Petak, 24. listopada 2008. 15w w w.VJESNIK.hr

�UPANIJSKE VIJESTIPOGLAVARSTVO

13 opæina dobiva pomoæod 3,3 milijuna kunaKOPRIVNICA – Županijsko po�glavarstvo je donijelo odluku oraspodjeli 3,3 milijuna kuna je�dinicama lokalne samoupraveza komunalne projekte i objek�te društvene namjene koji su utijeku. Najviše će dobiti općinaRasinja, i to 650.200 kuna, zadovršetak gradnje dječjeg vrti�ća, a značajna su i sredstva od420.000 kuna općini Sveti Pe�tar Orehovec za modernizacijulokalnih cesta. Općina KloštarPodravski dobiva 392.000 kunaza projektnu dokumentaciju ipočetne radove na školskojsportskoj dvorani, općina Soko�lovac 316.000 za nekoliko ko�munalnih projekata, općina Ko�privički Ivanec 310.000 za ka�nalizaciju i dječje igralište, dokće općini Đelekovec pripasti250.600 za dječji vrtić. Iznoseizme�u 100 i 150 tisuća kunaza slične namjene dobile su iopćine Kalnik, Gornja Rijeka,Drnje, Hlebine, Gola i Ferdinan�dovac. [Ž. K.]

ULAGANJA Do 2010. novi trgovaèkicentar u VaraždinuVARAŽDIN – Pedeset milijunaeura austrijski će investitoriuložiti u gradnju novog trgo�vačkog centra u varaždinskojzoni Brezje. S idejnim projekti�ma varaždinske su gradske po�glavare upoznali na sjednici usrijedu. Više od godine danapredstavnici društva EKZ AlphaEntwicklungs�investitori tražilisu lokaciju za gradnju centrapovršine 25.000 četvornih me�tara a idealnom im se učinilalokacija na ulazu u Varaždinna zemljištu koje je prodavaoAutobusni promet. Kako naja�vljuju investitori, bit će to mo�derni koncept trgovačkog cen�tra u kojem će zaposliti 800 ra�dnika. Gotovo polovica prosto�ra već je pronašla svoje zakup�ce. Investitori planiraju da će ustudenome dobiti lokacijskudozvolu a krajem veljače 2009.i gra�evinsku, nakon čega bi uožujku mogla početi i gradnja.Otvorenje se planira za listo�pad 2010. [J. B.]

ZD

RA

VK

O S

EV

ER

MANIFESTACIJA

10. požeška kestenijadaPOŽEGA – U nedjelju popodneu središtu Požege gradska Tu�ristička zajednica organizira10. požešku kestenijadu. Naveć tradicionalno kušanje kes�tena očekuje se dolazak turistaiz cijele Hrvatske. Osim vrućegkestenja posjetitelji će moćiprobati i brojne domaće slasti�ce. Prema riječima Brune Hor�vata, predsjednika TZ�a grad jeosigurao 600 kilograma keste�na koji će se prodavati po sim�boličnih pet kuna za mjericu.Nudit će se i mlado vino ili mo�št koje će osigurati obiteljskovinarstvo Hart. U bogatom kul�turnom programu zajedno sKUD�ovima moći će nastupati iposjetitelji. [Z. S.]

S potpisivanja ugovora uKrapini

ZO

RA

N G

REG

UR

EK

UGOVOR Potpisana kreditna linija za poduzetnike

70 milijuna kuna godišnjeu zagorsko gospodarstvo

KRAPINA – Krapinsko-za-gorska županica Sonja Bo-rovèak te predstavnici Za-grebaèke banke, Hrvatskepoštanske banke, Privrednebanke, OTP banke i Er-ste&Steirmarkishe banke uèetvrtak su u Krapini potpi-sali ugovor za kreditnu lini-ju »Program razvoja malog isrednjeg poduzetništva«.Županija njime nastavlja spoticanjem malog i srednjegpoduzetništva u suradnji sopæinama i gradovima, teposlovnim bankama.

Godišnje æe se odobritiukupno 70 milijuna kreditaprije svega poduzetnicimakoji imaju programe s viso-kim rastom dodane vrijed-nosti, a cijeli program æetrajati tri godine. »Naša žu-panija zasad je jedina kojaima vlastitu kreditnu linijuza poticanje malog i sred-njeg poduzetništva. Dosa-dašnje aktivnosti Županijevezane uz ulaganja u gospo-darstvo nedvojbeno su zna-èajno pozitivno utjecale nadanašnju gospodarsku situa-ciju«, naglasila je Borovèak.Gospodarski rast Županije urazdoblju od 1990. do 2000.,rekla je županica, bio je 20posto niži od hrvatskog pro-

sjeka, u sljedeæe èetiri godi-ne èetiri posto viši, a u raz-doblju od 2005. do 2007. èak26 posto viši od državnogprosjeka.

Istaknuto je i da je Kra-pinsko-zagorska županijaunatrag sedam godina postopi nezaposlenosti s tre-æeg došla na 18. mjesto, od-nosno da posljednje èetirigodine nezaposlenost pada28 posto brže u odnosu nadržavni prosjek. Meðu naj-znaèajnije mjere koje su do-vele do ovakvih rezultata,tvrde u Županiji, spadajuupravo potpore investicija-ma kroz županijske kreditnelinije te ulaganja u poduzet-nièke zone. [Zoran Gregu-rek]

Zagorska županija pokazuje da kvalitetna uprava i politi�ka mogu dati dobre rezultate, navodi se u obrazloženju

ZO

RA

N G

REG

UR

EK

ZDRAVSTVO Priznanje za kvalitetnu zdravstvenu politiku Županije

Zagorje po zdravljudrugo u Hrvatskoj

� Županica Sonja Borovèak primila je priznanje za osvojeno drugomjesto u natjecanju Lige zdravih gradova/ županija

KRAPINA – Zagorci se mo-gu pohvaliti da žive u pokra-jini koja je po zdravlju drugau našoj zemlji. Naime, u po-vodu obilježavanja dvadese-togodišnjice djelovanja po-kreta zdravih gradova u Hr-vatskoj, županica Sonja Bo-rovèak primila je u Zagrebupriznanje za osvojeno drugomjesto u natjecanju Ligezdravih gradova/ županija.

Nakon Istarske koja jezauzela prvo, Krapinsko-za-gorska županija zajedno sPrimorsko-goranskom župa-nijom dijeli drugo mjestomeðu županijama, dok jetreæa Meðimurska županija.

Prema obrazloženju Hr-vatske mreže zdravih grado-va Istarska županija, pobjed-nica Lige zdravih županijaHrvatske 2008. godine poka-zuje da je županijski tim zazdravlje dobri duh stanovni-ka Istarske županije, Krapin-sko-zagorska županija poka-zuje da kvalitetna uprava ipolitika mogu dati dobre re-zultate, Primorsko-goranskažupanija da se iz zelenog iplavgo može stvoriti svijet u

kojem se živi zdravo, a Me-ðimurska pokazuje kako seto bukvalno pokreæe ljude.

Gradovi i županije èlanoviHrvatske mreže zdravih gra-dova sami su odabrali krite-rije uspješnosti po kojimaæe se nadmetati. »Krapin-sko-zagorska županija pre-poznala je važnost lokalnogplaniranja zadovoljavanjasocio-zdravstvenih potrebastanovništva, te vrijednost iznaèaj zdravlja kao potenci-jala za razvoj županije. Kaojavno-zdravstveni prioritetiu našoj županiji utvrðeni su:

zdravstveno nekontroliranavoda za piæe, visok postotakkonzumenata alkoholnih pi-æa kod srednjoškolske i os-novnoškolske populacije,prevencija bolesti cirkulacij-skog sustava i neadekvatnaskrb o starijim osobama«,rekla je Vjesniku županicaBorovèak. Navedeni priori-teti, dodaje županica, rezul-tat su suradnje struke i gra-ðana, uvažavajuæi demograf-ske i javno-zdravstvene po-kazatelje ali i potrebe graða-na do kojih se došlo istraži-vanjem. [Zoran Gregurek]

Danas tako iz zraka izgleda ušće Mure u Dravu...

... a sutra bi to moglo izgledati bitno drukčije

ŽELJ

KO

KR

UŠELJ

SLUČAJ UŠĆE Hrvatske vode o potrebi reguliranja ušća Mure u Dravu

'Ma�arima prijeti poplava'Maðarskoj je projekt regulacije ušæa prihvaæen za sufinanciranje iz fondova EU-a,

poruèuju iz Hrvatskih voda ogorèenim ekolozima

Inicijator je planiranogzahvata maðarska strana,koja je veæ ranije upozora-vala da stalna erozija kodušæa Mure u Dravu postup-no premješta dravsko koritoi sve izravnije prijeti željez-nièkoj infrastrukturi namaðarskom tlu

Željko KRUŠELJ

KOPRIVNICA – Nakon što je Ekolo-ško društvo Koprivnica u priop-æenjima oštro protestiralo zbognajavljenih radova na regulaciji vo-denog toka rijeke Drave na ušæukod Legrada, u èetvrtak je demon-strativno održalo i konferenciju zanovinare na toj lokaciji.

U odgovoru pak koji su ekolozimauputile Hrvatske vode kao izvoðaèradova, datiranom 6. listopada, na-

kon prvih prosvjeda, a potpisao gaje Ivan Cerovac, voditelj Vodnogos-podarskog odsjeka Varaždin, ta tvr-tka objašnjava zašto je planiranizahvat neophodan, praktièki i neod-godiv.

Hrvatsko-ma�arski dogovor

Prije svega, rijeè je o zahvatu ukoje su zajednièki ukljuèena vodnagospodarstva Hrvatske i Maðarske,buduæi da granièna linija na tom di-jelu ide sredinom Drave. Inicijatorje planiranog zahvata, objašnjavaCerovac, maðarska strana, koja jeveæ ranije upozoravala hrvatske ko-lege da stalna erozija kod ušæa Mureu Dravu postupno premješta drav-sko korito i sve izravnije prijeti želj-eznièkoj infrastrukturi na maðar-skom teritoriju, tako da je moguæa ipoplava tog podruèja s nesagledivimgospodarskim posljedicama. Upravoje zato maðarska najprije napravilaprijedlog cjelokupnog rješenja pro-blema legradskog ušæa, da bi ga za-tim nominirala i za sredstva iz fon-dova EU-a. Prema Cerovèevim in-formacijama, prijedlog je navodno iprihvaæen za sufinanciranje. Sigurnoje pak to da su Hrvatske vode s ma-ðarskim partnerima održale nekoli-ko radnih sastanaka, od kojih je po-sljednji bio u svibnju ove godine. Tusu s obje strane sudjelovali i pred-stavnici više ministarstava, a napos-ljetku je došlo i do dogovora o rado-vima. Konkretnije, zbog opasnostida se za nekoliko godina, možda inakon prve poplave, ušæe Murepremjesti za 800-1000 metara uzvod-no, što bi Maðarima i stvorilo spo-menute probleme, osmišljen je pro-jekt po kojem bi se napravio prokop(tzv. kineta) kroz šljunèani sprud nasadašnjem ušæu, a zatim bi se pre-

gradilo sadašnje glavno korito uz li-jevu obalu, tako da bude pliæe odtog prokopa.

Drava gubi na razvedenosti

Time bi sprud zacijelo ostao slije-pi rukavac, èemu se koprivnièkiekolozi i najviše protive, i Drava biizgubila na svojoj razvedenosti.

No kako je »sluèaj ušæe« postaobilateralan, izvjesno je da ekolozi nemogu svojim protestima promijenitiusvojene planove, buduæi da Maðariinzistiraju na zaštiti svoje obale. Utakvoj se situaciji o prirodnim ljepo-tama i staništima pojedinih životinj-skih i ptièjih vrsta ne razmišlja pre-više.