MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA

Pouzdanlsavjetlza odabl uspjetan

dp. D. G. He..o4on

Mozalk knJiga

,2

s~~~

VOCE.UVH1UCd ..", ......",., "'~, ..

""'"'~

VOCKE STABLA51Cf Ku!,,,, ..... dn"' ..~~nJ"

, , '"

,.

JDbui I,

II"~",,

n." nPlR"''''''' ,.,....

/'",,/,/ \."J./.drl"'" ,/"

~1d.ni"i .~,", .

~

:..

.'

' ,;;; . ' ,; ,'

. ..'

.:....

.:,. . .'

GRUPA OPRASIVACA: Bi ...

. *" . . .. . . . .... ,' , """". ' " '";%'" ',;:;~

';.. ."". .'. . , ., . . ._ .,".

. 4 .... .. ' ..~ .....

, .... .. .. , . .... " '.. ..

' ..

M

VRIJEME ..BERBE:,.... ,; .. . listopada pocetak , . . .. ... i;v :i'fi'~~:"'

' . . .. . . , ....

VRIJEME' UPORABE: listopad - olujak ....... "" , .... . ....

..

I

TIP: desertnajabuka_ .... . . ....~ ..

" H& .:., "_ '. .... .4

' '' ' ''' '' ' '. ~ ......

.. ,

..

..

'. ...... .

.. .. ..... ,

.

"'...... . . ..

.

... " ..:.: .:,. ....

. ....

VELICINA PlODA: srednji"" " ., .. " ,, ,::" , .... ""'~ .. . ... . , ;

FORTU NE, . : ;l'~' .

,,' ,:>

.. ,, '

.. ......

BOJA POKOZICE: zlatnoluta, s nahukom i prugama crvenila.

...,

.... ,'. " ,

....

',"",

... . . ..

..

. . . ..

GRUPA OPRASIVACA: B.... ...., ... :.. :. . ". , ,,. > .. ...'.... ... .......... ...., ........... .

, ;:.. < ::

VRIJEME:BERBE:... pocetak .-, ..... f

CIGARASTo je cest stetnik na kruski, a samo se katkad javlja i na jabuci. Licinke uzrokuju uvijanje lisnih rubova u tuljee nalik na eigaru, a cesce napadaju mlado lisce nego starije. Napadnuti listovi mogu i otpasti. Suzbijanje je otezano jer su licinke dobro zasticene u tuljeu pa se preporueuje skupljanje i paljenje napadnutih listova.

TRESNJINA OSICANa listovima se pojavljuju male blijede pjegiee, uzrokovane napadom sitnih, zivahnih kukaea koji se hrane na donjoj povrsini lista. Mogu se suzbijati prskanjem, no to se odnosi samo na vrlo jake najezde. II

,

, ..

MANJAK HRANJIVANenormalna promjena boje listova najcesce upucuje na manjak nekog od glavnih hranjiva, cemu se moze doskociti primjenom folijarne gnoj idbe. Ako su simptomi manjka zelj eza iii magnezija ozbiljniji, tada se manjak mora nadoknaditi i kroz tlo. Stabla se u proljece moraju prihranjivati i malcirati.

MANJAKDUSIKA crvenkasti i zuckasti listovi

MANJAK KALiJA smedenje lisnog ruba

MANJAKMAGNEZIJA smedenje izmedu zila

MANJAK ZELJEZA zucenje izmedu zila

.. ..

....

v

VOCKE STABLASICE

SREBRNILISTOpasna bolest na sljivama, no moze napasti jabuke, tresnje i breskve. Spore prodiru kroz rane na vocki, a prvi je simptom bolesti promjena boje listova u srebrnkastu. Ubrzo dolazi do odumiranja izboja. Mrtve se granciee moraju odsjeci 20 em nize od mjesta zaraze, a rez premazati vocarskim voskom. Stabla na kojima su se pojavile krastave izrasline na deblu treba iskrciti.v

LAiNI SREBRNI LISTObican poremecaj koji samo nalikuje opasnoj bolesti; za razliku od nje ne pocinje na vrhovima izboja da bi se postupno spustao, nego odjednom napada sve listove na stablu. Poprecni prerez izboja pokazat ce da se provodni sustav nije zacepio. Poremecaj uzrokuje slabo hranjenje stabla i manjak vode, sto treba nadoknaditi dohranjivanjem i natapanjem.

Simptomi na listovima i izbojimav

53

,

KRUSKINA GRINJA

poprecnl presjek

v

.

izboja

LlSNE USI

CRVENIPAUKvocm crvem pauk

Ova sitna grinja moze biti ozbiljan problem na kruski, posebiee ako se uzgaja uza zid. Na listovima se javljaju sitne nabrekline zute iii ervene boje koja kasnije prelazi u ernu . Napadnuti listovi prerano otpadaju, a plodovi se izoblicuju. Sve napadnute listove treba odstraniti cim primijetite stetnika.

CRNA TRESNJINA USgnnJaBryobia

Razli cite vrste lisnih usiju mogu napasti jabuke, kruske, breskve i sljive, a pojedinih su godina ovi stetniei ozbiljan problem . Neki od njih izazivaju zucenje i kovrca nje mladih listova uz potpuno detormiranje, a izlucuju Ijepljivu tvar, tzv. mednu rosu . Suzbijaju se prskanjem u tazi otvaranja pupova i ka snije u tazi zelene kitiee.

Prvi znak napadaja ervenog pauka jesu sitne pjegiee na gornjoj povrsini lista. Za topla se vremena ubrzo pokazu i ozbiljniji simptomi, jer listovi poprimaju broncanu boju, suse se i odumiru . Pod povecalom se na donjoj strani listova uocavaju sicusne grinje, kojih ima nekoliko vrsta . Suzbijaju se akarieidima, najcesce u nekoliko navrata. To je jedina vrsta usiju koja napada tresnje, no rezultati mogu biti katastrotalni. Napadnuti se listovi ja 0 kovrca ju, a izboji prestaju rasti, zbog tega je vrlo vaino ovog stetnika suzbiti na sam m po etku, prije no sto se previse razmnozi. I va se us suzbija pravodobnim prskanj em.

KRASTAVOST

PEPELNICA

KOVRCAVOST BRESKVINA LlSTA

Opasna bolest jabuka i kru saka, a moze napasti sve dijelove vocke. Na listovima se pojavljuju ta mnozelene iii smede mrlje, granciee postaju krastave i mjehuraste, a plodovi jako unakazeni (str. 57) . Krastavost je najbolje suzbijati preven tivnim prskanjem protiv najvaznijih bolesti i stetnika iii primjenom odgovarajucih sredstava u tazi zelene kitiee, ruzicastog iii bijelog pupa, odnosno otpadanja latiea, a zatim i dva tjedna nakon otpadanja latiea. Otpale, oboljele listove skupite i spalite, a krastave izboje zimi odrezite.

Zaraza pepelnieom prepoznaje se po sivljenju mladih listova, izboja i evatova u proljece. Pepelniea je opa sna bolest jer sprecava ra st, uzrokuje otpadanje listova, a zarazeni evatovi ne donose plod. Poznata sorta jabuka Cox's Orange Pippin vrlo je osjetljiva na pepelnieu . Svi se zarazeni dijelovi moraju odrezati i spaliti, a stabla prskati .

Glavni je znak ove bolesti pojava velikih ervenkastih mjehura na lisnoj povrsini. O sto sim vrlo ruzno izgledaju, takvi ce listovi ran ije otpasti, a eijelo ce stable oslabjeti. Gljiva se preko zime zadrZava u kori i pupovima, a ne na otpalom liscu . Suzbija se prskanjem sredinom veljace, zatim ponovno za dva tjedna te treci put prije jesenskog padanja lisca.

", '

r

,-v

i

aa

,

54

VOCKE STABLASICE

.

Simptomi na kori i deblu

Neki od simptoma koji se javljaju na kori i deblu, kao sto su npr. izrasline iii stitaste usi, povrsinske su prirode i mogu se lako ukloniti . Drugi, poput bakterijskog raka, prodiru u sva biljna tkiva i mogu postati ozb iljan problem. U smrtonosne se ubrajaju bakterijska palez kruske, neke gljivicne bolesti na jabukama i rak na vecini vocaka . Stoga pripazite na opisane poremecaje.

,

BAKTERIJSKI RAKUcinak je razoran, posebiee na kostunjavim vockama. Napadnute grane nose malo listova i ubrzo ugibaju. Izrasline proizvode smolu. Simptomi na listovima opisani su na str. 51. Sve oboljele dijelove treba odrezati, rane premazati vocarskim voskom, a stabla prskati bakrenim preparatima u kolovozu, rujnu i listopadu.

SMOlAVOSTPoremecaj svojstven tresnjama i sljivama, a javlja se, uglavnom, nakon vrlo hladna vremena. Na povrsini debla i grana pojavljuju se nakupine smole, no za razliku od bakterijskog raka, ova smola potjece iz zdravog tkiva. Nije potreban nikakav speeijalni tretman - smolu uklonite, a stabla dohranite kompleksnim gnojivom.v v

IZRASLINE NA KORIKatkada se na granama iii na korijenu vocaka pojavljuju i velike smede izrasline hrapave povrsin e. Najcesce su napadnuta mlada stabla koja rastu na tlima lose oejeditosti, a na starijim stablima najcesce i nema stete. Izrasline treba u jesen odrezati, a ran e premazati voca rskim voskom.

BAKTERIJSKA PAlEZ KRUSKEBolest pogubna za kruske, moze se pojaviti i na jabukama. Napadnuti izboji venu i odumiru, a pouzdan znak bolesti jesu uvenuti, svinuti listovi koji ne otpadaju s grana. Sve oboljele grane treba odrezati, barem 60 em ispod napadnutog mjesta, i to dezinfieiranim alatom. Kad bolest jed nom zahvati i deblo, vocka se mora posjeci.v

.;

..

v

KORALJNE TOCKENa povrsini napadnutih grana pojav Ijuju se uzdignute tamnoruzi caste tockiee, a izvor zaraze ovom gljivom je na komadima mrtvog drveta koje lezi oko stabala vocaka. Spore gljiva nosene vjetrom uci ce u zdrava stabla na mjestima reza iii rana. Zarazene grane treba odrezati, a mjesta reza premazati vocarskim voskom kako bi povrsine reza bile zasticene.

GlJIVICNA BOlESTJabuke cesto ugibaju od ove gljivicne bolesti koja se razvija ispod kore i na korijenu vocke, gdje se primjecuju i erne izrasline. U jesen se na bazi stabla mogu pojaviti i plod ista gljiva. Grane i korijenje oboljelih stabala treba spaliti, a tlo se mora tretirati nekim od fungieida, no, sve u svemu, suzbijanje nije jednostavno.

PAPIRNATA KORAKora se smezura i ispuea u koneentricnim krugovima, a cesto je prekrivena i ervenkastim lisajevima. Rak je opasna bolest jabuka i krusaka, osobito na slabo dreniranim tlima. Sve napadnute grane treba odrezati, a rezove premazati voc arskim voskom. Rak treba suzbijati i prskanjem. Javlja se na stablima jabuka i krusaka koja su slabo hranjena, a rastu na lose dreniranim tlima. Kora postaje tanka i Ijusti se poput papira. Izboj odumire ako postane potpuno kruzno ogoljen. Unistenu koru odstran ite, ogoljelu povrsinu premazite vocarskim voskom te poboljsajte drenazu tla. Stabla malcirajte i prihran ite folijarnim gnojivom." .

"

v

v

STITASTE USIStetn iei karakteristicn i za zane marena stabla. Ti jela ovih nepomicnih kukaea zasticena su stitom, zbog kojeg nalikuju na skoljke. Ne tako ceste na otvorenom, stitaste usi mogu biti prava napast u zasticenom prostoru za sve vocne vrste. Jako napadnute izboje treba odrezati, a ostale prskati " . .. . prema programu zastlte - zlml I u svibnju.

StrtOVI u obliku dagnje

PUCANJE KORE~ .

stitOVI U obliku kamenice

Do pueanja moze doci u svako doba godine. Uzrok moze biti jak mraz, no cesce je rijec 0 losoj drenazi tla iii 0 nepravilnom postavljanju kolea uz stablo . Pueanje kore moze biti izazvano i obilnom ki som nakon dulje suse. Mrtvo drvo odrezite, rane premazite vocarskim voskom kako ne bi doslo do zaraze. Stablu pomozite da se oporavi malciranjem i prihranom .,

VOCKE STABLASICE.

-:n

GRINJEMlade grinje napadaju vee razvi jene pupove jabuka i krusaka, a cvatovi posmeduju, kao da je posrijedi osteeenje od mraza, premda se, nakon pomnijeg promatranja, mogu uociti sitne bijelozuekaste zivotinjice, nalik na splostene lisne usi. Pojava Ijepljivog soka jos je jedan znak napadaja grinja. Prskanje treba obaviti u tazi zelene kitice.

MRAZMraz u doba cvjetanja dovodi do posmedenja i otpadanja cvjetova, sto je opasno u godinama kad cvjetanje nije obilno, ali, s druge strane, u godinama kad cvjetova ima i previse, na stete od mraza valja gledati kao na prirodno prorjedivanje cvjetova. Voekama koje rastu u krajevima s cestim mrazom treba osigurati zastitu iii izabrati sorte koje kasno cvjetaju.

Simptomi na pupovima i cvatovima

v

JABUCNI CVJETAR

PTICE

Ovo je cest stetoik na jabukama, no moze napasti i kruske. U proljeee licinke se hrane unutar cvjetnih pupova, tako da lapovi ostaju zelen i, ali latice posmede i ne otvaraju se. Na prerezu se uocavaju bijele licinke i mali smedi kukci. Rijec je 0 jabucnom cvjetaru iii 0 srodnoj vrsti - jabucnom puparu.v

Ove zelene gusjenice mogu biti opasan stetnik u juznijim krajevima. Hrane se unutar cvjetnog pupa, zatim na otvorenim cvjetovima, a napokon i u unutrasnjosti mladih plod ova, koji padaju na zemlju krajem svibnja. Prskanje treba provoditi samo za jacih napadaja i to u tazi otvaranja pupova, a zatim i u tazi bijelog pupa.

Ptice mogu napraviti velike stete na cvjetnim pupovima svih vrsta voeaka, no najjace napadaju tresnje, sljive i kruske. Potkraj zime i na pocetku proljeea ptice kljucaju sredine pupova, tako da odbijajuea sredstva ne pomazu jer se zadrZavaju na vanjskim dijelovima pupova koji pticama nisu zanimljivi. Plasticne mreze najbolje su rjesenje za zastitu.

."-

,"

Jabucni cvjetar: slava Vnaledima

Jabucni pupar: nema slava V aledima

Prskajte tenitrotionom u tazi otvaranja pupova.

MRAZOVCI

~

-

I~. (

(

~ . , '\

\

i, .,i(' _v

Ova bolest moze za toplih, vlaznih proljeea biti vrlo opasna za sljive, jabuke i kruske. Cvatovi se suse i posmeduju, a cijeli izboji odumiru. Sve zarazene dijelove treba odstraniti u proIjeee, a Ijeti i plodove koji pokazuju znakove trulezi (str. 57). Bolest se suzbija i prskanjem.

Porazno je, nakon obilne cvatn je, primijetiti da su gotovo svi cvjetovi otpali bez zametanja plodova. Da bi se otkrio pravi uzrok ove pojave, vazno je znati dolazi Ii do otpadanja cvjetova redovito, svake godine, iii tek povremeno. Ako cvjetovi otpadaju svake godine, tada je, najvjerojatnije, rijec 0 nedostatku odgovarajueeg ". " . , . opraSlvaca, ler mnoge vrste nece zametatl plodove bez kompatibilnog peluda. Cvjetovi mogu otpasti i zbog vrlo loseg vremena u doba cvatnje, no to se ne zbiva svake godine. Pogubno djeluju mraz, prevlazno, hladno vrijeme, ali i presuh zrak.

Gusjenice mrazovca vrlo su opasan stetnik, osobito za mlado lisee s pocetka proljeea . Nakon :varanja cvjetova, gusjenice se hrane i I odnosno lapovima . O gusjenice, koje SE [ve hadu karakteristicna })grbe, duge J 1 era mogu napadati i mlade plodo e. 9OFn :c zastlte Jest I poslpanle krugu oka debla, no suzbijaju se I ,,- '"-:""v'

Na zalost, mnogi problemi mogu nastati i nakon zametanja plodova. Najcesci su ovdje i opisani, no mogu se pojaviti i neki drugi. Problem mogu biti i ptice koje ce nakljuvati plodove pred samu zriobu. Napadaj lisnih usiju moze rezultirati nastankom malenih, deformiranih plodova . Mraz moze prouzrociti gorke mrlje na povrsini plodova, a posmedenje mesa u njihovoj unutrasnjosti .

iPUCANJE KOSTICENa, povrsini napadnutog ploda breskve vidi se rupa, a u unutrasnjosti trula i raspuknuta kostiea. Najcesci uzrok ove pojave jest slabo oprasivanje i neredovito za lijevanje. Sljedece godine provedite rucno oprasivanje, pobrinite se za redovito natapanje i za malciranje, Kisela tla ka Ie ifieirajte.

,

JABUCNI SVRDLASOvi ce smedi kukei, dugacki oko 0,5 em, na povrsini ploda izbusiti brojne sitne rupiee na mladim plodovima, Napadaju u srpnju, no plodovi ostaju deformirani i dalje. Meso je nedirnuto . Ovaj se stetnik suzbija redovitim prskanjem.,

c

UHOLAZAOse mogu napasti sve vrste vocaka stabl asiea, no najvise ce stradati one ciji su plodovi meki i slatki, kao sto su npr. slj ive, dok ce cvrsce jabuke i kruske uglavnom ostati postedene, Prskanje nece pomo ci, a jedini je lijek unistavanje osinjaka nekim od odgovarajucih sredstava, naravno, uz dozu opreza .r

A' .

Uholaze napadaju sve vrste vocaka stablasiea, osobito one s mekim plodovima. Jabuke stradaju krajem Ijeta, kad se na plodovima pojavljuju rupe, a meso je izgrizeno. Tlo oko vocaka valja dobro obraditi, a ako ga napadnu uholaze, dobro ga je i poprskati odgovarajucim sredstvom.

RUZICARIOvi su kukei (smedi iii plavi, dugacki oko 0,8 em) krivi za nagrizanje mladih plodova jabuka u svibnju i lipnju. Nagrizeni plodovi su neupotrebljivi, sto govori 0 opasnosti od ovih stetnika. Za jaka napadaja, ruzicare treba suzbijati prskanjem.

KRUSKINA SISKARICANapadnuti plodovi postaju tamniji i deformirani i uglavnom otpadaju sa stabla. Na prerezu se uocava velika sredisnja supljina i brojne sitne licinke. Napadnute plodove valja skupiti i spaliti, a zemlju oko stabala redovito obradivati. Sljedece godine provedite prskanje .

SLJIVINA OSICAPouzdan znak da je rijec 0 napadu ovog stetnika jest rupa na plodu okruzena Ijepljivom tvari. U plodu nalaze se 1,5 em dugacke bj elkaste licinke sljivine osiee. Napadnuti plodovi otpadaju prije nego sto dozore. Tlo oko vocaka mora biti obradeno, a prskanje se provodi 7-1 0 dana nakon otpadanja latiea,

KRUSKINE KAMENE MRLJEOvo je opasna virusna bolest, jer se oboljela stabla ne mogu lijeciti pa ih treba iskrciti i unistiti. Zarazeni su plo dovi sitni i deformirani, povrsine pune tvrdih, neravnih dijelova. Meso je drvenasto i nejestivo. Bolest se najcesce javlja na starijim stablima, no moze se prenijeti i na susjedna stabla.

( 'r'

/'

'-,-

,

TRUUENJE ZA SKLADISTENJANajcesci uzrok tnuljenja jabl!,ka pri skladi stenju jesu gorke mrlje. Ze lite Ii skladi stiti vece kolicine plod ova, poduzmite preventivne mjere. Stabla prskajte u kolovozu i ponovno tjedan do dva prije berbe, Zarazene plod ove od stranite, a rezidbu stabala ne provodite prije veljace. Pregledavajte uskladistene plodove, kako biste zarazene odmah odstranil i.

SAVIJAC POKOZICE PLODAGusjeniee savijaca pokoziee ploda svijaju Ii stove i lijepe ih za plodove pa se hrane ispod takva pokrova. Mogu pojesti vel ike povrsine pokoziee i mesa ispod nje, Ove se gusjeniee suzbijaju redovitim prskanjem .

,

..

'.

. '.

. ."

. "

KRASTAVOST PLODOVA

MONILIJA

HRDANJE PLODOVA

Ova ozbiljna bolest napada jabuke i kruske. Smeckaste se kraste pojavljuju vee i na mladim plodovima i rastu zajedno s njima, pretvarajuci se u velike plutaste povrsine. Povrsina plodova moze biti i raspucana, no meso je nedirnuto. Napadaji su najjaci po toplom i vlaznom vremenu. Suzbija se redovitim prskanjem u fazama zelene kitice, ruzicastog iii bijelog pupa, otpadanja latica i dva tjedna nakon otpadanja latica. Zarazene listove spalite u jesen, a krastave izboje zimi odrezite.

Ova bolest napada sve vocke stablasice, no najjace dunje i jabuke. Zarazeni plodovi posmede, a na povrsini se javljaju i koncentricni krugovi zelatinaste plijesni. Smezurani plodovi, tzv. mumije, mogu ostati na stablima cijele zime. Ova se gljivicna bolest ne moze suzbijati prskanjem, pa je vrlo vazno da se zarazeni plodovi odmah uklone, kako ne bi lezali na zemlji. Pregledavajte i plodove u skladistu.

OTPADANJE PlODOVA GORKE MRLJE

Na povrsini plodova jabuka i krusaka nastaju vece iii manje povrsine s grubom, smeckastom prevlakom. U nekih je so rata jabuka to prirodna pojava, no u sorata s glatkom pokozicom to je poremecaj koji unakazuje plodove i smanjuje im vrijednost, premda ne utjece na kvalitetu mesa. Uzrok najcesce valja traziti u losem, hladnom vremenu kad je vocka u tazi otpadanja latica. Hrdanje mogu izazvati i slaba ishranjenost vocke, propuh iii manjak organske tvari u tlu.,

,I!

VOCNE PIPE

..

t

Na povrsini plodova javljaju se male, smede, udubljene mrlje. Najcesce ispod tih sm edih podrucja dolazi i do promjene kvalitete mesa, koje postaje gorko i nejestivo. Gorke se mrlje cesto razvijaju tek pri skladistenju. Razlog je prilicno nejasan, no zna se da je povezan s manjkom kalcija u tlu i s duljim razdobljem suse. Pomoci ce malciranje i natapanje tijekom Ijeta, no kao male ne smije se upotrijebiti nezreli stajski gnoj. Napadnuta stabla ne treba radikalno orezivati. Ako problem ne bude ublazen, tada stabla folijarno prignojavajte kalcijevim nitratom svakih cetrnaest dana od sredine lipnja.

Otpadanje plodova moze biti posljedica napadaja raznih stetnika. Potrazite gusjenice iii licinke u otpalim jabukama, kruskama iii sljivama . No i zdravi plodovi mogu otpadati, sto moze biti znak da valja prorjedivati. Prvo otpadanje nastupa kad su plodovi jabuka velicine graska, a razlog lezi u losoj oplodnji zbog hladnog i vlaznog proljeca. Nakon toga slijedi najvece otpad anje tijekom lipnja. Nekoliko je razloga za preobilno otpadanje, nakon cega os aje te pokoji veci plod. Za mlada stabla 0 je no alna pojava, a isto tako i za ne e sorte, npr. Cox's Orange Pippin. Druge so e prejako otpadanje duguju ostecenjima od raza, slaboj ishranjenosti, dugotrajnoj susi, ali I preobilnom rodu.

Vee se i na mladim plodovima uocavaju sitne crvenkaste tockice, posljedica napadaja ovih zivahnih kukaca , Kako plodovi rastu, tako se povecavaju i plutaste povrsine, a plodovi cesto mogu biti i jako unakazeni. Bez obzira na prom ijenjen izgled, meso ostaje nedirnuto. Dobro je preventivno djelovati prskanjem u tazi zelene kitice iii prskati u tazi otpadanja latica,

v

JABUCNI SAVIJACRuzicaste licinke ubusuju se u malene plodove, a kasnije se hrane u sredisnjoj supljini. Jabucni savijac napada i kruske i sljive. Licinke se mogu naci u plodu u srpnju i kolovozu. Znak za prepoznavanje ovog stetnika jest i hrdasta prasina unutar ploda. Suzbija se prskanjem sredinom lipnja, a zatim i tri tjedna kasnije.

JABUCNA OSICANa povrsini ploda uocava se oziIjak u obliku srpa, a bjelkaste 58 licinke ubusuju sve do sredis ja supljine, u kojoj se hrane. aDa nuti plodovi uglavnom 0 3::JilJU sredi nom lipnja iii, naj asr .= _ srpnju , a licinke odlaze u :=,,- _ Suzbijaju se prskanjs "T.::padanja I '= valja 5 uo sca-::

'; .

"

,

58

3. POGLAVLJE

KUPNJAPravila za kupnju vocaka stablasica iznesena su na str. 6. Neka od njih vrijede i za ovo voce - ne cjenkajte se i kupujte samo od proizvodaca koji su na dobru glasu. Narucite prije no sto se najtrazenije sorte rasprodaju i radije se odlucite za kontejnerske sadnice nego za one golog korijena, pogotovo ako ste propustili proljetnu i jesensku sadnju. Oprezna kupnja jos je vaznija nego u vocaka stablasica. Sadnice koje ste dobili od prijatelja nisu dobar izbor jer se ne mozete uvjeriti u njihovu kvalitetu . Kupujte iskljucivo one sadnice koje prati i odgovarajuca potvrda 0 zdravstvenom stanju.SADNICE S POTVRDOM

OVdje je nekoliko skupina biljaka koje su obicno manjeg rasta i donose plodove meke pokozice i socna mesa. No tu je, primjerice, i vi nova loza, koja moze biti visoka, a i lubenica, koja ima tvrdu koru. Uzgoj takvoga voca sve je zanimljiviji, zbog cijena u trgovinama, ali i mogucnosti cuvanja u kucnim zamrzivacima. Za razliku od povrca, ovo voce daje plodove vise godina nakon sadnje. Isto tako, buduci da je rijec 0 biljkama manje velicine, ni nedostatak prostora nije zapreka, kao sto je s vockama stablasicama. Tamo gdje je moguce, posadite ogrozd iii malinu, a ako raspolazete posve malim prostorom, mozete uzgajati jagode u okomitoj cijevi iii u balkonskim sanducicima. Sve su ovakve vocke samooplodne, rezu se jednostavnije od vocaka stablasica, ali i brze do laze u rod - za neke sorte jagoda, kao i za lubenice, berba nastupa u istoj godini kad i sadnja. Odlucite Ii se za uzgoj, imajte ovo na umu: Voce zahtijeva skrb i njegu Od biljaka ne mozete ocekivati dug zivot i dobru berbu ako ih zanemarujete tijekom vegetacije. To ne znaci da je njega teska iii slozena, nego da to voce ipak zahtijeva dohranu, orezivanje i prskanje. Neke su vrste posebno osjetljive na brojne bolesti i stetnike za koje je vazno da se primijete na samom pocetku napadaja, kako bi se poduzele pravodobne zastitne mjere. Ipak, sve su -probleme zasjenila dva . v, ... . naJvaznlJa: ptlce I Vlrusl. Za razlicite vrste ne vrijede ista pravila Malo se pravila moze primijeniti na sve vrste. To se odnosi na obogacivanje zemlje zrelim stajskim gnojem prije sadnje i nedohranu svake biljke nakon sadnje, redovito plijevljenje karova i povremeno zalijevanje , pogotovo u doba bubrenja plodova. No razlike u njezi i odrzavanju razlicitih tipova ovog voca brojnije su i izraza jnije nego njihove slicnosti. Proucite na putke 0 sa dnji i orezivanju svake vrste zasebno, jer se cak ni crni i crven i ribiz ne njeguju na isti nacin. Za kljuca k je jasan: ovo voce moze uzgajati svatko! Naj ces ce se od lucujemo za jag ode i maline - najpopu larn ij e sorte , kao sto su Cambridge Favourite iii Glen Cla va, nac i cete posvud a. Ipak, iskusajte i novitete, jer se nud e brojne kvalitetn e nove sorte. Nakon nekoliko godi na uzgoja, biljke valja zamijeniti novima, jer jag ode daju zado vo lj avajuci urod 3-4 godine, a maline 10-12 godina. Mozete razmnoziti i vlastite biljke, no prije toga uvjerite se da nisu zarazene virusima, sto nije jednostavno, jer zarazene biljke ne moraju uvijek pokazivati i ocite simptome zaraze.

Postoje potvrde za jag ode, maline, erne ribize i za neke sorte ogrozda, ervenog ribiza i hibridnog jagodicastog voca. Potvrda uz sadniee svjedoci 0 njihovoj zdravstvenoj ispravnosti i 0 tome da je sorta tocno odredena, jer su testirane pri posebnoj sluzbi u ministarstvu poljoprivrede. Nezdrave se sadniee, naravno, odbaeuju.

Naljepnica s podaci ma a sarti i certifikatu

Stabljike moraju biti cvrste i zdrave. Zagrebite povrsinu, kako biste ustanovili postoji Ii zeleni sloj ispod kore .

Dobra razvijen korijen koj.i se jednakomjerno . . . Slrl U sVlm smJerovl' ma oNe smiju se vidje ti mali bijeli korjencici .~.

TLO

I POLOZAJ

Premda se idealnim smatra potpuno suncan polozaj, gotovo ce sve vrste ovoga voca uspijevati i u djelomicnoj sjeni. Odgovarat ce vecina polozaja i tip ova tala, no neka ce ipak dati porazne uzgojne rezultate. To se odnosi na mjesta izlozena jakim vjetrovima, na mrazista te na tla koja su sve vise pjeskovita iii slabo drenirana. Izbjegavajte sadnju ispod vocaka stablasica zbog moguce potrebe za njihovim prskanjem u doba kad pocinje berba mekog voca, ali i zbog sjene koju stvaraju velika stabla. Ondje gdje je prostor ogranicen iskoristite zidove iii ograde kao potporu grmovima koje cete uzgajati u obliku fana iii kordonaca. Jagode mozete uzgajati i u posudama.

SAONJASlijedite osnovna pravila 0 sadnji vocaka stablasiea na str. 7 i 8. Uvjerite se da je tlo dobro pripremljeno, tj . obogaceno organskom tvari i ocisceno od korijenja visegodisnjih korova . Pazite na posebne uvjete koje traze neke vrste mekog voca - katkada je pozeljno kiselo tlo, a katkad tlo slabije kiselosti. Nikada ne zamjenjujte stare, istrosene biljke novim biljkama iste vrste. Pri mjeriee, deset godina stare maline ne zamjenjujte novim sadnieama maline, bez obzira na razlicitost sorte . Pronadite mjesto na kojem jos nije sadeno takvo voce iii, ako takva mjesta nema, barem promijenite vrstu .v

s.

j

STETE 00 PTICAPtiee mogu nanijeti veliku stetu . Zimi i u proljece napadaju pupove, a oni evjetovi koji prezive daju plodove koji ce opet biti napadnuti u doba zrenja. Neki Ijudi, raeunajuci s tim, uvijek posade po nekoliko grmova vise - za ptiee, no bez obzira na takve dosjetke, bit ce godina kad, zbog ptiea, necete uopce imati plodova ako ne poduzmete radikalne korake. Najvise stradaju jagode i maline. Prskanje kemijskim sredsvima ne daje opipljivije rezultate, a strasila za ptiee obieno su kratka vijeka. Jedino zadovoljavajuce rjesenje jest podizanje mreza. Za jagode i ostalo nisko voce odgovarat ce privremeni kavez, no za biljke viseg rasta bit ce pogodniji kavezi u koje moze uci i eovjek.

VIRUSIVirusi mogu ugwziti zivot i rodnost svih grmova i polugrmova . Kukei poput lisnih usiju prenose viruse s jedne biljke na drugu, tesko lijeeiti. Simptomi ovise 0 virusu i 0 a napadnutu je vocnoj vrsti -listovi se mogu susiti iii kovreati, a rast postati nepravilan iii patuljast. Kadsto zaraza virusima ima i koban ishod. Uglavnom se protiv zaraze nista ne moze poduzeti, osim da se napadnuta biljka izdvoji i spali. Doskoeite problemu uzimajuci iskljucivo sadni materijal s potvrdom i provodeci redovita prskanja za suzbijanje lisnih usiju. Na takav cete naein vocne grmove odrzati u dobru stanju barem desetak godina.

PRIVREMENI KAVEZCvjetni lonac Drveni kolac

HRANIOBA I MALCIRANJE

+ 0,5 m

..

Plasticna .... mreza malih ,. aClca Cigle kaje drZe mrezu i sprecavaju ulaz pticama Tij ekam zime skidajte sn ii eg, kaka se kavez ne bi astetia.

Mrezu pricvrstite zicama u obliku slova U. Na astale tri strane stavite cigle.

KAVEZ U KOJI SE

MaZE uti1,82 m

Proljetno dodavanje gnojiva ima dvije funkeije : osigurava dobar urod kasnije u sezoni, ali utjeee i na formiranje novih izboja koji ce dati rod tek sljedece godine. Gnojivo rasipajte oko stabljika, u krugu promjera oko 0,5 m. Upotrijebite granulirano ii i tekuce mineralno gnojivo, a dozu odredite prema uputi na ambalazi. Vecina vrsta dobro reagira na folijarnu hranidbu, pogotovo u fazi bubrenja plodova iii nakon napadaja stetnika. Zucenje listo va u luznatom tlu simptom je manjka zeljeza iii magnezija. U tom slueaju primijenite odgovaraj uce folijarno gnojivo. Svrh a je maleiranja suzbijanj e koro va i euvanje vlage u tlu . Mozete iskoristiti ern u pol ieti lensku fo liju - evrsta je i potpuna un istava korove. Organski male nema te osobine, ali sadrZi hranj iva i utjeee na pabolj sanje strukture tla. Ako oko stab ljika postavite sloj treseta, komposta iii stajskog gnoja, debeo aka 5 em, trajat ce godinu dana. Male nemojte nanosi ti uz sa me stabljike i ne postavljajte ga prije proljetnog prskanja i dohranjivanja.

Neka mreza dadiruje tla, kaka ne bi usle ptice.,.~

Plasticna mreza malih acica

Cvrsti patparnji

,

..

""'

'0 '

"-' ,l

, - .."';" ... . ~

' ; : __ ""l,.. '.. -

JAGJagode ne trebaju mnogo prostora - mogu se uzgajati i u povrtnjaku iii u balkonskim sanducieima. Ne zahtijevaju ni puno strpljenja, jer se vee u lipnju iii srpnju mogu brati plodovi s biljaka posadenih u kolovozu prethodne godine. I, na kraju, jagode su socni i privlacni plodovi - svaka biljka daje od 0,2 do 1 kg u sezoni. Glavni je problem u tome sto je sezona jagoda prekratka. Uzgajate Ii samo jednu od popularnih sorata, berba ee trajati samo dva iii tri tjedna, a onda je sve gotovo. No, imate Ii dosta mjesta, pomno odabe rite sorte pa ee se razdoblje berbe protegnuti na mjesec dana iii cak i dulje - od svibnja pa do prvih mrazova. Prekrivanjem nasada posebnim pokrivacima pomaknut eete pocetak berbe za tri tjedna ranije unaprijed, a uzgojem jagoda u grijanim staklenicima mozete zrele plodove brati i oko Boziea. Najpopularnije su one sorte koje rode Ijeti pa se takve najcesee i nude u katalozima. Takve sorte daju samo jedan rod; najranije i rane sorte beremo izmedu kraja svibnja i kraja lipnja, srednje rane izmedu lipnja i srpnja, a one kasne izmedu sredine i kraja srpnja. Prvi se korak odnosi na kupnju jakih, zdravih sadnica koje se moraju posaditi do sredine rujna, kako bi do zime razvile snazan korijen. Remontirajuee sorte produzuju sezonu jagoda. Daju nekoliko rodova u sezoni, no najobilnije rode izmedu kolovoza i listopada. Nikada ne daju mnogo plodova odjednom, ali su svi izvansezonski plodovi uvijek dobrodosli. U posljednje se vrijeme javljaju i nove sorte jago da - tzv. neutralne glede duljine dana. Plodonosenje nije uvjetoyanG duljinom dana, a osnovna se prednost sastoji u berbi koja nastupa vee 12 tjedana nakon sadenja. U praksi, ove se sorte ponasaju kao i sve remontirajuee jag ode, a ni okus im nije drugaciji. Na kraju, postoje i sumske jagode sitnih plodova, berba kojih traje duze. No zbog male kolicine plodova po biljci nasad mora biti prilicno velik da bi berba i obuhvatom zadovolj avala. Svima koji pozel e posaditi neku od neobicnijih sorata katalozi nude i jagode s ruzicastim cvjetovima, ali i one ciji su plodovi ruzicaste iii zute boje. Ipak eemo vas uputiti da se drzite starih, iskusanih sorata, kao i onih novijih, kvalitetnih i preporucenih.

JAGODE KOJE RODE LJETI

,

REMONTIRAJUCE SORTE JAGODA

Do sada najpopularnija skupina jagoda. Daju najveee plodove. najbolje su kvalitete . Beru se izmedu svibnja i srpnja . Premda daju samo jedan rod u sezoni, neke od novijih sorata daju i po dva roda. Rodnost traje 3-4 godine.v

Plodovi su ma nj i i manje slatki od Ijetnih sorti, no biljke su otpornije. Beru se prvi put u li pnj u, a zatim i potkraj Ijeta, odnosno s pocetka jeseni. Da bi se potaknula jesenska rodnost, odstranjuju se prvi cvjetovi. Rodnost traje 2 godine.

SUMSKE JAGODE (DIVLJE)

SORTE NEUTRALNE GLEDE DULJINE DANA

Plodovi su im vrlo mali, ali aromaticni i slatki, premda ne i socni. Uzgajajte ih u posudama iii kao biljke za rubove . Sjeme posijte u jesen, a mlade biljke na stalno mjesto presadite u proljeee. Berba traje od sredine Ijeta do kasne jeseni. Mogu se nabaviti sorte s crvenim, iutim iii bijelim plodovima. Rodnost traje 1 godinu.

Dostupno je samo nekoliko sorata. Uzgajate Ii ih na otvorenom, ponasat ee se kao remontirajuee sorte, ali ee u stakleniku dati prve plodove vee 12 mjeseci nakon sadenja. Uklanjajte, prve cvjetove kako biste pospjesili jesensko plodonosenje. Rodnost traje 2 godine .

OSORTAMATIP: sumska VELICINA PlODA: malen BOJA POKOZICE: Jarkocrvena VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do kasne jeseni TIP: remontirajuca VELICINA PLODA: srednje velik BOJA POKOZICE: srednle crvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

ALEXANDRIA

Od svih sumskih Jagoda ova sorta daje najvece plodove - dugacki su oko 1,5 em . Plodovi su izrazite boje i socniji od drugih sumskih jagoda, ali berba je skromnija nego u popularnije sorte Baron Solemacher. Grmolike biljciee ne stvaraju vrijeze. Plodovi su izvrsna okusa.

AROMELSvi se proizvodaci slazu da je okus plod ova ove sorte zaista izvanredan. Premda je popularna, sorta ima i nekih slabih strana; urodi su tek umjereni, listovi osjetljivi na pepelnieu, a prilicno meki konicni plodovi cesto znaju biti iskrivljeni. Biljke dobro zalijevajte za susna vremena.

TIP: sumska VELICINA PlODA: vrlo malen BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do kasne jeseniTIP: Ijetna

BARON SOLEMACHEROva, najpopularnija sorta sumskih Jagoda vise voli djelomicnu sjenu od jaka sunea. Biljke radaju mnogo vrlo sitnih plodova, a razdoblje berbe traje dosta dugo. Ptiee ne prave velike stete na ovoj sorti. Grmici su uspravni i ne stvaraju vrijeze. Plodovi su dobra okusa.

BOGOTA

VELICINA PlODA: srednje velik BOJA POKOZICE: zagasltocrvena VRIJEME BERBE: sredina Jipnja kraj srpnja TIP: Ijetna VELICINA PlODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: Ijetna VEliCINA PlODA: srednj i BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: os sredine lipnja do kraja srpnja TIP: Ijetna

Samo su dva razloga zbog kojih biste se trebali odluciti na uzgoj ove sorte: berba je obi Ina i nastupa kad su vee sve Ijetne jag ode pobrane, a plodovi se dobro cuvaju u zamrzivacu. Ipak, okus im je tek prosjecan, a biljke su osjetljive i na pepelnieu i na bolesti iz tla.

BOUNTYOva je kanadska sorta bolja od svojeg konkurenta, sorte Cambridge Favourite, u nekoliko osobina - plodovi su boljeg okusa, a berba obilnija. IPvak, plodovi su manji, a u nekim tlima biljke izdrze samo dvije godine. Cvrsti plodovi ervena mesa vrlo se lako beru.

CAMBRIDGE FAVOURITEVee niz godina ova je sorta najbolji odabir zbog dobre rodnostll visoke pou zdanosti. Izaberu Ii se sadniee nezarazene viru sima, bilj e ce dugo trajati i bit ce otporne na bolesti. Ipa , razm lsi' e prij e nego sto se odlucite za ovu sortu; njezino bjel asto mes nema osobito izrazen okus, a i sadniee bez virusa nisu uvij ek d s pne.

CAMBRIDGE VI GOURVELICINA PlODA: velik BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja TIP: Ijetna

Ovo je stara srednje rana sorta koja jos uvijek ima svoje poklonike. Plodovi su izduljeni, cvrsta mesa i puna okusa. Otporne, uspravne sadniee daju dobar rod, no prob lem je sto se brzo izrode pa se moraju zamjenjivati svake dvije godine . Opasnost su i bolesti.

DOMANILVELICINA PlODA: velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka Jipnja do kraja srpnja

Ova belgijska sorta koja dozrijeva kad i Cambridge Favourite gubi na popularnosti, usprkos zadovoljavajueem okusu, dobroj rodnosti, krupnim listovima i bujnom rastu. Uzgajacima smeta mekoea njezinih plodova i osjetljivost na viruse.

ELSANTAMnogi uzgajaci ovu nizozemsku sortu smatraju najboljom zamjenom za Cambridge Favourite. Ima sve potrebne kvalitete - visoke urode, atraktivne, sjajne plodove i dugo vrijeme skladistenja. Izvrstan je i okus, sto se ne bi moglo reci i za otpornost na bolesti .

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna VEliCINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja TIP: remontirajuca VELICINA PLODA: vellk BOJA POKOZICE: Jarkocrvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

ELVIRA Zelite Ii sortu nalik na sortu Cambridge Favourite koja ce roditi u lipnju, tada je Elvira dobar izbor, to vise sto je berba obilnija, a izduzeniplodovi veci. Okus zadovoljava, no problem maze biti pepelnica. Ovu sortu preporucuju za uzgoj pod posebnim prekrivacima ad netkanih via kana.

GENTOIzduzeni plodovi ave sorte s dugogodisnjim stazem imaju crveno meso i kiselkast okus. Berba, uglavnom, zadovoljava, no koji put moze i zatajiti. Ipak, za uzgoj na vapnenackim tlima sorta je bolja ad svih drugih jagoda.

GORELLANeki ad popisa preporucenih sorata sadrZe i Gorellu. Premda je, zbog rane zrelosti, zbijena i otporna rasta bila jedna ad vodecih europskih sorata, uzgajaci je vise ne preporucuju, jer njezini plodovi nemaju izrazit okus, urodi su niski, a biljke osjetljive na pepelnicu.

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: vehk BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja TIP: Ijetna VEUCINA PLODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja TIP: Ijetna VEICINA PLODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna

GRANDEEIspravno uzgajana, ova sorta daje iznimno velike plodove. Berba je obilna, posebice u drugoj godini uzgoja. Ocito, ova je sorta idealna za izlaganje na policama, no ipak je ne nude mnogi katalozi. Razlog vjerojatno valja traziti u slabijem okusu plodova, njihovoj cestoj rupicavosti, i u osjetljivosti na pepelnicu .

HAPILOvu su belgijsku sortu uzgajaci vrlo brzo prihvatili kao zamjenu za Cambridge Fa vourite, jer se pokazala boljom, posebno za uzgoj na laksim tlima za suseg vremena. Vrlo je dobar i okus izduzenih plodova, a i urodi su visoki. U svakom slucaju, vrijedi pokusati s uzgojem!

HARVESTERKvaliteta ove sorte izaziva nesuglasice; neki je ocjenjuju vrlo visoko, a drugi slabo, ovisno 0 dobavljacu. No sigurno je da su berbe obilne, a biljke snazne i otporne. Ova jagoda uspravna rasta stekla je vec mnogo poklonika.

HEDLEYO nova britanska sorta nije stvorena za uzgoj zbog prodaje nego se, va zbog mekih, kiselkastih plodova, upotrebljava za pripremu dzemova i marmelada. Biljke su uspravna rasta .

VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: Jarkocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: ad pocetka do kraja lipnja TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednje velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: ad pocetka do kraja lipnja TIP: remontirajuca VELICINA PLODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: hlijedocrvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

HONEOYEOva je vrlo vazna rana sorla cudna imena, ali dobrih karaJteristika. Daje visoke prinose, a sjajni su joj plodovi vrlo privlacni. Cvrsto, crvena meso ima bolji okus nego plodovi sorle Pantagruella, a bolja je i otpornost na botritis.

IDiL /di/ je nova belgijska, visokoprinosna sorla. Plodovi mogu biti okrugli iii izduljeni, no okus im je prosjecan . Uz odredenu dozu otpornosti na pepelnicu i venuee, katalozi navode i lako otkidanje plodova, kao jos jednu prednost ave sOrle, za koju mozemo reei da zadovoljava, no nije nista posebno((.

OSTARAPrije pojave sorle Rapel/a ova je sorla bila najpopularnija remontira juea jagoda u Europi . Pouzdana je i daje relativno visoke prinose. Narancasto je meso meko i prosjecna okusa. Rast je bujan, no biljke stvaraju vrijeze i osjetljive su na pepelnicu i venuee.

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: ad sredine srpnja do sredine kolovoza TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednje ve lik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: ad kraja svihnja do sredine lipnja TIP: remontirajuca VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

PANDORAPandora je sorla koja pobuduje zanimanje jer berba njezinih plod ova pad a u vrijeme kad druge jagode ne dozrijevaju . Prinosi su visoki, a biljke bujne. Dobra je i otpornost na bolesti, a najveea je mana ave sorle potreba za oprasivaeem, kao u sorle Cambridge Favourite.

PANTAGRUELLA

Izaberite ovu sorlu aka zelite imati jagode prije susjeda - ni jedna sorla ne rodi prije Pantagruel/e . Pokrijete Ii nasad posebnim prekrivaeem, uzivat eete u plodovima vee na poeetku svibnja. No okus je ave sorle prosjeean, kao i osjetljivost na bolesti i mraz, a eesto se i izrodi nakon prve godine uzgoja .

RABUNDA

Kata lozi jos uvijek nude ovu rem ontirajueu jagodu, bez obzira na novije sorle, kao sto su Arome/ iii Rapel/a. Sve je toj sarti prosjei;no: i prinos, i okus, i velicina plod ova, samo je otpo ost a pepelnicu niza ad prosjeka .

TIP: remontirajuca VELICINA PLODA: srednje velik BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

R APELLAOva se nova sorla bori s Arome/om za krunu najbolje re montirajuee jagode. Rodi obilnije ad drugih sorata, a plodovi imaju zadovoljavajuei okus. Dozrijeva prije drugih rem ontirajueih so rata, taka da se maze obrati prije prvih mrazova. Zbog osjetlj ivosti na pepelnicu nije idealna za uzgoj u sjevernijim krajevima

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: ad sredine lipnja do sredine srpnja

RED GAUNTLETOva se sorla uzgaja vee vise ad trideset godina . Prinosi su dobri, no okus ploda razocarava. Prilicno je dobre otpornosti na bolesti, no najbolja joj je osobina sto rodi i drugi put, nakon Ijetnih vrueina. Uza sve navedeno, ova je sorla zanimljiv, iako ne i najbolji odabir.

TIP: Ijetna

ROYAL SOVEREIGNSamo se zbog sentimentalnih razloga ova sorta jos uvijek moze naci u katalozima. Okus koji se nekada smatrao iznimnim danas su nadmasile brojne nove sorte. Prinosi su niski, a biljke eesto stradaju od raznih bolesti i stetnika.

VELICINA PLODA: srednje velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja lipnja TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: neutralna

SALADINOvisno 0 katalogu, ovu skotsku sortu kvalificiraju kao slabu, osrednju iii izvrsnu. Prinosi su vrlo visoki, no meki plodovi eesto znaju biti svinuti i iskrivljeni. Biljke su lisnate i uspravna rasta, otporne na pepelnicu i crvenog pauka.

SELVAOvo je jedna od neutralnih sorata koja ce prvi rod donijeti 12 mjeseci nakon sacJenja u bilo koje doba godine - naravno, ako je uzgajate u zasticenom prostoru. Plodovi su neobieno evrsti, ali ce vas okus razoearati. Sorta je osjetljiva na pepelnicu.

VELICINA PLODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen

TAM ELLA Tamella je dobar izbor, osobito za sjevernije krajeve. Razdoblje zrenja prilieno je dugaeko, ali je i rok trajanja(( biljke duzi nego u svih ostalih jagoda . Prinosi su visoki, no okus narancasta mesa tek je prosjeean.

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: os sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna

TANTAllON Tantallon je dobra zamjena za Cambridge Favourite. Daje vise prinosei otporniji je na bolesti . Okus je plodova prilieno dobar, no jos uvijek ne i najbolji. Stvara vrijeze, ali ne previse. Uzgajaci upozoravaju da se biljke moraju dosta zalijevati.

VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna

Zelite Ii se uvjeriti da plodovi novih sorata prijaju jednako kao i plodovi prijasnjih, tada izaberite Teniru. Biljke su bujne, a otpornost na bolesti veca od prosjeka, no prinosi su umjereni. Uspravan rast euva plodove da se ne zaprljaju od zemlje.

TENIRA

VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: Ijetna

TOTEMOva sorta daje nize prinose ako je usporedite s Cambridge Favourite, au usporedbi sa sortama E/santa, Hapi! iii Bounty plodovi imaju slabiji okus. Uzgaja se zbog toga sto i nakon odmrzavanja plodovi zadrzavaju nepromijenjeni oblik.

VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od sredine lipnja do sredine srpnja TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednje velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja

TROUBADOROva sorta produzuje sezonu jagoda - berba pocinje dva tjedna nakon one u sorte Cambridge Favourite. Prinosi su visoki, a dobra je i otpornost na bolesti, no okus plodova tek je prosjecan, a biljke traze i redovito zalijevanje. Sjajni su plodovi vrlo privlacni. Kasno je cvjetanje prednost, ako se sorta uzgaja u sjevernijim krajevima.

SADNJAJagode se sa de na zastieena, suncana mjesta, premda malo sjene tijekom dana ne moze stetiti. Mjesto predvideno za gredicu s jagodama ne smije biti u mrazistu, a idealno je ako se posljednjih neko liko godina na njemu nisu sadili krumpir, rajcica, krizanteme iii druge jagode. Dobra drenaza i propusno tlo preduvjeti su za uspjesan uzgoj jagoda. Tlo treba biti blago kiselo, s dovoljno organske tvari. Zemlju prekopajte bar mjesec dana prije sadnje, a u tom stadiju valja ukloniti i korove. Kad form irate gredice, dodajte i po kantu komposta iii zrelog stajnjaka po cetvornom metru zemlje . Isto tako treba dodati i dozu kompleksnog mineralnog gnojiva neposredno prij e sadnje.WETNESORTESadnice golog korijena najbolje je posaditi izmedu srpnja i rujna, no prihvatljiv je i termin ozujak-travanj. U tom slucaju treba ukloniti sve cvjetove koji se jave tijekom prve sezone. Iznimka: Kontejnerske sadnice mozete saditi u svako doba godine kad dopustaju vremenske prilike. Razmak medu biljkama: 0,5 m Razmak medu redovima: 0,75 m

Sad nice golog korijena

Kontejnerske sadnice

Jednakomjerno rasporedite korijenje.

Uvjerite se da je korijenov vrat u razini s okolnim tlom .

Dobro natopite vodom, posebno aka je biljka u tresetnom kontejneru.

Uvjerit~ se da Ie povrslna zemlje u posudi sarno malo ispod razine okolne zemlje.

..., . Dosipajte'i

, CD

,

'

, .., . '"~

. bko dobro

Napunite sadnom mjesavinom (str. 7).

REMONTIRAJUCE I NEUTRALNE SORTESadite ih u terminu srpanj-kolovoz iii ozujak-travanj. Uklonite prve cvjetove koji se javljaju u sezoni. Iznimka: Kontejnerske sadnice mozete saditi u svako doba godine, kad dopustaju vremenske prilike. Razmak medu biljkama : 0,5 m Razmak medu redovi ma: 0,75 m

Lopaticom oblikujte brezuljcic na dnu sadne jame.

1

Iskopajte dovoljno veliku i duboku rupu tako da na dna stane sloj sadne mjesavine debeo oko 5 em.

Sadnja na polietilenskoj foliji Vrijedi pokusati, jer je berba ranija, a plodovi zastieeni od zemlje i puzevaJagode posadite kroz rupe na foliji.

.

-"'

-.... '"i? -..-. ~, .

-"

~

SUMSKE JAGODESjeme posijte u jesen. Neka mlade biljke prezime u negrijanom stakleniku. Posadite ih na stalno mjesto u travnju iii svibnju. Sadnice mozete kupiti i u rasadniku. Razmak medu biljkama: 0,3 m Razmak medu redovima : 0,6 m

Cma polie ilenska folija

Krajeve zatrpajte zem lj om.

NJEGAv

Zelite Ii berbu u svibnju, posadite neku od ran ih so rata, kao sto su npr. Pantagruella, Honeoye iii Cambridge Vigour, pa ih pokrijte posebnim prekrivacem vee na kraju zime . Kad se pojave cvjetovi, pokrivac skidajte tijekom dana, kako biste omogueili ulazak kukcima oprasivacima. Kad su cvjetovi otvoreni, biljke noeu prekrijte novinama ako se ocekuje mraz, no novine uklonite tijekom dana. Novoposadene jag ode treba redovito zalijevati, a to vrijedi i za starije biljke u doba suse. No plodovi se ne smiju mociti, pa je uputno zalijevanje obaviti ujutro, kako bi se bi do veceri stigle osusiti . Jagode su niske biljke pa urad moze biti ozbiljno ugrozen dopustite Ii korovima da se razrastu. Zbog toga nasade jagoda

morate redovito pl ijeviti. Nemojte okopavati preduboko iii preblizu korijenova vrata . Malciranje se obicno obavlja u svibnju . Detalje eete naei na sljedeeoj stranici. Prije malciranja tlo treba biti vlazno i cisto od korava. Nuzno je pravesti i zastitu od ptica (str. 59). Veeina so rata stvara vrijeze uz pomoe kojih se biljke razmnozavaju. Vrijeze se mogu ukloniti, tako da svaka biljka ostane zasebna iii ih se moze pu stiti da se zakorijene izmedu maticnih biljaka pa ee nastati neprekinut niz. U tom eete slucaju teze malcirati i plijeviti, a plodovi ee, u prosjeku, biti manji nego u biljaka kojima se odstranjuju vrijeze . Ipak, ukupan je prinos mnogo visi . Jagode po potrebi prskajte, kako biste suzbili eventu alne bolesti i stetnike. Prskajte u jesen, kad biljke izgube lisee.

~

REZIDBABiljke se ne orezuju ni nakon sadenja ni u vrijeme rasta. Vrijeme za rezidbu nastupa kad se uberu posIjednji plodovi. U Ijetnih so rata valja odrezati sve listove desetak eentimetara iznad korijenova vrata. U isto vrijeme odstranjuju se i nepozeljne vrijeze, zajedno s maleem i korovima, pa se odlazu na hrpu komposta iii spaljuju . U remontirajucih iii neutralnih sorata ne primjenjuje se tako drastiena rezidba nego se samo odstranjuju stariji listovi.~

HRANJENJE I MALCIRANJEU ozujku iii travnju biljke dohranite kompleksnim mineralnim gnojivom, no pazite da granule ne dodu u dodir s listovima. Nakon zametanja plodova biljkama treba dodati i mineralnog gnojiva s povecanim saduajem kalija. Maleiranje je nuzno kako zreli plodovi ne bi dosli u dodir sa zemljom. Tradieionalno se u tu svrhu rabi slama koja se prostire unutar redova i pod same biljke. Mogu se upotrijebiti i komadi erne polietilenske folije iii neki sliean materijal. Male se postavlja kad plodovi poeinju bubriti, no ne zaboravite prije toga ispod biljaka posipati otrov za puzeve.

BERBA I SKLADISTENJEKad jednom dosegnu maksimalnu velieinu, plodovi poeinju ubrzano dozrijevati, sto znaei da gredieu s jagodama morate nadzirati svaki dan kako biste ubrali sve potpuno ervene plodove . Plodovi se beru ujutro i kad su posve suhi. Nije dobro kad se plodovi silom trgaju sa stabljike; stabljiku valja njezno prekinuti pritiskom palea i kaziprsta . Sve ostecene iii bolesne plodove treba odmah unistiti. Jagode treba pojesti sto je prije moguce, jer se na hladnom mogu euvati samo nekoliko dana, a nisu pogodne za zamrzavanje. Zelite Ii ih ipak zamrznuti, tada odaberite male, poluzrele plodove iii plodove sorte Totem , koj i se bolje zamrzavaju. Vocnu kasu zamrznut cete bolje nego eij ele plodove.v

UZGOJ U STAKLENIKUJagode posadene u lonee i duane u negrijanu stakleniku bit ce spremne za berbu potkraj travnja iii na pocetku svibnja, a kao najbolje pokazat ce se sorte Elvira i Cambridge Favourite. Jake, zdrave biljke tijekom rujna posadite u evjetne lonee promjera oko 15 em. Drzite ih vani i redovito zalijevajte. Na poeetku sijeenja lonee prenesite u hladan staklenik, rueno oprasite biljke kad se pojave evjetovi, a tada ih poenite svaki tjedan prihranjivati tekucim mineralnim gnojivom. Staklenik zraeite za topla i suneana vremena. Kad se plodovi poenu ervenjeti, prestanite ih dohranjivati.

UZGOJ NOVIH BIUAKANove se jagode mogu jednostavn o uzgojiti vrijezama, no prije toga uvjerite se da su matiene biljke zdrave i da im listovi nisu ni zuti ni kovreavi. U svibnju iii lipnju uzmite 4-5 najjaeih vrijeza sa svake biljke pa provedite postupak koji smo ovdje opisali :uz povrsinu zemlje u loneu, sluzeci se ukosnieom.

Vrij ezu pricvrstite

@Odrezite vrijezu na strani, suprotno od maticne bi ljke.

IKompost neka bude vlaza n.

G) Nakon 46 tjedana bilj ciea ce se ukorije niti . Odvojite je od vrijeze i uklonite - ukosnieu.. .. :=:::::;; -',

Nakon otprilike7 dana biljcieumozete izvaditi iz lonea i posaditi , prema upulama na sIr, 65.

G)Zakopajte evjetni lonac (pro mjera 10 em) pun komposta.

Neke remontirajuce i neutralne sorte ne stvaraju vrijeze . mozete razmnozavati dijeljenjem iskopajte poeetkom rujna pa je ostrim nozem podijelite na nekoliko dijelova. Svaki dio posadite zasebno, no pazite da korijenov vrat svakog dijela bude u ravnini s okolnim tlom .

UZGOJ JAGODA U POSUDAMASvi oni koji posjeduj u samo male vrtove iii mozda tek balkone trebali bi razmisliti 0 sadnji jagoda, jer ove malene mogu dobro uspijevati posadene i u balkonske sandueice, baeviee, eijevi iii druge prikladne posude. Jagode se najeesce sade u posude od terakote koje sa strane imaju izboeene otvore. Vrlo ce se dobro uklopiti u vrtove seoskih kuca iii kuca za odmor, no nece tako dobro pristajati na terasu kakve moderne zgrade. U takav ce se okolis mnogo bolje uklopiti eijev od poliranog drva iii plastike . E ntuzijasti mogu sami naciniti baevu za jagode tako da uokrug drvene bacve izrezu nprozore promjera oko 5-6 eentimetara, medusobno udaljene tride setak eentimetara. Osim dekorativnog ueinka i stednje prostora, imat cete i konkretne koristi od ovakva naeina uzgoja. Voce nece napadati puzevi, a berba je puna laksa. nNasade ne treba malcirati niti plijeviti. Zastitu od ptiea omogucit ce mreza prebaeena preko posude. Redovito zalijevajte,

LINEMaline su vise biljke od jagoda, sto cini i zastitu od ptica mnogo slozenijom. Zbog svoje visine, maline zahtijevaju i snazne potpornje, a obavezna je i godisnja rezidba. Za razliku od jagoda, maline se vrlo uspjesno cuvaju u zamrzivacu, a biljka moze donositi rod cak 8-12 godina. Sorte koje rode Ijeti imaju berbu 3-6 tjedana, sto je gotovo dvostruko vise od sezone jagoda. Jos je vaznija prednost kasno cvjetanje malina, tako da im mraz gotovo nikad ne naudi. Za vrtlara iz sjevernijih krajeva maline su izvrstan izbor, jer rode i u hladnijim, vlaznim Ijetima. Dosad su najtrazenije sorte malina one koje rode Ijeti. Korijen svake biljke daje po nekoliko dugackih siba, a plodovi se razvijaju na sibama koje su nastale prethodne godine. Berba ranijih so rata pocinje u srpnju, srednje se rane sorte beru sredinom iii krajem istog mjeseca, dok se kasne sorte beru na pocetku kolovoza. Za pocetak izaberite mjesto na kojem se u jesen ne zadrzavaju oborinske vade. Aka je zemljiste lose propusnosti, tada formirajte uzdignute gredice. Maline se ne smiju uzgajati na istom tlu 7 iii vise godina, no aka to ipak zelite, morate promijeniti zemlju do dubine korijena. Trebat ce yam i jaki potpornji; koristite se ogradom, nizom stupova iii sami izgradite potporanj ad kolaca i zice. Na kraju, sad nice bez virusa kupujte ad provjerenog dobavljaca i pazite da imaju potvrdu a zdravstvenoj ispravnosti. Sorte koje rode u jesen koriste se za produljenje sezone malina do prvih mrazova. Plodovi se u tim sortama pojavljuju na vrhovima ovogodisnjih siba, sto znaci da se i orezuju drukcije ad popularnijih, Ijetnih sorata. Jesenske sorte imaju krace sibe, ali i manje prinose, a maksimum daju u krajevima 5 umjerenom klimom. Maline daju pouzdan rod i lako se uzgajaju. Ipak, jagode ranije do laze urad i daju vece prinose po povrsini tla. Za maline su ptice i virusi najvece opasnosti. Biljke se izrode otprilike nakon 8 godina - tada ih treba iskopati i spaliti, kako bi se unistili primjerci koji su " .. . zarazenl vlruslma. Zelite Ii posaditi malinu , razmislite a novijim sortama, jer me 6u njima ima i otpornih na lisne usi. Aka imate mjesta za sam o jednu sortu, pokusajte sa sortom Mailing Admiral. Me6u jesenskim so r-

-

v

lJETNE S

MALINA

JESENSKE SORTE MALINA

zuta

narancastocrvena

ruzicasta

crvena

tamnocrvena

zuta

crvena

tamnocrvena

To su najpopularnije sortemalina.Prinosi su veliki, a sorte se mogu uzgajati u svim krajevima. Plodovi nastaju za 3-6 tjedana u srpnju i kolovozu, sto ovisi 0 sorti. Ove sorte rode na sibama koje su nastale pros Ie godine. Nezaobilazan je i potporanj. Nuzna je i zastita od ptica. Plodovi se lako beru. Prosjecni prinos po jed nom metru reda iznosi 2,25 kg.

Manje su popularne od Ijetnih sorata. Urodi su nizi, a biljke ne uspijevaju u hladnijim krajevima. Plodovi nastaju za 8-9 tjedana od kraja kolovoza do prvih mrazova, ovisno 0 sorti. Ove sorte rode na krajevima siba koje su nastale iste godine. Potporanj je pozeljan, ali ne i nuzan. Zastita od ptica takoder je pozeljna, no nije uvijek i nuzna . Plodovi se beru prilicno tesko. Prosjecan prinos po metru reda iznosi oko 0,75 kg.

o SORTAMATIP: jesenska

AUTUMN BLISSOvo je nova sorta jesenskih malina koju preporucuju strucnjaci. Oaje bolje prinose od ostalih sorata, a plodovi zore vee u kolovozu. Plodovi su cvrsti, a okus im je prilicno do bar. Biljke ne trebaju potporanj . Sadno mjesto mora biti suncano i zastieeno.

VELICINA PlODA: srednje velik BOJA POKOZICE: Jarkocrvena VRIJEME BERBE: od sredine kolovoza do listopada TIP: Ijetna

DELIGHTPremda se ova sorta najcesee uzgaja, ipak nije najbolja. Plodovi su krupni, a prinosi vrlo visoki, no ima i problema. Sorta ima los okus, plodovi brzo gube cvrstoeu, a losa je i otpornost na bolesti.

VElICINA PlODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: tamnoruzicasta VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: jesenska

FALLGOLDOvo je jesenska, zuta malina . Posebna boja njezinih plodova ipak ne najavljuje ni jednu drugu posebnu odliku. Okus i slatkoea plodova su prosjecni, a isto je s velicinom ploda i visinom prinosa. Sadnice ove sorte dosta se tesko pronalaze.

VElICINA PlODA: srednjie velik BOJA POKOZICE: zuta VRIJEME BERBE: od sredine rujna do listopada TIP: Ijetna

GLEN CLOVABerba plodova ove popularne sorte u mnogim vrtovima otvara sezonu malina. Maleni su i cvrsti, sto ih cini idealnima za zamrzavanje. Sorta nije idea Ina, jer je okus plodova tek prosjecan, a biljke osjetljive na viruse, pa se preporucuje sadnja dalje ad drugih vrsta malina.

VELICINA PLODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: crvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: Ijetna

GLEN MOY Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Glen Clava. Njezine se prednosti ad nose na otpornost na lisne usi, odsutnost trnja i bolji okus. Sorta je vrlo prinosna, no sezona berbe kratko traje. Plodovi su izduzeni, a pokozica je prekrivena dlacicama .

VELICINA PlODA: srednje velik BOJA POKOZICE: blijedocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: Ijetna

GLENOvu novu sortu usporeduju sa sortom Mailing Admiral. Plodovi su cvrsti i okrugli, dobra okusa, a biljka nema trnja. Sorta pokazuje stanovitu otpornost i na viruse i na lisne usi. Prinosi su vrlo visoki, ali su i zahtjevi prema kvaliteti tla veei nego u ostalih sorata malina.

VELICINA PlODA: srednji BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od sredine srpnja do sredin e kolovoza TIP: Ijetna VELICINA PlODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: zuta VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: jesenska

GOLDEN EVERESTRijec je 0 standardnoj, Moj, Ijetnoj malini. Buduci da sadnice ave sorte vjerojatno neee imati potvrdu, uzgajajte ih dalje ad ostalih sarti. Okus plodova je slatkast, no ne i posebno izrazen, a prinosi su niski. ZanimIjivost vezana uz ovu sortu jest manja kolicina plodova koji nastaju u jesen na ovogodisnjem drvetu. Ipak, sadnice se tesko pronalaze.

HERITAGEPrem da je ova sorta prilicno popularna medu jesenskim malinama, ipak nije i najbolji izbor, jer su urodi niski, a berba pocinje kasno, cak i za jesenski tip malina. Plodovi su cvrsti, prosjecna okusa, a sibe brojne i bujna rasta, taka da biljka treba jak potporanj

VELICINA PlOOA: malen do srednji BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od sredine rujna do listopada

TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od sredine srpnja do kraja kolovoza TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednji do velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do kraja kolovoza TIP: Ijetna VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: jarkocrvena VRIJEME BERBE: od sredine srpnja do sredine kolovoza TIP: Ijetna VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: Ijetna VELICINA PLODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: ruzicasta VRIJEME BERBE: od sredine srpnja do sredine kolovoza TIP: Ijetna VEliCINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: narancastocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka do kraja srpnja TIP: jesenska VELICINA PLODA: malen do srednji BOJA POKOZICE: tam no crven a VRIJEME BERBE: od pocetka rujna do listopada TIP: jesenska VELICINA PLODA: srednji do velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka rujna do listopada

JOYPlodovi ove Ijetne sorte maline beru se bas izmedu berbe sorata Leo i Glen Clove. Sorta ima mnogo dobrih strana; prinosi su visoki, berba traje cak sest tjedana, a plodovi imaju dobar okus. Utvrdena je i otpornost na lisne usi. Jedina je mana ove sorte - bodljikavost stabljika.

LEO

Od svih Ijetnih malina sorta Leo najkasnije se bere. Plodovi imaju dobar, po malo kiselkast okus i cvrstu strukturu . Biljke su otporne na lisne usi, ali i na botritis. Mane su prilicno rijetke sibe i niski prinosi.

MALLING ADMIRALRaspolazete Ii ogranicenim prostoromJa mozete posaditi samo jednu sortu, Mailing Admiral pravi je izbor. Sibe su brojne i bujna rasta, otporne na palez, botritis, ali i na neke viruse. Plodovi su cvrsti, odlicna okusa, a prinosi relativno visoki . Biljke traze zastitu od jakih vjetrova .

MALLING JEWELOva je sorta popularna vee niz godina zbog svoje pouzdanosti i visestruke namjene. Okus plod ova zadovoljava, no prinosi nisu visoki. Biljke su zbijena rasta pa se uglavnom sade po dvije sibe zajedno. Vrlo je vazna osobina i otpornost na viruse.

MALLING ORIONOvu staru sortu u posljednje vrijeme sve vise traze. Okrugli su plodovi cvrsti i dobra okusa. Biljke su bujna rasta, a prinosi prilicno visoki, no sve se te osobine nalaze i u novijih sorata koje su, uz to, otporne i na lisne usi.

MALLING PROMISEZajedno sa sortom Glen Clava, Mailing Prom ise dijell naslov ajranije mallne u vrtu, no na zalost, plodovi su joj jedna 0 blj ava 0 usa. Prinosi su vi soki, a biljke su dosta 0 po e na Iru S e i Ie cije. Sorta se lako uzgaja, cak i na sirom asnijim

SEPTEMBERPremda ovu sortu nude brojni rasadn ici, ona nema ni jedne posebne kvalitete. Prinosi su niski, a okus pjodova tek prosjecan. Biljke su prilicno slabe, a plodovi cesto trunu . Sibe treba prorjedivati. Zakljucak - nemojte se odluciti za ovu sortu .

ZEVAOva sorta dobro uspijeva u sjevernijim krajevima, no sve vise ustupa mjesto kvalitetnijoj sarti Autumn Bliss. Zeva daje ~rupne, privlacne plodove, dobra okusa, no, na zalost, cesto i trunu. Sibe su brojne, ali prinosi tek umjereni. Sadnice eete naci samo u bolje opskrbljenim, veclm vrtmm centnma.I

SADNJANuzno je zaklonjeno mjesto, jer jak vjetar moze slomiti izboje. Maline najbolje rastu na suneu, premda je prihvatljiva i djelomicna sjena. Najpovoljnijim se smatra blago kiselo tlo, ne pretesko i bogato organskom tvari. Vrlo je nepovoljno zadrZavanje vode u tlu, jer cemalineuginutibudeli imkorijenduljeuzemljipunojvode, asiromasnoj zrakom. Preteskom nepropusnom tlu doskocite tako da prije sadnje povrsini dodate deblji sloj propusne, plodne zemlje. Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Rupa neka bude duboka 30, a siroka 50 em. Uklonite i sve korove. Na dno svake sadne jame dodajte sloj zreloga stajskog gnoja iii komposta pa ga pomijesajte s malo iskopane zemlje. U ostatak zemlje koju cete upotrijebiti za sadnju primijesajte saku do dvije kompleksnog mineralnog gnojiva.Stabljiku skratite do pupa koji je oko 30 em od zemlje. Biljku dobro zalijte

Sadniee golog korijena posadite tijekom studenog iii prosinea, odnosno u ozujku. Iznimku cine kontejnerske sadniee, koje se mogu saditi u svako doba godine ako to dopustaju vremenske prilike. azmak medu bilikama: 40 em R R azmak medu redovima: 1,8 m

\!Jf4\

Ravnomjerno rasporedite korijen .

. rupu duboku Iskopalte30, a siroku 50 em.

.

Slara oznaka visine zemlje mora

bili u ravnini s okolnim 110m. Dodajte zemlju u rupu i poravnajle je njeznim priliskanjem.

Na str. 8 naci cete pojedinosti 0 sadnji kontejnerskih sadniea. U tom slucaju stabljiku nakon sadnje ne treba prikratiti.

SUSTAV ZA POTPORUZa uspjesan rast Ijetne sorte malina, uz ostalo, trebaj u i potporu. U vrtovima vide se razni sustavi za potporu; uzad iii ziee rastegnute medu stupovima, posebne ograde, dvostruke najlonske niti razapete unutar kaveza koji sluze kao zastita od ptiea itd. U vrlo malim vrtovima bit ce korisna i potpora ad jednog stupa, no u tom je slucaju berba otezana, a rjesenje ne funkcionira aka zelite posaditi vise biljaka. Do sad a je najcesce rjesenje ana koje se sastoji ad stupova i ziee - sibe se uz zieu privezu mekanim vezicama. Upotrijebite Ii sustav za potporu koji se sastoji od dvostrukih ziea, moci cete uzgojiti biljke koje se sastoje ad vise siba kaje ne treba privezati uz zieu. Sustav od jednog stupaStup 1O 0 cm xl, ,

Sustav od stupova _-----:~ i zice ..,.,

-

Dodajle i , gornlu zleu zajesenske sorte,,'

1 m

..1, m

Ucvrstite matieom, Gusto plelena galvanizirana ziea Stup mora bili dobro ucvrscen. Ukopajle ga 0,6 m i dodalno ucvrslile ukosenim slupom,

!I ,

1 , ,Posadile dvije sadnice malina u podnozju. Neka se po 12 siba penje uza S lup, Os igurajle ih .... " . zlcan lm omeama ,~

Sustav od dvostrukih v_ mzova zica

Galvanizirana ". ., zlea

-

/./', ', ', I I '

1 \ /1 1Iil , . ,

. .I

)f

.....

~

I

,OA 1/f lit " 0

"

1

m

t ,-' t

-

-

.

1,5 m~

Stup ukopajte 0, 6 m.

Poprecno poslavljene " zlce

REZIDBANovoposadene malineSibu treba prikratiti na 0,3 m ad tla Ipajedinasti na str. 70).

Odrasle Ijetne maline

Odrasle jesenske maline/

I II ,

I

'

'..

I :~I

,.

,

(\ ,I

-I ,I ,~

-

f

I

, ,

I I I

,I

I

-

1:1

-

U pro/jeee, kad se pajave navi izbaji, staru sibu skratite do zemlje.

Odmah nakan berbe adrezite sve sibe kaje su vee dale rod . Ostavite 6-9 najjacih siba kaje jas nisu rodile pa ih privezite za zieu, medusabno udaljene aka 10 em. U veljaci sve si be kaju su previse narasle prikratite na 15 em ad garnje ziee.

U veljaci adrezite sve sibe do razine zemlje. Kad nove sibe narastu, privezite ih uza zieu. Nemajte ih prorjedivati.

v

NJEGAMaline morate redovito zalijevati tijekom prve sezone uzgoja, a vlazno tlo posebno je vazno kad plodovi poeinju bubriti. Korove suzbijajte redovitim plijevljenjem, no pazite da pritom ne ostetite korijen, jer ce to izazvati tjeranje nekvalitetnih izboja. Male se najeesce postavlja u ozujku. Ljeti se uklanjaju svi divlji izboji, a sibe koje izrastu dalje od centra treba iseupati. Kod Ijetnih se sorata svi cvjetovi koji se pojave u prvoj uzgojnoj sezoni moraju uklanjati. Opasnost je i kukac mal inar. Prskanje obavite kad se prvi plodovi pocnu crvenjeti (pojedinosti na str. 101).

HRANJENJE I MALCIRANJEU ozujku duz redova posipajte granule kompleksnog mineralnog gnojiva. Dobro zalijte pa tek onda postavite male. Odgovarat ce usitnjeni, zreli stajski gnoj iii kompost, dok treset i usitnjena kora nisu tako djelotvorni. Uloga je malca da tlo odrZava vlaznim i hladnijim te da sprecava rast korova.v

BERBA I SKLADISTENJEMaline se beru kad su plodovi posve obojeni, no jos uvij ek cvrsti . Svaki plod njezno povuc ite da se odvoji od stabljike . Svaki dan pregledavajte nasad, no plodove berite samo po suhu vremenu , jer mo ri plodovi br.w nunu. Maline brzo pojedite iii ih zamrznite, no imajte na umu da se mali, nepotpuno zreli plodovi mnogo bolje zamrzavaju .

UZGOJ NOVIH BIUAKAZa uzgoj mladih biljaka od lucite se samo ako su vase maticn e bi potpuno zdrave, ako nisu starije od dvije godine i ako su imale potvrdu kad ste ih sadili. Razmnozavanje je vrlo jednostavno - nove izdanke njezno odvojite i posadite na novo mjesto u li stopadu iii studenom.

Pod ignite izbaj pa ga vaearskim skarama, advajite ad karijena maticne biljke. Odmah ga pasadite na stalna mjesto.

v

KUPINE I NJIHOVI KRIZANCIKupinu obieno smatraju divljim voeem koje se krajem Ijeta bere sa zivica, uz putove, no nikako i vrtnom biljkom zbog neobuzdana rasta i ostrih trnova. To vise nije tako, jer su stvorene brojne sorte bez trnja i zbijena rasta . Ako u vrtu imate visoke resetkaste ograde koje biste rado prikrili, razmislite 0 sadnji modernih so rata kupina. Ni s jed nom vrstom mekog voea nema manje muke; stanovit problem mogu biti ptice, no zastita ipak nije nuzna, kao ni zastita od mraza, jer kupine cvjetaju tek izmedu svibnja i srpnja. Dugaeke ee sibe dobro roditi, eak 5-10 kg po biljci, ako ih posadite uza zid okrenut prema sjeveru. Izaberite sad nice s potvrdom pa ee biljke roditi sljedeeih dvadesetak godina . Ovisno 0 sorti, plodovi se javljaju izmedu kraja srpnja i rujna. Posadite sorte Oregon Tornless iii Loch Ness ako zelite kupinu bez trnja, no ako yam je najvazniji sto kvalitetniji okus plodova, tada izaberite Ashton Cross. Za podizanje zive ograde kroz koju nitko ne moze proei najvise ee odgovarati Himalaya Giant. Ljudi sve vise traze i hibride dobivene krizanjem malina, kupina i sl. Gotovo su svi hibridi nizeg i zbijenijeg rasta od kupina, a odlikuju se i zanimIjivim okusima. Loganberry se uzgaja vee cijelo stoljeee i jos je uvijek najpopularniji hibrid, premda ga Tayberry nadmasuje kvalitetom . Kupine i hibridi trebaju jake potpornje jer su im izboji snazni i dugaeki - na str. 76 opisano je nekoliko sustava za potporu .

SADNJASadniee golog korijena sade se u studenom iii prosineu, odnosno u ozujku, ako jesenska sadnja nije moguca. Iznimku cine kontejnerske sadniee, koje mozete saditi eijele godine ako vrijeme dopusta. Razmak medu biljkama: 1,8-4,5 m (ovisno 0 sortil Razmak medu redovima: 1,8 m

Kupine nisu izbirljive glede lokacije; podnosit ee djelomienu sjenu, a uspijevat ce i na tlima nesto manje propusnosti. Izboji su drvenasti, no vrhovi im ipak mogu stradati od jakih mrazova ako su posadene na izlozenu mjestu. Kupine nemojte posaditi na mjesto na kojem su zadnjih nekoliko godina rasle kupine iii maline. Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Uklonite korove i iskopajte rupe dimenzija 0,6 x 0,6 m. Na dno rupe stavite sloj vrtnog komposta debeo desetak centimetara, vratite dio zemlje pa ga mijesajte s kompostom. Ostatak zemlje koji cete upotrijebiti za zatrpavanje sadnice obogatite sakom do dvije kompleksnog mineralnog gnojiva. Kupine sadite na isti naein kao i maline (pojedinosti na str. 70). U ozujku oko novih siba rasipajte male.

SUSTAV ZA POTPORUPostoji nekoliko sustava za potporu . Sorte bez trnja mozete oblikovati i kao lukove, no za sve sorte vrijestup lOx 10 em di da se uspjesno mogu uzgajati uz sustav koji se sastoj i od nekoliko usporedn ih zica razapetih na praSponaza - vilnim razma cima. P otpora mora biti dovoljno evrsta zatezanje da drZi proslogodisnje sibe koje ce rod iti krajem ovog Ijeta iii u jesen, al i i ovogodisnje sibe koje ce roditi tek sljedece godine. Sustav za potporu prikazan na slici smatra se najbolj im jer Stup mora biti dobra omogucuje jednostavnu rezidbu i vezanje, ucvrscen. Ukopajte ga i dodatno osigua plodovi se mogu brati s obiju strana.2,1

Debela galvanizirana ziea 0,6 m

rajte koso postavljenim stupom.

o SORTAMASIRENJE: 3,6 m VELICINA PLODA: srednji TRNJE: da VRIJEME BERBE: ad kolovoza do rUlna

ASHTON CROSSSorta s dugackim izbojima koji dobro rode. Plodovi se nalaze u velikim skupinama i vrlo se dobro zamrzavaju, no glavnom se kvalitetom smatra puni okus nalik na divlje kupine. Berba traje 6-8 tjedana .

SIRENJE: 4,5 m VELICINA PLODA: velik TRNJE: da VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do kolovoza SIRENJE: 3, 6 m VELICINA PLODA: velik TRNJE : ne VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do kolovoza SIRENJE: 4,5 m VELICINA PLODA: vrlo vellk TRNJE: da VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza do kraja rujna SIRENJE: 4,5 m VELICINA PLODA: srednji TRNJE: da VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza do kraja rujna SIRENJE: 1,8 m VELICINA PLODA: velik TRNJE: ne VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza do rujna SIRENJE: 2.4 m VELICINA PLODA: velik TRNJE: ne VRIJEME BERBE: ad kolovoza do rUlna

BEDFORD GIANTOva je sorta vrlo bujna rasta te je neprikladna za male vrtove. Okrugli, sjajni plodovi nastaju u velikim skupinama, a zore na samom pocetku sezone kupina. Sorta je pouzdana i daje prilicno visoke urode, bez obzira na uzgojne uvjete. Okus je sladak, no ne i izrazit.

BLACK SATINNova sorta americkog podrijetla donosi plodove ranije od bilo koje druge sorte bez trnja. Ne pripada najkvalitetnijim sortama svoje skupine, no vrijedi je pokusati uzgajati. Sorta je bujna ra sta, a plodovi prilicno ostra okusa . Moze se oblikovati u lukove iii kao pergola.

FANTASIAFantasia je nova zvijezda medu kupinama. Bodljikava je i bujna, no daje visoke prinose. Ipak, najvaznija joj je odlika izrazito krupan plod.

HIMALAYA GIANTOvu svebujnu sortu posadite samo ako imate dosta prostora, ako zelite visoku i neprobojnu zivu ogradu iii za stitu ad vjetra . Biljke su vrlo trnovite, a prinos ad dvanaestak kilograma po biljci nije nikakva ri jetkost. Okus je prosjecan i prilicno kiseo pa se plodovi cesce upotrebljavaju za kuhanje nego za jelo u svjezem stanju .

LOCH NESSOva je sorta novitet medu kupinama. Izdanci su poluuspravni, sto znaci da trebaju samo djelomicnu potporu. Biljke su otporne na zimu, urodi su prilicno visoki, a okus plodova zadovoljava. O ce sorta ubrzo va postati vrlo popularna. Uzgaja se i oblikuje kao Ijetne sorte malina.

MERTON THORNLESSAka vam je prostor ogranicen, izaberite ovu dobru sortu bez trnja. Buduci da nema trnje, a i zbog prilicno kratkih siba, odrzavanje ave sorte vrlo je jednostavno. Urodi su prosjecni, no plodovi su vrlo dobra okusa. Ipak, ova sorta nije taka popularn a ni privlacna kao Oregon Thornless .

SIRENJE: 3 m VELICINA PLODA: srednji TRNJE : ne VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza do kraja rujna

OREGON THORNLESS

Sibe ave popularne sorte bez trnj a vrlo se lako oblikuju, a plodovi imaju ugodan okus . Biljke se mogu uzgaj ati kao dekorativni lukovi iii nadstresnice. Listovi su duboko razdijeljeni, a u jesen poprimaju svjetlije nijanse . Od sorata bez trnja spominjemo jos Smoothstem i Thornfree.

~

KRIZANCIBOYSENBERRYPlodovi su okrugli iii izduljeni, nalik na veliku i prilieno dugaeku malinu. Okus ipak vise podsjeca na divlju kupinu. Sibe su bodljikave i po malo iskrivljene. Manje je bujna sorta bez trnja. Ovaj je hibrid dobar izbor za pjeskovita tla jer izvrsno podnosi susu.PODRIJETlO : Loganberry x kupina x malina SIRENJE: 2,4 m VELICINA PlODA: velik BOJA POKOZICE: Ijubicasta VRIJEME BERBE: od srpnja do kolavaza PODRIJETLO: Rubus caesius SIRENJE: 1,8 m VElICINA PlODA: malen BOJA POKOZICE: crna sa sivim nahukam VRIJEME BERBE: srpanj PODRIJETlO: Boysenberry x Tayberry SIRENJE: 2,4 m VELICINA PlODA: vrla velik BOJA POKOZICE: crvena VRIJEME BERBE: ad lipnja do sredine srpnja PODRIJETlO: Rubus phaenicolasius SIRENJE: 1,8 m VEliCINA PlODA: malen BOJA POKOZICE: narancasta iii crvena VRIJEME BERBE: kalovoz PODRIJETlO: kupina x kupina SIRENJE: 3 m VELICINA PlODA: vrlo velik BOJA POKOZICE: crna VRIJEME BERBE: ad rujna do listopada PODRIJETlO: malina x kupina SIRENJ E: 2,4 m VEliCINA PlODA: srednji BOJA POKOZICE: crna VRIJEME BERBE: od pocetka srpnja do rujna PODRIJETlO: kupina x malina SIRENJ E: 2,4 m VElICINA PlODA: velik BOJA POKOZICE: tamnacrvena VRIJEME BERBE: ad pol. srpnja do kalovaza

DEWBERRYNeki katalozi klasificiraju ovu vrstu kao hibrid kupine, no zapravo uopce nije rijee 0 hibridu nego 0 zasebnoj vocnoj vrsti koja se eesce uzgaja u SAD-u nego u Europi. Vitke se sibe mogu oblikovati kao ziva ograda koja ce potpuno prikriti podlogu. Sitni su plodovi izvrsna okusa.

HILDABERRYOvom novom hibridu ime je dao njegov tvorac, vocar amater, po imenu svoje zene. Jos uvijek nije popularan, no vjerojatno ce to postati jer cvjeta vrlo krupnim cvjetovima, a plodovi dosegnu duljinu i do 6 cm . Okrugli se plodovi mogu jesti svjezi, a od nj ih se moze pripremati i dzem iii zele. Zasad sad nice ovog hibrida nude samo specijalizirani rasadnic i.

JAP ESE WINEBERRY ANOvaj je hibrid neobiean u svakom smislu . Zapravo nije rijee 0 hibridu nego 0 posebnoj vrsti . Vrsta je neobieno dekorativna, jer su joj sibe prekrivene dugaekim, njeznim, crvenkastim dlaeicama. Maleni su plodovi puni sjemenki, ali slatka oku sa. Na zalost, zore svi odjednom, u kolovozu . Prinosi su prilicn o niski .

JOHN INNESPremda se sluzbeno vodi kao hibrid, rijee je 0 mutantu kupine koji je nastao u istoimenom zavodu, prije sedamdesetak godina. Istiee se neobieno krupnim, tamnim i sjajnim plodovima, prepoznatljiva slatka okusa. Ima malo trnja, a urodi su visoki, no zbog kasne berbe ne preporueuje se za sjevernije krajeve.

KING'S ACREOvaj je stari hibrid u rodu s Loganberrijem, no od njega se razlikuje po mnogim svojstvima. Plodovi zrenjem dobivaju cmu boju, a okus im je ugodan, no vise podsjeca na kupinu nego na Loganberry. Ovaj je hibrid primjeren za uzgoj u malim vrtovima .

LOGANBERRYOvaj najvazniji hibrid bio je stvoren u proslom stoljecu u Kanadi kaa bodljikava i bujna biljka. Danas se mogu nabaviti sadnice njegova 59 . varijeteta, koji je jos uvijek prilieno trnovit, s plodovima astra okusa. Stoga se cesce rabe za kuhanje nego za jela u svjezem stanju. Ima Loganberryja koji su manje bujna ra sta.

PODRIJETLO: nepoznato SIRENJE: 3,6 m VELICINA PLODA: vellk BOJA POKOZICE: crna VRIJEME BERBE: od polovice srpnja do rujna PODRIJETLO: Loganberry, Youngberry, Marionberry i Boysenberry SIRENJE: 4,5 m VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pocetka kolovoza do rujna PODRIJETLO: malina x kupina SIRENJE: 4,5 m VELICINA PLODA: srednji BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do rujna PODRIJETLO: Malina x kupina SIRENJE: 2,4 m VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: tamnoljubicasta VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza PODRIJETLO: Tayberry x Tayberry sjemenjak

MARION BERRYDugo se mislilo da je rijee 0 hibridu, no otkako je tajna konaeno otkrivena, Marionberry se vodi kao prava kUjlina, bez obzira na okus plodova koji podsjeca na Loganberry. Sibe su vrlo bujne i trnovite. Najvaznije svojstvo ove vrste odnosi se na vrlo dugu sezonu berbe, koja traje i do devet tjedana.

SllVANBERRYOvo je novi australski hibrid koji se iskazao na teskim tlima i nezasticenim polozajima . Govori se i 0 njegovoj iznimnoj otpornosti na bolesti, no tek ce vrijeme potvrditi je Ii to uistinu tako. Veliki plodovi imaju sladak okus, no biljka je prebujna rasta za male vrtove.

SUNBERRYOsnovna je prednost ovog novog hibrida da mu berba traje vise tjedana. No biljke su previse trnovite i prebujna rasta da bi hibrid postao zaista popularan . Ipak, veliki i dugaeki sjajni erni plodovi imaju ugodan okus, nalik na Loganberry. Tavberry iii Tummelberry svakako su bolji izbor.

TAYBERRYAko mozete posaditi samo jedan hibrid, tada je Tavberry pravi izbor. Trazite sadniee bez virusa. Rast nije prebuj~n, a aromatieni su plodovi soeni i sladi od Loganberryja. Sibe su malo trnovite, a na nezasticenim mjestima mogu stradati u zimskim mleseelma .

TUMMELBERRYSIRENJE: 2,4 m VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: crvena VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza PODRIJETLO: malina x kupina

Ovo je novi skotski hibrid. Osnovni mu je zadatak da bude ik na Tavberry, ali otporniji. IzdrZat ee i za hladn ih zima, no ipa Ie izgubljena slatkoea plodoya koju pokazuje Tayberry. 0 s Ie vise nalik na Loganberry. Sibe su uspravna ras a.

VEITCHBERRYSIRENJE: 2,4 m VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: tamnocrvena VRIJEME BERBE: od kolovoza do rujna PODRIJETLO: Loganberry x Dewberry SIRENJE: 2,4 m VELICINA PLODA: velik BOJA POKOZICE: ruzicasta VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do rujna

Ovo je jedan od najstarijih krizanaea maline i kupine. Nude ga jos uvijek brojn i katalozi, jer su plojJovi veei nego u svakog od roditelja, a okus im je izvanredan . Sibe su poluuspravna rasta, a plodovi se pri berbi tesko odvajaju od peteljki. Problem mogu biti i ptiee.

YOUNGBERRYPlodovi su nalik onima u Bovsenberryja iii okruglim Loganberryjima. Ovaj hibrid nikada neee postati popularan pa eete uvijek imati problema u nabavi sadniea. Okus je slican Joganberryju, a socni plodovi sadrZe tek pokoju sjemenku. Zelite Ii ipak pokusati uzgajati ovaj hibrid, odaberite varijetet bez trnja.

REZIDBA I OBLIKOVANJEUzgoj u obliku fana (Iepeze) daje visoke prinose pa se obicno i preporucuje za oblikovanje manje bujnih sorata i hibrida. Nove se sibe prisiljavaju da u pocetku rastu okomito, a zatim vodoravno, uz zicu. Sve sibe koje ee dati rod privezu se s obiju strana ove sredisnje osnove. Nakon berbe te se sibe odrezu da bi napravile mjesta novima koje ee roditi sljedeee godine. Premda je oblikovanje fana prilicno zahtjevan po sao, jos je teze provesti tzv. ))sustav valova koji daje najvise prinose. On podrazumijeva provodenje novih siba gore-dolje po tri noseee zice, posto se u jesen uklone stare sibe koje su vee dale rod. To se provodi sve do Ijeta, kad se sibe puste da rastu uzduz najgornje zice . Najjednostavniji, ali ne i najprinosniji, nacin jest oblikovanje biljaka po sistemu ))uzeta. Taj se postupak preporucuje za uporabu u vrtovirna, a objasnjen je na ovim slikama. rada nosite rukavice, a stare odrezane sibe spalite. U veljaci odrezite sve vrhove siba koji su stradali tijekom zime.

Jesen,

Proljece i IjetoNove sibe,

Sibe koje su vee donijele rod

Nove

Sibe koje ee roditi ulesen

l ..

su vee

_ Privlizite uzduz svake

,

NJEGABiljke Ijeti zalijevajte sve dok traje susa, a osobito kad se pocnu razvijati plodovi. Polijevajte po zemlji, a ne po stabljikarna, kako biste smanjili moguenost zaraze . Male se obicno postavlja u ozujku. Sve sibe koje niknu izvan redova treba iseupati, a korov suzbijati redovitim plijevlje nJem. Prskajte protiv kukca malinara, ako je stvarao poteskoee prijasnj ih godina - pojedinosti na str. 101.

UZGOJ NOVIH BIUAKA

Voearskim skarama odrezite oko 30 em zakorijenjenog vrska izboja od maticne biljke. Posadite ga na novo mjesto . U srpnju iii rujnu iskopajte rupu i utaknite vrh zdravog izboja, 20 em duboko. Ucvrstite ga ukosni eom i zatrpajte zemljom.

-

..

(

'"

v

HRANJENJE I MALCIRANJEOko svake bi ljke rasipajte kompleksno mineralno gnojivo pa biljke dobra zalijte . Tek tada postavite male. Najbolje je upotrijebiti usitnjeni zreli stajnjak iii kompost, jer treset i usitnjena kora slabije djeluju. Svrha je malea da odrzava tlo hladnijim i vlaznim te da spreeava rast korova.

v

BERBA I SKLADISTENJEBerite kad su plodovi potpuno obojeni i meki. Svaki plod odvojite od peteljke njeznim povlaeenjem. Berite za suha vremena, jer vlazni plodovi brzo trunu. Plodove u svjezem stanju pojedite sto prije iii ih upotrijebite za pripremu dzemova, zelea, kolaea i sl.

CRNI RIBIZCrni ribiz nije tesko uzgojiti ako se zna pravi postupak za sadnju i rezidbu, jer veeinu plod ova donosi na proslogodisnjim izbojima, sto znaci da svake godine treba osigurati za lihe novih stabljika koje izlaze iz zemlje. Mlade biljke posadite duboko. Svake zime treba uklanjati i dio starog drva. Kupite dvogodisnju sadnicu s potvrdom. Neka se sastoji od najmanje tri izboja. Grmie ee rastom dosegnuti visinu od kojih 1,5 m, a isto ee se toliko i prosiriti . Svaka odrasla biljka daje oko 5 kg plodova, a rodnost im traje 10-15 godina . Premda neki stetnici iii bolesti mogu skratiti ovo produktivno vrijeme za koju godinu, prava je opasnost jedino mraz, barem kad je rijec 0 starijim sortama koje su cvale vee na pocetku travnja pa su cesto stradali cvjetovi i tek zametnuti plodiei. Izborom neke od novijih sorata izbjeei eete probIe me s mrazom, jer su te sorte, osim sto kasnije cvjetaju , i otpornije na hladnoeu (npr. sorta Mailing Jet). Za male vrtove preporucujemo sortu Ben Sarek, dok ee sorte Ben Lomond i Ben More uspijevati bilo gdje. Zelite Ii berbu u rujnu, tada odaberite sortu Mailing Jet. Okusi se crnog ribiza kreeu od vrlo ostrog , kao sto je u sorte Baldwin, do vrlo slatkog, kojim se odlikuje sorta Wellingtonv

XXx.

o SORTAMAVELICINA GRMA: srednii VELICINA PLODA: srednji BERBA: obilna VRIJEME BERBE: kraj srpnjav

BALDWINOva je sorta bila najtrazenija sve do pojave sorte Ben Lamond. Prilicno je zbijena rasta, a gorkasti plodovi vise na biljci dugo, nakon sazrijevanja. Sorta se ne preporucuje za sjevernije krajeve jer rano cvjeta .

VELICINA GRMA: srednji VELICINA PLODA: vehk BERBA: obilna VRIJEME BERBE: kraj srpnjav

v

BEN LOMONDO se, prva od sorata Ben, odlikuje kasnim cvj etanjem, otpomos va cu na pepelnicu i vrlo velikim prinosima . Uspravn a je i prilicno zbijena rasta, cvjetne su stabljike kratke, a krupne bob ice imaju iselkast okus.

VELICINA GRMA: srednji VELICINA PLODA: velik BERBA: obilna VRIJEME BERBE: kraj srpnja

BEN MOREJedna od novijih so rata koja se od prethodne pokazala boljom zbog urednijeg rasta i visih prinosa, no najbolja joj je odlika vrlo kasno cvjetanje, tako da je pogodna i za sadnju u sjevern ijim krajevima. Visoka je i otpornost na pepelnicu, a plodovi imaju prilicno ostar okus.

VELICINA GRMA: veli k VELICINA PLODA: srednj i do velik BERBA: obiln a VRIJEME BERBE: kraj srpnjav

BEN NAVISOva je sorta po mnogocemu nalik na sortu Ben Lomond; cvjeta i zori u isto vrijeme, plodovi dobra okusa dozrijevaju na kratkim peteljkama, a sorta je otporna i na pepelnicu i na mraz. Razlika je jedino u rastu, jer se ova sorta odlikuje visim, uspravnijim i bujnijim rastom .

BEN SAREKGlavna je prednost ove sorte u patuljastom rastu grmova - narastu samo 1-1 ,2 m, a sade se na medusobne razmake od 1,2 m. Otporni su na mraz, a djelomicno i na pepelnieu . Ipak, sorta ima i neke mane; grane trebaju potpornje, a plodovi nakon zriobe odmah otpadaju.

VELICINA GRMA: malen VELICINA PLODA: velik BERBA: obi Ina VRIJEME BERBE: sredina srpnja

BLACK REWARDOva visoka i bujna nizozemska sorta lansirana je kao protuteza sorti Baldwin jer evate dva tjedna kasnije, sto znaci da ce Ijeti, nakon hladnog proljeca, dati i veci prinos. Plodovi su dobra okusa, no biljke nisu otporne na pepelnieu, pa ih treba prskati.

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: srednji BERBA: obi Ina VRIJEME BERBE: kraj srpnj a

BOSKOOP GIANTRijec je 0 vrlo velikim biljkama koje narastu i do 1,8 m. No, bez obzira na takvu bujnost, prinosi su nizi nego u modernijih sorata. Slatki se plodovi javljaju rano, sto dokazuje da mraz ne steti evjetovima u ranD proljece. Sorta se ne preporucuje za uzgoj u sjevernijim krajevima ni za male vrtove.

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: velik BERBA: umj erena VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

JOSTABERRYO nije erni ribiz nego krizanae ernog ribiza i ogrozda. Biljke su nalik vo na ern i ribiz, no zbog prilicne bujnosti traze prostor od 1,8 m. Otporne su na pepelnieu i rastu vrlo brzo. Slicnost s ogrozdom uocit cete u doba berbe, jer su bobiee dvostruko vece nego u ostalih sorata ernog ri biza .

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: vrlo vellk BERBA: obilna VRIJEME BERBE: srpanj

LAXTON GIANT Ova je sorta slicna sorti Boskoop G iant. Osjetljiva je na mrazove, noneki je jos uvijek traze zbog iznimne velicine plodova. Biljke su vrlo bujne pa ih treba saditi na medusobne razmake od 1,8 m. Bobiee su slatke i mogu se jesti svjeze iii kuhane.

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: vrlo velik BERBA: obilna VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

MALLlNGJETOvi grmovi, koji su zbog prebujna rasta neprikladni za male vrtove, donose relativno sitne plodove na dugackim peteljkama potkraj kolovoza iii cak na pocetku rujna. Sorta kasno i evjeta pa nema ostecenja od mraza. Okus plodova je kiselkast, no ne i previse izrazen. Pre porucen razmak izmedu biljaka iznosi 1,8 m.

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: malen do srednji BERBA: umjerena VRIJEME BERBE: kraj kolovoza .

TSEMANizozemska sorta donosi plodove na dugackim peteljkama, bas kao i prethodna, no za razliku od nje zori na pocetku srpnja, a ne u kolovozu. Plodovi su prosjecna okusa, a grane, da bi podnijele veci urod, trebaju potporu. Sorta se ne ubraja u kvalitetnije jer nije otporna ni na mraz ni na pepelnieu .

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: malen BERBA: obilna VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

WELLINGTON XXXZnalci tvrde da plodovi ove sorte imaju uvjerljivo najbolji okus od svih ernih ribiza, jer su slatki i socni. Biljke su bujne, a urodi obicno obilni, ako mrazovi ne nanesu stetu u doba evjetanja. Ova se sorta javila prije sezdesetak godina, no jos je uvijek nude mnogi rasadniei.

VELICINA GRMA: velik VELICINA PLODA: srednji do velik BERBA: obilna VRIJEME BERBE: sredina srpnja

SADNJACrni ce ribizi bolje od ostalog mekog voca podnijeti prevlazno tlo, no traze dosta organske tvari i za stitu od jakih vjetrova. Premda najvise vole suncane polozaje, uspijevat ce i u djelomicnoj sjeni. Ako ne namje