vrste zadataka - osnovna škola svete ane u osijeku · treba izbjegavati niječne rečenice (npr....
TRANSCRIPT
Vrste zadataka
Zadaci objektivnog tipa
Zadaci esejskog tipa
Problemski zadaci
Objektivno mjerenje znanja
maksimalno smanjen utjecaj
subjektivnih čimbenika
objektivno ispitivanje znanja provodi se
pomoću nizova zadataka objektivnog
tipa i pomoću testova znanja (po formi
se ne razlikuju jer sadrže iste vrste
zadataka objektivnog tipa)
Prednosti i nedostaci objektivnog
ispitivanja znanja
Prednosti Nedostaci
mjere znanje ispituje se uglavnom
poznavanje činjenica
ekonomični (za kratko
vrijeme može se ispitati
velik broj učenika), brzi za
ispravljanje
testovi znanja su skupi,
dugo se izrađuju i lako
postaju poznati
objektivni ne mogu se postavljati
podpitanja (teži anksioznim
i nesnalažljivim
ispitanicima)
Normativni testovi znanja
testovi kod kojih se za evaluaciju pojedinog rezultata koriste norme,
odnosno, rezultati drugih osoba na istom testu
norme se izrađuju nakon pilot ispitivanja, a norme koje se koriste za
usporedbu trebaju biti napravljene na skupini koja po važnim
osobinama odgovara učeniku, čiji se rezultat evaluira
normativni testovi sastavljaju se tako da se nakon prethodnog
ispitivanja u test uvrštavaju uglavnom zadaci srednje težine,
odnosno oni koje uspijeva riješiti oko 50% učenika, nešto manje
težih i lakših pitanja (zadaci koje rješava manje od 25% i više od
75% učenika)
ne uvrštavaju se pitanja koja nitko nije uspio riješiti niti ona koja su
riješili svi
ovakvi zadaci na testovima produciraju rezultate učenika koji se
raspoređuju po normalnoj krivulji, odnosno, većina učenika
uspješno rješava oko polovinu zadataka, a manji broj rješava više ili
manje od polovine zadataka
Normativni testovi znanja
učenici kod kojih se često primjenjuju normativni
testovi gube motivaciju, jer usprkos ovladanom
sadržaju, ako nisu među najboljima, ne mogu
dobiti najvišu ocjenu
diskriminativnost testa (koliko dobro razlikuje
učenike međusobno) određuje se usporedbom
najboljeg i najlošijeg rezultata dobivenog
primjenom testa (usporedbom rezultata gornje
kriterijske grupe 25% najboljih te donje kriterijske
grupe 25% najlošijih)
Ocjenjivanje na temelju normalne distribucije -
kompatarivni ili relativni kriteriji
10% najlošijih (1)
20% sljedećih (2)
40% srednjih (3)
20% sljedećih (4)
10% najboljih (5)
Kriterijski testovi znanja
pokazuju što je učenik naučio
preduvjet za izradu kriterijskih testova su unaprijed određeni
obrazovni ciljevi koji su apsolutna mjera postignuća
problem određivanja obrazovnih ciljeva odražava se na
sastavljanje kriterijskih testova znanja – što se ciljevi odnose
na više nivoe u taksonomiji, to je njihovo precizno mjerenje
kompleksnije i teže
glavni kriterij za evaluaciju zadataka je usporedba rezultata
prije i nakon poučavanja - zadaci se smatraju dobrima ako ih
prije poučavanja rješava do 20% učenika, a nakon
poučavanja više od 90% učenika
distribucija rezultata kriterijskih testova znanja je asimetrična,
odnosno, većina učenika rješava više od 75% zadataka
većina stručnjaka očekuje 70-80% točnih odgovora na
kriterijskom testu nakon poučavanja
Ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda -
prethodno određene razine izvođenja
90-100% (5)
80-89% (4)
70-79% (3)
60-69% (2)
<60% (1)
Razlika između normativnih i
kriterijskih testova znanja
Normativni testovi Kriterijski testovi
veće cjeline (obično duži testovi) detaljna provjera manjih cjelina
koliko je učenik naučio što je učenik naučio
najviše zadataka prosječne težine,
a sve manje težih i lakših
zadaci prilagođeni
karakteristikama gradiva
norme nakon pilot ispitivanja
(relativni kriterij)
norme unaprijed određene
(apsolutni kriterij)
diskriminativnost usporedba prije i nakon
poučavanja
normalna distribucija rezultata negativno-asimetrična krivulja
kvantitativni rezultati kvantitativni i kvalitativni rezultati
Nedostaci normativnih i
kriterijskih testova znanja
Normativni testovi Kriterijski testovi
dobiveni rezultat ne kaže ništa o
količini znanja
ne omogućava usporedbu s
vršnjacima
razvija se kompetitivnost teško je očekivati od nastavnika
dovoljno detalja u određivanju
obrazovnih ciljeva
ne pokriva se većina obrazovnih
ciljeva
teško je točno definirati kriterije za
više nivoe znanja, npr.
razumijevanje
ograničava količinu uspjeha i
neuspjeha
Rezultate na pismenim ispitima moguće je ocjenjivati i s
obzirom na individualni napredak pojedinog učenika!
Vrste zadataka objektivnog tipa
1. zadaci dosjećanja:
dosjećanje
dopunjavanje
2. zadaci prepoznavanja
alternativne tvrdnje
zadaci ispravljanja
zadaci sređivanja
zadaci s dva kriterija izbora
zadaci povezivanja
višestrukog izbora
Zadaci jednostavnog dosjećanja
Kako se zove glavni grad Republike
Hrvatske? ___________
Glavni grad Republike Hrvatske je
_________.
Zadaci jednostavnog dosjećanja
pitanja koja traže kratak odgovor od jedne do nekoliko riječi,
ili kao odgovor na pitanje ili u obliku nedovršene tvrdnje koju
treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko riječi se traži
moramo paziti da pitanja budu potpuno jasna
ako je u pitanju prazna crta koju treba popuniti, neka ona
bude na kraju (to omogućava učeniku da prikupi informacije
prije nego se susretne s nepoznanicom)
treba reći odnosi li se duljina prazne crte na duljinu odgovora
ili ne
+ nema pogađanja, lako se sastavljaju i prostorno su
ekonomični
- ponekad je teško postići objektivnost, sporije se ispravljaju i
nisu prikladni za ispitivanje razumijevanja
Alternativni zadaci (zadaci
alternativnog izbora)
Plašt valjka ima oblik trapeza. DA NE
Aluminij se dobiva iz boksitne rudače. Točno Netočno
Kitovi su sisavci zato jer imaju kralješnicu.
T N _____________________
(Moguće je sastaviti i zadatke u kojima se od učenika traži
da, ako je tvrdnja netočna, uz nju upišu rješenje koje bi
tvrdnju učinilo ispravnom.)
Alternativni zadaci
tvrdnje za koje se traži procjena točnosti pri čemu tvrdnje moraju
biti nedvosmislene – ne smiju se sastojati od dijelova koji su točni
i djelova koji nisu točni
rabimo jednostavan i jasan jezik; izbjegavamo složene rečenice;
riječi poput puno, malo, neki i sl. zbunjuju i treba ih izbjegavati;
treba izbjegavati niječne rečenice (npr. „Genetski modificirana
hrana nije zdrava.“ jer je točno „Da, nije zdrava.“ kao i „Ne, nije
zdrava.“
za svaku ideju trebalo bi prije uvrštavanja napisati dvije rečenice
– točnu i netočnu; ako to nije moguće, ideja vjerojatno nije jasna
treba uvrstiti više netočnih, nego točnih rečenica jer se slučajnim
pogađanjem više biraju odgovori „točno”
+ brzo ispravljanje, može se ispitivati i razumijevanje
- mogućnost dvosmislenosti, visoka mogućnost pogađanja (50%)
Formula za korekciju
Zbog velike mogućnosti pogađanja, pri
ispravljanju se može koristiti formula za
korekciju (za zadatke s višestrukim
izborom i alternativne zadatke)
Opći izraz: Rezultat = Točni odgovor – ____Pogrešni odgovori____
Broj mogućih odgovora – 1
Izraz za alternativne zadatke: Rezultat = Točni odgovor – Pogrešni odgovori
Zadaci višestrukog izbora
Pojednostavni:
6x2 + 3x =
3x
Rješenje je:
A 6x2 + 1
B 2x + 1
C 6x2
D 2x
Zadaci višestrukog izbora
pitanja ili nedovršene tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora
(najčešće 4 - 5) i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor
može se tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među
točnima, uzrok među posljedicama i dr.
svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i
traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj osobini, a
mjesto traženog odgovora mora varirati
izbjegavati formulacije kojima se sugerira točan odgovor
+ vrlo fleksibilni, malena mogućnost pogađanja (20-25%), može se
ispitivati i razumijevanje
- teško se sastavljaju, zauzimaju dosta prostora
Zadaci s dva kriterija izbora
Među dolje navedenim riječima podcrtaj
sastavne veznike, a zaokruži suprotne
veznike.
i nego ni pa a te no niti ali
Zadaci s dva kriterija izbora
od učenika se zahtijeva da niz
podataka, koje zadatak sadrži
razvrstava prema dva kriterija izbora
+ mala mogućnost pogađanja, jasni i
razumljivi, lako se boduju
- postoji mogućnost da odgovor ulazi u
obje ili ne ulazi ni u jednu kategoriju
Zadaci ispravljanja
U ovoj rečenici krije se pravopisna
pogreška. Pronađi pogrešku i na crti
ispravno napiši rečenicu.
Marko nezna dobro matematiku.
________________________
Zadaci ispravljanja
zahtjevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje
pogrešaka i najčešće se koriste u
ispitivanju pravopisa
kod ovakvih zadataka treba paziti da broj
pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak
nerazumljivima
+ pogodni za ispitivanje viših nivoa
obrazovnih ciljeva
- zbog previše pogrešaka rečenica može
postati nerazumljiva
Zadaci sređivanja
Na slici su prikazani dijelovi probavnog sustava sisavaca (zeca).
Na slici su prikazani dijelovi _____________ sustava.
Posloži pravilnim redoslijedom dijelove sustava stavljajući uz njih brojeve
od 1 do 5.
Zadaci sređivanja
sastoje se od niza pojava ili činjenica
koje treba poredati s obzirom na neki
kriterij, npr. vremenski slijed
+ pogodni za ispitivanje viših nivoa
obrazovnih ciljeva, ekonomični
- teže se sastavljaju
Zadaci povezivanja
Ujednačen tip – jednak broj podataka u
stupcima
Neujednačen tip – nejednak broj podataka
Poveži pojmove iz lijevog i desnog stupca tako, da ispred pojmova u desnom
stupcu staviš slovo koje se nalazi ispred odgovarajuće rečenice u lijevom stupcu.
a) Sastoji se od usplođa i sjemenki. _______ cvijet
b) Spolni dio biljke. _______ korijen
c) Nosi grane i listove. _______ list
d) Učvršćuje biljku za tlo. _______ stabljika
e) U njemu se odvija proces fotosinteze.
Zadaci povezivanja
traže povezivanje članova dva niza riječi ili rečenica
bolje je da duljina nizova nije jednaka jer je visoka
vjerojatnost pogađanja kod posljednjih povezivanja
članova nizova (broj elemenata u stupcima treba biti
između 4 i 7, kolona s manje elemenata treba biti s
desne strane, poželjno je da je jedan stupac složen po
nekom logičnom redosljedu – abecedi, kronološki itd.,
radi lakšeg snalaženja)
+ pogodni za ispitivanje viših obrazovnih ciljeva te za
ispitivanje snalaženja na zemljopisnoj karti ili grafikonima,
ekonomični
- teški za sastavljanje jer zahtijevaju relativno homogen
materijal
Sastavljanje ZOT i TZ
1. odabrati ulomak građe
2. raščlaniti ga na glavne dijelove
3. odrediti važnost pojedinih dijelova
4. odrediti obrazovne ciljeve
5. odabrati najprikladniji oblik zadataka
6. nastojati uvrstiti različite zadatke po obliku
7. zadatke grupirati po obliku i sadržaju
8. voditi računa da zadaci budu jasno formulirani, da
ne sadrže riječi sa kvanitativnim sadržajem, da ne
sadrže ekstremne odgovore
Zadaci esejskog tipa
1. Pitanja s neograničenim odgovorom
Usporedite djelovanje nagrade i kazne na ponašanje.
Potkrijepite svoj odgovor rezultatima istraživanja i
primjerima iz školske prakse.
2. Pitanja s ograničenim odgovorom
Opišite jednu školsku situaciju u kojoj je primjereno
koristiti kaznu za učeničko ponašanje. Obrazložite
svoj odgovor.
Zadaci esejskog tipa (pitanja s
proširenim odgovorima) sastoje se od manjeg ili većeg broja zadataka na koje
učenici, za razliku od zadataka na testovima znanja,
odgovaraju opširnije i slobodnije
učenjem se zahvaćaju najznačajnije ideje sadržaja, traže se
primjene i ilustrativni primjeri i sl.
+ u pismenom se ispitivanju koriste kada se želi procijeniti
sposobnost učenika da sagledaju složenije probleme koji mogu
zahtjevati sve nivoe obrazovnih ciljeva u taksonomiji
intelektualnih zadataka (organizacija ideja, obrana argumenata,
razumijevanje) te mogu pozitivno utjecati na učenje
- procjenjivanje i usmenih i pisanih odgovora na esejska pitanja
ima loše metrijske karakteristike; ne može se ispitati poznavanje
cijelog područja, a ispravljanje je teško i dugotrajno, rezultat
često ovisi o vještini pisanja i rukopisu; pitanje je kako tretirati
pravopisne i gramatičke pogreške
Zadaci esejskog tipa
paziti da pitanja budu jasna (bolje je nabroji i
definiraj, usporedi, objasni razliku... Nego raspravi,
daj svoje mišljenje, reci sve što znaš o...)
Treba biti poznata željena duljina odgovora, što
može biti definirano praznim prostorom ili
verbalnom uputom
Ako se kombinira ZOT i zadatke esejskog tipa
treba reći koliko se vremena očekuje da učenici
provedu na pojedinom dijelu ispita
Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa
1. potaknuti razmišljanje višeg reda uputama, npr. objasni ili
usporedi
2. napisati model odgovora na svako pitanje
3. unaprijed pripremiti kriterije za ocjenjivanje u obliku rubrika
(unapređuje pouzdanost ocjenjivanja):
5 - jasan točan i usmjeren odgovor, relevantne ideje dobro
potkrijepljene, dobro povezivanje i zaključivanje
3 - odgovor je jasan i donekle usmjeren. ali nije dovoljno
potkrijepljen, ograničeno povezivanje i zaključivanje
1 - odgovor je pogrešan, ideje su nejasne, nema argumenata
i zaključaka
4.ocijeniti sve odgovore na jedno pitanje za sve učenike
5.ocijeniti bez znanja o tome čiji su odgovori
Zadaci rješavanja problema
Dva čovjeka nose teret mase 14 kg na
štapu dugome 6 m. Ukoliko se zanemari
masa štapa, opterećeni su teretom u
omjeru 4:5. Gdje je obješen teret?
Zadaci rješavanja problema
potrebno paziti da zadaci ne ispituju samo poznavanje
postupka, nego i razumijevanje problema
potrebno planirati što će se sve vrednovati – razumijevanje,
sustavan pristup rješavanju, dolazak do prihvatljivog
rješenja...
+ daju vrijedne informacije kako učenik primjenjuje stečena
znanja i vještine, mogu pored poznavanja pojmova provjeriti
proceduralna i strateške znanja; javljaju se u istom obliku kao i
problemi u stvarnom životu
- često mjere samo proceduralna znanja, a da učenik zapravo
ne razumije bit zadataka
Priprema učenika za vrednovanje
Poučavanje strategija odgovaranja na pitanja:
učinkovita upotreba vremena
pažljivo čitanje uputa
prepoznavanje važnih dijelova pitanja
razlikovanje zahtjeva različitih dijelova pitanja
saznati način bodovanja odgovora
Informiranje o testu:
jasno odrediti što će biti u testu
uvježbavanje sličnih zadataka
iskazivanje pozitivnih očekivanja i podrške
Primjena postupka vrednovanja:
stvaranje primjerenih uvjeta
jasne upute
nadgledanje učenika
Analiziranje rezultata:
analiza odgovaranja na zadatak
brza povratna informacija, komentar
rezultata
pozitivni komentari (važni su za
motivaciju)
Literatura
Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb:
Tipex
Tečić, A. (2006). Ocjenjivanje napretka i vrednovanje
postignuća učenika u školama. Šibenik: Exp edit
Vizek-Vidović, V. i dr. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb:
IEP.