vrlicko kolo 21križem. otkrila je kako su neistraživi putovi gospodnji i kako Łovjek nikada do...

1

Ružarica 2006. BROJ 21

Uvodnik

Mnogi su l judi, iz želje za bol jimživotom, išli u tuđe zemlje ne bi li našlibolju zaradu, bi jeli kruh, bolju kućui sjajni je aut o. T ražili su bolji život.Tako su osje tili nut arnji z ov k ao iAbraham i pošli u nepoznato. Jednisu se dobro snašli, a drugi su se brzovratili. Neki su u tuđini pomrli u stalnojčežnji za domov inom, a dr ugi su seuspjeli vratiti u onu malu trošnu kući-cu u sv om selu i t amo zado voljnoproveli ostatak ovozemaljskog života.

Ni oni k oji su os tali u domovininisu mirovali. I oni su uvi jek težili zaboljim. Nisu bili zadov oljni sa s tarimstanjem i iman jem, nego su pra vililjepše i veće kuće, selili se u bogatijekrajeve, tražili bolji život. I kad su sveto s tekli počeli su se pitati nisu li

njihovi očevi i djedovi živjeli ipak zado-voljnije i smireniji u duši, premda nisuimali ni iz bliza ono što oni danasimaju.

Što je život, k ako ga is koristiti ikoji je smisao ovog života? Na ta pitanjapokušajmo odgovoriti razmišljajući onašem životu i Marijinoj ulozi u našemživotu.

Vrličani slave Mariju kao «GospuRužaricu» od kad su se oslobodili odTuraka,od 1688. godine. Vođa krajiš-nika fra Jure Bogić dao je sagraditicrkvu u čast Gospi Ružarici. Marija jeona k oja je u mnogim nev oljama iolujama izvojevala pobjedu nad okrut-nim nepri jateljem.

Kroz povijest Hrvati su doživljavaliprogone najviše zbog svoje pripadnostiBogu, zbog is povijedanja svoje v jere.Od sedmog s toljeća do danas vidimopokušaje da se naš narod otrgne odstijene na kojoj je Gospodin sagradiosvoju Crkvu i privede u shizmu k ojojje jedna od čudnih osobina, da seneobičnim prkosom opire Bogu zako-nitom autoritetu. Ni je čudo da je tajpokušaj propao već u začetku jer je snama Ona za koju Crkva kaže: »Radujse Djevice Marijo, sva krivovjerja samasi uništila…»

Bog je Mariju pozvao da mu budeslužbenica. Nije ju pozv ao da ide utuđe zemlje, u daleke krajeve, da tamo

2

BROJ 21 Ružarica 2006.

traži bolji i sjajniji život, da gradi boljei l jepše kuće. N e. On je z ove da jo jotkrije n jezinu v eličinu i uzvišenost.Veličina i uzvišenost Mari jina je unjezinu pozivu. To je ono što je najvaž-nije. Međutim, Božja riječ, kao i naukCrkve, žele nam preds taviti Mari ju ikao ženu, i kao majku i kao vjernicu.Jer ako za Isusa velimo da je nama usvemu bio jednak osim u gri jehu, toonda možemo reći i za Mariju. Ona jei kao žena i kao vjernica imala svojihkušnja i po teškoća, ali se pokazala ičvrstom i dosl jednom službenicomGospodnjom. Promotrimo Mariju u tridogađaja njezina života: u trenutk unjezina izabranja, kad joj je anđeo na-vijestio da će postati majkom Božjom,u trenutku Isusove gorke muke i smrti,te u trenutku njezine nebeske proslave.Blažena ti što povjerova. Kad je anđeonavijestio Mari ji da treba roditi SinaBožjega, ona se posve podlaže Božjemnaumu. Mi ne možemo znati kakve jeona životne planove imala. Za n ju tonije bilo važno. Ona u potpunosti pri-hvaća Božji naum. Niti se opirala Božjojvolji, niti se lažnom skromnošću is-pričavala da toga ni je vri jedna. AkoBog to hoće, to je sigurno dobro. I, štoje mladim ljudima prilično, povjerovalaje da je Bog htio uz eti upravo nju. Unjezinim očima bilo je puno drugihžena koje su po bilo k akvim dr ugimosnovama bile i v elike, i vri jedne, izaslužne, bilo rodom, bilo položajem,bilo bogats tvom, bilo učenošću, bilopobožnošću. Marija kao skromna dje-vojka, nije bila svjesna svoje duhovneveličine. Njoj je to sv e izgledalo t akorazumljivo. Pa ipak , k ad Bog od n jenešto traži, ona prihvaća.

Eto nam Marije kao uzora. Kolikogod bili v jernici ipak zamišljamo darukovodimo sv ojim životom i pok u-šavamo ga onda urediti prema svojimzamislima. Pritome, i nesvjesno, posve-ma zanemarujemo volju Božju i Božjezapovijedi. Da ne idemo u neke posebneprimjere, i mi k ao vjernici govorimo ičinimo ono što se protivi Božjim zapo-vijedima. U nekim se životnim prigo-dama ponašamo kao da nam je evan-đelje nepoznanica. Božja volja i Bo žjinačin razmišljanja daleko su od naskad su u pit anju naša djeca, našakarijera, naša zarada, naš užitak.

Marijina neznatnost. Marijina vjerai vjernost doživljavaju najveću kušnjupod Isuso vim križem. Ni je po trebnoobjašnjavati što za jednu majku značismrt vlastitog djeteta. Za Mariju je totrebalo biti višestruko s trašno. Isusje pra vednik, Bo žji Sin, utjelovljenjeBožje milosti i dobrote, on je «pr ošaosvijetom čineći dobro». Nadalje, kolikoje god Mari ja u sv oje vri jeme r azgo-varala s anđelom, ona je ipak malo pomalo otkrivala što znači biti službenicaGospodnja i što je Božja volja za nju.I ovo je bila, zaci jelo, najveća kušnjanjezine vjernosti.. Međutim, Marija jeustrajala. Baš kao što je Isus rek aosvome Ocu: «Ne moja volja, nego tvojaneka se vrši!», tako je i Mari ja ostalavjerna svome prvotnom: «Neka mi budepo Tvojoj ri ječi!»Ostala je čvrsta podkrižem. Otkrila je kako su neistraživiputovi Gospodnji i kako čovjek nikadado kraja ne može proniknuti Božjenaume.

Zato pravi Božji čovjek, trudeći seoko dobra što najbolje može, radosnasrca prihvaća volju Božju uzdajući se

3


u njegovu mudros t, providnost i do-brotu.

Kad je Isus pozvao apostole da gaslijede, ne zove ih da idu u tuđu zemlju,u daleke krajeve, da t amo traže boljii sjajniji život i da grade bolje i ljepšekuće. N e. On ih z ove k sebi da impokaže nešto što prije nisu vidjeli, neštošto će im ostati u sjećanju za ci jeliživot. I zaista. U svoj svojoj slavi otkrise Isus. Ostali su zadivljeni. Vidjeli sutrenutak vječnosti i blještavi sjaj Pre-svetog T rojstva. Biti t ako blizu Bogaznači imati sve: i put, i auto, i kuću…

Bog je Mari ju preobrazio u srcu,iznutra ju je promijenio i usrećio. Nijeradost života u tome da imaš dobrukuću. Nije zadovoljstvo u tome da idešu inoz emstvo, da se obogatiš i imašvile, nego je najsre tniji čovjek koji usvom srcu sagradi k ućicu u kojoj ćeprebivati Bog u sv oj svojoj slavi. Nijesretan onaj koji je napunio banke nov-

cem, nego onaj k oji je napunio src eBogom. Badava nam sjaj novca, autai lijepih kuća ako u srcu nema Božjegmira i blaženstva.

Marija je blažena jer je ostala Boguvjerna. Njezina vjernost je proslavljena.Uznesena je dušom i tijelom u nebeskuslavu. Time nam Bog pok azuje kakodoista vrijedi ostati vjeran Bogu jer jeBog v jeran svojim obećanjima.

Isplati se ulagati tr ud i napor zapotpuno blaženstvo. Svaki sebi mo žeosigurati t aj put, priba viti sreds tva,pripremiti sebe. Pogons ko goriv o jemolitva. Sredstva su sv . sakramenti.Preporuke su dobra djela. Kvalifikacijapoznavanje v jerskih istina. Kondicijaposjedovanje kršćanskih kreposti: strp-ljivosti, poniznosti, poslušnosti, umje-renosti. Orijentacija: Slijedi onoga kojije Put, Is tina i Život – Isusa.

.................. Fra Marko Duran, župnik

4


Krizma – potvrda

...... Što je krizma ili potvrda ......

Krizma ili po tvrda je sakramenatu kojem krštenik prima puninu DuhaSvetoga da bi svojom zrelom vjerom iživotom sv jedočio za Isusa Krista. Potom sakramentu pos tajemo sv jedociIsusa Krista.

Tko je Duh S veti? Vjernici osobuDuha S vetoga teško sh vaćaju: Svetopismo govori o Duhu Svetom na neko-liko načina. Djelovanje Duha Svetogaočituje se u samom stvaranju svijeta,ali osobito u Isusovu životu: Isus jezačet i rođen po Duhu Svetom od MarijeDjevice. Kod krštenja na Jordanu Duhsveti je na nj sišao u liku goluba. Samje pak učenicima obećao Duha Svetogakao Duha istine. Oni su ga primili naDuhove i onda polaganjem ruku preno-sili na sv e krštene.

Što Duh S veti potvrdom izvodi unama? Duh Sveti usavršuje i dopunjujeu nama unutarnju sličnost Kristu («su-obličuje Kristu»), što nam je darovanona krštenju. Snagom Duha S vetogaapostoli neustrašivo propovijedaju Isu-sov nauk, čine čudesa i mnoge obra-ćaju na kršćansku v jeru.

U krštenju prvi put primamo DuhaSvetog, a puninu Duha primamo usakramentu potvrde. Tada primamo isedam darova Duha Svetoga: mudrost,razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost

...................... Uvod ......................

Život se razvija u primanju i dariva-nju. A ko pogledamo sv oja is kustva,premda ograničena, vidjet ćemo da smoodrasli i da smo dobili određenu unu-tarnju f izionomiju zato što je uz nasbio netko tko nas je prihvaćao, pružaonam nešto značajno, a to je obitel j,škola, prijatelji, sredina kršćanske za-jednice itd. Bez tih dar ova ne bismobili ono što jesmo.

Nismo uvi jek sv jesni k oliko smobogatstvo primili. Mnogo smo t ogadobili, a da t o nismo ni opazili, danismo niti shvatili vrijednost onoga štonam je predano, to jest da nismo nitizauzeli neki određeni stav prema timdarovima.

Ali ima u životu posebno v ažnihmomenata kad nam postane jasno dasmo dobili nešto vrlo pozitivno. U timčasovima svatko mora donijeti odluke,odlučno prihvatiti neki životni programkoji će polako sazrijevati, mora ostvarititaj program prema vlastitim sposobno-stima i karakteristikama, darivati dru-gima ono što je primio i prih vatio. Toje čas odgovornosti koji vodi zrelosti.

Upravo u toj životnoj situaciji kadtreba postati odgovornom i zrelom oso-bom javlja se Kristovo spasiteljsko dje-lovanje prek o Crkv e, sakramento mkrizme – potvrde.

5


i strah Gospodnji. Krizmanik pos tajesposobniji i obvezatan u poslanju Crkvei preuzimati u n joj službe i odgovor-nosti.

Duh Sveti nas ispunja svojim svjet-lom da bismo što bolje mogli razumjetiono što nam je Bog ob javio, osobitopo svome sinu Isusu Kristu, tj. razu-mjeti n jegovu ri ječ, evanđelje, i ponjemu oblikovati svoj život; on naime«uvodi u svu istinu», tj. omogućuje životpo evanđelju, po Isusov u primjeru.

Krizma je sakramenat kršćanskogsvjedočenja. Isus je pri je Uzašašćarekao svojim učenicima: «»Primit ćetesilu odozgor i bit ćete mi sv jedoci dona kr aj z emlje». Biti sv jedok IsusaKrista znači: javno se priznavati vjer-nikom, ići redovito u cr kvu, s tjecativjersko znanje, redovito pristupati sa-kramentima, redovito moliti, l jubiti ipomagati svoje bližnje i čuvati se grijeha.

Potrebno je uvijek misliti na svojekršćansko dostojanstvo. Sv. Leon Velikije rekao: “Sjeti se kojoj glavi pripadaši kojeg si ti jela ud. Ne zabora vi da siizbavljen iz vlasti tmina i prenesen udivno Božje kraljevstvo. Po snazi Duhapostat ćeš hram Božji više i čvršće.Nemoj toga gosta istjerati iz svoga srca.”

..... Tko može biti krizmanik? .....

Krizmanik može biti onaj k oji jedošao u dob rasuđivanja. Ako se kadštogovori o potvrdi kao sakramentu krš-ćanske zrelos ti, ne smi je se odr asladob poistovjetiti s odraslom dobi narav-nog rasta, niti zaboraviti da je krsnamilost čist i nezaslužen dar, kojoj nijepotrebno neko ovjerovljenje da bi posta-la djelotvornom. (usp. KKC br. 1308.).

Sv. Toma podsjeća: «Tjelesna dobnije m jerodavna za duhovnu. Tako

6


čovjek već u djetinjstvu može primitisavršenstvo duho vne dobi o k ojemugovori Knjiga mudrosti 4,8: «Jer duljinadana ne čini starost časnom, niti seona m jeri bro jem godina». Odatle setumači da su se toliki krizmali u djetinjojdobi, zahvaljujući snazi Duha Svetogašto je primiše, hrabro, do kr vi boriliza Isusa Kris ta.

Sakramenat krizme mo že primitionaj tk o je kršten, tk o je u s tanjumilosti posvetne tj. bez teškog grijehana duši i dobro poznaje svoju v jeru.Prije primanja samog sakramenta kriz-manik treba ja vno is povjediti sv ojuvjeru te biti spreman prihvatiti zadaćuKristova učenika i sv jedoka.

............. Djelitelj krizme .............

Redoviti djelitelj krizme je biskup.Na Istoku redovito svećernik koji podje-ljuje krštenje dijeli i krizmu u jednomte istom slavlju. On to čini krizmanimuljem što ga je pre thodno posv etiopatrijarh ili bis kup, čime se izražavajedinstvo Crkve. U Latinskoj crkvi istase pr aksa prim jenjuje pri krštenjuodraslih.

U latinskom obredu, u redo vitimprilikama, krizmu pod jeljuje biskup.Biskup može, iz v ažnih razloga, datiovlast i nekim sv ećenicima da dijelekrizmu. Kad se krizma dijeli odijeljenood krštenja, pov ezanost s krštenjemizražena je obnovom krsnih obećanja.Slavljenje krizme za vrijeme svete miseističe jedinstvo sakramenata kršćanskeinicijacije: krštenja, krizme i euharistije.

Sakramenat krizme redovito seslavi sa sv etom misom. Poslije evan-đelja i homilije krizmanici i svi nazočni

obnove svoja krsna obećanja. Na taj senačin oni sami opredjeljuju za osobnuvjeru. Nakon krsnih obećanja sli jedimolitva koju moli bis kup ispruženihruku nad krizmanicima. U toj molitvibiskup moli da Duh S veti siđe nakrizmanike i da im udijeli sedam svojihdarova. Posli je t e molitv e sv aki kri-zmanik, u pr atnji svoga kuma dolazipred biskupa. Biskup polaže ruku nakrizmanikovu glavu, maže ga sv etimuljem praveći mu na čelu znak križa.Pri tom bis kup izgovara krizmaniko-vo ime i gov ori: N . Primi pečat daraDuha Svetoga; Krizmanik: Amen; Bis-kup: Mir t ebi; Krizmanik: I s duhomtvojim.

....................Kumovi ....................

Kumovi biskupu predstavljaju kri-zmanike. Oni su pomoćnici i predvod-nici u kršćanskom životu krizmanika.Oni krizmanicima trebaju biti prijateljina k oje će računati i pomoćnici uuzornu kršćanskom sv jedočenju dabudu do voljno zreli i za tu zadaću.Kumovi mor aju biti kršteni, morajupripadati katoličkoj Crkvi, moraju bitikrizmani, pričešćeni i, ako su u braku,crkveno v jenčani.

.................. Zaključak ..................

Svaki kršćanin nosi u svojim ruka-ma blagoslov i milost svima koji je želeprihvatiti. N a nama i našem životutreba se jasno prepozna vati koji nasduh vodi. Ljudi će u nama prepoznatiDuha Svetoga ako budemo činili djelaBožja.

7


Krunica

............. Otajstva svjetla .............

1. Krštenje na Jordanu

U ono vri jeme Isus dođe iz Naza-reta u Galile ju, te ga Iv an kr sti uJordanu. I odmah se o tvoriše nebesai silazio je Duh Gos podnji t e se čuoglas: “Ti si sin moj, Ljubljeni moj, kogasam odbrao!”

Ivan Pavao II nas po tiče: “ Vi sesusrećete da biste molili, bolje upoznaliIsusa Kris ta, n jegovu ri ječ, njegovodjelo. To je živa riječ, riječ koja oblikujenaš život. ” Moleći ovo pr vo o tajstvosvjetlosti molimo se posebno za sv eone k oji se zauzimaju za duhov no idruštveno dobro našega naroda. Sna-gom Duha Svetoga, kojim je Isus Kristpomazan k od krštenja na Jordanu,kročimo i mi kroz život čineći dobro.

OTAJSTVA SVJETLOSTI

Moljenje Gospine krunice već se odavna duboko ukorijenilo i u našemhrvatskom narodu. Blagopokojni papa Ivan Pvavao II koji se posebnoodlikovao pobožnošću prema Majci Božjoj, svakodnevno je molio krunicu.U svojim razmatranjima o otajstvima naše vjere doprinio je produbljivanjeotajstava kod molennja krunice time što je uveo uz radosna, žalosna (bolna)i slavna još i svjetlosna otajstva. Preporučio je da se otajstva svjetla molečetvrtkom.

2. Samoobjavljivanje u Kani

Na početku svoga javnog djelovanjadošao je Isus u Kanu Galille jsku isudjelovao sa sv ojim učenicima najednoj svadbi. Tu je učinio svoje prvoznamenje, čudo pretvorivši vodu u vino.Vidjevši to povjerovaše učnici u njega.

Na našem životnom putovanju bu-dimo i mi oni k oji dr ugima koriste ina koje se mogu u svako doba osloniti.Puno je potreba u svijetu gdje živimo

8


i djelujemo. Svrha našega života nijesamo u tome da mi sv e imamo i danam bude dobro, nego da i dr ugimapomažemo, s dr ugima di jelimo sv ojkruh, svoje radosti i svoje patnje. Prisje-timo se da Bog nagr ađuje r adosnadarovatelja.

3. Navještaj krljavstva

Nakon pov ratka iz pus tinje Isusje započeo svoje javno djelovanje riječi-ma: “Ispunilo se vrijeme, približilo sekraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujteevanđelju” (Mk 1, 1 4–15). Isusovimdolaskom na ovaj svijet započinje “novodoba”. Božja riječ je utjelovljena uIsusu Kristu, on Riječ Božja, navjšćujevladavinu Božjega kraljevstva na zemlji.Preduvjet našega sudjelovanja u Bož-jem kraljevstvu je obraćenje i vjerova-nje. Moleći ovo drugo otajstvo svjetlaneka nam pomogne Bo ža riječ shva-titi sv oj život i sv oje poslan je, ulogukoju je Bog posebno udijelio svakomeod nas. I mi smo pozv ani biti Isusovisvjedoci i pronositel ji radosne vi jesti.

4. Preobraženje na brdu

Pri kraju svoga djelovanja Isus seupućuje prema Jer uzalemu. N a tomputu izdvaja tri učenika: Petra, Ivanai Jakova. Upućuje se s njima na brdomoliti. Dok je molio, pr omijenilo senjegovo lice, a od jeća postala bijela isjajna te se tako pred njima preobrazio,pokazao u svoj svojoj božanskoj slavi.Predstavnici Staroga zavjeta Mojsije iIlija se pok azaše u njegovu društvu.

Otac nebeski koji veli za Isusa daje njegov sin Ljubljeni dozvoljva da ga

neki Isusovi učenici vide u svoj njegovojslavi kako bi os tali čvrsti u v jeri kadtoga istoga Isusa vide razapeta na križumeđu razbojnicima. Isus je preko pat-nje, križa, muke i smrti ušao u Očevuslavu kao Uskrsli, pobjednik zla i smrti.

Na našem hodu ovom z emljompotreban nam je pogled na Raspetogaali i Prosla vljenoga Krista. I nama jepo patnji s Kristom osigurana v ječnabaština uskrsnuća.

5. Ustanovljenje Euharistije

Sv. Pavao u Prvoj poslanici Korin-ćanima piše: “Doista, ja od Gospodinaprimih što vama predadoh: GospodinIsus one noći kad bi jaše predan uzekruh, zahvalivši razlomi i reče `Ovo jemoje ti jelo – za vas. Ovo činite menina spoimen. ` Tako i čašu po večerigovoreći: `Ova čaša novi je Sa vez umojoj krvi. Ovo činite kad god pi jete,meni na s pomen. `

Prije polaska s ovoga svijeta, prekosmrti i uskrsnuća, Isus nam se ostavljakao hrana na našem životnom putova-nju. On ne odlazi nego je s nama. T oje najdivnije što imamo u svojoj kato-ličkoj v jeri. Bog nas hrani IsusomKristom. To se naziva euharistija – poKrisu zah valjujemo Ocu i N jega sla-vimo! Molimo za l jude da sh vate t ajBožji dar euharistije. Euharistija je našnajbolji li jek, naša najbolja hrana!Blago onima k oji to mogu sh vatiti idoživljavati. Kako li bi bio svijet danasdrugačiji kad bi shvatili Isusovu riječ:“Tko jede moje tijelo i pi je moju krvaima život u sebi!?” Po ovme je na svijetdošao raj, kraljevstvo Božje, ali ljudito ne sh vaćaju…

9


Crkva i mediji

Hrvatska biskupska konferencija objavila je na blagdan sv. Marka 25.travnja 2006. dokumenat CRKVA I MEDIJI – Pastoralne smjernice.

Već od svojih početaka Crkva jenavjestiteljica Radosne Vijesti. Tu jojje zadaću povjerio Krist neposrednoprije odlaska Ocu. Kroz sva vremenaCrkva je nastojala ispunjavati tu svojuveoma važnu zadaću. I da bi ispunilataj svoj zadatak, ona mora, uz stalnuotvorenost nadahnućima i vodstvuDuha Svetoga, poglavito paziti na dvijestvari: na poznavanje onoga komu jeposlana i na traženje prikladnih nači-na kako bi njezin govor bio razumljiv.Zato Hrvatska biskupska konferencijaželi ovim dokumentom potaknuti napozornije osluškivanje znakova vreme-na. Želi se posebno istaći važnostmedija u pastoralnom radu crkvenihdjelatnika.

Prvi dio o voga dokumenta ističeVAŽNOST KOMUNIKACIJE, jer je onajedan od temeljnih oblika ostvarivanjačovjeka i n jegova života u zajednici.Bog je posredstvom Isusa Krista stupiou izravnu komunikaciju Boga s čovje-kom i čovjeka s Bogom. Isus namobjavljuje i priopćava Očevu volju. Zatoje Crkva uvijek ne samo navjestiteljicaRiječi već i slušatelj. Slušajući tu riječBožju ona svojim na viještanjem t ajdar dijeli drugima. Poslanje Crkve u

ovome svijetu je nemoguće ostvariti bezkomunikacije. Pojavom filma i elektro-ničkih medija Cr kva se uklapa u t eblagodati i želi ih iskoristiti za komu-nikaciju, na vještaj, por uku. U ovomdokumentu se navode konkretni koracikroz noviju povijest koje su pape učinileod Pija XI do blagopokojnoga pape IvanaPavla II.

Interes k ojim je Cr kva pris tupilasvijetu medija govori ne samo o njihovojulozi u pastoralnom djelovanju već i onjihovu značenju za dr uštvo i Cr kvuuopće. Treba istaknuti da je medijskakultura stvarnost današnjeg čovjeka.

U drugom dijelu dokumenta govorise o pastoralnim smjernicama zadjelovanje u svijetu medija. Suvremeneprilike zahtijevaju od Crkve da o svomedjelovanju svjedoči i u medijima. Stogaje potreban i plan rada i d jelovanja umedijima. Trebaju se osposobiti djelat-nici koji su prožeti dubokom v jerom iimaju pred očima vid crkvenosti. N esmije se ništa prepustiti medijskoj sti-hiji. Sadašnja nas situacija u Hrvatskojnuka na razmišljanje. Nažalost u medij-skim izvještajima dominiraju loše vijesti,informacije su sv e pov ršnije, a domi-niraju negativne senzaci je uz širenje

10


moralno sve upitnije zabave. Medijskojkritici je danas sve izvrgnuto: državnei javne ustanove, poduzeća i udruge.Često se povređuje privatna sfera ljudikoji djeluju u javnosti. Ni crkveni služ-benici nisu pošteđeni zbog zastupanjamoralnih vrijednosti. Nerijetko se Crkviuskraćuje jednaka mogućnost za odgo-vor na razne neutemel jene napade,optužbe ili zaključke izvedene na teme-lju poopćavanja pojedinačnih negativ-nih slučajeva. Dolaskom demokracijei demokrats kih pro mjena u j avnimelektroničkim medijima uspostavljenesu pojedine redakcije i emisije vjerskogsadržaja, tako da je Cr kva tu dobilaodređeni prostor, slično kao i u drugimeuropskim demokr atskim z emljama.Međutim, i kod nas se postupno usta-lilo da se crkvene teme tretiraju senza-cionalistički, ako su negativne, a akosu pozitivne prikazuje ih se uglavnomu oblik u kr atkih vi jesti. P ored toga,posljednjih godina vjerski programi ujavnim medi jima dobiv aju sv e nepo-voljnije vrijeme emitiranja, uglavnomkad je slušanost ili gledanos t mala.Određeni prostor dobila je Cr kva i uprivatnim medi jima.

Crkva u Hrvatskoj ima dugu i dra-gocjenu tradiciju glede sredstava druš-tvene komunikacije. Bogato is kustvoprije Dr ugoga sv jetskog r ata k ao isnalaženje u progonstvima u vremenukomunističke vladavine.

Hrvatska biskupska konferencijaje osnovala posebni Odbor za sredstvadruštvenih komunikacija. Postoji Tis-kovni ured, Hr vatski katolički radio,Informativna katolička agencija (IKA).Veliku ulogu ima i k atolički tisak teizdanja v jerskih knjiga. S ve više se

razvija i tehnika DVD–a, audio i videoizdanja. U posl jednje vri jeme su sv eprisutniji i dos tupniji internet i nov etehnologije – sredstva k ojima bi setrebali crkveni djelatnici još više i boljeslužiti.

Ne zaboravimo veliku ulogu filma.Ovdje bi Cr kva u Hr vatskoj trebalaimati stručne ljude koji će na vrijemeocjenjivati valjanost filma pod estetskimi moralnim vidom.

Katoličke udruge imaju veliku važ-nost i odgovornost u društvenom životuu Hrvatskoj. Trebale bi se međusobnoviše povezivati i s tvarati zajedničkeplanove i akcije. Pojedine biskupije kaoi župe trebale bi se više uključivati usvijet medija (listovi, radijske postaje,web stranice i sl.)

Treći dio dokumenta obrađujeetičnost, sudjelovanje i odgoj za svi-jet medija. Medijski su djelatnici čestoizloženi ekonomskim i političkim uvje-tovanjima i pritiscima, što može utjecatii na sam medijski sadržaj. Stoga etičkodjelovanje na podr učju medija trebaimati u vidu dv ostruku per spektivu:poštovanje l judske osobe k oja je ilisubjekt komunikacije ili ona k ojoj jeporuka nami jenjena, te os tvarivanjeopćeg dobra. Zato je potreban stalniodgoj za medi je.

Sloboda izražavanja je nužna, alimora biti osnovana na istini. „Postojeosobito razine gd je ne pos toji pr avona priopćavanje, prim jerice klev ete iogovaranja, poruke koje nastoje promi-cati mržnju i sukob među pojedincimaili s kupinama, besramnos t i por no-grafiju, te bolesno opisiv anje nasilja.“ Opravdano zauziman je za slobodu

11


izražavanja ne mo že se pr omatratineovisno o odnosu prema is tini. Slo-boda je uvi jek u službi istine.

Javno mnijenje je v eoma v ažnou današnjem komuniciranju. Ali is totako i odgovornost da se ljudi pravilnoinformiraju i f ormiraju.

Treba istaknuti i važnost odgojaza aktivnu prisutnost u svijetu me-dija. Svaki je čitatelj novina, slušateljradija, televizi jski gledatel j, k orisnikinterneta ili nek og dr ugog k omuni-kacijskog sredstva istodobno i pro ta-gonist k omunikacija. Zato su i onisvojim stavom odgovorni za poboljšanjekvalitete upo trebe medi ja. Ovd je supozvani i kršćani da daju svoj doprinosiznalaženju zdrave politike društvenihkomunikacija.

Četvrti dio dokumenta upućuje naneke konkretne smjernice. T o su:Čitati znakove vremena, razvijati antro-pologiju i teologiju komunikacije, brigaza stručno usavršavanje stručnih kad-rova u medi jima, razvijanje odnosa sjavnošću, pastoralno praćenje vjerni-ka koji djeluju u medi jima, promica-nje apostolata medija, sustavni odgojprimatelja, njegovanje duha suradnje,uloga k atoličkih udruga te po trebanovih inici jativa i za vršava poziv omsvim vjernicima da su dužni pomagatikatoličke no vine, časopise i filmskepothvate, radijske i televizijske posta-je, kojima je glavni cilj širiti i branitiistinu i brinuti se za kršćansko obli-kovanje l judskog društva.

U zaključku ovoga dokumenta sto-ji: „Uz tradicionalna sredstva i načineevangelizacije, kao što su svjedočanstvoživota, k atehizacija, osobni susre ti,pučka pobožnost, liturgija i slična slav-

lja, upo treba sr edstava ja vnog pri-općivanja pos tala je nezaobilazna unaviještanju v jere u k atehezi. C rkvaje pred svi jetom medi ja kritička, nezatvara oči pred negativnostima, aliisto tako prepoznaje mnoge vrijednos-ti k oje medi ji donose suvr emenomdruštvu.

I ov im dok umentom želi se datiohrabrenje svima onima koji u najra-zličitijim okolnostima, često uz velikežrtve, vrše izuzetno važno djelo navje-štenja Radosne vijesti u svijetu medijakulture!

12


Nadbiskupova poruka započetak nove školske i

vjeronaučne godine

Naš nadbiskup mons. Marin Barišićupućuje na početku nove školske go-dine svoj pozdrav i poticaj svim učeni-cima, roditeljima, učiteljima i vjerouči-teljima. Posebno ističe odgovornost uradu s učenicima. Stavlja na srce ro-diteljima da imaju vremena za sv oju

djecu, da u obit elji vlada atmosf eraljubavi i razumijevanja. Velika je odgo-vornost roditelja i svih nas u prenoše-nju vjere u obitelji. Nužna je obiteljskazajedniča molitva, sudjelovanje kod ne-djeljne sv. Mise kao i vjeronaučna pou-ka bilo u školi kao i u župnoj katehezi.

Sv. Spas 2006.

13


Učiteljima i nastavnicima ističe daprimjerom svoga vlastitoga života i radabudu uzori svojim učenicima. Uspjehu odgoju se potiže duhovnim i kultur-nim vri jednostima.

Svećenike i vjeroučitelje potiče nasamoprijegor u radu s vjeroučenicima.Pozvani su da mladima pomažu upo-znati Isusa Kris ta k ako bi ga moglislijediti i za n j sv jedočiti.

Djeci i mladima veli Nadbiskup dasu “srce naše Crkve i budućnost našegadruštva i domo vine”. Mladi trebajuotkrivati i upoznavati uzvišenost i vri-jednost svoje kršćanske v jere. Potičeih na zdušno učenje i požrtvovni radu Crkvi i dr uštvu.

Na kraju sv oje por uke naš Nad-biskup udjeljuje svima svoj blagoslovte želi uspjeh u školi, radu i odgo ju.

Od Vrh Rike do Vrlike

(Kratki pregled povijesti vrličkog kraja)

Ime Vrlike dolazi od imena staro-hrvatske župe Vrh Rika, koja je obu-hvaćala čitav Vrlički kraj, odnosnodanašnja područja grada Vrlike te opći-na Civl jane i Ki jevo. Ovaj kraj je odpočetka čovjekove prisutnosti u našimkrajevima, u starijem kamenom dobu -paleolitiku, svojim izobiljem vode i šu-ma morao tim pr vim ljudima, koji subili lo vci i sak upljači, pružati velikeživotne pogodnosti. Iz toga razdobl ja,koje je trajalo do pri je ok o 20 000godina utvrđeno je stanište u Gospod-skoj pećini kod izvora rijeke Cetine. Izrazdoblja srednjeg kamenog doba -mezolitika, te mlađeg kamenog doba -neolitika u kojem je čovjek počeo uzga-jati žitarice i stoku, još uvijek nemamomnogo nalaza što ne znači da u skorijojbudućnosti oni ne će izići na vidjelo.

Pri tome bi posebnu pozornost trebaloobratiti na pećine kao tadašnja uobi-čajena ljudska staništa.

Više podataka o pre tpovijesnimljudima imamo tek s kr aja slijedećegrazdoblja -bakrenog doba, iz 2. pol. 3.tisućljeća pr. Kr. Tako su u vr tačamau Otišiću pronađeni važni ostatci kojipripadaju ljubljanskoj kulturnoj skupi-ni, jednoj od kulturnih pojava nastalihiz vučedolske kulture.

Iz početka slijedećeg pretpovijesnograzdoblja (pred kraj 3. tisućljeća pr.Kr.), brončanog doba, potječu ostatcibrojnih grobnih gomila cetinske kultur-ne skupine. Najviše tih gomila nalazise na visoravnima uokolo vrela njekeCetine. U po četku is traživanja nave-denih gomila, 50-tih godina 20 s t,nalazi ulomaka osebujno oblikovanih

14


i ukrašenih glinenih posuda u njimačinili su nepoznanicu, jer je do tadabilo poznato samo nekoliko pojedinač-nih nalaza t akve k eramike s bližegpodručja Dalmacije. Njihov istraživačarheolog Ivan Marović, na osnovu tihnalaza utvrdio je da je ri ječ o dotadnepoznatoj k ulturnoj po javi ranogbrončanog doba koju je po množininalazišta upravo u okolici gornjeg tokarijeke Cetine nazvao cetinskom kultu-rom. Ostatci sukladni ovoj kulturi uoče-ni su kasnije na velikom području, odTršćanskog zaljeva do Grčke i od južneItalije do zapadne Srbi je. P odručjedanašnje srednje Dalmacije, oko rijekeCetine, dalo je najveći broj nalaza ovekulture, a s ov og se podr učja ona iproširila na drugu stranu Jadranskogmora, utječući tako na oblik ovanjekultura ranog brončanog doba u južnojItaliji. U grobnim gomilama ce tinskekulture pokojnici, odnosno njihovi os-tatci odlagani su na dva načina: poko-pavanjem ti jela pok ojnika u škrinjuod kamenih ploča na koju bi se zatimnasula gomila od k amenja ili odlaga-njem spaljenih ostataka pokojnika, ito, ili u urnama, ili u hrpicama u samojgomili.

Nosioci ranobrončanodobne cetin-ske kulture bili su jedna od tadašnjihizrazitih stočarskih populacija, koje unaše krajeve donose t aj novi osnovninačin privrjeđivanja, a koji je za sobompovlačio i veliki čovjekov utjecaj naokoliš. Naime, uvođenje stočarstva kaoglavnog načina privrjeđivanja, u ovimkrajevima podr azumijeva i nam jenouništavanje prirodnog šumskog pokro-va kako bi se stvorili pašnjaci za blago.Ovi bro nčanodobni stočari tako su

odredili današnji goli izgled krajolikadinarskih planina.

Od srednjeg brončanog doba, odpred kraj 1. polovice 2. tisućljeća prijeKr,. pa do kr aja željeznog doba, dokraja 1. tisućljeća pr. Kr, na o vom jepodručju podignut veći broj gradina -utvrđenih naselja na vrhovima brdakoje su i danas vidl jive u krajoliku.Neke od n jih pripadaju i najs tarijempo imenu poznatom stanovništvu ovogkraja - ilirskom narodu Delmatima čijuposebnost možemo pratiti od k asnogbrončanog doba, od oko 13. st. pr.Kr.Među ovim nasel jima sv ojim dugimtrajanjem posebnu pozornost zaslužujegradina u Ki jevu koja se nalazila namjestu današnje župne crkve i groblja.To je bilo važno naselje i u željeznomdobu vjerojatno sjedište delmatske za-jednice (ili plemena) Lizavijata, a trajaloje i tijekom razdoblja rimske vlasti, odpočetka 1. st., sa ostatcima crkve iz 6.stoljeća.

Druga delmats ka zajednica k ojase nalazila južnije bili su Barizanijati,čije se središte u rims ko doba v je-rojatno nalazilo u nasel ju na Str aži-nama u Podosoju. Među drugim del-matskim nalazištima ističe se pećinau Otišiću, vjerojatno pećinsko groblje,koje je po nalazima nakit a trajalo uprvoj i drugoj polovici 1. tisućljeća pr.Kr., u razdoblju starijeg i mlađeg željez-nog doba.

Za rimske vlasti u vrličkom kraju,koja je trajala od kraja I .st. pr. Kr, pas prekidima sve do početka 7. st, pratećiarheološke nalaz e možemo uočiti dase domorodačko delmatsko stanovniš-tvo isprva sasvim polagano uključivalou rimski svijet. Tako se uz brojne nalaze

15


svojstvene rimskoj kulturi, među njimavrlo često ja vljaju predme ti k oji pri-padaju domaćoj delmatskoj kulturi, ana natpisima imena domaćeg delmat-skog s tanovništva. Osim pri je s po-menutih naselja, važno naselje u rim-sko doba, imenom vjerojatno Herona.nalazilo se i u Gornjim Koljanima, opets bro jnim natpisnim s pomenicima,uglavnom doma ćeg delmatskog sta-novništva.

Na r uševinama antičkog svijetaHrvati u ranom srednjem vijeku gradeprve temelje svoje državnosti. Ime sta-rohrvatske župe Vrh Rik a, odnosnodanašnje Vrlike, kako je s pomenuto,označava područje oko “vrha rike” tojest oko gornjeg toka njeke Cetine. Možese ovdje nabaciti usporedba s imenomrijeke Vrljike kod Imotskog, iako istra-živač imotske onomastike Mate Šimun-dić tvrdi da ono dolazi od korijena “\vreti” u smislu “izvirati”, kao u pojmu“vrulja”. No, ako bi ime ri jeke Vrljikedolazilo također od pojma “vrh-rika”,jer je ona prva, izvorišna rijeka, odnos-no “vrh-rika” nižim rijekama Tihal ji-ni i Trebižatu koje iz nje kao ponorni-ce nastaju, sv jedočilo bi to, skupa simenom Vrlike o izraženom smislu sta-rih Hr vata za opisiv anje z emljopisnihpojava.

Župe su bile najmanje, osnov neupravne jedinice neprom jenjivih gra-nica u sredn jovjekovnoj Hr vatskoj, aviše njih obuhvaćala je županija - pod-ručje pod upravom kraljevog namjes-nika - župana, čije su se granice moglei mijenjati. Župa Vrh Rika spadala jeu Kninsku županiju.

Vrličko podr učje vrlo je bogat ostarohrvatskim nalazima, a uz grobne

nalaze kod Zduša ; u Koljanima ističuse i cr kveni spomenici.

Najstariji sačuvani spomen imenaVrh Rike potječe iz 1185. godine, kadse ona spominje kao jedna od crkvenihžupa Splitske nadbiskupije. Središteupravne župe Vrh Rike očito je bilo pod-ručje oko izv ora ri jeke Ce tine pa jekrajem 9. stoljeća, u doba kneza Brani-mira, ondje izgrađena crkva Sv. Spasa.Ova glasovita crkva je po sv ojoj oču-vanosti jedan od najv ažnijih s taro-hrvatskih s pomenika. Po k amenomnatpisu koji je među njenim ostatcimapronađen znamo da ju je dao izgraditižupan Gastika(ili Gostiha), vjerojatnokninski župan, a rodom iz ovog kraja,iz V rh Rik e. N egdje u n jenoj blizinipronađena je i jedinstvena srebr napozlaćena kadionica, vrlo vrijedan fra-nački rad koji sv jedoči o putevima ivremenu pokrštavanja Hrvata. Drugavažna crkvena građevina nalazila se uGornjim Koljanima gdje su na položajuCrkvina prona đeni os tatci trobr odnecrkve iz 9. stoljeća, koja svoju prethod-nicu ima vjerojatno u starokršćanskojcrkvi iz 6. stoljeća. U njenim ostatcimapronađeni su ulomci kamenog crkve-nog nam ještaja među kojima i pločaoltame ograde, jedan od najvrjednijihi najljepših primjera umjetnosti ranogsrednjeg vi jeka u Hr vatskoj.

Crkva Sv. Spasa kasnije je, u 14.stoljeću, postala središte jednog odarhiđakonata kninske biskupije, a kra-jem is tog s toljeća u njenoj je blizini,kod današnjeg V ukovića vrela rijekeCetine je izgrađen i franjevački sa-mostan.

Na početku 15 s t. herceg Hr vojeVukčić Hrvatinić izgradio u župi Vrh

16


Rici utvrdu - gr ad Proz or, današnjuGradinu. Prvo ime ovog grada - Prozor- gubi se već u 15. stoljeću jer se kaoutvrđeno središte župe ubrzo počinjenazivati samo V rličkim gradom (za-bilježen je k ao Verechlichy - V rlički.što znači da već tada oblik “Vrh Rika”prelazi u “Vrlika”), a ispod n jega sepočinje oblikovati podgrađe - današnjaVrlika. Sličan primjer možemo naći iu bližim srednjovjekovnim hrvatskimžupama. Tako je u župi Livno na sred-njovjekovni grad Bis tricu prešlo imežupe - što je današnji gr ad Livno,jednako kao što je po župi Imoti dobioime i grad Imotski, koji još uvijek čuvaime župe u pridjevnom obliku. U vrlič-kom kraju o čuvani su bro jni k asno-srednjovjekovni kameni nadgrobni spo-menici -stećci. Među njima, stećci nagroblju uz crkvu svetog Spasa najvećisu i najras košniji, a bogati nalazi izgrobova ispod njih svjedoče da su onivjerojatno pripadali najuglednijim sta-novnicima tadašnje Vrh Rike. pleme-nitaškim rodovima Čubretica i Berisla-vica. Među njima je bilo nekoliko rotnihsudaca banskog suda u Kninu, a izroda Berislavića su, vjerojatno porijek-lom iz Vrh Rike, i dva hrvatska bana.

Turski pljačkaški pohodi na ovompodručju zahvatili su Vrh Riku već u15. s toljeću te je tada za obranu odnjih izgrađen i utvrđeni grad Dinarić,danas Gla vaš. U drugom dese tljeću16. stoljeća Turci su osvojili čitavu župui Vrlički grad. Župa Vrh Rika, ne mije-njajući svoje gr anice pos taje tur skaupravna jedinica - nahi ja. Ime V rhRika. kao ime nahije, utvrđenog gradate podgr ađa - turske k asabe is podnjega, u turskim se poreznim popisima

- def terima, u sv om izvornom oblikučuvalo sve do početka 18. stoljeća, dokraja njihove vlasti u vrličkom kraju.Nakon turskog osvajanja vrličkog krajau pr voj polo vici 16. s t., on je, k ao idrugi krajevi na t adašnjem područjuobuhvaćenom dugotrajnim ratovanjembio di jelom opus tošen. Turci t ada uneke njegove dijelove počinju naselja-vati i srpsko pravoslavno stanovništvo,a njegovi su duhov nici, monasi redaSv. Bazili ja polo vicom ili krajem 1 6.stoljeća osnovali samostan u Dragoviću.

Vrlika je od turs ke vlasti oslobo-đena te u mletačku Dalmaciju uklju-čena 1688. godine, a čitav kraj 1715.godine. Požarevačkim mirom 1718. go-dine, između Mletačke je Republike iOtomanskog carstva povučena grani-ca koja je i danas granica Republik eHrvatske i Republik e Bosne i Herce-govine. Pri tome su di jelovi V rličkogkraja - selo Uništa i vrhovi dinarskoglanca planina, os tali u tur skoj vlastipa se danas nalaze u Republici Bosnii Hercegovini. Nakon oslobođenja odTuraka, ovaj se kraj, ratovima ponovnodijelom opustošen, popunjava stanov-ništvom iz bližih područja današnjeBosne i Zagore te iz Hercegovine pa jetada oblikovana njegova današnja po-pulacijska slika.

Mletačka je vladavina, k ao i nasvim novo osvojenim područjima da-našnje Dalmatinske zagore, stanovniš-tvo oblikovala u krajiški sustav. U tomsustavu, sv a je z emlja pr oglašenadržavnim vlasništvom, a svi za ratova-nje sposobni muškarci vršili su vojnuslužbu. Glave obitel ji, k ao naknaduza trajnu v ojnu službu dobivali suzemlju samo u posjed, i t o po dv a

17


kampa po članu obitelji. Zeml ja sezakonski nije mogla otuđiti ni prodati,a mogla se nasljeđivati smo u muškojlozi. Narodne glavare i domaće ljude umletačkoj v ojnoj službi, osobito onekoji su se istaknuli u borbama protivTuraka te u vjernosti Mletačkoj Repub-lici, dr žava je, s naslo vima serdara iharambaša, prihvatila kao zapov jed-nike krajiških pos trojbi - banderi ja,te ih je obdarila i nešto većim zemljiš-nim posjedima. Vrlički kraj pripao jekninskom teritoriju, a krajišnicima jeisprva upra vljao knins ki serdar , nokasnije je Vrlika dobila vlastitog serda-ra podređenog mletačkom namjesniku- providuru - u Kninu.

Nakon oslobođenja od Turaka Vrli-ka se naseljava kršćanskim stanovniš-tvom, pa je dotadašnja džamija odmahpretvorena u k atoličku crkvu. Pravo-slavci su malo kasnije, također u samojVrlici, dobili zemljište i na njemu izgra-dili cr kvu. K atoličku župu u Vrlicidržali su franjevci samostana na Visov-cu, a pravoslavce su opsluživali kalu-đeri iz Dragovića.

Za kratk otrajne francus ke vlas tiu početku 19. s t, ukinut je krajiškisustav te osno vano općinsko sjedišteu Vrlici. Ti jekom aus trijske vlas ti, u19. i početku 20. st. dolazi do primjet-nog gospodarskog razvoja vrličkog krajai do za vršetka oblikovanja Vrlike kaourbanog središta. Ovaj razvoj je, među-tim, bio pomućen teškim položajemseljaka čija je zemlja zbog zaduživanjasve više dolazila u ruke k amatara.Polovicom 19. st. Hrvati i Srbi su isprvazajednički nastupali u Narodnoj strancikoja je bila za sjedinjenje Dalmacije sbanskom Hr vatskom, no od 80- tih

godina počeli su prvi politički sukobiizmeđu Hrvata (rimok atolika i grk o-katolika) i Srba (pravoslavaca). Dvade-seto stoljeće, posebno s drugim svjet-skim ratom u kojem su vrlički Hrvatipozdravili stvaranje Nezavisne državeHrvatske, a Srbi se uključili u programstvaranja Velike Srbije, donijelo je vrlič-kom kraju velika s tradanja i l judskegubitke. Mnogi V rličani stradali su ina Bleiburgu i Križnom putu. Socija-listički sustav iza dr ugog sv jetskograta, kroz man ji industrijski r azvoj istvaranjem r adnih m jesta donio jeodređenu materijalnu sigur nost, nouništio je dobre strane tradicionalnognačina života k ao i primar ne proiz-vodne djelatnosti: poljoprivredu i sto-čarstvo.

U srpskoj agresiji na samostalnuHrvatsku 90-tih godina 20. st. Vrličkikraj bio je ok upiran, a sv o hr vatskostanovništvo bilo je pro tjerano. Oslo-bođen je za “Oluje”, 1995. g. Za očeki-vati je da će Vrlički kraj u hrvatskojdržavi kroz prim jenu lok alne samo-uprave iskoristiti sve prirodne i ljudskepotencijale za sv oj budući razvoj.

.................................... Branimir Župić

(izlaganje pročitano na Terenskomseminaru geografa Hrvatske u Vrlici,30. kolovoza 2006. god.)

18


Protiv zamagljivanja ipoluistina

(Tribina o Crkvi Svetoga Spasa u Vrhrici i simpozij geografa)

........... Uvodne napomene ...........

«Hrvatsko kulturno vi jeće» (HKV)priredilo je 25. tr avnja 2006. godine,u kr aljevskom gradu Kninu, «Zv oni-mirovu gradu», u pros torijama Knin-skoga muzeja, u poznatoj Tvrđavi, «Tri-binu o starohrvatskoj Crkvi SvetogaSpasa u Vrhrici» (na vr hu, tj. izv orurike Cetine), u selu koje se danas zoveCetina. Sv e sudionik e je pozdra vioDražen Samardžić, ravnatelj Muzeja,Nenad Damjanović, član Poglavarstva,i Hrvoje Hitrec, predsjednik HKV. Nas-tupilo je više profesora iz Zagreba,Šibenika i Split a (Mate Zek an, MajaPetrinec, Hr voje Hitrec, Mar ko Men-đušić, Branka Šeparović, Paško Buba-lo, Ante Turudić i fra Marko Duran).Bila je naz očna velika skupina knin-skih maturanat a. N akon preda vanjarazvila se je živa rasprava.

«Hrvatsko geografsko društvo» odr-žalo je XIV. državni terenski simpozij«Od izvora do ušća Cetine» od 30. VIII.do 2. IX. 2006. godine. Skup je održanu Sinju, Vrlici, Peruči, Trilju, Poljicimai Omišu, a sudjelovalo je ok o 200članova Dr uštva.

Prvoga dana posli je podne svi susudionici pošli na izvor rijeke Cetine,

gdje im je prof. Velimir Borković održaoprdavanje o toj rijeci i njezinu značenju.Zatim su posjetili starohrvatsku CrkvuSv. Spasa, u kojoj je fra Gabrijel Jurišićodržao predavanje o Cr kvi i n jezinuživotu kroz pro tekih više od 1. 000godina. Kratki izvadak iz tih predavanja(u Kninu i u Sv. Spasu) donosimo ovdjeza čitatelje našega lista «Vrličko kolo»,jer je Župa Vrlika kroz dugu pov ijestčuvala tu svetu građevinu i vrlički sužupnici hodočastli sa svojim vjernicimasvake godine za blagdan Spasova (Kris-tova Uzašašća), slavili sv. Misu, obav-ljali «Blagoslov polja» i dr uge obrede.

1. Sveto mjesto za katoličkuvjeru i hrvatski narod

Kad je Mojsije čuvajući stada svogatasta, kako izvješćuje Knjiga Postanka,ugledao grm koji gori a ne izgara, pošaoje vid jeti t o čudo neviđeno. Približiose je grmu, ali je čuo glas: «Izuj obućus nogu sv ojih, jer m jesto na k ojemustojiš, sveto je tlo» (Po st 3,5-6).

Starohrvatska Crkva Svetoga Spa-sa u Vhrici za svakoga katolika i Hrvatasveto je tlo. Sveto je tlo, jer su je prijeviše od tisuću godina sagradili s tari

19


Hrvati kao izraz vjere u SvemogućegaBoga. Posvetili su je Isusu Kristu, Spasi-telju svi jeta. Ona je hr am, cr kva ireligiozna građevina. Dakle, sv eta.

Ali ona je i s nacionalnoga i kultur-no-povijesnog stanovišta sveta, jer jejedan od najv ažnijih s tarohrvatskiharheoloških spomenika, jedini sačuvanistarohrvatski zvonik, arheološki spo-menik nult e k ategorije. A t o značiprvorazredna nacionalna vrjedno ta.Dakle, hr vatska nacionalna sv etinja.

Stoga bi svaki kršćanin, a posebnoHrvat, na ovom svetom tlu trebao «izutisvoju obuću», jer je ovo jedno od najsve-tijih m jesta u li jepoj našoj domoviniHrvatskoj.

«…IN HONOREM DOMINI NOSTRIJESU CHRIS TI, EGO G ASTICA, HU-PPANUS, DONAVI…ET ANIME MEE ETMATRIS MEE NOMINE NEMIRA ETFILIIS MEIS NOMINE… - NA ČASTGOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA,JA GASTIKA, ŽUPAN, DAO SAM (sagra-diti ovu crkvu na čast Boga i za spas)SVOJE DUŠE I DUŠE MOJE MAJKEIMENOM NEMIRE I MO JIH SINO VAIMENOM…» To je dio divnoga i važnognatpisa na kamenoj oltarnoj pregradiiz Crkve Sv. Spasa u V rhrici, današ-njem selu Ce tini. Sreća da je taj diosačuvan, ali je velika šteta što je drugidio izgubl jen ili uništen!

Arheolozi se slažu da je Crkvagrađena u IX. ili X. stoljeću. Ona imaveliki masivni, do danas najbolje saču-vani, starohrvatski zvonik. Znanstve-nici (fra Lu jo Mar un, Ejnar Dy ggve,Stjepan Gun jača, Dušan Jelovina idrugi) riješili su sve o toj Crkvi. Gradioju je Gastika, hrvatski župan, katolik,kao sv oju zadužbinu, kako piše na

kamenom natpisu. Da je sačuvan cijelinatpis, znali bismo još i imena župa-novih sinova i godinu gra dnje. No, iovo što je sačuvano pr vorazredni jespomenik i vjerodostojno svjedočanstvo.

No, nekima sme ta ar heologija ipovijest, k ao i znanos t uopće. N jimazapravo smeta istina. Oni uporno pos-tavljaju sv oje lažne teze i poluis tinepa ih na taj način hoće nasilno namet-nuti, služeći se čak i fizičkim napadimai obračunima.

2. Nekoliko povijesnih činjenica

Otkad su Turci na prijevaru osvojiliBosnu (1 463.), tur ska pus tošenja ibarbarska haranja hrvatskih zemalja,najveća su tragedija što ju je kao cjelinahrvatski narod kroz nekoliko stoljećaproživljavao i podnosio. Ta su haranjaostavila pustoš u mnogim hrvatskimkrajevima, posebno u onima uz neodre-đenu i nesigurnu granicu. Tako je npr.bilo u današnjoj Imotskoj, Cetinskoj iKninskoj krajini i u Ravnim kotarima.Ista je tužna sudbina zadesila i staro-hrvatsko naselje u Vrhrici, tj. uz samvrh rike Cetine, tj. uz izvor rijeke kojui danas t ako imenujemo. Posebno jeužasna bila situacija za K andijskoga(1645. -1669.) i Bečkoga rata (1684. -1699.).

Na pustu zemlju Mlečani su nase-ljavali i katolike i pravoslavce iz Bosne,s jedne s trane da budu nek a obranaod turskih nadiranja, s druge da dobijumomke za svo ju vojsku, a s treće daobrađivanjem zemlje doseljenici koristene samo sebi nego i samo j MletačkojRepublici. A jadni izbjeglice ili prebjeziprihvaćali su poziv nadajući se da će

20


im biti bol je pod kršćanskom vlašću,nego pod turskim zulumom. I tako jepočelo naseljavanje gotovo pustih kraje-va. No, treba se sje titi da su to bilavrlo nemirna vremena kad su i musli-mani napuštali krajeve koje je mletačkavojska osvojila, a katolici i pravoslavcibježali ispod turskoga zuluma i tiranijei dolazili pod mle tačku vlast.

Za tako naseljen malobrojan krš-ćanski puk dolaze fratri iz Samostanana Visovcu i obavljaju svete obrede. Iztoga vremena (točnije 1689.) navodimsamo neke podatke, npr. da je providurAlvise Miolin dao zemlju uz izvor CetineNikoli St ojčeviću, harambaši, a selose je u is pravama toga doba nazivalo«Vrilo od Ce tine».

Nešto kasnije, providur Alvise Mo-cenigo 1696. godine (dakle, prije ravnih310 godina) odobrava da visovački fratripoprave Cr kvu, jer je bila «u s taro-drevnom posjedovanju poštovanih viso-vačkih otaca». Kaluđeri su sa svojimpravoslavcima ome tali radove. F ratrisu se žalili, a Mocenigo je izdao u Zadru4. V. 1699. dekret u kojemu naređujezapovjedniku Vrlike Pa višiću da «nedopusti da oni grčkoga obreda ometaju»radove na obno vi Cr kve, k oju fratrižele popraviti i pokriti. Originalni dek-ret čuva se u Državnom arhivu u Zadru.

Fra Mi jo Kotaraš, župnik Kijeva,opisao je 1895. god. u svom «Dnevniku»događaje oko Cr kve S v. Spasa. Pišekako je svake godine župnik Vrlike sasvojim vjernicima hodočastio na Spa-sovo, slavio sv. Misu i obavio «blagoslovpolja». Zatim bi narod užinao i igraokolo. Tada su bile samo dvije katoličkeobitelji u selu, os talo su rišćani. Onisu «zamećali bune i tucidbe na taj dan,

jer im je tr n u ok u t a hr vatska sve-tinja…»

Fra Lu jo Mar un, nazv an «ocemstrohrvatske ar heologije», jednom jejedva utekao na konju fra Jere Anića,jer su ga rišćani napali kamenjem.

Fra Mijo je prve godine (1895.) «spreko hiljadu Kijevljana u javnoj pro-cesiji krenuo…k Crkvi…i sve je mirnoprošlo…» Treće godine Poglavarstvo uSinju zabranilo je procesi ju, jer seVrlička općina, koju su imali u rukamarišćani, tužila da nije stari običaj dadolaze Kijevljani, nego samo Vrličani…No, Kijevljani su ipak dolazili u procesijis barjacima.

Pripovijedao mi je ak ademik dr .Stjepan Gunjača, kako je on - nakonpovratka iz par tizana - u Splitu upokrajinskoj vlasti bio zadužen za kul-turu. Smišljao je i tražio načina da seosobno uv jeri što je s Cr kvom S v.Spasa. Bilo je to 1946. ili 1947. godine.Nakon dogov ora s vlas tima, ja vio jeNarodnom odboru u Cetinu da će doćidelegacija iz Splita i vidjeti u kakvu jestanju zgrada n jihove Osnove škole ida će je popraviti i urediti.

Kad su došli u Cetinu, seljaci suih li jepo primili, a dv a su majs torapregledali školu, mjerili vrata, prozoreitd. A onda su m ještani delegaci jupočastili pečenom janjetinom. Kad suse lijepo pogostili i porazgovorili, Stje-pan je smatrao da je došao trenutakda ostvari svoj naum. Pošao je premaCrkvi da vidi u k akvu je s tanju. Čimse je on uputio prema Cr kvi, neki supravoslavci ljutito zapitali: «A gd je ćeonaj drug?» Splićani su odgovorili: »Ma,on ti je profesor, pa ga zanimaju stećci,stari grobovi i s tari spomenici, pa je

21


pošao vidjeti, što od t oga ima tu uvas. » Jedan od Splićana je kasnijeStjepanu kazao da je t aj pravoslavacvrtio gla vom i go vorio: «N eka je onprofesor, ali što on ima tamo tražiti?»

Konzervatorski zavod za Dalmaciju5. VIII. 1 966. god. piše Odboru začuvanje spomenika u Kninu da provodiprije donesenu odredbu da se pokojnipravoslavci ne smiju pokapati pod steć-ke uz Cr kvu S v. Spasa. Pri jepis jeposlan i Župskom uredu u V rlici smolbom da na to pazi i javi u Split štose događa.

Krajem srpnja 1985. god. jedan jepravoslavac, koga je S. Gunjača poslaona studij arheologije, kao diplomiraniarheolog otukao dio originalnoga hrvat-skog pletara, što ga je Gunjača ostaviougrađena u zid Crkve.

Oko 50 studenata i profesora Ka-tedre povijesti umjetnosti Filozofskogafakulteta iz Zagreba htjeli su 16. travnja1989. god. posje titi Cr kvu, ali su ihrišćani na brutalan način spriječili iotjerali.

Hrvatsko arheološko društvo (HAD)26. X. 1 989. god. šalje Predstavku otom događaju Saboru S. R. Hr vatskei moli pravnu zaštitu. HAD je u svojim«Obavijestima» upoznalo sve svoje čla-

nove i ja vnost s tom Preds tavkom.Savez arheoloških dr uštava Jugosla-vije podržao je Predstavku HAD-a. Dr.Marko Popović, predsjednik Srpskogaarheološkog društva SAD), također je(7. XI. 1989.) podržao Predstavku HADi naglasio da se svi arheolozi slažu data Crkva nije iz XIV. stoljeća, nego izIX. do XI.

Sve je to učinjeno s toga što jeSrpska Pravoslavna Crkva (SPC) naja-vila da će tu Crkvu ponovo «osvetiti»(tj. posvetiti) i proslaviti 600. obljetnicuotkako je tobože kralj Tvrtko za SPCsagradio tu Crkvu, što je notorna povi-jesna laž i manipulacija sr pskom ihrvatskom javnošću. Nažalost, usprkossvim znanstvenim i razumskim razlo-zima, Srbi su za ok upacije hrvatskihkrajeva, predvođeni jednim episkopom,ipak održali liturgiju u Crkvi Sv. Spasa.Do danas se za t aj bogohulni, a nebogoštovni čin, nitko od SPC nije niko-me ispričao.

U pismu koje je 16. travnja 1990.god. fra Me tod Latinac uputio U red-ništvu Zbor nika «K ačić» ukratko jeopisao prilike od 1964. do 1973. godine(dok je bio župnik u Vrlici) i k ako jegradio novu Crkvu S v. Spasa u seluJeževiću, dijelu župe Vrlike. N ova je

Most preko Cetine “stećci”

22


Crkva blagoslovljena 18. svibnja 1969.godine.

Zamolio sam fra Celes tina Bela-marića, župnika Vrlike, da potraži koje-ga starijeg župljanina i zamoli ga damu kratko opiše, koliko se sjeća, kakose je sla vilo Spasovo u n jegovoj mla-dosti. On mi je donio dva kratka pisam-ca, što su ih vlastoručno napisali MijoTojčić (rođen 1913. u Kijevu) i njegovažena Mara (rođena 1914.). Nadnevakna pismima je 1 9. IV. 1990. godine.Fotokopije pisama i transkripcija objav-ljeni su u monograf iji «S veti Spas uVrhrici», a originali se čuvaju u ArhivuZbornika «Kačić» u Franjevačkom sa-mostanu u Sin ju.

Gosp. Trpimir Mišur, sin velikogagrađanina Vrlike P etra, glaso vitogasakristana, sv jedoči da je i sam sasvojim ocem Petrom na blagdan Spa-sova išao na hodočašće Crkvi Sv. Spasai posli je Dr ugoga sv jetskog r ata (tj.1946. i 1 947.). K asnije se više nijesmjelo ići, jer su komunističke vlastizabranile procesiju i sv. Misu uz CrkvuSv. Spasa.

Što se tiče vlasništva z emljišta(groblja) i Crkve, komunističke su vlasti1970-tih godina u Kninu zapisale daje to društveno vlasništvo, no, prešutjelisu podatak da je n pr. još 1926. god.zapisano da je to vlasništvo KatoličkeCrkve, odnosno župe Gospe Ružariceu Vrlici.

3. Suvremene poluistine inastavak manipulacija

I još najnoviji «biser». Nedavno jedr. Milorad Pupovac, član Hrvatskogasabora, javno lansirao dobro smišljenu

poluistinu. A on k ao sveučilišni pro-fesor dobro zna da su poluis tine vrloopasne. Evo što je rekao: «Sv. Spas jegrađen u devetom stoljeću, prije crkve-noga raskola 1054. godine, i s punimpravom ga možemo smatrati zajednič-kom spomeničkom baštinom, koja binas trebala spajati, a ne razdvajati…»(Slobodna Dalmaci ja, 21. III. 2006.).Po toj «Pupavčevoj znanstvenoj logici»,miloševićevskoga tipa, sve crkve u Ri-mu, Parizu, Londonu, ili u našemuDubrovniku, Splitu ili Zadr u zapravosu i k atoličke i pra voslavne, jer susagrađene prije crkvenoga raskola! Zbi-lja je Pupovac kao «veliki znanstvenik»otkrio i lansirao, u današnjem poli-tičkom trenutku, njemu potrebnu polu-istinu, koja je najobičnije zamagljivanjepovijesne istine, a to naš narod nazivljelaž. Drug Pupovac (ne «gos podin» jerje to naziv za civiliziranog intelektualca,a «drug» za komunitičkoga demagoga),dakle, taj drug se nije sjetio da je fraVid, fra njevac iz K otora, 1 335. god.bio graditelj samostana i crkve u Deča-nima kraj Peći. No, zato što ih je hrvat-ski franjevac gradio, mi Hr vati nismonikada svojatali pravoslavne Dečane.

Dakle, da je spomenuti član Hrvat-skoga sabora, koga Republika Hrvatskaskupo plaća, htio biti pošten, imao jeizvanrednu priliku (ali je nije htio isko-ristiti) da svojim sunarodnjacima, po-sebno onima u selu Cetini, kaže pravupovijesnu is tinu o Cr kvi S v. Spasa ina taj im način pomogne da prihvateistinu. Valjda bi oni njemu «kao svome»sigurno po vjerovali. No, on t o ni jeučinio, nego i dalje svoje ljude namjer-no dr ži u zabludi i zamagljuje ci jeliproblem, očito iz politikantskih razloga.

23


................... Zaglavak ...................

Eto, iz tih nekoliko podataka jasnose vidi kakav je bio stav starih pravo-slavnih kaluđera, pravoslavnoga sta-novništva u selu Cetini pri kraju XIX.stoljeća, za vrijeme komunističke tzv.diktature prole terijata, za Domovin-skoga rata i pobun jeničke tzv. «repu-blike srpske krajine». A iz Pupovčevihizjava i onoga što se je događalo uBoričevcu u Lici (31. VII. 1941.) nakonuspostave Nezavisne Države Hrvatske,kao i o vih dana u Don jem Lapcu,sasvim je razvidno da su neke snage,najprije «miloševićevskim metodama»,a sada «pupovčevštinom» nas tojale inastoje postići isti cilj.

Stoga je na mjestu pitanje: Što radidanašnja starohrvatska arheologi ja ipovijesne znanosti, što radi Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti, Hrvat-ski Sabor i Vlada, posebno Ministarstvokulture? Zar zbilja Ministarstvo ne znaza dopis upućen 1966. godine - pri jeravnih 40 godina - nadležnima u Kni-

nu, da se ne smiju pravoslavci pokapatiu starohrvatsku nekropolu, u kojoj jeznanstveno istaženo gotovo 1. 200 sta-rohrvatskih grobova? Zašto se i danasgrade no vi grobo vi i pok apaju no vipokojnici? Zašto nemaju mir a k ostistarih Hrvata koji tu leže više od tisućugodina? Zašto ne tko uništava s taro-hrvatske grobo ve? Kome i zašto totreba? Zar zbilja u slobodnoj i demo-kratskoj Republici Hrvatskoj, još uvijekneki teroristi mogu gaziti osnovna pra-va hrvatskoga naroda i Katoličke Crkvei osporavati znanstvenu istinu, pravovlasništva i slobodan pristup vjernikai svih dobronamjernih posjetitelja CrkviSv. Spasa?

Trebalo bi da oni k oji su odgo-vorni, k oji su zaduženi da čuvajustarohrvatsku kulturnu i vjersku baš-tinu, široj hr vatskoj ja vnosti jasnoiznesu svoj stav i odgovore na postav-ljena pit anja.

............. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić,član Hrvatskoga arheološkog društva

Latinski natpis na oltarnoj pregradi:“... EGO G ASTICA HUP[PANUS...

- JA GASTIKA ŽUPAN,,, “

24


«Sličice iz povijesti Vrlike»

i da v jerovniku ustupi zemlju: kakvunagodbu, kakvu zemlju? Ti si zalo žiozemlju,ova je da vno za me os tala. Timi vr ati f orinti 20. i k amate za 1 5godina, pa nek nosi vrag i z emlju itebe! Ti si meni dužan for. 20 i e to simi isplatio, a zemlja je moja. Ako hoćeš,ja ću ti zemlju prodati. T ežak glup,neuk pohlepan za zemljom i milo muse r astati sa očevinom s tiska se uplećih, pa eto nek bude t ako, kolikopitaš? For. 60. Nevoljan težak hode udrugog trgovca goreg od pr voga, dižefor. 60 i plati nepoštenom trgovcu svojuvlastitu z emlju.

Sudac Kalinić opazio je to i drugoposlije nekih trgovaca, pravedan, kaošto je bio, nepodmitljiv, neumoljiv stavise da na kraj stane kamatničkoj neza-sitnosti. Prestali neki trgovci utjerivatidugove, ukutrili, a promišljali kako dauklone Kalinića. Osvada za osvadom,satira za satirom, ništa ne osta sveta.Split,Zadar,Beč pun je najpodlijih tuž-ba proti sucu Kaliniću. Nije dosta, većnarodne pijavice okupiše silesiju težakapod drugim vidom, a tamo da oni stavekriže proti najvišem težačkom dobro-tvoru. Tužba leti sa stotinama križa, akroz to Kalinić Jozi u naglosti pokazaosudbena vrata. Za našu nesreću Kali-nić je bio usilovan pit ati premještaj.Tako ope t nas tupi trg ovačko car stvo

Prikazujem vam pismo suvr eme-nika iz koga je vidljivo na koji način ikako su se bogatile ponek e vr ličkeobitelji k oristeći neznanje i neuk ostvrličkog seljaka i tako sticali bogatstvo.

... «Godina 1854. zadruga braće ...

....................Kulišić» ....................

Ova dična zadruga zasjela je naknjigu dužnika Krste Kulišića. Naveosam otvoreno pismo Petra Novakovićau kom on kaziva kako je stečeno Kuliši-ćevo imanje. Da se je i to gdjegod drugodogađalo bilo bi drugih posljedica. Zarsu dični sinovi onakoga otca, štogodpopuštali od starog zanata? Kad kažemniti jednog slova, temeljito sam odgo-vorio. U Vrlici je hadet trgovački, uzaj-miti, stavimo, for, 20 i za to naslonitise na zemlju. Ovu zemlju uzeti pak jedati obrađivati dužniku k ao kme tu,kroz to dužnik daje 20% na ono for.20 i suviše polovinu na sv oje zemlje,koju je v jerovniku založio. Vrijednostje z emlje ok o f or. 1 00. Dužniku jedodijalo plaćati kamate i sa svoje zemljedavati polovicu, prodade štogod blagai nosi vjerovniku for. 20 da digne đavles glave.. Podmirio je sve, svake je godinedavao k amate ima v eć kakovih 1 5.godina. Pit a primnicu, ne da mu jetrgovac bez for. 1. Pita nazad nagodbu

25


nad nevoljnim težakom. I pr avo je,težak sluša više svoje krvopije, negolidobrotvore. U Vrlici lukavi ljudi znadutako obladati težaka, da podpiše istusvoju osudu. Nevoljni narode, ta znašli, šta je k amata koju si ti od sv ojihžulja plaćao vrličkim kamatnicima sazi-

dala ove bijele vrličke kule, znaš li dasu one podvornice bile tvoja otčevina,a sada su trgovački begluci? Kad ćešpoznati, tko je tv oj pravi prijatelj?

............Pripremio: Ante Tonći Turudić

Događaji iz života župe

....Proslava blagdana sv. Spasa....

................... u Cetini ...................

27. svibnja svečano je proslavljenblagdan sv . Spasa u Ce tini. Misnoslavlje predvodio je splitsko–makarskinadbiskup mons. Marin Barišić. S njimje koncelebriralo 15 svećenika. Na po-četku sv. mise padobranci HV-a spustilisu se kraj crkve sv Spasa i donijeli naoltar hrvatsku zastavu. Nadbiskup jepozvao sv e v jernike na poštovanje,praštanje i kršćansku ljubav te izgrad-nju svoje domovine Hrvatske. Izgradnjapočinje iz srca. Nakon mise uputio jepoziv pravoslavnim vjernicima: PomozBog, braćo pravoslavci. Poziv am v asna praštanje i l jubav.

Svetkovinu sv. Spasa uzveličali susvojom nazočnošću ministri, saborskizastupnici, župani, dožupani, gradona-čelnici i načelnici općina. Za njihovunazočnost zaslužan je načelnik općineCivljane – Cetina gos p. Jak ov Ant e

... Svečano proslavljen blagdan ...

....... sv. Jure na Maovicama .......

Kao i svake godine i ove je godinesvečano proslavljen blagdan sv . Jurena Maovicama. Dan je osvanuo vedari topao. Jutarnju sv. misu za domaćiceslužio je župnik fra Marko Dura n.Svijeta se okupio lijepi broj. Svečanusv. misu predvodio je i održao prigodnupropovijed fra Ant e T oni V učković,profesor na KBF–u u Splitu. Pred poče–tak sv. mise obnovljeni drveni kip sv.Jure (tirolski rad) donijela su četvoricaMaovičana u crkvu iz kuće Ivana Brči-ća. Oni su, obučeni u narodne nošnje,nosili kip u procesi ji. Kip su četniciosakatili i bacili u jar ugu kraj crkve.Budući da je drveni, osim što su gačetnici osakatili, kroz pet godina propa-dao je zbog vremenskih nepogoda. IvanBrčić ga je pred godinu dana uzeo iobnovio. Sad se nalazi na olt aru nasvom starom mjestu.

26


Gutić. To su: Izaslanica premijera Vla-de dr. Ive Sanadera ministrica pravo-suđa gospođa Ana Lovrin, pomoćnikministra policije gosp. Miljenko Radnić,iz ministarstva financija gosp. KrunoTomašić. Saborski zastupnici gospodaNiko Rebić, Jozo Topić, Rade Ivas,ŽivkoNenadić, Mirjana Brnadić i Jakša Ma-rasović. Župani: župan Šibensko-knin-ske županije gosp. Duje Stančić; dožu-pan, gosp. Ante Tanfara; predsjednikžupanijskog odbora HDZ-a šibensko-kninske županije gosp. Ante Kulušić.Gradonačelnici: gradonačelnik Vrlikegosp. Ivan Ćorić, gradonačelnik Skra-dina N ediljko Du jić, gradonačelnicaKnina gospođa Josipa Rimac, gradona-čelnica Šibenika gos pođa NedjeljkaKlarić. Načelnici općina: Kistanja gosp.

Rončević, Ervenika gosp. Pašalić, Bilicagosp. Ćaleta Car , donačelnik KijevaStanko Gojević.

Za ovu prigodu ak ademski slikargosp. Miljenko Romić dao je na platnuizraditi slik u sv . Spasa k oja je bilaizložena u crkvi taj dan. Nakon obredasliku je župnik pohranio u crkvu GospeRužarice u Vrlici.

.... Opera «Ero s onoga svijeta» ....

Na vrličkoj Česmi izvedena je opera«Ero s onoga svi jeta». Operu su izveliglumci HNK Split, a u po vodu 1 30.godišnjice rođenja književnika MilanaBegovića, koji je napisao libreto opere.

Ero s onoga svijeta, opera skladanana tekst književnika Milana Begovića,

27


gotovo je jedina hr vatska opera izv o-đena na stranim pozornicama, najvišeu Njemačkoj.

Podvig preodijevanja bogatog selja-ka Miće koji tobo že dolazi s onogasvijeta u namjeri da ispita ćud i odanostdjevojke koju voli, razvija se u bogatomnizu komičnih situacija i zapleta. Operaje puna prekrasnih narodnih napjevakoje je Go tovac v ještinom najv ećegmajstora uklopio u svoje djelo. U operikuca sv jež, živ scenski život. U n jojžive ljudi s istinskim vrlinama i mana-ma. Lišena patetike, puna is kričavesatire, ta opera je jedno od najbol jihdjela slavenske operne literature.

Sadržaj:

1. čin. Na gumnu bogatog Mar kovadoma Đula s prijateljicama k omušakukuruz, snatreći o nepoznatom dra-gom, koji joj od nek og vremena šaljedarove, ali se sam ne pojavljuje pred-

njom. Odjednom sa stoga stijena, kaos neba, pada među njih veseo i li jepmomak, gologlav i odrpan. Udvara Đulii priča zatim nevjerojatnu priču: da jeEro s onoga svijeta i da je taman paos oblaka među njih. Na pitanja ženai djevojaka izručuje im pozdrave njiho-vih pokojnika, a i Đuli priča o njezinojpokojnoj majci, koja će joj uskoro posla-ti dragog. Nailazi zla maćeha Doma irastjeruje djevojke, Đulu grdi i optere-ćuje poslom. Mića joj želi pomoći, noDoma i njemu prijeti, dok je Mića nepodsjeti da joj na ognjištu kipi čorba,na što ona ljutito odlazi. Mića se odajeĐuli kao neznani dragi koji joj je slaopoklone i ona ga zavoli, makar izgledakao siromah i beskućnik. Dogovore seza sastanak pokraj seoskog mlina. Utose vraća kući bahati gazda Marko sasvojim momcima. Prepire se s Mi ćomi tjera ga od sv og praga kao golača ibezgaćnjaka. No Ero ne dospijeva otići.Tek što je Mar ko zamak ao za k uću,

28


dozivlje ga po tajno Doma. Čula je daje upravo sišao s onoga svijeta i ispitujega o svom pokojnom prvom mužu Ma-tiji. Videći da je ona povjerovala priči,Mića joj nabraja kako pokojni Matijanema ni novčića na nebu, gdje se svemora plaćati kao i na zemlji; rasplakav-ši se, Doma mu hitro donese svu Mar-kovu bogatu ušteđevinu da je poneseu nebo njezinu Matiji. Ero to dak akoobeća i hitro zamakne u selo. Izlazi izkuće Marko i nalazi Domu gdje plače.Ona mu is priča u kakvoj je “stisci”njezin pokojni Matija i kako mu je poEri poslala sa v njihov no vac. Mar kouzbuni selo i krene u po tjeru za lo-povom.2. čin. Mlinar Sima v eselo p jeva usvome mlinu. Dolaze žene sa žitom, aposljednja je Doma, k oja tr aži da senjezino žito prvo samel je. Posvadivšise sa ženama ona zlostavlja Đulu, kojaje došla s njome, našto je Sima izbaciiz mlina. Đula tuguje za pok ojnommajkom, a zatim sa ženama odlazi

zaboravivši zobnicu i torbu. Sima čistimlin, k ad se izv ana p jesmom oglasiMića, koji veselo pozdravlja mlinara.Ali izdaleka se začuje topot konja: toMarko goni lopo va. No Sima pomislikako Marko dolazi da mu se osveti štoje izbacio Domu i premire od s traha.Lukavi Mića mijenja s n jime kaput išalje ga u gor u, a sam se prer uši umlinara, da vši naišlom Marku kriv eupute. Marko i njegovi momci otrče ugoru za mlinarom, a Mića ostane čuva-jući Markova konja. Vraća se Đula pozaboravljenu torbu i neće najprije nida sasluša Miću, smatrajući ga lopo-vom. No njegove poštene riječi uvjereje u njegovu ljubav i ona pris tane dapobjegne s njime, makar i nema nigdjeničega. On joj na to obećava da će jeodvesti majci u bogate dvore. Čuje sehajka iz gore, pa Mića s Đulom bježina Mar kovu k onju, os tavljajući muporuku po jednom čobančetu. Vraćase Mar ko s momcima i uh vaćenimmlinarom, za k ojega misli da je u

29


dosluhu s lopovom. Nesporazum raš-čišćava Erova poruka Marku: pozdrav-lja ga Ero s onoga svijeta, i na njegovukonju s Đulom u krilu žuri natrag unebo! Marko je bijesan na upravo naiš-lu Domu i na sebe sama, a sa Simomse miri i s prijateljuje.3. čin. Na seoskom sajmu Mar ko sesvađa s Domom, koja ga napokon lju-

tito napušta. Mlinar Sima zaus tavljaMarka i javlja mu da je Đulu našao utrećem u selu iza brijega, gdje je navod-ni Ero, zapravo Mića, bogat gazda. Oniće toga dana doći također na proštenje.Mića i Đula zaista i dolaze, te se nakonkratkog rječkanja u k ome Mića nad-mudri Marka svi pomire i pov edu ra-dosno kolo.

ZLATNI PIR

Zlatni pir proslavili su Pavao Perković i Ruža rođ. Žeravica. Kršćanskibrak sklopili su u V rlici u cr kvi Gospe Ružarice 3. svibnja 1956. godine.Slavlje je započelo u Vrlici slavljem sv. mise koju je služio župnik i podijelioim Božji blagoslov. Sla vlju je naz očilo njihovih četvero d jece sa sv ojimobiteljima.. Djeca: Anđelka, Boja, Ana i Željko. Želimo im i nadalje mnogogodina zajedničkoga života u miru, blagoslovu, zadovoljstvu, zdravlju i sreći..Neka ih dr agi Bog čuva i prati .

30


........ Sudjelovanje na skupu ........

............... Mladih u Puli ...............

29. i 30. travnja ove godine sudjelo-vali su i naši mladi na zajedničkomskupu hrvatske mladeži u Puli. Četrde-setak mladih, najviše ovogodišnjih kriz-manika, doživjelo je zaista jedan pose-ban dogadaj. U puls koj areni je bilopredivno. Sva mjesta u areni bila supopunjena. Još su tisuće mladih bileoko arene i pr atili proslavu. Pjesme,molitve i na koncu svečana sveta misakoju je predvodio zagrebački nadbiskup

kardinal gosp. Josip Bozanić s drugimbiskupiuma iz Hrvatske. Poseban apla-uz doživio je šibenski biskup gosp. AnteIvas nakon svoje upućene riječi mla-dima! Zagrebačka TV je prenosila dioove proslave.

Mladi iz Vrlike noćili su u privat-nom sm ještaju kod obitel ji župe Baligdje su u nedjelju 30. travnja u 10. 00sati sudjelovali kod župne svete mise.Na puto vanju je bilo v eoma v eselo izabavno. Pjevalo se i molilo! Atmosferaputovanja bila je zais ta izv anredna.Ni kiša ništa nije smetala!

31


.. Proslava hrvatskih mučenika ..

.................. na Udbini ..................

U subotu 9. r ujna 2006. bila je iove godine svečana proslava Dana hr-vatskih mučenika na Udbini. Na godiš-njicu Krbavske bitke (9. r ujna 1493.)sakupilo se oko tri tisuće vjernika sasvih strana Domovine sa svojim župni-cima i biskupima kako bi se proslavioovaj dan i pomolilo za sve žrtve i stra-danja ovoga kraja i Hr vatske.

Mjesni biskup gosp. Mile Bogovićje u svom pozdravnom govoru istak-nuo važnost ovoga dana k ao i podi-zanje zavjetne crkve Hrvatskih muče-nika na Udbini. Prošle godine je polo-žen kamen temeljac a ove godine većje pripremljen teren i postavljeni teme-lji. Nadamo se da će se iduće godine2007. slaviti ovaj dan u no voj crkvi.

Predvoditelj ovoga slavlja šibenskibiskup gosp. Ante Ivas održao je izvan-rednu i pobudnu propov ijed k oja jesve prisutne dir nula do suza.

32


Iz rada Gradskogpoglavarstva

izvršeni su radovi čišćenja i arheološkaistraživanja, te je u tijeku izrada projek-tne dokumentacije za nas tavak kon-zerviranja tvrđave k oje je prekinut opočetkom Domovinskog rata.

Što se tiče gospodarstva, važno jeistaći da je 05. kolovoza u c jelodnev-nom radnom posjetu našem Gradu bioministar gos podarstva, r ada i podu-zetništva gospodin Branko Vukelić, skojim je dogov oren sastanak u Mini-starstvu na kojem će se između ostalogaraspravljati o namjerama za sigurnijuopskrbu Vrlike električnom energijom,što podrazumijeva i ins taliranje istu-renog pogona HEP–a u Vrlici, odnosnouvođenje jedne ekipe električara kojibi brže i učinkovitije otklanjali eventu-alne kvarove na elektro mreži. Za vrije-me sv oga bor avka u V rlici minis tarVukelić obišao je radnu zonu «Kosore»,upoznao se sa svim prirodnim ljepota-ma Vrlike i bio nazočan na sv. Misi zaDomovinu k oja je odr žana u župnojcrkvi Gospe Ružarice.

Od kulturnih događanja kao naj-važniji događaj izdvajamo izv edbuOpere «Ero s onoga svi jeta» koja je uizvedbi HNK Split, po vodom 1 30–tegodišnjice rođenja Milana Bego vića,nakon 30 godina, u v eličanstvenom

Kao i u svim dosadašnjim brojevi-ma Vrličkog kola, tako i u ovom, iznosi-mo najv ažnija događanja k oja su sezbila u našem gradu, a koja su u djelo-krugu rada Grads kog poglavarstva.

U dosadašnjim izviješćima isticalismo nastavak radova na izgradnji ŠRC«Česma», no u ovom izviješću sa zado-voljstvom možemo istaći da će do izlas-ka ovoga broja Vrličkog kola Športskicentar biti u potpunosti završen i datna upotrebu vrličkoj mladeži za čije jepotrebe osnovan i Nogometni klub «Vrli-ka». Položen je asfaltni sloj na promet-nicama u Radno j z oni «Kosore», a isami ste svjedoci podizanja novih pro-izvodnih hala što će rezultirati otva-ranjem novih radnih mjesta. Važno jeistaći da su u Radnoj zoni rasprodanesve parcele čiji vlasnici trenutno tražepotrebnu dok umentaciju, t ako da uskorije vri jeme očekujemo s tavljanjeu funkciju svih raspoloživih kapacitetau zoni. Trenutno su u ti jeku i r adovina uređenju vodotoka Česme i oni ćebiti nastavljeni do Dr žavne ceste D1.Gradsko poglavarstvo u prošloj je godi-ni Minis tarstvu k ulture k andidiraloprojekt uređenja vrličke tvrđave za štoje odobreno 200. 000,00 kn. U suradnjis Konz ervatorskim od jelom iz Split a

33


ambijentu, ponovno ovoga l jeta izve-dena na vr ličkoj Česmi.

Od os talih događanja izdv ajamokupnju udžbenika svim učenicima os-novne škole s područja našega gradaza što je iz pro računa izdvojeno 80.000,00 kn. Osim k upnje udžbenikaGradsko poglavarstvo će u cilju pomoćiroditeljima pri školovanju djece i o veškolske godine suf inancirati pri jevozučenika putnika srednjih škola u Sinjsa 40% odnosno, za Knin sa 35%, –razlika u pos totku je zbog činjeniceda Autoprijevoz sudjeluje s popustomod 20%, a Kninpromet s popustom od30%.

Nadam se da smo vam u kratkimcrtama izni jeli najv ažnija događanjakoja su se događala u ovom razdoblju,a čiji je nosit elj bilo Grads ko pogla-varstvo.

Koristimo ovu prigodu da svimVrličanima i Vrličankama čestitamoDan grada Vrlike i neka nas sve čuvanaša zaštitnica Gospa Ružarica.

Turistička zajednica grada Vrlike

Turistička zajednica gr ada Vrlikeosim svojih stalnih aktivnosti, za ovugodinu je izvršila trasiranje i mar -kiranje biciklističkih staza na cijelompodručju grada. Napravljena je kom-pletna studija za biciklis tičke staze išetnice. Sada predstoji obilježavanje ipostavljanje znak ovlja biciklis tičkihstaza i tis kanje biciklis tičkih karatate uređenje pojedinih ruta kroz Vrličkopolje.

Na vrličkoj Česmi i prema tvrđaviProzor uređena je šetnica koja će tako-đer biti obilježena. Turistička zajednicagrada Vrlike je t akođer sudjelovala usvim kulturnim manifestacijama kojesu se održavale i obilježile ovu godinu.

Financijska sredstva za gore nave-dene projekte izdvojila je naša Turistič-ka zajednica, uz pomoć Ureda za turi-zam Splitsko–dalmatinske županije, asve u svrhu uređenja što bolje turističkeponude našega grada

Iz života i rada osoba sposebnim potrebama

.... Dan obitelji, 12. 05. 2006. ....

U povodu Dana obitelji organiziralismo roditel jski sas tanak, k ojom suprigodom naši korisnici izveli kulturno–zabavni program. Dr uženje saroditeljima i s tarateljima potrajalo jedo kasnih popodnevnih sati.

34


... Sportsko natjecanje u Splitu ...

Državno sportsko natjecanje osobasa poteškoćama u razvoju je održanou Splitu od 11. do 13. svibnja 2006. Inaši korisnici su se natjecali (n jihosam) i osvojili dvije srebrne medaljeu trčanju na 60. me tara (Sadiha Na -darević i Stevan Čugalj).

...... Izlet na Plitvička jezera ......

Cjelodnevni izlet na Plitvička jezeraje organizir an 3 1. 05. 2006. P rovelismo nezaboravljen dan šetajući i raz-gledajući neviđenu ljepotu i netaknutuprirodu. Mada umor ni vratili smo sezadovoljni jer smo upoznali još jedanprelijep kraj naše domovine.

. Prvenstvo u kuglanju za osobe .

........ s posebnim potrebama ........

Na državnom prvenstvu u kugla-nju, za osobe s poteškoćama u razvoju,koje je odr žano u Zagrebu 6. –7. 06.2006. naši su se također natjecali teosvojili jednu srebrnu medalju. Značaj-nije je što su naši korisnici bili gos tiu centru «Stančić» u Zagrebu, družilisu se sa domaćinima u razgledanjuZagreba.

....... Ljetovanje u Rogoznici .......

Kao i svake godine tako smo i ovajput išli na ljetovanje u Rogoznicu. Od09. 09. do 16. 09. uživali smo u pliva-nju, sunčanju i druženju u prelijepomodmaralištu. Razne kulturno–zabavneaktivnosti ljetovanje su učinili još za-nimljivijim i sadr žajnijim.

35


Dječji radovi

se nisam bol je zaba vljala nego togadana. Spuštala sam se s vr ha ulice ijurila kao Janica na s kijama.

Odjednom, ni sama ne znam kako,pred rolama se stvorio kamen. Zapelasam, pala sam. Razbila sam nogu iišla doktoru. Mama je sakrila role jerje vidjela da sam nepažljiva. Žao mi jebilo i noge i rola, ali moralo se i t odogoditi.

............................. Natali Gutić V. raz.

..... Pavina dobrota i poštenje .....

Na satu hrvatskoga jezika učili smopriču koja se zv ala Kr uh sv. Ante, anapisao ju je Iv an Ićan Ramljak. Upriči je bilo riječi o jednom siromaš-nom, ali poštenom i bogobo jaznomdječaku Pavi.

Njegov susjed Matiša je negativac,jako škrt i pohlepan. Meni se jak osvidjela ov a priča jer je dječak Pa vonaučio poštenju odraslog Matišu, koje-mu je pun no včanik jedina briga uživotu. Iak o je dao za vjet sv . Anti,Matiša nije želio ispuniti obećanje i uškrabicu ostaviti obećani novac. Pave,bojeći se za Matišinu dušu, u škrabicustavlja svoj siromašni džeparac. Timeje postidio Matišu i njegovu pohlepu iprisilio ga da razmisli o svojim postup-cima. Naučio ga je da ljubav, nese-

............... Moja nezgoda ...............

Jednog lijepog sunčanog dana igra-la sam se sa rodicom na livadi. Odjed-nom mi je sinula ideja da igramo nogo-met. N a nogama sam imala k ućnepapuče što mi je o težalo igru.

Sve je to gledala moja mama. Upo-zoravala me da odem po sportske pa-puče. Nisam je poslušala već sam nas-tavila dal je igr ati. Dok sam guralaloptu, noga mi se zapela i pala samna travu. Prestrašila sam se i u strahuse uhvatila za rodicu. Polako smo kre-nule k ući. Tek k ad sam došla kućiosjetila sam s trašnu bol.

Rekla sam mami da sam pala ipovrijedila nogu. Mama je bila l juta ivikala je. Išla sam doktoru i nosiladanima gips na nozi. Shvatila sam dasam pogri ješila. Da sam poslušalamamu, to mi se ne bi dogodilo.

........................... Maja Barišić V. raz.

........ Brza vožnja na rolama ........

Sunčeve zrake grijale su moj kraj.Bio je li jepi t opli dan. Pri jateljice sume zvale da se idemo rolati.

S veseljem sam prihvatila taj pri-jedlog jer mi je zbil ja dosadilo izleža-vanje u fotelji. Brzinom munje obuklasam svoje role i otišla na ulicu: Nikada

36


bičnost i pr avda uvi jek pob jeđuju. Usvim životnim situacijama čovjek trebabiti dobar i pošten, ispuniti svoja obe-ćanja i za vjete i t ako ostati čist predsv. Antom, pred Bogom i l judima.

...................... Ružica Maloča VII. raz.

...............Milan Begović...............

Milan Begović je poznati hrvatskipisac. Rodio se 1 876. godine u V rliciu kojoj ja, moja obitelj i rodbina danasživimo. Pisao je romane, pjesme, pripo-vijetke, drame. . . U mnogim od n jihopisivao je svoju rodnu Vrliku i njezineljepote: Gradinu, bistru rijeku Cetinu,a najviše Česmu na kojoj je sa Vladimi-rom Nazorom pisao svoje prve pjesme.

Za nas Vrličane najdraža je njegova«Dunja u kovčegu» u kojoj opisuje lju-bav Rođene i Dušana, a radnja seodvija u Vrlici. Napisao je i libre to zaoperu «Ero s onoga svijeta», za koju jeglazbu napisao Jak ov Gotovac.

Milanovo ime nosi naša škola ukojoj ima oko 170 učenika. Svi oni setrude postići što bolje rezultate s ciljemda i od njih jednoga dana netko budepoznat i slavan. Ulica u kojoj se Begovićrodio, nosi n jegovo ime. Mi V rličanijako smo ponosni što je u našem mjesturođen tako poznati i veliki pisac MilanBegović.

........................... Tea Vuletić VIlI. raz.

........... Svitnjak sv. Ivana ...........

Dan prije sv. Ivana djeca i odraslisakupljaju granje i suhu travu i slažuna v eliku hr pu. Bak e us put pri čaju

kako se palio «svitnjak» nekada u Kije-vu. Kad sve složimo, odemo kućama.

Ujutro, na sv. Ivana idemo u crkvu,slušamo misu, a nakon toga odemočestitati imendan Iv anama, Ivanima,Ivama... I t ako čekamo večer. Negdjeiza osam sati, ne tko komu je t aj danimendan, upali «svitnjak». Stare bakei djedovi okrenu leda vatri i griju «kostida im nestane reuma». Djeca preskačuvatru, veseleći se i pjevajući. Mladići idjevojke preskaču vatru. Zažele ispunje-nje želja jer se vjeruje da će se ispuniti.

Drugi dan u jutro, k ad nes tanežara, a pepeo bude hladan, stariji ljudibosim nogama «čepaju po pepelu daim na tabanima ne bude naboja». Ljudikažu da se na «ivanjskom svitnjaku»smije peći samo raž.

................................Mia Vujić VI. raz.

.............. Ivanjska večer ..............

U Vrlici se sv. Ivan slavi dva puta.Sv. Iv an apos tol sla vi se treći danBožića, a sv. Iv an Krs titelj u lipn ju24. VI. Ja sla vim imendan za Božićjer sam rođen u osmom mjesecu, aoni koji su rođeni poslije nove godine,slave imendan l jeti.

Za sv. Ivana u lipnju, pale se vatre.Na ras križjima puteva ili na nekimširim prostorima gdje nema prometa,prikuplja se loza, suha tr ava i granjete se zapali. K ad se v atra r azgori,preskaču je stari i mladi zaželivši ispu-njenje nekih svojih želja. Nastaje pravodruženje i veselje. Ljudi piju vino, djecasokove, a mame i bake peku uštipke.Meni je najinteresantnije kad se pletupletenice od raži i kad se zatim peku...

37


Veselje traje do dugo u noć. Ljetnisv. Ivan daje nam do znan ja da ljetniplodovi počinju zri jati, pšenica, raž iječam ječam počinje žutjeti, trave sekose i suše, vinogradi se polijevaju, avoće i povrće se počinje brati. Svi smotog dana, uz sjaj i toplinu vatre, veselii sretni.

.......................... Ivan Turudić VI. raz.

.....................Cetina.....................

Veselo, brzo i hitr o uvi jek teče,ka’ ušću žuri, sa izvora kreće.Nad njom su vrbe objesile krošnje svoje,jablani visoki šapuću joj tihoi nad n jom ponosno s toje.Ribe, rakovi, granje, lišće. . .sve nosi do Omiša,vesela je uvi jek, a v eselje joj

pokvariti neće ni bura ni kiša.Cetina i V rliku, mo j gradić krasi,naše malo, ali plodno poljepitkom, bistrom vodom natapa i kvasi.Sunce joj je pri jatelj najbolji,cijeli dan s n jom «priča» i nad njomstoji.Skoro svaka ptičica uz Cetinu staje,pije bis tru v odu Ce tine naše koja inamakao i p tičicama život daje.

.................. Antonija Budiša VIlI. raz.

.................... Dinara ....................

Jednoga dana ispred kuće sam sjela,gledam kako se uzdiže Dinaraiznad moga sela.Ona je v elika i izgleda snažna,približila se granici sa Bosnom

38


i pravi se v ažna.Kako li čudno te stijene stoje,a tek kakve li je ona čarobne boje.Gotovo cijela Dinara je samoogromna, ogromna s tijena,a snijeg se zimi po n jojpruža kao nježna bijela pjena.

.................. Antonija Budiša VIII. raz.

.. Sad vidite da je i nama teško ..

Svakoga jutra sa školskim brigama sebudimo,sad pokušajte shvatiti, kako je namateškoi kako se tr udimo.Jer V idićka već na vratima sagramatikom čeka,iz dvorane se čuje Jela i zviždaljke jeka.Mario pita u koju bismo vrstu glazbala

stavili fr ulu,a Gordana od sv akog ugljikovodikatraži strukturnu formulu.Nije to ništa kakvo je kod nas stanje,kad Božo spomene silu i ubr zanje,a ni je nam baš tu bistro znanje.Muka nam dođe svimakad vidimo k oliko iz z emljopisatoga naučiti ima.Vidić uporno traži sve povijesnegodine i d jela,a Marija je v eć na stol izvadilasva matematička tijela.Nikolina u dnevnik v eć piše:Djeca engleski trebaju v ježbati više!Još Josip sol na ranu doda,kad reče da se sa temperommora mi ješati voda.Fra Marko blagu Božju riječ nudi,izdržat ćemo mi to sve,ta i mi smo l judi.

39


I nakon svega nastavnicikažu da je slabo znanje,možete li sad bar približnoshvatiti kakvo jeu našim glavama stanje ??!!


..................... Vrlika .....................

U malom, ali predivnom krajolikuizmeđu Svilaje i Dinare, sm jestila seVrlika. Predivni mali gradić s mnoš-tvom prirodnih ljepota i kulturne bašti-ne. Zahvalni smo našem Milanu Bego-viću koji je V rliku prosla vio dil jemsvijeta.

Naš kraj ima predivnu narodnunošnju koju su izradile vrličke vrijedneruke, a u k ojoj se izv odi opera Ero sonoga svi jeta. Ov og l jeta izv edena je

na vrličkoj Česmi. Njezin libreto napi-sao je Milan Begov ić.

U dolini predivne krške l jepoticeCetine, smjestila se starohrvatska crk-va sv . Spasa. Iznad grada uzdiže setvrđava Pro zor koja čuva grad. Zbogsvega toga treba posjetiti Vrliku i upo-znati sve te l jepote.

............. Ana Maria Žeravica VII. raz.

.............. Vrlička nošnja ..............

Ja živim u Vrlici, lijepom gradićuu Dalmatinskoj zagori. Ona je prepunastarih običaja i znamenitosti. Za nasVrličane najznačajnija je i najl jepšanarodna nošnja.

Njezini di jelovi su: šarena obućasa opancima, li jepo izvezena košuljačiji je vez napravljen zelenom i crvenom

40


bojom. Na košulju se s tavlja pregačasa predivnim bo jama. Na pregaču sedodaje tk anica za k oju se h vata priigranju u kolu. Preko svega se oblačisadak sa dva zvrka. Udane žene nosesadak sa cr nom podlogom, a mladedjevojke sa bi jelom.

Da bi nošnja bila što ljepša, tu jekapa sa bijelom izvezenom okrugom ipaunovim perom. Ja sam ponosna štose mogu oblačiti u narodnu nošnju ipokazati tu l jepotu i bogats tvo mo jeVrlike dil jem Hr vatske i svi jeta.

....................... Katja Turudić VII. raz.

................Žubor česme................

Kao neka najl jepša pjesma,teče naša ljepotica Česma.

Klize kapljice šarene bojei kao duga lagano se s poje.

I dok ona t eče, teče...pomalo spušta se v eče.

Al’ ništa mi l jepše nijekad se sunce Česmi smije.

I nek’ se čuju vrličke pjesmedok žubori potok ljepotice Česme.

.............................. Ana Režić VI. raz.

.....................Cetina.....................

Ponosno i br zo ona teče,I po noći, i po danu, i navečer.

Bistra kao rosa u tr avi,S njom se h vale svi V rličani.

Ona je ponos za naš kraj,Za Dalmaciju, za mo j zavičaj.

U njoj se nalazi sv a ljepota,Ona je izv or zdravlja i života.

....................... Antonia Lelas VII. raz.

.................Kraj svijeta.................

Svi bi htjeli znati odgovor na pitanje to,neki kažu za 500 godina, a neki za sto.To nas pitanje sve muči, ali i da ljudimalo znaju, sv e nas uči.Mnogi bi htjeli znati k ad će taj dan,kad će zemlji doći propast ili s pas,al’ Isus Krist je r ekao:»Ne zna se nidan ni čas!»Zato živimo ovaj život dok tr aje,živimo dobro koje nam Bog daje.


41


Starinske molitve

( zapisao fra I. Režić )

...... Gospa kleči vanka grada ......

Gospa kleči vanka grada čekajućiSinka draga;Daj mi Sine križ poniti, pod križomću krv proliti.Ajd odatle moja mati, ne mogu ti križadati,Dok ne prođu sveti oci, sveti oci proroci,dok ne čujem šta će reći.Iz križa će sunce sjati, po svem svituobasjati.Zdravo viro i is tino,Ko te umi uzdr žati daleko će paklastati,rajska će vrata naći.Od raja su o tvorena, od pakla suzatvorena.Zdravo T rojstvu u jedins tvu, zdr avIsuse u Božanstvu.Zdravo krvi gorka boli, što’no Isus zanas proli.Zbog našega svega grija, nek na križutoga mira.Poslušajte pravovirni, odmorite srićusmirni.Potečimo s njom u družbu, podplačimos njom u dr užbu.Ne ti Gospa doma s tati, već se uputiputovati.Sitno Gos pa k oracala, sla vne s topepoznavala.

Pred tim srcem i mač prođe, dragaGospa u grad dođe.Nađ’ Isusa na propeću, kao janje nazaklaću.Pruži njemu ruke svoje; primi sine rukemoje.Ruke moje kao tvoje, lice mo je kao itvoje.Muči, muči mati moja, teži su mi plačitvoji,neg na križu čavli moji.Još su teže suze tvoje, neg na križumuke moje.Još mučnije uzdisan je, neg na križuumiranje.Tu se Isus i okreno; O Ivane, mili brate,pridajem ti milu mat e.Ti je z ovi milom majk om, ona t ebemilim sinom.Ivan proplaka, Gospi srce odplak a.Ivan progovori, Gospa skoči pa vrataotvori.Zdrav Ivane novi sine, kaži majci tužneglase,od Isusa sina s pase.Ove male velerice, ko bi molio od Čistesride do Bile subo te,ni jedan dan ne bi zabora vio, tri biduše spasio,prvu očevu, drugu majčinu, treću samsvoju. Amen................... (kazivala Ana Samardžić)

42


................ Gospe sveta ................

Gospe sveta koja si začeta,Ni od put a putine,Ni od kr vi cr vene.Već od smilja Gospodina.Sam Bog go voreći;Ko bi ov u molitvu molioU petak pet puta,U subotu tri put a,U nedilju devet putaBlažena bi mu se Divica Mari jaPrikazala prid umr li danPrid petnajst dana.Opremaj se Božji putniče,S anđelom ćeš putovati. Amen.

.................. (kazivala Ana Samardžić)

............. Crkvica se gradi .............

Crkvica se gr adi, t amjanom se k adi.U njoj Gospa kleči, iz svega srca ječi.Njoj dolazi sveti Pere; šta je tebi dragaGospe?Imala sam Sinka jedinka, po polju jeodijo, zlatnu kr unu nosijo.Dođoše Džidovi proklete majke sinovi,pa mi ga uz eše, na križ ga propeše.

..... (kazivala Ana Modrić pok. Ivana)

........... Jutarnja molitvica ...........

Vazda naše žarano sunašce – jutrošnjejutarce.Sjajna Danica, Pričista Divica,Gospodine pošalji nam milos ti, požarkome suncu svitlos ti.

..... (kazivala Ana Modrić pok. Ivana)

43


Sveti Bare u pr sa!Sveti Ante s obe s trane!

Krilima me zakrilite,štitimama me zaštitite.

Nedajte da se plašim:noćnih veka, noćnih zveka.

Nedajte da k meni dođu:ni medv jed, medv jedica;

ni vuk, vučica;

ni vila, v ještica;ni moril, morila;

n vada, vadokalica;ni nikakva čarotalicadok Bog ne pošalje

anđela svog

da mi ti jelu oprostida mi dušu očisti. Amen.

44


Kronika župe

Stanko Prcela. Is povijed je započelana Maovicama u 14 sati te nastavljenau Vinaliću i Ježeviću u 15,30, a završilau 17. sati u Vrlici. Posjet veoma dobar.

9. Cvjetnica. Mise kao i nedjeljom.U Vrlici pjevana Muka. Muku pjevaožupnik. Isusove riječi fra Leo a ostalozbor, Ivan Uzun i fr a Božo Mandarić.

13. Veliki četvrtak. U Splitu prijepodne misa posvete ulja. Na misu išaofra Leo. Kod k uće ostao župnik radipriprema za v ečernju službu i dočekgrobara. U 1 5 sati počeli pristizatigrobari. U župnom uredu i kapeli ispo-vijedali župnik i župni pomoćnik. Oku-pilo se 45 grobara. Večera u 16 sati anakon večere gorbari primili raspored.

U 18 sati svečanu sv. misu pred-vodio župnik. Dvanaestorici grobaraoprao noge. Nakon mise prijenos Sveto-otajstva i p jevani Gospin plač.

14. V eliki pe tak. Procesija krozVaroš započela u 18 sati . Vrlo li jepaprocesija s dosta svijeta. Bilo je i onihkoji su ometali pjevanjem narodnjaka,galamom i prolaženjem kroz procesijui odlaskom u k afiće. Čast onima kojisu tih dana zatv orili kafiće.

15. Velika subo ta. U jut arnjimsatima blagoslov uskrsnih jela. Obredisu započeli u 23 sata. Misu je pred-vodio župnik, a propovijedao fra Leo.

Sve večeri su bile dobro posjećene.

.................... Ožujak ....................

26. Četvrta korizmena nedjelja. Odpočetka ove korizme uvedena je pobož-nost Križnog puta na Maovicama nedje-ljom prije mise,tj. u 8,40 sati, umjestopetkom. Razlog je studen i nemaju ljudiprijevoza. N edjeljom bude puno višesvijeta. Ova pobožnost ostala je petkomsamo u Vrlici. U Ježeviću je nedjeljomprije mise.

.................... Travanj ....................

3. U skrsna is povijed bolesnik a inemoćnika na Maovicama. Ispovjedilose 30. osoba.

4. Ispovijed u Ježeviću. Ispovijedilose 37 osoba.

5. Ispovijed u Kosorima i Vinaliću.Ispovjedile se 33 osobe.

6. Is povijed u Garjak u, K ukru iPodosoju. Ispovijedilo se 2 7 osoba.

7. Is povijed u V rlici. Is povijedilose 15 osoba.

U dvorani Župnog ureda održanaOsnivačka skupština Bratovštine Ču-vara Krtistova groba. Osnovan je odbori stvoren statut. Na s kupu je bilo 3 7muškaraca i jedna žena.

8. Uskrsna is povijed u župi. Uispomoć su došli fratri iz Sin ja: fraZoran Kutleša, fra Eugen Poljak i fra

45


Grobari Uskrs 2006.

46


16. Us krs. Mise samo u V rlici iŠtikovu u 1 0,30. U Štikovo išao fraLeo, a u V rlici ostao fra Mar ko.

17. Uskrsni ponedjeljak. Mise kaoi nedjeljom. U Vrlici misa u groblju u10,30 sati.

23. Svečano proslavljen blagdansv. Jure na Maovicama. Sv. misu pre-dvodio i odr žao prigodnu propovijedfra Ante Vučković, profesor na KBF–uu Splitu. Pred početak sv. mise obnov-ljeni stari kip sv. Jure donijela četvoricaMaovičana u crkvu iz kuće Ivana Brčićakoji ga je obnov io. Kip su za Domo-vinskog rat a četnici osakatili i baciliu jarugu kraj crkve. Ivan Brčić ga jeuzeo i obnovio. Sad se nalazi na oltaru,na svom starom mjestu.

25. Pri je podne župnik proslavioimendan. U večernjim satima je Hrvat-sko kulturno vijeće organiziralo znan-

stvenu tribinu o crkvi SV: Spasa. Skupje održan u dvorani kninskog muzeja,Marunova 1, s početkom u 18 sati. Naskupu su sudjelovali fra Marko Duran,župnik i predsjednik Gradskog vijećagosp. Ant e T urudić. Obojica su naskupu ponovili svoj stav oko nedavnihdogađanja u v ezi s cr kvom sv. Spasau Cetini (objavljeno u posljednjem brojuVrličkog kola)

Sudjelovali su: Prof. Mat e Zekanmuzejski savjetnik Muz eja hr vatskiharheoloških spomenika; dr. sc. MajaPetrinec viši kustos Muzeja hrvatskiharheoloških s pomenika; prof. M arkoMenđušić pročelnik Konzervatorskogodjela u Šibeniku; fra Gabrijel Jurišićglavni urednik zbornika «Kačić»; Bran-ka Šeparović novinar Hr vatske radiotelevizije i Hr voje Hitrec predsjednikHrvatskog kulturnog vi jeća.

47


29–30. Skup mladih u Puli. MladiVrličani sudjelovali na s kupu u Puli.U jutarnjim satima fra Leo Delaš kre-nuo s mladima iz V rlike u Pulu. Biloih je 42. Nakon skupa noćenje i sutra-dan sv. misu imali su u župi Bale, uIstri.

.................... Svibanj ....................

14. Prva pričest u župi. Sv. misaje započela kratkom procesi jom ok ocrkve. Misu je predvodio i podijelio prvupričest župnik. Sedamnaest je pr vo-pričesnika. Deset dječaka i sedam dje-vojčica. Svi su sud jelovali u recit alu,recitacijama, misnim čitanjima, molitvivjernika i prinosu daro va. Slikari subili iz Drniša,a to su Josip Matić (Doc)i Zdenko Pul jić. (fotografija)

20. Susret biskupova delegata donAnte Mateljana s krizmanicima. U desetsati don Ante je održao duhovni nago-vor, a po tom je usli jedila is povijedkrizmanika, n jihovih rodit elja i k u-mova. N akon is povijedi krizmanici idon Ante sastali su se ponovo u župnojdvorani. Razgovor je trajao skoro dvasata. Bili su zado voljni i don Ante ikrizmanici. Krizmanike je pripr emaofra Leo. Don Ante je izjavio: Zadivljensam njihovim ozbiljnim razmišljanjima.

21. Krizma u župi. Krizmanika jebilo 31 – 14 d jevojaka i 1 7 mladića.Misno slavlje je predv odio i podi jeliosakramenat krizme don Ante Mateljan,profesor na KBF–u u Splitu.

27. Proslava sv. Spasa u Ce tini.Misno slavlje predvodio je splitsko–ma-karski nadbiskup mons. Marin Barišić.U koncelebraciji je sudjelovalo 15 sveće-nika.

..................... Lipanj .....................

13. Blagdan sv . Ant e. Župnik ižupni vikar išli u Knin na ispomoć uispovijedanju. Veliki broj Vrličana ho-dočastio sv . Anti u Knin. Župnik jesudjelovao u procesiji i koncelebracijikoju je predv odio šibenski bis kupmons. Ante Iv as. Posli je podne u 1 9sati župnik je služio sv. misu u Vrlici.Nakon mise obavio blagoslov ljiljana idjece.

18. Vanjska proslava blagdana sv.Ante u Vrlici. U procesiji su nosili kipmladići: Filip Barišić, Mile (Miki) Zidar,Antonio Varnica i Josip Plazonić. Na-kon procesi je sv. misa k oju je služiožupnik. Nakon mise župnik je obavioblagoslov ljiljana i d jece.

22. Župnik župe Bale iz Istre doveomlade u v ečernjim satima u V rliku.To je uzvr atni posje t našim krizma-nicima. N akon v ečere mladi su bilismješteni po obiteljima a župnik JoškoListeš i vozač imali su prenoćište užupnoj kući. U posjeti je bilo 9 mladićai 8 d jevojaka.

23. Ok o dese t sati mladi Bali jaotputovali iz V rlike.

.....................Srpanj .....................

26. Sv. Ana u K osovu. Župniksudjelovao u proslavi blagdana sv. Aneu Kosovu. Okupio se li jepi broj v jer-nika. Misno slavlje predvodio je viso-vački gvardijan fra Žarko Mar etić. Snjim koncelebriralo desetak svećenika.

29. Tradicionalno okupljanje ple-mena Gverića u Vinaliću. Organizatorgosp. Mile Gv erić okupio je Gv erićenajprije na sv. misu u V rlici. Misu je

48


služio i održao prigodnu propovijedžupnik fra Marko Duran. Nakon miseuslijedilo je slavlje u Vinaliću, u zase-oku Gverići.

Na vr ličkoj česmi izvedena opera«Ero s onoga svi jeta». Operu su izveliglumci HNK Split, a u pov odu 1 30.godišnjice rođenja književnika MilanaBegovića, koji je napisao libreto opere.

30. Zlatni pir proslavili Pavao Per-ković i Ruža r. Žeravica. Kršćanski braksu sklopili u crkvi Gospe Ružarice 3.svibnja 1956. godine.

................... Kolovoz ...................

2. Gos pa od Anđela. Vrličani suhodočastili na Visovac sa svojim župni-kom. Bio je pun autobus hodočasnika.Na Visovac smo stigli oko 8,30, a za-držali se do 16 sati. U 16 sati krenulismo za V rliku. U V rliku smo s tigli u17 sati. N a V isovcu je misno sla vljepredvodio šibenski biskup mons. AnteIvas.

12. Fra Leo pošao u Sinj ispovije-dati. Ostat će sve do Gos pe.

14. Župnik podranio u Sin j naispomoć. Ostao u Sinju prenoćiti kakobi mogao ujutro u 4 sata biti u ispovje-daonici. Ispovijedanja je bilo jako puno.Oko 16 sati župnik se vratio u Vrliku.U 19 sati sv. misa u Vrlici. Okupio selijep broj vjernika. Oni koji nisu mogliići u Sinj došli su ovdje obaviti sv ojzavjet i slušati sv. misu.

18. Misa za Ili ju P erajicu, hr v.vojnika koji je 1991. poginuo na tvrđavi.Ubili su ga četnici. Na misu je došlamajka, njezina kći sa obitelji i nekoliko

prijatelja. N akon mise ih je župnikugostio u župnoj kući. Nakon ručka,oko 14 sati, pozdra vili su se i o tišli.

..................... Rujan .....................

2. Izlet ministranata na Plitvičkajezera.

4. Započela nova Školska godina2006/2007. Malu priredbu pripremilisu učenici škole novim prvašima. Do-bar početak nove šk. Godine zaželio jeučenicima gosp. Jure Plaz onić u imeroditelja i Grads ke upr ave, a u imeškole ravnateljica Dunja Turudić. Prijeblagoslovne molitve i župnik fra MarkoDuran zaželio im je da s Božjom pomo-ću započnu i uspješno privedu krajui ovu školsku godinu. Nakon pozdravauslijedila je zajednička molitva za dobarpočetak. Nakon ovog početka učenicisu pošli u svoje učionice i dobili raspo-red sati .

8. Mala Gospa. Svečanom slavljuu Gracu k. Drniša nazočio župnik fraMarko Dura n. Misno sla vlje predv o-dio je fra Mate Gverić, drniški župnik.Na slavlju se okupio veliki broj vjernika.Nakon sv. mise župnik je otvorio kriptucrkve na razgledanje. U kripti su ostacistare crkve sv. Petra iz 9. stoljeća, jedandio je e tnografski a jedan sakr alni.Isplati se pogledati.

9. BLAGDAN HRVATSKIH MUČE-NIKA U UDBINI. Župni vikar fra LeoDelaš išao na sv. misu u Udbinu. N aslavlju se okupio velik broj svijeta sasvih s trana Hr vatske. Misno sla vljepredvodio je šibenski bis kup mons.Ante Ivas.

49


Dnevnik jednogfolkloraša

koje će predstavljati biciklističke stazeVrlike.

Na Peručkom jezeru sačekali su ikajakaše koji su veslajući donijeli sim-bolično konac koji predstavlja kravatuoko Hrvatske. Počastili smo ih uštip-cima i sirom, posje tili Belgi jske izvi-đače, odigrali kolo na Česmi.

U Generalskom s tolu Jela V uče-milović i Goran Stojić nagrađeni sukao najljepša djevojka i momak.

U Đakovo, na Đakovačke vezove,idemo svake godine i razveselimo svo-jim nastupom brojne Vrličane. Vazdalijepo primljeni i ugošćeni. dragi smoi rado viđeni u domovima V rličana.Nije ri jetkost da se dozna da ne tkoima roda u Đakovu za kojeg nije znao,te opet uspostavi davno prekinute veze.

Dunja nam je nešto l juta, ali doZagreba sve će je proći.

Skoknuli smo i do Makarske rivije-re.

Zagreb, 40. Smotra folklora. Sudio-nici Smotre bili su oni k oji su sudje-lovali pri je 40 godina. Priča za sebe,40 godina posli je, puno us pomena isjećanja, a najviše veseli što ima jošonih koji mogu zaigrati i zapjevati. Biloje napor no i li jepo. U pe tak 21. 0 7.2006. u 16 sati obukli smo nošnje, aiste smo s kinuli 23. 0 7. 2006. u 1 4sati. Imali smo 4 nastupa. Naš nastup

S ponosom možemo kazati da ni-kada kao ove godine nismo imali tolikolijepih nastupa i predstavljanja našegdruštva k ao da smo bili ins piriraniproslavom 1 30. godišnjicom rođenjasamoga Milana Begovića. Svojim nastu-pima i sniman jima obil ježili smo, nesamo godišnjicu rođenja Milana Bego-vića, već smo aktivno sudjelovali udogađanjima, k ako u našem gradu,tako i u Hr vatskoj.

Dolaskom proljeća budimo se i mifolkloraši, a iz zimskog sna probudionas je a tk o dr ugi nego gos p. V idoBagur. Snimali smo potreban materijalza 40. MEĐUNARODNU SMO TRUFOLKLORA u Zagrebu.

Uskrsni ponedjeljak čuvari Kristo-va groba i folkloraši već tradicionalnoprovode u Vodicama. Lijepo je što suse čuvari Kristova groba pridružili KUDMilan Bego vić te zajedno odlaz e nanastupe, ul jepšavaju naše nastupegrobarskom nošnjom i predivnim pjes-mama.

Svetog Antu svetkovali smo u Kni-nu. F ra Mar ko Dur an pr edvodio jeprocesiju, a mi smo odigr ali k olo izapjevali pri otvaranju spomenika naTrgu Ante Starčevića.

Dvoje mladih, Marina T urudić iJure Klepo, obučeni u narodnunošnju naći će se i na brošurama

50


u Vatroslavu Lisinskom prenosila je itelevizija, a sv e je za vršilo Misom zasve učesnike u K atedrali, pri jemomkod Gradonačelnika grada Zagreba, aonda ope t u aut obus i po vratak uVrliku s puno do jmova i utisak a, uželji da doživimo još koji jubilej, naro-čito oni najs tariji.

Nas Vrličana ima svugdje pa nastako V rličani po svijetu i z ovu k akobi, daleko od svojih domova, imali jedantrenutak zavičaja. Posjet Stankovcimaostat će nam u dragom sjećanju. FraBožo Duvnjak, naše gore list, uželio jeVrličane u svojoj Župi i dobio je. Samfra Božo Duvnjak sjetio se da je i onpohađao našu školu, raspitivao se zanastavnike koji su n jega učili, te svenastavnike i V rličane pozdravio.

Grebašnica je protekla. u jednomdivnom druženju s folklorašima Šiben-sko – kninske županije, a i dr ugihdruštava. Kako lijepo i zabavno možebiti u m jestima uz našu obalu.

Emisija Naše malo misto nije mogla.proći bez nas. Pokazao se samo jedanmali dio onog što Vrlika ima, jer u takomalo vremena od samo 45 minuta, višenismo mogli ni pokazati. Pjev alo se,igralo se, pričalo se, a na kraju sve sezavršilo predivnim jelima vrličkog kraja.Možda je netko od današnje mlade žiprvi put vidio kako se mete maslo, vadisir iz mišine, a tek lo vci, t o je pra vamala priča o jelu. Recept za uštipkejoš uvijek je tajna pojedinaca, ili moždaza dobre uštipke treba samo puno lju-bavi s k ojom ih ne tko peče, možda jestvar samo u našoj vodi.

Jesen s tiže i V inkovačke jeseni.Po treći put sudionici smo Dječjih Vin-kovačkih jeseni. Bili smo gosti KUD–a Šumari, a dogodine oni će posjetitinas u V rlici. Pri puto vanju pomoglesu nam Hr vatske željeznice.

Naš rad i trud zna prepoznati iPoglavarstvo grada V rlike i zat o imhvala.

Ministranti na Plitvicama

51


Kršteni, vjenčani i umrli u župi

................... Vjenčani ...................

ANTE KASELJsin Ivana i Anice rođ. Božinović

iJOSIPA GALIOT

kći Josipa i Marije rođ. Uzun

ANTE MANDARIĆsin pok. Bože i Mare rođ. Grabić

iHERMINA GVOZDEN

kći Laze i Ljube rođ. Vučak

PETAR BLAŽEVIĆsin Ivana i Mari je rođ. Samardžić

iIVANA BURIL O

kći Stipe i Tomice rođ. Kovač

ADAM LELASsin Bože i Bosil jke rođ.Vučemilović Jurić

iANA MARAS,

kći Filipa i boje rođ. Kojundžić;

ANTE VUČEMILOVIĆ JURIĆsin Marka i Ljube rođ. Samardžić

iSANJA SLADO JA

kći Radivoja i N ade rođ. Matić.

od 26. 03. 2006 do 17. 09. 2006.

.................... Kršteni ....................

TONI VULETIĆsin Jurice i Sn ježane Jozić

TIJANA VARNICAkći Marka i San je Bašić

LAURA LELASkći Domagoja i Kris tine Grizelj

JURE ROMIĆsin Joška i Mir ande KurtovićMATIJA PERKOVIĆ

kći Ivana i Gordane Kr njacANDREJ KOJUNDŽIĆ

sin Zdravka i San je LovrićDOMINIK ĆORIĆ

sin Ivana i Milene Gil janNIKOLA KLEPO

sinJurice i Iv ane BalibanMARINO ŽERAVICA

sin Boženka i R užice ŠetkaKRISTINA KASELJ

kći Željka i Zdra vke JezidžićMONIKA, SUZANA I V ALENTINO

REDZBEČAJMonovi i Andri jane Žeravica

ANTE MODRIĆsin Marka i Renate V ulić

EMMA ERCEGkći Nikole i T atjane Plazonić

LANA PLAZ ONIĆkći Gorana i Ivane Jakešević

IVAN KUDUZsin Ante i Margite Štefanec.

52


..................... Umrli .....................

ZORKA ANA BLAŽEVIĆ26. ožujkau 88. god.

IVAN BATURINA4. travnjau 77. god.

ANTE RADNIĆ5. travnjau 87. god.

MARIJA PLAZ ONIĆ6. travnjau 96. god.

JOSIP GRIZELJ17. TRAVNJAU 86. god.

NIKO KUDUZU 66. god.

MARA GRABIĆ27. travnjau 83. god.

KATA MANDARIĆ30. travnjau 84. god.

KATA VUJEVIĆ12. svibnjau 80. god.

MARIJA ROMIĆ17. svibnjau 74. god.

BOŽICA RADNIĆ25. svibnjau 90. god.

BOŽO BAKOVIĆ14. lipnjau 62. god.

PERA BATOVANJA14. lipnjau 93. god.

ANTE OKL OPČIĆ23. lipnjau 69. god.

IVAN BUDIŠA29. lipnjau 49. god.

BRANKO FILIP ĆORIĆ29. lipnjau 69. god.

IVANICA BIUK4. srpnjau 79. god.

IVANICA MILKOVIĆ4. srpnjau 85. god.

IVAN BR TAN9. srpnjau 83. god.

ANA ERCEG18. SRPNJAU 87. GOD.

JURE BODULJAK6. kolovozau 76. god.

DUŠAN VUJEVIĆ18. kolovozau 34. god.

53


Obavijesti

... Raspored svetih misa u župi ...

Nedjeljom i blagdanima

Vrlika: 10,30 satiJežević: 12,00 satiMaovice: 9,00 satiŠtikovo (prigodno) po dogov oru

Misa u Centr u fra Ante Sek elezpetkom.

Večerja sv. misa i krunica u Vrliciu ljetnom razdoblju počinje u 18,40, au zimskom u 16,40 sati.

...... U župi se posebno slave ......

Gospa Ružarica

Sveti Spas

Sveti Filip i Jak ov

Sveti Stjepan

Sveti Jure

Tijelovo

Sveti Ivan

Sveti Ante

Sveti Luka

Sveti Blaž

Sveti Petar

............ Župski vjeronauk ............

Vrlika

Utorak: 7 i 8 razred od 13,10 do 13,45.Četvrtak: 5 i 6 razred od 13,10 do 13,45.Petak: 1 i 2 razr ed iza nas tave, 4

razred od 13,10 do 13,45.

Vinalić

Utorak: od 15 do 15,45.

Maovice

Subota: od 9 do 9,40 svi razredi. Od9,45 do 10,15 prvopričesnici.Od 1 0,20 do 1 0,45. Pr visrednje.

Ježević

Subota: od 14,30 do 15 osnovna škola.Od 15 do 15,30 prvopričesnici.

Vrlika

Subota: Od 11 do 11,45 prvopričesnici.Od 16 do 16,45 prvi srednjei krizmanici.

54


Šale i poslovice

................. Programeri .................

Kaže mršavi programer debelom:- “Ako sam ja b yte, onda si ti

gigabyte!”

................. Bračanin 1 .................

Kad Bračanin prodaje parcelu?- Kad je osek a.

................. Bračanin 2 .................

Došao Bračanin na benzinsku sta-nicu i k aže:

- Dajte mi kap ulja i kap benzina.I kad je platio pita ga prodavač:

- A da v am i kihnem u gume?

..................Crnogorac ..................

Koju životinju Cr nogorci najviševole?

- Zmiju!- Zašto?- Leži, a iđe!

.................Financijska.................

Trči puž šumom i vidi ga roda.- Kamo žuriš, pužu?- Došla financijska u šumu, a ja

imam k uću, žena ima k uću,djeca imaju k uću.

................... Komarci ...................

Zašto u Kini nema k omaraca?- Svaki Kinez je ubio sv ojeg!

........... Crnogorski vrapci ...........

Srela se dv a cr nogorska vr apcapa se pozdra vljaju:

Đes’ SOKOLE !?!

...................... Štala ......................

“Mujo, jel’ tvoj konj počeo pušiti?”- “Nije. “- “E onda ti štala gori!”

..................... Zmije .....................

Bile dvije zmije i prva pita drugu:”Sestro, jesmo li mi o trovnice?” Kažedruga: “Nismo, zašto pit aš?” ”Maugrizla sam se za jezik”!

................Nakon ispita ................

Dva studenta u kafiću nakon ispita.- Onda, k ako je bilo na tv om

ispitu iz f izike?- Pobožno!- Kako to misliš pobožno?- Kada je prof esor pos tavljao

pitanja ja sam se križao, a kadasam ja odgovarao on se križao.

55


...................... Bijeg ......................

Bježe Mujo i Haso iz zatvora. Mujokaže Hasi:

- Gle, pada sni jeg!Haso mu odgo vori:- Ne brini, imamo lance!

.................... Pitalica ....................

Što je t o: četvero u sobi, a samojedan radi?

Tri dr žavna službenika i klimauređaj.

.......................... * * * ..........................

Poslije svakog razočarenja čovjekpostaje pametniji, ali ne toliko pametanda se ne bi ponov o razočarao. . .

Budi uvi jek nezadovoljan s onimšto jesi, ako želiš postati ono sto nisi;jer tamo gdje si postao zadovoljan, tamoćeš i ostati. (F. Quarles)

Što je sumn ja? Osjećaj koji nastjera da tražimo ono što ne bismo htjeliznati. (De Flers)

Kako je čovjek jak k ad je pomoćpotrebna drugima, a kako je zapravoslab k ad je pomoć potrebna n jemusamome.

Ono što nas ne ubije to nas jača.(F. Nietzsche)

Prijatelja kori kad ste sami, hvaliga javno. (Latinska izreka)

Pa ako i položite između mene injega brda i doline, nik ad nas nećete

razdvojiti. Zaustaviti ne mo žete Krilaljubavi. (H. Cour ths-Mohler)

Neuspjeh je prilik a da pono vopokušate mudrije. (Henr y Ford)

Blagoslovljen nek a je onaj k ojinema šta reći, a ipak šuti.

Razum nam može reći šta trebamoizbjegavati, ali nam samo srce k ažešta moramo učiniti. (Jaubert)

Život ti se pre tvara u ono što misliš.(Marko Aurelije)

Ljudsko srce ima nezgodnu navikuda sudbinom naziva samo ono što gasatire. (A. Camus)

Imati neprijatelja, jasno dokazujeda imamo i zasluga. (Bor ne)

Ako l jubav nije ludost, onda ni jeni ljubav.

Pregazit ćeš planinu, ali centimetarpo centimetar.

56


Telefonski imenikATC VRLIKA

Jozo Božin 827-349Marko 827-268Mile p. Jure 827-476Nikola p. Jak ova 827-069Nikola p. Pe tra 827-316Stipe 827-478Pavao 827-475

Baturina Ana 827-367Milan 827-452Stipe (Ivanov) 827-177

Biuk Josip 827-348Marija ž. Ante 827-363Marijan 827-390Milan 827-444Željko 827-454

Blažević Ivan (Kalaš) 827-247Jozo 827-217Jozo (Jokac) 827-135Nikola 827-269Stipan (Mazalo) 827-341

Blume Kennet 827-194

Božinović Frane (Bili) 827-108Marija 827-262Tomislav (Mile) 827-214

Burilo Ivan 827-353Stipe 827-122

Bodrožić Anđa 827-253Draginja 827-248

A

Alegić Ante pok. Nike 827-257Miljenko 827-471

Ambulanta 827-211

Arnaut Pera 827-289

B

Babić Gojko 827-105Petar 827-309

Bačković Ana 827-337

Baković Ante 827-001Mandica 827-134

Barišić Drago 827-176Ivan rok. Mar ka 827-261Ivan rok. Pe tra 827-260Nikica 827-053Petar 827-087Pero 827-092Vinko 827-078Zvonimir 827-020

Batovanja Ante p. Iv ana 827-442Ante 827-351Božica 827-041Ilija 827-084Ivan p. Jure 827-473Ivan p. Mar ka 827-170

57


C

Crveni križ 827-201

Caffe bar “Brajo” 827-227

Ć

Ćorić Ante (Pištavac) 827-099Ante (Ivanov) 827-059Antun 827-116Ivan p. Filipa 827-223Ivan (Pekar) 827-188Milenko 827-189Stjepan 827-008

Ćurak Boško 827-376Božo (Crni) 827-235Marko 827-379Mile 827-378Stipe 827-371

D

Delaš fra Leo 827-122

DVD 827-035

Delić Mario 827-291

Djaković Mara 827-304Srđan 827-141

Dječji vrtić “Zvončić” 827-022

Dragić Đurđa 827-234

Duran fra Marko 827-200

Duvnjak Bo žo 827-169Ivan 827-104Paško 827-086Pera 827-346

E

Eduard Boja 827-407

Erceg Ante 827-301Mile 827-492Milka 827-489Nedjeljko 827-186Pera 827-507Stipan 827-054

Erdelez Marica 827-315

G

Gavran Milica 827-308

Galiot Josip 827-172Milan 827-157

Gašpar Petar 827-109

Grabić Ante 827-453Božo p. Miće 827-067Božo 827-461Božo 827-459Božo (Petrov) 827-405Cvitko 827-152Cvitko p. Josipa 827-403Mara 827-396Mijo 827-412Miljenko 827-068Nedjeljko 827-406

Grizelj Nikola 827-318

Gutić Ante (Jakov) 827-065Ante p. Luk e(Restoran Civl jane) 827-233Marko 827-399Miljenko 827-042Ivan 827-043

Gverić Ante 827-210Ivica 827-336

58


Mile (Mićika) 827-400Slavka 827-340

H

HP 827-018Govornice 827-226

827-228Govornica G. Maovlce 827-705

Hvidra 827-300

Hrv. zavod za zapošljavanje 827-015

I

INA 827-029

Ivančić Ružica 827-003Petar (Vuga) 827-185

J

Jakelić Ante p. Ili je 827-149Ante 827-395Božo (Jurin) 827-080Marko 827-206Ivan (Milin) 827-072Miljenko (Oluja) 827-175Petar 827-103Stjepan 827-410

Jarloni Milorad 827-436

Jović Draginja 827-462Ivan 827-463Tomislav 827-464

K

Klepo Anica 827-499Ante 827-502Ante p. Grg e 827-487

Boško 827-330Boja ud. Ili je 827-497Dragica 827-283Dujo 827-439Ivan “Varoš” 827-290Ivan (Starešina) 827-328Ivan p. Jok e 827-279Marko 827-305Marko 827-490Mićo 827-281Milan 827-501Milan 827-278Mile p. Jure 827-282Niko 827-051Niko p. Pe tra 827-433Petar 827-506Stana 827-488Željko 827-329

Kojundžić Ante 827-154Božo 827-159Damir 827-320

Konkurent “Oluja” 827-163

Kosorčić Ante 827-178Ivan 827-486Ika 827-277

Krnjac Marko p. Iv ana 827-362Mile p. Josipa 827-375Mile .p. Miće 827-386Nikola 827-409

Kuduz Boja 827-365Dinko 827-347Ivan p. Jure 827-364Marija ud. F rane 827-369Stipe p. Josipa 827-359

L

Lakić Mile 827-012

59


Lelas Ante 827-508Ante (Stipanov) 827-493Boja 827-294Božo 827-504Boško 827-286Branko (Baćo) 827-494Ćedo 827-429Dinko 827-510Dragan “Špek” 827-062Dujo 827-031Filip 827-285Goran 827-273Ivan 827-295Marija 827-296Marija p. Pe tra 827-302Mile 827-312Mile (Šalim) 827-509Milan 827-505Mile p. Ante (Galin) 827-498Mile p. Luk e 827-496Mile p. Grg e 827-187Miljenko 827-284Milica 827-057Nikola 827-331Petar 827-431Stipe 827-179Stipan p. Mat e 827-198Tomislav 827-428Zoran 827-495Zvonko 827-299

Lisičar Božo 827-327Petar 827-083Željko 827-326

LJ

Ljekarna 827-010

Ljuj Ante 827-153

M

Mandarić Ante p. Ili je 827-166Ante p. Mate 827-416Dujo 827-004Filip 827-384Mara 827-229Marko 827-389Stipe 827-161Željko 827-267

Majstorović Stevan 827-182

Maras Ante 827-180Božo p. Nikole 827-381Dujo p. Stipe 827-382Dujo p. Br anka 827-368Filip 827-387Ive 827-479Ivan p. Nik ole 827-361Ivan p. Šimuna 827-380Kata 827-112Luka 827-374Marinko 827-393Mile p. Ivana 827-477Nikola (Nine) 827-404Niko 827-397Petar (Božin) 827-392Petar (Ivanov) 827-360Stipan 827-370

Marinović Dragan 827-401

Markioli Ana 827-469Ivan 827-025Mićo 827-446Milka 827-055Zvonimir 827-339

Marić Ante 827-074Rozario 827-242Rozario 827-191

60


Matković Ivan p. Luk e 827-420Petar p. Jak ova 827-357Petar (Milin) 827-354

827-061

Matični ured 827-007

Matusina Božo 827-472Božo p. Drage 827-451Marko 827-350Marko (Božin) 827-077Stipe 827-437

Medić Dragan 827-355

Memčaj Redžep 827-140

Milan Ivan 827-119Marija 827-049Marko 827-155

Milković Milan Antin 827-266Dušan 827-181Ilija 827-275Ivan 827-121Ivan (Stipin) 827-047Mile 827-480Nediljko (Preko) 827-117Ozren (One) 827-288Stjepan 827-319

Mišina Ozana 827-280

Mišur Trpimir (Braco) 827-089

Modrić Ana 827-123Ante (Matin) 827-383Ivan 827-095Jozo 827-311Nikola (Caf fe bar “M”) 827-270Stipan p. Ili je 827-146

Mučalo Ivan 827-377Ivan p. Zv onimira 827-332Mladen 827-388

O

Oklopčić Ante 827-120Ivan 827-064

“Oluja” trgovina 827-094

Općina Vrlika 827-023827-217827-024

fax: 827-222

Osnovna škola 827-144827-017

P

Pandža Dujo 827-485

Parović Iva 827-091

Plazonić Iveško 827-314Ive Stipanov 827-467Josip (Jokica) 827-456Nikola 827-113Stipe 827-137

Počuča Ana 827-204

R

Radnić Ante (učitelj) 827-040Ante 827-458Ivan 827-322Mara 827-465Mate 827-212Miljenko 827-190Nikola 827-447Slavko 827-343

Rašić Marko 827-156

Rebić Milan 827-076Niko 827-067

61


Ružica 827-231Stipe 827-063Kika 827-134

Režić Goran 827-082Jugoslav 827-264Slavko 827-032Stipan 827-481Zvonko 827-385

Rejo Ivan 827-039

Ristovski Ika 827-114Milan 827-408

Rogač Ljuba 827-215Ljuba 827-432

Romić Ana 827-423Ante (Japa) 827-160Dujo 827-421Dušan (Ante) 827-356Ive (Šešula) 827-293Jakov 827-321Josip 827-424Luka 827-085Mara 827-438Marija 827-455Marko (Šime) 827-342Mile p. Du je 827-435Nenad 827-440Niko (Tomislava) 827-263Stipe (Brlje) 827-028

Rupanović Bo žo 827-413Ivan 827-391Nedjeljka 827-415Petar 827-422

S

Samardžić Josip 827-484Nediljko 827-418

Skorup K ata 827-106

Smirčić-Medić Brank a 827-491

Splitska banka 827-171

Stipčević Vedran 827-096

Stojić Nikola 827-457Božica 827-030Olga 827-016Zoran 827-005

Sušić Vera 827-102

Š

Šarac Mara 827-088

Škrbić Lazar 827-434Mirko 827-192Slavko 827-430Slavko (Staklo) 827-313

Škalic Zdravko 827-241

Škorić Ante 827-193

T

Tarle Mara 827-203

Terzić Anđelko 827-252

Tojčić Mari ja 827-027

Totić I van 827-174Mile 827-100Nikola 827-070

Turudić Anđelko 827-128Ante p. Josipa 827-272Ante (Tonći) 827-058Ante (Ratko) 827-125Ante p. Bože 827-143Blaženka 827-075

62


Boja 827-145Dušan p. Petra 827-124Filip 827-060Frano 827-164Ilija 827-110Ivan p. Vlatk a 827-136Ivan (Tonov) 827-132Jure (Tonov) 827-131Jure p. Pe tra 827-208Josip 827-127Mara (Ivanova) 827-090Mara (Jakovčina) 827-297Mile (Zeko) 827-158Nediljka 827-147Niko (Zec) 827-271Stipe (Bjanko) 827-142Stipe p. Josipa 827-130Stipe p. Ro e 827-168Tomo 827-218Zoran (Žulin) 827-258Zvonko 827-148Željko 827-071Željko (Zele) 827-038

Turistička zajednica 827-460

U

Usluga 827-019827-240

Utržen Duro 827-334Dušan 827-249

Uzun Ivan 827-151Josip 827-426Marija 827-402Mile (Josipov) 827-133Mile (Dečko) 827-274Stipe (Josipov) 827-417Vjekoslav (Zeko) 827-126Zaharije 827-419

Varnica Ante 827-411Božo 827-098Božo (policajac) 827-079Božo p. Blaža 827-373Ivan 827-225Ivan p. Filipa 827-474Josip 827-449Marko 827-398Mijo 827-450Miljenko (Božin) 827-372Milka 827-448

Veterinarska stanica 827-002

Veterinarska stanicaS. Simundža 827-196

Vidić Frane 827-034

Vicić Ivan 827-394

Vrančić Andrija 827-045Dušan 827-050Frane 827-150Ivan 827-033Ivan 827-336Marija 827-073Mladen 827-052Petar p. Mile 827-021Stipe (Br tan) 827-138Željko (Lola) 827-129

Vučemilović Alegić Krešo 827-335Anica 827-183

Vučemilović ŠimunovićCvita 827-443Ivan 827-470Milenko 827-254Mladen 827-483Petar 827-441

Vranjković Cvijeta 827-445827-414

63


Vuković Boško 827-167

Vulić Stipe 827-292

Vuletić Darko 827-101Ivan (Igor) 827-202Ivan (Fi1ipov) 827-006Jerko 827-056Miroslav 827-165Zvonko (Božin) 827-162

Vuletić Goran 827-037

Z

Zavod - Vrlika 827-011827-048

Zavod govornica 827-118fax: 827-344

Zelenović Slavija 827-173Mara 827-026

Zidar Ante 827-107

Zorić (pogrebno pod.) 827-500

Ž

Žeravica Božo 827-427Luka 827-358Duško 827-317

Župni ured 827-200

Miljenko 827-811Petar 827-865

Baturina Boja 827-718Božo 827-702Ivan 827-708Ivan 827-709Ivan p. Stipe 827-721Ivan 827-704Stipe 827-719Stipe (Lovro) 827-706

Biuk Ante 827-735Ante 827-757Stjepan 827-740

Blažević Ana ud. Mile 827-717Ante 827-762Boja (Kalaš) 827-761Božo 827-754Ive 827-733Jure 827- 701Marija ud. Stipe 827-722Marko 827-753Mihovil 827-715Milan (Žera) 827-752Mile 827- 703Milan 827-752Milka 827-720Ozren 827-707Slavko (Juka) 827-723Stipe (Baćo) 827-755

Brčić Dujo 827-749

Brtan Ivan - Iv ana 827-878Ivan 827-876

D

Denić Ante p. Šimuna 827-856Božo 827-734Ivan 827-738

MAOVICE

Govornica 827-705

B

Batalić Bo žo 827-765Ivan 827-870

64


Ive 827-733Josip 827-731Manda 827-750Mile 827-744Mile 827-751

E

Erceg Mil jenko 827-848

G

Giljan Božo 827-742Jure 827-892Mile 827-741

Gudelj Boja 827-746

Grizelj Ante 827-860Ivan 827-867Marko 827-859Nikola 827-846

H

Hrga Ante 827-716Petar 827-745

K

Kojundžić F rano 827-806Josip (Joko) 827-777Josip 827-808Jure 827-807Leonard 827-800Mladen 827-812

Kričković Bo žo 827-803Ika 827-804Nikola 827-815

Kuduz Mara 827-758Niko 827- 59Željko 827-760

LJ

Ljulj Božo 827-822Stipan 827-871

M

Maljković Đurad 827-868

Milković Ante 827-817Ante p. Stipe (Šulje) 827-828Boja 827-805Božo p. Josipa 827-838Dujo 827-710Ivan p.Ivana 827-809Ivan 827-816Siniša 827-841

Mišić Božo 827-820Josip 827-824Josip 827-818Stipan 827-819Petar 827-823Zdravko 827-840

O

Oklopčić Ivan 827-853Nikola 827-834

P

Petković Gojko 827-879

Primetica Mati ja (Ana) 827-835

65


R

Režić Ana 827-711Ante (Dragan) 827-789Ante (Tonći) 827-772Ante p. P etra 827-793Božo p. Ante 827-779Božo (Ćoina) 827-767Božo p. Ićana 827-714Božo 827-774Ivan (Zoran) 827-773Ika p. Stipe 827-785Jakov 827-792Josip 827-775Jozo “DOCI” d.o.o. 827-781Jure p. Pe tra 827-784Ljubomir 827-791Marko 827-776Milka 827-787Mihovil 827-778Stipe Šimun 827-768Stipan 827-788Tomica 827-786

S

Samardžić Božo 827-837Dena 827-829Ika 827-839Ivanica 827-862Jakov 827-836Josip p. Nik ole 827-842Mihovil 827-850Nedjeljko 827-843

Skorup Ivan 827-735Mile 827-709Mile p. Šimuna 827-857Stipe 827-743

Š

Škalic Boja (827-825) 827-795Filip 827-845Jure 827-764Jozo 827-790Milan 827-890Nedo 827-830Petar 827-749Stjepan 827-797Toma 827-763Josip 827-798Luca 827-796

T

Totić Ante 827-847Marinko 827-861Petar 827-863Slobodan 827-858

Turudić Ana ž. Nike 827-711Cvitko 827-766

V

Varnica Mile 827-802Milena 827-799Stipan 827-801

Vuletić Željko 827-813

Vujević Mil jenko 827-736

Z

Zečević Ika 827-826Ivan 827- 770Mara 827-780Mate 827-769Stipe 827-783

66


KOLJANE

P

Perković Josip 819-861Pera ud. Pe tra 819-857Vlade 819-858Ivan 819-860Pavao (Vlade) 819-801

Damir 819-317Jerko 819-392Jure 819-342Marko 819-357Milan 819-349Mile 819-391Mile (Bikin) 819-401Stjepan 819-339Tona 819-338

G

Gutić Anica 819-414Boja p. Bo že 819-408Draginja 819-319Goran 819-323Ivan 819-304Kata p. Ivana 819-329Niko 819-324Stipan 819-325Zoran 819-343

Gverić Ante 819-416Božo (Vuna) 819-320Ive 819-358

K

Kusturić Vade 819-332

L

Lelas Šima p. Filipa 819-302

M

Modrić Božo 819-398Jozo 819-399Marija 819-318Roko 819-315

VINAL IĆ

B

Baković Ante 819-415Božo 819-406Ivan 819-404Jozo 819-353Jozo p. Mar ka 819-409Manda p. Mile 819-351Mate 819-365Mihovil 819-308Niko 819-303

Biuk Ana 819-330Ante p. Filipa 819-331Božo (Boban) 819-334Božo p. Duje 819-327Božo (Boškija) 819-352Božo (Struja) 819-335Božo (Učo) 819-405Jure 819-344Marko 819-326Mate p. Bože 819-316Petar 819-337Vicencije 819-444

Boduljak Ante (Šeki) 819-306Ante Sandro 819-377

67


Mučalo Milka 819-363Niko 819-397

Mutić Ante p. Mat e 819-346Božo 819-364Ivan 819-345

P

Pajić Mladenka 819-418

Plazonić Ante 819-310Ante 819-360Božo p. Marka 819-354Božo p. Stipana 819-361Frane 819-313Ivan 819-390Ivan 819-301Ivica p. Pe tra 819-356Mara 819-350Mile 819-437Nikola (Gajo) 819-362

V

Vinak Kaja 819-355

Vuletić Ante 819-410Ante 819-366Frane 819-396Ivan p. Mile 819-407Ivan p. Mile 819-394Niko 819-321Pera 819-328

Vuletić Antić Pilip 819-412Toma 819-348

Z

Zidar Ante (Zic) 819-403Ante (Marel ja) 819-340

Josip 819-500Mijo 819-341Stjepan 819-312

Zorić Mile p. Pe tra 819-402Petar 819-314

Pogrebne usluge vl. Zorić 819-422

Ž

Žeravica Cvita (Pređa) 819-307Ivan p. Ante 819-413Mara 819-305Marta 819-417Tomo 819-395

JEŽEV IĆ

A

Alegić Stipe 819-638

B

Baturina Mira 819-630

Božinović Branko 819-607Dujo 819-708Filip 819-710Jure 819-673Jure 819-683Milan 819-659Petar 819-656Stipan 819-606Stipan 819-730

Budiša Ante 819-713Branko 819-623

68


Marko 819-716Miljenko 819-718Stjepan 819-719

Burilo Šima 819-800

Ć

Ćorić Ante 819-729Božo 819-676Ivan 819-628Ivan 819-715Ivan’ 819-698Ivan 819-714Jerko 819-675Josip 819-686Kata 819-697Marko 819-734Petar 819-629Petar p. Jandri je 819-691Petar 819- 732Pilip 819-731Toma 819-717

D

Dražić Filip 819-819Ivan 819-699

Duvnjak Ante 819-622Marija 819-663

F

ForIić Slavko 819-661

G

Galić Mar tin 819-736

K

Kaselj Ante 819-678Božo 819-653Ivan (Mirač) 819-668Ivan 819-667Mara p. Ante 819-658Milan 819-670Zvonko 819-677Željko 819-777

M

Matković Srećko 819-620

Modrić Ana 819-662Ana 819-618Ante 819-615Ante 819-621Božo 819-684Branko 819-617Ivan 819- 726Ivan 819-619Ive 819-682Jure 819-671Kata 819-704Stana 819-692Stipan 819- 709Stjepan (St ručnjak) 819-706Šima 819-614Šima 819-693

P

Plazonić Bo žo 819-627Kata 819-624Luka 819-626Mile p. Filipa 819-687Mile 819-625Pilip 819-681

69


T

Tarle Ante 819-722Mara 819-604Stipe 819-603Stipe 819-720Tomo 819-721

U

Uzun Josip (Mali Dečko) 819-612Petar 819-711

Uglarik Ivan 819-665

V

Vučemilović Stipe (Pero) 819-631

Vučemilović Alegić Ivan 819-643Milan 819-679

Vučemilović Grgić Ana 819-602Božo 819-646Dragan 819-702Dujka 819-647Dujo 819-652Ivan 819-639Josip 819-648Pera 819-695Kata 819-640

Vučemilović Jurić Božo 819-634Marko 819-689Petar 819-632

Vučemilović StipanovićAnte 819-672

Vučemilović ŠimunovićAnte 819-810Božo 819-650Marko 819-645

Petar 819-649Stipe 819-644Željko 819-651

Vučemilović VranjićBoja ud. Ante 819-770Božo 819-694Božo 819-641Božo (Trg.) 819-635Ivan 819-642Milan 819-657Petar p. Iv ana 819-636Petar 819-633

Ž

Žeravica Andrija p. Mat e 819-705Anđelko 819- 725Božo 819-735Frane 819-608Ilija 819-601Ivan 819-609Ivan (Zlatko) 819-654Ivan p. Cvitk a 819- 712Josip 819-728Petar 819-660Srećko 819-724

T O TIĆ I

Totić Ana ud. Ili je (022) 680-008Ante (022) 680-009Božo (022) 680-010Dražen (022) 680-004Dujo (022) 680-015Filip (022) 680-007Frano (022) 680-003Ilija (022) 680-006Jerko (022) 680-011

70


Mara ud. Bože (022) 680-013Marko (022) 680-006Mile p. Iv e (022) 680-005Željko (022) 680-001

ŠT IKOVO

Vujević Boja 022/7857-105Frane 022/7857-096

Ilija pok. Josipa 022/7857-087Ilija pok. Mar ka 022/7857-081

mob. 098887043Ilija pok. Stipana 022/7857-093Marija ud. Mate 022/7857-1351Mile pok. Mat e 022/7857-084

mob. 098859022Petar pok. Josipa mob.0915912209Stipan mob. 098767286

71


Sadržaj

Uvodnik ........................................................................................................ 1

Krizma – potvrda .......................................................................................... 4

Krunica ......................................................................................................... 7

Crkva i medi ji ............................................................................................... 9

Nadbiskupova poruka za početak nove školske i v jeronaučne godine ...... 12

Od Vrh Rike do Vrlike .................................................................................13

Protiv zamagljivanja i poluis tina .................................................................18

«Sličice iz povijesti Vrlike» .......................................................................... 24

Događaji iz života župe .............................................................................. 25

Iz rada Gradskog poglavarstva ................................................................... 32

Iz života i rada osoba s posebnim po trebama ........................................... 33

Dječji radovi ............................................................................................... 35

Starinske molitve .........................................................................................41

Kronika župe .............................................................................................. 44

Dnevnik jednog f olkloraša .......................................................................... 49

Kršteni, v jenčani i umrli u župi ..................................................................51

Obavijesti .................................................................................................... 53

Šale i poslovice ........................................................................................... 54

Telefonski imenik A TC Vrlika ..................................................................... 56

72


Prva stranica korice:Miljenko Romić akad. slikar:Krist s hrvatskim motivima

Druga stranice korice:Krizmanici 2006.

Treća stranica korice:Prvopričesnici 2006.

Četvrta stranica korice:Panorama Vrlike

VRLIČKO KOLO- LIST ŽUPE GOSPE OD RUŽARJA I MATICE HRVATSKE VRLIKA

Osnivač i izdavač:Župni ured Gospe od Ružarja - Vrlika

Glavni i odgovorni urednik:fra Marko Duran, župnik

Uredničko vijeće:fra Marko Duran, fra Leo Delaš, fra Gabrijel Jurišić,

fra Božo Mandarić, fra Ivan Režić i Manda Vidić

Adresa izdavača:Župni ured 21236 Vrlika

Tel: 021/ 827-200

Naklada: 800 k om.

Tisak i tehničko uređenje:Jafra-print d.o.o. Solin

List izlazi pov remeno.

Žiro račun župe Vrlika:HIPO SB 2330003-1100316998

vrlicko kolo 21križem. otkrila je kako su neistraživi putovi gospodnji i kako Łovjek nikada do...

Documents