih πamanskih/poganskih obiËaja, i da bi ih is-pravno trebalo nazivati magijom. Odreene sliËnosti postoje: i bo-æanska Ëuda i magijska sila potjeËu iz nevidljivog svijeta; Ëesto sekoriste dodir ili rijeËi da bi se upravljalo duhovnim silama; postiæuse izvanredni rezultati kao πto su iscjeljenje ili stjecanje posebnogznanja itd. Razumijevanje razlika izmeu autentiËnih boæanskih Ëudai magije koristit Êe krπÊanima koji se nalaze u dodiru s kulturamakoje su pod utjecajem spiritizma i okultnih praksi.

Natprirodna iscjeljujuÊa sila u Pavlovoj sluæbi u oπtroj je suprot-nosti s pokuπajem Æidova da istjeraju zle duhove. Ova suprotnost nijemogla biti neprimijeÊena. Pavlov dar iscjeljenja bio je toliko snaæanda su Ëak “rupci ili pregaËe” (Djela 19,12 — Varaædinska Biblija) snjegovog tijela mogli lijeËiti bolesne koji su ih primali. Ovi izuzetnipothvati motivirali su æidovske suparnike da oponaπaju Pavla. Njihovpotpuni neuspjeh i poslije pretrpljeni napad od strane zloduha pru-æili su neplaniranu potvrdu Pavlu i njegovoj misiji i “veliËalo se imeGospodina Isusa” (Djela 19,17). Takoer, Ëinjenica da su “vjernici”spalili svoje knjige o magiji pokazala je da su sinkretistiËki obiËaji uEfezu mogli zatrovati i sinove velikog sveÊenika.


Ovaj izvjeπtaj o istjerivanju zlih duhova ukazuje na osnovnonaËelo krπÊanske natprirodne sile po kojem se ona razlikuje od svihostalih oblika natprirodnog. To naËelo izraæeno jednom rijeËju glasinamjera. Kada su Æidovi u namjeri da istjeraju zle duhove spome-nuli Isusa “koga Pavao navjeπÊuje” (Djela 19,13), osoba u kojoj senalazio zli duh mogla je biti osloboena, ali samo po cijenu da samiistjerivaËi zlih duhova budu podËinjeni demonima. Zli duhovi suzadræali vlast i Isusovo ime se pokazalo slabim u tom dogaaju. Za-πto? Zato πto ovi æidovski iscjelitelji nisu uskladili svoj æivot s Bo-æjim Evaneljem pokazujuÊi vjeru u Gospodina Isusa; prema tome,njihove namjere nisu bile usklaene s naukom o mesijanskom kra-ljevstvu koje je Pavao objavljivao. Oni su mogli govoriti o Isusu samo“iz druge ruke”, kao o onome “koga Pavao navjeπÊuje” (Djela 19,13).Ime “Isus” nema znaËenja kao talisman ili bajanje.

Petrove rijeËi upuÊene ©imunu znaËajne su za ovaj dogaaj.©imun, (bivπi) vraË, iako krπten, ponudio je novac da bi mogao utje-cati na Duha Svetoga i mudro je bio ukoren: “Ti nemaπ ni djela niprava na ovo, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom.” (Djela 8,21) Srce,namjere i pobude utjecale su na to da je Bog “tako neobiËna ËudesaËinio preko Pavlovih ruku”, a ne neËijim drugim rukama (Djela 19,11).

Treba zapaziti da nijedna od spomenutih toËaka dosada ne ni-jeËe stvarnost da ljudi mogu biti posrednici natprirodnog zla. Mogu.Meutim, vjernik svoju sigurnost temelji na Boæjem neprijepornomautoritetu i sili. Iako su faraonovi vraËevi mogli pretvoriti πtapove uzmije, nisu mogli sprijeËiti da ih proguta Boæja zmija (Izlazak 7,12).Boæja “zmija” uvijek pobjeuje.

Ovakvi dogaaji pokazuju vidnu razliku izmeu magijske praksekoja umiruje ili manipulira duhovnim silama i Ëudesnim djelima no-vozavjetne Crkve kao tijela Kristovog, koja vrπi Njegovu zdravstvenu/proroËku/kraljevsku sluæbu.

Za razmiπljanje: UËenje new agea joπ uvijek je popularno naZapadu, gdje se Isus smatra mudrim Ëovjekom, rame uz rame s os-talim vjerskim voama. Kako biste prijatelju koji zastupa new ageobjasnili jedinstvenost Krista i Njegovog kraljevstva?

2. Pitanje novca(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 19,23-27.)Zanimljivo je da novac Ëesto ima odreenu ulogu u poganstvu, a

i Petar i Pavao bili su upoznati s tom nesvetom vezom. (Do danaπnjegdana novac i okultizam su povezani. Kada ste posljednji put Ëuli da


je vidovnjak besplatno ponudio svoje usluge? A jeste li ikada Ëuli daje krπÊanin ponudio molitvu za novac?) Izvjeπtaj o istjerivanju zlihduhova zavrπava tako πto su Efeæani izabrali Boga umjesto magije inovca. Gledali su kako izuzetno skupa zbirka knjiga o magiji nestajeu dimu (Djela 19,19.20). Ovaj dogaaj najavljuje sljedeÊi izvjeπtaj ukojem se poganski i ekonomski interesi ponovno suprotstavljaju Evan-elju koje je za njih bilo prijetnja. Uslijedila je pobuna, ali je doæivjelaneuspjeh i Pavao odlazi u Makedoniju. Iako ovaj izvjeπtaj, kako seËesto ispravno istiËe, govori o sebiËnom poganinu koji strahuje daÊe njegov posao s idolima propasti, mogu se izvuÊi i druge pouke.Vaæno je da shvatimo da oni koji se obrate Kristu u odreenim okol-nostima moraju ærtvovati svoje izvore prihoda i katkad zbog svojevjere potpuno promijeniti zanimanje. Posebno kao adventisti koji svet-kuju subotu i kao Crkva trebamo biti osjetljivi na ove ekonomskeizazove dok usmjeravamo i pomaæemo onima koji prolaze kroz ova-kvu promjenu.

Za razmiπljanje: ©to mislite, πto bi Pavao rekao mnoπtvu kojeje dva sata uzvikivalo: “Velika je Efeπka Artemida!” (Djela 19,28) damu se imao prilike obratiti?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ovisno o tome gdje æivite, magija i poganstvo

vrπit Êe razliËite kulturoloπke utjecaje. Prilagodite pitanja prilikamau kojima se nalazi vaπ razred.

Za primjenu:1. Kako moæete pomoÊi vjerniku koji je sudjelovao u sinkretis-

tiËkoj “krπÊanskoj” magiji?2. Kakvu sigurnost moæete pruæiti nekome tko strahuje da Êe

doæivjeti ekonomski krah nakon obraÊenja?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: SljedeÊa svjedoËanstva mogu biti na blagoslov

ili na πtetu ako netko oduzme sve vrijeme pouke. Razgovor voditetako da bude primjeren i vremenski ograniËen.

Aktivnost: Mnogi od nas mogu svjedoËiti o natprirodnim isku-stvima s Bogom ili Sotonom. Iznesite kratku, pouËnu priËu o Boæjojsili nad zlom.


Pouka 11 8.—15. rujna 2018.

UhiÊenje u Jeruzalemu


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da se Boæja providnost ne uklapa uvijek u naπe

planove.OsjeÊati: SteÊi Êe osjeÊaj mira u æivotnim teπkoÊama i æelju da

ustraje radi Boæjeg kraljevstva.»initi: Traæit Êe od Boga mudrost kada stupa u dodir s ljudima

oko sebe.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæja providnost je pouzdana

A. ©to je Duh rekao Pavlu kada je poπao u Jeruzalem?B. Zaπto je ipak iπao, usprkos ovim opomenama?C. Je li Boæja volja bila da Pavao poe u Jeruzalem i tamo bude

uhiÊen? Objasnite.

II. OsjeÊati: PronaÊi mir i pouzdanje u Boæjem djeluA. Na koji ste naËin u svojem pozivu da Evanelje navijestite

drugima doæivjeli neugodnosti?B. PotjeËu li te neugodnosti od drugih ljudi ili od vaπe nesigur-

nosti?C. Kako vam izvjeπtaj o Pavlu moæe pomoÊi da nastavite objav-

ljivati Evanelje?

III. »initi: Traæiti mudrost i rijeËi od BogaA. Kako moæemo znati πto trebamo reÊi drugima kada se naπa

vjera dovede u pitanje?B. Postoji li upravo sada podruËje u vaπem æivotu na kojem su

vam potrebne mudrost i rijeËi od Boga?

Saæetak: Kada u sluæbi Bogu postupamo ispravno, nema jam-stva da Êemo biti na sigurnom. Ali mi znamo da nas Bog ne napuπta.Daje nam potrebnu hrabrost da ustrajemo.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Prepoznajmo Boæju providnostu svojem æivotu, Ëak i kada je naπa fiziËka sigurnost i udobnost dove-dena u pitanje.

Samo za uËitelje: UsredotoËite se na Ëinjenicu da Pavao na krajuiskustva u Jeruzalemu prima ohrabrenje s Neba da je dobro obaviosluæbu i da Êe je dobro obaviti i u Rimu, usprkos svim izazovima skojima Êe se suoËiti.

Uvodni razgovor: Kada prihvatimo Boæji poziv u svojem æivotu ipoemo u smjeru u kojem smo uvjereni da trebamo poÊi, na krajuse Ëesto susretnemo s izazovima. Kada je primio poziv i bio uvjerenda treba napustiti mjesto pastora u konferenciji da bi stekao doktor-sku diplomu na SveuËiliπtu Andrews, Cory je odluËio slijediti taj po-ziv. Vjerovao je da moæe zavrπiti nastavu i poloæiti ispite za dvije ipol godine, a zatim bi radio kao pastor u crkvi dok bude pisao diser-taciju. Sada, nakon pet godina, dok piπe posljednja poglavlja diserta-cije, Cory preispituje svoj izbor zbog financijskih teπkoÊa koje sunjegovu obitelj dovele u stresnu situaciju. Pa ipak, Cory zna da ga jeBog tu doveo. Ako dopusti da ga nadvladaju brige, neÊe moÊi ostativjeran zadatku koji mu je Bog povjerio. Cory mora vjerovati u Boæjuprovidnost i vjerno zavrπiti svoje πkolovanje jer je to Bog traæio odnjega.

Pitanja za razgovor:1. Opiπite trenutke u svojem æivotu kada ste odluËili slijediti Bo-

æji poziv i kako su vas nevolje koje su uslijedile potaknule da sepitate Ëinite li ispravnu stvar.

2. Kako moæemo znati kada djelujemo u okviru Boæje providnosti/volje?

DRUGI KORAK:Istraæite!Samo za uËitelje: Izvjeπtaj o Pavlovom putovanju u Jeruzalem i

vremenu provedenom u tom gradu, bavi se njegovim pokuπajem dase poistovjeti sa Æidovima i da poveæe krπÊansku vjeru s hebrejskimkorijenima nadajuÊi se da Êe joπ jednom objaviti Evanelje æidovskimstarjeπinama u Jeruzalemu. Pomozite Ëlanovima razreda da shvate da


je svaki korak koji je doveo do Pavlovog uhiÊenja u Jeruzalemu dionjegovog vjernog ispunjavanja poziva da navjeπÊuje Evanelje IsusaKrista.

Biblijski komentarIzvjeπtaj o Pavlu na kraju treÊeg misionarskog putovanja, koji

govori o njegovom povratku u Jeruzalem i dogaajima koji su usli-jedili, u skladu je s Boæjim pozivom upuÊenom Pavlu da navjeπÊujeEvanelje. U 1. KorinÊanima 9,19-22, Pavao kaæe da je svakome biosve ne bi li dopro do πto viπe ljudi s Evaneljem. Zapaæamo tri razli-Ëita dogaaja u Djelima 21—23 gdje moæemo uoËiti Pavlovu posve-Êenost Evanelju. Prvo, u njegovom putovanju u Jeruzalem. Drugo, usastanku s crkvenim voama u Jeruzalemu. TreÊe, tijekom uhiÊenja.

1. Pavlovo putovanje u Jeruzalem(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 21,7-14.)Pavao zavrπava posljednju etapu treÊeg misionarskog putovanja,

i rastanak od ljudi kojima je sluæio vrlo je tuæan. Ovu tugu uveÊalesu rijeËi Duha Svetoga da Êe Pavao biti progonjen i uhiÊen u Jeruza-lemu. Meutim, zapazite da Agabova proroËka poruka ne brani Pavluda ide u Jeruzalem. Ona samo govori o tome πto Êe mu se dogodititamo kada ode. Ljudi su ga molili da ne ide, ali Pavao je posveÊensvojem evaneoskom radu. Kao πto je Isus odluËno poπao u Jeruza-lem, tako je poπao i Pavao, makar to znaËilo da Êe biti uhiÊen ili daÊe biti ubijen zbog Evanelja Isusa Krista. SliËno Isusovim rijeËimaizgovorenim u Getsemanskom vrtu, ljudi na ovu Pavlovu izjavu odgo-varaju da Êe biti izvrπena Gospodnja volja. (Vidi: Darrel L. Bock; Acts:Baker Exegetical Commentary on the New Testament [Grand Ra-pids,MI: Baker Academics, 2000.], str. 638,639.)

Pitanja za razgovor:1. Zaπto je katkad Boæja volja da stradanje bude dio evaneoske

sluæbe?2. Kada ste vi stradali zbog Evanelja?3. Ako je Pavao nazvan apostolom pogana, zaπto se uopÊe vra-

Êao u Jeruzalem?

2. Pavlov susret s crkvenim voama u Jeruzalemu(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 21,17-26.)Pavao je bio odgovoran crkvenim voama kao i svaki drugi evan-

eoski radnik u danaπnje vrijeme. Prema tome, kada se vratio u Jeru-


zalem, Pavao daje izvjeπtaj o radu koji mu je povjeren i na koji jeposlan u treÊem misionarskom putovanju. On je donio i darove crkviu Jeruzalemu koje je prikupio tijekom svojeg putovanja. Pavao je vje-ran svojem evaneoskom radu onima kojima nastoji navijestiti Evan-elje i onima koji su priznati kao voe krπÊanske Crkve. Kao voakrπÊanske Crkve koji æeli da Evanelje bude prihvaÊeno i od straneÆidova i od strane pogana, Jakov iznosi Pavlu prijedlog. Da bi sagradiomost prema æidovskoj zajednici u Jeruzalemu, Jakov predlaæe Pavluda izvrπi obred oËiπÊenja i uËini zavjet za nekoliko mladiÊa. Proπirilesu se glasine da je Pavao uËio druge otpadniπtvu u vezi s nepoπtova-njem Mojsijevog zakona. (Vidi: Darrel L. Bock; Acts: Baker ExegeticalCommentary on the New Testament, str. 646.)

Za razmiπljanje:1. Je li prijedlog upuÊen Pavlu da izvrπi ovaj obred utvren na

zakonu uskladiv sa slobodom Evanelja? Zaπto jest ili zaπto nije?2. Jeste li ikada uËinili neπto πto ste smatrali “nepotrebnim” da

biste izgradili odnos s nekim radi Evanelja? Ako jeste, πto je tobilo? IspriËajte kakvi su bili rezultati vaπeg iskustva.

3. Kako se tekst u 1. KorinÊanima 9,20 odnosi na ovu situaciju?

3. Pavlovo uhiÊenje i obrana(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 22,3-22.)Pavao je bio uhiÊen u meteæu koji je nastao kada su æidovski

starjeπine optuæili Pavla da je pokazao nepoπtovanje prema Hramutime πto je uveo poganina u dvoriπte Hrama u kojem su smjeli boravitisamo Izraelci. Kada je Pavlu dana prilika da se obrati mnoπtvu, pove-zao je sebe s hebrejskom vjerom na nekoliko naËina. Najvjerojatnijeim se obratio na aramejskom, jeziku kojim je æidovski narod uglav-nom govorio. (Vidi: Darrel L. Bock; Acts: Baker Exegetical Comment-ary on the New Testament, str. 658.) Pavao svjedoËi o svojoj naobra-zbi. Bio je obrazovani farizej koji je progonio “Put”. Zatim govori osvojem obraÊenju i vienju s Neba. (Vidi: Darrel L. Bock; Acts: BakerExegetical Commentary on the New Testament, str. 673,674.) Sve ovepojedinosti iznio je u nadi da Êe objaviti Evanelje. Iako je njegovosvjedoËanstvo potaknulo joπ veÊe nasilje koje je dostiglo vrhunac po-kuπajem da mu se oduzme æivot, Gospodin je u Djelima 23,11 pohva-lio Pavlovo svjedoËenje u Njegovo ime.


Za razmiπljanje:1. Na koje naËine moæemo graditi mostove prema razliËitim sku-

pinama ljudi da bismo navijeπtali Evanelje?2. Kako Bog koristi nevolje ne bi li ojaËao naπe povjerenje u

Njega?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pomozite svojem razredu da shvati da nevolje

koje nastaju zbog poπtovanja evaneoskog poziva nisu poput drugihnevolja u æivotu.

Za primjenu:1. Koja je razlika izmeu nevolja s kojima se suoËavamo zbog

Evanelja i ostalih nevolja?2. Kako moæemo znati πto trebamo reÊi i uËiniti u korist Evan-

elja?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da se sjete

razliËitih ljudi i kako mogu izgraditi mostove izmeu sebe i njih po-radi πirenja Evanelja.

Aktivnosti:1. Razmiπljajte o razliËitim ljudima koje susreÊete tijekom tje-

dna. Napravite listu tih ljudi.2. Navedite neke konkretne naËine na koje se moæete povezati s

njima radi Evanelja.


Pouka 12 15.—22. rujna 2018.

UtamniËenje u Cezareji


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da Êe se katkad morati braniti dok bude objav-

ljivao Evanelje.OsjeÊati: Osjetit Êe odgovornost da πiri Evanelje na naËin koji

ima najviπe smisla.»initi: ©irit Êe Evanelje u razliËitim okolnostima pritom se bra-

neÊi i svjedoËeÊi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: KrπÊani su katkad pozvani da se brane

A. Nalazite li se ËeπÊe u prigodi da se ispriËavate zbog svoje vje-re ili da je branite? Obrazloæite svoj odgovor.

B. Dopuπta li trenutaËna kultura πirenja Evanelja da branimosvoju vjeru? Obrazloæite.

C. U kojem je kontekstu prikladno braniti svoju vjeru?

II. OsjeÊati: Odgovornost za πirenje EvaneljaA. Na koje sve naËine moæemo πiriti Evanelje?B. Koje sve okolnosti zahtijevaju odgovarajuÊe razliËite naËine

objavljivanja?C. Kako znamo koji je naËin πirenja Evanelja najbolji u danim

okolnostima?

III. »initi: ©iriti Evanelje logiËnim naËinom razmiπljanja isvjedoËanstvom

A. Kako iznoπenje vlastitog iskustva pomaæe u obrani Evane-lja?

B. Na koje naËine moæemo upotrijebiti logiku da pomognemoljudima da shvate Evanelje?

C. Moæemo li braniti sebe dok branimo Evanelje? Obrazloæitesvoj odgovor.


Saæetak: U Djelima 24—26 Pavao triput pred trima razliËitim sku-pinama ljudi brani sebe i svoju vjeru. Iz ovih dogaaja saznajemokako izgleda kada ustanemo u svoju obranu i obranu onoga u πtovjerujemo.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Zauzeti se za sebe u obraniEvanelja katkad je nuæno i mora biti uËinjeno paæljivo.

Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima razreda da prepoznaju tre-nutaËna etiËka ili politiËka pitanja koja su vaæna za njihove trenuta-Ëne prilike u dijelu svijeta u kojem æive. Ako neka od navedenih pi-tanja moæda ne odgovaraju prilikama u kojima se nalazi vaπ razred,moæete ih zamijeniti drugim relevantnim pitanjima.

Uvodni razgovor: U danaπnjem svijetu “obranu vjere” Ëesto tu-maËimo kao zauzimanje za odreene politiËke stavove ili moralna pi-tanja. Kaæemo: “Jeste li protivnici pobaËaja?” “Æelite li da se molitvauvede u πkole?” “Ne bi li nastava biologije trebala ukljuËivati i inte-ligentni dizajn?” Sva ova pitanja vrijedno je postaviti i valja se aktiv-no zanimati za njih. Meutim, Ëesto se Ëini da se obrana krπÊanskevjere pretvorila u zastupanje ovakvih razliËitih stavova. Pouka za ovajtjedan pomaæe nam da se prisjetimo πto stvarno znaËi braniti vjeru.Pavao je u zatoËeniπtvu i kada dobije priliku da govori, njegov ciljnije da prozove za moralnu nedosljednost one koji su na poloæaju(kojih ima mnogo). Umjesto toga, njegov je cilj prikazati Isusa na takavnaËin da oni koji ga sluπaju mogu postati krπÊani kao i on, ali bezokova.

Pitanja za razgovor:1. Kakve bi etiËke/politiËke stavove krπÊani “trebali” braniti u va-

πoj zemlji?2. Po Ëemu su ti stavovi sliËni Evanelju i po Ëemu se razlikuju?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: RijeË koja oznaËava obranu u grËkom jeziku

glasi apologia. Pavao u ova tri poglavlja izlaæe tri razliËite obrane(apologije). Pomozite razredu da zapazi razlike u iznoπenju obrana ida se zapita zaπto se Pavao koristi ovim taktikama.


Biblijski komentarDok se Pavao nalazio u zatoËeniπtvu u Cezareji, triput je bio po-

zvan da se brani od optuæbi æidovskih starjeπina. Svaki put je braniosebe, ali je na svaki moguÊi naËin branio i Evanelje. Prvo je bioizveden pred Feliksa, onda pred Festa. Fest je zatim pozvao Pavla daizie pred Agripu i njegovu sestru Bereniku.

1. Pavao pred Feliksom(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 24,10-21.)Pavao je iz tamnice u Jeruzalemu bio odveden u Herodov dvor u

Cezareji. Pet dana nakon njegovog dolaska doπli su æidovski starjeπi-ne zajedno s pravnim zastupnikom i iznijeli optuæbe protiv Pavla. Op-tuæbe su opÊenito okarakterizirale Pavla kao onoga koji stvara nevo-lje i unosi nemir. Govor je odræan u stilu pravne retorike s namjeromda ozbiljne optuæbe protiv Pavla ostave snaæan dojam na Feliksa. Sa-sluπavπi optuæbe, Feliks daje Pavlu odobrenje da govori u svoju ob-ranu. Pavao na svaki izazov odgovara neposrednom obranom. (Vidi:Darrel L. Bock, Acts: Baker Exegetical Commentary on the NewTestament [Grand Rapids, MI: Baker Academic, 2007.], str. 692.)

Pavao u svojoj obrani tvrdi da on nije izazivao nevolje u Jeruza-lemu, veÊ da je zavrπavao vjerski obred ËiπÊenja. Moæda su pojediniÆidovi u Aziji mogli iznijeti prave optuæbe protiv njega, ali oni nisubili prisutni, a trenutaËni predstavnici nisu imali nikakve dokaze ve-zane za to. Pavao je jedan od prvih apologeta, branitelja krπÊanskevjere. KrπÊanske branitelje vjere u drugom stoljeÊu takoer nazivajuapologetima. Ljudi poput Justina MuËenika i Tertulijana piπu pismarimskim vlastima braneÊi krπÊane kao uzorne graane koji ne ugro-æavaju rimsku vlast i, prema tome, ne trebaju biti progonjeni. Pavaonastoji pokazati da on nije graanin koji stvara nevolje i da su optuæbeod strane Æidova vezane za vjerska, a ne dræavna pitanja.

Pitanja za razgovor:1. Na koje naËine mi danas moæemo iznijeti svoju “apologetiku”,

obranu, u prilog krπÊana kao uzornih graana?2. Ponaπaju li se krπÊani tako da potkrepljuju ovu obranu? Obraz-

loæite.

2. Pavao pred Festom(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 25,8-12.)Feliks vraÊa Pavla u tamnicu, ali ga u sljedeÊe dvije godine po-

ziva joπ nekoliko puta na razgovor nadajuÊi se da Êe ga pokuπati pod-


mititi. Da bi zadræao naklonost æidovskih voa, Feliks ostavlja Pavlau zatvoru nakon πto napuπta svoj poloæaj. Novi sudac postaje Fest, iprije nego πto dolazi u Cezareju, posjeÊuje æidovske starjeπine u Je-ruzalemu. Kada su mu iznijeli svoju zabrinutost vezanu za Pavla, Festovo pitanje tumaËi kao politiËku priliku da zadobije naklonost Æido-va. On postupa u skladu s rimskim zakonom i poziva æidovske voeda izloæe svoj sluËaj u Cezareji kako bi se Pavao mogao suoËiti sasvojim tuæiteljima. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker Exegetical Com-mentary on the New Testament, str. 700.) Primjedbe su tijekom ovogsusreta bile saæetije, ali protkane istim osjeÊajima. Poπto su Æidoviiznijeli iste optuæbe, Pavao se ponovno morao braniti. Joπ uvijek na-stojeÊi pridobiti politiËku naklonost Æidova, Fest predlaæe da Pavaoode na suenje u Jeruzalem. ZnajuÊi da Êe tamo biti ubijen, Pavaoodbacuje prijedlog i upuÊuje molbu viπem rimskom sudu da bude iz-veden pred cara. Pavao ponovno tvrdi da je nevin, πto je prema Fes-tovom miπljenu istina, tako da odluËuje Pavla poslati u Rim.

Za razmiπljanje:1. ©to mislite, zaπto se Pavao sada priziva na cara?2. ©to mislite, kako je aneoska poruka na kraju 23. poglavlja

Djela apostolskih povezana s Pavlovom æeljom da ode u Rim?

3. Pavao pred Festom i Agripom(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 26.)Fest zna da je Pavao nevin, πto sastavljanje pisma koje Fest mora

poslati u Rim zajedno s Pavlom Ëini sloæenim. BuduÊi da Fest nezna πto bi napisao, traæi Agripin savjet. Pavao je doveden pred Agripui Bereniku, Agripinu sestru. Oni su unuci Heroda Velikog, a neki uËe-njaci smatraju da su bili u rodoskvrnom odnosu. (Vidi: Darrel L. Bock,Acts: Baker Exegetical Commentary on the New Testament, str.709,710.) Kada je dobio priliku da se brani, Pavao je mogao ukazatina pogreπke u vladarovom æivotu, kao πto je Ivan Krstitelj uËinio uHerodijadinom sluËaju. Meutim, to nije njegov cilj. Pavao je uzbu-en zbog prilike da moæe objaviti Evanelje Agripi, jer je znao davjeruje u starozavjetne proroke. To je Pavlova najduæa obrana u Ce-zareji; joπ jednom je objavio svoje svjedoËanstvo kao i u Jeruzalemu.Fest prekida Pavla naglaπavajuÊi da mu se pomutio razum od silnogznanja. Pavao je nastavio dalje braneÊi sebe i svoju vjeru. On pove-zuje krπÊanstvo s njegovim æidovskim korijenima i nadom u uskrs-nuÊe, prikazanoj u Isusu. Pavao koristi rijeËi “mi” i “naπ” da bi po-vezao Agripu s istinom, a zatim zavrπava svoju obranu pozivom upu-


Êenim Agripi da prihvati Isusa kao ispunjenje starozavjetnog pro-roËanstva. Zanimljivo je da Pavao u ovom kontekstu ne naziva Isusa“Gospodinom”, veÊ Ga jednostavno opisuje kao Uskrslog i prema to-me srediπtem izraelske nade. (Vidi: Darel L. Bok, Acts: Baker Exegeti-cal Commentary on the New Testament, str. 714.)

Pitanja za razmiπljanje:1. Kako je Agripa odgovorio na Pavlov poziv da vjeruje?2. Kako Fest odgovara na Pavlovo svjedoËanstvo i njegova gledi-

πta?3. Zaπto Pavao odluËuje dodati svojoj obrani svoje svjedoËanstvo

pred Agripom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Da biste primijenili pouke za ovaj tjedan, po-

mozite Ëlanovima svojeg razreda da svoja osobna svjedoËanstva pre-poznaju kao obranu krπÊanske vjere. Takoer je vaæno da im pomog-nete da uvide trenutaËne okolnosti u kojima Êe moæda morati branitisvoju vjeru dok objavljuju Evanelje.

Za primjenu:1. Na koje sve naËine moæemo braniti svoju vjeru?2. S kakvim se optuæbama u vezi sa svojom vjerom danas suoËa-

vamo? Po Ëemu su one sliËne i po Ëemu se razlikuju od prilika ukojima se Pavao nalazio?

3. Kako moæemo upotrijebiti svoja svjedoËanstva u obrani svojevjere?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: KoristeÊi Pavlovo svjedoËanstvo pred Hero-

dom kao primjer, pomozite Ëlanovima razreda da sastave i oblikujusvoja svjedoËanstva radi unapreenja πirenja Evanelja. Bilo bi dobroda to uËinite prvo vi kako biste uËenicima dali primjer. Dræite se ko-raka koje je Pavao imao na umu: 1) Kakav je bio vaπ æivot prije negoπto ste ga predali Kristu? 2) Kako ste sreli Krista? 3) Na koji senaËin vaπ æivot promijenio kada ste prihvatili Krista?

Aktivnosti:1. Podijelite razred u parove i neka svatko ispriËa svoje iskustvo

svojem paru.


2. Pomozite jedno drugom da oblikujete svoja iskustva na takavnaËin da vam ona u potpunosti omoguÊe da πirite Evanelje i da po-zovete nekoga da ga prihvati.

3. Kako Êete moæda morati prilagoditi svoje svjedoËanstvo urazliËitim prilikama?

4. Kako moæete braniti krπÊanstvo ovim svjedoËanstvom?5. Ima li unutar vaπeg svjedoËanstva prostora za logiËno obraz-

loæenje kojim biste ga potkrijepili?


Pouka 13 22.—29. rujna 2018.

Putovanje u Rim


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da okolnosti, opasnosti i kuπnje ne mogu zaus-

taviti πirenje Evanelja.OsjeÊati: SmoÊi Êe hrabrosti da prihvati poziv upuÊen svakom

vjerniku da navjeπÊuje Evanelje.»initi: Otvorit Êe svoje srce za Evanelje i prepoznati mjesta na

kojima ga moæe objavljivati.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Okolnosti ne mogu zaustaviti πirenje Evanelja

A. Koje su okolnosti u kojima se nalazio mogle odvratiti Pavlaod πirenja Evanelja?

B. ©to moæe sprijeËiti πirenje Evanelja u æivotu pojedinca?

II. OsjeÊati: SmoÊi hrabrosti za objavljivanje EvaneljaA. Kada ste bili previπe optereÊeni æivotnim prilikama da biste

πirili svoju vjeru u Boga? PriËajte malo o tom iskustvu.B. Kako ovi osjeÊaji ograniËavaju Evanelje?C. Kako moæete steÊi hrabrost iz Pavlovog iskustva?

III. »initi: Biti otvoren prema Evanelju u vlastitom æivotu iæivotu drugih

A. Zaπto je za vjernike vaæno da budu otvoreni za Evanelje dabi ono napredovalo?

B. Kako vjernik moæe uoËiti je li neËiji æivot otvoren za objavlji-vanje Evanelja?

Saæetak: Djela apostolska zavrπavaju izvjeπtajem o Pavlovom pu-tovanju u Rim. Na tom putu suËeljava se s mnogim poteπkoÊama:stavljen je u okove, doæivio je brodolom, æidovski voe su ga odbaciliu Jeruzalemu. Pavao u svim ovim nevoljama ne odustaje od navjeπÊi-vanja Evanelja. Poruka je zaustavljena jedino u æivotu pojedinacakoji su je odbacili.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Nikada nemojte prestati πiritisvoju vjeru, Ëak i kad vas obeshrabre okolnosti i odbacivanje. Uvijekbudite otvoreni za Evanelje u svojem æivotu i traæite naËine da gaobjavljujete drugima.

Samo za uËitelje: Tijekom prouËavanja ove pouke, Ëlanovi vaπegrazreda imat Êe priliku ispitati moguÊe prepreke u πirenju Evaneljau svojem æivotu. Vaæno je uvidjeti da jedinu prepreku Ëini pitanjekoliko smo spremni objavljivati Evanelje i koliko su ga drugi ljudispremni Ëuti. Ako smo spremni πiriti Evanelje, uvijek Êe biti ljudikoji Êe sluπati, a æivotne okolnosti ne mogu zaustaviti njegovo πirenje.

Uvodni razgovor: Evanelje danas u najveÊoj mjeri ograniËavapitanje koliko su ljudi otvoreni prema evaneoskoj poruci. Ovaj ogra-niËavajuÊi Ëimbenik vrijedi i za vjernika koji objavljuje poruku i zasluπatelja koji je prima. Jedna od prepreka s kojom se Cory kao pa-stor suoËavao prilikom propovijedanja Evanelja bila je njegova ne-dostojnost. Dok se u svojem uredu pripremao za propovijed, katkadbi zatekao sebe kako razmiπlja: Kakvo pravo ja imam objavljivatiRadosnu vijest? Moj æivot je daleko od savrπenog. Meutim, Cory jeovu svoju brigu predavao Bogu u molitvi i stalno iznova pronalazioisti odgovor: Tvoja nedostojnost ne Ëini Evanelje nedostojnim slu-πanja. Zamislite da je Pavao podlegao obeshrabrenju zbog optuæbiÆidova koji nisu vjerovali ili zbog nevolja s kojima se suoËavao. Nje-govo svjedoËenje moglo je biti uπutkano, ali on je ustrajao u objav-ljivanju Evanelja. Iako je Evanelje bilo zaustavljeno na vratima sr-ca onih koji su ga odbacili, Pavao je nastavio navjeπÊivati Evaneljeonima koji su ga bili spremni primiti.

Pitanja za razgovor:1. ©to vas je zaustavilo u πirenju vaπe vjere u proπlosti?2. Jeste li se ikada osjeÊali nedostojnima da objavljujete Evan-

elje? Zaπto?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dok vodite prouËavanje o Pavlovom putovanju

u Rim, pomozite razredu da razmotri razliËite prepreke s kojima se ioni mogu suoËiti prilikom πirenja Evanelja.


Biblijski komentarU ovoj posljednjoj pouci osvrnut Êemo se na Pavlovo teπko puto-

vanje u Rim i reakciju æidovskih starjeπina u tom gradu. Pouka Êe sebaviti razliËitim preprekama s kojima se Pavao suoËio i kako je usvemu tome ustrajao.

1. PoteπkoÊe na Pavlovom putovanju(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 27,1-28,16.)Pavao je dvije godine bio zatoËen u Cezareji. I Feliks i Fest sma-

trali su da Pavao nije kriv ni za kakav graanski prijestup, ali da biizbjegao krvniËke namjere vjerskih voa u Jeruzalemu, Pavao se pri-zvao na cara. KonaËno je doπlo vrijeme da zapoËne putovanje, teπkuplovidbu po moru dugu nekoliko stotina kilometara. Joπ su je viπeoteæavali okrutni vremenski uvjeti i sve bliæa zima. Putovanje iz Alek-sandrije u Rim moglo je trajati najmanje deset dana, a uz nepovoljneuvjete moglo se produæiti na mjesec i pol dana. BuduÊi da su mornariznali da trebaju izbjegavaju plovidbu od studenoga do sredine oæuj-ka, spori napredak Pavla i njegovih 275 suputnika znaËio je da Êemorati prekinuti putovanje preko zime. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts:Baker Exegetical Commentary on the New Testament, str. 733.)

Luka u koju su pristali nije bila najbolje rjeπenje. Najvjerojatnijeje djelomiËno bila otvorena prema moru tako da laa nije bila sigur-na u luci. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker Exegetical Commentaryon the New Testament, str. 733.) Usprkos Pavlovim upozorenjima, ka-petan i rimski stotnik odluËuju otploviti u sljedeÊu luku. Ovaj planne uspijeva jer laa noπena vjetrom skreÊe sa smjera, a posada, dabi preæivjela, primorana je izbaciti tovar i svu opremu. Zbog neuspjelogpokuπaja da se domognu sljedeÊe luke, doæivljavaju brodolom kodotoka Malte. Nakon provedene zime s ljubaznim mjeπtanima otoka,posada uspijeva doÊi do luke drugom laom. Do Rima im je ostalojoπ oko 800 kilometara. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker ExegeticalCommentary on the New Testament, str. 745.)

Pitanja za razgovor:1. S kakvim ste se opasnostima na putovanjima suoËavali u svo-

jem æivotu?2. Zaπto je razlog πirenja Evanelja dovoljno znaËajan da biste u

tome ustrajali?3. Jeste li ikada poπli na teπko putovanje radi Evanelja?


2. Pavlovi napori da osvoji srca ljudi na putovanju(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 27,9-11.21-26.33-

36; Djela 28,3-6.7-10.)Tijekom putovanja prilike su bile vrlo teπke. Meutim, Pavao se

usred oluje i brodoloma suoËio s drugim poteπkoÊama. On je radiEvanelja morao steÊi povjerenje svojih suputnika. Kada je trebalodonijeti odluku hoÊe li laa preko zime ostati u ne tako sigurnojluci ili Êe nastaviti dalje, Pavao savjetuje kapetanu da ne nastavljajuputovanje jer to neÊe iziÊi na dobro. Meutim, kapetan ga nije voljanposluπati. Kada se usred oluje izgube, cijela posada je spremna sa-sluπati Pavla jer ih je upozorio da ne kreÊu dalje na put.

Pavao tada preuzima ulogu duhovnog savjetnika na lai govoreÊiljudima da mu se aneo javio i rekao da Êe laa biti izgubljena, alida nijedna duπa neÊe poginuti. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker Exe-getical Commentary on the New Testament, str. 738.) Pavao zadobivakapetanovo povjerenje u toj mjeri da kapetan spreËava urotu vojnikada pobiju sve zatvorenike kako ne bi pobjegli. Nakon brodoloma ta-moπnji stanovnici pomaæu im da zapale vatru. Pavao baca drva u va-tru i zadobiva ujed zmije. Mjeπtani su uvjereni da je Pavao ubojica ida Êe uskoro umrijeti. Meutim, poπto se to ne dogaa, oni zaklju-Ëuju da je Pavao sigurno bog. Pavao zatim lijeËi oca poglavara otokai mnoge druge u selu. Mjeπtani su toliko zahvalni da im daju sve πtoje potrebno da bi mogli nastaviti put u Rim.

Za razmiπljanje:1. ©to nas spreËava da vjerujemo jedno drugom?2. Pretpostavimo da netko nema povjerenja u osobu koja propo-

vijeda Evanelje. Kakav utjecaj to nepovjerenje vrπi na osobu doksluπa Evanelje i na prihvaÊanje Radosne vijesti?

3. ©to je lakπe prebroditi kada je rijeË o πirenju Evanelja: fiziË-ke okolnosti ili pitanje povjerenja? Objasnite.

3. Pavao se susreÊe sa æidovskim starjeπinama u Rimu(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 28,17-31.)Kada konaËno stiæe u Rim, Pavao je i dalje u okovima. Najvjero-

jatnije je okovima bio vezan za rimskog Ëuvara, ali oËito u kuÊnomzatvoru. (Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker Exegetical Commentaryon the New Testament, str. 757.) Ljudi su smjeli dolaziti i posjeÊivatiPavla, pa i æidovski voe prihvaÊaju poziv. Pavao im govori o Evane-lju. ObjaπnjavajuÊi im da nije prekrπio njihove obiËaje, veÊ da se dræiiste nade kao i Izrael (uskrsnuÊa mrtvih), on predstavlja Isusa Kristakao dugo oËekivanog Mesiju. Pojedini starjeπine su osvjedoËeni, dru-


gi nisu. Odlaze od Pavla raspravljajuÊi se meu sobom, a Pavao navodirijeËi iz Izaije 6,9.10, upozoravajuÊi ih na okorjelost njihovog srca.(Vidi: Darrel L. Bock, Acts: Baker Exegetical Commentary on the NewTestament, str. 754,755.) On tada izjavljuje da se Evanelje Isusa Kri-sta ne moæe zaustaviti. »ak i ako ga Æidovi odbace, poruka Êe bitiodnesena poganima. Pavao je stigao u Rim i svjedoËit Êe najugledni-jim ljudima u zemlji.

Za razmiπljanje:1. Zaπto se Evanelje ne moæe zaustaviti? Zaustavlja li odbaciva-

nje Evanelja njegov napredak? Objasnite.2. Da je Pavao bio ubijen nakon svjedoËenja u Rimu, bi li to

znaËilo da je njegovo svjedoËanstvo zaustavljeno? Zaπto?3. Kakve je uspjehe prema Djelima apostolskim postigla prva Cr-

kva u objavljivanju Evanelja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Jedina prepreka koja moæe zaustaviti Evanelje

jest odbijanje pojedinca da ga prihvati. Vaæno je uoËiti prepreke kojese nalaze u srcu onoga koji objavljuje Evanelje i onoga tko ga prima.

Za primjenu:1. S kojim se preprekama Evanelje suoËilo u vaπem srcu i umu?2. Kako nam razumijevanje ovih “problema u srcu” pomaæe u

πirenju Evanelja drugima?3. Kada je rijeË o okolnostima, koje sve prepreke Evanelje mo-

æe prebroditi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Izvrπite πto veÊi broj navedenih aktivnosti ko-

liko vam vrijeme, prostor i sredstva dopuπtaju.

Aktivnosti:1. Neka vaπ razred prikaæe izvjeπtaj o Pavlovom putovanju u Rim

u okviru priËe za djecu u vaπoj crkvi.2. Postavite razliËite prepreke koje prikazuju Pavlove borbe.3. Naslikajte na platnu veliku sliku brodoloma.4. Kako su vam ove aktivnosti pomogle da uoËite joπ viπe detalja

u Pavlovom putovanju? Kako vas ove aktivnosti ohrabruju da nikadne dopustite da vas bilo kakva prepreka odvrati od πirenja vjere?


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

Mnogi povjesniËari vjeruju da su se tri najznaËajnijarazdoblja u svjetskoj povijesti dogodila kad je malaskupina ljudi, uglavnom Æidova pod vodstvom DuhaSvetoga, odnijela Evanelje svijetu.

Djela apostolska izvjeπtavaju o ta tri znaËajnarazdoblja koja su se protezala od Isusovog uskrsnuÊa31. godine do kraja Pavlovog prvog utamniËenja uRimu 62. godine (Djela 28,30).

U Djelima apostolskim ne spominje se pisac knjige,ali crkvena povijest je oduvijek smatrala da je upitanju Luka, pisac treÊeg evanelja, “ljubljenilijeËnik”, spomenut u Koloπanima 4,14, i Pavlovsuputnik (2. Timoteju 4,11; Filemonu 24).

Ono πto je prva Crkva uspjela ostvariti u takokratkom vremenskom razdoblju trajno je svjedoËanstvoπto Bog moæe uËiniti preko onih koji ponize svoje srceu molitvi, nadvladaju osobne razlike i dopuste da ihDuh Sveti upotrijebi Bogu na Ëast i slavu.

Djela apostolska govore o onima koje je Bog pozvaoda zapoËnu rad. ©to mi koje je Bog pozvao da zavrπedjelo moæemo nauËiti iz izvjeπtaja o njima?

wilson paroschi - adventisti.hr · silom duha svetoga. moæda nijedna druga knjiga u bibliji ne...

Documents