vs karlobag-gp-text rev1 - crnovrilo.hr · - pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata...

CITEH d.o.o. M. Krleže 8 51000 RIJEKA

OIB:89896406450

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA IZDAVANJE DOZVOLE

Investitor: CRNO VRILO d.o.o. Obala Vladimira Nazora b.b. 53288 Karlobag

Naručitelj: CRNO VRILO d.o.o. Obala Vladimira Nazora b.b. 53288 Karlobag

Građevina: VODOSPREMA KARLOBAG V=1.000 m3

Mapa: MAPA BR. 1. Vrsta projekta (razina i struka): GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

Zajednička oznaka projekta: CVK 0100/01/2018 Broj projekta: GGP 0100/01/2018 Glavni projektant: MILAN MARNAC, dipl.ing.građ. Projektant: MILAN MARNAC, dipl.ing.građ. Suradnici: Direktor: MILAN MARINAC, dipl.ing.građ. Mjeto i datum: Rijeka, travanj 2018.

POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA MAPA BR. 1 GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

• Izrada: CITEH d.o.o. Rijeka Projektant: Milan Marinac, dipl.ing.građ.

MAPA BR. 2 GEODETSKI PROJEKT

• Izrada:Ured ovlaštenog inženjera geodezije Projektant: Marijan Vlainić, dipl.ing.geod.

MAPA BR. 3 ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT

• Izrada: I.M.EL. d.o.o. Rijeka Projektant: Marjana Ivković, dipl.ing.elekt.

Izradio: CITEH d.o.o. Rijeka Miroslava Krleže 8 51000 Rijeka


Mapa: MAPA BR.1

Vrsta projekta (razina i struka): GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

Zajednička oznaka projekta: CVK 0100/01/2018

Broj projekta: GGP 0100/01/2018

I OPĆI DIO

Mjesto i datum: Rijeka, travanj 2018.



Mapa: MAPA BR.1




1. SADRŽAJ MAPE


GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT CITEH d.o.o., RIJEKA Broj projekta: GGP 0100/01/2018 Miroslava Krleže 8 ZOP: CVK 0100/01/2018 51 000 Rijeka

VODOOSPREMA KARLOBAG V= 1.000 m3 Sadržaj projekta

Stranica 1

SADRŽAJ PROJEKTA Glavni građevinski projekt - Vodosprema Karlobag V=1.000 m3

Naslovna strana

Popis mapa glavnog projekta

I OPĆI DIO

1. Sadržaj mape 2. Opći prilozi

• Izvadak iz sudskog registra • Imenovanje glavnog projektanta • Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva • Izjava o izvršenoj provjeri cjelovitosti i međusobne usklađenosti dijelova

glavnog projekta • Izjava projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s dokumentom

prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje građevinska dozvola • Izjava projektanta hidrotehnike o usklađenosti projekta s odredbama posebnih

zakona i drugih propisa • Izjava projektanta konstrukcije o usklađenosti projekta s odredbama posebnih

zakona i drugih propisa • Izjava o primjeni tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite na radu • Posebni uvjeti

II TEHNIČKI DIO

1. Tehnički opis 2. Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti 3. Program kontrole i osiguranja kvalitete 4. Prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu 5. Prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite od požara

III NACRTI

1. SITUACIJE

1.1 Situacija MJ 1:200

2. TLOCRTI MJ 1:100

2.1 Tlocrt na koti -2,00 m 2.2 Tlocrt na koti +1,50 m 2.3 Tlocrt na koti +3,30 m 2.4 Tlocrt krovnih ploha

3. PRESJECI MJ 1:100

3.1 Presjeci A-A i A1-A1 3.2 Presjek B-B 3.3 Presjek 1-1 3.4 Popis slojeva

GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT CITEH d.o.o., RIJEKA Broj projekta: GGP 0100/01/2018 Miroslava Krleže 8 ZOP: CVK 0100/01/2018 51 000 Rijeka

VODOOSPREMA KARLOBAG V= 1.000 m3 Sadržaj projekta

Stranica 2

4. PROČELJA MJ 1:100

4.1 Pročelja vodospreme

5. MONTAŽNI PLANOVI MJ 1:25

5.1 Montažni plan hidromehaničke opreme - tlocrt 5.2 Montažni plan hidromehaničke opreme – presjek

6. DETALJI

6.1 Sheme bravarije MJ 1:50 6.2 Kose stepenice MJ 1:25 6.3 Sheme ograde podesta MJ 1:20 6.4 Detalj oslonca cjevovoda MJ 1:10 6.5 Detalj ventilacije MJ 1:10 6.6 Detalj upojnog bunara MJ 1:50 6.7 Detalj vanjske ograde s vratima MJ 1:25 6.8 Shematski prikaz zasunskih okana ZO-1 i ZO2



Mapa: MAPA BR.1




2. OPĆI PRILOZI


RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA

kojim se ovlašteni inženjer građevinarstva Milan Marinac, dipl.ing.građ. imenuje za

Glavnog projektanta građevine:

Naručitelj : CRNO VRILO d.o.o.

Obala Vladimira Nazora b.b., Karlobag

Građevina : VODOSPREMA KARLOBAG V=1.000 m2

Mjesto gradnje: KARLOBAG, k.č. 130/1, k.o. Karlobag

Razina projekta : GLAVNI PROJEKT

Vrsta projekta : GRAĐEVINSKI PROJEKT

Zajednička oznaka projekta:

CVK 0100/01/2018

Oznaka projekta: GGP 0100/01/2018

OBRAZLOŽENJE

Imenovani ima visoku stručnu spremu (VSS-Diploma br. II-336 od 15.11.1984.), položen

stručni ispit 12.12.1989. godine (Uvjerenje klasa:133-04/89-01/812, Ur.br. 531-02-2-89-1,

redni broj:153 od 05.02.1990. godine) i Ovlašteni je inženjer građevinarstva upisan u

Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva pod rednim brojem 430 (Rješenje klasa: UP/I-

360-01/99-01/430, Ur.br. 314-01-99-1 od 25. Rujna 1999. godine).

Karlobag, siječanj 2018.

Za Investitora:

Na temelju članka 52. Zakona o prostornom uređenju (NN RH br. 153/13) se daje

IZJAVA

O IZVRŠENOJ PROVJERI CJELOVITOSTI I MEĐUSOBNE USKLAĐENOSTI DIJELOVA GLAVNOG PROJEKTA

kojom se potvrđuje da je obavljena provjera cjelovitosti i međusobne usklađenosti dijelova slijedećeg Glavnog projekta:


Obala Vladimira Nazora b.b., 53288 Karlobag




Zajednička oznaka i broj projekta:

CVK 0100/01/2018 GGP 0100/01/2018

Rijeka, travanj 2018.

Glavni projektant: ________________________

Milan Marinac, dipl.ing.građ.

Na temelju članka 127. Zakona o prostornom uređenju (NN RH br. 153/2013.), daje se sljedeća

I Z J A V A P R O J E K T A N T A Da je predmetni GLAVNI PROJEKT za ishođenje GRAĐEVINSKE DOZVOLE za građevinu - zahvat u prostoru:

Investitor:

CRNO VRILO d.o.o.



Zajednička oznaka projekta:

Broj projekta:

CVK 0100/01/2018

GGP 0100/01/2018 izrađen je u skladu s dokumentom prostornog uređenja:

Naziv dokumenta:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KARLOBAG (Županijski glasnik 3/04 od 28.01.2008.)

ODLUKA O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KARLOBAG (Županijski glasnik 12/10 od 18.06.2010.)

te da su u idejnom projektu poštivane odredbe navedenih planova i pripadajućih mjera za provođenje.


Projektant: _________________________ Milan Marinac, dipl.ing.građ.

Na temelju Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (Narodne novine br. 98/1999.), izdaje se slijedeća:

IZJAVA PROJEKTANTA HIDROTEHNIKE O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I

DRUGIH PROPISA

Ovlašteni inženjer građevinarstva – projektant:


Oznaka rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera HKIG:

upis u HKAIG pod br. 430 - Rješenje klasa: UP/I-360-01/99-01/430, Ur. br. 314-01-99-1, od 22. 09. 1999.

o usklađenosti projekta građevine:







CVK 0100/01/2018 GGP 0100/01/2018

izrađen u skladu s odredbama vrijedećih zakona i propisa:

- Zakon o prostornom uređenju (NN RH 153/13) - Zakon o gradnji (NN RH 153/13) - Zakon o građevinskoj inspekciji (NN RH 153/13) - Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN RH 69/09, 128/10,

136/12, 76/13) - Zakon o vodama (NN RH 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN RH 92/10) - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN RH 113/08, 88/10) - Zakon o zaštiti od buke (NN RH 30/09, 55/13, 153/13) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH

145/04)

- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke

(NN RH 91/07) - Zakon o zaštiti na radu (NN RH 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti okoliša (NN RH 80/13) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN RH 47/08) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s

hranom (NN RH 125/09, 31/11) - Zakon o kemikalijama (NN RH 18/13) - Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe ... ili koriste opasne

kemikalije (NN RH 68/07) - Zakon o energiji (NN RH 120/12, 14/14) - Pravilnik o kontroli projekata (NN RH 32/14) - Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (SN RH 55/14) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN RH 64/14) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN RH 8/06) Rijeka, travanj 2018.

Projektant: ________________________


Na temelju Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (Narodne novine br. 98/1999.), izdaje se slijedeća:

IZJAVA PROJEKTANTA KONSTRUKCIJA O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I

DRUGIH PROPISA

Ovlašteni inženjer građevinarstva – projektant:


Oznaka rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera HKIG:

upis u HKAIG pod br. 1618 - Rješenje klasa: UP/I-360-01/00-01/1618-01, ur. Br. 314-01-00-2, od 27.06. 2000.

o usklađenosti projekta građevine:







CVK 0100/01/2018 GGP 0100/01/2018

izrađen u skladu s odredbama vrijedećih zakona i propisa:

- Zakon o prostornom uređenju (NN RH 153/13) - Zakon o gradnji (NN RH 153/13) - Zakon o građevinskoj inspekciji (NN RH 153/13) - Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN RH 69/09, 128/10,

136/12, 76/13) - Zakon o vodama (NN RH 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN RH 92/10) - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN RH 113/08, 88/10) - Zakon o zaštiti od buke (NN RH 30/09, 55/13, 153/13) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH

145/04)

- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke

(NN RH 91/07) - Zakon o zaštiti na radu (NN RH 71/14, 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti okoliša (NN RH 80/13) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN RH 47/08) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s

hranom (NN RH 125/09, 31/11) - Zakon o kemikalijama (NN RH 18/13) - Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe ... ili koriste opasne

kemikalije (NN RH 68/07) - Zakon o energiji (NN RH 120/12, 14/14) - Pravilnik o kontroli projekata (NN RH 32/14) - Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (SN RH 55/14) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN RH 64/14) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN RH 8/06) Rijeka, travanj 2018.

Projektant: ________________________


Temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14), daje se slijedeća :

IZJAVA O PRIMJENI TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE NA

RADU kojom se potvrđuje da je obavljen pregled tehničke projektne dokumentacije za građevinu






Zajednička oznaka i

broj projekta:

CVK 0100/01/2018 GGP 0100/01/2018

i da je ona izrađena u skladu s propisima i pravilima zaštite na radu i sadrži potrebna tehnička rješenja za otklanjanje svih opasnosti koje proizlaze iz procesa rada tijekom uporabe građevine. Rijeka, travanj 2018.


Na temelju Zakona o zaštiti od požara (NN RH br. 92/10) izdaje se:

ISPRAVA

O PRIMJENI TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE OD POŽARA

kojom se potvrđuje da je obavljen pregled tehničke projektne dokumentacije za građevinu

Naručitelj : ISTARSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvoi vodoprivredu

Šetalište pazinske gimnazije1, 52000 Pazin





CVK 0100/01/2018 GGP 0100/01/2018

te se potvrđuje da su mjere zaštite od požara primjenjene u njemu izrađene sukladno sa Zakonom o zaštiti od požara, uvjetima iz Lokacijske dozvole, Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara i tehničkim normativima i normama.


Projektant:

_________________________ Milan Marinac, dipl.ing.građ.



Mapa: MAPA BR.1




II TEHNIČKI DIO




Mapa: MAPA BR.1




1. TEHNIČKI OPIS

GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT CITEH d.o.o. , RIJEKA Broj projekta: GGP 0100/01/2018 Miroslava Krleže 8 ZOP: CVK 0100/01/2018 51 000 Rijeka

1. OPĆENITO

Lokacija vodospreme “Karlobag“ te pripadajućeg pristupnog puta predviđa se na parceli k.č. 130/1 k.o Karlobag (vlasnik Općina Karlobag).

Ovim Glavnim projektom daje se tehničko rješenje s potrebnom dokumentacijom za izgradnju nove vodospreme “Karlobag“. Vodosprema se izvodi u svrhu bolje opskrbe vodom i protupožarne zaštite Karlobaga. Na taj način će se omogućit viši komunalni i životni standard u mjestu i kvalitetniji razvoj cijelog područja u budućnosti.

Sve radnje vezane uz projektiranje i izvođenje planiranog objekta - građevine obavljat će se u skladu s važećim Zakonskim odredbama, važećim prostornim planom područja, Posebnim tehničkim i sličnim uvjetima nadležnih komunalnih poduzeća, službi i dr.

Vodosprema je projektirana kao ukopani armirano-betonski objekt, s dvije odvojene vodne komore i zajedničkom zasunskom komorom. Vodosprema je zatrpana nasipom od zemljanog materijala debljine 120 cm, a ulaz u zasunsku komoru predviđen je u nivou okolnog platoa.

Prilaz do vodospreme izvest će se direktno s postojećeg puta koji vodi do ulaznog platoa postojeće vodospreme. Prilazni put namijenjen je potrebama građenja, servisiranja i nadgledanja objekta te će se njime služiti isključivo službe Investitora, odnosno komunalnog društva koje će upravljati sustavom vodoopskrbe. 2. POSTOJEĆE STANJE

Karlobag se opskrbljuje vodom preko transportnog cjevovoda Baške Oštarije – Karlobag (rekonstruirani lijevano-željezni cjevovod profila Ø 100 mm, duljine 6.000 m), te s druge strane preko postojećeg cjevovoda iz sustava Regionalni vodovod Hrvatskog Primorje – južni ogranak, kojim se voda iz Hrmotina dovodi i do otoka Paga. Ovaj priobalni magistralni cjevovod (čelik Ø 200 mm) vodi iz sustava Hrmotina, te preko vodosprema iznad naselja Cesarica i Ribarica završava u postojećoj vodospremi Karlobag – Laktina glavica zapremnine 500 m3, na koti 92,00 m n.m. 3. FUNKCIONALNO-GRAĐEVINSKO RJEŠENJE

3.1. Namjena objekta i smještaj

Ovim rješenjem predviđena je izgradnja nove vodospreme “Karlobag“ zapremnine V=1.000 m3 sa spojevima na postojeću (staru vodospremu) i na postojeći vodoopskrbni sustav Karlobag.

U novoj vodospremi prikupljat će se i voda iz izvorišta na Velebitu (Crno vrilo i Rudanka) koja se dovodi novim cjevovodima do mora. Na taj način vodoopskrba zone Karlobaga ne bi više bila isključivo vezana na južni magistralni cjevovod Hrmotina kojim se opskrbljuju i otoci Rab i Pag, kada je poznato da tijekom ljetne turističke sezone dolazi do problema u opskrbi vodom, pa čak i do redukcija. Stoga je potrebno izgraditi dva zasunska okna ZO-1 i ZO-2 na dovodnim i odvodnom cjevovodu. Unutar zasunskih okana je potrebno instalirati odgovarajuće fazonske komade i armaturu kojom je moguće izvršiti prespajanja postojeće i novoprojektirane vodospreme.

Radna zapremina VS “Karlobag“ iznosi V= 1.000 m3. Izvest će se dvije vodne komore zapremine svaka po 500 m3 i zajednička zasunska komora. Također će se izraditi tri pomoćne prostorije za smještaj uređaja za kloriranje vode i ostale opreme.

Objekt će visinski biti smješten tako da tzv. "kota donje vode" bude na 92,50 m n.m., a kota preljeva, odnosno "kota gornje vode" bude na 96,50 m n.m. Slijedi da je radna visina vodne komore 4,0 m.

Lokacija VS “Karlobag“ se nalazi sjeveroistočno od naselja Karlobag. Vodosprema je smještena na padini brda, nagnotoj prema sjevero-istoku, udaljena cca 25 m od postojećeg puta. Nagib terena je cca 55 %.


VODOSPREMA KARLOBAG V=1.000 m3 Stranica 2

Vodosprema je vanjskih dimenzija 25,00 m x 11,50 odnosno 17,50 m sa zasunskom komorom, tlocrtne površine 356,08 m2 uključujći i pomoćne prostore. S prednje ulazne strane predviđen je kolni prilaz širine 4,0 m.

3.2. Funkcionalno-prostorno rješenje

Obzirom na radni volumen vodnih komora od ukupno 1.000 m3 i prostorne gabarite koji iz toga proizlaze, te ostale potrebe funkcioniranja objekta tijekom cijele godine, njegovog održavanja, čišćenja i dr., vodosprema će se izvesti kao jedinstvena građevinska cjelina. Zasunska komora je zajednička za obje vodne komore.

Unutar vodne komore konstrukcijsko-pregradnim zidovima će se osigurati strujanje vode cijelom zapreminom vodne komore, od izljeva dovodnog cjevovoda do usisa odvodnog cjevovoda. To se mora osigurati kako ne bi tijekom korištenja u kutnim zonama nastajala tzv. "bakterijska gnijezda" radi nepovoljnog strujanja i miješanja cijelog volumena vode.

Vodna komora će se efikasno ventilirati sustavom ventilacijskih cijevi na pokrovnoj ploči (tipA i tip B).

Dno vodne komore će duž toka strujanja vode biti u blagom nagibu prema udubljenju dna ispod usisa odvoda, gdje će se sakupljati mulj od pranja vodne komore. U tom udubljenju je i početak cijevi za potpuno pražnjenje vodne komore i pražnjenje vode od pranja i ispranog materijala.

Zasunska komora sadrži dovodno-odvodne cijevi, preljev i ispust. Iz zasunske komore, kroz gornji otvor, odgovarajućim stepenicama moći će se sići u vodnu komoru. Na otvor će se ugraditi pomična providna stijena kako bi se smanjilo vlaženje prostora zasunske komore. Zasunska komora je visinski podijeljena u dva dijela. Gornji dio ima podest u visini vanjskog ulaznog platoa. Preko njega ulazi servisno osoblje. Također, preko njega će se moći transportirati sva hidromehanička oprema dovezena lakim teretnim vozilom. Unutar zasunske komore oprema će se prenositi odgovarajućim jednotračnom ručnom dizalicom nosivosti 5 kN.

Zasunska komora će imat na pročelju ventilacijske prozore iznad vratiju pokrivene sigurnosnim žaluzinama.

U donjem dijelu zasunske komore (ispod nivoa ulaznog terena) smješteni su dovodni i odvodni cjevovodi, ispust i preljev, sa svim armaturama za upravljanje radom VS “Karlobag“. Silazak osoblja omogućen je odgovarajućim armirano-betonskim podestima i inox stepenicama.

U ovoj fazi vodosprema VS “Karlobag“ nema uređaja koji zahtijevaju znatnu opskrbu električnom energijom, te je predviđeno napajanje strujom za osvijetljenje, za mjerno-regulacijsku opremu, telemetrijsku opremu, odvlaživač i utičnice (P=5 kW).

3.3. Konstrukcija građevine

Uobičajeno za ovakvu vrstu građevina, konstrukcija će biti potpuno armirano-betonska. Tlocrtni oblik objekta je izlomljeni pravokutnik, primjeren funkcionalnim zahtjevima i raspoloživoj građevinskoj parceli.

Vodne komore će biti većim dijelom ukopane ispod nivoa terena i potpuno zatrpane zemljanim nasipom debljine do 1,2 m koji služi kao toplinska izolacija za održanje konstantne temperature vode. Zasunska komora je donjim dijelom ispod nivoa terena, a na pokrovnoj ploči je također zemljani nasip debljine cca 0,80 m. Vidljivi ostaju prednje pročelje i dijelovi bočnih pročelja zasunske komore.

Vodna komora mora biti potpuno vodonepropusna, pa će ploča dna i zidovi biti armirano-betonski debljine min. 35 cm, a pokrovna ploča 25 cm. Korišteni beton za armirano-betonske zidove i ploče je razreda tlačne čvrstoće C30/37 i razreda izloženosti XC2.

Predviđeno je da pokrovna ploča, na kojoj će biti zemljani nasip kao toplinska izolacija, bude poduprta vanjskim i unutarnjim nosivim zidovima. Unutarnji nosivi zidovi služit će za usmjeravanje strujanja vode kroz cijeli prostor.



Zasunska komora će biti potpuno armirano-betonska konstrukcija. Unutarnji arm.-bet. podest u visini vanjskog ulaznog platoa će biti nosivosti do 20 kN. O krovnu konstrukciju ovjesit će se kranska staza za ručnu dizalicu nosivosti cca 5 kN, odnosno maksimalne težine najteže armature, fazonskog komada ili cijevi. Predviđeno je oblaganje vidljivih vanjskih površina zidova zidanim kamenom u skladu s lokalnom arhitekturom.

Pomoćne prostorije za smještaj opreme za kloriranje te ostale potrebne opreme i rezervinh dijelova čine tri prostorije dimenzija 2,0 x 3,0 m. Ovaj prostor je smješten uz zasunsku komoru na koti gornjeg podesta.

3.4. Hidromehanička i ostala oprema objekta

Hidromehanička oprema koja se ugrađuje u zasunsku komoru VS “Karlobag“ je prilagođena optimalnom radu vodospreme i njenih cjevovoda.

Dovod vode u VS “Karlobag“ će biti na koti 92,65 m n.m. u zasunskoj komori. Svi cjevovodi unutar zasunske komore se izvode od nehrđajućeg austenitskog čelika X5 CrNi18 10 (DIN 17441)=W.Nr.1.4301=AISI 304. Spajanje armatura s cjevovodima se izvodi prirubničkim spojevima.

U vodospremi “Karlobag“ izvest će se dva dovodna cjevovoda, jedan profila Ø 200 mm a drugi profila Ø 100 mm. Na oba dovodna cjevovoda se ugrađuje hvatač nečistoća (Ø 200 mm i Ø 100 mm), ručni zasun (Ø 200 mm i Ø 100 mm), induktivni mjerač protoka (Ø 150 mm i Ø 800 mm) i nepovratni ventil s kuglom (Ø 200 mm i Ø 100 mm). Izljev u vodnu komoru je izveden pomoću kutnog izljevnog ventila s plovkom. Na dovodnim inox cjevovodima Ø 200 mm i Ø 100 mm ugrađuje se po jedan ventil Ø 25 mm za uzimanje vode za uzorkovanje.

U zasunskoj komori se izvodi jedan odvodni cjevovod za opskrbu u smjeru Karlobaga. Na svakoj odvodnoj grani je predviđen po jedan ručni ventil Ø 200 mm te jedan ručni zasuni profila Ø 200 mm i induktivni mjerač protoka profila Ø 150 mm na zajedničom odvodnom cjevovodu.

Za funkcioniranje vodnih komora potrebne su ispusne cijevi na dnu i preljevne cijevi na koti max. vode. Cjevovodi se u zasunskoj komori spajaju u jedan, koji će se izvesti iz VS do upojnog bunara koji se nalazi unutar ograđenog prostora. Završetak cjevovoda se izvodi pomoću “žabljeg poklopaca”.

Pri eventulanom ispuštanju veće količine vode treba paziti da ne nastanu štete nizvodno od ispusne glave. Ispusna cijev s dna vodne komore ima svaka zasun Ø 200 mm na ručni pogon. Na svaku ispusnu granu postavit će se u zasunskoj komori mjerna cijev za pokazivanje trenutnog nivoa vode u vodnoj komori, providna i graduirana.

Na dnu zasunske komore postavit će se odgovarajuća podna rešetka za prihvat i odvođenje procjedne vode. Spojit će se na vanjski odvod.

Zasunska komora se oprema ručnom jednotračnom dizalicom tako da se sve armature i fazonski komadi mogu transportirati dizalicom nosivosti 5 kN. U vodnim komorama se postavlja kuka od nehrđajućeg čelika profila Ø 18 mm za vješanje ručne dizalice nosivosti 5 kN.

Zasunska komora se odvaja od vodnih komora pomoću aluminijskih kliznih stijena dimenzija 200x180 mm.

Za svladavanje visinskih razlika u objektu izgradit će se inox stepenice koje se oslanjaju na armirano-betonska podeste. Sva zaštitna ograda se izvodi od cijevi profila Ø 50 mm, također od nehrđajućeg čelika. Svi podesti s kojih je moguć pad u dubinu ogradit će se propisnom ogradom. Stepenice za silazak u vodne komore se izvode kompletno od nehrđajućeg čelika kvalitete 304.

Sva bravarija na otvorima pročelja i u objektu: vrata, ventilacijske žaluzine, ostakljena stijena i dr., predviđena je od eloksiranog ili plastificiranog aluminija, završne nijanse u skladu s prirodnom bojom kamena na pročeljima.



4. OBRADA GRAĐEVINE I OKOLIŠA

4.1 Unutarnja obrada prostorija

Unutarnje površine dna i zidova vodne komore premazuju se u tri sloja vodonepropusnim premazima na bazi kvarcnog pijeska s potrebnim atestom za korištenje u vodama za piće. Stropna površina vodne komore se premazuje istim premazom.

Unutarnji zidovi i podgledi zasunske komore se žbukaju i bojaju vodootpornom bojom. Ulazni podest se oblaže podnim protuklizajućim pločicama. Dno zasunske komore se obrađuje zaglađenim cementim mortom, u nagibu prema podnoj rešetki slivnika.

Sve cijevi, posebno skretanja, unutar zasunske komore poduprijet će se inox nosačima, sve prema detaljima u nacrtnoj dokumentaciji.

Pomoćne prostorije za smještaj opreme za kloriranje imaju svaka posebna ulazna vrata svjetlog otvora 1,50 x 2,60 m. Podovi će se završno obraditi protukliznim pločicama, a zidovi u cijelosti zidnim pločicama. Stropovi će se grubo i fino žbukati i oličiti bijelom tempera bojom.

4.2 Pročelja i vanjske površine

Vidljive površine prednjeg i bočnih pročelja predviđaju se obložiti autohtonom vrstom lomljena kamena.

Po gornjim rubovima (s tri strane) zasunske komore izvodi se zidić za zadržavanje zemljanog nasipa. Lice će biti od kamena. Profilirani vijenci na vrhu zidića i na vrhu krilnih zidova predviđeni su također od kamena autohtone vrste.

Pored ulaza u zasunsku komoru postavit će se kamena ploča s nazivom objekta i drugim potrebnim podacima. Također, ugradit će se "stalna geodetska točka" i odrediti njena visina.

Bravarija na pročeljima objekta bit će od eloksiranog ili plastificiranog aluminija, završne nijanse u skladu s kamenim pročeljima.

Sve vanjske površine zidova vodne i zasunske komore te pomoćnih prostorija za smještaj opreme za kloriranje koje dolaze pod nasip se odgovarajuće hidroizoliraju sa zaštitom tog sloja od mehaničkog oštećenja. Gornje površine vodne i zasunske komore komore te pomoćnih prostorija za smještaj opreme za kloriranje ispod nasipa, osim hidroizolacije, imat će betonski sloj u nagibu za odvodnju procjednih oborinskih voda.

Nasipi vodnih komora su s prednje strane objekta pridržani s dva armirano-betonska potporna zida (potporni zid TIP 1 i TIP 2). Vanjska lice zidova obloženo su kamenom.

4.3 Uređenje parcele

Parcela VS “Karlobag“ unutar ograde i neposredno do nje će se nakon izgradnje građevine odgovarajuće urediti. Sve prirodne površine i površine svih zemljanih nasipa zasijat će se smjesom odgovarajuće trave za ovo podneblje.

Unutar ograde vodospreme i neposredno uz ogradu planira se sađenje sadnica odgovarajućih stabala, sve prema mjesnim prilikama.

4.4 Vanjska ograda

Cijeli prostor oko VS “Karlobag“ i oko postojeće VS “ Laktina“ ogradit će se zaštitnom ogradom ukupne dužine 210 metara, visine cca 2,0 m. Za ulaz osoblja predviđena su vrata širine 1,0 m, a za vozila kolna vrata širine 3,5 m. Na ogradu će se postaviti odgovarajuća upozorenja radi zaštite objekta.



5. INSTALACIJE GRAĐEVINE

5.1 Opskrba električnom energijom

Vodosprema će se opskrbljivati električnom energijom, potrebnom za rasvjetu, mjerno-regulacijsku opremu, telemetriju, odvlaživač zraka i utičnice (P=5 kW). Ta je prostorija potpuno odijeljena od ostalog prostora zasunske komore da ne bi došlo do vlaženja elektroinstalacija pa tako ima i zasebna unutarnja ulazna vrata. Prema zasunskoj komori postoji ugrađeni prozor radi kontrole i vizualnog kontakta.

U objektu je potrebna električna energija:

• za pogon različite mjerne opreme i prijenos podataka na daljinu dokomandnog centra,

• za unutarnju rasvjetu zasunske komore i elektro-prostorije,

• za vanjsku rasvjetu na zasunskoj komori i okoliša,

• za odvlaživač zraka,

• za utičnice za priključivanje priručnog alata.

Predviđa se potrebna vršna snaga cca 5,0 kW.

Dovod električne energije - energetsko napajanje objekta riješit će se u skladu s uvjetima mjesnog elektrodistribucijskog poduzeća.

Objekt vodospreme će se opremiti odgovarajućom gromobranskom instalacijom i zaštitnim uzemljenjem.

5.2 Mjerno-signalna oprema

Za smještaj sve elektro i slične opreme VS “Karlobag“ predviđena je posebna prostorija. Tako će i uređaji mjerno-signalne opreme biti u njoj.

Objekt VS će se opremiti sljedećom mjerno-signalnom opremom:

• za mjerenje protoka,

• za mjerenje nivoa rezidualnog klora u vodi,

• za pozicioniranje regulacijskih elemenata u VS.

Sva ova i dodatna oprema bit će u skladu sa standardima i tipizacijom u takvim objektima.

5.3 Veza s komandnim centrom sustava

Objekt VS “Karlobag“ će se opremiti odgovarajućim vezama telemetrije i daljinskog upravljanja s komadnim centrom komunalnog poduzeća koje upravlja vodovodom.

Ova oprema će biti u skladu s koncepcijskim postavkama sustava daljinskog upravljanja, telekomunikacija i telemetrije koji je razrađen i većim dijelom i izveden na cijelom području sustava vodovoda.

Daljinske veze bit će u skladu s temeljnim postavkama sustava veza odgovarajućeg operatera i drugih nadležnih ustanova Republike Hrvatske.



6. PRILAZNI PUT

6.1 Trasa

Prilaz do vodospreme je omogućen sa zapadne strane objekta novim prilaznim putem koji se nastavlja na postojeći put koji vodi do ulaznog platoa ispred postojeće vodospreme. Prilazni put je dužine cca 48 m i širine 4 m. Ispred vodospreme predviđena je prilazno-operativna površina koja omogućuje prilaz gređevini vozilima u svrhu redovnog nadgledanja i održavanja.

Prilazni put i pristupni plato izvedeni su u nasipu koji je osiguran armirano-betonskim potpornim zidom (TIP 1). Potporni zid je ukupne duljine 48 m (44 m + 4 m), a visina mu se kreće od 1,90 m do 4,90 m. Vanjsko lice zida obloženo je kamenom. Na kruni potpornog zida postavljena je jednostruka odbojna ograda u dužini od cca 30 m (do prilazno-operativnog platoa ispred vodospreme). Ispred objekta plato je osiguran metalnom ogradom visine 1,0 m i duljine cca 18 m koja je također postavljana na kruni potpornog zida.

Uzdužna os puta je u nagibu od postojećeg puta, odnosno vodospreme, do nove vodospreme.

6.2 Kolna traka

Kolna traka prilaznog puta je širine 4,0 m. Nosivost je predviđena za lako teretno servisno vozilo. Površinska odvodnja se izvodi poprečnim padom prema nizvodnom terenu.

Projektant: ________________________

Milan Marinac, dipl.ing.građ



Mapa: MAPA BR.1




2. PRORAČUN MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI



Plan pozicija:



V1 AB krovna ploča zasunske komore debljine 35 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: nasip: 0.80 x 19.00 = 15.20 kN/m2 zaštitni sloj betona: 0.04 x 24.00 = 0.96 kN/m2 hidroizolacija: = 0.20 kN/m2 beton za pad: 0.095 x 24.00 = 2.28 kN/m2 AB ploča d=35 cm 0.35 x 25.00 = 6.25 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 24.89 kN/m2 Promjenjiva djelovanja: opterećenje snijegom za područje B i nadmorsku visinu 800 m = 4.25 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 4.25 kN/m2 Kombinacija za KGS: 1.35 x 24.89 + 1.50 x 4.25 = 39.98 kN/m2 Karakteristike gradiva: Geometrijske karakteristike ploče: Ecm = 30.5 kN/m2 debljina ploče: h = 35 cm

15.0=ν statička visina: d = 35 – 4 = 31 cm Prikaz statičkog modela:

Mreža konačnih elemenata za proračun krovne ploče zasunske komore



Rezultati proračuna za KGS:

Momenti savijanja Mx (kN/m') za KGS

Momenti savijanja My (kN/m') za KGS



Dimenzioniranje:

Računska armatura gornje zone smjera x (B500B, C 30/37, a = 4 cm) izražena u (cm2/m')

Računska armatura gornje zone smjera y (B500B, C 30/37, a = 4 cm) izražena u (cm2/m')



Računska armatura donje zone smjera x (B500B, C 30/37, a = 4 cm) izražena u (cm2/m')

Računska armatura donje zone smjera y (B500B, C 30/37, a = 4 cm) izražena u (cm2/m')



Minimalno potrebna armatura:

65.4311000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

72.3500

311006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Maksimalna armatura:

84.3615.1/5050.1/5.231100310.0

ffdb310.0Ayd

cdmax,1S =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= cm2/m'

Odabrana armatura: DONJA ZONA: smjer y: φ14/15 cm smjer x: φ12/15 cm GORNJA ZONA -iznad ležaja: smjer y: φ16/10 cm smjer x: φ10/15 cm -u uglovima: Q636 Kontrola progiba: "Dopuštena" vitkost za prvo polje kontinuiranih ploča kada nije potrebna provjera progiba: 32

Granična vitkost ploče: 4.2035715

dL eff == < 32 → nije potrebna kontrola progiba !



V2 AB krovna ploča vodne komore debljine 35 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: nasip: 1.2 x 19.00 = 22.80 kN/m2 * zaštitni sloj betona: 0.04 x 24.00 = 0.96 kN/m2 hidroizolacija: = 0.20 kN/m2 beton za pad: 0.1 x 24.00 = 2.40 kN/m2 AB ploča d=35 cm 0.35 x 25.00 = 6.25 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 32.61 kN/m2 Promjenjiva djelovanja: opterećenje snijegom za područje B i nadmorsku visinu 800 m = 4.25 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 4.25 kN/m2 Kombinacija za KGS: 1.35 x 32.61 + 1.50 x 4.25 = 50.40 kN/m2 Kombinacija za GSU: 1.00 x 32.61 + 1.00 x 4.25 = 38.86 kN/m2 * Napomena: Visina nasipa je promjenjiva i takva je unesena u proračunski model. Karakteristike gradiva: Geometrijske karakteristike ploče: Ecm = 30.5 kN/m2 debljina ploče: h = 35 cm

15.0=ν statička visina: d = 35 – 4 = 31 cm Prikaz statičkog modela:

Mreža konačnih elemenata za proračun krovne ploče vodne komore



Rezultati proračuna:





Dimenzioniranje:






65.4311000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

72.3500

311006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrana armatura : DONJA ZONA smjer y: φ10/15 cm smjer x: φ14/15 cm

GORNJA ZONA: -iznad ležaja: smjer x: φ14/15 cm smjer y: φ16/10 cm

-u uglovima: Q636

Kontrola progiba:

Progib od kratkotrajnog djelovanja (t = 0):

20.00 =+== pgt vvv cm

Progib od dugotrajnog djelovanja ( t = ∞ ):

( ) 64.017.2120.0)1(0 =+⋅=+= ∞=∞= ϕtt vv cm < 23.2250

5.557250L

== cm

→ progib zadovoljava ! Koeficijent puzanja određen je na osnovi srednjeg polumjera presjeka od 350 mm, relativne vlažnosti okoline od 80 %, te starosti betona od 7 dana pri početku opterećivanja (nakon otpuštanja oplate).



V3 AB visoka greda 200/25 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja:

Stalna djelovanja: Od krovne ploče V1 = 23.93 kN/m' Od krovne ploče V2 = 27.50 kN/m'

vl. težina: 0.25 x 2.00 x 25.00 = 12.50 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 63.93 kN/m'

Promjenjiva djelovanja: Od krovne ploče V1 = 4.09 kN/m' Od krovne ploče V2 = 1.48 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 5.57 kN/m' Kombinacija za KGS: 1.35 x 63.93 + 1.50 x 5.57 = 94.66 kN/m' Statička shema:

94.66 kN/m'

Granične rezne sile: Dimenzioniranje:

Minimalna armatura:

13.7190250015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

70.5500

190256.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrano: glavna armatura: 6φ16=12.06 cm2 vilice: φ8 / 15 cm = 3.35 cm2/m'



V4 AB visoka greda 200/30 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: Od krovne ploče V1 = 16.09 kN/m' Od krovne ploče V2 = 55.90 kN/m'

vl. težina: 0.30 x 2.00 x 25.00 = 15.00 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 86.99 kN/m' Promjenjiva djelovanja: Od krovne ploče V1 = 2.75 kN/m' Od krovne ploče V1 = 4.43 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 7.18 kN/m' Kombinacija za KGS: 1.35 x 86.99 + 1.50 x 7.18 = 128.21 kN/m' Statička shema:

128.21 kN/m'


Minimalna armatura:

55.8190300015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

84.6500

190306.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrano: glavna armatura: 5φ16=10.05 cm2 vilice: φ8 / 15 cm = 3.35 cm2/m'



V5 AB greda 55/35 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: Od krovne ploče V1 = 132.05 kN/m' vl. težina: 0.30 x 0.20 x 25.00 = 1.50 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 133.55 kN/m' Promjenjiva djelovanja: Od krovne ploče V1 = 22.55 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 22.55 kN/m' Kombinacija za KGS: 1.35 x 133.55 + 1.50 x 22.55 = 214.12 kN/m' Statička shema:

214.12 kN/m'


Minimalna armatura:

25.250300015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

80.1500

50306.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrano: glavna armatura: 4φ16=8.04 cm2 u gornjoj i donjoj zoni vilice: φ10 / 10 cm = 7.85 cm2/m'



V6 AB vanjski retencijski zidovi vodospreme debljine 35 cm, C 30/37, B500B

Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: Od krovne ploče V2 = 56.74 kN/m' vl. težina: 0.35 x 4.90 x 25.00 = 42.88 kN/m'

-------------------------------------------------------------- UKUPNO: = 99.62 kN/m'

hidrostatski pritisak vode na zid: 4.3 x 10.0 = 43.0 kN/m2

pritisak nasutog materijala iza zida: kut unutarnjeg trenja ϕ = 35° volumenska težina γ = 19 kN/m3 koeficijent aktivnog potiska na zid: kA = tg2 (45-(ϕ / 2)) = 0.271 intenziteti potiska na zid: e2 = 6.35 x 19.0 x 0.271 = 32.7 kN/m2

e1 = 1.20 x 19.0 x 0.271 = 6.18 kN/m2

Djelovanje snijega na krovnu ploču djeluje povoljno na količinu armature u retencijskom zidu pa se neće uzimati unositi u proračun.

Skica zida i statička shema:

S obzirom da sile pritiska vode i potiska nasipa djeluju međusobno povoljno, provest će se statička analiza za dva ekstremna slučaja djelovanja: a) nema potiska nasipa uz zid (ili je on znatno manji od proračunatog), a vodosprema je

istovremeno puna vode b) vodosprema je prazna, uz maksimalni računski potisak nasipa uz zid



Statička shema Granični momenti savijanja: Dimenzioniranje: za slučaj a):

Statička shema Granični momenti savijanja: Dimenzioniranje: za slučaj b):

Minimalna armatura:

65.4311000015.0min,1 =⋅⋅=SA cm2/m' U nastavku se provjerava granična širina pukotina na spoju zida i temeljne ploče za pretpostavljenu armaturu φ16/10 cm (20.11 cm2/m'). Za razdjelnu armaturu usvaja se φ12/15 cm (7.54 cm2/m').



Mcr 59.21 kNm=Mcr fctb h2⋅

6⋅:=

Moment pri kojem se javljaju prve pukotine

fct 2.9MPa:=vlaèna èvrstoæa betona C 30/37

n 6.89=nEsEb

:=odnos modula el. èelika i betona:

Es 210 GPa⋅:=modul elastiènosti èelika:

Eb 30.5GPa:=modul elastiènosti betona:

Ma 67.18kNm:=nefaktorizirani moment savijanja promatranog presjeka:

Aa 20.11cm2:=površina vlaène armature:

φ 16mm:=promjer šipke vlaène armature

d 31 cm=d h c−:=statièka visina presjeka (cm)

c 4cm:=udaljenost težišta vlaène armature od vlaènog ruba

b 100cm:=širina presjeka

h 35cm:=visina presjeka

Osnovni podaci:

položaj neutralne osi: xn Aa⋅

b1− 1

2 b⋅ d⋅n Aa⋅

++

⋅:= x 7.98 cm=

krak unutrašnjih sila: z dx3

−:= z 28.34 cm=

napon u vlaènoj armaturi: σsMa

z Aa⋅:= σs 117.88 MPa=

napon u vlaènoj armaturi na mjestu prve pukotine: σsrMcrz Aa⋅

:= σsr 103.89 MPa=

koeficijenti prionjivosti i optereæenja: β1 1.0:= β2 0.50:=



Širine pukotina ne prekoraèuju graniènu vrijednost.

ZAKLJUÈAK :

wkwg

0.71=

- uvjet za ispunjavanje graniènog stanja uporabivosti: w k / wg < ili = 1

wk 0.071 mm=wk β srm εsm⋅( )⋅:=

raèunska (karakteristièna) širina pukotine

wg 0.1mm:=granièna vrijednost širine pukotina

β 1.70:=omjer raèunske i srednje širine pukotina:

Kontrola širine pukotine

srm 121.65 mm=srm 50mm 0.25 k1⋅ k2⋅ φ⋅1ρr

⋅+:=

Srednji razmak pukotina:

ρr 0.02233=ρrAa

Aceff:=

Aceff 900.55 cm2=Aceff min Aceff_1 Aceff_2,( ):=

Aceff_2 900.55 cm2=Aceff_1 1200 cm2=

Aceff_2h x−

3

b⋅:=Aceff_1 2.50 cφ2

+

⋅ b⋅:=

sudjelujuæa vlaèna površina presjeka

k2 0.50:=koeficijent raspodjele deformacija

k1 0.80:=koeficijent prionjivosti èelika i betona:

εsm 0.000343=εsm

σs 1 β1 β2⋅( )σsrσs

2

⋅−

⋅

Es:=srednja deformacija:



V7 AB zid između vodnih komora debljine 35 cm, C 30/37, B500B

Ovo je zid koji dijeli vodne komore koje se mogu neovisno puniti i prazniti, te je analizirana moguća ekstremna situacija kada je jedna komora potpuno ispražnjena, dok je druga potpuno puna.

Proračunski model:



Dimenzioniranje:






65.4311000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

72.3500

311006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrana armatura: obostrano armirati sa:

smjer y: φ16/10 cm smjer x: φ12/15 cm U nastavku se provjerava granična širina pukotina na spoju zida s temeljnom pločom za pretpostavljenu armaturu φ16/10 cm (20.11 cm2/m')

Komentar "moment savijanja manji je od momenta pri kojem se javljaju prve pukotine"=

Mcr 59.21 kNm=Mcr fctb h2⋅

6⋅:=

Moment pri kojem se javljaju prve pukotine

fct 2.9MPa:=vlaèna èvrstoæa betona C 30/37

n 6.89=nEsEb

:=odnos modula el. èelika i betona:

Es 210 GPa⋅:=modul elastiènosti èelika:

Eb 30.5GPa:=modul elastiènosti betona:

Ma 59.18kNm:=nefaktorizirani moment savijanja promatranog presjeka:

Aa 20.11cm2:=površina vlaène armature:

φ 16mm:=promjer šipke vlaène armature

d 31 cm=d h c−:=statièka visina presjeka (cm)

c 4cm:=udaljenost težišta vlaène armature od vlaènog ruba

b 100cm:=širina presjeka

h 35cm:=visina presjeka

Osnovni podaci:

Proraèun graniène širine pukotina u krovnoj ploèi vodospreme



V8 AB srednji oslonjački zid debljine 30 cm, C 25/30, B500B

Zid armirati obostrano mrežama Q-335, a na kutevima zid armirati šipkama 416, te vilicama φ8/20 cm.

V9 AB oslonjački zid debljine 30 cm, C 25/30, B500B Zid armirati obostrano mrežama Q-335, a na kutevima zid armirati

šipkama 416, te vilicama φ8/20 cm. V10 INOX nosači stepenica u vodospremi 120x80x3 AISI 304 Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: gazišta 0.60 x 1.15 / 2 = 0.35 kN/m' ograda = 0.50 kN/m' vl. težina nosača = 0.094 kN/m' ------------------------------------------------------------- UKUPNO = 0.95 kN/m' Promjenjiva djelovanja: Koristan teret: 2.50 x 1.20 / 2 = 1.50 kN/m' -------------------------------------------------------------- Kombinacija za KGS: 1.35 x 0.95 + 1.50 x 1.8 = 3.53 kN/m'



Karakteristike profila: 22

y cm/kN5.20mm/N205f ==

2cm10.12A = 3

pl cm00.49W =

07.1f

235y

==ε

1.1M =γ Klasifikacija: hrbat:

ε⋅≤ 72td

→< 7737 hrbat je klase 1 unutrašnji ravni elementi: ε⋅≤− 33t/)t3b( ff →< 357.23 unutrašnji ravni element je klase 1

kNcm00.873kNm73.88

45.453.38lqM

22

Sd.y ==⋅

=⋅

=

kNcm18.9131.1

5.2000.49fWM

0M

yy.plRd.y.pl =

⋅=

γ

⋅=

→< Rd.y.plSd.y MM presjek zadovoljava! V11 V12 V13 INOX nosači stepenica u vodospremi 120x80x3 AISI 304 Zadovoljava INOX profil 120 x 80 x 3 prema proračunu za V10 V14 AB ploča podesta ulaza u vodne komore 15 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: ker. pločice 0.01 x 21.0 = 0.21 kN/m2 cementni estrih 0.03 x 24.0 = 0.72 kN/m2 AB ploča d=15 cm 0.15 x 25.00 = 3.75 kN/m2 Reakcije kraka stepenica = 3.90 kN/m' ------------------------------------------------------------- Promjenjiva djelovanja: Koristan teret: - jednoliko raspodijeljen = 1.00 kN/m2 - linijski na kraju konzole = 1.00 kN/m' --------------------------------------------------------------



Statička shema:

Mreža konačnih elemenata za proračun podesta na ulazu u vodnu komoru Rezultati proračuna:

Dijagram momenata savijanja Mx (kNm/m') za KGS



Dijagram momenata savijanja My (kNm/m') za KGS

Dimenzioniranje:








8.1121000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

44.1500

121006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrana armatura: GORNJA ZONA: smjer y: φ10/15 cm smjer x: φ8/15 cm DONJA ZONA: smjer y: φ8/15 cm smjer x: φ8/15 cm



V15 AB ploča podesta ulaza u vodne komore 15 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: ker. pločice 0.01 x 21.0 = 0.21 kN/m2 cementni estrih 0.03 x 24.0 = 0.72 kN/m2 AB ploča d=15 cm 0.15 x 25.00 = 3.75 kN/m2 Reakcije kraka stepenica = 3.90 kN/m' -------------------------------------------------------------- Promjenjiva djelovanja: Koristan teret: - jednoliko raspodijeljen = 1.00 kN/m2 - linijski na kraju konzole = 1.00 kN/m' -------------------------------------------------------------- Statička shema:

Mreža konačnih elemenata za proračun podesta na ulazu u vodnu komoru



Dimenzioniranje:






8.1121000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

44.1500

121006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Donju zonu ploče armirati mrežom Q-257, a na mjestima upetosti sa zidovima u gornjoj zoni sa šipkama φ12/20 iz zidova uz duljinu sidrenja u zidovima od 80 cm. V16 AB krovna ploča prostorije za elektro opremu 15 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: AB ploča d=15 cm 0.15 x 25.00 = 3.75 kN/m2 -------------------------------------------------------------- Statička shema:

Mreža konačnih elemenata za proračun

stropne ploče prostorije za elektro opremu Donju zonu ploče armirati mrežom Q-257, a na mjestima upetosti sa zidovima u gornjoj zoni sa šipkama φ12/20 iz zidova uz duljinu sidrenja u zidovima od 80 cm.



V17 AB zid prostorije za elektro opremu 15 cm, C 30/37, B500B Zid armirati obostrano mrežama Q-257, a na kutevima zid armirati šipkama 6φ16, te vilicama φ8/20 cm. V18 AB ploča ulazni podest u zasunskoj komori 20 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: Reakcija od krovne ploče V16 = 2.11 kN/m' težina zida V17 = 9.75 kN/m' Reakcija kraka stepenica = 3.90 kN/m' ker. pločice 0.01 x 21.0 = 0.21 kN/m2 cementni estrih 0.03 x 24.0 = 0.72 kN/m2 AB ploča d=20 cm 0.20 x 25.00 = 5.00kN/m2 -------------------------------------------------------------- Promjenjiva djelovanja: Koristan teret =1.00 kN/m2 -------------------------------------------------------------- Statička shema:

Mreža konačnih elemenata za proračun ulaznog podesta



Dimenzioniranje:






8.1121000015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

44.1500

121006.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Donju zonu ploče armirati mrežom Q-257, a na mjestima upetosti sa zidovima u gornjoj zoni sa šipkama φ12/20 iz zidova uz duljinu sidrenja u zidovima od 80 cm. V19 AB greda upuštena u ulazni podest 25/35 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: Reakcija od ploče V18 = 17.65 kN/m' AB greda 0.15 x 25.00 = 3.75 kN/m' * Promjenjiva djelovanja: Reakcija od ploče V18 = 1.01 kN/m' *NAPOMENA: Težina dijela grede upuštenog u ploču uračunata je u reakciju od ploče V18 Granični momenti savijanja: Dimenzioniranje:


2.132250015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

96.0500

32256.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Odabrano: glavna armatura: 4 φ12 = 4.52 cm2 vilice: φ 8/15 cm = 3.35 cm2/m'



V20 AB krovna ploča 20 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: nasip: 0.40 x 19.00 = 7.60 kN/m2 zaštitni sloj betona: 0.04 x 24.00 = 0.96 kN/m2 hidroizolacija: = 0.20 kN/m2 beton za pad: 0.095 x 24.00 = 2.28 kN/m2 AB ploča d=20 cm 0.20 x 25.00 = 5.00 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 16.04 kN/m2 Promjenjiva djelovanja: opterećenje snijegom za područje B i nadmorsku visinu 800 m = 4.25 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: q= 4.25 kN/m2

Kombinacija za KGS: 1.35 x 16.04 + 1.50 x 4.25 = 28.03 kN/m2 Karakteristike gradiva: Geometrijske karakteristike ploče: Ecm = 30.5 kN/m2 debljina ploče: h = 20 cm

15.0=ν statička visina: d = 20 – 3 = 17 cm Proračunski model:

Mreža konačnih elemenata za krovnu ploču



Dimenzioniranje:







Minimalno potrebna armatura: 55.2171000015.00015.0min,1 =⋅⋅=⋅⋅= dbAS cm2/m'

04.2500

171006.06.0min,1 =

⋅⋅=

⋅⋅=

ykS f

dbA cm2/m'

Donju zonu ploče armirati mrežom Q-503. Gornju zonu ploče amirati mrežom Q-257.



V21 AB nadvoj u prostoriji za kemikalije širine 25 cm, C 30/37, B500B Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: vl. težina nadvoja

i konzolnih vijenaca: 0.69 x 25 = 17.25 kN/m' reakcija od poz. V20 = 19.31 kN/m' -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 36.56 kN/m'

Promjenjiva djelovanja: reakcija od poz. V20 = 5.12 kN/m' --------------------------------------------------------------

Kombinacija za KGS: 1.35 x 36.56 + 1.50 x 5.12 = 57.04 kN/m2 Statička shema:

57.04 kN/m'


Minimalno potrebna armatura: 54.141250015.00015.0min,1 =⋅⋅=⋅⋅= dbAS cm2/m'

23.1500

41256.06.0min,1 =

⋅⋅=

⋅⋅=

ykS f

dbA cm2/m'

Armirati sa 4φ10 i vilicama φ 8/20 cm. Ista armatura usvaja se za sve nadvoje.



V22 AB vijenac 100 x 30 cm, C 30/37, B500B Armirati konstuktivno prema skici:

V23 AB zidovi zasunske komore d= 25 cm i d= 30 cm, C 30/37, B500B

Armirati prema skici konstruktivno mrežama Q-188 i Q-503 !

2 x Q 503

2 x Q503



V24 AB zid prostorije sa smještaj kemikalija debljine 30 cm, C 25/30, B500B

Zid armirati obostrano mrežama Q-335, a na kutovima zid armirati šipkama 4φ16, te vilicama φ8/20 cm.

V25 AB zid prostorije sa smještaj kemikalija debljine 25 cm, C 25/30, B500B


V26 AB pregradni zid prostorije sa smještaj kemikalija debljine 15 cm, C 25/30, B500B


V27 Čel. nosači kranske staze IPE 200, S235 Statička shema:

Provjerava se nosač krana nosivosti od 1 tone (10 kN) raspona L = 4.0 m na KGS i GSU (kontrola progiba). Usvaja se dinamički koeficijent kd = 1.20 Teret se smatra ''promjenljivim'' djelovanjem, te se usvaja parcijalni faktor sigurnosti na djelovanje od 1.50. Razmak para kotača krana prema podacima proizvođača a = 100 cm. Pošto je La ⋅< 568.0 → kritični položaj para kotača je na: ( ) 75.14/2 =−⋅= aLx m



Rezultati proračuna za KGS:

Dokaz nosivosti:

78.13MSd = kNm < 14.47M Rd,y,pl = kNm zadovoljava !

13.10VSd = kN < 7.172V Rd,z,pl = kN zadovoljava !

Kontrola progiba (GSU):

38.5f = mm < 67.66004000

600Lfdop === mm zadovoljava !

Nosač je potrebno ovjesiti na krovnu ploču na razmacima ne većim od 4 m te na sredini lučnog dijela nosača.



V28 Trakasti temelji prostorije za smještaj kemikalija širine 60 cm C25/30, B500B Ukupno opterećenje od zidova prostorije, krovne ploče i nasipa na krovnoj ploči: g = 62.15 kN/m' Provjera napona u tlu:

σT1= g / B = 62.15 / 0.60 = 103.58 kPa < σdop = 500.0 kPa Minimalno potrebna armatura: 75.675600015.0db0015.0A min,1S =⋅⋅=⋅⋅= cm2/m'

4.5500

75606.0f

db6.0Ayk

min,1S =⋅⋅

=⋅⋅

= cm2/m'

Temelj armirati konstruktivno sa 4 φ14 u gornjoj u donjoj zoni te zatvorenim vilicama φ8 / 20 cm. V29 Temeljna ploča vodospreme debljine 35 cm Analiza opterećenja: Stalna djelovanja: voda u vodospremi 4.30 x 10.0 = 43.00 kN/m2 beton za pad dna 0.12 x 24.0 = 2.90 kN/m2

AB ploča dna 0.35 x 25.0 = 8.80 kN/m2 -------------------------------------------------------------- UKUPNO: g = 54.70 kN/m2 Bez vode u vodospremi g = 11.70 kN/m2

rubni moment savijanja i težina sa vanjskih zidova:

a) puna vodosprema ma = 63.20 kNm /m’ g1 = 4.90 x 0.35 x 25.0 = 42.88 kN/m' (težina zida) g2 = rz (stalni teret s krovne ploče) = 63.80 kN/m' b) prazna vodosprema mb = -67.18 kNm /m’ g1 i g2 kao i gore.

težina sa srednjeg zida vodospreme V8: g3 = 6.90 x 0.35 x 25.0 = 60.38 kN/m' (težina zida) g4 = rz (stalni teret s krovne ploče) = 95.02 kN/m'



Napravljen je model temeljne ploče na elastičnoj podlozi pomoću Winklerovog modela. Radi procjene vrijednosti koeficijenta posteljice računato je sa stvarnim naponom ispod temeljne ploče od 300 kPa, te mogućim slijeganjem od 4 mm. Na temelju toga dobiven je koeficijent posteljice od 75 000 kN/m3. Program automatski svakom čvoru iz mreže konačnih elemenata pridružuje pripadajuću površinu i dodjeljuje čvoru odgovarajuću krutost. Proračun se provodi za dvije ekstremne situacije i to kada je vodosprema puna vode i bez djelovanja aktivnog potiska terena izvana (slučaj a), te kada je vodosprema prazna, a djeluje aktivni potisak tla u punom intenzitetu (slučaj b). Kontrola napona ispod temeljne ploče: a) puna vodosprema:

500dop =σ≤ kPa b) prazna vodosprema:

500dop =σ≤ kPa



Proračun potrebne armature: slučaj a:





slučaj b:







Odabrana armatura: gornja i donja zona: smjer x: φ14/15 cm = 10.26 cm2/m' smjer y: φ14/15 cm = 10.26 cm2/m'



P1 AB potporni zid (TIP 1) prilazne ceste uz vodospremu (H = 4.90 m, C 25/30, B500B) Skica potpornog zida

Kontrola stabilnosti potpornog zida



Kod kontrole zida na klizanje uzeto je samo 30% ukupne vrijednosti mogućeg pasivnog otpora materijala ispred temelja zida, što se uz trenje po kontaktnoj podlozi s tlom pokazalo dovoljnim da se zid odupre horizontalnim djelovanjima.

S obzirom na provedeni geostatički proračun predpostavljene dimenzije potpornog zida zadovoljavaju tražene uvjete stabilnosti.

Dimenzioniranje presjeka zida



Mg = 51,49 kNm Mp = 31,66 kNm

N = 53,75 kN d = 70 – 5 = 65 cm

Msd = 1,35 ⋅ Mg + 1,5 ⋅ Mp = 117,00 kNm

C 25/30 fck = 25 N/mm2 fcd = 16,67 N/mm2

B 500/550 fyk = 500 N/mm2 fyd = 434,78 N/mm2

εs1 = 10 ‰ εc2 = 0,74 ‰ ξ = 0,069 ζ = 0,976

'm/cm75,9db0015,0A

'm/cm24,4fd

MA

017,0fdb

M

2min,s

2

yd

sd1s

cd2sd

sd

=⋅⋅=

=⋅⋅ζ

=

=⋅⋅

=µ

Odabrana armatura: φ14/15 cm (10,26 cm2/m') Temeljna stopa 200x60 cm

Potrebna armatura stope: 'm/cm25,8db0015,0A 2min,s =⋅⋅=

Zadovoljava minimalna armatura! Odabrano φ14/15 cm (10,26 cm²/m') u obliku zatvorenih vilica. P2 AB potporni zid (TIP 2) nasipa vodospreme iznad ceste (H = 3.50 m, C 25/30, B500B) Zid armirati na isti način kao i potporni zid P1!

Projektant: ________________________




Mapa: MAPA BR.1




3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3.1 OPĆENITO

Program kontrole i osiguranja kvalitete se odnosi na radove izgradnje vodovodnog (revizijskog) armirano-betonskog okna na ulazu cjevovoda u postojeću crpnu stanicu te građevine (kućišta) za smještaj razvodnih elektro-ormara. Program kontrole i osiguranja kakvoće izrađen je u skladu sa Zakonom o gradnji (NN RH br. 153/13), Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 139/09 i 14/10, 125/10) i Zakonu o građevnim proizvodima (NN 86/08). Svi sudionici u građenju, a to su investitor, projektant, revident, izvođač i nadzorni inženjer dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona. Investitor je dužan:

− povjeriti projektiranje, građenje i stručni nadzor građenja osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti,

− osigurati stručni nadzor gradnje, − po završetku građenja podnijeti zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda i

izdavanje uporabne dozvole, − pridržavati se svih ostalih obveza prema navedenom zakonu

Izvođač radova je po zakonu dužan:

− graditi u skladu s građevinskom dozvolom, − tako izvoditi radove da se ispune bitni zahtjevi za građevinu u smislu

pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, zaštite od ugrožavanja zdravlja ljudi i zaštite okoliša, zaštite korisnika od povreda (sigurnost u korištenju), zaštite od buke, uštede energije i toplinske zaštite, te svih ostalih funkcionalnih i zaštitnih svojstava,

− ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana potvrdom sukladnosti ili dobavljačevom izjavom o sukladnosti što dokazuje da je kvaliteta određenog proizvoda u skladu s važećim propisima i normama,

− osiguravati dokaze o kvaliteti radova te ugrađenih proizvoda i opreme u skladu s projektom i zakonom.

U cilju osiguranja ispravnog toka i kvalitete građenja izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju te prema njoj obavljati potrebne radnje kako slijedi:

− posjedovati rješenje o upisu u sudski registar − donijeti rješenja o imenovanju odgovornih osoba − posjedovati građevinsku dozvolu s glavnim projektom i izvedbene projekte

sa svim izmjenama i dopunama − voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu − izraditi elaborat organizacije gradilišta s primijenjenim mjerama zaštite na

radu i zaštite od požara − izraditi elaborat montaže konstruktivnih skela i vođenje knjiga montaže − posjedovati elaborat iskolčenja i izvršiti osiguranje iskolčenja građevine − načiniti dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenim materijalima i opremi − sastaviti izvještaj o ispitivanju betona od strane ovlaštene pravne osobe

prema programu ispitivanja − nabaviti odgovarajuće potvrde sukladnosti i uvjerenja za svu ugrađenu

opremu − prikupiti jamstvene listove



− priložiti rezultate ispitivanja kvalitete - odgovarajuće isprave sukladnosti, laboratorijske izvještaje i uvjerenja,

− podnijeti izvješća o ostalim eventualnim radovima i opremi (vareni spojevi, izolacije i sl.),

− provesti sva ostala ispitivanja i radnje što nisu navedene, a potrebne su radi osiguranja kvalitete radova te ugrađenog materijala i opreme

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuju u građevinu, a koji su predmet ovog Programa potrebno je za cijelo vrijeme građenja voditi dokumentaciju te sačiniti izvješća o pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanih materijala na način opisan u ovom Programu ili navedenim Normama.

Izvješće o pogodnosti materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:

− naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje

− prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izvješće) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim Programom i u njemu navedenim Normama

− ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izvješće

Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijskudokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine. Za materijale koji podliježu obvezatnom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvješća, odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlaštenog poduzeća uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje. Izvješća te rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati nadzornom inženjeru. U provođenju stručnog nadzora nadzorna je služba dužna voditi računa:

− da se građevina gradi u skladu s građevinskom dozvolom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji

− da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta

− da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.

Izvođač se je prije početka radova dužan detaljno upoznati s projektom i investitoru, odnosno nadzornom inženjeru na vrijeme dostaviti sve eventualne primjedbe. Zakonska obveza svakog izvođača je potpuno poznavanje i primjena tehničkih uvjeta građenja za ovakvu građevinu. Tijekom građenja su Izvođač i Nadzorni inženjer dužni provoditi stalnu kontrolu nad ugrađenom opremom i materijalima te obavljenim radovima. Pojavi li se tijekom građenja opravdana potreba za određenim odstupanjima ili manjim izmjenama projekta, Izvoditelj je za to dužan prethodno pribaviti suglasnost Nadzornog inženjera. Ovaj će prema potrebi upoznati Projektanta s predloženim izmjenama i tražiti njegovu suglasnost. Izvođač je dužan sva odstupanja od rješenja predviđenih projektom nastala tijekom izvođenja radova unijeti u projekt, a po završetku radova investitoru predati projekt stvarno izvedenog stanja. Izvođač mora za vrijeme trajanja radova obavezno voditi građevinski dnevnik sa svim



podacima koje takav dokument predviđa, a svi zahtjevi i priopćenja, kako od strane nadzornog inženjera, tako i strane izvođača, moraju biti upisani u dnevnik.

3.2 PRETHODNI RADOVI

3.2.1 ZAŠTITA LJUDI I OBJEKATA

Izvođač treba isplanirati i izvesti radove tako da spriječi oštećenja postojećih objekata, zaštiti ljude i objekte, i osigura sigurne radne uvjete. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu.

3.2.2 GEODETSKI RADOVI

Geodetski radovi obuhvaćaju geodetska mjerenja, (prenošenje podataka s projekta na teren i obrnuto), osiguranje osi iskolčene trase, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje radova investitoru. Obujam toga rada mora u svemu zadovoljavati potrebe gradnje, kontrole radova, obračuna, izrade projekta izvedenog stanja. Prije početka radova Investitor predaje izvođaču na terenu iskolčene toče u osi brane, sa svim potrebnim podacima u obliku crteža, skica, tabela i slično. Izvođač mora stabilizirati točke za koje se upotrebljavaju betonski stupići prema geodetskim normama, s ugrađenim betonskim željezom Ø 6 mm u sredini stupića tako da željezo viri iz betona 3 do 4 mm.

3.2.2.1 OBRAČUN RADOVA

Obračun geodetskih radova navedenih u ovom poglavlju. će se obaviti na osnovi paušalnog iznosa određenog u troškovniku.

3.2.2.2 GEODETSKI RADOVI PRIJE POČETKA GRAĐENJA

Os ustave na terenu mora biti označena čavlom na drvenim kolčićima. Na desnoj strani, u smjeru stacionaže, zabija se drvena pločica na kojoj je označen broj poprečnog presjeka iz glavnog projekta. Os se iskolčava prvim i zadnjim presjekom u pravcu i razmaku zadanom u projektu. Investitor je dužan izvođaču predati točke (stabilizirane na pregradnom mjestu) i poligonske točke na terenu. Poligonske točke poslužiti će i kao visinske točke i moraju biti ispravno temeljene na čvrstom tlu, usječene u kamen ili neki drugi stabilni objekt i označene crvenom bojom. Primopredaja točaka u osi ustave, stabiliziranih točaka i poligonskih točaka unosi se u zapisnik kojeg potpisuju predstavnici investitora i izvođača. Čin i datum primopredaje registrira se u građevinskom dnevniku. Kod primopredaje točaka u osi ustave i poligonskih točaka investitor predaje izvođaču nacrte i to:

- Situaciju u mjerilu 1:500 s ucrtanom osi ustave i naznakom presjeka, te svih elemenata presjeka. Također mora biti ucrtano i povezivanje glavnih točaka osi sa poligonom, te potrebnim podacima za iskolčenje.

- Koordinate početne i krajnje točke osi ustave. - Popis poligonskih i trigonometrijskih točaka s koordinatama, apsolutnim visinama i

skicom položaja tih točaka. Kada izvođač preuzme od investitora iskolčenu os ustave dužan je sve preuzete točke osigurati tako da ih je u toku rada ili po završetku moguće lako obnoviti.



Osiguranja točaka moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od zone građenja i zaštićene u trokutu od letvica tako da ih se sačuva do kraja građenja. Svako osiguranje mora biti dvostruko nivelirano. Točke osiguranja moraju se označiti tako da je jasno vidljivo na koju se točku osiguranja odnosi. Izvođač je dužan voditi zapisnik i skicu osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja izvođač predaje nadzornom inženjeru na uvid radi kontrole ispravnosti postupka. Izvođač ne smije započeti s radovima prije nego što dobije suglasnost nadzornog inženjera na ovu dokumentaciju. Ako izvođač nije zadovoljan s točnošću izmjere poprečnih presjeka terena iz glavnog projekta, ima ih pravo ponovo snimiti i nacrtati u većem mjerilu .Na eventualne razlike izvođač upozorava nadzornog inženjera radi dobivanja potvrde i suglasnosti. Ako je morfologija terena između poprečnih presjeka iz projekta takova da znatno utječe na količine radova, izvođač i investitor imaju pravo tražiti snimanje međupresjeka, a utvrđene razlike provjerava i utvrđuje nadzorni inženjer. Bez pisane potvrde nadzornog inženjera ne mogu se priznati nikakve izmjene u poprečnim presjecima u odnosu na projektirane presjeke. Prije početka radova na iskopu, a nakon čišćenja terena, izvođač mora postaviti presjeke prema projektiranim poprečnim presjecima, a zone iskopa humusa, i iskopa kanala na terenu iscrtati bojom tako da se jasno ocrtaju konture iskopa na terenu. Ovakav način označavanja na terenu treba provesti radi kontrole projektnih postavki i preglednosti rada na iskopu.

3.2.2.3 GEODETSKI RADOVI ZA VRIJEME GRAĐENJA

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno kontrolirati iskolčenu os ustave, osiguranje svih točaka i usklađenost presjeka kanala s projektom. Ako za vrijeme građenja dođe do nestanka ili oštećenja pojedinih točaka izvođač ih je dužan obnoviti o svom trošku. Ispravnost obnovljenih točaka kontrolira nadzorni inženjer. Ako dođe do izmjena u projektu, izvođač mora sve promjene provesti na terenu i ucrtati ih u nacrt iskolčenja u svemu kako je opisano u prethodnom poglavlju. Sve podatke o iskolčenju, koji su u vezi s promjenom projekta, izvođač je dužan dostaviti nadzornom inženjeru i omogućiti mu potpunu upotrebu ovih podataka. Osim toga izvođač je dužan stalno geodetski pratiti napredovanje radova i o tome voditi protokol. Podaci o izvedenim radovima jedan puta mjesečno unose se u projektirane presjeke i redovito dostavljaju nadzornom inženjeru. Stalno geodetsko praćenje napredovanja radova naročito se odnosi na:

- snimanje visina iskopa - postavljanje profilnih letvica na kosine iskopa prema projektiranim presjecima - vidljivo označavanje svakog presjeka kanala - snimanje mjesta ugradnje netonskih građevina - vidljivo označavanje granica između pojedinih materijala

Granice između pojedinih materijala označavaju se kolčićima na svakom presjeku brane, a u svemu prema projektu i ovim tehničkim uvjetima.



3.3 UREĐENJE TERENA

3.3.1 ČIŠĆENJE TERENA

3.3.1.1 OPIS RADA

Čišćenje terena sastoji se od uklanjanja svih prepreka iznad terena s površina na koje dolaze stalni ili privremeni objekti, pristupne ceste i deponije. Čišćenje terena obuhvaća sječenje šiblja i stabala svih dimenzija, rezanje na dužine pogodne za prijevoz, iskop korijenja, šiblja i panjeva ranije posječenih i novoposječenih stabala, čišćenje drobine, kamenih blokova, rušenje ograda ili drugih sličnih prepreka materijala ili otpadaka koji bi bilo kako smetali izvođenju radova. Granice čišćenja trebaju biti takve da osiguravaju minimum potrebnog prostora za sigurnu izvedbu radova, a bez smetanja posjeda i šteta ostalom vlasništvu. Čišćenje terena za kanal i ustavu Matovčina iznose 3.0 m preko rubova tlocrtne površine, a korijenje šiblja i panjeva treba odstraniti do dubine od 50 cm ispod konačno uređene temeljne površine. Sve neravnine nastale čišćenjem terena treba zatrpati odgovarajućim materijalom i sabiti do zbijenosti okolnog terena, a prema uputstvu nadzornog inženjera. Posječeno grmlje i drveće, iskopane panjeve te ostali očišćeni materijal izvođač je dužan deponirati na mjestu koje odredi nadzorni inženjer i to tako da ne smetaju normalnom izvođenju radova. Način izvođenja rada na čišćenju površine izabire izvođač sam, pri čemu mora poštovati sve propise o sigurnosti rada i spriječiti bilo kakve štete i smetnje na tuđem posjedu.

3.3.1.2 IZVEDBA

Metode i način čišćenja terena će odabrati Izvoditelj s tim, da će rad biti strojni s minimalnim dijelom ručnog rada (guranje, skupljanje, iskop, utovar, prijevoz i istovar). Izbor metode i sagledavanja problematike rada Izvoditelj će učiniti nakon pregleda lokacije, a Naručitelj će osigurati slobodan pristup na istu. Materijal koji bude potrebno ukloniti (krpe, otpaci, građa i sl.) utovariti će se i odvesti na deponiju na kojoj će se materijal poravnati ili zatrpati.

3.3.1.3 ZAHTJEVI KVALITETE

Pri čišćenju terena zahtjeva se da očišćena površina bude pravilna, ravna, bez ostataka i prepreka, u nivou s okolnim terenom uz omogućenu prirodnu odvodnju. Ukoliko na tu površinu dolazi objekt, cesta, zgrada i sl. površina treba udovoljiti zahtjevima kvalitete kao temeljno tlo.

3.3.1.4 PROPISI I NORME

Za ovu grupu radova ne postoje Propisi i norme.

3.3.1.5 OBRAČUN RADA

Rad se mjeri u m2 očišćene površine, na način kako je prikazano u opisu radova. Plaća se po jediničnoj cijeni za m2 preuzete očišćene površine. U cijenu su uključeni svi navedeni radovi uključujući i odvoz na deponiju, a Investitor je vlasnik svih količina drveta dobivenih čišćenjem terena.



3.3.1.6 EVAKUACIJA VODA ZA VRIJEME GRAĐENJA

Da bi se radovi na izgradnji ustave mogli izvesti u skladu s projektom i ovim tehničkim uvjetima potrebno je osigurati rad u suhom. U tu svrhu potrebno je predvidjeti radove za odvodnju, oborinske i podzemne vode, te pokušati radove planirati u sušnijem periodu godine. Za slučaj ako se tokom gradnje pojavi veća količina oborinske ili podzemne vode na području kanala i oko njega, izvođač je dužan izvesti obodne jarke koji bi prikupljali vodu i odvodili je najprikladnijim načinom. Izvedbom ovih jaraka, odnosno prosušivanjem tla oko gradilišta i na samom gradilištu, treba osigurati normalno odvijanje transporta, izvedbu klina brane u suhom, kao i kvalitetnu pripremu temeljnog tla brane.

3.3.2 UKLANJANJE VEGETACIJE

3.3.2.1 OPIS RADA

Uklanjanje vegetacije obuhvaća rad na sjeći, izvozu i sortiranju biljne mase s površina koje će zauzimati budući objekti. Naručitelj može ugovoriti uklanjanje vegetacije posebno, tj. izvan radova građenja objekta uz uvjet da uklanjanje vegetacije ne ometa organizaciono i vremenski odvijanje glavnih radova.

3.3.2.2 IZVEDBA

Sva vegetacija se reže u visini tla, krči i sortira po strani granica objekta. Grmlje i šipražje se stavlja u hrpe i pali. Planovi odstranjivanja vegetacije (ako se radi o velikim površinama) biti će izrađeni od Izvoditelja, a pregledani i odobreni od Naručitelja. Rad na uklanjanju vegetacije može biti više ili manje mehaniziran. Kod manjih površina i opsega radova način rada je klasičan, tj. ručno sječenje šipraga i sječa drveća šumskim pilama, kljaštrenje, sortiranje drvene mase.


Kod uklanjanja vegetacije, cjelokupna količina grmlja i šipražja mora biti posječeno do nivoa tla, deponirano, spaljeno, a cijelo područje treba zadržati prirodni oblik. Očišćeno područje mora biti prirodno i isto od otpadaka, a po potrebi i pokošeno.


Za ovu grupu radova ne postoje propisi i norme.

3.3.2.5 IZMJERA

Izmjera: Po m2 očišćene površine.

3.3.3 VAĐENJE KORJENJA I PANJEVA

3.3.3.1 OPIS RADA

Korijenje i panjeve koji su preostali nakon uklanjanja vegetacije treba izvaditi.

3.3.3.2 IZVEDBA

Način rada ovisi o vrsti i dimenzijama korijenja. Vađenje korijenja, grmlja i šipražja moguće je buldožerom s rijačem, plugom za sječenje korijenja ili nekom drugom pogodnom mehanizacijom.



Vađenje korijenja i panjeva vrši se teškom mehanizacijom (buldozeri, bageri) ili miniranjem. Primjena i način miniranja treba biti odobren od projektanta i Nadzornog inženjera. Izvađenu drvenu masu treba utovariti na kamion i odvesti na deponiju koju odredi Nadzorni inženjer.


Vađenje panjeva treba vršiti iskopom panja, prijevozom i odlaganjem na deponiju te poravnavanjem deponije. Profili drveća se mjere 1,5 m od visine tla. Drvećem se smatraju promjeri veći od 10 cm.

Miniranje panjeva može se primijeniti kod većih panjeva i zbog lakšeg vađenja i odvoza. Sve rupe preostale nakon vađenja moraju se zapuniti i nabiti prema uvjetima za temeljno tlo. Površina terena nakon vađenja panjeva mora ostati pravilna i poravnata uz omogućenu prirodnu odvodnju.

Vađenje korijena šipraga vrši se buldozerom ili traktorom sa riperom ili plugom za čupanje i iskopom tla do dubine 50 cm. Iskope treba izvršiti uredno, poravnati sve okolne oštećene ili uništene plohe, osigurati prirodnu odvodnju. Korijenje sa iskopanim tlom se utovaruje, odvozi, deponira i poravnava odlagalište. Ako se korijenje dobro iščupa nije potrebno izvršiti sav iskop do dubine 50 cm. Tako pripremljena ploha treba udovoljiti zahtjevima kvalitete kao temeljno tlo.


Za ovu grupu radova ne postoje propisi i norme.

3.3.3.5 IZMJERA

Izmjera: Po m2 očišćene površine, ili po komadu izvađenog panja.

3.3.4 UREĐENJE TEMELJNOG TLA

3.3.4.1 OPĆENITO

Za tekuća i kontrolna ispitivanja prilikom radova uređenja tla, kao i za kasnije radove nasipavanja potrebno je ustrojiti geotehnički laboratorij s odgovarajućom stručnom ekipom i laboratorijskom opremom za obavljanje ispitivanja po predviđenim normama. Laboratorij Zadatak laboratorija i stručne ekipe je kontrola procedure tijekom svih faza radova i za svaki dio konstrukcije:

-kvaliteta upotrijebljenih materijala (prethodna ispitivanja i atestiranja materijala), -kontrola načina tj. tehnologije priređivanja materijala i ugradnje na probnoj dionici, -tekuća ispitivanja materijala, proizvodnje, ugrađenih i gotovih dijelova i proizvoda, -kontrola ispitivanja u tijeku rada.

Izvoditelj će osigurati terenski laboratorij, ako to ugovorom nije drugačije određeno, koji će prethodno i tijekom radova voditi stručna ekipa. Oprema laboratorija mora zadovoljiti potrebe ispitivanja koje proizlaze iz ugovora o građenju, ovih tehničkih uvjeta i važećih propisa, a stručna ekipa bit će osposobljena za pouzdan i stručan rad. Prije početka radova Izvoditelj će predložiti program rada i opremu laboratorija i shemu organizacije ispitivanja s orijentacionim opsegom rada, vrstama ispitivanja, organizacijom, nadležnostima u okviru ukupnih radova na objektu. Rad izvoditelja, laboratorija i nadzornog inženjera



Laboratorij radi prema programu koji je prethodno napravljen u skladu s istražnim radovima i tehničkim uvjetima. Važan dio programa su probna polja (koja su dio nasipavanja) na kojima će se ustanoviti tipičan i zadovoljavajući način rada. Laboratorij će ustanoviti odnos između laboratorijskih krivulja nabijanja i krivulja nabijanja valjcima na licu mjesta. Laboratorij će voditi cjelokupno praćenje i dokumentaciju u svim operacijama, fazama, slojevima, izmjerama i sumnjivim zonama i mjestima, uvjetima rada. Svi rezultati i zapažanja laboratorija prosljeđuju se nadzoru Izvoditelja s preporukama za promjene i popravke u procesu rada ili manjkavostima. Nadzor Izvoditelja daje potrebne organizacijske i tehničke naloge rukovodstvu gradilišta, operativi, mehanizaciji. Nadzorni inženjer obavlja uvid u rad Izvoditelja putem obilaska, kontrola i ima pristup ka dokumentaciji laboratorija. Nadzorni inženjer zahtjeva i mora biti upoznat sa stanjem i okolnostima rada na gradilištu pogotovo u slučajevima lošeg i manjkavog rada i neprihvatljivih rezultata. Rad laboratorija i nadzora mora biti prilagođen radu u smjenama na objektu. Osoblje Izvoditelja (laboratorij, interni nadzor) vršit će osim propisanih i dodatna ispitivanja zbijenosti u slučajevima:

-područja sa sumnjivom zbijenošću -područja gdje su koncentrirane radne operacije -barem jedan test u smjeni rada -moguća područja sumnjive zbijenosti su:

a. presjecišta mehaničkog nabijanja i valjanja, uzduž upornjaka i zidova b. mjesta zaokretanja valjka za vrijeme kretanja c. slojevi prevelike debljine d. slojevi manje debljine od 25 cm koji se "naljepljuju" na postojeće tijelo e. tlo neispravne vlažnosti f. premalo uvaljana g. mjesto uvaljano sa valjcima obloženim blatom i prljavštinom h. mjesta gdje je krupan kameni agregat i. zone koje sadrže bitno različiti materijal od prosječno ugrađivanog j. zone segregacije Broj ispitivanja na sumnjivom području ovisiti će o procjeni Nadzornog inženjera. Izvoditelj mora pružiti svu potrebnu pomoć Nadzornom inženjeru koji provodi redovitu ili izvanrednu kontrolu (u materijalu, opremi, stručnoj i pomoćnoj radnoj snazi). Intervenciju Nadzornog inženjera Izvoditelj je dužan slijediti na način: dodatnog nabijanja, odstranjenje nekvalitetnog materijala ili zrna nadomjestiti kvalitetnim materijalom. Troškove popravnih radova snosi Izvoditelj u cijelosti.

3.3.4.2 UREĐENJE TEMELJNOG TLA NA STANDARDNI NAČIN

Opis rada Pod stavkom temeljno tlo podrazumijevaju se svi radovi na pripremi površine prirodnog terena u skladu s projektom i/ili zahtjevom Nadzornog inženjera, kako bi se ono priredilo za preuzimanje opterećenja građevine i za osiguranje hidrauličke stabilnosti. Obično se uređuje površinski sloj tla debljine 30 cm, ali ta debljina može biti i veća. Tu spada i uređenje uleknuća, depresija i jama nastalih vađenjem panjeva i korijenja.



Tlo s kojeg je skinut humus treba u prvom redu dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje pravilno nabijanje. To se postiže kontrolom prirodne vlažnosti temeljnog tla i po potrebi vlaženjem, rahljenjem ili sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost po Standardnom Proctorovom postupku pristupa se valjanju. Materijal od optimalne vlažnosti može odstupati najviše 3%. Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaženja. Dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo nabije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije nabijanja treba izravnati površinu tla. Postupak uređenja temeljnog tla identičan je i kod nevezanih materijala, s tim da ono nije toliko osjetljivo na promjene vlažnosti, a nabijanje se obavlja pretežno vibracijskim sredstvima za nabijanje. U stjenovitom terenu tlo na kojem je predviđena izrada nasipa ne nabija se, nego mu se samo čisti površina i osigurava dobro nalijeganje nasipa, a ako je teren strm i izrada stepenica. Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (jame, grabe, korito potoka) potrebno je da se prije gradnje nasutih objekata temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu. Rupe od izvađenih panjeva ili nepravilnih depresija treba zapuniti i nabiti. Kada se uvjeti zbijenosti ne mogu postići treba ovisno o uzrocima koji su do toga doveli, poduzeti neke od mjera sanacije:

- poboljšati površinsku odvodnju - iskopati nepodesni materijal i nadomjestiti ga zdravim materijalom

Kako bi se postigli propisani uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kvalitete materijala u temeljnom tlu. Način sanacije predlaže Izvoditelj, a odobrava ga Nadzorni inženjer. Izvedba Nakon izvršenog iskopa na projektom utvrđenu kotu, Izvoditelj treba urediti temeljno tlo. Skida se površinski sloj predviđen projektom pomoću buldozera, gredera ili bagerom uz odguravanje na privremenu deponiju. Prije uređenja temeljnog tla moraju se na odgovarajući način urediti sva uleknuća, depresija i jama nastalih vađenjem panjeva i korijenja. Ako se u takvim uleknućima, depresijama ili jamama nalaze voda ili mulj, prvo ih treba drenirati odgovarajućim zahvatima (npr. odvodnim jarcima ili kanalima), a potom očistiti od mulja i drugih vrlo mekih ili organskih materija. Nakon toga se u slojevima ugrađuje i nabija odgovarajući materijal. Kontrola kvalitete se provodi putem tekućih i kontrolnih ispitivanja. Ove odredbe se posebice odnose na zatrpavanje starog korita potoka, nakon skretanja toka vode u temeljni ispust. Površina temeljnog tla se poravnava u padovima zbog odvodnje. Podloga mora biti poravnata i ne smije zadržavati vodu. Ovisno o površini temeljnog tla koji se obrađuje primjenjuju se sredstva nabijanja, valjci samohodni, ručni većih i srednjih kapaciteta te ručni nabijači. Valjanjem treba postići zbijenost prema projektu. Ako je podloga u prethodnim fazama bila zbijena treba ju narahliti rijačem ili nazubljenim ručnim grederom i po potrebi navlažiti. Dno svih jama raznih ukopanih objekata na koje dolazi tijelo betonskog objekta i zasip treba biti poravnato i nabijeno. Pokosi jama trebaju biti stabilni da se pri nabijanju ne zarušavaju. Rad treba biti u suhom. Ukoliko nije moguće podlogu obrađivati u suhom, potrebno je crpljenjem vode osigurati radove u suhom.



Propisno obrađeno temeljno tlo ne smije ostati izloženo atmosferskim utjecajima, zimskim uvjetima ili prometnom opterećenju. Sva oštećenja koja bi se pojavila tijekom vremena treba sanirati u skladu sa zahtjevima kvalitete i uz odobrenje Nadzornog inženjera. Prijem temeljnog tla i dozvolu nasipavanja ili izgradnje drugih objekata izdaje Nadzorni inženjer. Zahtjevi kakvoće Kontrola kakvoće provodi se putem:

- tekućih ispitivanja – koja provodi Izvoditelj - kontrolnih ispitivanja – provodi Naručitelj

Propisi i norme Primijeniti one propise i HRN norme koje se odnose na dotični materijal s kojim se radi temeljno tlo. HRN U.B1.010 ....................................................................... Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 ............................................................... Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 ..................................................... Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 .................................................. Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 .......................................... Određivanje granulometrijskog sastava tla HRN U.B1.020 .......................................... Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN U.B1.024 ......................... Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.026 .................................................. Određivanje sadržaja karbonata tla HRN U.B1.038 .............................................. Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.046 ........................... Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče a. Učestalost ispitivanja Na svakih 1000 m2 treba kontrolirati vlažnost tla i zbijenost u odnosu na standardni Proctorov pokus. Također treba provoditi kontrolu određivanjem modula stišljivosti metodom kružne ploče i to barem na svakih 1000 m2 . b. Minimalni kriteriji zbijanja Uređeno temeljno tlo mora zadovoljiti sljedeće minimalne kriterije:

- stupanj zbijenosti min 95% standardnog Proctora - modul stišljivosti min. 30 MN/m2 za kružnu ploču promjera 300 mm

Ako se navedeni minimalni kriteriji zbijenosti temeljnog tla ne mogu postići niti nakon ponovljenog zbijanja, Izvoditelj treba predložiti Nadzornom inženjeru novo pogodno rješenje za uređenje tla. Izmjera Po m2 potpuno uređenog temeljnog tla. Tu se uključuje sav potreban rad, materijal i navedena kontrolna ispitivanja.



3.4 GRAĐENJE

3.4.1 ISKOPI

3.4.1.1 ISKOP HUMUSA

Humus je površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu u građevinskom pogledu daju nepovoljne karakteristike. Svojstva humusa očituju se u otvorenoj šupljikavoj strukturi i maloj mehaničkoj otpornosti materijala. Zbog svojih svojstava humus pod opterećenjem znatno mijenja volumen, a pri promjenama sadržaja vode osjetno mu se smanjuje nosivost, tako da nije pogodan kao građevinski materijal i mora ga se odstraniti. Rad obuhvaća površinski iskop humusa debljine 10 - 30 cm i njegovo prebacivanje na određenu deponiju, a mora biti obavljen u skladu s projektom, odnosno zahtjevima nadzornog inženjera. Humus se iskopava isključivo strojno, a ručno jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli obaviti na zadovoljavajući način. Prilikom odguravanja humusa koji se kasnije koristi za oblaganje, izvođač mora paziti da se taj materijal ne miješa s anorganskim tlom ili sa šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem. U toku iskopa treba voditi računa o tome da bude omogućena stalna poprečna i uzdužna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan zone gradnje priključkom na drenažni jarak ili vodotok. Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika izvođača, posebno ukoliko je debljina humusnog sloja znatno veća od projektom predviđene. Ukoliko humusni sloj nije moguće jasno odrediti vizualnim načinom, debljina humusnog sloja određuje se na osnovi laboratorijskog testiranja organskih tvari (HRN.U.B1.024. - Određivanje sadržaja sagorivih organskih materija tla). Obračun rada Rad se mjeri u m2 terena s kojeg je odstranjen humus, na način kako je dano u opisu radova. Plaća se po jediničnoj cijeni za m2 izmjerene površine. Ukoliko debljina humusa prelazi projektirane veličine, višak iskopa obračunati će se po jediničnoj cijeni za m3 širokog iskopa.

3.4.1.2 ŠIROKI ISKOP

Ovaj rad obuhvaća široke iskope koji su predviđeni projektom ili zahtjevom nadzornog inženjera kao što su iskop slabo nosivih zona temeljnog tla, iskop klina brane, iskop drenažnog kanala i sl. Rad uključuje utovar i prijevoz iskopanog materijala na deponiju koju odredi nadzorni inženjer. Iskop se obavlja prema presjecima i visinskim kotama iz projekta uzimajući u obzir i geomehanička svojstva tla. Izbor tehnologije rada kod širokog iskopa ovisi o:

- vrsti tla - mogućnostima primjene određene mehanizacije za iskop i prijevoz - visini i dužini zahtijevanog iskopa - količini tla kojeg treba iskopati - prijevoznim dužinama - rokovima završetka iskopa



- važnosti pojedinog iskopa za dinamiku rada na građevini - ekonomičnosti iskopa

Koristeći se navedenim elementima, kao i drugim momentima koji mogu utjecati na izbor tehnologije rada, izvođač će, pridržavajući se odgovarajućih važećih propisa i normi, a u skladu s ovim tehničkim uvjetima izabrati optimalnu tehnologiju za iskop. Ovisno o vrsti tla i upotrijebljenoj mehanizaciji, a kojom je moguće obavljati široki iskop, treba razlikovati materijale kao što su: Zemljani materijali: pod ovim materijalom podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva i ručno. Tu pripadaju koherentni (vezani) zemljani materijali - sve gline, prašinasto tlo, kao i nevezani materijali - pijesci, pjeskoviti šljunci, prirodne kamene drobine i slični materijali. Trošne stijene: pod ovim nazivom podrazumijevamo miješani kameni i zemljani materijal gdje se iskop obavlja izravnim strojnim radom - rijanjem. U ovu grupu pripadali bi: rastreseni materijal i trošni pješčenjaci, raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama i slični materijali. Mješavina prirodnog tla i cementne smjese od mlaznog injektiranja također pripada u ovu kategoriju materijala. Kod iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti na radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija. Također treba paziti da ne dođe do odstupanja od projektom utvrđenih veličina uslijed čega bi se poremetila nosivost temeljnog tla. Izvođač je dužan svako eventualno odstupanje od projekta nastalo nepravilnim ili nepažljivim radom, odmah sanirati prema uputama projektanta i nalogu nadzornog inženjera i to bez prava na naknadu ili odštetu za veći ili nepredviđeni rad. Široki iskop treba obavljati upotrebom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na neophodni minimum. Po završetku svih radova opisanih u ovom poglavlju, a prije početka radova na nasipavanju, obavezan je, osim geodetskog definiranja iskopa, projektantski pregled i pregled temeljnog tla od strane geomehaničara. Obračun rada Rad se mjeri u m3 iskopanog materijala u sraslom stanju, na način kako je dano u opisu radova. Osnova za mjerenje su poprečni presjeci terena snimljeni prije početka iskopa i po završenom iskopu. Poprečni presjeci postaju mjerodavni za obračun tek nakon što ih odobri i potpiše nadzorni inženjer. Količine pojedinih kategorija materijala određuju se na poprečnim presjecima u postotku od cjelokupne površine poprečnog presjeka. Na osnovu tih postotaka izračunavaju se ukupne količine svake pojedine kategorije materijala. Transportne udaljenosti mjere se od središta iskopa do središta zadane deponije. Plaća se po jediničnoj cijeni za m3 preuzetog sraslog iskopanog materijala i to posebno za pojedine skupine materijala.



U cijenu je uračunat iskop, uređenje i čišćenje kosine, sve potrebno crpljenje vode iz građevinske jame i planiranje svih iskopanih površina. Izvođač nema pravo tražiti bilo kakvu dodatnu kompenzaciju za taj rad. Troškovi koji bi nastali iskopom izvan granica predviđenih projektom, a bez dozvole nadzornog inženjera ili transportom duž trase koju nije odobrio nadzorni inženjer, padaju na teret izvođača, uključujući tu i odštetu za uništeno zemljište i kulture, kao i sve ostale štete koje bi tu nastale.

3.5 BETONSKI, ARMIRANO-BETONSKI I TESARSKI RADOVI

3.5.1 OPĆENITO

Svi se betonski i armirano betonski radovi moraju izvršiti prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN br. 139/09, 14/10, 125/10), te prema važećim tehničkim propisima, normativima i standardima. Ugrađeni materijali (agregat, cement, voda i armatura) moraju po kvaliteti, sastavu, dimenzijama te načinu ugradnje odgovarati, uz odgovarajuća certificiranja, važećim tehničkim propisima i standardima. Smije se koristiti samo drobljeni agregat koji mora biti potpuno čist i bez organskih primjesa. Cement mora nakon proizvodnje odležati 15 dana, a ne smije biti stariji od 3 mjeseca. Struktura mu mora biti brašnasta, bez ikakvih grudica. Voda ne smije sadržavati nikakve primjese. Može se koristiti voda iz gradske vodovodne mreže (proizvoljne tvrdoće). Prije početka radova na betoniranju sav materijal mora posjedovati certifikate sukladnosti ili izjave sukladnosti. U tijeku izvedbe je izvođač dužan uzimati probne betonske uzorke od svakog karakterističnog dijela konstrukcije prema važećim propisima, a isto tako prema traženju nadzornog inženjera te ih dostaviti na vrijeme na ispitivanje. Uzorci moraju biti izloženi istim uvjetima na gradilištu kao i sama konstrukcija u koju je isti beton ugrađen. Izvođač je dužan o svom trošku izraditi projekt betona prema kojem će se izvoditi sve betonske mješavine. Izvođač je prema projektu betona dužan napraviti i program betoniranja i uzimanja kontrolnih uzoraka da bi se mogli pratiti zadani zahtjevi za kvalitetu izvedbe. Kod betoniranja cjelovite betonske konstrukcije valja upotrijebiti samo jednu vrstu cementa i agregat odgovarajućeg sastava. U sve elemente građevina smije se ugraditi samo strojno miješani beton. Prilikom miješanja betona mora se uzeti u obzir zatečena vlažnost agregata. Vrlo male količine betona (za rigole, kanaliće i slično) se smiju miješati i ručno. Betonska mješavina ne smije prilikom ugrađivanja u oplatu slobodno padati s visine veće od 1.0 m. Ako to nije moguće postići, treba upotrijebiti odgovarajuće lijevke, cijevi ili pumpu za beton da ne dođe do segregacije betona. Ugrađivanje betonske mješavine mora biti u skladu s TPBK, a obavezna je ugradnja pervibratorom. Eventualni prekid betoniranja treba izvesti stepenasto radi boljeg vezivanja s novim slojem.

3.5.2 TEHNIČKI PROPISI I STANDARDI (HRN)

3.5.2.1 AGREGAT ZA BETON

Za spravljanje betona može se upotrijebiti drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga "D" TPBK-a. Agregat može biti prirodni, umjetni (industrijski proizveden) ili recikliran od materijala prethodno upotrijebljenih u građenju. Obični agregat - gustoća čestica>2000 kg/m3 Lagani agregat - gustoća čestica<2000 kg/m3

nasipna gustoća <1200 kg/m3 Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D mora zadovoljavati razrede:



− sitni agregat D4 i d=0 razred GF85 i CP ili MP (CF ili MF) − krupni agregat D/d2 ili D11,2 razred GC85/20 D/d>2 ili D>11,2 razred GC90/15

Razred dopuštenog odstupanja na situ srednje veličine D/1,4:GT15, nefrakcionirani agregat:

D45 i d=0 razred GA90

Norme za agregat:

HRN EN 12620:2008 Agregati za beton (EN 12620:2002+A1:2008) HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za

beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002)

HRN EN 13055-1:2003/AC:2006 Lagani agregati -- 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002/AC:2004)

HRN EN 206-1:2006 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

rpHRN CR 1901 Regional Specifications and Recommendations for the avoidance of damiging alkali silica reactions in concrete (CR 1901:1995)«

rpHRN CR 1901 Regionalne specifikacije i preporuke za izbjegavanje štetne alkalnosilikatne reakcije u betonu (CR 1901:2005)

3.5.2.2 CEMENT

Za spravljanje betona može se upotrijebiti portland cement specificiran prema normi HRN EN 197-1/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga „C“ TPBK-a. 27 proizvoda u skupini cementa opće namjene (uključeni u EN 197-1) razvrstani su u pet glavnih vrsta cementa:

− CEM I Portland cement − CEM II Miješani portland cement − CEM III Metalurški cement − CEM IV Pucolanski cement − CEM V Miješani cement

Za proizvodnju betona se mogu upotrebljavati samo cementi čija su svojstva, uvjetovana propisima odgovarajućih standarda, prethodno dokazana. Prethodna ispitivanja i dokaze o podobnosti cementa za betonske radove obavlja organizacija ovlaštena za atestiranje cementa. Prethodni dokaz kvalitete cementa se mora pribaviti za svaku vrstu i klasu cementa pri čemu se pod vrstom cementa podrazumijeva cement određene oznake i određenog Proizvoditelja. Ugovoriti se može samo upotreba cementa prethodno dokazane kvalitete. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti cementa, određuje se odnosno provodi, ovisno o vrsti cementa, prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN br. 139/09, 14/10, 125/10), te u skladu s odredbama posebnog propisa. Tehnička svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.



Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1. Kasnija ispitivanja, u slučaju sumnje, provode se odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije. Norme za cement:

HRN CR 14245:2004 Smjernice za primjenu EN 197-2

»Vrednovanje sukladnosti« (CR 14245:2001) HRN EN 197-1:2005 Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i

kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004)

HRN EN 197-1:2005/A3:2008 Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (EN 197-1:2000/A3:2007)

HRN EN 197-2:2004 Cement -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)

HRN EN 197-4: 2006 Cement -- 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti metalurškog cementa niske rane čvrstoće (EN 197-4:2004)

HRN EN 14216:2006 Cement -- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za posebne vrste cemenata vrlo niske topline hidratacije (EN 14216:2004)

HRN EN 14647:2006 Kalcijev aluminatni cement -- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005)

HRNEN 14647 2006/AC:2007 Kalcijev aluminatni cement -- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005/AC:2006)

3.5.2.3 VODA ZA IZRADU BETONA

Za spravljanje betona može se upotrijebiti voda iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga "F" TPBK i normi HRN EN1008:2002. Norma određuje zahtjeve za sadržaj i granične količine štetnih stvari te zahtjeve za utjecaje štetnih tvari na svojstva betona i morta, tehničke uvjete i potrebna ispitivanja za ocjenu prikladnosti vode za proizvodnju betona za različite tipove vode (pitka voda, otpadna voda iz industrije betona, voda iz podzemnih izvora, površinska i otpadna voda iz drugih industrija, morska i bočata voda, te voda iz kanalizacije). Prema normi HRN EN 1008:2002 pitka voda se može bez prethodnih ispitivanja upotrijebiti za pripremu betona ili morta, dok se voda iz kanalizacije nesmije uopće upotrijebiti. Morska i bočata voda smiju se koristiti samo za nearmirani beton, a za sve ostale vrste voda treba ispitivanjima potvrditi prikladnost za pripremu. Zahtjevi za vodu za pripremu betona, prema normi HRN EN 1008, odnose se na:

− prethodnu ocjenu kvalitete (prisutnost ulja i masti, deterdženata, boja, otopljenih tvari, mirisa kiselina i gnojiva)

− kemijski sastav (dane su granične vrijednosti pojedinih štetnih tvari čiji udio treba odrediti)

− utjecaj vode na vezivanje i čvrstoću betona ili morta (usporedno ispitivanje vremena vezivanja i tlačne čvrstoće na uzorcima pripremljenim s



destiliranom ili deioniziranom vodom i vodom koja se želi upotrebljavati. Razlike vremena početka i kraja vezivanja ne smije biti veća od 25% s time da vrijeme početka vezivanja nije manje od 1 sata, a kraj ne smije prelaziti 12 sati).

Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), periodično tijekom vremena ovisno o kakvoj se vodi radi, a sve prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje.

Norme za vodu za beton: HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona -- Specifikacije za

uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

HRN EN 206-1:2006 Beton -- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

HRN EN 197-1:2005 Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004)

HRN EN 197-1:2005/A3:2008 Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (EN 197-1:2000/A3:2007)«

3.5.2.4 ČELIK ZA ARMIRANI BETON

Može se upotrijebiti čelik B500B specificiran prema normi HRN EN 10080-2, HRN EN 10080-3, HRN EN 10080-4, sukladan zahtjevima priloga „B“ TPBK-a. Armatura se izrađuje (proizvodi) kao:

− armatura za armiranobetonske konstrukcije, od čelika za armiranje

Odredbe priloga "B" TPBK-a odnose se na tehnička svojstva i druge zahtjeve za armaturu, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju. Čelik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti: A, B i C, a isporučuje se u obliku:

− šipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mreža i zavarenih rešetki za gredice

− tvornički proizvedenih zavarenih armaturnih mreža − zavarenih rešetki za gredice

Ispitivanje svojstava čelika za armiranje provodi se prema nizovima normi, njihovo označavanje je za svaku grupu točno određeno (način i redoslijed). Dokaz uporabljivosti provodi se prema projektu betonske konstrukcije, odredbama Priloga "B" TPBK-a (uključujući izdavačevu kontrolu izrade i ispitivanja, te nadzor proizvodnog pogona i izvođačeve kontrole izrade armature).



Potvrđivanje sukladnosti armature provodi se prema odredbama teh. specifikacije, odredbama Priloga "B" TPBK-a i posebnog propisa. Ugradnja armature određena je Prilogom J (Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija) i Prilogom I (Projektiranje betonskih konstrukcija) TPBK-a. Kontrola armature prije betoniranja predviđa provođenje odgovarajućih normi HRN ENV 13670-1 kao i druge kontrole (Prilog "B" TPBK-a). Norma za čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje:

HRN 1130-1:2008 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik

za armiranje -- 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda A

HRN 1130-2:2008 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda B

HRN 1130-3:2008 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda C

HRN 1130-4:2008 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih mreža

HRN 1130-5:2008 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke rešetkastih nosača

HRN EN 10080:2005 Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- Općenito (EN 10080:2005)

nHRN EN 10138-1 Čelici za prednapinjanje -- 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000)

nHRN EN 10138-2 Čelici za prednapinjanje -- 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3 Čelici za prednapinjanje -- 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)

nHRN EN 10138-4 Čelici za prednapinjanje -- 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)

HRN EN 10020:2008 Definicija i razredba vrsta čelika (EN 10020:2000)

HRN EN 10027-1:2007 Sustavi označivanja za čelike -- 1. dio: Nazivi čelika (EN 10027-1:2005)

HRN EN 10027-2:1999 Sustavi označivanja čelika -- 2. dio: Brojčani sustav (EN 10027-2:1992)

HRN EN 10079:2008 Definicija čeličnih proizvoda (EN 10079:2007) HRN EN 523: 2004 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za

prednapinjanje -- Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete (EN 523:2003)

HRN EN ISO 17660-1:2008 Zavarivanje -- Zavarivanje čelika za armiranje -- 1. dio: Nosivi zavareni spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO 17660-1:2006)

HRN EN ISO 17660-2:2008 Zavarivanje -- Zavarivanje čelika za armiranje -- 2. dio: Nenosivi zavareni spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO 17660-2:2006)

HRN EN 287-1:2004 Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004)



HRN EN 287-1:2004/AC:2007 Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/AC:2004)

HRN EN 287-1:2004/A2:2008 Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/A2:2006)

HRN EN ISO 4063:2010 Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni brojevi (ISO 4063:2009; EN ISO 4063:2009)

HRN EN 446:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Postupci injektiranja (EN 446:2007)

HRN EN 447:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Osnovni zahtjevi (EN 447:2007)«

Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:

− savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, − savijanje čelika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim

specifikacijama, treba izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja,

− savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim specifikacijama.

Promjer trna za savijanje šipka treba biti prilagođen stvarnom tipu armature i ne smije biti manji od veličina iskazanih u ˝Tabela 1˝.

Kuke, pregibi, petlje Povijene šipke Promjer šipke Najmanji zaštitni sloj betona, okomit

na ravninu krivulje

<20 mm ≥20 mm >100 mm i >7 ∅

>50 mm i >3 ∅

≤50 mm i >3 ∅

Glatka S 220 2,5∅ 5∅ 10∅ 10∅ 15∅ Rebrasta B 500A 4∅ 7∅ 10∅ 15∅ 20∅

Tabela 1: Najmanji promjer trna Za zavarenu armaturu i armaturne mreže nakon varenja promjer trna mora odgovarati tipu armature i ne smije biti manji od veličina u Tabela 2.

Tabela 2:Najmanji promjer trna za zavarenu armaturu i armaturne mreže



Šipke čelične armature, zavarene mreže i predgotovljeni armaturni koševi ne smiju se oštetiti tijekom prijevoza, skladištenja, rukovanja i postavljanja u projektiranu poziciju. Ispravljanje savijene šipke armature može biti dopušteno samo ako se (je):

− koristi posebna oprema za ograničenje lokalnih napona, − postupak ispravljanja odobren projektnim specifikacijama.

Armatura iz kolutova ne smije se upotrebljavati, ako nije dostupna odgovarajuća oprema za izravnavanje i ako postupak nije odobren. Za hladno savijanje čelične armature moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

− projektne specifikacije trebaju utvrditi je li ponovno savijanje na istom mjestu dopušteno,

− sredstva za zaštitu armature za kasnije spajanje treba projektirati tako da ne djeluju štetno na nosivost toga betonskog sklopa ili antikorozijsku zaštitu armature.

Zavarivanje

Zavarivanje treba zadovoljiti projektne specifikacije. Dopušteni postupci varenja uključuju:

− lučno varenje, − plinski zaštićeno varenje, − plameničko varenje, − točkasto varenje.

Varenje je dopušteno jedino na armaturnom čeliku sukladnom EN 10080 i armaturnom čeliku deklarirano zavarivom. Za konstrukcijski važno i osjetljivo varenje varilac mora imati odgovarajući certifikat. Varenje se ne smije izvoditi na savoju šipke ili blizu njega. Treba primijeniti ograničenja iz Tabela 2. Točkasto varenje je dopušteno za povezivanje armature ako nije ograničeno projektnim specifikacijama. Nastavljanje Šipke treba povezivati preklapanjem, kuplanjem ili varenjem prema uvjetima ENV 1992-1-1 ili projektnih specifikacija. Vlačnu čvrstoću i žilavost (otpornost na previjanje) čeono zavarenih spojeva glavne vlačne armature treba povremeno kontrolirati i tu kontrolu planirati programom kontrole izvedbe radova. Povezivanje i ugradnja Armaturu treba ugraditi u projektirane pozicije. Posebnu pažnju treba posvetiti armaturi i zaštitnom sloju betona na mjestu malih otvora koji nisu tretirani u projektu. Pretpostavlja se da projektne specifikacije daju podrobne informacije o postavljanju i razmaku šipki armature te o mjerama koje treba poduzeti na mjestima zgusnutih šipki armature. Armaturu treba učvrstiti i osigurati njezinu poziciju tako da se zadovolje tolerancije ovih Tehničkih uvjeta. Armatura se može povezivati tankom žicom ili točkastim varenjem. Armaturna sidra za zidove u temeljnoj ploči treba varenjem pričvrstiti za armaturu temeljne ploče tako da se spriječe pomaci sidara u odnosu na projektirani položaj. Po potrebi treba ugraditi dijagonalne



šipke koje će spriječiti pomake armature gornje zone, u odnosu na armaturu donje, zone tijekom betoniranja. Uvjetovani zaštitni sloj betona treba osigurati pogodnih podmetačima ili ulošcima. Čelični držači u dodiru s površinom dopušteni su samo u suhoj okolini, tj. klasi izloženosti X0 prema EN 206. Zahtjev za zaštitni sloj betona treba uzeti kao nominalnu vrijednost, Cn, i računati do površine bilo koje armature, uključivo i vezne.

3.5.2.5 OPLATA

Oplata mora biti izvedena točno po mjerama označenim u nacrtima za dijelove koji se betoniraju i potrebnim podupiračima. Mora biti poduprta, otporna i ukrućena tako da se ne može izvrnuti, savinuti niti popustiti. Nakon izvedbe radova mora se skinuti tek nakon što očvrsli beton dobije punu čvrstoću, lako, bez oštećenja konstrukcije. Oplatu deponirati na za to određena mjesta na gradilištu. Važeći standardi za oplatu:

− G.C1.320 PVC podmetači za armaturu − D.A1.065 Blažujke za oplatu − D.C1.041 Grede jelove piljene za oplatu − D.C1.052 Daske jelove piljene za oplatu − D.C1.052 Letve jelove za oplatu − M.B4.102 Čavli tesarski vučeni za oplatu − C.B6.010 Žica za oplatu br.32 − G.S3.502 PVC cijevi za oplatu − M.B1.021 Tiranti za oplatu s maticom − C.U2.021 NP profili razni za oplatu − C.C4.120 − C.C4.150 − C.C4.160

3.5.2.5 BETON

3.5.2.5.1 OPĆENITO

Tehnička svojstva betona specificiraju se prema TPBK i normi HNR EN 206-1. Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova ili su specificirana u projektu betonske konstrukcije. Svojstva očvrsnulog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije (Projekt betona) i to razred tlačne čvrstoće te ostala svojstva prema potrebi (vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje i sl.). Prije početka betoniranja treba provjeriti položaj armature te dimenzije zaštitnih slojeva. Nakon pregleda ispravnosti, nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik odobrava početak betoniranja. Prije početka betoniranja izvođač mora izraditi detaljnu organizaciju, odnosno program betoniranja i predložiti iste na odobrenje nadzornom inženjeru. Iz programa mora biti vidljiv cjelokupan sustav rada, tj. priprema, manipulacije, transport i ugrađivanje betona. U programu mora biti pokazan:



− stvarni volumen ugrađivanja betona te dat računski dokaz da je kapacitet

pogona betonare i ostale mehanizacije dovoljan obzirom na sve zahtjeve odnosno uvjete, koje određuju tražena brzina napredovanja ugradbe betona,

− brojčani i stručni sastav radnih grupa izvođača, − projektirani sastav betona.

Tehnologiju betoniranja određuje izvoditelj radova te istu dostavlja nadzornom inženjeru na potvrdu. Prekidi betoniranja odnosno radne reške su isključivo određene projektom te ih se izvoditelj radova mora pridržavati bez obzira na tehnologiju. Sve kasnije utvrđene nepravilnosti, a kojima je uzrok odstupanje od projekta ili od nadzorom prihvaćenih planova, padaju na štetu izvoditelja radova. Strogo se pridržavati svih uvjeta za betone navedene u projektu betona. Naknadno dodavanje vode u beton ne dozvoljava se. U slučaju isplivavanja vode na površinu betona u toku betoniranja (vibriranja), betoniranje se prekida na štetu izvoditelje. Nepredviđeni prekid betoniranja unutar jednog elementa nije dozvoljen, pa izvođač mora uvijek imati u pripremi rezervnu mehanizaciju odnosno kapacitete. U slučaju nemogućnosti osiguranja istih prije početka betoniranja ne može se započeti sa betoniranjem. Treba izbjegavati betoniranje ljeti i za vrijeme velikih vrućina. Također u slučajevima najave eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika (kiša - preveliko vlaženje, jaki vjetar - isušivanje, niske temperature zraka i sl.) ne smije se započeti s betoniranjem kako ne bi došao u opasnost kontinuirani završetak betoniranja pojedinog elementa odnosno u njega ugrađenog betona do potrebnog očvršćivanja. U slučaju nagle promjene vremenskih prilika (nakon betoniranja) osigurati sredstva za zaštitu i njegu novog betona. Bez obzira na dob dana, po završetku betoniranja, izvođač mora osigurati ispravnu njegu betona u narednih minimalno sedam dana. Površina betona u tom periodu mora biti neprekidno vlažna. Nakon uklanjanja oplate betonsku površinu je potrebno zaštititi od direktnog djelovanja sunca (naglog isušivanja).

3.5.2.5.2 VRSTE BETONA, MATERIJALI, OZNAKE

Vrste betona - rabiti će se projektirani beton razreda tlačne čvrstoće i razreda izloženosti navedenih u tablici s programom uzimanja uzoraka. Agregat - rabiti će se drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga „D“ TPBK. Cement - rabiti će se portland cement specificiran prema normi HRN EN 197-1/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga „C“ TPBK , odnosno Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije. Dodaci – rabiti će se dodaci sukladni zahtjevima priloga „E“ TPBK . Voda - iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga „F“ TPBK i normi HRN EN 1008:2002. Isprave o sukladnosti osnovnih materijala - za sve rabljene materijale izvoditelj je dužan priložiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti



Gru

pa

beto

na

KONSTRUKTIVNI ELEMENT

B1 Podložni beton B2 Svi konstruktivni betoni

Oznaka klase B1 B2 B2 OSNOVNI ZAHTJEVI razred tlačne čvrstoće C16/20 C25/30 C30/37 razred izloženosti XC2 XC2 XC2 najveće zrno agregata (mm) 32 32 32 razred konzistencije (cm) S1 S1 S1 DODATNI ZAHTJEVI otpornost na smrzavanje prema HRN U.M1.016

XF3 XF3 XF3

vodonepropusnost HRN EN 12390-8 5 5 Svojstva svježeg i očvrslog betona potrebno je ispitati prema normi HRN EN 206-1. Izvođač je dužan napraviti plan betoniranja i nadzora. Norme za beton:

HRN EN 206-1:2002 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva,

proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000) HRN EN 206-1/A1:2004 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva,

proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)

HRN EN 206-1/A2 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)

HRN EN 196-21 Metoda ispitivanja cementa - 21. dio: Određivanje sadržaja klorida, ugljičnog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1994)

HRN EN 480-10 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 10. dio: Određivanje sadržaja u vodi topljivih klorida (EN 480-10:1996)

HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 11. dio: Određivanje značajki zračnih pora u očvrslom betonu (EN 480-11:1998)

HRN EN 1062-3 Boje i lakovi – Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i betone – 3. dio: Određivanje i razredba prijenosa tekuće vode (propusnost) (EN 1062-3:1998)



HRN EN 1097-1 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)

HRN EN 1097-1/A1 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1/A1:2003)

HRN EN 1338 Betonski blokovi za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003)

HRN EN 1339 Betonske ploče za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003)

HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje smrzavanja

HRN EN 1744-1 Ispitivanja kemijskih svojstva agregata – 3.dio: Kemijska analiza (EN 1744-1:1998)

HRN EN 12350-1 Ispitivanja svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje

HRN EN 12350-2 Ispitivanja svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

HRN EN 12350-3 Ispitivanja svježeg betona – 3. dio: Vebe ispitivanje

HRN EN 12350-4 Ispitivanja svježeg betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti

HRN EN 12350-5 Ispitivanja svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje HRN EN 12350-6 Ispitivanja svježeg betona – 6. dio: Gustoća HRN EN 12350-7 Ispitivanja svježeg betona – 7. dio: Sadržaj

pora-Tlačne metode HRN EN 12390-1 Ispitivanja očvrslog betona – 1. dio: Oblik,

dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe HRN EN 12390-2 Ispitivanja očvrslog betona – 2. dio: Izradba i

njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće HRN EN 12390-3 Ispitivanja očvrslog betona – 3. dio: Tlačna

čvrstoća uzoraka HRN EN 12390-5 Ispitivanja očvrslog betona – 5. dio: Vlačna

čvrstoća savijanjem uzoraka HRN EN 12390-6 Ispitivanja očvrslog betona – 6. dio: Vlačna

čvrstoća cijepanjem uzoraka HRN EN 12390-7 Ispitivanja očvrslog betona – 7. dio: Gustoća

očvrslog betona HRN EN 12390-8 Ispitivanja očvrslog betona – 8. dio: Dubina

prodiranja vode pod tlakom prCEN/TS 12390-9 Ispitivanja očvrslog betona – 9. dio: Otpornost

na smrzavanje ljuštenjem ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor – 1. dio:

Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor količine po količine

ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti

HRN EN 12504-1 Ispitivanja betona u konstrukciji – 1. dio: Izvađeni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće

HRN EN 12504-2 Ispitivanja betona u konstrukciji – 2. dio: Izvađeni uzorci – Nerazorno ispitivanje – Određivanje veličine odskoka



HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji – 3. dio: Određivanje sile čupanja

HRN EN 12504-4 Ispitivanja betona u konstrukciji – 4. dio: Određivanje brzine ultrazvuka

prEN 1314 Određivanje tlačnog modula elastičnosti HRN EN 13057 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak

betonskih konstrukcija – Ispitne metode – Određivanje otpornosti na kapilarno upijanje (EN 13057:2002)

HRN EN 13369 Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)

HRN EN 13396 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Ispitne metode – Mjerenje prodora iona klorida (EN 13396:2004)

HRN EN 12617-4 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Ispitne metode – 4 dio.: Određivanje skupljanja i bubrenja

HRN EN 13584 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Ispitne metode – Određivanje tlačnog puzanja proizvoda za popravak

HRN EN 14068 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Ispitne metode – Određivanje vodonepropusnosti injektiranih pukotina bez pomaka u betonu (EN 14068:2003)

prEN 13791:2003 Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima

prCEN/TR 15177 Ispitivanja očvrslog betona – Otpornost na smrzavanje – oštećenje strukture betona

HRN ISO 9297 Kvaliteta vode – Određivanje klorida – Titracija srebrovim nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrova metoda)

HRN ISO 15686-1 Zgrade i druge građevine-Planiranje vijeka uporabe – 1. dio: Opća načela (ISO 15686-1:2000)

HRN ISO 15686-2 Zgrade i druge građevine-Planiranje vijeka uporabe – 2. dio: Postupci predviđanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)

HRN ISO 15686-3 Zgrade i druge građevine-Planiranje vijeka uporabe – 3. dio: Neovisne ocjene (aduti) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002)

EN ISO 787-13 Opće metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje – 13. dio: Određivanje u vodi topljivih sulfata, klorida i nitrata

EN ISO 15148 Građevni materijali – Određivanje koeficijenta upijanja vode (ISO/DIS 15148:1996)

BS 1881 Part 5, ISAT, Početno površinsko upijanje vode



3.6 PROGRAMI KONTROLE KVALITETE

3.6.1 KONTROLA PROIZVODNJE BETONA

Unutarnja kontrola proizvodnje betona provoditi će se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i prilogu „A“ TPBK.

3.6.1.1 KONTROLNI POSTUPCI KOD UGRADNJE BETONA

Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti da li je beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te dali je tijekom transporta došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Svježi beton Kontrolu svježeg betona izvoditelj treba provoditi pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje svježeg betona slijeganjem) o čemu treba voditi evidenciju. Očvrsnuli beton Ispitivanje očvrslog betona će se provoditi na uzorcima uzetim tijekom izvođenja radova, a u opsegu određenom programom u prilogu. Ispitivanje očvrslog betona se sastoji od ispitivanja :

− Tlačne čvrstoće prema HRN EN 12390-3. Uzorci će se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2. Uzorci su oblika kocke dimenzija 15 x 15 x 15 cm. Rezultati ispitivanja će se evidentirati redoslijedom kako su uzimani. Evidentirani rezultati će se grupirati u grupe betona. Grupe betona su definirane u programu uzimanja kontrolnih betonskih uzoraka.

− Vodonepropusnosti prema HRN EN 12390-3, s najvećim dozvoljenim prodorom vode od 5 cm.

3.6.2 IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA

3.6.2.1 TRANSPORT BETONA

Transport projektiranog betona će se vršiti automiješalicama, pri čemu moraju biti zadovoljeni svi zahtjevi iz tehničkih uvjeta projekta. Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vožnje od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom mora biti u neposrednoj vezi s vremenom početka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1:2000.

3.6.2.2 UGRAĐIVANJE BETONA (PREMA HRN EN 13670-1:2000 )

S betoniranjem se može početi samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inženjera. Beton se mora ugrađivati sistematski i programirano prema određenom planu i odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton). Zabranjeno je korigiranje vode u svježem betonu bez prisustva tehnologa betona.



Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba voditi računa da voda ne uđe u betonsku masu. Dozvoljenu visinu slobodnog pada betona (1,0 m) treba osigurati dovoljnim brojem vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama ("riža"). Beton treba ubacivati što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomoću pervibratora. Svaki započeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u započetom opsegu, kako to predviđa program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenje pojedinih uređaja mehanizacije iz pogona.

3.6.2.3 UGRAĐIVANJE BETONA U POSEBNIM UVJETIMA

Ugrađivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC ili +30ºC se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zaštite betona. Pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC agregat mora biti otporan na mraz i ne smije sadržati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa. Kod izbora cementa prednost imaju visokoaktivni cementi. Kod betoniranja u posebnim uvjetima treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane čvrstoće. Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doći do naglog hlađenja betona te se vanjske površine betona moraju zaštititi. Pri betoniranju na visokim temperaturama početnu obradivost treba odrediti prema prethodno utvrđenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje, u slučaju dužeg transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke - usporivače vezivanja. Cement i sastav betona koji se ugrađuju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u kom slučaju temperatura betona ugrađenog u masu elementa ne bude iznad +65oC. U protivnom se poduzimaju mjere za hlađenje komponenata betona ili hlađenje betona u samom elementu.

3.6.2.4 NJEGOVANJE UGRAĐENOG BETONA

Neposredno nakon betoniranja beton će se zaštićivati od :

− oborina i tekuće vode - prekrivanjem ceradama ili najlonom − vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutrašnje strukture i prionjivost

betona i armature, kao i drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početnog očvršćivanja.

Zaštitu od prebrzog isušivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem, prekrivanjem filcom ili jutom ili sl.), a u trajanju do najmanje 7 dana (ili do betoniranja narednog sloja) ili do postizanja 60% tražene čvrstoće. Zaštita betona mora biti ukalkulirana u jedinične cijene.



3.6.2.5 OCJENA POSTIGNUTE KVALITETE

Ocjena sukladnosti betona Beton mora zadovoljavati kriterije identičnosti u skladu s prilogom J TPBK-a i tablici B.1 HRN EN 206-1

− primjenjuje se za grupu do 6 rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće − grupe od po tri uzastopna rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3).

Beton se prihvaća ako je ispunjen navedeni kriterij identičnosti. Ako taj kriterij nije zadovoljen, predočit će se naknadni dokaz kvalitete betona koji odredi nadzorni inženjer. Kriteriji identičnosti tlačne čvrstoće Beton certificirane kvalitete proizvodnje Identičnost betona se ocjenjuje za svaki pojedini rezultat tlačne čvrstoće i srednju vrijednost od "n" pojedinih rezultata koji se ne preklapaju kako je naznačeno u Tablica 3. Smatra se da beton pripada sukladnom skupu ako su oba kriterija iz tablice B.1 zadovoljena za "n" rezultata dobivenih ispitivanjem čvrstoće uzoraka betona uzetih iz definirane količine betona.

Broj "n" rezultata ispitivanja Kriterij 1 Kriterij 2 tlačne čvrstoće definirane količine betona

Kriterij 1 Kriterij 2 Srednja vrijednost od "n" rezultata (fcm) N/mm2

Svaki pojedini rezultat (fci) N/ mm2

1 Nije primjenjiv ≥ fck -4 2-4 ≥ fck + 1 ≥ fck -4 5-6 ≥ fck + 2 ≥ fck -4

Tablica 3: - Kriteriji identičnosti tlačne čvrstoće

Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare obavezno je uzimanje uzoraka betona na mjestu ugradnje betona za utvrđivanje tlačne čvrstoće. Kontrola se provodi na slijedeći način:

− na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju

− u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije − ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji

se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača

− ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3 za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona

− ocjena rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodatka B norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće"

− uzorke ne treba uzimati za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji - uporabljivost betonske konstrukcije



Za ugrađeni beton u skladu sa prilogom J. točkom 2.4 TPBK će se dati Završna ocjena kvalitete betona koja obuhvaća:

− dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama – rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

− dokaze upotrebljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije.

− mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvođenja

− rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova.

− Uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevinskog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Završnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji će dati zadužena stručna osoba naručitelja (nadzorni inženjer) ili po njemu angažirana pravna osoba za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona. Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana projektom konstrukcije i važećim propisima, ili se traži naknadni dokaz kvalitete betona.

3.7 OPLATA I SKELA

Za izvedbu gotovo svih betonskih i armirano-betonskih elemenata treba pravovremeno izraditi, postaviti i učvrstiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili sličnu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem joj se mora osigurati stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrađene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata se mora lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomoćnih alata i sredstava čime bi se tek izvedena konstrukcija izložila štetnim vibracijama. Ustanovi li se nakon skidanja oplate da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu, izvođač ju je obavezan srušiti i ponovo izvesti prema projektu. Prije ugradnje svježe mješavine betona sav prostor unutar oplate treba očistiti od smeća (zaostale drvene građe, lišća itd.) i dobro oprati te je, ako je drvena, dobro namočiti, a ako je metalna, premazati uljem. Sva oplata s potrebnom nosivom skelom se neće posebno obračunavati, već je obuhvaćena jediničnom cijenom betona, odnosno armiranog betona. Izvođač ne može započeti betoniranje dok nadzorni inženjer ne izvrši pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. Projektant: _________________________ Milan Marinac, dipl.ing.građ.



Mapa: MAPA BR.1




4. PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE NA RADU



PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE NA RADU

4.1 UVOD

Prema Zakonu o zaštiti na radu odabrana su tehnička rješenja koja u cijelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zaštite na radu, kako bi se svim sudionicima (za vrijeme građenja i u tijeku eksploatacije) osigurali uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje ljudi. Za vrijeme građenja predmetne građevine potrebno je provesti sve propisane i važećom zakonskom regulativom predviđene mjere zaštite na radu, a koje se posebno odnose na:

- organizaciju i uređenje samog gradilišta - organizaciju prostora za skladištenje materijala, opreme i strojeva - organizaciju i lokaciju objekata namijenjenih boravku ljudi - organizaciju transporta materijala, alata, strojeva, opreme i ljudi - organizaciju pružanja prve pomoći u slučaju povrede radnika na radu i sl.

Ispravnost i pravilan način uporabe osobnih zaštitnih sredstava radnika (primjerice: zaštitna kaciga, radno odijelo), sanaciju okoliša građevine i gradilišta te dovođenje u stanje prije same izgradnje. Za provedbu svih mjera nadležna je i odgovorna Uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi Rukovoditelj gradilišta, Nadzorni inženjer i ovlašteni predstavnici nadležnih Državnih tijela. Tehničke mjere zaštite za vrijeme uporabe odnose se na sigurnost predmetne građevine. Sve ove mjere dane su projektom, a zasnovane su na propisima koji se odnose na tip i namjenu građevine kao i na upotrijebljene materijale u samoj konstrukciji građevine.

4.2 PROPISI I ZAKONI

Obavljanje radova potrebno je organizirati tako da uvijek budu primijenjene sve mjere zaštite na radu propisane zakonom.

Tehnička rješenja dana ovom projektnom dokumentacijom su takva da osiguravaju potpunu primjenu pravila zaštite na radu, kako bi se svim osobama - sudionicima u izgradnji, korištenju i održavanju ovog objekta, osigurali uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.

4.3 ZAŠTITA NA RADU TIJEKOM FAZA IZGRADNJE

Za vrijeme građenja sva oprema gradilišta kao i osiguranje radnika te pojedinih uređaja i strojeva mora odgovarati propisima zaštite na radu. Za provedbu zaštitnih mjera odgovorna je uprava gradilišta. U cijenu izvedbe radova potrebno je uključiti sve dodatne troškove koji nastaju zbog uvjeta rada i mjera zaštite ljudi, strojeva i opreme. Provjeru provedbe mjera zaštite na radu provodi šef gradilišta, nadzorni inženjer i ovlašteni predstavnik organa uprave. Posebnu pažnju u pogledu primjene pravila zaštite na radu treba obratiti kod sljedećih faza izgradnje i održavanja:

a) Pripremni radovi:

- organizacija i uređenje gradilišta treba biti u skladu s planom uređenja gradilišta kojeg je dužan izraditi Izvoditelj radova prije početka radova

- organizacija i uređenje skladišnog prostora treba omogućiti siguran rad - treba osigurati kvalitetni i sigurni transport ljudi, materijala i alata - treba organizirati pružanje neposredne prve pomoći za slučaj povrede na radu

b) Organizacija radova: Prije početka radova Izvoditelj treba načiniti:

- “Elaborat zaštite na radu” za konkretne ugovorene glavne i pripremne radove koji je izrađen prema postojećoj zakonskoj regulativi o zaštiti na radu



- “Elaborat o organizaciji i regulaciji prometa” na magistralnim cestama i cestama gradilišta, skladišta i deponija materijala radi postave određene signalizacije i radi održavanja prometnice sigurnom za sve sudionike prometa tijekom izvedbe radova

Prilikom organiziranja radova, te u vrijeme njihovih provođenja, kao i nakon završetka radova obratiti pažnju na sljedeće:

- Kod izvođenja radova obavezno primjenjivati sve mjere zaštite propisane postojećom zakonskom regulativom i Elaboratom o zaštiti na radu

- Prilazni putovi i prometnice unutar područja obavljanja rada trebaju omogućiti sigurno odvijanje prometa tj. transporta ljudi, materijala i alata

- Riješiti odlaganje štetnih otpada ukoliko ih ima tako da se ne zagađuje okolina, a trajno deponiranje istih izvršiti na deponiji koja je u tu svrhu definirana za područje Županije ili lokalne uprave

- U okviru zatvorenih objekata namijenjenih boravku ljudi primjenjivati mjere zaštite na radu propisane za objekte ove namjene

c) Građevinski i montažni radovi:

- Prije početka izvođenja radova potrebno je obavijestiti nadležnu službu inspekcije rada

- Prije izvođenja radova treba provjeriti ispravnost sredstava za rad - Stalno provjeravati ispravnost i pravilan način upotrebe osobnih zaštitnih

sredstava (šljem, radno odijelo, zaštitne rukavice i cipele)

d) Završni radovi:

Nakon izgradnje potrebno je urediti okoliš privremeno zauzetog područja i dovesti ga u prvobitno stanje. Potrebno je odstraniti sav materijal i otpad i zbrinuti ga na sanitarno ispravni način.

4.4 ZAŠTITA NA RADU U FAZI KORIŠTENJA OBJEKTA

Objekt je projektiran tako da osigurava sigurno funkcioniranje i održavanje. Primijenjeni materijali nisu štetni po ljude i okoliš.

Mjesta na kojima postoji opasnost za ljude koji rade na objektu ili ljude koji nisu zaposleni, biti će označena natpisima i upozorenjima i biti će ograđena. Pristupne ceste koje će biti uključene u lokalne prometnice biti će propisano označene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na potrebnim mjestima, a pristupne ceste koje služe isključivoza potrebe objekta bit će označene oznakom zabrane pristupa za nezaposlene na dotičnom objektu.

Tijekom korištenja i održavanja objekta potrebno je da primijenjeni alat i zaštitna sredstva radnika koji rade u potpunosti odgovaraju Zakonu o zaštiti na radu i propisima tehničke zaštite.

Pristup do dijelova objekta na kojima će biti ugrađeni određeni uređaji za upravljanje i tehnička promatranja bit će osiguran čeličnim penjalicama koje će biti projektirane prema pravilima zaštite na radu tako da osiguraju siguran i pouzdan pristup tijekom montaže i održavanja opreme.

Za provedbu ovih mjera odgovorno je osoblje na objektu, odnosno u vrijeme radova na održavanju izvoditelj radova.




Mapa: MAPA BR.1




5. PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE OD POŽARA



PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE OD POŽARA

5.1 ZAKONI I PROPISI

Prije početka radova izvoditelj je dužan napraviti slijedeće:

- “Elaborat zaštite od požara ” za konkretne ugovorene glavne i pripremne radove koji je izrađen prema postojećoj zakonskoj regulativi o zaštiti od požara.

Izvoditelj radova obavezan je na gradilištu provoditi sve mjere zaštite od požara, kao i druge mjere koje utječu na sigurnost ljudi, opreme i objekata, a koje su propisane naročito u slijedećim zakonima i pravilnicima:

- "Zakon o zaštiti na radu" - "Zakon o gradnji" - "Zakon o zaštiti od požara" - "Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu" - "Zakon o rudarstvu" - "Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije" - "Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe" - "Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija" - "Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara" - "Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i

gašenje požara" - "Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija" - "Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima"

5.2 PLAN MJERE ZAŠTITE OD POŽARA TIJEKOM IZVOĐENJA RADOVA

Mogući izvori požara su slijedeći:

- Zapaljenje energetskih izvora (trafostanica, diesel električni agregat), - Zapaljenje električnih instalacija, - Zapaljenje posuda s gorivom, uljima, mazivima, - Zapaljenje odbačenih masnih krpa, - Zapaljenje pri radu s alatom koji proizvodi iskrenje (brusni i rezni alati), - Zapaljenje pri zavarivanju, - Zapaljenje pri radu s acetilenskim plamenom, - Zapaljenje suhe trave ili drveća oko područja izvođenja radova u suhom periodu

uslijed loženja vatre - Zapaljenje objekata u kojima se nalaze peći na drvo ili loživo ulje uslijed

nepravilnog korištenja peći, - Zapaljenje izazvano udarom groma - Zapaljenje strojeva ili vozila

Za vrijeme trajanja radova potrebno je provesti sve potrebne zaštitne mjere s lako zapaljivim materijalima koji mogu izazvati požar (daske, grede, letve, plastični materijali, itd.). Takve materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora. Uređaji i oprema s električnim napajanjem moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati važećim tehničkim propisima. Aparati za gašenje moraju se nalaziti na sljedećim mjestima:

- Energetska postrojenja (trafostanica, agregat); pored ovih postrojenja još se stavlja posuda s 0,2 m3 pijeska.



- Svi radni strojevi (utovarivač, bager, kompresor, bušaći stroj, damperi ili kamioni).

- Kod priručnog spremišta eksplozivnih sredstava zajedno sa posudom od 0,2 m3 pijeska.

- Na objektima koji se griju na peći na drva ili loživo ulje. - U objektima koji se griju na peći na drva ili loživo ulje zabranjeno je držanje ulja,

maziva i goriva te masnih krpa. Visoka trava oko mjesta izvođenja radova mora se pokositi.

Drvena građa mora se nalaziti najmanje 1 m od električnih instalacija.

Ako se u blizini nalazi vodovodna mreže, vodom se ne smiju gasiti električna postrojenja i uređaji pod naponom, kao i požari izazvani zapaljenjem goriva i maziva. Ovi požari gase se vatrogasnim aparatima na prah ili CO2.

Na svim mjestima gdje postoji opasnost od požara, potrebno je provesti zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od požara. Zapaljive tekućine (benzin, nafta, razna ulja itd.) potrebno je čuvati na posebnim mjestima osiguranim od požara prema važećim propisima.

Kod pojave požara, zaposleni koji ga primijete moraju odmah početi s gašenjem priručnim sredstvima. Ako požar nije moguće ugasiti na ovaj način, obavještava se najbliža vatrogasna služba. Ako se radi o manjem požaru, u ugroženom dijelu se isključuje struja, a ako je požar većih razmjera, isključuje se struja u cijelom području i svi zaposleni moraju odmah napustiti ugrožena mjesta. Gašenje požara u tom slučaju treba slučaju prepustiti profesionalnim vatrogasnim ekipama.

Za provedbu ovih mjera odgovorna je uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovodilac radova, Nadzorni inženjer i ovlašteni djelatnik uprave. Nakon završetka radova potrebno je urediti okoliš i odstraniti sve ostatke građe i materijala.

5.3 MJERE ZAŠTITE OD POŽARA TIJEKOM KORIŠTENJA OBJEKTA

Za vrijeme korištenja objekt nije podložan požaru, pa nisu potrebne posebne mjere zaštite od požara. Projektant: _________________________ Milan Marinac, dipl.ing.građ.



Mapa: MAPA BR.1




III NACRTI


1. SITUACIJE

1.1 Situacija MJ 1:200

2. TLOCRTI MJ 1:50

2.1 Tlocrt na koti -2,00 m 2.2 Tlocrt na koti +1,50 m 2.3 Tlocrt na koti +3,30 m 2.4 Tlocrt krovnih ploha

3. PRESJECI MJ 1:100

3.1 Presjeci A-A i A1-A1 3.2 Presjek B-B 3.3 Presjek 1-1 3.4 Popis slojeva

4. PROČELJA MJ 1:100

4.1 Pročelja vodospreme

5. MONTAŽNI PLANOVI MJ 1:25

5.1 Montažni plan hidromehaničke opreme - tlocrt 5.2 Montažni plan hidromehaničke opreme - presjek

6. DETALJI

6.1 Sheme bravarije MJ 1:50 6.2 Kose stepenice MJ 1:25 6.3 Sheme ograde podesta MJ 1:20 6.4 Detalj oslonca cjevovoda MJ 1:10 6.5 Detalj ventilacije MJ 1:10 6.6 Detalj upojnog bunara MJ 1:50 6.7 Detalj vanjske ograde s vratima MJ 1:25 6.8 Shematski prikaz zasunskih okana ZO-1 i ZO2

vs karlobag-gp-text rev1 - crnovrilo.hr · - pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata...

Documents