V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

LIPA

NJ 2

010.

ISS

N 1

331-

1476

6

NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom (s. Zdravka MiliÊ)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Marije, Kraljice apostola u ZapreπiÊu (foto: Ignac Munjko)

ZAPREŠIĆ

Marija,KraljicaApostolaZapreπiÊko naselje resi nova crkva Marije, Kraljice apostola s pastoral-nim centrom do nje. Jednostavnih je oblika, bez veÊih izboËina i oblina, primjer idealna spoja jednostavno-sti i funkcionalnosti gradnje. Ispred proËelja, pred kojim je natrkiveno predvorje trokutasta zabata na stupo-vima, diæe se 27 m visok zvonik na betonskim stupovima koji se prema vrhu suzuje.Odredbom zagrebaËkoga Duhovnog stola 3. studenoga 1995. u ZapreπiÊu je osnovana æupa Marije, Kraljice Apostola i predana na upravlja-nje druæbi sveÊenika palotinaca. Æupljani su se u poËetku okupljali na bogosluæje u javnom skloniπtu u ulici A. ©enoe, i odmah se dali na posao oko izgradnje crkve i pasto-ralnog centra. Ubrzo je prikupljena potrebna dokumentacija i odreena lokacija. Organizirana je g. 1997. i likovna kolonija, a prodajom djelâ na njoj nastalih pribavljana su sredstva za gradnju crkve. ZapreπiÊka Gospina crkva podignuta je prema idejnom nacrtu æupnika Mije ©ibonjiÊa, koji je doradio projektni ured ”LT” iz Zagreba. Projekti su veÊ g. 1997. bili dogotovljeni, a izgradnja pastoralnog centra zapoËela je u jesen

g. 1998., da bi bio otvoren veÊ 2000. godine. Pravokutna je oblika (15 x 30 m) sa Ëetverostreπnim kroviπtem, a graevinske radove na njemu izvodila je tvrtka ”Tempo”.Kamen temeljac za novu crkvu i spomen ploËu o tome, koja Êe biti postavljena u crkvu, blagoslovio je 14. svibnja 2001. biskup Josip Mrzljak. On je u toj prigodi predvodio i misno slavlje na temeljima nove crkve te u njezin kamen temeljac poloæio povelju o gradnji. Crkvu je gradila tvrtka ”Kamengrad” iz Zagreba, a zaprema 600 m Ëetvornih. U dnu ima pjevaliπte, prozori su joj ureπeni vitra-jima, a strop joj je zapravo daskom obloæen krov.Tlocrtno crkva ima gabarit srediπnjeg prostora veliËine 25 x 24 m, s boËno dodanim prostorima za oltar veliËine 12 x 4 m, te sakristijom i zimskom kapelom veliËine 12,60 x 4 m. Na prostorima iznad sakristije, zimske kapele i ulaza galerija je u koju se uspinje drvenim stubama. Ulaz s vanj-skim stubama i rampom natkriven je kosim krovom, a tu su spremiπte, kotlovnica i agregat. Toranj je izveden kao ”cijev” sa πest stupova i horizon-talnim serklaæima. Oltar je u obliku trokrilna stola, a plohu iza njega resi moderna pala s likom Kraljice apo-stola (200 x 450 cm) koja se uzdiæe ponad zapreπiÊke crkve i naroda Boæjega. Nad njima je veliki krug sa simbolom Duha Svetoga u liku golu-bice, ulje na platnu akad. slikara Ante Æaje. S juæne, zapadne i sjeverne stra-ne u transparentnu ogradu interpoli-ran je kriæni put. Crkvu je 7. svibnja 2005. posvetio kardinal Josip BozaniÊ.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Da, Marija je naπa posrednica; upravo ona prikazuje svome boæanskom Sinu sve naπe molitve, naπe suze, naπe uzdisaje; baπ ona pribavlja nam potrebne milosti za naπe spasenje. Duh Sveti kaæe nam da je Marija, izmeu svih stvorenja, Ëudo veliËine, Ëudo svetosti i Ëudo ljubavi.

Sv. Ivan Marija VIANNEY (†1859.)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn

6LIPANJ

ISSN 1331 - 1476

Kao tople sunËane zrake

Na blagdan Presvetog Srca Isusova,12. lipnja 2010., zavrπava SveÊeniËkagodina. Nju je otvorio Benedikt XVI.uvjeren da je ”u naπe vrijeme kad jevjera u opasnosti da se ugasi poputzapuπtena plamena, najvaænije uovome svijetu uprisutniti Boga a ljudi-ma otvoriti pristup Bogu”, kako jeistaknuo i 12. svibnja u Fatimi.

Uprisutnjenje Boga i otvaranje pristupanjemu temeljna je zadaÊa Crkve, aujedno i glavno sveÊeniËko poslanje.SveÊenicima je, naime, Isus povjeriodjelo spasenja ljudskog roda. Zato nablagdan Srca Isusova posebno molimoza njihovo posveÊenje: da nam Bogdade dobrih i svetih sveÊenika, koji Êegorjeti æarom njegove ljubavi i truditi seraditi sve viπe na njegovu slavu ispasenje duπa. ”Dobri sveÊenici su kaotople sunËane zrake, πto ih dobri Bogπalje na zemlju, da duπe prosvjetljuju,griju i vode do æivota vjeËnoga” (bl.Alojzije Stepinac). SveÊenik je, naime,kao i sunce. Ono ne postoji radi sebe,nego radi drugih. Ni sveÊenik ne postajenetko radi sebe, nego radi drugih.Iz naroda je uzet da bi narodu sluæio.

I kao πto sunce svojim zrakama obasja-va zemlju i sve πto je na njoj, tako isveÊenik prosvjetljuje ljudske duπe pou-ËavajuÊi ih Boæjem zakonu i æivotu poEvanelju, a joπ im viπe svojim æivotnimprimjerom unosi svjetlo u æivot, da onikoji ga sluπaju jasno mogu vidjeti istinui nju slijediti. I kao πto sunce iz sebetoplinu iæarava svojim toplim zrakamada grije Ëovjeka, zemlju i sve πto je nanjoj, tako i sveÊenik unosi æar u srcaKristovih vjernika, kako bi ih zagrijao ijoπ viπe oduπevio da ga velikoduπnije iodanijeg srca slijede noseÊi svoj æivotnikriæ. I kao πto sunËeva zraka svojimsvjetlom Ëovjeku obasjava put da ne bilutao po mraku, tako i sveÊenik vodivjerniËki puk na putu prema nebeskojdomovini da bi dobro vidio kuda pro-lazi i kamo ide te dospije do svoga cilja.

Da bi povjereni mu vjerniËki putmogao voditi pravim putem, sveÊeniki sam treba biti Ëvrst i hrabar te putdobro poznavati. Nije to put njegovihosobnih hirova, nego sam Gospodin:”Ja sam put” (Iv 14,6), kako reËe Isus.Tko njime ide neÊe zalutati, tko senjega dræi neÊe se izgubiti. Zato namje za sveÊenike potrebno joπ viπe molitii nakon zavrπetka SveÊeniËke godine.Kad bismo za njih molili koliko ih kri-tiziramo i ogovaramo, ne bismo lipred sobom imali sveÊenike po Boæjemsrcu i namisli, æive svece?!

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E © T O V A T E L J E

202 - ”MARIJA” 6/2010.

NajposjeÊenije svetiπteGuadalupsko Gospino svetiπte uMeksiku najposjeÊenije je svetiπte ukrπÊanskom svijetu. Svake godine poho-di ga 13 milijuna hodoËasnika.Najnovija otkriÊa u dominikanskomsamostanu u ChimalhuacánuomoguÊuju ponovno ispisivanje povi-jesti mnogih vidova πpanjolskogamisionarskog djela u Centru Amerika.Gospa Guadalupska ”nije svojina osva-jaËa bez obzira πto je Guadalupe imepoznatoga πpanjolskoga svetiπta iz 14.stoljeÊa ni uroenika, ”indiosa”, tvrdistruËnjak Fidel Gonzales. Guadalupe jenajveÊi primjer ”sjedinjenja” naroda,jezika, tradicija. (MdD)

Potvrena Gospina ukazanja”Pravoslavni biskup Gizeha potvrujeda se presveta Djevica ukazala na crkvikoja nosi njezino ime u Warraq El-Hadar u prvim satima petka 11. prosin-ca 2009. u 1 sat ujutro.” To je sluæbenopriopÊenje Koptske Crkve. Warraq jejedno od kairskih predgraa (Egipat), apreko 200 tisuÊa krπÊana i muslimanasvjedoci su tih ukazanja. PodsjeÊamo daje veÊ 1968., 1983. i 1987. bilo ukazanja- danas sluæbeno priznatih - u Zeitounu.(MdD)

Jubilej Saveza ljubaviPriprava za 100. obljetnicu schön-stattskog slavlja Saveza ljubavi zapoËelaje proπle godine Konferencijom 2014. injezinom porukom, putovanjem simbo-la OËeva oka po svijetu i brojnim poth-vatima u razliËtim zemljama. Svake sub-ote u 7,15 sati u Prasvetiπtu se slavi sv.misa, a od 13, oæujka spominje se i pojedna zemlja u kojoj je prisutan netkotko æivi Savez ljubavi. ZapoËelo je sAfganistanom, a 5. lipnja na red Êe doÊiBosna i Hercegovina i 25. rujnaHrvatska. Tih subota u Prasvetiπtu Êebiti misa za spomenute zemlje. (PS)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Papina ruæa za Gospu FatimskuOd 12. do 14. svibnja Benedikt XVI.

boravio je u fatimskom svetiπtu u Portugalu.»im je stigao, molio je pred Gospinimkipom i njoj posvetio vjernike, osobito

sveÊenike, i na kraju darovao zlatnu ruæu,kao znak zahvalnosti za divna djela koja

je Sveviπnji po Mariji uËinio u srcimabrojnih koji dolaze u to svetiπte. Ruæa usrediπtu ima krunicu od zlata i πkoljke

bisernice. Na vazi je grb Benedikta XVI. inadnevak 12. svibnja. Zatim se susreo s

intelektualcima i klerom tijekom VeËernje,a 13. svibnja slavio je misu pred viπe od

pola milijuna vjernika i posjetio je grobnicetroje fatimskih vidjelica. NaveËer se susreos predstavnicima organizacija zaduæenih

za socijalni pastoral. (Z)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 6/2010. - 203

Ruæa za malteπko svetiπtePo zavrπetku misnog slavlja u Florianina Malti, 18. travnja u znak potvrdepoboænosti malteπkog naroda Gospi,Benedikt XVI. darovao je zlatnu ruæusvetiπtu Gospe od Ta’ Pinu na otokuGozo, koje je slika stajala kraj oltara.Takve ruæe pape blagoslovlju u korizmi,a u proπlosti su ih darivali kraljevima,kraljicama i vrsnijim katoliËkim osoba-ma u znak poπtovanja i oËinske ljubavi.RaËunaju da ih je tijekom posjjednjegtisuÊljeÊa darovano 180, od kojih 7 uposljednjem stoljeÊu. (Z)

Blagoslov bombardirane GospeBenedikt XVI. blagoslovio je 21. travnjau Vatikanu dio drvenoga kipaBombardirane Gospe iz Nagasakija(Japan), koji je ostao nakon πto ga je 9. kolovoza 1945. u katedrali u Urakamiuniπtila atomska bomba. U Japan jedonesen g. 1930. iz Italije, a trenutaËnoje na hodoËaπÊu mira u ©panjolsku iUSA te je prolazio preko Rima. Nadb.Nagasakija M. Takami s grupomhodoËasnika pozdravio je Papu nazavrπetku opÊeg primanja, nakon Ëegaje on blagoslovio kip. (Z)

Vjernost Kristova, vjernost sveÊenikovaPod tim geslom 30. travnja i 1. svibnjahodoËastili su poljski sveÊenici usvetiπte Gospe Jasnogorske u povoduSveÊeniËke godine. Sudjelovalo je tritisuÊe sveÊenika i oko 50 biskupa naËelu s kardinalima C. Hummesom i S.Dziwiszom. Gospi su darovali knjigu simenima oko tri tisuÊe sveÊenika ubi-jenih tijekom II. svjetskog rata i komu-nistiËke vladavine te posudu sazemljom s mjestâ pogibije i progonapoljskih sveÊenika. (Z)

Duπobriænik Ëileanske vlade30. travnja novim duhovnikom»ileanske vlade imenovan je Luis

Ramirez, katoliËki sveÊenik i pripadnikschönstattskog pokreta. RijeË je o 73-godiπnjaku, nekadaπnjem provincijalui Ëlanu uprave πkole Brdo Tabor, SanJosé de Chicureo i Pavla Apostola. (WS)

U duhu Konferencije 2014.U schönstattskom prasvetiπtu, 3. svibnjazapoËelo je zborovanje struËnjaka izviπe zemalja, koji svoja iskustva u pas-toralu, organiziranju i ostalim podruËji -ma stavljaju u svrhu priprave na 2014.Radi se o presaivanju poruke 2014. ihodoËaπÊu 18. listopada 2014. u Schönstatt i Rim te zajedniËkimpripremama. (WS)

TreÊi marioloπki skupOd 6. do 8. svibnja u Vicenzi (Italija) jeodræan III. marioloπki simpozij na temu:”I od toga Ëasa uze je uËenik k sebi”(Iv 19, 27). Tijekom tri dana struËnjacisu pokuπali odgovoriti na pitanje æalostii smrti koje oduvijek muËi razliËite kul-ture i civilizacije. U krπÊanskom reli-gioznom iskustvu odgovor su pokuπalinaÊi, posebno u muci i kriæu Kristovu,predavaËi A. Srra, F. G. Brambilla, S.Morra, A. Toniolo, S. M. Perella, L.Gambero, S. Maggiani, A. Valerio, L.Pinkus i C. Nosiglia. (MdD)

Uz ptujskogorski jubilejU Gospinu svetiπtu na Ptujskoj Gori(Slovenija) 8. svibnja odræan je VI.Meunarodni festival duhovne glazbeMarijafest, a 16. svibnja proslavljeno jeuzdignuÊe svetiπta na Ëast bazilike. Upovodu 600. obljetnice svetiπta iuzdignuÊa na Ëast bazilike, biskupimariborske nadbiskupije uputili supastirsko pismo u kojemu istiËu kakosu mnogi pripadnici narodâ SrednjeEurope hodoËastili na “Brdo milosra” ipodsjeÊaju na njegovo znaËenje u povi-jesti Crkve u Sloveniji kao i na povijesniznaËaj i status bazilika u Crkvi. (IKA)

e

p a p a o m a r i j i

204 - ”MARIJA” 6/2010.

Bezgrjeπna Majko, u ovome mjestumilosti, okupljeni po ljubavi tvoga SinaIsusa, Vrhovnoga i vjeËnog sveÊenika,mi se, sinovi u Sinu i njegovi sveÊenici,posveÊujemo tvome majËinskom srcu, davjerno izvrπavamo volju OËevu.

Svjesni smo da bez Isusa ne moæemouËiniti niπta dobra (usp. Iv 15, 5) i da‘Êemo samo po Njemu, s Njim i u Nje-mu’ biti orue spasenja za svijet.

ZaruËnice Duha Svetoga, isprosi namneprocjenjivi dar preobraæenja u Krista.Po istoj snazi Duha, koji je tebe, natkri-ljujuÊi nad Tobom svoju sjenu, uËinioSpasiteljevom majkom, pomozi nam dase Krist, tvoj Sin, i u nama rodi. Da setako Crkva moæe obnoviti po svetimsveÊenicima, preobraæenima po milostiOnoga koji Ëini sve novo.

Majko milosra, tvoj nas je Sin pozvaoda budemo poput Njega: svjetlo svijeta isol zemlje (usp. Mt 5, 13-14).

Pomozi nam, svojim moÊnim zagovorom,da nikad ne iznevjerimo ovaj uzviπen po-ziv, da ne popustimo svojim sebiËnostima,laskanjima svijeta i utjecajima Zloga.

Zaπtiti nas svojom ËistoÊom, oËuvaj svo-jom poniznoπÊu i zakrili svojom majËin-skom ljubavlju, koja se odraæava u toli-kim duπama tebi posveÊenima koje suza nas postale istinske duhovne majke.

Majko Crkve, mi, sveÊenici, æelimo bitipastiri koji ne pasu sami sebe, nego sedarivaju Bogu za braÊu, nalazeÊi utome svoju sreÊu. Ne samo rijeËima negoæivotom, æelimo ponizno ponavljati,dan za danom, svoj odgovor ”evo me”.

Predvoeni tobom, æelimo biti apostoliBoæanskoga milosra, radosni πtosvakog dana slavimo svetu oltarskuærtvu a onima koji to traæe pruæamosakrament pomirenja.

Odvjetnice i posrednice milosti, ti koja siposve uronjena u jedino opÊe Kristovo posredniπtvo, od Boga za nas izmolisrce potpuno obnovljeno, koje ljubi Bogasvim svojim snagama a sluæi ËovjeËa-nstvu kao πto si ti Ëinila.

Odvjetnice i Posrednice milosti, ti koja sisva uronjena u jedino posredovanjesveopÊe Crkve, zazovi od Boga, za nas,srce potpuno obnovljeno, koje ljubi Bogasvim svojim snagama i sluæi poniznokao πto si Ëinila ti.

Ponovi Gospodinu svoju djelotvornurijeË: ”Vina nemaju” (Iv 2,3), da Otac iSin ponovno izliju na nas, kao u novomizljevu, Duha Svetoga.

Pun divljenja i zahvalnosti za tvojuneprekidnu nazoËnost meu nama, uime svih sveÊenika, i ja æelim uzviknuti:”Ta otkuda meni da mi doe majkaGospodina mojega” (Lk 1, 43).

Majko naπa oduvijek, ne umori nas se”pohaati”, tjeπiti, podræavati. Doi namu pomoÊ i oslobodi nas od svake opas-nosti koja nam prijeti. Ovim Ëinom pov-jere i posvete, æelimo te na naËin naj-dublji i korijenit, zauvijek i u potpunosti,u naπoj ljudskoj i sveÊeniËkoj opstojnosti.Nek tvoja nazoËnost uËini da procvjetapustinja naπih samoÊa i zablista suncenad naπim tamama, vrati mir nakonoluje, kako bi svaki Ëovjek vidio spasenjeGospodinovo, koji nosi ime i liceIsusovo, odraæeno u naπim srcima, zau-vijek ujedinjenima s tvojim. Amen.

(U Fatimi, 12. svibnja 2010.)

BENEDIKT XVI.

Posveta sveÊenikaSrcu Marijinu

”MARIJA” 6/2010. - 205

Molitva GospiGospe naπa i Majko svih muπkaraca i æena evo me kao dijete koje dolazi u pohod svojoj Majci i to Ëini u druπtvu mnoπtva braÊe i sestara.Kao nasljednik Petrov, kojemu bijaπe povjereno poslanje da predsjeda u sluæenju ljubavi u Crkvi Kristovoj i utvruje sve u vjeri i ljubavi, æelim predstaviti tvome Bezgreπnom Srcuradosti i nade kao i poteπkoÊe i trpljenjasvakoga od ovih tvojih sinova i kÊeri koji se nalaze u Irijskoj dolini ili nas prate izdaleka.(U kapeli ukazanja u Fatimi, 12. svibnja 2010.)

BENEDIKT XVI.

Molitva GospiGospe naπa i Majko svih muπkaraca i æena evo me kao dijete koje dolazi u pohod svojoj Majci i to Ëini u druπtvu mnoπtva braÊe i sestara.Kao nasljednik Petrov, kojemu bijaπe povjereno poslanje da predsjeda u sluæenju ljubavi u Crkvi Kristovoj i utvruje sve u vjeri i ljubavi, æelim predstaviti tvome Bezgreπnom Srcuradosti i nade kao i poteπkoÊe i trpljenjasvakoga od ovih tvojih sinova i kÊeri koji se nalaze u Irijskoj dolini ili nas prate izdaleka.(U kapeli ukazanja u Fatimi, 12. svibnja 2010.)

BENEDIKT XVI.

k r o z o v a j m j e s e c

206 - ”MARIJA” 6/2010.

ObraÊajuÊi se jednom okupljenu mnoπ-tvu, Gospodin je izgovorio potresnerijeËi nad svojim gradom Jeruzalemomkoje su bile svjedok nevjere i nesnala-æenja pripadnika Boæjeg naroda predznakovima vremena: Jeruzaleme, Jeru-zaleme, koji ubijaπ proroke i kamenujeπone πto su tebi poslani! Koliko li putahtjedoh okupiti djecu tvoju kao πtokvoËka okuplja piliÊe pod krila, i nehtjedoste (Mt 23, 37). Zato je i njegovospasenjsko i objaviteljsko djelovanjebilo usmjereno prema tome da napo-kon prikupi svoj narod kao kvoËkapiliÊe, πto Êe, kasnije, sv. Ivan shvatiti ikorjenitije da se odnosi ne samo naÆidove, nego i sve ostale narode, kadse prisjeÊa kako je veliki sveÊenik Kajfarekao da je bolje da jedan Ëovjek umreza narod, negoli da Ëitav narodpropadne: To ne reËe sam od sebe, negokao veliki sveÊenik one godine proroko-va da Isus ima umrijeti za narod; ali nesamo za narod nego i zato da rasprπenesinove Boæje skupi u jedno (Iv 11, 51-52). A njegovo djelo bilo je pashalnootajstvo uskrsnuÊa, uzaπaπÊa i slanjaDuha Svetoga Crkvi.

KVO»KA I PILIΔI Unutar njegova pashalnog otajstvaMajka Marija ima posebnu ulogu, πto jepotvreno Gospodinovom izriËitom

voljom u trenutku kad izgovara oporu-ku s kriæa. Stoga se moæe reÊi da jenakon njegova uskrsnuÊa Marija odgov-orno prihvatila svoju duænost, a to bi semoglo razumjeti i u suglasju okupljanjanaroda Boæjega. Ako je sam Bog htiookupiti sve ljude kao kvoËka piliÊe,onda je Marija, osjenjena Duhom Sve-tim, bila prvo Boæje dijete koje je doπlopod potpunu zaπtitu Trojstva. Ali je istotako ostala na zemlji meu vjernima daih onda i kao majka πtiti, pa je bdjelanad njima i πtitila ih skutom svojehaljine kao πto kvoËka bdije nad svojimmalima. Marija je æivjela u Jeruzalemukao majka πto okuplja djecu novog nar-oda Boæjega i πtiti ih svojom snagomkao piliÊe. Ona koja ima svu jasnoÊuvjere i prisutnost Duha, bila im je idalje simbol, nakon πto su i sami primiliDuha Boæjega da navijeπtaju, nakon πtoih je isti Duh uveo u svu istinu. Ona jerodila Sina koji je staroj Zmiji stao naglavu, da viπe ne moæe ujedati sinoveBoæje. Ali je ta ista Zmija, stari Zmaj, joπuvijek bio moÊan mahati repom i bjeso-muËno pokuπavati nauditi onima kojedohvati od njezina potomstva. Zato jeMarija bila istinska Majka prve krπÊan-ske zajednice, koja je pratila i hrabrilasvoju djecu i djecu Boæju u navijeπtanjuBoæje rijeËi i πirenju Boæjega kraljevstvameu ljudima.

Premda je na zemlji, ona zasigurno veÊpromatra nebesa otvorena i svoga Sinakako sjedi s desne OËeve. No ostala jena zemlji joπ neko vrijeme jer je njezinumajËinskom krilu Bog povjerio da budeuzor one KvoËke koja Êe u hodu krozpovijest i vrijeme πtititi one Boæje piliÊe,djecu Boæju koja su iziπla iz krsnog stu-denca Ëista i nevina, ali poradi toga i

U punu zajedniπtvusrdaca

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 6/2010. - 207

DVA SJEDINJENA SRCA Zauzet Marijin æivot na zemlji nakonuskrsnuÊa Gospodinova i duhovskogdogaaja na dan Pedesetnice bio je stogasvjedoËanstvo sjedinjenosti dvaju srdacakoja su se ljubila takvom ljubavlju kakvenije bilo na zemlji. Srcem je uπla u otajst-vo trojstvene ljubavi koja nije bila samo-dostatan krug zatvoren meu svetomTrojicom, nego magnetska sila ljubavikoja je privlaËila sva ljudska srca, odkojih je prvo bilo Srce bezgreπne Djevicei Majke Gospodinove. Snagom jedinstvau ljubavi, Marija je posjedovala savrπenunutarnji mir, bez trunke neizvjesnosti, as iznimnom duhovnom pokretaËkomsnagom koja smjera nebeskim ciljevima.Ona je promatrala, spoznavala i doæivlja-vala æivot sasvim jasno, a Boæju prisut-nost neposrednom, tako æivom, izvansvih ljudskih nedoumica, Ëime je bilaistinska zaπtita i vjerodostojan putokaz.Samo kao Majka ljubavi, koja je pila sasamog Izvora ljubavi, mogla je ispunitipovjereno joj poslanje, te je njezina pri-sutnost u Crkvi i nakon silaska DuhaSvetoga na apostole bila znaËajna i dra-gocjena. Crkva je bila jedna obitelj, toËni-je OËeva obitelj, u kojoj je ona bila Maj-ka, kao πto je bila Majka Sina Boæjega.NauËiti kako biti sjedinjen u ljubavi s Kri-stom Gospodinom, sukladno onome πtoje on traæio od svojih apostola, mogao jesvaki vjernik koji je promatrao Mariju, sa-vrπeno srcem sjedinjenu s njime u lju-bavi. S apostolskom zajednicom u kojojje Marija bila uzor buduÊeg ostvarenja,Jeruzalem je napokon postao NoviJeruzalem, mjesto boæanske prisutnosti isigurne zaπtite svim vjernicima, kojem jeMarija udahnula duπu Nazaretske obitelji.Ivan BODROÆIΔ

nezaπtiÊena. Zato im je trebalamajËinska skrb one koja ih je moglanositi u svome naruËju, pratiti vjerom imolitvom, dajuÊi primjer kako se naslje-duje Krista Gospodina. Njezino je biloponuditi im u prvom i presudnomtrenutku Ëist, Ëvrst i siguran æivot vjereu svijetu, dok stari Zmaj ne budekonaËno onemoÊan u svima i svakompojedinom, Ëime Êe mu biti konaËnosatrta glava petom svakog potomkaCrkve, koji se mogao ujedno nazvati injezinim sinom, po uzoru na ono πto jenapravio Krist Gospodin.

m i d a n a s i o v d j e

208 - ”MARIJA” 6/2010.

Tih dana usta Marija i pohiti u gorje, ugrad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu ipozdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËuMarijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utro-bi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga ipovika iz svega glasa: „Blagoslovljena timeu æenama…” … Tada Marija reËe:„VeliËa duπa moja Gospodina, klikÊeduh moj…!“ (usp. Lk 1, 39-46).

STAVIMO SE PRED ZRCALOZadnjeg dana Gospina svibnja slavimoPohoenje bl. Djevice Marije, blagdanpun radosti, dobrih vibracija i izvrsnepouke. Pogledajmo samo taj niz glagolau klicanju: Marija: pohiti…, ue…, poz-dravi…; Elizabeta: zaËu…, zaigra odradosti…, napuni se Duha…, povika…,blagoslovi; Marija: veliËa…, klikÊe…Stavimo pred to zrcalo “nazorovskogasunËanog ditiramba”, nabujale „oderadosti“ svoje æivote, svoja posjeÊivanjai susrete, kad jedni drugima idemo naroendane i imendane, vjenËanja i krsti-tke, ili u “obiËne” svagdanje posjete.“Hitimo” li pritom u pravilu ili se nevo-ljko “vuËemo”? “Ulazimo” li uistinu je-dni drugima - u kuÊe i u srca, po-zdra-vimo li se doista ili moæda za-bolimojedni druge…? Jesmo li joπ uopÊe spo-sobni i spremni jedni druge za-Ëuti po-red tolikih akustiËnih ureaja koji sunas, poput zvuËnih kulisa, jedne oddrugih odvojili? Otkako smo se oboru-

Pohiti bitidobra vijest(BDM - PDV - BDV)

æali mobitelima, zavaravamo se umiπlja-njem da smo komunikativniji, posuu-jemo model one stare uzreËice: Staviprst u more, pa si povezan s cijelim svi-jetom! i govorimo ili barem mislimo:Stavi mobitel na (ili u) uho, pa si pove-zan s Ëitavim svijetom! A zapravo seËini kao da smo stavili prst u uho i neËujemo viπe ni svoje najbliæe, nikoga…Baπ prema psalmistovoj rijeËi: “OËi ima-ju a ne gledaju - i ne vide, uho imaju ane sluπaju - i ne Ëuju!” Ponekad se Ëi-ni, prosti Boæe, da nas ti pusti mobitelipretvaraju doslovno u - mobilnu telad!

TROSTRUKO PITANJEToma Kempenac, Ëije je djelo NasljedujKrista odgajalo naraπtaje krπÊana, napi-sao je i rijeËi koje bi se, s evaneoskogzrenika, mogle osporavati: “Koliko godsam puta otiπao k drugima, uvijek samse manji vratio!” Ta tvrdnja krπÊanski jeprihvatljiva tek u odreenom filozofsko-asketskom smislu, kako je Kempenacvaljda i mislio. Ali, provjerimo malo,obogaÊuju li nas naπi susreti ili nas uma-njuju? Zapravo, su-sreÊemo li se viπeuopÊe? RijeË “susret” dolazi od korijenabiti “su-sretan”, tj. doslovno znaËi bitisretan s drugim i u drugome! DrukËijeËovjek i ne moæe biti uistinu sretan.

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 5/2010. - 209

Valjalo bi se, nadalje, pitati: I kad doistahitamo jedni drugima, treperimo li odnestrpljenja da zavrijedimo „muπtuluk“dobrih i iznimno dobrih vijesti ili nestr-pljivo æurimo jedni drugima ”na kavicu”æeljni podijeliti i prokomentirati loπe iiznimno loπe vijesti: oni se posvaali,oni se rastavljaju, oni se potukli, onomeotkriven rak…Sokratu dohitao prijatelj, oËito goreÊi odnestrpljenja da mu prenese πto se natrgu o njemu govori. Mudrac ga dobropoznavao pa ga zaustavi i upita:- Je li vijest koju mi nosiπ dobra?- Pa, baπ i nije!- A je li istinita?“- Ne vjerujem!- A mogu li æivjeti da je i ne Ëujem?- DapaËe! Sokrat odluËno zakljuËi:- Onda mi niπta ne govori!Ne Ëini li vam se, da bismo trebali uËitiod Sokrata? I, napokon, iznad svega seupitati: gdje smo to zagubili radost,znademo li uopÊe joπ zaigrati, kliktati,veliËati… Ili nam je sve to postalo strani nepoznat govor? Jesmo li podlegli za-razi novinarskih bolesnih mjera premakojima je „samo loπa vijest - dobra“?Uostalom, ne ureuju novine jedinourednici i reporteri, nego ponajviπe Ëita-telji, prema zakonu ponude i potraænje!

ZNADEMO LI SE RADOVATIKad je slavna generacija ”Hajduka” g.1971. osvojila prvenstvo bivπe dræavenakon odluËujuÊe pobjede u NovomSadu, Split je, kako on to veÊ zna, “po-ludija” u masovnu doËeku svojih bilihna Rivi, u beogradskom πportskom listuTempo pojavila se fotoreportaæa podnaslovom: “Umeju da se raduju!”

Znademo li se danas radovati? Mi krπÊa-ni, baπtinici Evanelja koje je Radosnavijest? Osobito mi krπÊani u Hrvatskoj, anavodno nas je Ëak 88%?! Gdje nam jeta radost? Zaπto smo pretvorili Hrvatskuu zemlju bez osmijeha, u meridijan pes-imizma i domovinu svakidaπnjih jadiko-vki? Nije li Ëak i “u onom straπnu Ëasu”Domovinskog rata na naπim licima, ma-kar oblivenim suzama i krvlju poπtrapa-nim, bilo viπe radosti i nade? Moæda Êete odgovoriti, sa srpskom pjes-nikinjom: “Sve je mnogo lepπe dotle dokse Ëeka…”, da je nada uvijek veÊa i ljep-πa od ostvarenja. Ako je, kako netko re-Ëe, Ëak i “svaki brak jedno razoËaranje”,kako onda ne bi bila svaka dræava? Nedavno preminuli hrvatski pjesnikBoris Maruna, koji 30 godina nije smiopriviriti u Domovinu, kad se napokonvratio u slobodnu i samostalnu Hrvat-sku, objavio je zbirku znakovita naslovakojim apostrofira upravo Hrvatsku: “Bi-lo je lakπe voljeti te izdaleka!”Pokazuje li se to, moæda, da smo isvoju dræavu znali voljeti samo dok jenismo imali, dok smo uzdisali sKranjËeviÊem: Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim,i brda joj i dol. Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijetprosim, i gutam svoju bol.»ini se da smo za domovinom Ëeznulikao nekoÊ Izraelci za ObeÊanomzemljom, a sada se u njoj razoËarali.Ako je tako, a Ëini se da jest: zaπto?Krije li se odgovor, moæda, u pjesmiHrvatska Drage IvaniπeviÊa, koja menadahnula i u meni odjeknula parafra-zom u kojoj je Domovina zamijenjenaCrkvom, a to i jesu srodni pojmovi iparalelne vrijednosti:

m i d a n a s i o v d j e

210 - ”MARIJA” 6/2010.

HRVATSKA Ni brda nisu,

ni doline, ni rijeke, ni more,ni oblaci nisu,ni kiπa, ni snijeg nije

moja Hrvatska…Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,Hrvatska je rijeË koju nauËih od majkei ono u rijeËi mnogo dublje od rijeËi;i ono dublje s Hrvatskom me veæe,s Hrvatskom Hrvata,s patnjama njinim,sa smijehom i nadom,s ljudima me veæe,te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi.I kud god idem sa mnom je Hrvatska

CRKVANi zvonici nisu,

ni kripte, ni kapele, ni katedrale,ni oblaci tamjana nisuni procesija, ni obred nije

moja Crkva…Jer Crkva nije Vatikan, institucija, zgrada,Crkva je od Boga rijeË i djelo i vjeËna RijeË koja za me posta tijelo;i po RijeËi-Kristu s Crkvom sam srastao,s Crkvom zajednicom krπÊana,s patnjama Glave i Tijela,u radosti i nadi Evanelja,s ljudima za ljude,te ja kao krπÊanin brat sam sviju ljudi.I kud god idem sa mnom je Crkva!

U vremenu kad je Ëuveni „porez nadodanu vrijednost“ (PDV), pojaËanzbog „recesije“ postao dodatno omraæeni prozvan haraËem, svima nam je dodat-no potrebno prenositi i πiriti dobrevijesti. Pa i viπe od toga: potrebno je -poput Marije (BDM) biti dobra vijest(BDV)!Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Utjeho æalosnihZaπto je i suvremen Ëovjek - ËovjekIsusovih vremena - usprkos Rados-

noj vijesti (i kad ju je primio) potre-ban, Marijo, tvoje utjehe? Najviπe seplaπim maloduπnosti i klonulih osje-Êaja. Ima mnogo trenutaka u kojimasi, Marijo, od svih biblijskih osoba iËlanova Crkve najjaËa spona s Isu-som Radosnim. To je onaj Isus kojise istiËe uspjehom Spasiteljske po-bude. Nije svaka æalost ispriËnica

grijeha; tko je uopÊe istraæivao kakoradi savjest u æalosti? Ali u utjesi

opet smo svoji i moæemo misliti nabuduÊnost. Teπko onom tko je jobo-vski neutjeπan, tko se ne moæe sjetiti

mjera koje je poduzeo Bog da nastjeπi njegova, naπa Majka. »emu senadamo mi maËem probodena srcakao Srce tvoje? Kako se raspao maËkoji je rinut u tebe? Srcem osvjetlju-juÊi Krista, a umom u Bibliji ti si po-stala put za sabiranje snaga kojimaje odoljeti zlu. Je li nesreÊa πto se

dojmi kao nesreÊa, ti rjeπavaπ upu-tom na Providnost. A tko se zna mo-

litvom, pjesmom i razmiπljanjemprigrliti tvojim majËinskim prsima,

bude sretan πto je u stanju æivjetikao dijete.

Miljenko MAJETIΔ

s v j e d o Ë a n s t v o

dio. U Gospinoj crkvi Marija je, svasretna, zajedno s njim proslavila 45.godiπnjicu braka. Njezin dugogodiπ-nji trud i molitva urodili su plodom.Bila je jutarnja, rana misa, zornica.Ne obaziruÊi se tko Êe sve Ëuti,Marija je, sva ushiÊena, sa suzamaradosnicama govorila: „Moj muæ seispovjedio nakon 45 godina! Ljudi,moj se muæ ispovjedio nakon 45godina! Toliko sam sretna da bihmogla vikati na sva usta, da cijelisvijet Ëuje. Nisu moja hodoËaπÊa bilauzaludna. Gospa je usliπala mojemolitve. Velik je Bog! VeÊu radostnisam mogla doæivjeti.“ Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

Trud se isplatioMarija je odluËila iÊi na sva moguÊahodoËaπÊa u domovini i po svijetu.Htjela je pohoditi tolika Gospinasvetiπta, kako bi izmolila da se nje-zin suprug vrati sakramentalnomæivotu nakon toliko godina braka.©tedjela je zato svaki moguÊi novËiÊda bi imala za troπkove puta. Obiπlaje tako Lurd i Fatimu, sva imalo po-znatija hrvatska Marijanska svetiπta iMeugorje. Bila je u svakome odnjih, i to po nekoliko puta. Nije odu-stajala od hodoËaπÊenja, iako godi-nama nije bilo nikakvih rezultata.Usprkos tome, znala je govoriti: „Jakad umrem, ne trebaju mi nikakvekarmine na kojima se potroπe tolikinovci. Radije Êu ih troπiti na hodoËa-πÊa, na kojima Êu po marijanskimsvetiπtima moliti za mnogo toga,osobito za obraÊenje.“

Uslijed svega toga, Marija se razbo-ljela. Morala je operirati koljeno.Malo nakon toga organiziralo se ihodoËaπÊe u Meugorje. BuduÊi daje joπ uvijek bila na πtakama, i poredsavjeta mnogih da nije pametno daide na tako naporan put, ona je ipakiπla. Kao da nije bilo dovoljno πto jeproπla naporan i dug put, odluËila jepohoditi i Brdo ukazanja te se pope-ti, od postaje do postaje kriænogputa, na Kriæevac. Htjela je baπ sveili niπta. Istina, s velikim naporomsve je to proπla, ali bijaπe sretna izadovoljna πto je svoj zavjet izvrπila. Proπla je otada i koja godina. Mariji-na ustrajna molitva i æarka æelja bilesu od Neba nagraene: nakon tolikogodina, njezin suprug se - ispovje-

212 - ”MARIJA” 6/2010.

Nakon poËetnih stihova hvalospjevaVeliËa u kojima Marija slavi Boga zbogvelikih djela koja joj je uËinio (usp. Lk1, 46-49a) slijedi usklik: Sveto je imenjegovo (Lk 1, 49b). StruËnjaci u timrijeËima uglavnom prepoznaju odjek izdvaju starozavjetnih tekstova. Prvi jestih iz Psalma 111:„On posla spasenje svom narodu,

Savez svoj postavi zauvijek:sveto je i Ëasno ime njegovo!“ (Ps 111,9),a drugi se odnosi na jedan odlomak izproroka Izaije:„Jer ovako govori Viπnji i Uzviπeni,

koji vjeËno stolujei ime mu je Sveti:

‘U prebivaliπtu visokom i svetomstolujem,

ali ja sam i s potlaËenimi poniæenim,

da oæivim duh smjernih,da oæivim srca skruπenih’“(Iz 57, 15).

VEZA S PETOKNJIÆJEMMeutim, uz navedene retke iz Prorokai Psalama (usp. Lk 24, 44), ne moæemoa da u Marijinu hvalospjevu koji slaviBoæje sveto ime ne uoËimo poveznicu is joπ vaænijim, πtoviπe temeljnim, dije-lom hebrejske biblije tj. s Petoknjiæjemili Mojsijevim zakonom. Postoji, naime,niz tekstova u Petoknjiæju u kojima se

„Sveto je ime njegovo...“(Lk 1, 49)

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

uz Boga i njegov narod veæe pridjevsvetosti. Sadræajno je to na posebannaËin izraæeno u Levitskom zakoniku.To je treÊa knjiga Petoknjiæja koji slijedinakon opisa izlaska Izraelaca iz egi-patskog ropstva te ima za cilj orga-nizirati osloboeni narod u sluæbiËistoÊe i svetosti. U tu svrhu Levitski zakonik donosi nizobrednih i inih propisa kojima se Ëuvasvetost Izraela. Kako se ta svetostoËituje? U Levitskom zakoniku u tomsmislu prevladava ideja izdvojenosti.Izlaskom iz Egipta Izrael je ‘izdvojen’od ostalih naroda te sluæi i pripada jedi-no Bogu (Lev 25, 55). Stoga, nakonosloboenja iz ropstva i sklapanjasaveza s Bogom Izrael viπe ne moæeæivjeti onako kao je æivio u Egiptu, nitise smije povoditi za naËinom æivotadrugih naroda koje Êe naÊi u zemlji ukoju ulazi, jer su njihovi obiËaji predBogom „odvratni“ (usp. Lev 18, 30).Mjerilo ponaπanja osloboena narodanisu, dakle, drugi narodi nego Bog kojiga je oslobodio i dao mu Zakon pokojem se treba ponaπati. A buduÊi da jetaj Bog svet, takav treba biti i njegovnarod. Ta ideja provlaËi se kroz ËitavLevitski zakonik u kojemu kao svo-jevrstan pripjev odzvanjaju rijeËi:„Budite sveti jer sam ja svet“ (usp. Lev11, 44-45; 19,2; 20,26; 21,8).

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

”MARIJA” 6/2010. - 213

ISUSOVA PORUKA JE ISTATu istu poruku svetosti Isus je u evan-elju posebno izrazio na dva mjesta.Najprije u sklopu Govora na gori rije-Ëima „Budite dakle savrπeni kao πto jesavrπen otac vaπ nebeski! (Mt 5,48) sliË-no kao i Levitski zakonik utemeljujesvetost (savrπenost) svojih uËenika usavrπenosti OËevoj. I to Isus govoriupravo u suglasju navoenja sastojakapo kojima se njegovi sljedbenici trebajurazlikovati od pogana (usp. Mt 5,47). Drugi put Isus o svetosti govori u sug-lasju molitve. „Sveti se ime tvoje“ (Mt6,9; Lk 11,2) prva je proπnja iz molitve„OËenaπa“ koju je nauËio svoje uËenike.Tako se i tu sav æivotni odnos Ëovjekaprema Bogu utemeljuje u njegovoj sve-tosti. I upravo tu valja primijetiti jednu bitnurazlikovnu nijansu u odnosu na rijeËikoje u svom hvalospjevu izgovara Ma-rija. Dok Isus svoje uËenike uËi da mole„sveti se ime tvoje“, Marija veÊ kaæe„sveto je ime njegovo“. Razlika izmeuta dva izriËaja svakako se ne sastoji usvetosti Boæjeg imena kao takva. Boæjeime samo je po sebi sveto, ili kakostoji u navedenom tekstu proroka Izaije,„Ime mu je Sveti“ (Iz 57,15). Stoga osta-je samo druga moguÊnost, a ta se tiËestanja osobe koja govori pred Bogom. Isus je uËio svoje uËenike da se umolitvi obraÊaju nebeskom OcurijeËima „Sveti se ime tvoje“ iz istograzloga zbog kojega im upuÊuje i rijeËi„Budite savrπeni, kao πto je savrπenOtac vaπ nebeski“. Naime, svetost isavrπenost u odnosu prema Ocu u æivo-tu uËenika joπ nije ostvarena. UËenicitek trebaju biti ono na πto su pozvani iza to se trebaju truditi i moliti.

NE©TO VEΔ OSTVARENONo, s Marijom je drukËije. Ona o sve-tosti Boæjeg imena u svom æivotu gov-ori u potvrdnu obliku. U njoj je BogveÊ uËinio velika djela te je svetost unjezinu æivotu veÊ ostvarena. Prematome, izgovarajuÊi rijeËi „Sveto je imenjegovo“ Marija ne govori samo oBogu, nego i samu sebe predstavlja kaodovrπeni lik Crkve svete i bez mane(usp. Ef 5, 27), koja je potpuno sjedin-jena sa svojim Gospodinom.U tom smislu Marijina svetost nosi u sebi i onu veÊ spomenutu starozavjetnuideju izdvojenosti. Ona je u odnosu nadruge ljude posebna, jednako kao i Izrael u odnosu na druge narode. A taposebnost poËiva upravo u tome πtomjerilo njezina æivota nisu drugi ljudi injihovi ‘obiËaji’ nego Bog i njegovaRijeË.No, usto treba napomenuti joπ neπto.Premda je Marijin odnos prema Boguizraæen rijeËima „Sveto je Ime njegovo“jedinstven, upravo one u njezinu hvalospjevu oznaËuju prijelaz s osobnena opÊu razinu, te preostali, veÊi, dioteksta govori o Boæjoj dobroti premasvim ljudima. Velika djela koja je BoguËinio Mariji ne tiËu se samo nje samenego i Ëitava naroda kojemu Bogroenjem Isusa Krista dolazi u pohod.GovoreÊi o svetosti Boæjoj, ona dozivau pamet poziv upuÊen svima. Svojim„VeliËa“ Marija osobno iskustvo susretas Bogom ne zadræava u sferi privatnosti,nego plod toga susreta oËituje svemusvijetu i svim naraπtajima. Zato svojupjesmu nastavlja rijeËima: „Od koljenado koljena dobrota je njegova nadonima πto se njega boje“ (Lk 1,50).Domagoj RUNJE

o t a Ë k a z r n c a

214 - ”MARIJA” 6/2010.

German Carigradski poznati je bogoslo-vac istoËnog krπÊanstva koji je u svojimdjelima razradio bogoslovne postavke oulozi Majke Isusove u djelu spasenja.Njegova razmiπljanja i zakljuËivanjanaiπla su na veliki odjek tijekom stolje-Êâ, pa i u najnovije vrijeme. Njegovispisi citirani su u znanstvenim prouka-ma o Gospi, u pravorijecima o Bezgre-πnom zaËeÊu i Marijinu uznesenju, te usaborskom tekstu o bl. Djevici Mariji uotajstvu Krista i Crkve. German je æivio i djelovao u vrijemeslikoborstva, koje su bizantski vladarivodili protiv prekomjerna πtovanjasvetih slika i ikona. Kao carigradskipatrijarh branio je πtovanje svetih slikau puËkoj poboænosti. Pri tome je upo-zoravao da πtovanje koje se iskazujeonima koje te slike predstavljaju nesmije prijeÊi u idolopoklonstvo.

U POHVALU PRESVETE BOGORODICE German je roen u carskom graduCarigradu iako se sa sigurnoπÊu nemoæe utvrditi koje godine. Æivotopiscije stavljaju u priliËno velik vremenskirazmak, izmeu g. 631. i 649. NakonopÊe naobrazbe u rodnom graduzavrπio je bogoslovski studij. KaosveÊenik duπobriæniËki je djelovao ukatedrali sv. Sofije. Izabran i posveÊenza biskupa (g. 705.), deset godina

upravljao je biskupijom u Cizicu. Zatimje g. 715. izabran za carigradskog patri-jarha, kad je preuzeo duhovno vodstvoCarigradske Crkve. Zbog neustraπiveobrane svetih slika car ga je g. 730.prisilio da dade ostavku u vodstvu cari-gradske patrijarπije. Nekoliko godinakasnije (g. 733.) zavrπio je svoj ovoze-maljski æivot.U pohvalu presvete Bogorodice Ger-man je sastavio divne propovijedi ipohvale. U prigodi svetkovanja Gospi-nih blagdana mudro je i zanosnotumaËio Boæjem narodu Marijinu uloguu djelu spasenja. Tako su nam ostalesaËuvane njegove homilije o Marijinuprikazanju u hramu, o Navjeπtenju, oPreminuÊu i o Ëudesnom osloboenjuCarigrada od arapske opsade (g. 718.).Raskoπan u slikovitu i kiÊenu govoru osvetosti i veliËini Majke Boæje, bio jetoËan i precizan u oblikovanju bogoslo-vnih postavki. Iz njegovih djela oËitujese πiroko i duboko poznavanje predajei nauka svetih otaca i crkvenih pisaca.

Bogorodica u djelima Germana Carigradskoga

o t a Ë k a z r n c a

”MARIJA” 6/2010. - 215

SVA SVETA I VAZDA DJEVICAGermanovi govori protkani su ljubavljui divljenjem spram veliËine i svetostiMajke Boæje. U skladu s predajomistoËne Crkve, posebno se posvetioodlikama i naslovima Bogorodice (The-otokos), vazda Djevice (Aeiparthenos) isve svete (Panagia). O tim naslovimanapisao je divne stranice u kojima neu-morno uzvisuje Marijinu ulogu i povlas-tice koje je primila od Boga. NjegovvjerniËki odnos prema Bogorodici moæese dobro vidjeti u homiliji o Marijinuprikazanju u hramu. Prema apokrifnimspisima, Marija je u nejakoj dobi dove-dena u hram u Jeruzalemu da se posve-ma posveti Gospodinu. Taj dogaajpovod je Germanu da joj se obratizanosnim rijeËima hvale i pohvale:“Zdravo, ti koja si prijestolje Boæje, pri-nose boæanski, sjajna ljepoto, bisereizabrani, sveopÊe pomirenje, nebo kojeproglaπava slavu Boæju, istoËe koji raasvjetlo koje ne poznaje zalaza…Zdravo, Marijo, milosti puna, svetija odsvetaca, uzviπenija od nebeskog svoda,slavnija od kerubina, Ëasnija od serafi-na, viπa od svega stvorenja, svojim slav-nim prikazanjem ti nam donosiπ gran-Ëicu masline osloboenja od sveopÊegaduhovnog potopa; golubice koja namdonosiπ radosnu vijest o luci spasenja…posudo zlatna koja sadræi slatkoÊu na-πih duπa, tj. Krista, kruh naπ nebeski.” Kroz pjesniËki ritam zanosna govora uusporedbama izbija na vidjelo dubokavjera koja je resila carigradskog patri-jarha Germana kad je razglabao istine ootajstvu Majke Djevice. BogomajËinstvoje temelj i korijen izvanredne Marijinesvetosti. BuduÊi da je prijestolje Boæje,kuÊa slave, zlatna posuda u kojoj je

pohranjen Krist naπa nebeska hrana,Marija je puna milosti i stvorenje svetijeod svih svetih.UËinci i posljedice Marijina bogomajËin-stva prelaze granice same njezineosobe. Oni nisu jedino zbog nje same.Ta jedinstvena Marijina odlika djeluje usvim kÊerima i sinovima ljudskim, radikojih je sam Bog postao njezinimSinom. Zbog toga presveta Bogorodicapruæa ljudskom rodu “granËicu oslo-baajuÊe masline”, donosi svima “rados-nu vijest o luci spasenja”.Po Djevici iz Nazareta Bog se uËiniovidljivim u naπem svijetu, postao je pra-vim Ëovjekom, savrπena slika Boæja. UKristu, Boæjem i Marijinu Sinu, jer je SinBoæji i Sin ËovjeËji, otkrivamo Boæjusliku, sliku onoga Boga koji je i Ëovjekastvorio na svoju “sliku i sliËnost”. Naæalost se na tu sliku Boæju navukaotalog praπine grijeha i propusta, tako daje bilo gotovo nemoguÊe prepoznatiBoæju sliku u liku ljudskog stvorenja.Ponovnim Boæjim zahvatom, utjelovljen-jem Sina Boæjega po Duhu Svetom odMarije Djevice, Bog Ëini da njegovaslika postane vidljiva i prepoznatljiva usinovima i kÊerima ljudskim. Svojimroenjem od Djevice, Ëinjenicom da jepostao Ëovjekom, posebno pak svojomdragovoljnom smrÊu na kriæu i nadasvesvojim slavnim uskrsnuÊem od mrtvih,Krist je obnovio Boæju sliku i sliËnost usvakome ljudskom stvorenju. Naravnoda je u tom poslu, u ponovnojuspostavi Boæje slike u Ëovjeku, IsusovaMajka odigrala jedinstvenu i nezamjen-jivu ulogu. A i ta uloga Boæji je dar, darnjegove ljubavi prema Ëovjeku stvorenuna Boæju sliku i priliku.dar-ko

d u π i d u π e h r v a t s k e

216 - ”MARIJA” 6/2010.

Ove godine je 155. godiπnjica roenjasveÊenika Jovana HraniloviÊa,hrvatskog knjiæevnika, novinara ikritiËara. Dok je ureivao Obzor iVijenac na prijelazu iz 19. u 20. st.,najoπtrije je polemizirao s modernistimai njihovim idejama o apsolutnoj slobodiumjetnika i Ëovjeka koji se ne bi trebaosputavati moralnim naËelima. Protivtakvih pogubnih ideja ustajao je dokraja svoga sveÊeniËkog æivota zalaæuÊise za onu knjiæevnost koja bi bila bliskanarodu i oslonjena na hrvatske tradicijske knjiæevne vrijednosti.

»UVALA TE SVETA BOÆJA MATIJ. HraniloviÊ roen je 18. prosinca 1855.u KriËkama kraj Drniπa od oca Nikole,ilirskoga pjesnika i majke Sidonije pl.StruËiÊ, podrijetlom iz Kriæevaca. PuËkuπkolu zavrπava u æumberaËkimSoπicama i u Kriæevcima. Gimnaziju, azatim i prvu godinu bogoslovije, zavrπioje kao zagrebaËki grkokatoliËki sjemeniπtarac, a ostatak bogoslovije kaobeËki stipendist. Nakon zavrπenabogoslovlja zareen je za sveÊenika, aiste, g. 1878., slavio je svoju Mladumisu u prvostolnoj crkvi u Kriæevcimagdje je bio biskupov tajnik koji ga kasnije postavi za æupnika u Soπicama.Ondje se zadræao 10-ak godina. Zatimga biskup Ilija HraniloviÊ pozva u

Kriæevce na duænost ravnateljabiskupske pisarne otkuda se veÊ istegodine vrati u staru æupu. Krajem 80-ihpremjeπten je meu rusinske grkokato-like u BaËkoj gdje je ubrzo postavljenza baËko-srijemskog vicearhiakona, azatim izabran i za predsjednikaduhovnog stola kriæevaËke biskupije.Umro je g. 1924. u Novom Sadu.

MAJKO BOÆJA SVETA, NADO NEVOLJNIKAJedni su HraniloviÊa proglaπavaliponajboljim pjesnikom 90-tih godina 19.st. (PetraviÊ), dok su mu drugi ospora-vali umjetniËku, a napose, kritiËarskuvrijednost (Matoπ). Bio je Ëlan mnogihhrvatskih kulturnih ustanova.Prve pjesniËke radove objavljuje Hra-niloviÊ 70-ih godina u BunjevaËkoj iπokaËkoj vili i u Vijencu. Mnogo jeobjavljivao u Hrvatskoj vili, Hrvatskojlipi i Balkanu, u almanasima Hrvatskidom i Hrvatska, u listovima Svjetlo, Po-zoriπte, Hrvatska prosvjeta, Dom i sviet,Javor, Glas MH, Obzor te u kalendaruDanici. Napisao je i nekoliko osrednjihpripovjedaka te mnoπtvo rasprava,Ëlanaka i ocjena o hrvatskoj knjiæevnos-ti. Tiskano mu je nekoliko zbirki pje-sama, ÆumberaËke elegije (1886.),Pjesme svakidanke (1890.) te Izabranepjesme (1893.) od kojih je prva najusp-jelija. Odupirao se klonuÊu, a Gospa istvaralaËki rad bili su mu utjeha: “Klone li nam u nevolji nada,Poviju l’ se na nebu oblaci,Jedna miso na te, Gospe sveta,I nebeski ogriju nas traci;Kano teret da padne sa grudi,Nova nada u srdcu se budi.” (Molitva Gospi)

Hvaljen, ali i osporavanpjesnik

”MARIJA” 6/2010. - 217

POD ZASTAVOM S TVOJOM SLIKOM SVETOMHraniloviÊ je bio sljedbenik deskriptivnekritike 19. st. koja umjetniËko djelo nijepromatrala kao cjelinu, nego kao skupjeziËnih osobina. Iako mu je kritiËarskopero nerijetko bilo izvrgnuto æestokimnapadima, ustrajao je u borbi protivpogubnih ideja modernista u umjetnosti, a posebno protiv rastakanjarodoljubnog osjeÊanja pa moli Gospu za pomoÊ

“…Kako l’ ne bi prijevarne sireneHrvatskog mi roda prevarile, Da pod plaπtom prividne slobode Dobro srdce demon mu probode.

To te mole tisuÊe Hrvata ©to svagdance krunicu ti mole…”(Molitva Gospi)

Meutim, HraniloviÊ je uvijek vjerovaou sklad istine, ljepote i dobrote usvakome umjetniËkom djelu koje Êe uonom uzburkanu povijesnom vremenusluæiti praktiËnim, narodnim, a ne poje-dinaËnim interesima jer “…onaj, koji nepoπtuje kulturne tradicionalne vrednote,taj se zapravo, odriËe biti svoga naroda,odriËe se njegove kulture.” (M. UjeviÊ:“Jovan HraniloviÊ”, Zagreb, 1934.)

HraniloviÊ nije prihvaÊao Ëovjeka kaomjeru svih stvari jer bi ga takve idejevodile u moralni relativizam i nihilizam:

“Oj, i sada, kada demon crni Blistavo je navuklo odijelo,Kako l’ bi se bijedno ËovjeËanstvoKrivim bljeskom zvonkih rijeËi smelo,Da πto viπe upropasti ljudi, - Majko Boæja! U pomoÊ nam budi!”(Molitva Gospi)

Darijo MARKOVIΔ

d u π i d u π e h r v a t s k e

Neumorno je tjeπio i napaÊeni hrvatskipuk Njezinim likom:“Umuknuo vapaj nevolje i bijede,A u oku suza utjeπnica sjaje;I kud odjek, zvona na tu zemlju pada,Utoljuje bolja, oæivljuje nada.”(Zdrava Maria!)

Progovarao je istinskim pjesniËkimglasom slikajuÊi isjeËke svakodnevnogæivota priprostog puka suosjeÊajuÊi snjihovim patnjama. Prevodio jeLamartinea, Lonfellowa, Shakespearea,Hugona, Moora i dr.

æ i v i m o u o b i t e l j i

218 - ”MARIJA” 6/2010.

Godine 1994. slavili smo Godinuobitelji. U jeku njezina slavlja naπlasam se jednom zgodom u druπtvudvojice sveÊenika koji su se prepi-rali oko pitanja je li ljubav ærtva ilinije. Stariji je dosljedno i upornotvrdio kako nema ljubavi bez ærtve,a mlai se nije dao zbuniti nipoljuljati u svom uvjerenju daljubav nije ærtva. I za nedavnog sus-reta rekao mi je da nema onoga tkoÊe ga uvjeriti da ljubav nije ærtva.

IZME–U DVIJE VATREU toj raspravi naπla sam se izmeudvije vatre. Dobro mi je znanamnogo puta ponavljana Ëinjenica danema ljubavi bez ærtve i da jeljubav ærtva. Ipak sam se priklonilamiπljenju mlaeg sveÊenika koje jebilo ljepπe, izazovnije i za mene pri-hvatljivije. I πto nakon svega toga jamogu reÊi?!Uvaæavam miπljenja obadvojicesveÊenika. Ljubav i ærtva za menesu dva razliËita pojma. Za ljubav jepotrebno dvoje. »ak i u naπemuhrvatskom jeziku prvi glas, odnosnoslovo u rijeËi ljubav ima dva znaka- “LJ”. Iz ljubavi se raa troje. Ærtva je neπto sasvim drugo. Za raz-liku od ljubavi koja raa troje, ærtvaizgara ono jedno kad je jadno i kad

poærtvovno pokuπava izgorjeti zaljubav. Kad je dvoje potrebnopretvoriti u jedno, onda ne pomaæematematika nego ærtva. Ona je takoja zapali sebiËnost i svaki viπakdrugog ja koji ne dopuπta da se uljubavi bude jedno. RijeË ærtvapoËinje posljednjim glasom, slovomabecede - æ, a je li prvo ili posljed-nje slovo, odnosno glas abecedeljubavi ovisi o stavu, je li ljubaværtva ili nije.

IMA LI U LJUBAVI ÆRTVEVoditelj Obiteljskog savjetovaliπtanekim braËnim parovima u nji-hovim problematiËnim æivotnimsluËajevima pripisuje nedostataksmisla za ærtvu u meusobnom æiv-otu. Meutim, ja kaæem malodrukËije: uistinu treba zavoljetiosobu koja izgara za ljubav ipomoÊi joj da u ljubavi ne budeærtva. U ljubavi, naime, nema ærtve.Ærtve su tamo gdje nema ljubavi.Ljubav koja daje nije ærtva samesebe, ljubav koja daje jest milosre.Kada ljubav ne naie na ljubav, onane raa æivot nego postaje ærtva:ærtva zloÊe, neprihvaÊanja, nerazu-mijevanja, neprepoznavanja...Ærtva je plod neuzvraÊene ljubavi.Abortus ili pobaËaj jest nedostatakzrele ljubavi, a njegove su ærtve idijete, i otac, i majka i poËinitelji.SliËno se moæe reÊi i za rat da jepomanjkanje ljubavi, a ærtve su igubitnici i dobitnici. Mrænja je raza-pinjanje ljubavi koja praπta i kadumire. Ljubav je pobjeda smrti,pobjeda kriæa. Ona je vjeËna ineuniπtiva kada, odvalivπi kamen s

Je li ljubav

ærtva?

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 6/2010. - 219

groba, treÊi dan uskrsne. Ljubav nijeærtva kad si zavoljen i kada voliπ iæivot, i ljubav i stvoritelja. Ljubav jeærtva kada si nesavrπen u davanju,dijeljenju, opraπtanju. Ljubav jeærtva kad mrziπ πto si zavoljen.Ljubav nije ærtva kad si sretnozavoljen, radostan i po ljubaviosloboen. Ljubav nije ærtva kad similosrdan. Ljubav pobjeuje ærtvukad je zavoli. S ljubavlju ærtva nes-taje i postaje milosre.Tko joπ nakon ovakva razmiπljanjamoæe reÊi da je ljubav ærtva? Akojoπ uvijek ima onih koji tako misle,

onda im æelim da zavole ærtvuljubavi, pogotovo ako æive u brakuili obitelji. Kada zavoliπ ærtvu, onase u ljubavi ærtvuje i izgara pla-menom milosra.

OSMI©LJAVANJE TRPLJENJASvake korizme kao vjernici radoobavljamo poboænost Kriænogaputa, a u korizmene dane gotovoda i nema propovijedi u kojoj se nebi spominjali kriæ i ærtva. Dobro jestalno imati na umu i jedno i drugo,ne zato da bismo po tome bili pre-poznatljivi, nego da ne zaboravimoda je Krist Onaj koji je bio razapetna kriæu i svojom ljubavlju pobije-dio i ærtvu i smrt, jer On je samaDobrota, Ljubav i Milosre.Ljubav nije ærtva, nego milosre!Ljubav nije ærtva ni kad trpi. Kadtrpljenje osmisli i s ljubavlju ga pri-hvati, ono dobije joπ jedan glas,slovo ispred, kao i smisao - s ipostaje strpljenje. U druπtvu sa str-pljenjem, ljubav dobiva na vre-menu. Da zavoli ærtvu. U plamenuljubavi izgara i osmiπljena ærtva.Prah kojim sveÊenik na Pepelnicu,prvi dan korimze, posipa naπeglave poziv je na obraÊenje ivjerovanje Evanelju. On je i znakda smo iz praha stvoreni i da Êemose u prah vratiti. A ljubav? Kadaizgori ærtva u plamenu ljubavi,pored njezina pepela gori joπ jedinoljubav. Od Ljubavi smo stvoreni, poNjoj smo spaπeni, po Njoj smo poz-vani u vjeËni æivot.Nek vaπa ljubav ne bude ærtva, avaπa ærtva nek bude ljubav!Danijela DE MICHELI VITTURI

220 - ”MARIJA” 6/2010.

6. lipnja navrπava se 400 godina odutemeljenja Sestara od Pohoenja,koje je osnovao sv. Franjo Saleπkizajedno sa sv. Ivanom FranciskomFrémiot de Chantal. To stabloproπirilo je svoje grane iz Savoje poEuropi, Americi, Africi i Aziji.TrenutaËno u svijetu imaju 161samostan, od kojih 103 u Europi, 51u Americi, 5 u Africi i 2 u Aziji.

BOÆJE NADAHNUΔEDok je jednom bio u razmatranju,æenevski biskup Franjo Saleπkinaπao se u iznenadnu zanosu za vri-jeme kojega mu je bilo pokazano daÊe osnovati zajednicu redovnica,koju je simboliziralo veliko stabloπto je svoje grane pustilo diljemËitavoga svijeta. To se vienje i ost-varilo na blagdan Presv. Trojstva, 6.lipnja 1610. u Annecyju (Francuska),kad je osnovao Red PohoenjaMarijina, koji je definirao “najman-jim, posljednjim, sliËnim nekomsiromaπnu netaknutu golubinjakuËistih golubica koje imaju jedinubrigu razmatrati zakon Gospodnji,ostajuÊi skrivene u udubini stijene”.Sestre su, dakle, pozvane molitvom isvetoπÊu æivota sluæiti obnovi Crkvei spasenju bliænjega. Zato im nijevaæno koliko ih ima nego jesu li onoπto od njih oËekuje Bog i Crkva uvremenu u kojemu æive.

KARAKTERISTIKE ZAJEDNICEÆivot Sestara od Pohoenja temeljise na opsluæivanju pravila sv. Augu-stina s konstitucijama, a redovniËkaje ustanova papinskog prava. Potpu-no je kontemplativna naËina æivota,

iako se neki samostani bave izvanj-skim apostolskim radom kao odgojemi socijalnom djelatnoπÊu. Nemaju gen-eralne ni provincijalne uprave, ali su,poradi solidarnosti, udruæeni u fed-eraciju. Karakterizira ih skrivenost,poniznost i jednostavnost u zajedni-Ëkom æivotu, kao u Ëistoj nazaretskojsredini u kojoj je sve bilo podreenojedino Bogu; odsutnost teπkih strogo-sti za otvaranje vrata takoer i nemo-Ênima i bolesnima, “odluËne da pos-tanu kÊeri molitve tako unutarnje dabudu naene dostojne klanjati se Bo-gu u duhu i istini; duboka poniznostprema Bogu i velika ljubaznost premabliænjemu” (usp. Konstitucije Reda).Jer, kako reËe sv. I. de Chantal, “duhPohoenja duh je ljubaznosti; treba gasaËuvati pod svaku cijenu, jer ondjegdje se na takvu duhu ne bi radilo...ne bi bilo viπe Pohoenja”.

Kao u nazaret

”MARIJA” 6/2010. - 221

POD GOSPINOM ZA©TITOMNovu sestarsku druæbu povjerio je sv. F.Saleπki Gospinoj zaπtiti, æeleÊi da njegoveduhovne kÊeri posebno Ëaste otajstvoPohoenja bl. Djevice Marije roakinjiElizabeti. NoseÊi u sebi Sina Boæjega, Na-zaretska Djevica postala je nositeljicomspasenja. Svojim redovniËkim æivotom isvojom molitvom, sestre od Pohoenjasjedinjuju se s Majkom Gospodinovom dabi braÊi i sestrama na duhovan naËindonosile Krista Spasitelja i puπtale da sekroz njih vidi radost i ljupkost srca kojeBog dariva onima koji idu s njime.“Ova je Druæba utemeljena duhovno nabrdu Kalvariji, za sluæenje Isusu raspeto-me” (sv. F. Saleπki, Konstitucije XXXIII),koji zove na sudjelovanje u svome ota-jstvu otkupljenja ljudskog roda. Sestre odPohoenja svih vremena, narodâ i jezikâgledaju u Onoga koji je na kriæ bio pribi-jen i kopljem na njemu proboden te s

toga mistiËnog vrhunca grle Ëitav svi-jet u ljubavi Krista umiruÊega, stojeÊikraj Djevice Majke koja, nepokretnana Kalvariji, ne prestaje pohoditi srcaljudi da ih privuËe boæanskomOtkupitelju.

NAZO»NOST ME–U HRVATIMAOd 1. rujna 1947. sestre od Pohoe-nja nazoËne su i meu Hrvatima. Napoziv biskupa Josipa Lacha i nadb.Alijzija Stepinca, koji je u to doba biou zatvoru, doπle su u Zagreb preuzetiskrb o KuÊi Boæje providnosti icrkvu Corpus Domini. U teπkim uvje-tima, u oduzetoj KuÊi Boæje provid-nosti kraj crkve utemeljile su svojsamostan, u kojemu danas æivi sedamzavjetovanih sestara i dvije kandida-tice. U crkvi je, kraj samostana, jedi-noj u Zagrebu, Presveto izloæenotijekom Ëitavog dana na vjeËno kla-njanje. Prvo je klanjanje zapoËeo bl.Alojzije Stepinac na prvi petak, 1.listopada 1943., a æelja njegova i nje-govih nasljednika bila je da se u tucrkvu okupljaju zagrebaËki vjernici iklanjaju se Isusu, zahvaljuju mu idaju zadovoljπtinu te mole njegovomilosre. Tako æivot sestara, prekoneprekidne molitve, ærtvovanja sebe ihvale Bogu, postaje vrelom apos-tolske plodnosti i blagoslova zaCrkvu i Ëitav svijet.Na blagdan sv. F. Saleπkoga, 24. sije-Ënja 2010., fra Zvjezdan LiniÊ otvorioje u crkvi Corpus Domini jubilejskugodinu 400. obljetnice osnutkaSestara od Pohoenja Marijina, kojaÊe trajati do 13. prosinca 2010., danapreminuÊa sv. Ivane F. de Chantal.Kamenko JOLIΔ

etskoj sredini...

p o s j e t i l i s m o

222 - ”MARIJA” 6/2010.

U organizaciji Hrvatskog marioloπkoginstituta KBF-a (HMI) SveuËiliπta uZagreba, a pod pokroviteljstvom æupeOπtarije i opÊine Josipdol, u Oπtarijamakraj Ogulina odræan je 30. travnja i 1.svibnja znanstveni skup o πtovanju bl.Djevice Marije na podruËju GospiÊko-senjske-biskupije. Povod su bile 550.obljetnica bule pape Pija II. o oprostimaoπtarskom svetiπtu i 10. obljetnica uspo-stave GospiÊko-senjske biskupije, pa jei dvoranu u kojoj se skup dræao resiolik oπtarske Gospe od »udesa, a ulazizloæba o biskupijskim srediπtima krozpovijest na podruËju danaπnje GospiÊ-ko-senjske biskupije Blaæenke LjuboviÊ. Nakon dviju marijanskih pjesama Ëlano-va KUD-a Gradine iz Modruπa i folk-lorne skupine iz æupe Tounj nazoËne supozdravili predsjednik HMI sisaËkibiskup Vlado KoπiÊ, naËelnik opÊineJosipdol Zlatko MihaljeviÊ i gospiÊko-senjski biskup Mile BogoviÊ, a zatim jerad otvorio tajnik HMI fra Petar Lubina.

OD OKOLNOSTI DO OBI»AJANa poËetku skupa, nazoËne je trebalouvesti u sredinu i vrijeme koji suobraivani. U prvom predavanju MilanKruhek ocrtao je tako druπtveno-poli-tiËke okolnosti na frankopanskom pros-toru, a biskup Mile BogoviÊ crkveneprilike u Krbavskoj biskupiji u dobanastanka oπtarskog svetiπta. ZorislavHorvat osvijetlio je prvotnu arhitekturu

crkve Gospe od »udesa, a Ivan Tironipovijest naselja i gradnju Gospine crkveu njemu. Fra Petar Lubina prikazao jeoπtarsku crkvu kao Gospino svetiπte, aMarija MirkoviÊ teoloπko znaËenje KipaGospe od »udesa i njegovo podrijetlo.Dario TokiÊ iznio je biblijsku porukuoltara Gospe od »udesa, Æeljko Blagusdogmatski je raπËlanio oproste u bulipape Pija II., a mons. Tomislav ©porËiÊocrtao je ulogu nadb. Josipa PavliπiÊa unovijoj povijesti svetiπta. Fra DraæenkoTomiÊ predstavio je marijanske kapele icrkve u GospiÊko-senjskoj biskupiji, aManda Svirac Marijinu nazoËnost uobiËajima oπtarskog kraja.

LI»KE MARIJANSKE OSOBITOSTIU popodnevnom dijelu rada prvo pre-davanje imao je nadb. Ivan DevËiÊ osvetiπtu Gospe od Krasna, njegovimpovijesnim korijenima, duhovnim idanaπnjim vidovima. Æeljko Kuten pred-

Skup koji ÊeLika pamtiti

p o s j e t i l i s m o

”MARIJA” 6/2010. - 223

stavio je crkvu u Troπmariji kao svetiπteGospe od Utjehe, a B. LjuboviÊ πtovanjeGospe Snjeæne u Krivom Putu. SanjaVuliÊ iznijela je rezultate istraæivanja omarijanskim blagdanskim puËkimimenima u oπtarsko-modruπkoj udolini,a fra Petar Runje o nekim znaËajkamaπtovanju bl. Djevice Marije u srednjov-jekovnoj Lici. Mons. Milan ©imunoviÊpredstavio je osobitosti liËkih Gospinihsvetiπta u Oπtarijama i Krasnu u sklopuhrvatskih marijanskim svetiπta, a NikolaVranjeπ marijansku poboænost usveukupnoj poboænosti katolika goran-sko-liËkog kraja.Rad simpozija prvog dana zavrπio jeveËernjim misnim slavljem u svetiπtuGospe od »udesa. Predvodio ga jebiskup V. KoπiÊ u suslavlju 17sveÊenika, a pjevale su i svirales. Cecilija Pleπa i s. Imakulata Malinka.Nakon mise u dvorani je prikazan filmStella maris Sjevernog Jadrana oGospinu πtovanju na istarskom i kvar-nerskom podruËju, u πto je uveo i filmpredstavio producent Alojz Prosoli.

LI»KI VELIKANI DUHAU prvom predavanju drugoga danaskupa fra Gabrijel JuriπiÊ predstavio jesl. Boæjega fra Antu TomiËiÊa imuËenike s podruËja gospiÊko-senjskebiskupije s njihovom poboænoπÊuGospi, a ostali predavaËi pozabavili suse marijanskim πtovanjem u djelimanekih velikana toga podneblja. O mari-janskoj poboænosti Frana Vrinjanina(+1854.) govorio je tako fra EmanuelHoπko, o ©imi StarËeviÊu (+1859.) iMarijinim vlastitostima i marijanskomπtovanju u njegovim katehetskim spisi-ma Marko Medved i o Mariji u njegov-

im homilijama fra Bruno Pezo. O mari-janskom πtovanju u djelima promicateljaliturgijske obnove Dragutina Kukalja(+1945.) izlagala je Veronika Reljac, a uposljednjem predavanju Vitomir Belaj onekim pretkrπÊanskim marijanskim kori-jenima u Lici.Rad je zakljuËio biskup BogoviÊ zahva-lom predavaËima na trudu, a upraviteljusvetiπta o. Ivanu Podgorelcu, naËelnikuopÊine Josipdol Z. MihaljeviÊu i tajnikuHMI fra P. Lubini na svemu uloæenuoko organizacije.

ZAHVALNICA I PONOSOπtarski znanstveni skup zavrπio je mis-nim slavljem u svetiπtu Gospe od »ude-sa, a predvodio ga je biskup M. Bogo-viÊ okruæen 15-oricom suslavitelja. Sveje zapoËelo iz dvoriπta stare πkole gdjesu se odræavala predavanja sveËanomprocesijom na Ëelu s kriæem i ministran-tima, u kojoj je sudjelovalo viπe od sto-tinu Ëlanova KUD-ova iz Modruπa,Ogulina, Oπtarija, Zagorja i Tounja unarodnim noπnjama. Oni su za misnogslavlja u prepunoj crkvi pjevali dijelovemise kao i starinske te domaÊe mari-janske pjesme, a po zavrπetku ispredcrkve izveli prigodni program s plesovi-ma i pjesmama. Ljubazni domaÊini,oËito zadovoljni sa skupom i ponosnida se meu njima dræao, ponudili susvim nazoËnima zakusku s piÊem. Bioje to pravi marijanski kongres ogulin-sko-modruπkog kraja koji Êe dugopamtiti cijela Lika. Teπko Êe, naime,koje malo mjesto doæivjeti da se unjemu nau trojica biskupa i viπe od 20struËnjaka s razliËitih podruËja znanosti,i to svi s akademskim titulima.P. LUBINA

m o j a d j e c a i j a

224 - ”MARIJA” 6/2010.

Tako je poËela:- Kako si mogla? Kako te nije strah?Kako se ne plaπiπ da je ne ubiju, da jene ukradu, da je ne prodaju...? Zar neËitaπ novine? Zar ne vidiπ πto se sve usvijetu dogaa?!Bilo je to u trenutku kad sam Ëula vijestda je u nekim dijelovima svijeta zahladi-lo, da je veoma niska temperatura, daje led u nekim krajevima okovao zem-lju. Brojne prometne nezgode blokiralesu promet pa se savjetuje ne iÊi na put,ako je ikako moguÊe. Na takvu vijest,koja me izbacila iz mira, doπla je mojamati sa svojim prigovorom: - Ma kako si je ti mogla pustiti?!Upleo se i moj Romeo meu nas dvije,pa stao nadolijevati ulje na vatru:- Da se mene pitalo, ja je ne bih biopustio! Ne, ja joj ne bih bio dopustio daide, ali tko mene za πto pita?! Taman posla, da se πto bez njega unaπoj kuÊi dogodi, tako i to putovanje.Maloj izraslo perje, raπirila krila, vrijemeje da prhne iz gnijezda, a kud bi ljepπedoli na hodoËaπÊe s Ëasnom sestromkoja joj u πkoli predaje vjeronauk. IdeËitav razred, zar da ne ide ona? Da jekaznimo? Zaπto? Ta dobra je uËenica,putovanje novËano ne stoji mnogo,zaπto ne bi iπla?! Sloæili smo se u tome ija i Romeo. A πto se on sada uortaËio smojom majkom, to je druga priËa. Kadsu njih dvoje protiv mene, tu suizvrstan par, vrlo dobro se slaæu! InaËe,

udara svatko svoje. Ona, ”©to nisigledala za koga Êeπ se udati?!”, a on ukriznim situacijama - ”Ista si mati!” Sadapuπu oboje u isti rog: ”Kako te nijestrah?! Kako si je mogla pustiti?! Vidiππto se sve u danaπnjemu svijetu dogaa!Kakvo je nevrijeme zahvatilo Europu! Ai bez nevremena toliko toga!”Ne odgovaram ni jednome ni na jedno,a u sebi se samo izjedam. Plaπim se.Moje je to dijete. Tà ja sam je rodila.Pustila sam je na to hodoËaπÊe snajboljom namjerom. Volim je. Tko jemogao raËunati da Êe se vrijeme odjed-nom tako okrenuti?- Ja po noÊi ne mogu spavati od brige!- mati ne popuπta, nego uporno jadikuje tjerajuÊi svoje.Romeo je gori od nje. Svojim upadica-ma kao da je potiËe da joπ æeπÊe nabra-ja πto se sve moæe dogoditi. Crne mislisve me jaËe stiskaju. Konopci strahaokruæuju me.Odjedanput se pred nama pojavljujeEmanuela i kriæa se:- Ja vas nikako ne razumijem! Makinalno se kriæamo. Ona se ljuti:- ©to to Ëinite? Kriæate se kao kokoπi!Maπete kandæama! Kao da tjerate muhe!Ovako se kriæa: DotiËe se Ëelo, zatimprsa i ramena uz rijeËi: U ime Oca, iSina i Duha Svetoga. To je Isusov znakkoji oslobaa od grijeha, smrti i zloga.Dok Ëinimo znak kriæa, na nas silaziboæanski æivot Presvetog Trojstva...Polako smo se i mi prekriæili za njom.- Sada preporuËimo nebeskoj Majci isvetim anelima, da budu s naπom ses-trom i svima mladima zajedno s Ëasnomsestrom u autobusu koji su na putu.Oni viπe nisu sami u danaπnjem danu.»itavo je nebo s njima.

Kako simogla?

Veliko olakπanje dolazi iz EmanuelinihrijeËi, poput plime.- Kako ti to sve znaπ? - pita baka.- Kako idem na vjeronauk. Mi gaimamo i u πkoli i u æupi! - odgovaraEmanuela ËudeÊi se kako mi ne znamotako jednostavne stvari koje se tiËu naπevjere i vjerniËkoga æivljenja.Eto ponovno teme za naπe prepucava-nje. Ja prva bockam, kako me nije imaotko nauËiti i gledam pritom svoju majkuu oËi. Ona se na to samo smije:- Ni ti nisi nauËila Emanuelu! A nisi seni ti, zete, u tome baπ pokazao!Romeo se izvlaËi govoreÊi da je to æen-ski posao i tako bi potrajalo do sutra dase mala Emanuela ponovno nije stavilameu nas.- E, sad Êete lijepo za kaznu izmolitikrunicu!- Za kaznu? - Da, za kaznu!- Ma kakvu kaznu?! Kakva mi je molitvakazna?! To je za mene radost! Daj ova-mo, ja predvodim! - komentira Romeo.Uzimlje krunicu u ruke. U tom trenutkuzazvoni mobitel. Mala se upravo javlja sputa. Stigli su sretno na svoje odrediπte.Putovanje je proπlo u najboljem redu.Dobro je bilo, svi su dobro. I baka jena to odahnula:- Hvala Bogu!- Baπ tako! Dobro je! - rekao je Romeo.- Eto kako sam je mogla pustiti! UzpomoÊ Neba sve se moæe! Stavila samje u ruke Boæje s uvjerenjem da BogneÊe dopustiti da se od njega izgubi.On svojih nikad ne napuπta, nego ihπtiti i brani, bez obzira πto Êe im tolikoputa pripustiti i ono πto im nije drago!Zato sam i spavala mirne savjesti.R. T.

m o j a d j e c a i j a

u z s v e Ê e n i Ë k u g o d i n u

226 - ”MARIJA” 6/2011.

Svetkovinom Srca Isusova, kojomzavrπava SveÊeniËka godina, Crkva slavispomen Boæje ljubavi prema ljudima. Ubiblijskom smislu rijeËi, srce predstavljasrediπte ljudske osobe, Ëovjekova biÊa.Na kriæu dok je Isus visio, njegov bokbio je proboden, πto je u vjerniËkojpoboænosti tijekom stoljeÊâ preraslo uprobodeno Isusovo srce, simbol Boæjeljubavi prema Ëovjeku.

BOG JE LJUBAV»itavo Sveto pismo svjedoËi nam da jeBog ljubav, na poseban naËin apostolIvan: „Tko ne ljubi, ne upozna Boga jerBog je ljubav. U ovom se oËitova ljubavBoæja u nama: Bog Sina svoga jedi-noroenoga posla u svijet da æivimo ponjemu. U ovom je ljubav: ne da smo miljubili Boga, nego - on je ljubio nas iposlao Sina svoga kao pomirnicu za gri-jehe naπe… I mi smo upoznali ljubavkoju Bog ima prema nama i povjerovalijoj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, uBogu ostaje, i Bog u njemu“ (1 Iv 4, 8-10. 16). Bog, koji je u sebi sama ljubavi dobrota, svoju nam je ljubav nanajizvrsniji naËin pokazao u muci, smrtii uskrsnuÊu svoga Sina.No, nije samo u tome oËitovana Boæjaljubav. Sve πto Ëini, Bog Ëini iz ljubavi.Postanak i postojanje svijeta i Ëovjekaplod su Boæje stvarateljske ljubavi. Naposeban naËin u ovom razmiπljanju

æelimo istaknuti Boæju objavu kao ËinBoæje ljubavi. „I tako ovom objavomnevidljivi Bog u bujici svoje ljubavizapodijeva razgovor s ljudima kao s pri-jateljima i s njima druguje da ih pozoveu zajedniπtvo sa sobom i da ih u nj pri-grli“ (Dei verbum, 2). Svaki Ëovjek rado razgovara sa svojimprijateljima, s njima se druæi i provodivrijeme. To je znak da se ljudi vole i daim je stalo do dragih osoba. Tako i BogËovjeku pokazuje svoju ljubav razgo-varajuÊi s njime, upuÊujuÊi mu svojurijeË koja je rijeË æivota i spasenja jerBog ljubi Ëovjeka, stalo mu je do njegai njegove sreÊe. Cilj je objavezajedniπtvo Ëovjeka i Boga u ljubavi,odnosno spasenje. Sama je, dakle, obja-va Ëin Boæje ljubavi, koji smjeravjeËnom zajedniπtvu Ëovjeka s Bogom uljubavi. Tako se ljubav Boæja pokazujekao izvor, nositelj i cilj ljudske povijesti.

BOG SE I DANAS OBJAVLJUJEBoæja objava dolazi do ljudi prekoSvetog pisma i Predaje. Bog tako idanas govori ljudima, zapodijeva snjima prijateljski razgovor, nudi imsvoju rijeË æivota. Predaja potjeËe odsamoga Gospodina, koji onda prekosvojih apostola, nadahnutih iosposobljenih po Duhu Svetom, nas-tavlja objavljivati svoju istinu. Apostolistoga, „predajuÊi ono πto su i sami prim-ili, opominju vjernike da dræe predajekoje su nauËili ili iz govora ili iz poslan-ice i da se bore za vjeru koja im je jed-nom predana. A ono πto su apostolipredali obuhvaÊa sve πto koristi za svetæivot Boæjeg naroda i za rast njegovevjere. I tako Crkva u svom nauËavanju,æivotu i bogoπtovlju postojano odræava i

Sluæbenik rijeËi Boæje

”MARIJA” 6/2010. - 227

svim naraπtajima prenosi sve πto onajest, sve πto vjeruje“ (Dei verbum, 8).

U»ITELJ NARODA BOÆJEGAU naπem razmiπljanju o sveÊeniËkojosobi æelimo ovdje istaknuti jednu odvaænih sveÊenikovih uloga: nauËavanje.Po toj sluæbi sveÊenik predaje vjernici-ma polog vjere koji je i sam primio.Tako je njegov ”prvenstveni zadatak...da svima navijeπtaju Boæje Evaneljeda bi tako ... utemeljivali i umnaæaliBoæji narod. Spasonosnom se naimerijeËju pobuuje vjera u srcu onih kojine vjeruju, a u srcu se vjernika hrani…Prezbiteri dakle duguju da sa svimadijele istinu Evanelja koju uGospodinu posjeduju“ (Presbyterorumordinis, 4). Drugim rijeËima, sveÊenik jeduæan nauËavati rijeË Boæju jer se Bogdanas ljudima objavljuje po njegovupropovijedanju. To svoje temeljnoposlanje sveÊenik ispunja primjernimæivotom, propovijedanjem i navjeπtajemKristova otajstva, krπÊanskom katehe-

zom i tumaËenjem nauka Crkve tetumaËenjem problema svoga vremena uKristovu svjetlu (usp. Presbyterorumordinis, 4).

VJERA JE ZAPRAVO ÆIVOTKad u obredu reenja akonu predajeEvanelje, biskup govori: „PrimiKristovo Evanelje kojemu si postaonavjestitelj. Nastoj vjerovati πto proËitaπ,uËiti πto uzvjerujeπ, æivjeti πto uËiπ!“Svaki navjestitelj Boæje RijeËi Ëuo je terijeËi od biskupa na svom reenju.UoËavamo iz njih da su vjera, Ëitanje,uËenje i æivot neraskidivo povezani.RijeËi koje navijeπta, sveÊenik moranajprije s vjerom prihvatiti u svom srcui truditi se po njima æivjeti. Nitko nemoæe dati ono πto nema. Ni sveÊenikne moæe nekome uspjeπno predatipolog vjere, ako ga najprije on samnema, ako prije nije sam uvjeren u onoπto propovijeda i ako to sam ne nastojiæivjeti. Papa Pavao VI. lijepo je to saæeou rijeËima kako „suvremeni Ëovjek radi-je sluπa svjedoke negoli uËitelje i akosluπa uËitelje, Ëini to jer su svjedoci“.Sv. Ante Padovanski, veliki navjestiteljBoæje RijeËi, u jednoj svojoj propovijedireËe da je „rijeË æiva kad æivot govori.Neka zato prestanu rijeËi, a neka govoredjela“. U SveÊeniËkoj godini valja nammoliti, a joπ viπe nakon njezinazavrπetka, za naπe sveÊenike da budupravi posrednici Boæje RijeËi udanaπnjem druπtvu: da sami najprijenastoje svoj æivot oblikovati po BoæjojrijeËi koju navjeπÊuju, a onda i drugesvojim primjerom i gorljivom rijeËju pot-icati da Bogu Objavitelju odgovoreposluπnom i iskrenom vjerom.Kristian STIPANOVIΔ

u z s v e Ê e n i Ë k u g o d i n u

p r i g o d e

228 - ”MARIJA” 6/2010.

Fra Ivan MarkoviÊ (1839.-1910.), Ëije se100. obljetnici smrti ove godine spomi-njemo, ljubav prema Gospi pokazivao jene samo æivotom, nego ju je potvrivaoi pisanom rijeËi te ju pretoËio u knjige.One, doduπe, nisu velike obujmom, aliih resi ljubav kojom su pisane. Prva injemu najdraæa jest Gospa Sinjska, ukoju je saæeo, moæemo kazati, bit naukao Mariji, a druga je Sinj i njegovo slavlje1887. VjerniËka javnost s ljubavlju ih jeprihvatila obje, posebno Gospu Sinjsku.

NAJDRAÆA KNJIGAZa MarkoviÊeva æivota knjiga GospaSinjska doæivjela je dva izdanja, a fraStanko Petrov popravio ju je i g. 1921.te 1928. objavio nova izdanja. Prvo izdanje napisano je ikavicom saæeljom da “brez priËine i zanoveti, pro-govara duπi hrvatskoga puka, komu jepoglavito namijenjena”, a posvetio ga jeblagoj uspomeni fra Ante MaruπiÊa,rano preminulog profesora teologije odkojega se mnogo oËekivalo. Objavljenoje u Zagrebu 1886., s dodatkom oaneoskoj kreposti, i tiskano u 2000primjeraka u povodu 200. obljetnicedonoπenja Gospine svete prilike izRame u Sinj. Fra Ivanovom zaslugom utoj su prigodi tiskane velike slike isliËice Gospe Sinjske kao i medaljice, aobjavljen je i VjenËiÊ molitava Gospi

Sinjskoj. To se smatra poËetkom “suvre-menog πirenja poboænosti prema sinj-skoj Majci”. BuduÊi da je prvo izdanje Gospe Sinjskebilo brzo iscrpljeno, MarkoviÊ je g.1899. priredio drugo i posvetio ga fra©imunu MilinoviÊu, dukljansko-barskomnadbiskupu, i tiskao u knjiæevnoj ijeka-vici. Pisao je jednostavno “jer je knjiganamijenjena ljudima svake ruke”, tj.uËenu i manje uËenu Marijinu πtovate-lju. Iako je to izdanje doradio, izbacioje dodatak o aneoskoj kreposti idodao novije Gospine milosti te Ëetiripjesme fra Petra KneæeviÊa o GospiSinjskoj, knjiga je u biti ostala ista.

SVJEDO»ANSTVO POBOÆNOSTISlavna i Ëudotvorna slika koja se uSinju πtuje, oko sebe πiri nadu i pouz-danje, jer je Gospa majka i dika cijeloganaπega roda. Njezinu majËinsku pomoÊvjerni puk doæivljava i svjedoËi svojimmolitvama, a joπ viπe nastoji je naslje-dovati u krepostima. MarkoviÊevaljubav prema Gospi i opis udijeljenih

Dva vaænadjela o Gospi Sinjskoj

p r i g o d e

”MARIJA” 6/2010. - 229

milosti pojedincima po njezinu zagov-oru doprinosili su πirenju poboænostiprema Gospi pa naglaπava: “To je dalopovoda ovoj knjiæici… da svoju harnostprama milostivoj Gospi Sinjskoj iskaæe-mo, zatim na volju uËinismo njezinimbogoljubnicima; a time opet, koliko je umaloj naπoj snazi, njezinu Ëast ipoπtenje proslavimo.”Knjiga je pisana na temelju arhivskihpodataka. Resi je lagan stil iz kojeg zra-Ëe velika ljubav i profinjena Ëuvstvaprema bl. Djevici Mariji. Uz glavne po-vijesne datosti o svetoj prilici ispreple-teni su i dogaaji iz povijesti Cetinskekrajine. PiπuÊi o milostima Gospe Sinj-ske, MarkoviÊ je æelio doznati πto i ka-ko doæivljavaju vjernici, pa je pozvaoæupnike Cetinske krajine i susjedne Za-gore da mu poπalju podatke o milosti-ma, koje su vjernici dobili po Gospinuzagovoru. Brojne odgovore sabrao je itiskao u drugom dijelu Gospe Sinjske, izkojega se dobro vidi koliko je milostiGospa udijelila mnogim vjernicima kojisu joj se iskreno utjecali i vjerno je zazi-vali, proseÊi njezinu pomoÊ i zaπtitu.Koliko su knjigu drugi cijenili, ne moæese usporediti s fra Ivanovom ljubavljuprema njoj: “Ovom malom knjigom i jasam hotio svoje slabo pero metnuti podnoge Marijine. Znam da ona nije napi-sana, kako bi se pristojalo; ali sam uËi-nio πto sam mogao i umio. Meutim, jaSinjanin, na Ëast moje Gospe Sinjske,kaæem, da ova moja mala knjiga, u ko-joj nema ni znanja ni nauka, draæa jeduπi i srdcu mome, nego svi moji drugiknjiæevni radovi. I æelim, da se tko sjetiposlije moje smrti, pa mi je metne uzprsi; te sa mnom da bude u grob posta-vljena.” Te æelje sjetio se fra S. Petrov

te mu je ispunio. S pravom tako moæe-mo kazati za fra Ivana da je jedan odnajveÊih apostola sinjskoga svetiπta, nje-gov duhovni stup na kojega se temelji-ma razvija i danaπnji duhovni rad.

NEZAOBILAZNO DJELOSinj je g. 1887. doæivio nevieno slavlje200. obljetnice pobjede nad osmanlij-skom vojskom 1715. Sinjani su s oduπe-vljenjem slavili, a sveËanosti su potrajaleviπe dana. Cetinski puk pokazao je svusvoju ljubav prema Gospi, a sve je bilouzorno, mirno i skladno. Osim πto jeslavlje bilo vjersko, ostalo je i zna-menitim kulturnim dogaajem u povi-jesti Sinja i Cetinske krajine. “Ta seslava pretvorila u trijumf »udotvorneGospe Sinjske.” U MarkoviÊevu djeluSinj i njegovo slavlje 1887. ostala jezapisana nezaboravna uspomena svihtih dogaanja, kojima je on bio jedanod organizatora. Opisao je, uz to, povi-jest Sinja i Gospe Sinjske, osobitodolazak njezina svetog lika i πto onznaËi za Sinj i πiru javnost. Stoga jedjelo veoma vrijedno.Fra Ivan je ljubio rodni Sinj i njegoveljude. Bio je ”sa svakim ljubezan, svako-mu pristupaËan: i uËenjak i prostak,svak je kod njega naπao lijepu rijeË imudar savjet” (Petrov). On je ponosanπto je “u Sinju draga Gospa odabralasebi malo svetiπte…”. Koliko ga je Sinjcijenio pokazao je i njegov veliËanstve-ni sprovod, na koji se okupio Ëitav Sinjda isprati svoga diËnoga sina na grobljesa suzom na oku i s uvjerenjem da jetoga dana dobio u nebu svoga zaπtitni-ka. I dok se mnogi ljudi i dogaaji zab-oravljaju fra Ivanovo se ime pamti.Stjepan »OVO

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

230 - ”MARIJA” 6/2010.

2. POHO–ENJE ELIZABETITih dana usta Marija i pohiti u Gorje, ugrad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu ipozdravi Elizabetu.

(Lk 1, 39-40)

Marija donosi Elizabeti Isusa pod svojimsrcem. Isus kaæe da je navjeπtaj Boæjegkraljevstva cilj njegova poslanja. Tajnavjeπtaj, ipak, nije jedino neki “govor”,nego ukljuËuje, istodobno, sâmo njego-vo djelovanje. Znakovi, Ëudesa kojaIsus Ëini pokazuju da Kraljevstvo dolazikao prisutna stvarnost, koja se podu-dara sa samom njegovom osobom: rijeËi znak su nerazdvojni.

Dok razmatramo o Marijinu pohoduElizabeti, po Marijinu zagovoru molimo:da naπi sveÊenici budu svjesni da pred-stavljaju Krista, poslana od Oca, njega

U SveÊeniËkoj godini pozvani smo pose-bno moliti za sveÊenike, koji su postavl-jeni meu nas da nas vode, pouËavaju iposveÊuju. Ova kratka razmatranjamogu nam dobro doÊi kao uvodi uradosna otajstva Gospine krunice.

1. AN–ELOV NAVJE©TAJNato Marija reËe: ”Evo sluæbeniceGospodnje, neka mi bude po tvojojrijeËi!” I aneo otie od nje.

(Lk 1, 38)

Aneo Mariji prenosi Boæju poruku,dovodi je u vezu s Bogom. PosveÊivatineku osobu znaËi dovesti je u vezu sBogom. To nitko ne moæe sam odsebe, vlastitim snagama. Bitni diomilosti sveÊeniπtva jest dar, zadatakuspostave te veze. To se ostvaruje unavjeπtaju Boæje rijeËi, u kojem namnjegovo svjetlo dolazi ususret. Ostvaruje se na osobito zgusnut naËinu sakramentima.

Dok razmatramo o Anelovu navjeπtaju,po Marijinu zagovoru molimo: da naπisveÊenici budu uvijek svjesni da suizabrani da budu posluæiteljiposveÊivanja, djelitelji Kristovih otajsta-va, “mostovi” susreta s njim, njegovaposredovanja izmeu Boga i ljudi iizmeu ljudi i Boga.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

SveÊenici -naπiposvetitelji

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 6/2010. - 231

uprisutnjuju i nastavljaju njegovoposlanje, po “rijeËi” i “sakramentu”.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUSOVO RO–ENJEI dok su bili ondje, Mariji se navrπilovrijeme da rodi. I porodi sina svoga,prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jerza njih nije bilo mjesta u svratiπtu.(Lk 2, 6-7)

Iz ljubavi prema nama, Sin Boæji u vre-menu postaje Ëovjekom. Otajstvo smrti iuskrsnuÊa Kristova koji donosi spasenjeostvaruje se u Kristovu djelovanju poCrkvi, na osobit naËin u sakramentueuharistije, koja uprisutnjuje otkupiteljs-ki ærtveni prinos Sina Boæjega, u sakra-mentu pomirenja, u kojem se Ëovjekizbavlja od smrti grijeha i vraÊa na noviæivot, i u svakom drugom sakra-mentskom Ëinu posveÊenja.

Dok razmatramo o Mariji kako raaIsusa u Betlehemu, po njezinu zagov-oru molimo za sve Kristove vjernike: dabudu svjesni velikog dara koji sveÊenicipredstavljaju za Crkvu i svijet te stogazahvaljuju Bogu za njih i budu im blizumolitvom i potporom, osobito uteπkoÊama, kako bi uvijek bili sveÊenicipo Boæjem srcu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. PRIKAZANJE U HRAMUKad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπedani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa uJeruzalem da ga prikaæu Gospodinu.(Lk 2, 22)

Isus dolazi na zemlju radi nas i radinaπega spasenja. Æeli biti s nama, æivjetiu nama, darovati sebe samoga nama,

pokazati nam beskrajno Boæje milosrei njeænost. Jedna je jedina ærtva ljubaviKristove koja se uprisutnjuje, ostvarujemeu nama i dopire do trona milosti,do Boæje prisutnosti, obuhvaÊa ËovjeËa-nstvo i ujedinjuje nas s Njim. A sveÊe-nik je pozvan biti posluæitelj toga veli-kog otajstva, u sakramentu i u æivotu.

Dok razmatramo o Mariji koja Ëetrdesetdana nakon poroda Isusa prikazujeOcu, po njezinu zagovoru molimo: danaπi sveÊenici têæe prema moralnomsavrπenstvu, jer ono mora resiti svakosveÊeniËko srce, a i narod Boæji oËekujeod njih primjer vjere i svjedoËanstvasvetosti.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. NA©A©ΔE U HRAMUNakon tri dana naoπe Isusa u Hramugdje sjedi posred uËiteljâ, sluπa ih i pita.Svi koji ga sluπahu bijahu zanesenirazumnoπÊu i odgovorima njegovim.

(Lk 2, 46-47)

Svaki put kad se odluËujemo za grijeh -gubimo Isusa! Ispovjedaonica je mjestou kojem se slavi sakrament pomirenja,ali takoer i mjesto u kojem sveÊenikmora ËeπÊe ”boraviti”, kako bi vjernikmogao pronaÊi milosre, savjet i utjehu,osjetiti se ljubljenim i shvaÊenim od Bo-ga i iskusiti prisutnost Boæjeg milosra,pored stvarne prisutnosti u euharistiji.

Dok razmatramo o Mariji kako treÊi dannalazi Isusa u Hramu, po njezinu zago-voru molimo: da naπi sveÊenici æive sradoπÊu i ljubavlju liturgiju i bogosluæje,sve Ëîne koje Uskrsnuli vrπi u snazi Du-ha Svetoga u njima, s njima i po njima.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

232 - ”MARIJA” 6/2010.

»im je Marija na velebni Boæji plan outjelovljenju Sina Boæjega izrekla svoj”Neka mi bude”, Duh Sveti ju je osje-nio, nadnaravna svjetlost ju je obasjala iona je duboko prignula glavu u znakponiznosti zbog uzviπene tajne kojupod svojim srcem nosi. Tà Mati je SinaSveviπnjega, nedokuËivo uzviπena iproslavljena.U srce je svoje primila RijeË, Srce vjeËneLjubavi. S njime je bila jedno. Njime jedisala, ljubila, æivjela i djelovala.Po srcu biÊe dolazi do svijesti o sebi.Srce je srediπte njegova djelovanja,osjeÊanja, muke, htijenja, ljubavi ili pakmrænje. ”Korijeni Ëovjekova duha su usrcu najdublji, a njegovi otisci i tragovinajvidljiviji... U ni jednom dijelu tijelanije ljudska transcendencija tako prisut-na kao u njegovu srcu. Ona je u njemukao zjenica u oku” (R. BrajËiÊ, TeologijaSrca Isusova - GLE OVO SRCE, Split,1986., str. 86.).U srcu se slijevaju razum i volja, maπta iosjeÊaji, sveukupno Ëovjekovo djelovan-je, te je u srcu i po srcu osoba najbliæasebi. Ili, prema uËenju Karla Rahnera,mjesto transcendentalnog iskustva. IIsus nam se po Srcu svome objavio, ipo Srcu nam izrazio svu OËevu ljubav.”Gle ovo Srce koje je ljude toliko ljubi-lo!” To Srce simbol je i izraz OËeveljubavi, vidljivo mjesto njegove vidljiveljubavi. Srce je to uskrsnuloga, preo-

braæenoga i proslavljenoga Krista, Ëijase ljubav danas na nas slijeva i preo-braæava nas, ako joj se predamo.U tom Srcu i s njime æivjelo je i disaloSrce Marijino. S Kristovim Srcem ono jebilo jedno. Po njemu je oblikovano. Ponjemu je usvojilo njegove kreposti: po-niznosti, blagosti, krotkosti, mirotvorst-va, ljubavi, opraπtanja i smilovanja. Ponjemu je raslo u visinu, zahvaÊalo πirinui dubinu. Po tom Srcu bilo je kadroopraπtati, ljubiti greπnike, imati smilo-vanja prema bijednicima i nevoljnicima.Na Golgoti se pojavila i oËitovala svaljubav toga Srca. Ono nije iz svojeljubavi odstranjivalo ubojice njezinaSina. Za njih se molilo, kao πto je i Sinnjezin molio: ”OËe, oprosti im jer neznaju πto Ëine!” Marijino Srce nije reagi-ralo na Oca πto joj je pustio Sina datoliko pati, da izdiπe u smrtnim bolima.Ono se priklanjalo u svemu njegovojsvetoj volji, znajuÊi da samo po svojojosobnoj golemoj ærtvi moæe spasiti iotkupiti greπno ËovjeËanstvo, po svojojpotpunoj ostavljenosti i zapuπtenosti. Posvojoj potpunoj ostavljenosti pri izdis-aju, iako je imao snagu izreÊi: ”OËe, uruke tvoje predajem duh svoj!”Tijekom lipnja, dok Ëastimo Srce Isuso-vo i Marijino, molimo ih da uËine i naπesrce po Srcu svome. Da u naπim bijed-nim srcima proslave i svoja, oËitujuÊiuzviπenu ljubav koju imaju premanama, pa da toj ljubavi povjerujemo, jerje uza nju vezano i naπe vjeËno spasen-je, koje moæemo postiÊi po tim Srcima.Po Mariji se Krist u nama raa i obliku-je za ærtvu. Po njoj ga nosimo svijetu.Ona Êe nas, po Sinu, snagom DuhaSvetoga, privesti k Ocu.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Srce velikeljubavi

Majci nebeskojSve moje snove nedosanjanesve æelje neostvarenei Ëeænje bremenitei misli tvrde, kamenite...

Sva moja tiha nadanja,uzaludna jadanja,ustajanja i padanja,sva bolna neshvaÊanja...

Sve moje nemoÊi i nemire,sve môre i umoreutopi u moresvoje ljubavi, Majko nebeska!

U okrilju tvoga rajskog dodirapodari mi mira i odmora,odmaknutu

od moraispraznih obeÊanja,laænih radovanja,uzaludnih iπËekivanjai opasnih putovanja.

Majko Milosra, vodi me sigurnom rukom

na valovima uzburkane vodedo mirne, spokojne lukeljubavi tvoje i slobode!

Vinka TOKIΔ BUROLO

Jedni za drugePrijateljica mi gurne u ruke sveπËiÊ spripomenom da proËitam. RijeË je oZajednici krπÊanske ljubavi. To jeskup dobrih i plemenitih duπa velikasrca, kojima je cilj ostvariti bolji svi-jet, humaniji s moralnim vrijednosti-ma, na temelju pravednosti u socijal-nom i gospodarskom smislu.A kako to postiÊi? NemoguÊe vlastitim silama! Zatozajednica poduzima opÊu duhovnuobnovu, zajedniËku molitvu presv.Srcu Isusovu i bezgreπnom SrcuMarijinu. Bore se svi udruæenimsnagama, ali ne silom oruæja negosilom ljubavi i mira.©to æele postiÊi duhovnom obnovom?Najprije, uoËiti straπno stanje u koje-mu æivi naπ hrvatski narod, stanjenastalo kao posljedica nepravdi.Zatim, poticanje na obnovu svih ljudidobre volje, da se ukljuËe i zajedni-Ëkim silama borer za dostojan æivotsvakoga graanina naπe domovine.Napokon, cilj je da kroz obraÊenjeæivimo jedni za druge, jer, kako reËeR. Foulerau, ”ili Êemo poËeti æivjetijedni za druge ili Êemo nestati”.Duhovnu obnovu moguÊe je ostvaritimolitvom i postom koji zapoËinjuodmah, neprestano traju i nikad neprestaju, a onda trpljenjem i djelimamilosra. Molit Êemo Gospinukrunicu, jer je ona najmoÊnije oruæjeprotiv svakog zla. Gospa je, naime,rekla u Fatimi kako nema zla koje sene bi moglo pobijediti molitvomkrunice. Sve svoje æivotne poteπkoÊeprikazivat Êemo Srcu Isusovu!Ana VR»EK

”MARIJA” 6/2010. - 233

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Majci nebeskojSve moje snove nedosanjanesve æelje neostvarenei Ëeænje bremenitei misli tvrde, kamenite...

Sva moja tiha nadanja,uzaludna jadanja,ustajanja i padanja,sva bolna neshvaÊanja...

Sve moje nemoÊi i nemire,sve môre i umoreutopi u moresvoje ljubavi, Majko nebeska!

U okrilju tvoga rajskog dodirapodari mi mira i odmora,odmaknutu

od moraispraznih obeÊanja,laænih radovanja,uzaludnih iπËekivanjai opasnih putovanja.

Majko Milosra, vodi me sigurnom rukom

na valovima uzburkane vodedo mirne, spokojne lukeljubavi tvoje i slobode!

Vinka TOKIΔ BUROLO

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

234 - ”MARIJA” 6/2010.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitimvratima u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod iDomovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Meugorski ljetni rasporedOd 1. svibnja u Meugorju molitvakrunice poËinje u 18, a sv. misa u 19sati. Klanjanje je srijedom i subotom u22 sata, kriæni put na Kriæevcu petkomu 16 sati, a krunica na Podbrdu ned-jeljom u 16 sati. (GMM)

Auksilijar za EuropuAuksilijar za Europu krenuo je 7. svibn-ja u Zagorje, u lipnju nastavlja put odRijeke do Dubrovnika, sredinom lipnjaodlazi u Crnu Goru i Bosnu i Hercego-vinu, u srpnju je u Srbiji, Vojvodini iSlavoniji, a u prvoj polovici kolovozadolazi u bjelovarsku biskupiju. Za trod-nevnicu od 19. do 22. kolovoza i DanhodoËasniËke Gospe naÊi Êe se uSvetiπtu u Maloj Subotici i nakon togakruæit Êe varaædinskom biskupijom.Brigu o Auksilijaru preuzimaju lokalnivoditelji ili vezna osoba. (PS)

Iz svetiπta Majke Boæje BistriËkeU Mariji Bistrici 17. travnja odræana jeduhovna obnova za pripadnike zajed-nice karmelskih mladih koje se okuplja-ju oko sestara karmeliÊanki BSI, a vodioga je o. D. TokiÊ. ©portaπi i πportskidjelatnici s podruËja zagrebaËke nadbi-skupije hodoËastili su 3. svibnja u Mari-ju Bistricu, 8. svibnja hodoËastili sukruniËari Crkve u Hrvata, Ëime su obi-ljeæili spomendan Majke Boæje Pom-pejske, roendan bl. A. Stepinca i Maj-Ëin dan, a 16. svibnja hrvatski isusovci isluπatelji Radija Marije. (IKA)

Marijini legionariU Sisku je 17. travnja u katedrali odræangodiπnji susret Marijinih legionarasisaËkog podruËja, na kojemu je sud-jelovao i biskup V. KoπiÊ. On je primio11. svibnja vodstvo Marijine legije izKurije “Kraljice muËenika” i Kurije zamlade “Kraljica apostola” te pohvalionjihove aktivnosti. (IKA)

Koncert U susret MarijiU crkvi Sv. Marije na Dolcu u Zagrebuodræan je 25. travnja proljetni koncert Ususret Mariji. DjevojaËki zbor “Zlatnenote” izveo je viπe djela sakralnog kara-ktera, te djela hrvatskih skladatelja uzpratnju R. BabiÊa i pod ravnanjem prof.P. Fabinger-OreπkoviÊ. (IKA)

Novi vitrajiUz pomoÊ suradnika D. PintariÊa, Vlat-ko BlaæanoviÊ postavio je u Bogomolju27. travnja, tri vitraja: zaπtitnice GospeKarmelske, sv. Liberana i sv. Antunapustinjaka. Izradila ih je staklarska radi-onica Staklorad iz Tolise, a najveÊimdijelom financirali braÊa Jakπa i MilivojBilËiÊ, na spomen pok. ocu Mati. (IKA)

Djeca oko Gospe u VoÊinuU VoÊin je hodoËastilo 1. svibnja okodvije tisuÊe djece osnovnih πkola. Jedin-stveno djeËje hodoËaπÊe u HrvatskojzapoËelo je euharistijskim slavljem kojeje predvodio J. KrpeljeviÊ, nakon kojegaje odræan vjeronauËni kviz znanja i nat-jecanje u πportskim igrama. (IKA)

Marija fest 2010.8. Festival marijanskih pjesama Marijafest 2010. odræat Êe se 26. rujna u Mol-vama, a cilj mu je promicanje krπÊan-skih duhovnih vrednota, potiËuÊi stva-

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 6/2010. - 235

ranje novih autorskih marijanskih pje-sama suvremenog izriËaja. Viπe o tomena: www.marijafest.com

HodoËaπÊe vojske i policije6. hodoËaπÊe vojske i policije iz Poæegei okolice odræano je 30. travnja uproπteniπte Roenja Marijina u Kutjevo,gdje je misno slavlje predvodio J.KrpeljeviÊ. (IKA)

Novi nosaË zvukaU povodu 10. obljetnice osnivanja,mornariËka klapa “Sveti Juraj” (HRM)objavila je novi nosaË zvuka podnazivom “Gospi Velikog hrvatskog zav-jeta” na kojem se nalazi 16 najpoznatijihpjesama posveÊenih Gospi (GospiVelikog zavjeta, Sred te se peÊine, AveMaria, »uj nas Majko, Divici Mariji, Omila, Majko nebeska, Molitva æuljnihruku, Majko Boæja BistriËka, Majko riËitvoje blage, O Gospe Sinjska, Dajte misladak pjev, Kraljice svete krunice,Majko draga, Majko ljubeznjiva, OMarijo Majko, Zdravo Djevo). (IKA)

S Marijina TrsataNa Trsatu su 2. svibnja otvoreni TrsatskiMarijini dani. Gospi na Trsat hodoËastilisu 3. svibnja medicinsko osoblje, 4.svibnja vjerouËitelji, 5. svibnja bolesnici,6. svibnja FranjevaËki svjetovni red, 7.svibnja redovnice, 8. svibnja VojskaBezgreπne a proslavljen je i MajËin dan,9. svibnja pomorci, Hrvatska ratnamornarica te Pomorska policija sbiskupom J. Jezerincem. Na svetkovinu,10. svibnja, mise su slavljene cijelogadana, a procesiju s likom GospeTrsatske i euharistijsko slavlje navaËerpredvodio je nadb. I. DevËiÊ.UoËi Marijinih dana na Trsatu su pred-stavljene viπejeziËne turistiËke mono-grafije Marijin Trsat te obnovljena rizni-ca Svetiπta. Od 2. do 6. lipnja na Trsatuje na programu festival filmova s vjer-

skom tematikom. Najbolji dobivanagradu Trsatski hodoËasnik. (IKA)

Za obnovu crkve u GoriU Sisku su 3. svibnja biskup V. KoπiÊ ipotpredsjednik Vlade RH B. PankretiÊpotpisali ugovor o isplati 800 tisuÊakuna za obnovu crkve Uznesenja Mariji-na u Gori. RijeË je o crkvi iz 11. st. kojaje tijekom Domovinskog rata razruπena,a u tijeku je njezina obnova. (IKA)

Najljepπe najljepπojUz mjesec svibanj hvarski biskup S.©tambuk uputio je poruku vjernicimasvoje biskupije u kojoj je izrazio æeljuda “i naπa ljubav prema Gospi u ovomuproljetnomu mjesecu procvjeta. Pjesmau njezinu Ëast, krunica, lijepo druæenjepodno njezina kipa ili slike, nastojeÊi idruge potaknuti na tu izvrsnu poboæ-nost prema ‘Kraljici svibnja’“. Na krajupotiËe mlade na molitvu Gospi kako biu njoj prepoznali onu koja zna voditi“kroz bure i oluje mladenaπtva”. (IKA)

Nova monografijaU Dubrovniku je 11. svibnja predstavlje-na nova knjiga “Crkva i samostan sveteMarije na DanËama”. RijeË je o mono-grafiji koja kroz razliËita podruËjaprikazuje pet i pol stoljeÊa dugu povi-jest samostana i crkve utemeljene 5. prosinca 1457. Tu se kasnije formi-rala Druæba sestara franjevki odBezgreπnog zaËeÊa, a crkva je poznata ikao svetiπte pomoraca. (IKA)

Vojska i policija u LurduHrvatska vojska i policija od 18. do 25.svibnja sudjeluju 18. put na hodoËaπÊuvojski svijeta Gospi u Lurd koje seodræava u svibnju veÊ 52. godinu. Timje povodom u Zagrebu 13. svibnjaodræan deseti sastanak visokog koordi-nacijskog tijela za pripremu i provedbuhodoËaπÊa. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

236 - ”MARIJA” 6/2010.

»im Ëovjeku isperu mozak, od Ëovje-ka ostane - gotovo niπta!

Pogreπno orijentiran: umjesto daukloni zlo iz sebe, dopustio je zluda ga ukloni - iz æivota.

Maske pokrivaju i otkrivaju istinu o- maskiranome.

Upravo su oni koji Ëvrsto zatvarajuvlastita vrata, najaktivniji u -otvaranju tuih.

Treba odahnuti da bismo mogli -mirno izdahnuti.

Najdosljedniji striptiz je - mrtvaËka lubanja.

Povijest trpi postolja, ali ne i -poprsja.

Zemlja je Ëovjeku samo iznajmljena,pa Ëemu krvave borbe oko - tueg vlasniπtva.

Svaka se oholost konaËno uhvati umiπolovku - mrtvaËkog sanduka.

Upravo traæeÊi sreÊu ondje gdje jenema, konaËno se izgubi slobodai snaga da se dohvati - pojas za spasavanje.

Snobovi su mali ljudi koji nespretnooponaπaju - ”velike”.

Treba ”prodrijeti kroz nebesa” dabismo se upravo ondje osposobilivoljeti i - neprijatelje.

Potrudi se proniknuti svu ljepotupametne jednostavnosti: postatÊeπ - poæeljan i voljen.

Raaonice su ujedno radost i strepn-ja: Ëim se pojavi æivot - poËinjeumiranje.

Odgaanje smrti ima svoje granicekoje se ne mogu - preskoËiti.

Nema mira meu nama, ako ganema u - nama.

Stanko RADIΔ

ZE»EVA ÆELJAPitali nekog zeca:- Koja ti je najveÊa æelja?- Rado bih nauËio igrati πah! - kaæe zec.- Zaπto baπ πah?- Da bih lakπe pojeo lovca!

STAJANJEU autobusu se mladiÊ htio ustati i stari-jem Ëovjeku koji je tek uπao ustupitimjesto, ali Êe mu na to starac:- Sjedite Vi, sjedite! Nastajat Êete se i Vina nogama kad ostarite!

RAZLIKA- Koja je razlika izmeu profesora ikrËmara?- Velika! Profesor se godinama trudi daiz bijednika isteπe Ëovjeka, a krËmar zamalo vremena iz Ëovjeka uspije naprav-iti bijednika!

- ©to ti je najdraæe u πkoli?- Kad doe kraj πkolske godine, da nemoram viπe u nju iÊi!

Karl Rahner - SVETI SAT I SPOMEN NAMUKU - Na 72 stranice pisac pruæa uvodu sveti sat i nakon toga razmatranja osvakoj od Isusovih sedam rijeËi s kriæanapose s ilustracijama D. K. KovaËeviÊ ipopratnim slovom s. Marije od Presv.Srca. - Narudæbe: Samostan sv. Klare,Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www.e-symposion.net

Kod KNJIÆNICE U PRAVI TRENUTAK 31400–akovo, pp 51, tel./faks (031) 811-774, e-poπta: zirdum@upt.hr moæete nabaviti:B. Schlink - NADA U BEZNADNOM SVIJE-TU - PriruËnik za molitelje - Knjiga sadræilijepe i poticajne molitvene obrasce, upoeziji i prozi - 20 kn.OBITELJSKI MOLITVENIK - Mnoge pobu-dne molitve za razliËite prigode u obi-teljskom æivotu kao i sve druge tradicio-nalne molitve i krπÊanske pjesme - 40 kn.I. Zirdum - DEVETNICA U »AST SV.BENEDIKTA - Kroz 9 dana predloæen krat-ki Ëlanak iz pravila sv. Benedikta, himan,litanije i molitva - 8 kn.Æupnik Arπki - LJUBITE BOGA - 4 njegovehomilije: ili sveti ili odbaËeni, ljubav jekraljevski plaπt, πto je sve kadra Boæjaljubav, zahvalnost Bogu - 10 kn.H. Madinger - GOSPODINE, POMOZI MIMOLITI! - Pisac oduπevljava Ëitatelja zaiskrenu i pouzdanu molitvu - 15 kn.J. Escrivá - SUSRET S KRISTOM - 3. izd. -Homilije u kojima potiËe na usrdno sao-braÊanje s Kristom - 40 kn.B. Schlink - NE O»AJAVAJ, ISUS JE UZTEBE! - Spisateljica ide u susret vjerniku ipotiËe ga da ne klone u kuπnjama, jer jeIsus uvijek uz njega - 10 kn.M. F. Kowalska - MILOSRDNI ISUSE,UZDAM SE U TEBE - Predstavlja izabran-icu Boæjeg milosra i razlaæe poboænostu Ëast Boæjeg milosra - 10 kn.DEVETNICA U »AST SV. RIKARDA, Zaπtitni-ka bolesnika - Kroz 9 dana niæu se misli izsveËevih spisa, molitava... - 5 kn.V. Kast - ÆIVOTNE KRIZE KAO ÆIVOTNE©ANSE - Aktivno rjeπavanje æivotnihprekretnica - Psiholoπki pristup svima kojibi æeljeli iz kriznih æivotnih situacija iziÊi πtoËvrπÊi - 20 kn.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 6/2010. - 237

PUT U ÆIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla-dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ÆIVOT - Obrasci vjere, molitve...- prikladno za mlae i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos-pina svetiπta meu Hrvatima - Monografijas fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. BabiÊ - U MARIJINOJ ©KOLI - S Marijomkroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. ©utrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli-kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ÆENE -Jedna po jedna æena opisana - 50 kn.J. ©etka - HRVATSKA KR©ΔANSKA TERMI-NOLOGIJA - KrπÊanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako molitikrunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NA©IH DANA - Suvreme-na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ÆIVOTNA SUPUTNICA- Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra-ne marijanske molitve I. tisuÊljeÊa - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSR–A - Izabranemar. molitve izmeu dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOΔNICI KR©ΔANA - Izabra-ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NA©E NADE - Izabranemarijanske molitve naπeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAÆENOM ΔE ME ZVATI - Naj-poznatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE- Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uzmarijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ÆENA NA©IH DANA - 31.razmatranje o Gospi - 30 kn.V. GlibotiÊ - JEKA JEDNOGA VREMENA -Izbor uvodnih Ëlanaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar KneæeviÊ - GOSPIN PLA» - 10 kN.J. ©imunoviÊ - MI SADA I OVDJE - Na putuobnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. ©imunoviÊ - KAKO ÆIVJETI KR©ΔANSKI?- Razmiπljanja o krπÊanskom æivotu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - ©to sesve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. JuriπiÊ - CVIJEΔE ZA MARIJU -Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. JuriπiÊ - S MAJKOM MILOSRDNOM -Svibanjska Ëitanja - Æivo, kratko - 25 kn.Narudæbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

Spomen na sve moje drage pokojneiz obitelji

GRUBI©IΔ i BUVAGospodine, budi im milostiv i dobrostiv te ih sa

svetima i izabranima svojim uskrisi na æivotvjeËni!

Milka Mikuπ(Dra za ”Mariju”)

29. svibnja navrπilo se pet godina otkako seGospodaru æivota svidjelo pozvati k sebi

naπegafra MIJU ΔALETU

Dragi naπ Mijo, dok te se rado sjeÊamo ogodiπnjici tvoga odlaska izmeu nas, pre-poruËujemo te s pouzdanjem i ljubavlju

Gospodinu i nebeskoj Majci, neka te onadovede u nebeske dvore!BraÊa i sestre s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

19. lipnja navrπava se 12 godina otkako jeovozemaljski æivot zamijenio drugim

MILJENKO BULJUBA©IΔDragi naπ Mili! Lete danci kao sanci, a godiπta

kao niπta! Iako si veÊ davno otiπao izmeunas, tvoj dragi lik stalno je meu nama. U vjeri

da se æivot mijenja, a ne oduzima u nadi uponovni susret -

tvoji otac, supruga, djeca, brat i sestre sobiteljima

(Dar za ”Mariju”)

MARA LJUBI»IΔ( 1988. - RunoviÊi, 19. lipnja - 2010.)

Godine prolaze, a ti i dalje æiviπ u naπim srci-ma, jer jedna je majka... Obljetnica tvoga

odlaska izmeu nas uvijek nas potakne da tese posebno spomenemo. Gospodin ti bio

milostiv i udijelio ti svoj sveti mir!Tvoji sinovi i kÊeri s obiteljima:

Branko, Anelko, Pere, Mara, Manda i Mila teobitelj pok. Ike

(Dar za ”Mariju”)

U spomen svojih dragih pokojnika πaljem zasvetu misu za duπe u Ëistiliπtu i dar za ”Mariju”

©. MatkoviÊ, Osijek

Udijeli im, Gospodine, svoj sveti mir!Za sve pokojne pretplatnike, dobroËinitelje i

Ëitatelje naπeg lista, kao i za preminuleËlanove obitelji pretplatnika lista ”Marija”,slavi se sv. misa svakoga prvog Ëetvrtka

u mjesecu u splitskom svetiπtuGospe od Zdravlja.

238 - ”MARIJA” 6/2010.

s p o m e nz a h v a l e

Marko »oriÊ, Æeæevica: Hvala ti, Majko Boæja, nasvim darovima koje si mi izmolila. Sebe i svojenajmilije stavljam pod tvoju zaπtitu, uz dar; - JureBabaËiÊ, Podgreben: Zahvaljujem Gospi od Loretana svim milostima i njoj preporuËujem svoju obitelj,osobito djecu, uz dar; - Karmela KlisoviÊ, ©ibenik:Hvala Gospi na svemu! Njoj preporuËujem sebe isvoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Zdravka Æaja,Podgreben: Gospi od Loreta zahvaljujem na svemui njoj preporuËujem sebe i sve svoje najmilije, uzdar; - Jure Bogdan, Dolac: Gospi od Loreta hvalana svemu! Nek i dalje bdije nada mnom i mojomobitelji, uz dar; - Veronika ©oπtariÊ, Zagreb: Gospemoja, na svemu ti hvala! »uvaj i brani i dalje menei moju djecu, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Gospizahvaljujem na ljubavi i zaπtiti mene i moje obiteljite joj preporuËujem i dalje sebe i svoje najmilije, uzdar; - Joza MareviÊ JeliÊ, Staπevica: ZahvaljujemGospi na svim milostima te joj preporuËujem sbe isvoju obitelj, osobito sinove u Australiji i kÊerku, uzdar; - Dragica JuriniÊ, Zdihovo: Majci Boæjoj zahva-ljujem na isproπenim milostima i pod njezino okriljestavljam sebe i svoje najdraæe, uz dar; - Marija Fle-gar, Cerovlje: Majko Boæja, na svemu ti hvala! Budi idalje dobra Majka meni i svim mojima, uz dar; - Ve-ronika RakuljiÊ, Bajnice: Hvala Gospi na svim milo-stima! Neka bdije i nadalje nada mnom i mojima,uz dar; - Dragica Mateljak, Staπevica: Gospi zahva-ljujem na svim milostima i preporuËujem sebe i svo-je mile i drage, uz dar; - Ivona Raos, Makarska:Hvala ti, Majko nebeska, na svim milostima! Bdij idalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Ana i An-te Gelo, Berlin: Gospi zahvaljujemo na svim milosti-ma i pod njezino okrilje i dalje stavljamo sebe isvoju djecu, uz dar; - Olga ©egon, Vrsar: Gospi odZeËeva zahvaljujem na svim milostima i pod njezinookrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; -Nevenka Bustruc, Staπevica: Nebeska Majko, nasvemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim moji-ma, uz dar; - Ilija GrgiÊ, Æelezniki: Nebeskoj Majcizahvaljujem za brojne milosti meni, supruzi, djeci iunuËadi te se preporuËujem da nam isprosi duπev-no i tjelesno zdravlje, uz dar; - Zahvalna baka An-gela: Zahvaljujem Gospi od Brze pomoÊi za usliπa-ne molitve koje mi je iskazala kad sam ju zamolilaza zaposlenje svog unuka Zdenka, kojega joj i daljepreporuËujem, uz dar; - Franciska BeπljiÊ, Zatonkraj Nina: Hvala ti, Majko Marijo, na svim milostima.Vodi i dalje mene i moju obitelj, uz dar; - KazimirBarukËiÊ, Frankfurt: Hvala ti, Boæe, za svaki dar!Pomozi nam, da znamo æivjeti ljubav i da s tvojompomoÊi stignemo na cilj. Molimo zagovor naπihBoæjih ugodnika i blagoslov Boæji za sve nas, da nasgrije toplina ognjiπta, da nam obitelj bude spas. Po-sebno molimo Majku Mariju, da nas Ëuva, pomaæei brani, da nas njezino Srce grije i svojom ljubavljuhrani, uz dar; - Anela HerendiÊ, Kriæevci: MajkoBoæja, na svemu ti hvala! Pod tvoje okrilje stavljam inadalje sebe i sve svoje mile i drage, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine πtovatelje OsnivaË i izdavaË: Provincijalat FranjevaËke provincije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa IzdavaËa, Uredniπtva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinaËni broj 7 kn; godiπnja pretpla-ta 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajuÊi iznos u drugoj valuti - obiËnom poπtom.

ZraËnom poπtom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na viπe od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naπ raËun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitskabanka, SG Group; devizni raËun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007

2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 6/2010. - 239

d a r o v i

Darovali su i tako omoguÊili siromaπnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Franjo BratkoviÊ,Zagreb; Ana Dæimbeg, Otok; Jaka Dæimbeg,Otok; Stjepan KlasiÊ, Deæanovac; TomicaLokingre, Suhopolje; Milka Vukorepa, ©ibenik;- 30 kn: Viktorija EæbegoviÊ, Osijek; BlankaDoπen, Jastrebarsko; Katica JagatiÊ, KraπiÊ;Mirjana KarluπiÊ, Cerna; Marija Radman,Zagreb; Kata StupareviÊ, Slavonski DuboËac;Ankica Tvorek, Staro Petrovo Selo; MaraLonËareviÊ, Staro Petrovo Selo; ZvonimirPosavac, Osijek; Verica MiliËeviÊ, ZveËanje;Tonka BeziÊ æ. Ruæa, Grohote; Marija Biloπ,Osijek; Æupni ured, Markuπevec; - 40 kn:Jasenka BabiÊ, Zagreb; Marija Brnas, KaπtelGomilica; - 50 kn: Obitelj »elant, Klenovnik.MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Diomira JuriπiÊ, Vrgada: PreporuËujem Gospi sebe isvoju djecu s njihovim obiteljima, uz dar; - JelenaDropuliÊ Nevenova: Staπevica: Tebi, Gospe, prepo-ruËujem sebe i svoje najmilije, da nad nama bdijeπ,uz dar; - Ana VrËek s Ëitateljicama, Zagreb: DobrojMajci preporuËujemo sebe i svoje najdraæe, da nasËuva i brani, uz dar; - Slavka Matoπin, KrËulj: Gospemoja, u ruke tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar;- Zita Matacin, Whyalla: Majci nebeskoj preporuËu-jem sebe i svoje najmilije, da nas Ëuva i brani, uzdar; - Ana Kuπurin, Staπevica: PreporuËujem se Go-spi, osobito za dobar uspjeh u πkoli, uz dar u njezinuËast; - Boæica Ægela, Appenzall: Majko Marijo, tiznadeπ najbolje sve moje nevolje! Pogledaj namene i moju obitelj te nas sve upravi na pravi put,uz dar; - Janja Ruæek, Wendlingen: Majko Boæja,dok ti zahvaljujem na svim milostima koje si mi izmo-lila, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, oso-bito djecu, uz dar; - Jadranka Musulin æ. Jurina,Staπevica: Gospinoj zaπtiti izruËujem sebe i svojuobitelj, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - NikolaMuπiÊ, Christuschurch: Nebeskoj Majci pod okriljestavljam sebe u dalekoj tuini, da nada mnombdije, uz dar; - Anita Kasap, Zemunik: NebeskojMajci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije,da nas vodi i Ëuva, uz dar; - Nada GoiÊ, Zadar:Gospi preporuËujem sebe i svoju obitelj, da namuvijek bude na pomoÊi, uz dar; - Lorenta Fuπtin,Primoπten: Gospi od Loreta pod okrilje stavljamsebe i sve svoje najmilije, da nas Ëuva i brani odsvih neprijatelja duπe i tijela, uz dar; - Tonka Klinac,Staπevica: Gospi preporuËujem sebe i svoju obiteljte na njezinu Ëast πaljem mali dar; - Jelka BoriÊ,Brist: Gospi preporuËujem sebe i sve svoje, da nasËuva i nad nama i dalje bdije, uz dar; - MaricaPenava, Posuπje: PreporuËujem Gospi svoju obitelj,da nad njoj i dalje bdije, uz dar; - Kristina Pavin,Podravska Moslavina: PreporuËujem Majci Boæjojsvoju obitelj, svoje najmilije, za zdravlje i blagoslov,da nas i nadalje πtiti i zagovara, uz dar; - AnkaHoben, Vellberg: Dobroj Majci preporuËujem sebe isve svome srcu bliske, da nas i unaprijed Ëuva ibrani, uz dar; - Smiljka RavliÊ, Makarska: Marijo,ljubljena Majko, UtoËiπte naπe, kao i dosad - tako iubuduÊe, bdij nada mnom i svima mojima nanaπemu æivotnom putu, uz dar.MAJKO, POSLU©AJ NA©E VAPAJE!

U prigodi prireivanja materijala za tisak znase dogoditi da neka imena ili podatke ispusti-

mo ili krivo objavimo. Neki nisu naznaËilisvotu koju πalju, neki su izostavili ime

poπiljatelja... Molimo da nam πto prije javitenaπe propuste kako bismo ih na vrijeme

ispravili. Hvala na razumijevanju!

Kao tople sunËane zrake (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201Postupno otkrivanje Boæjeg lica (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204U punu zajedniπtvu srdaca (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206Pohiti biti dobra vijest (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208Trud se isplatio (N. AndriÊ-Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211Sveto je ime njegovo... (D. Runje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Bogorodica u djelima Germana Carigradskog (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214Hvaljen, ali i osporavan pjesnik (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216Je li ljubav ærtva? (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218Kao u nazaretskoj sredini...(K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220Skup koji Êe Lika pamtiti (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222Kako si mogla (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224Sluæbenik rijeËi Boæje (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226Dva vaæna djela o Gospi Sinjskoj (S. »ovo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228SveÊenici - naπi posvetitelji (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230Srce velike ljubavi (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 18. SVIBNJA 2010.

S A D R Æ A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

240 - ”MARIJA” 6/2010.

Marica DoriÊ (+27. II. 2010. - Ivanovci); - Nikola JelinËiÊ, brat don Josipov (27. III. 2010. u 79. g. -Postira); - Fra Elekt ©vogor, OFM (+6. IV. 2010. u 78. g. - Rijeka, Trsat); - Viktor Zorko (+6. IV. 2010. u80. g. - Slavonski Brod); - Juraj EteroviÊ ©ale (+8. IV. 2010. u 81. g. - Split-Bol-Gornji Humac); - IvoRibareviÊ p. Roka (+12. IV. 2010. u 59. g. - Baπka Voda); - Darinka TopiÊ r. Beroπ (+13. III. 2010. u86. g. - Baπka Voda); - ». s. Elizabeta NediÊ, ©SF (+18. IV. 2010. u 85. g. - Livno); - Ante ©oliÊ p. Petra,brat Ë. s. Edite (+19. IV. 2010. u 54. g. - Brπtanovo); - O. Josip MrkonjiÊ, OP (+20. IV. 2010. u 78. g. -Zagreb); - Vlade MatuliÊ-HalaburiÊ, otac don TonÊijev (+20. IV. 2010. - Postira); - Anelka NasiÊ (+21.IV. 2010. - Karakaπica, Sinj); - VlË. Antun Korpar (+21. IV. 2010. u 65. g. - Zagreb); - Pera Gaurina(+23. IV. 2010. u 83. g. - Galvice, Sinj); - Pera Vugdelija (+23. IV. 2010. u 71. g. - Otok); - KajaPerekoviÊ (+24. IV. 2010. - Zagreb); - Pavica GugiÊ (+24. IV. 2010. u 86. g. - Sinj); - VlË. Petar »aliÊ(+24. IV. 2010. - Offenbach-Graneπina); - Velka TkaliÊ, majka Ë. s. Berislave (+25. IV. 2010. - Liπane); -Bosiljka DeliÊ (+25. IV. 2010. - Imotski); - Vlado Bago Merle (+25. IV. 2010. - Imotski); - Ivan AnËiÊ(+26. IV. 2010. - Turjaci); - Ana FilipoviÊ (+26. IV. 2010. - Tuzla); - Stanko BeËko (+27. IV. 2010. -UdoviËiÊi, Otok); - Libuπa-Marija Tir (+27. III. 2010. u 64. g. - Zagreb-Makarska); - Ivan Malenica»iËak, brat s. Antonele (+27. IV. 2010. u 46. g. - Ogorje); - Ivka MijiÊ ud. Stipe (+27. IV. 2010. u 73. g. -Sinj); - Nikola BariπiÊ p. Bartula (+28. III. 2010. u 88. g. - Makarska); - Nazario KlariÊ (+28. III. 2010. u75. g. - Makarska); - Danijel TomasoviÊ (+30. III. 2010. u 77. g. - Makarska); - Antiπa Beroπ Bumbalov(+1. IV. 2010. u 61. g. - Makarska); - Nedjeljka Galov, majka don Ljubomirova (+1. V. 2010. u 82. g. -Badæula-Mliniπte, Vidonje); - Marko BilokapiÊ (+2. V. 2010. u 85. g. - UdoviËiÊi, Otok); - AnteMateljan, brat Ë. s. Lenarde (+2. V. 2010. u 76. g. - Koπute, Trilj); - Luka Kukavica p. Marijana (+2. V.2010. - Imotski); - Ante RadiÊ p. Stipe (+4. IV. 2010. u 79. g. - Bast); - Jure Norac Kevo (+7. V. 2010. u70. g. - Otok); - Ana LjubiËiÊ Carulja (+7. V. 2010. - RunoviÊi); - Iva VranËiÊ (+10. V. 2010. - Brnaze,Sinj); - Dr. don Anto ©ariÊ (+12. V. 2010. u 61. g. - Sarajevo-Bistrica); - Andrija ©akiÊ (+13. V. 2010. u4. g. - Studenci); - Ruæa JukiÊ »auπeviÊ (+14. V. 2010. - RunoviÊi); - Ana Poljak (+15. V. 2010. - Sinj).

OBDARI IH, GOSPODINE, ÆIVOTOM VJE»NIM!

NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom (s. Zdravka MiliÊ)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Marije, Kraljice apostola u ZapreπiÊu (foto: Ignac Munjko)

ZAPREŠIĆ

Marija,KraljicaApostolaZapreπiÊko naselje resi nova crkva Marije, Kraljice apostola s pastoral-nim centrom do nje. Jednostavnih je oblika, bez veÊih izboËina i oblina, primjer idealna spoja jednostavno-sti i funkcionalnosti gradnje. Ispred proËelja, pred kojim je natrkiveno predvorje trokutasta zabata na stupo-vima, diæe se 27 m visok zvonik na betonskim stupovima koji se prema vrhu suzuje.Odredbom zagrebaËkoga Duhovnog stola 3. studenoga 1995. u ZapreπiÊu je osnovana æupa Marije, Kraljice Apostola i predana na upravlja-nje druæbi sveÊenika palotinaca. Æupljani su se u poËetku okupljali na bogosluæje u javnom skloniπtu u ulici A. ©enoe, i odmah se dali na posao oko izgradnje crkve i pasto-ralnog centra. Ubrzo je prikupljena potrebna dokumentacija i odreena lokacija. Organizirana je g. 1997. i likovna kolonija, a prodajom djelâ na njoj nastalih pribavljana su sredstva za gradnju crkve. ZapreπiÊka Gospina crkva podignuta je prema idejnom nacrtu æupnika Mije ©ibonjiÊa, koji je doradio projektni ured ”LT” iz Zagreba. Projekti su veÊ g. 1997. bili dogotovljeni, a izgradnja pastoralnog centra zapoËela je u jesen

g. 1998., da bi bio otvoren veÊ 2000. godine. Pravokutna je oblika (15 x 30 m) sa Ëetverostreπnim kroviπtem, a graevinske radove na njemu izvodila je tvrtka ”Tempo”.Kamen temeljac za novu crkvu i spomen ploËu o tome, koja Êe biti postavljena u crkvu, blagoslovio je 14. svibnja 2001. biskup Josip Mrzljak. On je u toj prigodi predvodio i misno slavlje na temeljima nove crkve te u njezin kamen temeljac poloæio povelju o gradnji. Crkvu je gradila tvrtka ”Kamengrad” iz Zagreba, a zaprema 600 m Ëetvornih. U dnu ima pjevaliπte, prozori su joj ureπeni vitra-jima, a strop joj je zapravo daskom obloæen krov.Tlocrtno crkva ima gabarit srediπnjeg prostora veliËine 25 x 24 m, s boËno dodanim prostorima za oltar veliËine 12 x 4 m, te sakristijom i zimskom kapelom veliËine 12,60 x 4 m. Na prostorima iznad sakristije, zimske kapele i ulaza galerija je u koju se uspinje drvenim stubama. Ulaz s vanj-skim stubama i rampom natkriven je kosim krovom, a tu su spremiπte, kotlovnica i agregat. Toranj je izveden kao ”cijev” sa πest stupova i horizon-talnim serklaæima. Oltar je u obliku trokrilna stola, a plohu iza njega resi moderna pala s likom Kraljice apo-stola (200 x 450 cm) koja se uzdiæe ponad zapreπiÊke crkve i naroda Boæjega. Nad njima je veliki krug sa simbolom Duha Svetoga u liku golu-bice, ulje na platnu akad. slikara Ante Æaje. S juæne, zapadne i sjeverne stra-ne u transparentnu ogradu interpoli-ran je kriæni put. Crkvu je 7. svibnja 2005. posvetio kardinal Josip BozaniÊ.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Da, Marija je naπa posrednica; upravo ona prikazuje svome boæanskom Sinu sve naπe molitve, naπe suze, naπe uzdisaje; baπ ona pribavlja nam potrebne milosti za naπe spasenje. Duh Sveti kaæe nam da je Marija, izmeu svih stvorenja, Ëudo veliËine, Ëudo svetosti i Ëudo ljubavi.

Sv. Ivan Marija VIANNEY (†1859.)

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

LIPA

NJ 2

010.

ISS

N 1

331-

1476

6