VELJ

AČA

2013

.

2 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Na vijest da Êe ”Sina Sveviπnjega” roditi snagom Duha Svetoga, a da ne upozna muæa, Marija je ”posluπnoπÊu vjere” (Rim 1, 5), sigurna da ”Bogu niπta nije nemoguÊe”, odgovorila: ”Evo sluæbenice Gospodnje; neka mi bude po tvojoj rijeËi” (Lk 1, 37-38). Tako, davπi svoj pristanak Boæjoj RijeËi, ”Marija je postala Isusova majka i, prihvaÊajuÊi Boæju spasiteljsku volju svim srcem i nezaprijeËena bilo kakvim grijehom, potpuno se kao Gospodinova sluæbenica posvetila osobi i djelu svoga Sina, pod njim i s njime, miloπÊu svemoguÊeg Boga” (Svjetlo narodâ, 56).

(Katekizam KatoliËke Crkve, 494)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn

2(564)

VELJAČAISSN 1331 - 1476

KamenspoticanjaFatimsko svetiπte g. 1967. slavilo je 50. obljetnicu Gospinih ukazanja. Za glavno slavlje slilo se u nj milijunsko mnoπtvo. Novinari doznali da je on dje i pjesnik iz ondaπenjga Sovjetskog Saveza. Kad su ga se dokopali, okru-æili ga fotografskim aparatima i magnetofonima, æeleÊi doznati kako se osjeÊa u mnoπtvu kakvo nije imao prigode vidjeti u svojoj domovini, u kojoj nije bilo slobode vjere. Nakon brojnih pitanja, pjesnik je zastao i kratko rekao: ”Kad normalan Ëovjek sve ovo vidi, mora stati, dobro promi-sliti i tek onda reÊi!”

Iz ljubavi prema Ëovjeku, Bog je u vre-menu u Kristu i sam Ëovjekom postao. Crkvi je svojoj povjerio zadaÊu da Ëovjeku sluæi. Tako je izgradila uljud-bu zapadnog svijeta i namrla zadivljujuÊe bogatstvo kulture, zna no-sti i umjetnosti. Nepobitna je Ëinjenica da je ta najstarija ustanova u hrvat-skom narodu oËuvala hrvatski narod i sve ono πto ga Ëini da on jest upravo ono πto jest. ZahvaljujuÊi KatoliËkoj Crkvi koja je ”od stoljeÊa sedmog” puk svoj kraj jadranskih æala prosvjeÊivala, hrabrila i podræavala, hrvatski narod oËuvao je svoje ime, svoj dom i domo-

vinu, jezik, povijest i kulturu te toliko toga Ëime se malo koji narod na svije-tu moæe podiËiti. Vrednote koje je Crkva promicala ne samo da su hrvat-ski narod odræale nego su mu i sigur-no jamstvo za blagoslovljenu buduÊnost. Zato se Crkva trudi prepo-znati znakove vremena i bîlo naroda u kojemu æivi i biti mu svjetionik u borbi sa svim nedaÊama na koje nai-lazi. U tom je uporna i danas, bez obzira πto je proglaπavaju koËnicom napretka, a njezine Ëlanove netoleran-tnima. »ega se sve tako nije moglo zadnjih dana Ëuti o njoj, njezinim predvodnicima i vjernicima, a da pri-tom mjerodavne ustanove za zaπtitu razliËitih prava i ravnopravnosti uopÊe nisu reagirale?! Proizlazi da poniæavanje, ismijavanje i degradira-nje krπÊanstva postaje znakom ”slobo-de”, a mrænja krπÊanstva ili strah od njega jedini opÊeprihvatljiv oblik dis-kriminacije.

Iako je poziv i poslanje Crkve biti glas onih koji su bez glasa, u obrani obi telji i njezinih neotuivih prava ona posta-de ”kamen spoticanja” i znak protivlje-nja. Nakon πto sve to norma lan Ëovjek Ëuje i vidi, treba li mu uo pÊe stajati i promiπljati kako bi mogao donijeti raz-borit sud ili, moæda, moæe odmah reÊi: ”OËe, oprosti im, jer ne znaju πto Ëine” (Lk 23, 34)?!

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

42 - ”MARIJA” 2/2013.

Poseban darFrancuski pokret Obitelji misionari ”Evanelje æivota” nedavno je poduzeo pothvat Pedeset tisuÊa krunica za obitelj i æivot. Utemeljitelj pokreta H. Lelièvre obrazlaæe kako se time æele suprotstaviti onima koji gledaju ”minirati” obitelj, kao πto je ustvrdio Benedikt XVI. u Libanonu 15. rujna 2012., i teænjama protiv æivota o kojima govori okruænica Evanelje æivota. Prijedlog o dijeljenju krunica s tom izriËitom nakanom nastao je da bi one doπle u svaku obitelj, prvo mjesto gdje se prihvaÊa vjera. (MdD)

68. lurdsko ozdravljenjeA. Catella, biskup talijanske biskupije Casale Monferrato izabrao je nadnevak poËetka Godine vjere, 11. listopada 2012., da potpiπe odluku kojom izjavlju-je da je ”ozdravljenje s. Luigine Traver-so, koje se dogodilo 23. srpnja 1965., Ëudesno i mora biti pripisano zagovoru bl. Djevice Marije Bezgreπne”. Izrazio je æelju da Êe to ”biti od pomoÊi vjere krπ-Êanskog puka”. U isto vrijeme o Ëudu je obavijestio svoje vjernike i mons. M. Canessa, biskup Tortone, u kojoj je s. L. Traverso g. 1934. roena. (MdD)

Posvećena obnovljena katedralaDvije godine nakon teroristiËkog Ëina u kojemu je u svetom prostoru æivot izgu-bilo 58 osoba, ponovno je 15. prosinca posveÊena obnovljena sirokatoliËka kate-drala u Bagdadu, u Iraku, posveÊena Gospi od trajne pomoÊi. Misu i obred predvdio je kardinal L. Sandri. (GK)

Oskvrnjena Gospina slikaU poljskomu Gospinu nacionalnom svetiπtu na Jasnoj Gori kraj Czesto chowe neki provalnik uπao je u kapelu sa sta-rom slikom Gospe Jasnogorske i bacio na nju dvije posude s nitroglice rinskom bojom, koja se razlila po svetoj slici i ostalim dijelovima oltara i oko njega. BuduÊi da je sveta slika pod staklom,

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Vraćen stari sjajNakon temeljite obnove, koja je trajala

deset godina, bazilika sv. Krunice u Lurdu, koja se diæe odmah iznad πpilje ukazanja, opet je zadobila prvotni sjaj. PodsjeÊamo da je sa Zdravomarijom

proπle godine u Lurdu zavrπilo trogodiπte krunice: 2010. godina bila je u Znak

kriæa; 2011. u znaku OËenaπa i proπla u Zdravomarije. Usmjerenje je za sve

hodoËasnike bilo za proπlu godinu nauËiti moliti krunicu zajedno s Bernardicom.

(MdD)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 2/2013. - 43

boja ju nije oπtetila, ali se tragovi vide po okviru, æezlu i jabuci - Gospinim kraljevskim znakovima, po zlatnoj ruæi, srcu i krunici bl. Ivana Pavla II. koje je darovao Gospi, a brazgotine se primjeÊuju i na staklu. (KT)

Marijinim stazamaPapinska meunarodna marijanska aka-demija sa sjediπtem u Rimu od 23. do 30. rujna organizira studijske dane u Svetoj Zemlji na temu Na mjestima Marije, Majke Isusove. Koji æele sudjelo-vati, mogu se prijaviti do 30. travnja 2013., uz cijeno od 1300 eura (+250 eura za jednokrevetnu sobu), na adresu: Pontificia Academia Mariana Internationalis, Via Merulana 124/b, 00185 Roma, tel. (06) 70-373-235, e-poπta: pami.vat@gmail.com (W)

Izazov za Radio MarijuKrajem prosinca 2012. vodstvo Svjetske obitelji Radija Marije, udruge koja okuplja i ravna viπe od 60 radijskih postaja diljem svijeta, razmotrilo je svoje djelovanju kroz proteklih 12 mjeseci i suoËilo se s izazovima na koje Êe naiÊi u iduÊem trogodiπtu. Predsjednik E. Ferrario izjavio je da Êe g. 2012. ostati u sjeÊanju kao veoma pozitivna za brojne vaæne dogaaje, meu kojima je prvi V. svjetski simpozij Hod vjere, poslanje i ljubav, odræan poËetkom listopada u Collevalenzi. Bio je to trenutak suËeljava-nja predsjednika i ravnatelja 64 postaje Radija Marija u svijetu i prigoda za pred-stavnike postaja koje Êe uskoro poËeti raditi. Navijestio je i Mariatona, dogaaj u programu za svibanj, koji Êe pomoÊi nastanak novih radijskih postaja, podu-prijeti siromaπnije i nastojati poveÊati nji-hov broj. Uskoro Êe poËeti s radom 15 novih postaja u: Kosovu, Irskoj, Letoniji, Makedoniji i Crnoj Gori u Europi, u Haitiju i Hondurasu u Ame rici, dok Êe se u Africi njima 17 pridru æiti joπ

Ekvatorijalna Gvineja, Liberija, Madagaskar, Mali, Nigerija i Republika Gvineja. NajveÊi je izazov Azija, s radijem u Armeniji i u Kini. TrenutaËno Ra dio Marija djeluje u treÊini dræava svijeta, ali ga Ëekaju veliki izazovi u dræavama u kojima su katolici manjina. (Z)

Hodočašće svake prve suboteVenecijanski nadb. F. Moraglia svake prve subote u mjesecu ujutro tijekom Godine vjere poziva svoje vjernike na marijansko hodoËaπÊe. Prvo je sazvano 5. sijeËnja u æupi sv. Marije od Mira u Mestrima, gdje je upriliËeno misno sla-vlje, a krenulo je zajedno s nadbisku-pom, odgojiteljima i bogoslovima u pro -cesiji na Ëelu s Gospinom slikom. (Z)

Idi pa i ti i čini takoTo je tema poruke Benedikta XVI. za 21. Svjetski dan bolesnika koji se pose-bno slavi na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljaËe u marijanskom svetiπtu u Altöttingu, u NjemaËkoj. Taj dan ”za sve je trenutak æarke molitve, dijeljenja, pri-kazivanja patnje za dobro Crkve i opo-mena svima da u bolesnu bratovu licu prepoznaju sveto lice trpeÊega Krista, koji je trpljenjem, smrÊu i uskr snuÊem spasio svijet”, piπe Papa. (VIS)

9. MarijaFest Slovenska provincija sv. Josipa franjevaca konventualaca i samostan i svetiπte na Ptujskoj Gori raspisali su meunarodni natjeËaj za 9. MarijaFest koji Êe se odræati 11. svibnja u bazilici na Ptujskoj Gori. Radove treba poslati do 16. veljaËe na: Minoritski samostan Matere Boæje, za MARIJAFEST, Ptujska Gora 40, SLO-2323 Ptujska Gora, Slovenija. Dodatne obavi-jesti mogu se dobiti kod rektora bazilike o. Janeza ©amperla, janez.samperl@rkc.si, a tekst natjeËaja dostupan je na: http://www.ptujskagora.eu/sl/news/show/1770.html (IKA)

p a p a o m a r i j i

Godina vjere koju proæivljavamo tvori milosnu prigodu za poveÊanje sluæenja ljubavi u naπim crkvenim zajednicama, da bi svaki pojedinac mogao biti dobri Samaritanac prema drugome, prema onome koji je kraj nas. Kad je rijeË o tome, htio bih ovdje podsjetiti na neke likove, meu bezbrojnim u povijesti Crkve, koje su pomogle bolesnim oso-bama vrednovati trpljenje na ljudskom i duhovnom podruËju, kako bi bile pri-mjer i poticaj. Sv. Terezija od Djeteta Isusa i od Svetog Lica, ”struË njak scien-tia amoris” (Ivan Pavao II., Apost. pismo Novo Millennio ineunte, 42), znala je æivjeti ”u duboku sjedinjenju s Mukom Isusovom” bolest koja ju je dovela ”do smrti preko velikih trpljenja” (OpÊa audijencija, 6. travnja 2011.). »asni Luigi Novarese, o kojemu mnogi joπ i danas Ëuvaju æivo sjeÊanje, u svome sluæenju upozorio je na poseban naËin na vaænost molitve za bolesnike te s bolesnicima i patnicima, koje je Ëesto pratio u marijanska svetiπta, na poseban naËin u lurdsku πpilju. Dirnut ljubavlju prema bliænjemu, Raoul Follereau posvetio je svoj æivot skrbi za osobe pogoene Hansenovom boleπÊu sve do krajnjih podruËja planeta, promiËuÊi meu ostalim Svjetski dan protiv gube. Bl. Terezija iz Kalkute zapoËinjala je stalno svoj dan susreÊuÊi Isusa u Euharistiji, da bi zatim iziπla na ulice s krunicom u ruci kako bi susretala i

sluæila Gospodina nazoËna u patnicima, posebno u onima koji ”nisu æeljeni, nisu ljubljeni, nisu zbrinuti”. Sv. Ana Schäffer iz Mindelstettena znala je, i ona, na pri-mjeran naËin sjediniti svoja trpljenja s Kristovim: ”postelja boli po stade... samo-stanskom Êelijom i trpljenje satka njezi-no misionarsko sluæenje... OjaËana svag-danjom priËeπÊu, postade neumorno orue zagovora u molitvi i odsjev ljuba-vi Boæje za mnoge osobe koje su traæile njezin savjet” (Homilija za kanonizaci-ju, 21. listopada 2012.). U Evanelju se istiËe lik bl. Djevice Marije, koja slijedi Sina patnika sve do najveÊe ærtve na Golgoti. Ona nikad ne gubi nadu u Boæju pobjedu nad zlom, nad bolju i nad smrÊu, i zna prihvatiti istim zagrlja-jem vjere i ljubavi Sina Boæjega roena u betlehemskoj πpilji i umrla na kriæu. Njezino Ëvrsto pouzdanje u boæansku moÊ biva osvijetljeno uskrsnuÊem Kristovim, koje daruje nadu onome koji se nalazi u patnji i obnavlja sigurnost Gospodnje blizine i utjehe.

Æelio bih na kraju uputiti svoju misao æivoga priznanja i ohrabrenja zdravstve-nim katoliËkim ustanovama i samu civil-nom druπtvu, biskupijama, krπÊanskim zajednicama, redovniËkim obiteljima koje rade u zdravstvenom pastoralu, udrugama zdravstvenih radnika i drago-voljcima. Neka u svima raste svijest da ”u materinskom i velikoduπnom doËeki-vanju svakoga ljudskog æivota, napose onog nejaka ili bolesna, Crkva danas æivi temeljnu vrijednost svog poslanja” (Ivan Pavao II., Poslijes. apost. pob. Christifideles laici, 38).

BENEDIKT XVI.(Iz Poruke za XXI. svjetski dan bolesnika,u Vatikanu, 2. sijeËnja 2013.)

”Idi pa i ti čini tako!” (Lk 10, 37)

44 - ”MARIJA” 2/2013.

Povjera zaπtite æivotaPovjera zaπtite æivotaBlaæena Djevice Marijo, Blaæena Djevice Marijo, PreËista Majko Boæja, Bezgreπna Djevice, PreËista Majko Boæja, Bezgreπna Djevice, u tvoje ruke povjeravamo u tvoje ruke povjeravamo zaπtitu civilizacije æivota i ljubavi. zaπtitu civilizacije æivota i ljubavi. Æivimo u teπkim vremenima masovnog i Æivimo u teπkim vremenima masovnog i globalnog nasrtaja civilizacije smrti globalnog nasrtaja civilizacije smrti koja guta bezbrojna nevina ljudska biÊa - koja guta bezbrojna nevina ljudska biÊa - neroenu djecu, stare i bolesne. neroenu djecu, stare i bolesne. Majko naπega Otkupitelja, Majko naπega Otkupitelja, potpuno smo svjesni da sami potpuno smo svjesni da sami ne moæemo dobiti ovu globalnu bitku. ne moæemo dobiti ovu globalnu bitku. Stani na Ëelo naπih udruæenja Stani na Ëelo naπih udruæenja za zaπtitu æivota i vodi nas!za zaπtitu æivota i vodi nas!Zaπtiti æivot! SaËuvaj obitelj! JaËaj nas!Zaπtiti æivot! SaËuvaj obitelj! JaËaj nas!Kod svoga Sina isprosi Kod svoga Sina isprosi pobjedu civilizacije æivota i ljubavi!pobjedu civilizacije æivota i ljubavi!(Iz molitve na Jasnoj Gori, 28. sijeËnja 2012.)(Iz molitve na Jasnoj Gori, 28. sijeËnja 2012.)

k r o z o v a j m j e s e c

46 - ”MARIJA” 2/2013.

VeÊ prije nego je rodila, Marija je nauËi-la sebe prikazivati, a to je bilo i kljuË njezina æivota i odnosa s Bogom. ÆiveÊi zajedniπtvo s Bogom koje nije bilo lega-listiËko, nego zajedniπtvo vjere, Marija je ostvarivala uvijek intenzivnije prikazanje Bogu. Njoj koja je doæivljavala nepo-srednom Boæju blizinu kao bliskost Oca koji ljubi, nije bilo niπta strano prikazati i vlastitoga Sina, jer on je bio Ëisti i nezasluæeni Boæji dar pred kojim se kla-njala u zahvalnosti. Osim toga, on je bio i Sin Boæji te je samo Bogu vraÊala ono πto je primila. No ne ispunjava samo formalnu stavku Zakona prikazujuÊi ærtvu za svoje oËiπÊenje, premda njoj koja je sva Ëista ne treba takva prinosa, pogotovo πto je njezina neporoËna ËistoÊa bila dodatno posveÊena dje-viËanskim roenjem. Jed nako tako ona nema potrebu otkupiti svoga Sina od Boga, nego naprotiv Bogu ga posveÊuje svjesna da on Bogu pripada ne samo po Zakonu nego u stvarnosti jer je pravi Sin Boæji. A uostalom mogla je za svoga Sina bilo gdje u Palestini dati otkupninu, no njoj je primarnije njega prikazati nego otkupiti za sebe. Tim Ëinom pot-puno ga predaje Bogu i poslanju koje ima izvrπiti. Nije imala potrebu steÊi pravo na Dijete koje joj je Bog dao, nego prije svega Bogu zahvaliti i njemu ga prikazati u vjeri razmatrajuÊi otku-pljenje koje ima izvrπiti. Nije stjecala pravo nad Djetetom kao da je Boga

htjela razvlastiti, znala je da smisao odredbi o otkupu prvoroenaca nije bio da se Boga obespravi. Smisao je, napro-tiv, bio da u svoj poboænosti i poπtovanju prema Bogu skrbi za povje-reno dijete. Zato ga i prikazuje u Hramu Bogu znajuÊi da je to pravi smisao i da je zato primila takav dar æivota i majËin-stva kako bi nastavila skrbiti na zemlji za æivot boæanskog DjeËaka.

OČITOVANJE GOSPODNJEGospodinovo prikazanje bio je jedan u nizu od otajstvenih dogaaja oËitovanja svijetu, koje je poËelo veÊ od roenja, Ëemu su bili svjedoci mudraci s istoka za poganske narode, kao πto su bili betlehemski pastiri, starac ©imun i pro-roËica Ana za Æidove. Premda se Gospodinovo oËitovanje dogaalo u posvemaπnjoj skrovitosti i poniznosti, jer su ga mogli uoËiti samo oËi jednostav-nih, svetih i Bogu posveÊenih, bilo je rjeËito jer se radi o onima kojima je Duh Sveti dao da u Betlehemskom djeËaku prepoznaju Boga.Marija ga zato prikazuje u vjeri, jer ga je po njoj primila te se snagom vjere odriËe prava na nj kako bi ga mogla nakon posvemaπnjeg odricanja joπ cjelo-vitije primiti. Prikazanjem otkriva i prihvaÊa istinu o njemu kao ærtvi za gri-jehe i otkupitelju ljudskog roda. SpoznajuÊi ga kao Spasitelja s njime je primila i otkupljeni ljudski rod, buduÊi da je on postao otkupnina za mnoge. Tako nije iπla u Hram kako bi poËela polagati iskljuËivo pravo na Sina Boæ jeg, nego da u poniznosti zahvali Bogu πto joj je u potpunosti otkrio svoje otajstvo te πto je dobila dar odgajati njegova Sina u svojoj obitelji, dræati ga na svome krilu i podizati u svom domu.

Marijina vjera i Gospodinovo prikazanje

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 2/2013. - 47

No, s druge strane, bila je naznaka da u vjeri prihvaÊa sve πto se ima dogoditi s njezinim Sinom. Dok ga je u naruËju nosila u Hram, u biti je vjerom za njim hodila, sluteÊi otajstvo otkupljenja koje se ima upravo tu zbiti, kad on bude pri-kazan Ocu za spas ËovjeËanstva. Vjerom koju je imala, i sama je bila proroËica te joj ©imunove rijeËi nisu bile novost, nego potvrda otajstvenog osjeÊaja koji je imala u duπi. ProroËki je vidjela i znala πto se ima zbiti kasnije, sukladno svemu πto je navijeπteno, jer je i primila Sina da bude prikazan za spas svijeta, kako bi svojim prikazanjem i ærtvom zamijenio ærtve æivotinja koje se prikazuju u Hramu.

PRIKAZANJE KAO ZNAK Marija je Bogu prikazala svoga prvoroenca znajuÊi da on treba biti znak posveÊenja ljudskoga roda. No to πto je znak osporavan, znala je dobro da to znaËi i sredstvo posveÊenja, zbog Ëega je njoj proreËeno da Êe joj maË boli probosti duπu. I koliko god je za Mariju proces prikazanja Bogu, osobnog ili Sinova, bio iznimna radost koja osmiπljava æivot, toliko je s druge strane bio bolan jer je oznaËavao i sukob sa

svijetom i njegovim mentalitetom koji najËeπÊe iziskuje ærtvu, odricanje i pat-nju. Prikazanje Bogu je Ëin kojim ne dopuπta svijetu da se domogne onoga πto je Boæje, tj. da ga svijet ne zaguπi. Prikazanje Bogu je Ëin suprotstavljanja drskosti svijeta koji bi htio Ëak samoga Stvoritelja osporiti u svijetu i ukloniti iz njega. Umjesto puta podloænosti Bogu, svijet izabire put prevlasti nad Bogom i boæanskim, Ëemu se moæe oprijeti samo onaj tko se iskreno Bogu prikazuje, svjedoËeÊi kako je stvoreni svijet Boæje vlasniπtvo te u potpunoj ovisnosti o Bogu. Proces odvajanja od svijeta i pri-kazivanja Bogu morao je biti bolan, jer svijet zaraæen sebeljubljem protivi se onima koji ga æele privesti k Bogu. Svijet zapoËinje sukob i nameÊe rat onima koji Boga æele primiti, koji ne prihvaÊaju prizemljenu logiku æivota.No drugog puta nije bilo te je Marija imala uËiniti taj korak, kako bi svaka ljudska noga koja se Bogu iskreno pri-kazuje mogla imati svjetlo na putu i putokaz otiska stopala Onoga koji je bio prikazan u Hramu i postavljen za znak, oslobaajuÊi se tako svijeta i hodeÊi k Bogu. Usprkos navijeπtenoj boli, ona svoga Sina prikazuje s ljubavlju, jer samo ljubav moæe osmisliti prikazanje, nadahnuti ærtvu i izlijeËiti ranu boli.Prigoda je ovo da svaki krπÊanin proces vlastitog prikazanja sagledava u vjeri poput Marije koja prikazuje Isusa. Kao πto je prikazani Gospodin znak ospora-van, tako su i krπÊani znak u svijetu koji odbacuje Boga i odvraÊa ljude od prikazanja Bogu. Ni nama nema drugog puta nego moliti nebesku Majku da po njoj budemo i sami prikazani za znak spasenja ljudima svoga naraπtaja.Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

48 - ”MARIJA” 2/2013.

PriËala mi davno stara uËiteljica. Poslije “oslobodenja” naπla se u neprilici. Novi joj πefovi dali na znanje da joj prijeti otkaz bude li “upraænjavala religiju”. Shvatila ozbiljno i bila zabrinuta jer je obitelj ovisila o njezinoj plaÊi. Izrekla nevolju æupniku, a on joj odrecitirao onu Isusovu: “Tko se odreËe mene pred ljudima, odreÊi Êu se i ja njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima!” (Mt 10, 33). Dok se toga preda mnom prisjeÊala, iz dobrih oËiju kao da joj je opet izvirio strah: “Nastavila sam iÊi u crkvu, ali uvijek sa strepnjom da Êe mi u πkoli jednog jutra jednostavno zatvoriti vrata!” A to bi se, valjda, i dogodilo da im nije bila vrlo potrebna: animirala je i organizirala mnoge aktivnosti i priredbe, meu njima i analfabetski teËaj koji je bio potreban i nekima od “glaveπina”!

TEČAJ OPISMENJAVANJAMoæda bi ista “kvaka” mogla danas, gotovo 70 godina kasnije, izvuÊi Ministra prosvjete. Ako mu zaπkripi ministarska fotelja, moæe otvoriti teËaj opismenjava-nja za hrvatske biskupe na Ëelu s kardi-nalom J. BozaniÊem. I napokon ih pouËiti kako Êe proËitati njegov famozni kurikulum (ima li ta rijeË veze s onom ”kukuriku”?!), a ne da im ga Ëitaju nao-pako oni opaki drozdovi-grozdovi, koje bi Mini-star najradije zgnjeËio ili zdrobio, a grozdovi za to i sluæe, jer su se drznuli

zaviriti u “preporuËenu literaturu” nami-jenjenu samo simpatizerima.No, samo nekoliko dana kasnije, Mini-star je tuæno zakljuËio da baπ i nema velikih izgleda za takav angaæman. Nekako se uvjerio da biskupi ipak nisu nepismeni, nego su sami baπ namjerno, a to znaËi zlonamjerno, krivo proËitali. Tako se Ministru joπ jednom potvrdila omiljena marksistiËka teza o religiji koja je: ili “plod zaostale svijesti” (benigni tumor), ili “opijum za narod” (maligni tumor). ReËeno puËki i bez rukavica: religiozni ljudi su tupani ili mangupi. Ministar se, kao briæan politiËar i savje-stan lijeËnik, bio ponadao da biskupi boluju od dobroÊudnog tumora, a onda se, na svoju veliku æalost, uvjerio da su ipak zahvaÊeni zloÊudnim karcinomom i nema im pomoÊi. Iako je izjavio da viπe neÊe “ni sekundice” potroπiti na ta glupa protivljenja, gotovo je svakog dana naπao vremena da o tome iznjedri za medije poneki svoj novi “biser”!

Drugovi i druge udruge

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 2/2013. - 49

BIJES NA UDRUGEA moæda i ne bi da je ostalo na biskupi-ma, ali su iz njihove ”srednjovjekovne” magle iskoËile neke vrlo neugodne graanske udruge. Dok Ministar s njima kontaktira onako na silu i s visine, i kad se udostoji s njima Ëak malo posvaati ili im dijeliti lekcije, lako je bilo uoËiti da ne moæe sakriti indignaciju, nestrpljivi bijes pa i viπe od toga. Tko li je uopÊe izmislio te udruge? Ne bi li svijet bez njih bio ljepπi? Kao i bez - komaraca!Svojim izrazom lica “poslije uboda komar-ca” Ministar je podsjetio na svoga barem dvostrukog - po funkciji i po profesiji (a moæda i po viπe toga) kolegu, onoga koji je nekoliko mjeseci prije bio iskopao biser “dvaju zakona”: jedan strogi za Hrvate konzervativce iz 20. st. (ovaj mu je kolega izdaπniji, on biskupe svrstava u srednji vijek!) i drugi (zakon) za emanci-pirane Hrvate 21. stoljeÊa. Pogaate, to je onaj kome je bilo malo preuzeti brigu za “zdravstvo” pa je podmetnuo pleÊa pod svekoliko zdravlje nacije, a sada upravo radi na tome da medicinski potpomognu-tom oplodnjom podari Zagrebu gradonaËel nika! I on je, s jednakim æarom u oËima, bjesnio na udruge, tamo neke “embrije-vigilarce”, jer su ga uporno podsjeÊali da smo svi bili - embrij!Zanimljivo je s koliko æestine ti drugovi bjesne na udruge! Osobito na one “druge”, tj. drukËije. Blaæena vremena kad su takve bile zabranjene! Osobito katoliËke. Kad je mladi skojevac mogao traæiti da se kolega izbaci sa studija zato πto je sudjelovao na susretu mladih krπÊana u Rimu. Komunisti su joπ neka-ko i otrpjeli, kao nuæno zlo, biskupe, popove i “opatice”. Ali te mraËne crkve-njake, klerikalne laike! Na njih su imali alergiju i mislili da su ih zanavijek poko-

pali, ali, gle: danas te udruge - nevladi-ne, civilnog druπtva, i, kako se sve zovu, - niËu kao gljive. Joπ se nekako i moæe probaviti one jestive s lijeva. Poput one πto je u svoje vrijeme demon-strirala neπto na Kaptolu, naravno protiv “Kaptola”, a bilo ih je 7 ili 8, toliko ih u toj udruzi zapravo ima. Raπirile se koli-ko god su mogle da popune objektiv, odnosno ekran. I gotovo ih svi mediji zabiljeæili. I HRT-ovi dnevnici. Ali kad je prije nekoliko godina prikupljeno neko-liko desetaka tisuÊa potpisa protiv one zloÊudne serije “Zlikavci”, s HTV-a je doπao odgovor u stilu: Kome smeta, moæe iskljuËiti program! Ma, zamislite, kao da se potuæite upravi vodovoda da vam dostavlja prljavu vodu, a ona vam odgovori da moæete - zatvoriti slavinu!Ponajbolji komentar koji sam o ovoj ministrijadi odnekud prepisao, glasi: Ministra JovanoviÊa zapravo cijelo ovo vrijeme ne zanimaju Ëinjenice, pa je u strahu od njih πto biskupima, πto graanskim udrugama odbio prijam te uskratio moguÊnost dijaloga koji su traæili. Politika zaoπtravanja namjesto dijaloga, koju je i na mnogim drugim podruËjima pokazao, dovela je i do neviene medijske harange protiv svih koji drugaËije misle, harange koja viπe podsjeÊa na 1946. nego na 2013. godi-nu. Ne znam autora!

ZANIMLJIVOST KOMENTARASpomenimo ovdje i dva tipa komentara koji su se kroz medije ponavljali minulih tjedana. Neki su bili oËito dobronamjer-ni, neki zlonamjerni, a neki i - neutralni:a) Gdje je Crkva bila dosad? I zar nema i vaænijih nevolja, kao nezaposlenost, rad nedjeljom? Dobronamjernima se moæe priznati da su barem djelomiËno u

m i d a n a s i o v d j e

50 - ”MARIJA” 2/2013.

pravu, a zlonamjernima da su mnogi od njih aklamacijom doËekali BozaniÊev “grijeh struktura” i da su, barem neki od njih, jednako glasno zamjerali Crkvi kad se zalagala za zakonsku regulaciju nedjeljnog rada - da se petlja u ono πto nije njezin posao!b) Kardinal, ministar i televizija (mediji) ukrali su nam BoæiÊ! Priznajem da ni meni nije bilo milo πto su “spolne te me” strπile u boæiÊnim propovijedima i poru-kama. Ali, treba li podsjetiti da boæiÊnih dana u medijima dominiraju i teme o siromasima, gladnima, beskuÊ nicima, puËkim kuhinjama i razliËitim karitativ-nim pothvatima?! I svi dræimo da je to za pohvalu. Ne te nevolje, ne go dobra volja da se nevoljnici prepo ruËe ljudskoj dobroti. I veÊ se na drugi dan BoæiÊa u liturgiji pojavljuje crvena boja muËeniËke krvi mladiÊa Stjepana, a zatim i krv nevine djece. Kad nas mediji uvelike izvjeπÊuju kako mladenaËka krv teËe u bezumnim ratovima i samoubilaËkim napadima po svijetu, ali se, Ëesto pomijeπana opijatima, proljeva i po naπim krvavim cestama, i kad nam ti isti mediji uvelike preπuÊuju da se krv nevi-ne djece “medicinskim potpomaganjem” prolijeva i zamrzava po naπim bolnica-ma, je li i to - “kraa BoæiÊa”?! Ili ga krademo sami sebi?Isus se rodio u πtali, da bi ”πtalu” ovoga svijeta preobrazio u svijetli hram. No, bez nas neÊe, a mi bez njega ne moæemo. Bez njega zemlja na πto bi spala? Bila bi “obiËna, mala, jadna” - πtala!Molimo uz Dan æivota, Dan Bogu posveÊenog æivota i uz Dan bolesnika na blagdan Gospe Lurdske, da nam Gospa naπa izmoli zdravlje - “duπe i tije-la”. Osobito duπe!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Gospin vlasak Adiantum capillus veneris

Ime biljke Gospin vlasak, Gospina kosa, laπÊek Device Marije ili lasci Device Marije izvedeno je u hrvat-skom i u brojnim drugim jezicima iz njezina izgleda. Na latinskom se zove capillus veneris, jer tanke, vitke crne granËi ce te vrlo njeæne paprati lepeza-stih listova podsjeÊaju na kosu. Voli vlaæna i sjenovita mjesta sredozemnog podruËja, a raste kraj toplih vrela.StruËno ime adiantum sloæenica je od a = ne i diainein = pomoËiti. Ako se, naime, umoËi u vodu i zatim izva-di, liπÊe ostane suho. Time se ime biljke moæe objasniti: bila je meu nama, ali se s naπim svijetom nije poistovjetila.Biljka je sluæila u starini kao lijek za bolesti diπnih organa i sredstvo za pospjeπenje rasta kose. U ljekarnama je bilo pet vrsta lijekova za kosu.Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 2/2013. - 51

Govor NebaAustrijski pisac Franz Werfel u poznatom romanu BernardiËina pje-san opjevao je Gospina ukazanja maloj Bernardici u Lurdu. I njegov sluËaj joπ je jedan dokaz kako Bog i po krivim crtama pravo piπe! RijeË je o Ëovjeku æidovskog podrijetla, koji je roen u Pragu, jednako kao i Franz Kafka (†1924.) i Rainer Maria Rilke (†1926.). U bijegu pred nacisti-ma iz BeËa g. 1938. dospio je u Lurd. Sa svojom suprugom Almom ostao je ondje neko vrijeme. Nije mogao a da ne primijeti hodoËasniËka mnoπtva koja su i u ono doba hrlila u lurdsko Gospino svetiπte. Zanimao se tako i za lurdska ukazanja, u njih se upleo i pomno ih istraæivao te uËinio zavjet: ako æiv i zdrav preplovi Atlantski ocean i dospije u Ameriku, iz zahval-

nosti Êe napisati roman o svim dogaajima u Lurdu vezanim uza sv. Bernardicu.I poπlo je Æidovu æeljeno za rukom. Bijeg mu se posreÊio. Krenuo je preko Portugala. Ne smijemo smet-nuti s uma da je Portugal bio poπte-en od strahota razaranja II. svjet-skog rata. Ta zemlja za to zahvalna je Gospi, kojoj su je posvetili portugal-ski biskupi, upravo prema napu tku fatimskih vidjelaca.Napokon je Werfel stao na ameriËko tlo. Ono πto je obeÊao, uËinio je. Napisao je g. 1941. roman, a nedugo nakon toga snimljen je prema njemu i film koji je u svoje doba pobrao desetak najveÊih filmskih nagrada u Americi.Werfel jasno kaæe: ”Za one koji vje-ruju, nepotreban je bilo kakav tumaË, a za one koji ne vjeruju, nika-kvo tumaËenje nije moguÊe.” Njegov roman o Lurdu zapravo je zanosni himan duhovnom smislu ovoga svi-jeta. Na jednostavnu primjeru u njemu je pokazao kako u naπem skeptiËnu i bezboænu svijetu djeluju boæanske sile te kako one iznad obiËnih ljudskih mjerila izdiæu jedan neuk, gotovo nepismen ali genijalan stvor. Baπ kao πto se to dogodilo sa svima koji su se upustili u avanturu s Nebom, poËevπi od starozavjetnih proroka, Isusovih uËenika i nakon njih brojnih Boæjih ugodnika tije-kom Ëitave povijesti Crkve i svijeta. Ti pojedinci najbolji su dokaz kako je za æivot svakog Ëovjeka i Ëitavog svijeta nuæna i opstojnost jedne boæanske protege.K. JOLIΔ

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

52 - ”MARIJA” 2/2013.

Joπ jedan svijetli lik u tzv. mraËnom srednjem vijeku. Dvanaesto stoljeÊe biljeæi ime francuskog benediktinca Petra »asnog, upravitelja poznate opatije Cluny. Ime “»asni” vjerojatno je zaslu æio po Ëestitu æivotu i Ëasnu djelovanju. Strog prema sebi i pun razumijevanja prema drugima. Pravi uËenik Kristov, oπtrouman i uravnoteæen, promicatelj mira i razumijevanja. Da bi mogao ras-pravljati s onima koji drukËije vjeruju, daje prevesti Kuran na latinski. U Crkvi i u druπtvu vjeπt je diplomat, duhovnik πiroke ljudskosti, brine se za vjerno opsluæivanje benediktinskog pravila æivota i pritom tvrdi: pravilo je podloæno ljubavi, ljubav je iznad pravila.Petar je roen g. 1094. u uglednoj obite-lji u Auvergne, u srednjoj Francuskoj. U mladosti pristupa benediktincima, kod kojih postiæe humanistiËku i bogoslov-sku naobrazbu. Suvremenik je i prijatelj sv. Bernarda. Mudro je vodio opatiju u Clunyju 34 godine, sve do smrti, na BoæiÊ 1156. Njegov æivotopisac zapisa: “Ljubitelj mira, na dan mira, postiæe mir u slavi Boæjoj.”

PUNINA MILOSTIU svojim bogoslovnim spisima Petar »asni raspravlja o mnogim vidovima Boæjeg otajstva, o Kristu izvoru spasenja i sakramentima sredstvima spasenja. Svoje bogoslovlje temelji na molitvi, posebno onoj liturgijskoj. Iz njegovih poslanica dolazi na vidjelo problematika

ondaπnjeg vremena, dragocjeno svje-doËanstvo graanskoga i crkvenog æivota. O bl. Djevici Mariji govori uvijek u odnosu na Krista Otkupitelja i njegovo djelo spasenja. Tragovi tih misli sadræani su u njegovim pismima, bogosluænim tekstovima i uredbama benediktinskog naËina æivota.U tim spisima dolazi do izraæaja njegova teoloπka uravnoteæenost pri definiranju Marijina lika i uloge u Boæjem programu spasenja. Vjerojatno zbog pretjerivanja u marijanskoj poboænosti, Petar »asni povlaËi jasnu liniju i zastupa drevni nauk Crkve. Mariji pripada mjesto koje je zajamËeno vjerom i predajom Crkve kroz stoljeÊa. Tako, npr., kad je rijeË o “punini milosti”, on razlikuje ono πto se pripisuje Kristu “u kojem je nastanjena sva punina milosti i istine” (Kol 1, 19) od onoga πto se moæe pripisati njegovoj majci koju je Boæji poslanik pozdravio rijeËima “milosti puna” (Lk 1, 28). Samo Utjelovljena RijeË, Logos i Sin Boæji po svojoj naravi posjeduje puninu milosti. Marija je ona koja je u svom krilu nosila Isusa, Sina Boæjega puna milosti i istine.

MARIJINA ULOGAPetar »asni dræi da Marija nije bila sveznajuÊa. Na temelju novozavjetnih svjedoËanstava, ne moæe se tvrditi da je potpuno razumjela otajstvo svoga Sina. To biva jasno iz evaneoskih prizora koji opisuju dogaaje dvanaestogodiπnjeg Isusa u hramu (Lk 2, 50), Ëudesan znak kod svadbe u Kani (Iv 2, 4) ili kad ga je rodbina htje la ura-zumjeti jer se govorilo da je “iz van sebe” (Mk 3, 21). Jednako je tako Marijina spoznaja drukËija od one koju posjeduju aneli u svojstvu duhovnih

Petar Časni o Djevici Mariji

”MARIJA” 2/2013. - 53

biÊa i neposrednu gledanju Boga.Po miπljenu Petra »asnoga, uloga Majke Isusove razlikuje se i od uloge i od sluæbe apostola. Iako je i ona, poput apostola, primila dar Duha Svetoga, nije joj povjerena sluæba navijeπtanja, koju su vrπili apostoli i njihovi uËenici. Oni su primili Isusovu zapovijed da navije πta ju radosnu vijest: „Poite i uËinite mojim uËenicima sve narode“ (Mt 28, 19). To pak ne znaËi, kako bi neki htjeli, da je Petar protivnik uloge æene u Crkvi. Po njegovu miπljenju, i æene u Crkvi imaju vaænu, molitvenu ulogu. Pozvane su uzdizati molitve i pohvale duhovne, kako su to Ëinile starozavjetne æene, poput Mrijam, Mojsijeve sestre, Ane, majke Samuelove i Debore.Petar »asni postavlja jasne granice pra-vovjerja bez prevlasti osjeÊaja i pretjeri-vanja u Marijinim odlikama i povlastica-ma. Svjestan je izvanredne i jedinstvene uloge koju ima u Boæjem programu spasenja:

„Bilo je dostojno da je bila oËiπÊena, posveÊena i proslavljena od Duha Svetoga i od Sile Sveviπnjega ukoliko je trebala postati majka, roditeljka i hra-niteljica svemoguÊega Sina Boæjega.“

U vidu svoje uloge da postane Otkupiteljeva Majka, po izvanrednom Boæjem zahvatu bila je pripravljena. Pritom se Petar poziva na prizor navjeπtenja gdje je rijeË o Boæjem Duhu koji silazi na Mariju i o Sili Sveviπnjega koja je osjenjuje. »asni opat ne umanju-je Marijinu veliËinu i njezinu izvanred-nost. Stavlja je na pravo mjesto, u ulogu sluæbenice Gospodnje, kako je sama sebe nazvala. Sluæbenici Boæjoj iskazuje osjeÊaje odanosti:

”Zdravo, Djevice blagoslovljena, koja si otjerala prokletstvo. Zdravo, Majko Sveviπnjega, zaruËnice najkrotkijeg Jaganjca. Ti si svladala zmiju, satrla joj glavu, kad ju je uniπtio Bog kojega si ti rodila… Sjajna Zvijezdo Danice, koja si rasprπila sjene zapada. Zoro πto prethodiπ suncu, dane koji ne pozna tame… Moli Boga kojega si rodila, da otpusti naπ grijeh i, nakon oproπtenja, udijeli nam milost i slavu.”

Ta pozdravna molitva puna divljenja i ushita upravljena je u konaËnici Bogu. Krist Otkupitelj, kojega je Marija rodila, pobijedio je sotonu, otklonio prokletstvo i darovao nam oproπtenje kako bismo mogli sudjelovati s njim u njegovu svije-tu milosti i slave.Petar »asni divan je primjer i za krπÊane naπeg vremena. Njegovo svjedoËanstvo poziva nas da uzmognemo ujediniti lju-bav prema Bogu s ljubavlju prema bliænjemu i neumorno uspostavljamo veze zajedniπtva i pomirenja (Benedikt XVI).dar-ko

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

54 - ”MARIJA” 2/2013.

Za pravilno shvaÊanje i doæivljavanje Marijine uloge u Kristovu otajstvu i u otajstvu Crkve Kristove, istaknuto mjesto zauzima dogaaj Isusova prikazanja u Hramu, potanko opisan u Lukinu evanelju 2, 22-40. Tako vaæan dogaaj u Isusovu æivotu dobio je svoje mjesto i u krπÊanskom bogosluæju. Slavi se 2. veljaËe, 40. dan nakon Isusova roenja. Nazvan je „hypapánte“ - susret jer se u toj prigodi Isus prvi put susreo s Hramom i izabranim predstavnicima Naroda Boæjega. Marija i Josip „donesoπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu“.

PRIPREMA I PRIKAZANJEOpisani dogaaj i upotrijebljeni rjeËnik oËituju istinsko prinoπenje ærtve Bogu, a proroËke rijeËi navjeπÊuju otkupiteljsko znaËenje toga dogaaja za svakoga Ëo vjeka. TumaËi evaneoskih tekstova u novije vrijeme u tom odlomku otkrivaju sve viπe i viπe dubinu poruke. Tako upozoravaju da evanelist ne raspravlja o zakonskom obiËaju po kome su rodi-telji trebali „otkupiti“ svoga prvoroen-ca, nego o „prikazanju Gospodinu“ i o „prinoπenju ærtve“. Tu se veÊ nasluÊuje najava Krista SveÊenika, ærtve i ærtvenika novoga saveza, πto Êe preuze-ti i posebno razraditi poslanica Hebrejima (9, 11-14). „Prikazanje“ zapoËelo u Hramu, dovrπit Êe se na Kalvariji. Marija aktivno prika-zuje u prinoπenju ærtve u Hramu, a pri-

sutna je i kod zavrπnog ærtvovanja na kriæu. Ona “trpi okrutno sa svojim Sinom, pridruæena svojim majËinskim srcem njegovoj ærtvi, prikazujuÊi Ga Ocu“ (Marialis cultus). U opisu Isusova prikazanja, Luka obilato koristi ærtveni rjeËnik, kao πto su: „uzeti u ruke“, „dati hvalu“, „blagosloviti“.U Lukinu isticanju da su se „navrπili dani njihova oËiπÊenja“, tumaËi Svetog pisma vide ispunjenje Danijelovih 70 sedmica od navjeπtaja roenja Ivana Krstitelja do Isusova prikazanja u Hra-mu. To je vrijeme „odreeno tvome narodu i tvome gradu, da se dokrajËi opa Ëi na, da se stavi peËat grijehu, da se za dovolji za bezakonje, da se uvede vje-Ëna pravednost, da se stavi peËat vie nju i prorocima, da se pomaæe Sveti nad sve-tima“ (Dn 9, 24). Luka æeli ista knuti da je doπla punina mesijanskog vremena i da se ispunilo vrijeme za usto liËenje Mesije, „Svetoga nad svetima“.To je poËetak ostvarivanja Malahijina proroπtva o danu Gospodnjem i najavi: „DoÊi Êe iznenada u Hram svoj Gospo-din koga vi traæite i aneo saveza koga vi æudite“ (Mal 3, 1). Prosvijetljeni Du hom Boæjim, starac ©imun i proroËica Ana prepoznaju to i svjedoËe. Time je ispunjen propis zakona da za potvrdu

Neobičansusret

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 2/2013. - 55

istinitosti dogaaja trebaju dva svjedoka. To su vjerodostojni i bogobojazni ljudi koji su iskreno iπËekivali „utjehu Izraela i otkupljenje Jeruzalema“ (Lk 2, 25. 38).

ZALAZ STAROGA I POČETAK NOVOGAU Marijinu sinu ©imun vidi i prepoznaje Malahijina „Anela saveza“ koji Êe spasi-ti ObeÊani narod pa zbog toga zanosno pjeva i blagoslivlje Gospodina. Nje gova je pjesma redovita krπÊanska ve Ëernja molitva koja oznaËava i prati za laz staro-ga dana i poËetak novoga. Na njoj se osjeÊa iskonski peËat starozavjetne litur-gije, ali nas uvodi i u novozavjetnu radost zbog Mesijina dolaska.Nadahnut Duhom, u Marijinu sinu ©imun prepoznaje ispunjenje Ëetiriju mesijanskih dobara koja su navijeπtali proroci: Dijete Isus je mir naπ (Mal 5, 5), spasenje svijeta (Iz 2, 22), svjetlo i slava narodima (Iz 42, 6). To je vrhu nac Staroga zavjeta i sveËano uvoenje u ostvarenje obeÊanja, Novi savez.Tako u opisu prikazanja u Hramu nala-zimo saæetak vesele vijesti, evanelja. Ta je radosna vijest utemeljena na Isusovu spasiteljskom djelu kojim je pomirio ljude s Bogom, obasjao svijet svojim svjetlom i omoguÊio svakome koji povjeruje da postane dionik te pobjedniËke slave.I proroËica Ana postaje glasna vjesnica te radosne vijesti. Ona je provela veÊinu svoga æivota sluæeÊi Bogu „postom i molitvom“. Za prikazanja u Hramu priπla je Mariji i Isusu, vidjela, prepoznala ostvarenje obeÊanja te odmah „poËela hvaliti Boga i govoriti o Djetetu svima koji su oËekivali otkupljenje Jeruzalema“ (Lk 2, 38). Time se pribrojila bogoboja-znim æenama blagovjesnicama, πto ih

Sveto pismo hvali i stavlja za uzor. Prije svih, tu je Marijina rodica sv. Elizabeta, potom „apostol apostola“ i prva navjesti-teljica uskrsnuÊa Isusova Marija Magdalena. Tu su i tri Marije „mironosi-ce“ kao i skupina poboænih æena koje su pratile Isusa na Kalvariju, a kasnije bile na sluæbu apostolima i prvim krπÊanima. Sve su se one okupljale oko Marije, prve vjernice i glasnice radosne vijesti.

SVJETLO I ZNAK OSPORAVAN©imun je u prikazanom Djetetu prepo-znao Poslanika Boæjega koji Êe spasiti narod i privesti ga k Bogu. Zbog toga pjeva zanosan hvalospjev Boæjoj naklo-nosti i zahvaljuje mu na tom daru.Nakon duæne zahvale Bogu, ©imun izriËe svoj blagoslov i roditeljima, osobito dje-tetovoj majci. Ali, taj neobiËni blagoslov postaje neoËekivan navjeπtaj otajstva kriæa, πto Êe zadesiti Dijete i njegovu Majku, ali i postati „znak osporavan“ za sve ljude do kraja svijeta, meu kojima Êe uvijek biti i onih koji Êe mu se proti-viti. „Ovaj je, evo, postavljen za propast i za uzdignuÊe mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a tebi Êe samoj maË probosti duπu da bi se otkrile misli mno-gih srdaca“ (Lk 2, 34-35). Marija je i te rijeËi dobro zapamtila i razmiπljala o njima u svom srcu. A samo zbog toga jer je bila istinski ponizna sluæbenica Boæja, mogla je podnijeti ubod toga maËa i pridruæiti se do kraja ærtvi svoga Sina.Tako je Marija postala uzor i zagovorni-ca svim patnicima. Zajedno s njom vjer-nici i danas prinose Bogu nekrvnu ærtvu na oltaru kao znak pomirenja i prosvjet-ljenja svih ljudi. NoseÊi svijeÊe u ruka-ma, radosno hrle Bogu ususret kliËuÊi ispovijedaju svoju vjeru. Marko BABIΔ

l i k o v n a k u l t u r a

56 - ”MARIJA” 2/2013.

Iako evanelja ne donose dovoljno podataka o Gospinu æivotu prije Blagovijesti, krπÊanski umjetnici “snaπli” su se u oslikavanju marijanskih prizora toga doba. Kad je aneo Gabrijel navije-stio Mariji da Êe zaËeti Sina Boæjega, “njegova majka Marija bijaπe zaruËena s Josipom” (Mt 1, 18). Evanelist Luka precizira da je on ”iz Davidove kuÊe” i da mu ”je bilo ime Josip” (Lk 1, 27). Ti svetopisamski tekstovi bili su povod umjetnicima da oslikaju obred zaruka koji se kod Æidova sveËano obavljao uz predaju zaruËnikog prstena.

APOKRIFNA VRELABuduÊi da obred zaruka nije opisan u evaneljima, krπÊanski umjetnici pronaπli su nadahnuÊe za taj Ëin u apokrifnim spisima, osobito u Jakovljevu prvoevanelju. U njemu se spominju Marijini roditelji Joakim i Ana, opisuje se æivot Marijin i njezina zaruËnika Josipa. Jednom Joakim prinosio ærtvu za svoju obitelj. Nakon toga, iako nerotkinja, Ana je zaËela i rodila Mariju. Poslije smrti roditelja, Marija je provela djetinjstvo u Hramu. Prema drevnom obiËaju, kad je za to doπlo vrijeme, sveÊenik je, kao Marijin skrbnik, najavio zaruke. Javilo se mnoπtvo prosaca, pa je sveÊenik odabir prepustio Boæjoj odluci: Svaki prosac morao je osjeÊi πtap, a koji ga procvala donese na dan zaruka, postat Êe Marijin zaruËnik. I Josipov je πtap procvao. Najpoznatiji primjer Marijinih zaruka

prema sadræaju Jakovljeva prvoevanelja naslikao je umbrijski umjetnik Pietro Vannucci, poznatiji kao Pietro Perugino (1446.-1524.), za kapelu Svetog Prstena (Sacro Anello) u lijevoj lai katedrale sv. Lovre (San Lorenzo) u Perugi. U njoj se, prema predaji, nalazi zaruËniËki prsten bl. Djevice Marije od kalcedonskoga oniksa, koji je iz samostanske crkve sv. Franje Asiπkoga u mjestu Chiusi, gdje se Ëuvao preko pet stoljeÊa, potajno g. 1473. ukrao njemaËki redovnik Vinterio iz Mainza. Iz straha ga je predao bisku-pu u Perugi, pa se otada ondje Ëuva u relikvijaru od kovana æeljeza, s 14 brava, a otvara se tri puta godiπnje.

Gospinezaruke

l i k o v n a k u l t u r a

”MARIJA” 2/2013. - 57

PIETRO PERUGINO - PRVIPrizor Gospinih zaruka (Sposalizio della Vergine), ulje na dasci (186 x 234 cm), oslikan prema Peruginovoj zamisli od g. 1501. do 1504., odvija se na otvorenom prostoru ispred osmerokutnoga hrama u renesansnom stilu s polukruænim lukovi-ma i s Ëetirima natkrivenim ulazima s kupolom, prikazan prema traktatima arhitekta Leon Battista Albertija (1404.-1472.). PomoÊu idealizirana hrama, koji zauzima gornji dio prizora tako da se s kupolom gubi u polukruæ nom dijelu, kao i pomoÊu stubiπta na kojemu je sagraen i predvorja iz kojega se izdiæe, Perugino je postigao savrπenu simetriju prostora koja se ravnomjerno i geome-trijski πiri iz jedne toËke glediπta, a nala-zi se u sredini glavnog ulaza. Iza Hrama se, u pozadini, primjeÊuju niski breæuljci s vitkim stabalcima, koji slici daju Ëarobni ugoaj.U drugom dijelu slike ritmiËki se, u vodoravnu nizu, izmjenjuju sudionici zaruka koje sveÊenik, stojeÊi izmeu Josipa i Marije, dijeli u dvije skupine. Na desnoj strani od sveÊenika, Josip prinosi zaruËniËki prsten prema Mari ji noj desnoj ruci. Prema kontrastnim bojama, Josip je u modroj haljini sa zlatnim ogrtaËem, dok je Marija u crvenoj haljini s modrim ogrtaËem. U lijevom naruËju Josip pridræava procvali πtap, a Marija, lijevom rukom na utrobi, potvruje pristanak da bude Josipova æena, iako je Isusa veÊ zaËela po Duhu Svetom. Iza Josipa raspravljaju razoËa rani prosci, od kojih najmlai preko koljena krπi neprocvali πtap, dok Mariju prate njezine prijateljice.Izmeu skupine ljudi u prvom planu i hrama u pozadini, dva prizora spajaju sluËajni prolaznici posloæeni takoer prema iluzionistiËkoj perspektivi.

Prema zakonima geometrijske perspek-tive, πireÊi prostor prema gledateljima s jednog zrenika i postavljajuÊi ljudske likove proporcionalno u isti prostor, Perugino je postigao umirujuÊi ritam da bi naglasio glavni dogaaj, iako ga nije postavio u srediπte. Dok se Marijin i Josipov pogled susreÊu na prstenu, zaruËniËke ruke pridræava sveÊenik kao svjedok. Vjeπtim koriπtenjem svjetlo-snog uËinka pomoÊu toplih i hladnih tonova, osobito na licima i viπeslojnim kostimima, slikar je naglasio mistiËnost sakralnog prizora Gospinih zaruka.

ZA NJIM I DRUGI MAJSTORISliËan motiv prikazao je Perugino i g. 1482. na freski Isus daje Petru kljuËeve (Consegna delle chiavi) u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu. Prema njegovim sli-kama, Raffaello Santi (1483.-1520.) takoer je, g. 1504., oslikao temu Gospinih zaruka, koja se danas Ëuva u Pinacoteca di Brera u Milanu.

Kad je francuski vojskovoa Napoleon prolazio umbrijskim krajem, g. 1797. zaplijenio je Peruginijevu sliku Gospinih zaruka i darovao kardinalu Josipu Feschu (1763.-1839.). Kardinalova kolekcija bila je kasnije prodana na draæbi. Dio, u kojoj je bila i Peruginova slika, kupio je g. 1845. knjiæniËar Bernard Mancel (1798.-1872.) iz Caena i g. 1872. darovao mjesnom muzeju - Musée des Beaux-Arts.

Nakon neuspjelih pregovora da se vrati izvorna slika u kapelu sv. Prstena, sliËnu kopiju u neoklasicistiËkom stilu izradio je g. 1825. francuski umjetnik Jean Baptiste Wicar (1762.-1834.).

Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

58 - ”MARIJA” 2/2013.

Znamo dobro koliko nam je u æivotu potrebna majka i da je æivot na zemlji, bar dosad, bio nemoguÊ bez nje. Bog je htio da se njegov Sin rodi od æene. Zbunjena anelovim pozdravom, i svje-sna svoje malenosti pred Gospodinom, Marija je u potpunosti prihvatila volju Boæju i predala se Bogu na raspolaga-nje. Kako sama kaæe u hvalospjevu, VeliËa duπa moja Gospodina... jer velika mi djela uËini Svesilni, sveto je ime nje-govo. Velika djela koja joj je Gospodin uËinio, Marija ne zaboravlja. Po njezinu zagovoru i mi dobivamo milosti od Gospodina onda kad nam je najteæe i kad se nalazimo u bezizlaznim situacija-ma, na rubu æivota, na marginama druπtva, u financijskim krizama i dugovi-ma, u zdravstvenim neprilikama i teπkim i neizljeËivim bolestima.

TAKO JE BILO DOSADDosad su djeca, i ne samo djeca, u boli i nevolji vikala: “Majko moja!”, “Mamaaa!”, bez obzira na poærtvovne oËeve obitelji i drage tatice. Ne vjerujem da Êe naraπtaj nakon spolnog preodgoja vikati: BE ili AA pomozi! To AA zvuËi kao mama i ne moæemo je nijekati ni zanemariti, bez obzira kakva ona bila. Ona nas je rodila u mukama i bolima, jer nema poroda bez poroajnih muka. Ako mislite da je carski rez bezbolan, neka vam kaæu rodilje kako im je bilo kad su se probudile iz narkoze. Bez mame nema æivota. »ak i one koje nisu

raale nego su udomile ili usvojile djecu, i te kako raaju. Kao i sv. Moni-ka, svaki put u bolima i mukama kada njhova djeca skreÊu s pravoga puta.

GOSPE, HVALA TIKoliku nam je ljubav iskazao Gospodin kad nam je dao Mariju za majku! Majku svoga jedinoroenoga ljubljenog Sina, da bude i naπa Majka. Po njoj i njemu mi smo svi braÊa i sestre. Gospe, hvala ti πto si rekla: “Neka mi bude po tvojoj RijeËi!” (Lk 1, 38). Pa πto bismo mi bez tebe?! Na poËetku veljaËe blagdan je Gospodi-nova prikazanja u Hramu, Dan posve-Êenog æivota. Mogli bismo medijski reÊi, tvoj prvi veÊi javni nastup nakon Isuso-va obrezanja. Dijete koje ti je darovao Gospodin bilo je dar tebi, ali ne samo za tebe. Radost koju si doæivjela u betle-hemskoj πpilji, proslavu neba na zemlji, pjesmu anela, poklonstvo mudraca dijelili smo s tobom proteklih blagdana. Pjevali smo tebi i malom Isusu ili neËuj-no i postojano, kao sv. Josip, Ëuvali Isusa i tebe pored sebe. Kako ti je bilo Ëuti starca ©imuna i njegovo proroËan-stvo o maËu boli koji Êe ti probosti srce?! Zato ti dobro znaπ kako je nama, tvojoj djeci, kad nam se pripiπu i dija-gnoze i zdravstvene prognoze koje navjeπÊuju bol, patnju i smrt. S Djetetom u naruËju sve si primila na slavu Gospodnovu, da se ispuni njegovo ovo-zemaljsko poslanje za naπe spasenje. Svima si divan primjer potpuna predanja i sluæenja Gospodinu.

UMRIJETI SRETANHvalospjev starca ©imuna bio je melem tvojoj duπi i poËast koju ti je iskazao mudar starac, sretan πto mu se ostvarila

Od žene bî rođen

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 2/2013. - 59

æivotna æelja te moæe poËinuti u miru. Ne samo u raanju nego i u πkoli æivota, uloga majke je presudna. Moæemo li mi, tvoja djeca, i hoÊemo li danas, u 21. st. nakon tvoga ”da”, uËiti od tebe i poπtivati starce? Danaπnje vrijeme puno viπe voli mlade negoli stare. Starce joπ ponegdje cijene, pogotovo ako su mla-doliki, bogati, bistra uma i spremni dati svoj doprinos u druπtvu i u obitelji. Mnogo je staraca koji joπ nisu spremni usnuti u miru, ne samo zato πto im se nisu ostvarili glavni æivotni snovi nego stoga πto im je i æivotni vijek produljen dobrim lijeËenjem te blagodatima znano-sti i tehnike. Tako mnogi Ëekaju svoj mirni san, a to traje danima i godinama. Neki u svojim domovima u obiteljskom okruæenju, drugi pak u domovima umi-rovljenika, neki u svojim redovniËkim zajednicama...

STAROST NIJE BOLESTIma i onih koji nemaju nikoga. Æive u prostranim stanovima, Ëuvaju uspomene u vitrinama, igraËke i knjige djece koja su se davno odselila i æive u uspomena-

ma i sjeÊanjima na radost obiteljskog æivota, ËekajuÊi unuËad poput starca ©imuna, a oni ne dolaze. Sinovi se ne æene, kÊeri se ne udaju. Vrijeme prolazi. Starost donosi neispunjene Ëeænje. Drugi sretnici doËekali su unuËad i pra-unuËad. Jedna prabaka nakon operacije kuka ponovo hoda, u 84 godini prizna-je kako joj se upravo sada joπ æivi. Sretna je doËekala praunuËad i sada ih se æeli nauæivati.Gdje ne moæe stiÊi dijete stigne majka, pa tako i ti draga naπa MajËice! Ti si kraj uzglavlja bolesnih, nemoÊnih, napuπtenih, osamljenih, patnika... U veljaËi obiljeæavamo i Svjetski dan bolesnika na blagdan Gospe Lurdske. Ti nikoga ne ostavljaπ, ni djecu niti star-ce. Starost nije bolest. To je æivotno doba koje ima svoje zakonitosti, a treba ih poπtivati i uvaæiti.

NE OSTAVLJAŠ NAS SAMEVeliki problem ljudi treÊe dobi danas je osamljenost. Sretan Ëovjek jest onaj koji zna biti sam. Sretan ne moæe biti starac koji je nemoÊan da se brine o sebi i, uz to, ostavljen i prepuπten sebi. Mogli bismo reÊi da se i za takve samo done-kle pobrinulo druπtvo. Postoji joπ neπto zaπto si se pobrinula ti, MajËice. Htjela si da ta tvoja djeËica budu s tobom 24 sata, i nikad sama. Znamo da molitva ispunja duπu i uzdiæe srce Bogu, ali postoje trenuci nemoÊi u kojima se osta-je bez rijeËi na usnama. Trenuci u koji-ma su nam potrebni drugi, u kojima se æeli Ëuti neËiji glas i znakove da postoji svijet izvan sobe koju danima ne napuπtaju. Kao dobra Majka, pobrinula si se i za to: s Radio Marijom lijeæu i ustaju, spavaju i bdiju.Danijela DE MICHELI VITTURI

60 - ”MARIJA” 2/2013.

Prvo hrvatsko nacionalno hodoËaπ-Êe Gospi u Lurd organizira tek g. 1908. rijeËki kapucin fra Bernardin ©krivaniÊ na Ëelu s krËkim bisku-pom A. MahniÊem. O tom hodoËa πÊu saËu va na je knjiæica Ivana Nepo-muka JemerπiÊa Hrvati u Lurdu. (Putne uspomene na prvo hrvatsko narodno hodoËaπÊe u Lurd god. 1908.), objavljena u Zagrebu, 1909. Razlog tako dugu razdoblju do orga-niziranja nacionalnog hodoËaπÊa treba tra æiti u viπegodiπnjim napeto-stima iz meu Habsburπke monarhije i polo æaja hrvatskog naroda u njoj. Naime, od g. 1883. do g. 1903. banu-je Khu en Hedervary, koji prkosi oporbenim strankama i braniteljima ustav nog prava na samostalnost ba novine Hrvatske te provodi maari zaciju. Brojni hrvatski knjiæevnici u to doba usmjereni su prema njemaË kome govornom podruËju, pa je fra ncuska literatura sporije prodirala meu Hrvate. Ipak, vijesti o lurdskim zbivanjima πirile su se bræe, Ëemu su pridonosili pri-jevodi Ma rija Lurd ska ili kako se ukazala Bl. Djevica Marija u Lurdu 1858. g. (Madjarevo, 1887.) J. Lacha, Gospa od Lurda po Hinku Laseru (Zadar, 1884.) i Lurd ske Ëudesne epizode po Enriku La seru (Senj, 1888.) K. Milasa te Majka Boæja Lurdska, (povijest proπtenji πta Lurdskoga) (Zagreb, 1889.) I. Horata. Meutim, nakon prvoga hr vatskog hodoËaπÊa poboænost Gospi Lurdskoj se rasplamsava, pa je zag rebaËki kanonik Pavao LonËar od g. 1926. do g. 1939. vodio 14 hodoËa πÊa i bio na Ëelu Odbora za hodoËa πÊa ZagrebaËke nadbiskupije.

Vihor II. svjetskog rata i komunistiËko razdoblje onemoguÊili su zatim hodoËaπÊa, koja se iznova bude 60-ih godina 20. st., da bi uspostavom Republike Hrvatske postala redovna.

HRVATSKE PISANE RIJEČI O LURDUPisanu rijeË na hrvatskom jeziku o Lurdu moæemo podijeliti u dvije skupine. Prvu tvore prozni povijesno-putopisni i uspore-do poboæno-poticajni tekstovi koji opisuju Gospino ukazanje, razvoj svetiπta i Ëudesna ozdravljenja, a drugu pjesniËka djela, nadahnuta na liku Gospe Lurdske. U drugoj skupini teπko je odrediti cjelovit opseg ostvarenjâ koja su nastala. Mnoπtvo pjesnika iz Hrvatskoga katoliËkog pokreta i razdoblja katoliËke moderne stvorilo je pjesme Gospi nadahnute i lurdskim zbiva-njima, ali ako u njima nije izriËito spome-nuta Gospa Lurdska, ne moæemo ustanovi-ti njihov lurdski izvor nastanka. U mari-jansku poeziju katoliËke moderne ubraja-ju se pjesme Izidora Poljaka, –ure Arnolda mlaeg, Jeronima Kornera, Tona Smerdela, Ante Jagara, –ure Sudete, Ljube

Otkad su hrvatske književne

”MARIJA” 2/2013. - 61

Wiesnera, Petra Grgeca i ostalih pjesnika okupljenih oko katoliËkog Ëasopisa LuË, koji je poËeo izlaziti g. 1905., a ureivao ga je Ljubomir MarakoviÊ.

PRVA OBRAĆENJA HRVATAMeu hrvatskim majstorima pera koji su doæivjeli obraÊenje zahvaljujuÊi Lurdu prvi je Marin SabiÊ (+1922.). On je hodoËastio u Lurd g. 1908. i 1909. Nakon πto je u mladosti napustio sjemeniπte, postao je zagovornik pjesni-Ëkog senzualizma, Stechettijeva verizma i Carducijeva modernizma te izgubio vezu s vjerom. Duhovno je klonuo i o bolio na oËima. OdluËio se na hodoËa-πÊe u Lurd, gdje je doæivio obraÊenje i postao pjesnik vjerskog nadahnuÊa. Na hrvatskom i talijanskom napisao je i g. 1908. objavio knjiæicu Lourdes s doku-mentarno-putopisnim i ispovjednim proznim zapisima: “I ja sam vidio ljud-ske boli, ljudsko milosre, ljudsku skruπenost, i ja sam Ëuo potresnu moli-tvu, pred kojom se ganuto nebo rastvo-rilo. I ja sam osjetio TvorËevu ruku,

koja se samilosna spuπtala na glave ispaÊenih umrlika, dok su veliËali milosre Gospodnje...” Nakon drugog hodoËaπÊa u Lurd, ispjevao je pjesniËki triptih Ave Maria (Rijeka, 1910.), koji je posve-tio Gospi Lurdskoj.U prvom desetljeÊu 20. st. i u doba prvih ©krivaniÊevih hodoËaπÊa u Lurd nastaju dokumentarno-putopi-sne knjiæice. KritiËka povijest dogaanja lurdskih Jurja Bertrine objavljena je u Rijeci. Predvoditelj lurdskih hodoπaπÊa P. LonËar objav-ljuje knjigu Lurdska ukazanja (Zagreb, 1927.). U nojoj dokumen-tarnim i znanstveno-povijesnim sti-lom prikazuje Lurd, obitelj Soubirous, 18 lurdskih ukazanja, æivot male Bernardice nakon ukaza-nja, Ëudesna ozdravljenja i pro-roËanstva, a u zadnjem poglavlju naslovljenu Poimo u Lurd potiËe na duhovnu obnovu i poboænost Gospi Lurdskoj. U KatoliËkom listu poËeo je g. 1928. objavljivati struËni teoloπki rad Apologetsko znaËenje Lurda, kao poËetak planirane nove knjige, ali su iziπla samo dva nastav-ka i knjiga nikad nije objavljena zbog autorove bolesti.Znanstveno-dokumentarnim stilom napisana je i objavljena knjiga Lurd (divote Masabjelske πpilje). Ukazanja, Ëudesa, ustanove S. Pruvosta. Na temelju istraæivanja tadaπnjih glavnih francuskih povje-sniËara Gospe Lurdske u njoj su pri-kazana zbivanja u Lurdu, a preveo ju je i objavio vojni kapelan Ivan MaraËiÊ (Zagreb, 1931.).Priredio: Pere MARIN

veze s Gospom Lurdskom?

r a z g o v a r a l i s m o

62 - ”MARIJA” 2/2013.

U rujnu g. 2012. dovrπen je sedmi znan-stveno-obrazovni film Stella maris sla-vonskih æitnih polja (©tovanje Bogo-rodice u –akovaËko-osjeËkoj nadbisku-piji) u sklopu projekta Digitalno snima-nje hrvatske marioloπke baπtine vodi-teljice, redateljice i scenaristice ge Hrvojke MihanoviÊ-Salopek, a u produk-ciji izdavaËke kuÊe Udruga Prosoli - Sveta glazba i Real media koju vode producenti g. Alojzije Prosoli i Kreπimir Renzo Prosoli iz Zagreba. Razgovaramo o tome s gom MihanoviÊ-Salopek.- ©to je obraeno u tim filmovima?- U dosadaπnjima filmovima obuhvaÊe na su podruËja marijanske baπtine Hrvatskog zagorja, Hrvatskog primorja, Dubrovnika, Splita s otocima, ©ibenika i Zadra s otocima, a sada je filmska ekipa snimila prvi put nakon stradavanja Domovinskog rata marijanske crkve, kipove, freske i knjiæevnu ostavπtinu na podruËju istoËne Slavonije.- Kakav je bio Vaπ prvi dojam u susretu s najistoËnijim hrvatskim marijanskim svetiπtima?- U Domovinskom ratu s nezamislivom su mrænjom uniπtavane crkve kao verti-kale krπÊanske vjere i hrvatskog duha, stradala su svetiπta u Aljmaπu, Sotinu i u LuËici kraj Lipovca. Puno teæine i tuge Ëovjek osjeti i u Vukovaru, gdje su u franjevaËkom samostanu uniπtene freske s prizorima iz Marijina æivota, ali je spa-

πen kip Marije kraljice iz 18. st., kao i pojedine slike Pieta i Bezgreπna. U bibli-oteku su vraÊene rijetke knjige iz prote-klih stoljeÊa, a ljudi su ih spaπavali riskirajuÊi svoje æivote, pa su nas ta saznanja ispunjala velikim strahopoπtovanjem. Poseban doæivljaj imali smo dok smo snimali Vukovar. Iako smo radili krajem svibnja, vrijeme je bilo dosta loπe, nadvijali su se nad nas oblaci. A onda je, u jednom momentu, isplovilo sunce. I Ëovjek mora pomisliti - Stella maris nam ipak pomaæe! Snaæan doæivljaj imala sam i kad sam ugledala kaleæ sv. Ivana Kapistrana na kojemu je na emajliranu medaljonu prikaz RaspeÊa s Marijom i sv. Ivanom. Taj prizor poru Ëuje nam da je i sam Vukovar zemaljski simbol otku-pljenja i ærtve koju su hrabri Vukovarci podnijeli za slobodu Hrvatske.

Marijanska Slavonija na filmu

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 2/2013. - 63

- ©to je sve sadræano u filmu?- I ovaj film slijedi shemu prethodnih fil-mova. U njemu je multidisciplinarno pri-kazan presjek grae posveÊen povije-snom πtovanju Bogorodice u –akova-Ëko-osjeËkoj nadbiskupiji, od srednjeg vijeka, preko kasnobaroknog rascvata sve do danaπnjih dana. Kroz film upo-znajemo pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska sve-tiπta (–akovo, Osijek, Slavonski Brod, Vukovar, Dragotin, Valpovo, Harkano v-ci, ©umanovci, Ilok, Vinkovci, IlaËa, LuËica kraj Lipovca, Bapska, Tovarnik, Sotin, ©arengrad, Svilaj, Komletinci i Aljmaπ), kao i samostane koji su oËuvali marijansku baπtinu. Poseban naglasak pridan je ostacima romaniËko-gotiËkih sakralnih spomenika, te pored toga baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon osloboenja od Otomanskog carstva. - ©to je s pisanom rijeËi?- U filmu upoznajemo stare knjige i duhovne stihove istoËno-slavonskoga knjiæevnog kruga: Ivana GrliËiÊa, Josipa MilunoviÊa, –ure SertiÊa, Ilije OkrugiÊa Srijemca, Jurja i Nikole Tordinca, fra Ivana VelikanoviÊa, fra Matije Petra KatanËiÊa, fra Aleksandra TomikoviÊa, fra Antuna PapuπliÊa, fra Antuna BaËiÊa, fra Marijana LanosoviÊa, fra Emerika PaviÊa, fra Antuna TomaπeviÊa, fra Marijana JaiÊa, fra Grgura »evapoviÊa, fra Bernardina LeakoviÊa, Antuna Matije ReljkoviÊa, Antuna KaniæliÊa, kao i novi-jih pjesnika Zlatka TomiËiÊa i Luje MedvidoviÊa. - A s likovnom i glazbenom umjetnoπÊu?- Kroz film dobivamo i uvid u prikaz muzejskih zbirki i vrijednih marijanskih slikarskih djela. U glazbenom dijelu

filma upoznajemo duhovnu baroknu i klasicistiËku muziËku tradiciju Slavonije, sluπamo i crkvenu popijevku Kakvo Ëudo dogodi se iz najpoznatije slavon-ske pjesmarice 19. st. Vinac bogoljubnih cerkvenih pjesama s napjevi, te izvoran zvuk narodnog melosa i popijevki prisu-tan u tamburaπkoj folklornoj glazbi. Pozornost je pridana i liku biskupa J. J. Strossmayera, kao vaænu kulturno-pro-svjetiteljskom djelatniku, meceni i pokretaËu znanstvenih i kulturnih insti-tucija Slavonije i cijele Hrvatske.- Gdje je sve film prikazan?- SveËana premijera bila je 22. listopada u –akovu, zatim u Iloku, 24. listopada u Osijeku i 11. studenog u Splitu. U Vukovara smo prikazali film 14. stude-nog u sklopu Meunarodnoga znanstve -noga povijesnog simpozija o Vukovaru, za blagdan Bezgreπnog ZaËeÊa u Valpovu i 5. prosinca u Velikoj Gorici. U planu je zagrebaËka premijera, a na proljeÊe nastavak po Slavoniji. S obzi-rom da Hrvatski marioloπki institut namjerava obiljeæiti jubilej IlaËkog svetiπta, bit Êe to prigoda da i u IlaËi prikaæemo vjernicima i hodoËasni cima njihov kraj i svetiπte. - Zna li se za filmove izvan Domovine?- Naπa mala, ali marljiva udruga ulaæe napore predstaviti filmski projekt i izvan granica Domovine. U tom smislu vaæno nam je bilo gostovanje u Sv. Jeronimu u Rimu gdje smo 15. travnja 2012. predsta-vili cjelokupni filmski projekt o marijan-skoj baπtini. Tijekom g. 2013. planiramo gostovanje po NjemaËkoj, a nakon toga slijedi rad na prouËavanju i istraæivanju grae te nastavak snimanja marijanskih svetiπta po ostalim hrvatskim biskupijama.Petar LUBINA

m o j a d j e c a i j a

64 - ”MARIJA” 2/2013.

- Nema ga! Uzalud ga traæim, nema ga! A znam da sam ga tu ostavio. Tu je bio, sad ga nema! Siguran sam da sam ga tu ostavio. Netko ga je maknuo. Komu je trebao moj spis! Emanuela, jesi li ga ti dirala? - pita moj muæ.- Jesi li ti normalan, πto Êe mi tvoj spis?!- Ona ga je uzela! - Jesi li siguran?- Garant! Jesam li ja lud pa ga traæim, a znam da ga je ona uzela?! Ona mi sve dira, sve miËe, stalno mrmlja kako je kod mene nered, onda se uhvati sreivati, pa mi sve ispremijeπa. Poslije nje viπe niπta ne mogu pronaÊi. Poput tornada je, poslije nje i tornada piπi: sve je propalo! Zato tornadu i daju æenska imena, jer nakon njih niπta ne ostaje. Meni taj spis treba, moram ga danas predati na sud.Nadvijen nad svoj stol muËi se moj muæ s hrpama papira, s neredom koji mi oËi bode u koji ne smijem dirnuti, jer ne da. Da mi je samo minutu imati pristup stolu, ja bih sve to sloæila onako lijepo, ali, tko smije i pomisliti, a tek dirnuti u njegovo gospodstvo, u stol!? Baπ me briga za taj spis i za sud! Stojim skrivena iza vrata i samo πto ne uæivam u njego-vim mukama. Stalno prigovara na moje slaganje i ËiπÊenje, eto mu sad neka traæi! Gotovo da se zlobno nasladim nje-govu zlu!- Joπ jedanput Êu te pitati, jesi li vidjela moj spis?! - glas mu se pojaËava. Okrenut je k Emanueli.- Daj kunicu pa Êu ti reÊi!

- Mrπ! Kakvu kunicu?!- Ako dobro platiπ, moæda ti pomognem traæiti!- Sram te bilo, to bi uËinila!- Zaboravio si tko ti je proπli put pronaπao naoËale! - pogodila ga je u bolnu toËku. Ljutito je viknuo:- U sobu, uËiti!Gotovo sam se uguπila od smijeha. Sjetila sam se kako ga je mala prevaran-tica prevarila. Njega, koji joj nije htio dati ni kune za dæeparac. Dogodilo se da je htio proËitati novine, kad tamo nema naoËala. Kako svaki dan sve viπe zaboravlja, ne zna gdje ih je ostavio. Emanulea mu se ponudila da Êe mu ih pomoÊi pronaÊi, naravano, ako joj plati. Romeo, koji bez naoËala niπta ne vidi, na to pristane. Ona se dala na posao. Dok je kopala po kuÊi, dizala mu je tlak svojim priËama, da sam ih ja, moæda, stavila u lonac i skuhala. Zatim, da su, moæda, zavrπile s prljavim rubljem u perilici, naravno, da su mogle biti u smeÊu, pa je zajedno s njime kopala po koπu za smeÊe. Za svako pretraæivanje Romeo je plaÊao, jer mu je bilo stalo do tih njegovih starih naoËala. Kad je dobi-la πto je htjela, skinula mu je naoËale s njegova tjemena. Romeo joj to ne moæe oprostiti.UlazeÊi u sobu, udarila je o mene:- ©to je dosadan. Zaπto si se udala za njega?!Bilo je krajnje vrijeme da reagiram. Otiπla sam do Romea, na samom vrhu, njemu pod nosom bio je spis koji je tako uporno traæio. Preko ramena odgo-vorila sam na njezino pitanje:- Evo za to, da mu ovo pronaem!Ozarena lica graknuo je na to:- Ovo nije stajalo tu! Sad si to donijela.

U sredini

Priznaj da si ga sada donijela. To ti pri-liËi, neπto sakrijeπ, kad ja to traæim nema ga, onda mi ga pobjedonosno doneseπ, toboæe: ja sam lud, slijep, ja viπe niπta ne znam! Mogla si mi se ispriËati! - govorio je izazivajuÊi me.- Ja se neÊu nikad udati! - zakljuËila je Emanuela.- E, neÊeπ dok se ne zaljubiπ! Pitat Êu te ja kad se zaljubiπ! Je li tako, stara moja?! Da se nisi zaljubila, ti se nikad za mene ne bi bila udala. Da si onda znala kakav sam, bi li se bila udala za mene? Ah, neÊeπ da mi odgovoriπ?! ZnaËi, da ne bi! E, vidiπ, a ja bih tebe izabrao za æivotnu druæicu! Ne mogu zamisliti svoj æivot bez tebe. Ja idem sad na sud odnijeti ovaj papir, kad se vratim ti budi tu, popit Êemo Ëaj! Ti, Emanuela, uËi!- E, znaπ da neÊu!- U sobu!Kad su se za njim zatvorila vrata, Ema-nuela mi je priπla i ozbiljno me upitala:- ©to je njemu?! Je li on uvijek bio ova-kav, niπta ne da, stalno zanovijeta, uvi-jek zapovijeda... Je li, stvarno, zaπto si se ti udala za njega?!- Zato πto je takav, slab ali dobar Ëovjek, grijeπi, praπta, voli. Zato πto ni ja nisam dobra ni savrπena. Zato πto mi s njime nije dosadno. Zato πto mi ga je takva Bog dao. Zato πto oboje vjerujemo da nas je Bog spojio i da tako trebamo ostati do kraja. Zato πto smo svoj zajed-niËki æivot smjestili u sredinu, izmeu bl. Djevice Marije i Isusa!Udarila ona meni na to suprotno:- Zaπto onda ne moliπ za njega?!- KÊerce moja, da ne molim, kakav bi on tek onda bio, a da i ne govorim πto bi bilo od mene, tko bi sa mnom mogao iziÊi na kraj?!R. T.

m o j a d j e c a i j a

n a g r a e n i l i t a r e r n i r a d

66 - ”MARIJA” 2/2013.

PredveËerje Velike Gospe. Vrbici u nedogled. U nemirnim vodama utopilo se nebo. Sparina. Oæivjeli nasipi djecom i odraslima. Na obzoru, kao u nebo pro-peta, zavjetna kapelica. Dijelom je uko-pana u bunker, a s prednje strane, polukruænim zidom, grli pridoπle kao majka raπirenih kamenih ruku.NeobiËna izgleda viπe naliËi na modernu skulpturu nego na zavjetno svetiπte. Kao u nekom Ëudnu mozaiku, izmjenjuju se cigle, drveni kvadrati, stakleni ulomci s vitraja, kamene ploËe i crijep. Danas je dan posvete. “Boæe moj, na πto sliËi“ reËe jedna æena. “NeobiËna je, ali velika u svojoj ljepoti,” doda druga. “To je bio Markov zavjet i odræao ga je,” reËe baka i prekrsti se. “Graena je od materijala iz svih Gospinih svetiπta u Hrvatskoj.”Stajao je pred kapelicom oslonjen na πtaku. S praznom desnom nogavicom poigravao se vjetar. Pridoπli prijatelji, stari ratnici pa uznemireni, izmjenjuju sjeÊanja na onu ratnu noÊ oæivljujuÊi mirise dima i krvi.Kao i obiËno, pred bitku, poljubili bi kriæiÊ s krunice oko vrata i zalegli u zaklon. Neprijatelj je opet i iznova æelio prijeÊi na obalu. Tiπina nad bojiπtem, a ratnici zaokupljeni svojim strahom. Pogledi im se nisu susretali. PoËelo pred zoru. Osulo se nebo svjetleÊim mecima, dok su granate orale plodnu slavonsku crnicu. VraÊali su istom mje-rom. Marka su, nakon bitke, pronaπli polumrtva prikovana za grede bunkera.

Desna mu noga bila u krvi. Nitko nije shvatio otkud mu tolika snaga da sam sebi podveæe nadkoljenicu i ne iskrva-ri.” Gospa me spasila”, odgovarao bi. Naπli su mu medalju meu zubima, izgriæenu. “Da ne zaspim i da izdræim dok me ne naete.”Zavjetovao se da Êe tu podiÊi kapelicu Gospi na Ëast. Sad gleda ganut i pono-san. Nije Ëuo pozdrave, radosne povike pridoπlih. SjeÊanje je bilo jaËe. Kao u nekom Ëudnu filmu izmjenjivali su se dogaaji od nekad i sada.“Nisi fratar”, prekori ga æena, “da odræavaπ zavjet. OdluËio si u nevolji, ali sada ga nisi u stanju ostvariti!”“Jesam!”, reËe. “Ne pitaπ kako je nama dok ti obilaziπ svetiπta i prikupljaπ grede, cigle, ulomke?” “Na vas nisam zaboravio.” NoÊi su mu bile najteæe. Budio se znojan i uznemiren, nepresta-no ponavljajuÊi: “... Koji je za nas raspet bio.” Tjeπila ga je, kao i nekad na Dravskoj obali, sama s vidljivim poslje-dicama rata.PoËeo je od sruπenog Aljmaπkog svetiπta. “U ovim nagorjelim gredama, u ovim napuklim crijepovima, prepeËenoj zemlji u cigli,” nabrajao je ozaren nekom unutarnjom vatrom, “vidi se duπa vjerniËka, πum Dunava u daljini, modro nebo nad ravnicom, molitva i pjesma oraËa, ratara i branitelja.” Obilazio je BistriËko svetiπte u napasti da izbije nekoliko cigli iz zida. “Svetiπte se ne bi sruπilo, a moje bi bilo posveÊeno.” Darovali su mu nekoliko zavjetnih ploËa i opeke i odljev crne Gospe. HodoËastio je na Trsat. Njegovi su dale-ki korijeni s Jadrana. Kamenje je iz zida u vrtu. “Kad bi znalo govoriti, propjeva-lo bi stoljetnom pjesmom i molitvom

Marijinazemlja

”MARIJA” 2/2013. - 67

posveÊeno dodirom onih koji su tu sje-dili i blagovali kruh nakon Mise, zahval-ni za Marijin zagovor.”Podno kipa izlizane ploËe iz kamenih predvorja Sinjskog svetiπta, Pojiπana, uglaËane nogama hodoËasnika, nato-pljene znojem pokornika koji su kleËeÊi obilazili Ëudotvorne slike. U cvjetnjaku uokolo svetiπta zemlja iz ©umanovaca, IlaËe, Molvi, VoÊina, Pleternice i Trπkoga Vrha. “Sunce je u ovoj Hrvatskoj zemlji hraniteljici i vjetar i kiπa, oblaËno nebo i suze matera naπih na kriænim putovima sinova svojih,” objaπnjavao je prisutnima.Kradomice je uzeo kamene ulomke iz Veprica, svetiπta Gospe Lurdske kraj

Makarske, iz Prasvetiπta Gospe do Otoka kraj Solina, prizivajuÊi zaljubljeni-ka u starine, pokojnog don Franu da ga pred Bogom opravda. “U njima je zgu-snuta povijest u kamenu, vjera kraljice Jelene i odanost naroda i Hrvatskih vla-dara Bogu, Crkvi i Bogorodici.”Graevina je prednjim djelom naliËila na pralik “Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta”. Vrata su bila od redeni-ka i granata s dvije topovske Ëahure prepune cvijeÊa.“Ovdje je u svaki kamen, svaku ciglu, svako drvo utkana molitva, uzdah i sto-ljetna vjera hrvatskog naroda i njegova borba za “krst Ëasni i slobodu zlatnu.” “Gradio si je bez dozvole, mogu ti je sruπiti”, rekoπe.“Dok sam gradio ovu, u sebi sam sagra-dio veÊu, Bogu na slavu i Gospi na Ëast, a nju ne mogu sruπiti,” zakljuËi. “Gospa ima lice tvoje mame,” primijeti jedna æena. “Istina, Marija ima lice æene, svake æene, a ova i oËi moje pokojne matere”, odgovori.Doπao æupnik. Gledao je netremice u kapelu izraslu iz patnje, vjere i ljudskog stradanja. “Marija je puno znaËila naraπtajima prije nas,” zapoËe, “ostala je i danas znak neuniπtive nade u beznau, most do neba, posrednica milosti, zagovornica i utjeha!” Prije posvete Marko skide krunicu s nagriæenom medaljom, a sin je objesi Gospi oko vrata. U mnogim se oËima nazirale suze. KÊer zapoËe: “Rajska Djevo, kraljice Hrvata,” a prisutni prihvatiπe i pjesma krene πirinom Dravske obale, od srca do srca, od Gospe do neba.Slavko VRANJKOVIΔ-Sacerdos(I. nagrada za prozni tekst meu odraslima)

n a g r a e n i l i t a r e r n i r a d

p r i g o d e

68 - ”MARIJA” 2/2013.

U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina mnogo maloljetnika diglo ruke na sebe, poËinilo samoubojstvo. Ne moæemo a da se ne upitamo zbog Ëega.

RAZLIČITI PRISTUPIDan æivota neki Êe proslaviti zahvaljujuÊi Bogu, a neki s tugom i gorËinom. U svojoj knjizi ”Zaπto se niste ubili?” poznati beËki psihijatar Viktor Frankl iznosi postavku da je glavni uzrok brojnih bolesti danaπnjice u pomanjkanju svrhe i smisla æivota, πto Ëovjeka dovodi do osjeÊaja ”pra-znine”, ”besmisla”, ”besciljnosti” (noo-gene neuroze). »ovjek se raa kao slobodno biÊe, a ne kao igraËka usuda. Iako smo roeni slobodni, neπto nas navodi da posumnjamo u vrijednost æivota i svoju slobodu. Neki æivotu prilaze s optimizmom, a neki s pesimizmom. Pojedini se bore, a neki se brzo predaju. Trpjeti znaËi æivjeti. Ako bjeæimo od patnje, bjeæimo od æivota i njegova ostvarivanja. Æivot je trajan izazov, a njegov smisao moæemo otkriti tek onda kad ga poËne-mo traæiti izvan sebe. Ako je naπ oslo-nac uvijek u Kristu, lakπe Êemo se nosi-ti s nevoljama. Æivot je Isus koji nam prilazi u Euharistiji. Æivot je avantura s Bogom. ”Ja sam doπao da imaju æivot, i to u izobilju” (Iv 10,10).

Život je borba

Bijeg u EgipatDa zaπtiti Sina svogOd maËa Heroda zlog,Bog spaπava Mesiju,Josipa i Mariju.

Znanom stazom IzraelaKrenu Obitelj cijela.Na magaretu Marija,U krilu mali Mesija.

A Josip, Djetetov skrbnik,Marije Majke zaruËnik,Uzde dræi te ih vodiKroz pustinju ka slobodi.

Vratit Êe se jednog danakao djeca razdragana,U Marijin sretni svijetGalileju i Nazaret.

Zdravko ©ILIΔ

p r i g o d e

”MARIJA” 2/2013. - 69

Bog je izabrao Mariju da bude voa civilizacije ljubavi. Ona je najoËitiji znak koliko æivot ima smisla i koliko smo dragocjeni u Boæjim oËima da se dje-com Boæjom zovemo i jesmo. Æivot je poruka: “Besplatno primiste, besplatno dajte!” (Mt 10,8)

MARIJA KOJA POSREDUJEU knjizi Otkrivenja Ëitamo kako je ”æena odjevena suncem” trudna i u poroajnim mukama (12,2). To veliko znamenje ukazuje na Marijinu posred-niËku ulogu u preporaanju ljudi za Boæji æivot. Ne samo ulogu njezinu nego Ëitave Crkve. U Marijinu materin-stvu oËituje se u punini duhovno materinstvo. Za nju kaæemo da je majka æivih, odnosno svih onih koji kuπaju RijeË æivota i kaleæ spasenja. Kad u Evanelju Ëitamo da je morala bjeæati u Egipat s Josipom da spasi malog Isusa, ta nam slika doziva u pamet æivot koji je uvijek u srediπtu velike borbe izmeu dobra i zla, svje-tla i tame.Zmaj se svim silama trudi proædrijeti dijete, odnosno svakog Ëovjeka. Dok razmatramo tu sliku, moæemo je usporediti s drugom slikom na poËet-ku Knjige Postanka kad Kajin pita Boga: ”Zar sam ja Ëuvar brata svoga?” (Post 4,9).

IZOPAČENE IDEJE SLOBODEDanas mnogi ljudi imaju izopaËenu ideju slobode. S jedne strane ponaπaju se prema nasilju indiferentno, a s druge strane toliko se bore za ljudska prava. Biblija nam jasno pokazuje da je Ëovjek pozvan biti Ëuvar ”brata svoga”. To znaËi da æivot nije pusta cesta bez ika-

kvih prometnih znakova i semaforâ na kojoj se vozimo sami. Ne moæemo juriti na gradskoj prometnici, svugdje su ograniËenja brzine, svugdje su ljudi, pjeπaci, vozaËi. Nismo sami ni na poslu. Ne moæemo se prema suradniku ponaπati kao da je naπ rob, proizvod ili broj. Svaki Ëovjek ima razloge za svoje ponaπanje i oni Ëesto nisu ono πto nam se na prvi mah Ëini. Svaki je Ëovjek jedinstven, ali, na æalost, tu svoju jedin-stvenost i originalnost Ëesto ne moæe u ovakvom svijetu pokazati. Mnogima talenti ostaju zakopani i zato su frustri-rani. Biti Ëuvar brata svoga znaËi da se prema svakome odnosimo prijateljski s ljubavlju i paænjom. Ne stvarajmo niko-me traumu i stres. Æivot je i bez naπe ljutnje prepun patnje, bolesti, smrti. U tom smjeru knjiga Otkrivenja pruæa nam znak nade da u novom Jeruzalemu “smrti viπe neÊe biti, ni tuge, ni jauka, ni boli“ (Otk 21,4). Naπa prava domovina je na nebesima a naπ æivot hod prema Bogu, izvoru i punini æivota. Mi smo narod hodoËasnika, “narod za æivot” kako kaæe papa Ivan Pavao II. u enciklici “Evanelje æivota”. Ovdje na zemlji smo pozvani promicati kulturu æivota jer je to kultura ljubavi.Pozvani smo zajedno s Marijom stajati ispod kriæa i, kao Ona, skupljati Krv Kristovu tamo gdje se ona sada prolije-va iz rana ËovjeËanstva. Svaka bol, svaki grijeh, svaka tama duπe je pose-ban naËin prisutnosti Krvi Kristove. Kao Marija i mi postajemo kaleæ koji skuplja Krv Kristovu i zajedno s njom je prika-zujemo Ocu za spasenje svijeta. ”Æivot je borba”, kazao je bl. Ivan Merz. Budimo misionari æivota!Silvana DRAGUN

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

70 - ”MARIJA” 2/2013.

Svjetski dan bolesnika potiËe nas da tije-kom Ëitave veljaËe molimo na poseban naËin za bolesnike i one koji se za njih skrbe, ali i za potrebe svih ljudi. Evo i kratkih razmatranja za pojedina otajstva krunice koja nam mogu dobro doÊi kao uvodi pri njezinu moljenju.

1. KRŠTENJE NA JORDANUOnih dana doe Isus iz Nazareta gali-lejskoga i primi u Jordanu krπtenje od Ivana. I odmah, Ëim izae iz vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput goluba gdje silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina! (Mk 1, 9-11)

U trenutku svoga krπtenja svi smo mi postali ljubljenom djecom OËevom. Bog nas ljubi. Ljubi nas uvijek, i to viπe negoli mi sami sebe i viπe negoli smo toga svjesni. U svoj svojoj ljubavi Bog zna pripustiti toliko puta bolesti i æalosti, patnje i tjeskobe... »ini to upravo zato πto voli, æeli svakog Ëovjeka oËuvati za sebe, ne æeli dopu stiti da se ijedan od njegovih izgubi.

Molimo za ljude koji proæivljavaju teπke trenutke, odreene æalosti, trpljenja i bolesti: da i tada oËuvaju pouzdaje u Boga i njegovu ljubav te vjeru da im on sve to πalje upravo zato πto ih ljubi, da ih ne izgubi.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. SAMOOBJAVLJENJE U KANITeÊi dan poslije toga bijaπe svadba u Kani Galilejskoj, a bila je ondje i majka Isusova. Na svadbu bijaπe pozvan i Isus zajedno sa svojim uËenicima. Kad nestade vina, reËe Isusu njegova majka: ”Nemaju vina.” (Iv 2, 1-3)

Teπko je da proe koji dan bez tegoba i tjeskoba, traËka koji Êe zasjeniti naπe dobro raspoloæenje i oduπevljenje. ZaruËnici u Kani naπli su se u nevolji u najradosnijem æivotnom trenutku. Na svadbi im nestalo vina! PronicavoπÊu svoga majËinskog srca uvidjela Majka Isusova nevolju u kojoj su se naπli i zau-zela se za njih kod Isusa.

Molimo za bolesnike i sve koji pate: da od Boga oËekuju razumijevanje i utjehu viπe negoli od ljudi oko sebe, jer on jedini pravo vidi i zna πto je za nas dobro i πto se sve skriva i u najtajnijim dubinama naπih biÊa.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. NAVJEŠTAJ KRALJEVSTVAA poπto Ivan bijaπe predan, otie Isus u Galileju. Propovijedao je evanelje Boæje: ”Ispunilo se vrijeme, pribliæilo se kraljevstvo Boæje! Obratite se i vjerujte evanelju!” (Mk 1, 14-15)

Isus je doπao pozvati ljude na obraÊenje. ObraÊenje je trajan proces. Ne moæe se jednom obratiti zauvijek. Zajednica Isusovih vjernika i svaki pojedinac u njoj potrebni su svagdanjeg obraÊenja, neprestane obnove: trenutaka predaha u sabranosti i tiπini u kojima Êe uvidjeti stanje u kojem se nalaze, kako bi se mogli odvaæiti na temeljit zaokret, na povratak na Boæji put.

Bog nasuvijek ljubi

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 2/2013. - 71

Molimo za mlae i zdravije koji bolest joπ nisu osjetili i teπko je shvaÊaju: da se ne daju zavesti pomodarstvom i novijim strujanjima koja πtete njihovu zdravlju i izlaæu ih razliËitim bolestima, kako bi mogli dugo æivjeti i raditi te tako sluæiti Bogu i braÊi ljudima.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. PREOBRAŽENJE NA GORINakon πest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoπe sjajne, bijele veoma - nijedan ih bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgova-rahu s Isusom. (Mk 9, 2-4)

Kriæevi su u æivotu neizbjeæni. Bez kriæa æivota jednostavno nema. Vidimo to, i to svakog dana. Bog nas po kriæu spaπava.

A da bismo pod æivotnim kriæevima izdræali, nuæno nam se svagdano povlaËiti ”na goru visoku”, u osamu, u kojoj Êemo se preobraæavati i ispunjavati novim snagama u druπtvu sa svojim Gospodinom, u molitvi i razmatranju.

Molimo za one koji nose kriæeve tue bolesti, nemoÊi i starosti: da potporu nau u ljubavi i razumijevanju svojih najbliæih, a vrelo snage i ohrabrenje u druπtvu s Isusom i u vjeri da su uËinili njemu ono πto uËine jednom od njego-vih najmanjih.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. USTANOVLJENJE EUHARISTIJEI uze Isus kruh, zahvali, razlomi i dade im govoreÊi: ”Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje. Ovo Ëinite meni na spo-men.” Tako i Ëaπu, poπto veËeraπe, govoreÊi: ”Ova Ëaπa novi je Savez u mojoj krvi koja se za vas prolijeva.”

(Lk 22, 19-20)

Ljudski æivot toliko je puta neizdræiv, jednostavno nezamisliv bez Boga. Bog je jedina prava utjeha. Ostavio nam je sredstva koja nam mogu pomagati da zauvijek ostanemo u njegovoj blizini i u djelo provedemo ono πto vjerujemo: to je misno slavlje s Boæjom rijeËi koju na njemu Ëujemo i svetu priËest koju imamo prigodu primiti.

Molimo za ljude koji proæivljavaju posljednje trenutke svoga æivota: da velikoduπno prihvate okrepu Boæje rijeËi i otajstava svete vjere, u njima nau vrelo snage i prepuste se s pouzdanjem u ruke OËeve.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

72 - ”MARIJA” 2/2013.

Kad je Marija s Josipom doπla u Hram da Isusa prikaæu Gospodinu, prema Mojsijevu zakonu, a Luka navodi: ”neka se posveti Gospodinu” (Lk 2, 23), za Novoroenoga su donijeli par grlica ili dva golubiÊa, ærtvu siromaha, a koji je u jedinstvu s Ocem i Duhom sve stvorio πto je na nebu i na zemlji. I dok su Dijete unosili, pota-knut Duhom Svetim doe u Hram ©imun, Ëovjek pravedan i poboæan, koji je po boæanskom nadahnuÊu imao objavu da neÊe umrijeti prije nego vidi Mesiju Gospodnjega. I uze boæansko »edo iz ruku Marijinih i izreËe himan Gospodinu:Sad otpuπtaπ slugu svojega, Gospodaru, po rijeËi svojoj, u miru! Ta vidjeπe oËi moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje narodâ, slavu puka svoga izraelsko-ga (Lk 2, 29-32).I ©imun ih svih troje blagoslovi, a Mariji upravi rijeËi: Ovaj je, evo, postavljen na propast i uzdignuÊe mnogima u Izraelu i za znak ospo-ravan - a i tebi Êe samoj maË probo-sti duπu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca! (Lk 2, 34-35).O kako bijaπe Marijinoj osjetljivoj duπi i srcu ËujuÊi te proroËanske

rijeËi starca ©imuna... - I taj sam motiv davno izrazila u stihu:

Uz prvi zrak sunËanoga plamaDizaπe Ærtvu, ko miris iz doli...Kad zaËu staro proroËanstvo hrama:”A Tvoju duπu probost Êe maË boli!”

Krletka mala iz ruku joj pade,Grlica pjev tad tuæno pjevat stade.

(Sedam Marijinih æalosti, I)

I usporedo s radoπÊu, Marija je odlazila svome domu s bolnim navjeπtajem da Êe joj maË boli pro-bosti duπu. I dok ga je u betlehem-skoj πtalici s ljupkoπÊu i radoπÊu privijala na svoje srce, sad ga je joπ jaËe stezala s grËem bola, ne æeleÊi ga ni Ëasa od sebe odvojiti. Promiπljala je o ©imunovim rijeËima, izreËenim po nadahnuÊu Duha Boæjega, i znala je da odgovaraju istini, jer je i ona u Izaijinoj knjizi otkrivala misterij bola i patnje Izabranika Boæjeg - Mesije.I od Isusova roenja do smrti Marijin Êe æivot proteÊi u grcajima boli uz neizmjernu radost πto je upravo ona mati neizmjernoga i div-noga Boga - Logosa, koji je po njoj doπao na ovaj svijet, da ga spasi i otkupi. I ne samo Izraela nego Ëitavo ËovjeËanstvo. O kolika onda mora biti i njezina bol, uz njegovu!?I dok se Njegov æivot tiho gasi,Suza Ti kaplje iz ranjenog oka:Ljubav mu Tvoja zadnji uzdah krasi...I bol je Tvoja ko more duboka.

(S. Marija, Stabat Mater)

S. Marija OD PRESVETOG SRCA

Svjetlo na prosvjetljenje naroda

BogorodicaU zvjezdanoj haljiniplaπtem od svjetlostiobavijenasav sjaj Nebazemlji je darovalaPruæila rukusidro spasenjadjecom nas prozvalanektarom VjeËnostisrca nam ispunilaLjubavlju nasje pohodilaMarijaDjevicaod anelaprozvanaSina porodilasve naspo ærtvi NjegovojmajËinski otkupilau zalog namIsusa samogaostavilaRoza BRKU©IΔ - Hrvoslava

Treba strpljenjaNakon hodoËaπÊa u Svetu Zemlju osjetila sam se nekako kao bez kriæa, pa sam jednostavno pitala Gospodina, πto je to da ga viπe nemam. Da se ne bih razoËarala, on se za to brzo pobrinuo i pruæio mi najprije Ëitav mjesec da ne mogu hodati. Dobila sam stoga hodalicu, pa sam mogla doÊi do Gospine kapelice u naπem domu.BuduÊi da ne mogu viπe nositi kavu bakicama kao nekoÊ, sada k meni dolaze drugi i svega mi donose... IspoËetka mi je bilo neugodno, ali... I sve sam to malo-pomalo sprema-la, vjerujuÊi da Êe dobro doÊi! Tako je i bilo! I to za roenoga brata! Ostao je nasred puta! Bio je na ispovijedi, a malo kasnije otiπao u Samobor nekoliko dana k fra Zvjezdanu. Toliko sam bila sretna kad sam sve to doæivjela! Sve svoje boli na ruci i nozi prikazala sam MajËici za njega, da se obrati i pro-mijeni svoj æivot.Iz Tabora je doπao sretan. Bio je sav u treÊem nebu! Znate kako je kad muπkarac od radosti plaËe?! Trebalo mu je naÊi smjeπtaj. U dom ga ne primaju, jer joπ nije navrπio godine. Dobio je privremeni stan, ali je za njega preskup. Nitko mu ne æeli pomoÊi... Dobar je radnik, ali su ga æene izigrale! Sve je njima davao i konaËno sam zavrπio na ulici.- ©to Êu? Bog me prigrlio, i MajËica me neÊe odbaciti. To dobro znam, ali treba strpljenja! - kaæe.Ana VR»EK

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

Šibenska svetištaPetkom u Godini vjere u svetiπtu Gospe od Vrpoljca Ëita se Katekizam, moli se prigodna molitva i slavi veËernja misa koju predvodi biskup A. Ivas. Biskupij-sko hodoËaπÊe Gospe od Vrpoljca bit Êe 4. svibnja, a Naπoj Gospi u Biskupiju 14. rujna. (SN)

Tribina o nerođenimaObiteljska tribina Molitva za neroene odræana je 12. prosinca, na blagdan za πtitnice neroenih Gospe Guadalup ske u Splitu. Gost je bio fra M. Bustruc, a moderirala je D. De Micheli Vitturi. (KJ)

Novi trsatski križni putKriæni put na trsatskoj Fortici veÊ je dotrajao pa je odluËeno da se izradi novi. Postaje Êe biti izlivene u bronci do 140 cm visoke na postolju kako odrede dipl. ing. M. BaπiÊ i akad. kipar A. JurkiÊ, autor postaja. Bit Êe to o 800. obljetnici dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo, 500. obljetnice uspostave provincije Bosne-Hrvatske i 300. obljetnice krunje-nja slike Gospe Trsatske 2015. Stari kriæni put postavljen je u perivoju isp red

bazilike kako bi stariji i bolesni mo gli obavljati poboænost, a samostan Êe ure-diti prilazne staze i rubnike te pri premiti postolja za nove postaje. (MT)

Novi sakralnokulturni vodičU zajedniËkom izdanju æupe Kutina i Glasa Koncila objavljeno je treÊe, dopu-njeno izdanje sakralnoga kulturno-povije-snog vodiËa Kutina, koji tekstom i foto-grafijama prikazuje Kutinu i njezino stanovniπtvo, osobito æupu i æupnu crkvu Majke Boæje Snjeæne. Uredio ga je A. LukinoviÊ, a uz njega, tekstove su napisa-le D. BariËeviÊ i M. RepaniÊ-Braun. (IKA)

Otvorena župna riznicaU æupi Bezgreπnog zaËeÊa BDM u Kaπtel ©tafiliÊu, u Bratskoj kuÊi na IgriπÊu, 15. prosinca otvoren je stalni postav riznice æupe, u kojoj je glavni izloæak Gospina slika, dar poljskoga kra-lja prije 500 godina. Autorica je muzeoloπke koncepcije i scenarija stal-nog postava viπa kustosica S. Acalija, a izloπci su se nalazili u raznim prostorima te su riznicom sakupljeni, zbrinuti posta-li dostupni. (IKA)

ZahvaljujuÊi ekipi na slici, ”Marija” dospije u ruke tolikih Ëitatelja diljem svijeta

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 2/2013. - 75

Hodočašće u došašćeU crkvi Uznesenja Marijina u Pakracu 15. prosinca odræan je 15. festival duho-vne glazbe HodoËaπÊe u doπaπÊe, na kojemu je nastupilo viπe zborova. (IKA)

Obnovljena kapelicaBiskup M. UziniÊ blagoslovio je 26. pro-sinca obnovljenu kapelicu sv. Stjepa na i Gospe Lurdske u Dubrovni ku. Prvi dio kapele graen je g. 1887., a drugi 1890. Obnavljana je g. 1991. i sada. (IKA)

Mjesta potpunog oprostaTijekom Godine vjere u varaædinskoj biskupiji potpuni oprost vjernici mogu dobiti svakog dana u katedrali i u lepo-glavskoj crkvi Bezgreπnog zaËeÊa; u Gospinim crkvama i kapelama na blag-dane Velike i Male Gospe te Bezgre-πnog zaËeÊa; u proπtenjarskim crkvama u Biπkupcu, MoËilima, Molvama, Svetom Jurju na Bregu i Svetoj Mariji te u schönstattskom svetiπtu u Maloj Subotici na Gospine svetkovine, blagda-ne i spomendane. (SVVB)

Predstavljen albumU solinskoj crkvi Gospe od Otoka, 30. prosinca predstavljen je nosaË zvuka s boæiÊnim pjesmama BoæiÊ u Solinu solinskog VIS-a Papa band. Deset ih je tradicionalnih, sedam na stranim jezici-ma i tri na hrvatskom. (GK)

Jubilej remetskog svetištaU remetskom svetiπtu Odvjetnice Hrvatske upravo je izraeno korsko stubiπte oko orgulja, a u radionici H. LjubiÊa ureuje se i 6 svijeÊnjaka za glavni oltar. Osim toga, Ëeka se ureenje prostora juænog dvoriπta, na kojemu su obavljena arheoloπka istraæivanja, a arhitekt Æ. KovaËiÊ izra-dio je i projekt. Remetsko svetiπte slavi ove godine svoju 725. obljetnicu. Jubilarnu i proπtenjarsku godinu otvorit

Êe na Vazmeni ponedjeljak, 1. travnja 2013. apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ona Êe trajati do zavrπetka jubilarne i proπtenjarske godine, 23. studenoga 2013. (AC)

Diplome bračnim parovimaO zavrπetku dvogodiπnjeg obrazovanja braËnih parova Schönstattski pokret u Hrvatskoj na blagdan Svete obitelji, 30. prosinca, upriliËio je slavlje poslanja i dodjelu diploma. SveËanost je odræana u æupi sv. Leopolda u Zagrebu, gdje je g. 2007. i osnovana Obiteljska akade-mija o. Kentenicha u Hrvatskoj. Okupljene su ohrabrili Erich i Eva Berger podsje Êa juÊi na glavne naznake projekta Obiteljska pedagogija o. Kentenicha, a zatim je o vaænosti braka i obitelji govorio biskup J. Mrzljak te predvodio misno slavlje. (IKA)

Blagoslovljen novi vitrajNa blagdan sv. Obitelji, 30. prosinca, u æupnoj crkvi sv Jurja na Trsatu blago-slovljen je novi vitraj s motivom Dola-ska sv. kuÊe iz Nazareta na Trsat. Motiv je stavljen u povijesni okvir: Franko-pani, Vinodolski zakon i Trsat. (W)

Trsatski programSvakog dana u 18 sati u svetiπtu Gospe Trsatske moli se krunica, srijedom je u 19.15 biblijska molitva, a Ëetvrtkom nakon veËernje sv. mise euharistijsko klanjanje. (W)

Okradeno trsatsko svetišteSa subote na nedjelju, s 5. na 6. sijeËnja provaljeno je u svetiπte Gospe Trsatske i odneseno dosta zlatnog nakita, hodoËasniËkih zavjetnih darova Gospi. SliËno se dogodilo i proπlog kolovoza, ali je za samo nekoliko trenutaka poli-cija uhitila kradljivca. Policija traga za poËiniteljem. (HKR)

a f o r i z m i π a l e

76 - ”MARIJA” 2/2013.

Opsjednuti smo brojkama i na vjer-skom planu, ali gdje je odsutan kvalitet - statistike stvaraju maglu.

Vjera ”zna” ono πto znanost - ne zna.Sve krize imaju svoje ishodiπte u -

krizi morala.Zaista je ”hrabrost” nijekati sve izvan

ograniËena dometa oka i razuma.Koliko besmislenosti u ogromnu

kamenu, straæarima i dræavnom peËatu na - Boæjem grobu!

Krenuvπi u nadsvijet, vjera postaje znanje, a znanje je - nagrada za vjeru.

Vjera nije kapitulacija razuma, nego njegov - vrhunski domet.

Kad si uvrijeen ne reagiraj, jer je uvreditelj æelio vidjeti da si - uvrijeen.

Zlu moæemo Ëaskom izmaknuti bije-gom, a da bismo ga se oslobodili treba se s njim - sukobiti.

Odijelo pokriva, a uniforma - ”otkri-va” Ëovjeka.

Teπko je izdræati pogled siromaha - on optuæuje.

Za razliku od konja, kad steæemo vla-stite uzde - bræe hitamo k cilju.

”Minuta πutnje” za umrloga - posvjeπÊuje smrt æivoga.

Prije negoli srce progovori, neka mu razum - izda dozvolu.

Ako si sretan pa te nitko i niπta nije dokrajËilo, uËinit Êe to - vrijeme.

Ako, ËitajuÊi knjigu, ne proËitaπ i auktora, izgubio si - vrijeme.

Grupe postaju rupe kroz koje se zajedniπtvo - prosipa.

MoguÊe je da djela nadæive djelatni-ka, pa tako postane - ”besmrtan”.

Stanko RADIΔ

APETIT- Vaπ muæ ima veoma dobar apetit!- Ah, nije to niπta! Da ga tek vidite kad je gladan!

VIŠE OD NOGOMETASupruga se napokon potuæi muæu:- Viπe voliπ taj nesretni nogomet negoli mene!- Je, draga, ali te zato puno viπe volim od atletike, plivanja i tenisa!

DA SE IGLA ČUJE- A sada morate biti tako tihi da se Ëuje igla kad padne! - uËitelj Êe djeci koja su tako utiπala koju minutu, nakon Ëega se jedno javi:- Pa, kad Êete viπe pustiti tu iglu da padne, gospodine uËitelju!

- Zaπto mi imamo zdravstveni, a naπi ga roditelji nisu imali kad su bili naπih godina?- Zato πto nisu imali ovakvih ministara!

Petar Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVATSKOM - Nakon uvoda općenito o sve-tištima i hodo-čašćima, na 280 str. tekstom i slikama u boji pisac nas vodi kroz 107 mari-janskih svetišta ne samo diljem Hrvatske nego i drugim krajevi-ma gdje žive Hrvati, s nad-nevcima glav-nijih slavlja u njima, a na kraju donosi ukratko obrađene marijanske svetkovine, blagdane i spomendane s kalendarom marijanskih slavlja u hrvatskim marijanskim svetištima - 140 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel/faks (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

Fra Ante Vukušić - STOPAMA MISI ONARA U AFRICI - Nekadašnji afrički misionar na 100 stranica opisuje posjet franjevcima i franjevkama koji žive i rade u DR Kongo, s trojicom redovničke braće da bi jedni vidjeli kako se ”gorušičino zrno razvija”, a drugi posjetili Afriku i vidjeli ”kako se živi i radi u misijama”. Uz brojne fotografije donosi zgode s putovanja, poučava o misijama i predstavlja afrički kontinent, posebno Kongo i njegove običaje. - Narudžbe: Fra Ante Vukušić, Bana Mažuranića 3A, 22000 Šibenik.

Don A. Bavčević - VANJSKO PONAŠANJE VJERNIKA NA SV. MISI - Na 16 stranica donesene su pripomene o ponašanju prije mise, o ulasku u crkvu, o ponašanju za vri-jeme mise, neke napomene o ponašanju u tijeku mise i u vezi s misom. - Narudžbe: Svetište Vepric, 21300 Makarska, tel. (021) 616-336.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 2/2013. - 77

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s foto-grafijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NA ŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - 40 kn.P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kruni-cu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

MARIJANSKOM HRVATSKOMPetar Lubina, ofm

VODIČ

Prije pola godine izgubila sam dragog oca Stjepana, koji je u 14. godini preživio Bleiburg.

Zahvaljujem mu na svemu što je učinio za nas, odričući se svega da bi nas školovao i izveo

na pravi put.Ljiljana

13. siječnja prošlo je 10 godina od smrti moje drage sestre

MLADENKE KIKIĆ r. IvaniševićUvijek si u našim mislima i molitvama.Tvoja sestra Franka, nećakinje i nećaci

21. siječnja navršila se godina otkako se Gospodinu preselio naš dragi suprug i otac

IVAN ŠIMIĆDok ti zahvaljujemo na ljubavi, pažnji i vjernu

suputništvu, preporučujemo te Gospodinu i njegovoj ljubavi!

Supruga Marija i sin Marijo

1. veljače navršava se 13 godina otkako se Gospodinu preselila naša draga

MARIJA MILARDOVIĆU molitvi iščekujemo ponovni susret pred

licem Očevim.Sinovi Ivan, Ante, Stipe, Mate i Branko te kćeri Nada

i Jasna s obiteljima

18. veljače navršile su se tri godine otkako je u Gospodinu usnula naša draga

JANJA KOSORPreporučujemo te Božjoj dobroti, da u blaženstvu

njegovu budeš jaka i vječno mlada!Suprug Ante, sin Hrvoje s obitelji, kćeri Anamarija

i Katarina

U spomen MILE TOMLJENOVIĆ

(20. veljače 2008. - 20. veljače 2013.)Vjerujemo da uživaš milinu u Domu Gospodnjem.

Moli za nas koji smo još na Križnom putu. Svaki dan s tobom u molitvi

Tvoji najmiliji

26. veljače navršilo se 12 godina otkako je u vječnost prešao naš dragi

ŽELJKO LJUBIĆNeka ti Gospodin bude milosrdan i dobrostiv!

Do ponovnog susreta pred licem Očevim, na tebe misle i za tebe mole tvoji:

Majka Mara, otac Mirko, brat Stipe i sestra Ines s obitelji

U spomen na svoje pokojneJOSIPA i ANU BUBALO

kao i MARCELA CINDRIĆAmjesto cvijeća na grob šaljem dar za ”Mariju”.

Kćerka Marija

78 - ”MARIJA” 2/2013.

s p o m e nz a h v a l e

Ljerka Petrović, Rijeka: Dobroj Majci zahvaljujem na svemu i pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; Marija Vivoda, Umag: Majko Božja, na svemu ti hvala! Brani mene i sve moje najdraže, uz dar; - Marija Periškić, Stari Mikanovci: Nebeska Majko, hvala ti na tolikim milostima! Čuvaj i vodi mene i moju obitelj, uz dar; - Dragica Kokot, Koprivnica: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i svim moji-ma, uz dar; - Marijana Marević ž. Jakovljeva, Staševica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu i preporučujem zdravlje svoje obitelji, uz dar; - Vesna Blatančić, Podaca: Gospe moja, hvala ti na svemu! Vodi i dalje mene i sve moje, uz dar; - Pavica Pačarić, Osijek: Hvala ti, Majko Marijo, na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Mandica Meštrović, Pag: Gospi od Staroga Grada zahvaljujem na svim milostima i njoj izručujem sebe i svoje najmili-je, uz dar; - Katica Kovačević, Velika Gorica: Hvala ti, dobra Majko, na svemu! Čuvaj i vodi mene i sve moje, uz dar; - Marija Marević ž. Srećkova, Staševica: Gospi zahvaljujem na svemu i preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Pjero Mladineo, Komiža: Gospi zahvaljujem na svim milostima i njezinoj zaštiti prepo-ručujem sebe i svoje najdraže, uz dar; - Zdravka Klarić, Bad Homburg: Hvala nebeskoj Majci na svemu! Nek i dalje čuva i brani mene i moje, uz dar; - Katica Tumpak, Martinska Ves: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Marija Kušurin ž. Ivičina, Staševica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu i preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Anka Mustać p. Gojka, Privlaka: Gospe moja, na svemu ti hvala! Budi na pomoći meni i svim moji-ma, uz dar; - Nedjeljka Radošević, Zadar: Hvala ti, Gospe, na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Anđa Lukač, Zagreb: Nebeskoj majci zahvalju-jem na svemu i pod njezino okrilje stavljam svoju obi-telj, osobito mlade, uz dar; - Branka Bartolić, Karojba: Majko Božja, hvala ti na svemu! Bdij nada mnom i mojima, uz dar; - Studa Mateljak, Staševica: Gospi zahvaljujem na svemu i preporučujem sve svoje naj-milije, uz dar; - Elvira Kuzma, Karojba: Hvala ti, Majko Marijo, na svemu! Vodi i čuvaj mene i sve moje, uz dar; - Anto Grgić, Škofjaloka: Zahvaljujem Gospi Komušanskoj na svim milostima i njezinoj majčinskoj dobroti preporučujem sebe, suprugu i kćerke s njiho-vim obiteljima, uz dar; - Anđa Franjić, Zagreb: Zahvalna Majci Božjoj na svim milostima, njoj preporu-čujem cijelu svoju obitelj, uz dar; - Anica Grbić, Vetovo: Majko Božja, veliko ti hvala! Čuvaj i vodi mene i sve moje, uz dar; - Nevenka Mateljak, Staševica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu i preporuču-jem sebe i sve svoje, uz dar; - Ana Grubišin, Tribunj: Gospe moja, hvala ti na svemu! Pod tvoje okrilje stav-ljam sebe i sve svoje, uz dar; - Anica Zorić, Sesvete: Hvala ti, Majko, na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 2/2013. - 79

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima prima-ti ”Mariju”, po: - 10 kn: Iva Vrljičak, Krivodol; Sestre Srca Isusova, Otočac; Dragi Kuzmičić, Zastražišća; Anka Bošnjak, Lovreć; Mirjana Babajko, Ist; Ana Jurčić, Cerna; Nevenka Tikvić, Koprivnica; Zorka Kopjarević, Velika; - 20 kn: Stipo Benak, Branjin Vrh; Marija Dokuzović, Dubočac; Vesna Tomaić, Jastrebarsko; Štefica Matković, Osijek; Josip Rajčić, Split; - 30 kn: Vinko Pavlović, Koprivnica; Katarina Veseli, Slavonski Brod; Milan Bartolić, Karojba; Aleksandar Petroci, Zagreb; Jasna Čizmić, Dugi Rat; Matija Mikuš, Zagreb; Ljubica Zvornik, Prelog; Stjepan Cikač, Koprivnica; Ljubica Mrvica ž. Miljenkova, Šibenik; Malgorzata Brigić, Tučepi; Marija Hrabrić, Baška; Dijana Mijačika, Tučepi; Julijana Popić, Vapovo; Janja Koščak, Oštrice; Neda Šegović, Kneginec; Zorka Ćelić, Kula Norinska; Viktorija Ežbegović, Osijek; Grgica Belačić, Farkaševac; Đurđica Hočevar Medvedovski, Jastrebarsko; Jozo Baćak, Stobreč; Stanislava Grgić, Rijeka; Marta Šušak, Osijek; Neda Barčot, Vela Luka; Jasenka Babić, Zagreb; Arsenija Kratofil, Hrvatski Leskovac; Kata Stojanović, Cerna; Joso Bojčić, Split; Mato Batorović, Ilok; Anka Dolančić, Belišće; Ivan Milas, Opatovac; Ivo Jelčić, Krvavac; Marija Ciglarić, Mačkovec; Ljiljana Britvić, Split; Damira Šimić, Tučepi; Stanka Vidas, Rijeka; Anka Sofić, Makarska; Irma Radić, Sumartin; Vinka Čagalj, Zagvozd; Marija Čondić Begov, Svib; Blaženka Vukušić, Katuni; Mirjana Damiš, Mačkovec; Margareta Damiš, Mačkovec; Agneza Tordinac, Tordinci; Jela Šarić, Nuštar; Neda Gujinović, Metković; Ana Marenić, Novska; Dragica Radoš, Dubrovnik; Marija Burek, Beketinci; Josip Vuletić, Dobranje; Mila Roso, Makarska; Marija Lautar, Tršće; Slavica Mihaljković, Mačkovec; Snježana Lipić, Sveta Marija; Ana Babić, Makarska; Marica Radman, Zagreb; Ema Dončić, minj; Franca Jemrić, Cerna; Mirjana Brlić, Zagreb; Marija Barberić, Bjelovar; Martin Cvitan, Tribunj; Eva Konjevod, Šiškovci; Nevenka Žižić, Otok; Ružica Fran, Jastrebarsko; Milenka Vukušić, Prpuša; Gordana Biskupović, Split.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Pretplatnici i čitatelji, Bol na Braču: Preporučujemo sebe i sve svoje mile i drage zaštiti sv. Josipa i bl. Djevice Marije, da nam i dalje budu u pomoći, uz dar; - Dragica Jukić, Otok: Gospe Sinjska, pod tvoje okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Marija Gnječ ž. Dragina, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje duše i tijela svoje obitelji, uz dar; - Anđelko Šestić, Tučepi: Dobra Majko, budi i dalje majka mojoj obitelj, uz dar; - Dragica Škrobo, Makarska: Tebi, nebeska Majko, pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Dražana Gnječ Vladina, Staševica: Preporučujem Gospi zdrav-lje svoje i svojih milih i dragih, uz dar; - Bosiljka Granić, Promajna: Gospi preporučujem zdarvlje svoje obitelji, da i dalje bdije nad nama, uz dar; - Jagoda Musulin, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje duše i tijela, svoje i svih svojih, uz dar; - Dubravka Kalac Mihelić, Slivnica Donja: Gospi od Zdravlja preporučujem sebe i svoju obitelj, da nas čuva; - Ljilja Marević, Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem zdravlje svoje i svih svojih, uz dar; - Jasminka Kovačić, Čakovec: Majci Božjoj pod okrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Anđelka Šimundić, Dugi Rat: Nebeska Majko, bdij nada mnom i mojom obitelju, uz dar; - Ana Klinac Mirova, Staševica: Gospi u čast, a za zdravlje svoje obitelji, za širenje ”Marije” šaljem dar; - Nada Brumnić, Pazin: Majko Božja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Goga Marević, Staševica: Gospi prepo-ručujem sebe i svoje najmilije, da nas čuva, uz dar; - Božica Žgela, Appenzell: Nebeskoj Majci preporuču-jem svoju obitelj, osobito sina Dubravka, da mu bude u pomoći u školi, uz dar; - Mira Marević Jozina, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje obitelji, osobito sina, uz dar; - Stanislava Valčić, Preko: Gospi preporučujem sebe i svoju obitelj, da nas i dalje čuva, uz dar; - Silvija Musulin ž. Ivičina, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje duše i tijela svoje obitelji, uz dar; - Branimir Maričić, Čavle: Gospi izručujem pod zaštitu sebe i sve svoje, uz dar; - Jelena Dropulić, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i cijele obitelji, uz dar; - Marija Pirija Kovačić, Samobor: Pod Marijino okrilje stavljam sebe i sve svoje drage, uz dar; - Branka Bičić, Sukošan: Gospi pod okrilje stavljam sebe i svoje najdraže, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Kamen spoticanja (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41”Idi pa i ti Ëini tako” (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Marijina vjera i Gospodinovo prikazanje (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Drugovi i druge udruge (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Gospin vlasak (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Govor Neba (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Petar »asni o Djevici Mariji (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52NneobiËan susret (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Gospine zaruke (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Od æene bî roen (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Otkad su hrvatske knjiæevne veze s Gospom Lurdskom? (P. Marin) . . . . . . . . . 60Marijanska Slavonija na filmu (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62U sredini (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64Marijina zemlja (S. VrankoviÊ-Sacerdos) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Æivot je borba (S. Dragun) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Bog nas uvijek ljubi (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70Svjetlo na prosvjetljenje naroda (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72Treba strpljenja (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 16. SIJE»NJA 2013.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

80 - ”MARIJA” 2/2013.

Maπa ©unjiÊ (+5. VIII. 2012. - Staπevica); - Ninoslav LovËeviÊ (+25. XI. 2012. - Zagreb); - Stipe BudroviÊ (+27. XI. 2012. u 74. - Hvar); - ». s. Agneza Franciska Malek, DSM (+28. XI. 2012. - Zagreb); - Andrija KneæeviÊ, otac Ë. s. Rozaline (+7. XII. 2012. u 90. g. - »ardak); - Ana LeπiÊ, majËa Ë. s. Ljubomire (+8. XII. 2012. - PeÊine); - Mato MarkeπiÊ, brat fra Lukin (+8. XII. 2012. u 77. g. - Ripci, Rama); - Prof. –uro RajkoviÊ, otac sveÊenika Ivana (+10. XII. 2012. - Petrovaradin); - Iko JukiÊ GrgiÊ (+11. XII. 2012. - RunoviÊi); - Mara ZeliÊ (+13. XII. 2012. - Imotski); - Kreπo ©imiÊ (+15. XII. 2012. u 84. g. - Imotski); - Ana MareviÊ æ. Jurina (+16. XII. 2012. u 83. g. - Podrujnica, BagalovÊ); - Ivan Patrlj (+18. XII. 2012. - Podbablje Gornje); - O. Benko Horvat, OFM (+19. XII. 2012. u 75. g. - Varaædin); - Ivan LjubiËiÊ IvaÊ (+20. XII. 2012. - RunoviÊi); - Vlade BreËiÊ (+23. XII. 2012. - Imotski); - Stojanka Prgin (+24. XII. 2012. - Prhovo); - Mons. Antun Jarm (+23. XII. 2012. - –akovo); - Mila Zlata JukiÊ RujiÊa (+26. XII. 2012. - Zadar-RunoviÊi); - VlË. Stjepan Biuklija (+28. XII. 2012. - Osijek-–akovo); - Nevenka BeziÊ BoæaniÊ (+29. XII. 2012. - Split); - Tonka VodanoviÊ (+29. XII. 2012. u 88. g. - Bol); - Vlade NasiÊ (+31. XII. 2012. - Karakaπica, Sinj); - Olga »arapina ud. Tomislava (+2. I. 2013. u 82. g. - ©iroki Brijeg); - ». s. M. Cecilija od Bezgreπnog zaËeÊa (Maria Mikac), KBSI (+1. I. 2012. - Zagreb); - Vjenceslav Venco Perkov (+2. I. 2012. - Split-Prhovo); - Dr. don Ivo StipiËiÊ (+2. I. 2013. u 79. g. - Gornji Humac-Frankfurt); - Mons. dr. don Vojko Devetak (+5. I. 2013. u 97. g. - ©ibenik); - Ante BuljeviÊ, brat fra Ivanov (+7. I. 2013. - Vrboska); - Filip VuletiÊ-AntiÊ (+9. I. 2013. u 86. g. - Vrlika); - Mara MrkonjiÊ MaÊina Petrovuπa (+10. I. 2013. - Zmijavci); - Miho TodoriÊ (+10. I. 2013. - Zmijavci); - Pera GrubiπiÊ (+12. I. 2013. u 84. g. - Trilj); - ». s. Anastazija VarvodiÊ (+13. I. 2013. - Zagreb); - Marko TadiÊ - ©utra, brat Ë. s. Marine (+14. I. 2013. - Otok).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Prikazanje Isusovo u hramu (Giotto di Bondone)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe Lurdske u Spilicama, æupa Staπevica

STAŠEVICA

Gospa LurdskaU Spilicama, zaselku æupe Staπevica, nalazi se crkva Duha Svetoga i Gospe Lurdske. Jednostavna je to jednobrodna paËetvorina trokutasta zabata sa sakristijom kraj oltarnog prostora, s natkrivenim predvorjem ispred i modernim zvonikom koji izrasta kraj njega.Kad su mjeπtani Crpala, Spilica i GnjeËa uoËi Duπnog dana (2. stu-denoga) doπli g. 2001. urediti svoje grobove, meu njima se rodila zamisao kako bi bilo dobro na gro-blju sagraditi i crkvu, barem malu. Za to su se posebno zagrijali Josip PleÊaπ i Stipe DropuliÊ te se dali na posao. Uskoro je oblikovan za to i poseban odbor. Na Ëelu s Kriæanom RonËeviÊem u nj su uπli Jure i Stipe DropuliÊ, Draæen GnjeË, Josip PleÊaπ, Mirko i Nedjeljko RonËeviÊ, Petar ©iljeg te Stipe i Zoran ©unjiÊ. Narod kaæe, kad se bratska srca sloæe, da i olovo plivati moæe. Tako se dogodilo i sa zamiπlju o crkvi na Spilicama. ZajedniËkim snagama brzo se mogla zapaziti i izdaljega. Sagraena je od opeka s betonskim kosturom, a natkriveno otvoreno predvorje na stupovima izraeno je od betona. Duga je 12, a πiroka 8 i visoka 5,5 m. Jednostavan, 10 m visok zvonik, otvoren je i uzak

poput preslice, s jednim zvonom, nad kojim se izdiæe vitki oveÊi metalni kriæ. U zvonik, ureπenu velikim satom, 20. kolovoza 2004. postavljeno je i 270 kg teπko zvono. Elektrificirano je i zvoni na elektroniËki pogon. Na njemu je tekst: ”Crkva Svetoga Duha i Gospe Lurdske”. Vjernici su, naime, htjeli nastaviti tradiciju πtovanja Duha Svetoga i Gospe Lurdske, kako je dugo bilo i u staroj crkvi Svih sve-tih na Bristi.Gradnja crkve zapoËela je prema nacrtu ing. arh. Ivana VuliÊa iz Splita 19. listopada 2002., a zidarski radovi zavrπili su za svega 72 dana. Po izgradnji, darovima vjernika iz inozemstva i iz domovine nastav-ljeno je malo-pomalo ureivanje unutarnjosti i okoliπa. Crkva je tako obloæena fino klesanim kamenom, a na uglu navrh proËelja nasuprot zvoniku diæe se kip Anela Ëuvara. Kao da bdije nad grobovima pokoj-nika! Kraj crkve je, naime, groblje za zaselke Crpala, Spilice i GnjeËe. U jeku πirenja πtovanja Gospe Lurdske, u crkvi na Bristi sagraen je g. 1913. i njezin oltar sa πpiljom i kipovima Gospe i male sv. Bernardice na njemu. Nakon toga u æupi je nastavljeno sveËanije slavljenje blagdana Gospe Lurdske. Izgradnjom nove Gospine crkve na Spilicama, vjernici Staπevice to nastavljaju u njoj. Gospi Lurdskoj u Ëast æupa je g. 2012. objavila i VjenËiÊ Gospe Lurdske, priruËni molitvenik.