STUD

ENI 2

013.

11 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Na kraju ovoga poslanja Duha, Marija posta-je ”Æenom”, novom Evom, ”majkom æivih”, Majkom ”Ëitavog Krista”. I kao takva ona je nazoËna s Dvanaestoricom, ”jednoduπno posto-jana u molitvi” (Dj 1, 14), u zoru ”posljednjih vremena” koja Duh u jutro Pedesetnice zapoËi-nje oËitovanjem Crkve.

(Katekizam KatoliËke Crkve, 726)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn

11(560)

STUDENIISSN 1331 - 1476

Vjera je kao i bunar

Predstojnik jedne trapistiËke zajednice u Alæiru imao prijatelja muslimana. S njime se ËeπÊe sastajao na molitvu, za πto nije uvijek nalazio vremena, osobito krajem tjedna, kad bi brojni gosti posjeÊivali njihov samostan. KonaËno nae prijatelj naËina kako bi ga privolio na joπ koji susret: ”VeÊ odavno nismo produbili naπ bunar.” Htio mu je time reÊi kako veÊ dulje vremena æeli s njim razgovarati u zajedniËkoj molitvi. Na to mu trapist odvrati: ”I πto Êemo naÊi u dnu: muslimansku ili krπÊansku vodu?” Na to Êe mu prijatelj: ”Pa ti znaπ, πto je u dnu bunara, da je to Boæja voda.”

Kao s bunarom, sliËno je i s naπom vje-rom. Moramo je sve viπe produbljivati, kako bismo naiπli na ”vodu” koja utaæuje naπu Ëeænju za Bogom. ©to je bunar dublji, voda je u njemu svjeæija i pitkija. ©to svoju vjeru viπe produbljuje-mo i u njoj se osvjeæujemo, o njoj razmiπljamo i otkrivamo njezino znaËenje za naπ æivot, to smo Bogom zaokupljeniji, viπe mu se pribliæavamo, za nj nalazimo viπe vremena i s njime dulje razgovaramo, a on nas sve viπe zadivljuje. ”Vjera se raa u susretu s Bogom æivim, koji nas poziva i otkriva

nam svoju ljubav, ljubav koja nam prethodi i na koju se moæemo osloniti jer u njoj nalazimo sigurnost i na njoj moæemo graditi svoj æivot. Preobraæeni tom ljubavlju, stjeËemo novi pogled, gledamo drugim oËima, postajemo svje-sni da je u njoj sadræano veliko obeÊanje punine i da se pred nama otvara pogled u buduÊnost. Vjera koju primamo od Boga kao nadnaravni dar, javlja se kao svjetlo koje nam pred-stavlja putokaz na naπemu æivotnom putu” (Svjetlo vjere, 4).

Naπ æivotni put dug je i trnovit. Stoga smo i po zavrπetku Godine vjere pozva-ni u vjeri rasti, o Bogu razmiπljati i s njime razgovorati, kako bismo na putu izdræali. Na putu vjere Majka Gospodinova vjerniËkom puku najljepπi je uzor. Blaæena je jer je povjerovala (Lk 1, 45). Njezina vjera odluËujuÊa je za njezin poziv i ulogu djevice i majke. Po vjeri sudjeluje u otajstvu svoga Sina, predaje se i povjerava Bogu, vjerom odgovara na Boæji poziv. Vjeruje ne samo rijeËju nego Ëitavim svojim biÊem. Napreduje na putu vjere te se, srcem i umom, postupno pribliæava nedokuËivosti Boæje tajne. Marija je primjer svima koji vjeruju, onima koje Isus naziva blaæenima zbog toga πto sluπaju rijeË Boæju i vrπe je te po tom postaju njegova prava rodbina, njegova majka, braÊa i sestre (Lk 8, 21).

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

322 - ”MARIJA” 11/2013.

I Hrvat u Marijinoj kongregacijiNa tradicionalnom jesenskom hodoËaπÊu i susretu Ëlanova Marijine muπke kongregacije u bavarskom svetiπtu Crne Gospe u Altöttingu o blag-danu Gospe Æalosne, nakon jednogodiπnjeg Ëlanstva 17 muπkaraca posebno se posvetilo Gospi. U Kongregaciju je primljeno 8 novih Ëlanova, meu kojima i jedan mladi Hrvat. InaËe Bavarska danas ima 14 Marijinih kongregacija s 45 tisuÊa Ëlanova. Muπka kongregacija u Altöttingu osnovana je 25. oæujka 1599., a ima 12 tisuÊa Ëlanova. Meu ostalim, izdaje svoj tjednik i pomaæe obnovu altöttinπke bazilike sv. Ane. (FP)

Poljski mariološki simpozijU Rokitnu, u biskupiji Zielona Góra-Gorzow (Poljska), u svetiπtu Sveta Marija Djevica odræan je od 19. do 21. rujna susret poljskih Ëuvara svetiπtâ i simpozij Poljskoga marioloπkog druπtva. Tema susreta bila je Vjerovati s Marijom i kao Marija, a sudjelovalo je 80-ak osoba. Meu obraenim temama istiËu se Marijina vjera, Marija - svjedoËan-stvo i primjer vjere, Teoloπke implikacije Marijine vjere, Marijina vjera slavljena na osnovi zbirke misa o BDM i Glazbena Marijina ikona i vjera. Raspravljalo se i o ulozi marijanskih svetiπta kao o πkoli vjere i marijanskog vida nove evangelizacije. (Z)

Nagrađen bend ImakulataNa 8. festivalu hrvatskih duhovnih pje-sama Hosana Fest 22. rujna u Subotici nagradu stuËnog æirija za pjesmu Otisci u pijesku dobila je skupina Imakulata iz Gromiljaka u Bosni i Hercegovini, koju vodi s. M. Zeko. (KT)

Marijina legija u AfriciNa afriËkom podruËju, rad Marijinih legionara u regiji Cape Verde posebno je usmjeren prema ovisnicima, obra Êe-

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Papa Franjo u PorcijunkuliZa svoga pohoda Asizu, rodnom

mjestu sv. Franje Asiπkoga, zaπtitnika Italije, papa Franjo u popodnevnim satima 4. listopada, na sveËev blag-dan, pohodio je i baziliku sv. Marije

Aneoske, gdje se u crkvici Porcijunkuli zadræao u molitvi i sabranosti. Nakon toga se pred

asiπkom bazilikom susreo s umbrij-skom mladeæi i odgovarao na njiho-va pitanja. Hrvati su, inaËe, tijekom povijesti, na svojim hodoËaπÊima u Rim, rado sa svojim duhovnicima navraÊali i sv. Mariji Aneoskoj, kolijevci FranjevaËkog reda. (RV)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 11/2013. - 323

nju mladih i biblijskim teËajevima za produbljivanje vjere. Na afriËkom tlu u planu je promicanje legije na πirem podruËju Gvineje Bissao. U Egiptu je odræana opÊa konferencija Ëlanova Ma rijine legije, a osnovane su i dvije nove kurije te je uspostavljen komicij za juæ nu regiju. Za svojih apostolatskih aktiv nosti legionari su doπli u dodir s oko 50 tisuÊa egipatskih kopta katoli-ka, a nadaju se da Êe se znatno poveÊati i broj le gionara. U Gani su oæivljeni neki prezi diji u mirovanju i osnovani novi. (ML)

Legija u Južnoj AmericiU Perù se Marijini legionari ËeπÊe obraÊaju prolaznicima na ulicama i po perivojima poslovne Ëetvrti, a medicin-sko osoblje traæi mlade Ëlanove da posjeÊuju sirotiπte kako bi se igrali i molili s njegovim πtiÊenicima. Legionari u Paragvaju posjeÊuju ËeπÊe domove za invalide, gdje pomaæu u pripremi obro-ka i pranju rublja, a kuÊni posjeti ukljuËuju razmatranja svetopisamskih tekstova i pouke kako se moli Gospina krunica. Posebno su aktivni po zatvori-ma. Sve to potaknulo je brojna obraÊenja i pridobivanje novih Ëlanova. U »ileu se po legionarskom djelovanju brojni iz sekta vraÊaju u Crkvu, pa se posebna pozornost posveÊuje formaciji novih legionara. U Venezuelu su pri-spjeli brojni lijeËnici s Kube. BuduÊi da vrlo malo znaju o Bogu, rado prihvaÊaju pouke i traæe krπtenje. (ML)

Marijanski dan u Godini vjereNa Trgu sv. Petra u Vatikanu u sklopu Godine vjere odræan je ”Marijanski dan” pod geslom Blaæena ti πto povjerova. U skupini za njegovu pripravu kao teolog sudjelovao je i fra M. ©teko, a odræan je na obljetnicu posljednjega Gospina uka-zanja u Fatimi i na uoËnicu, 12. i 13. listopada. U toj prigodi dovezen je 12.

listopada kip Gospe Fatimske iz Kapele ukazanja u fatimskom svetiπtu, a doËe-kalo ga je preko 100 tisuÊa Ëlanova viπe od 800 razliËitih udruga i zajednica marijanske duhovnosti iz svih krajeva svijeta, meu kojima i skupina iz Hrvatske. U 16 sati zapoËela je procesija s Gospinim kipom, koji je obiπao Ëitav Trg i zaustavio se na mjestu gdje je ranjen bl. Ivan Pavao II., a pred vati-kanskom bazilikom doËekao ga je Papa i darovao Gospi krunicu. Nakon pozdrava mons. R. Fisichelle, kip je postavljen na prijestolje, a po zavrπetku marijanske molitve u obliku ”MajËina puta”, u kojoj su razmatrane Gospine æalosti, Papa je odræao prigodnu katehe-zu o Marijinoj vjeri. Kip je zatim preve-zen helikopterom u rimsko svetiπte Gospe od Boæanske ljubavi, u kojemu je od 19 sati odræano cjelonoÊno bdje-nje S Marijom preko noÊi, tijekom koje-ga se video-porukom sudionicima obra-tio Papa. Moljena su radosna otajstva krunice u izravnoj povezanosti s 12 najveÊih Gospinih svetiπta u svijetu na svih pet kontinenata - Lurd, Nazaret, Lujan, Vailankanni, Guadalupe, Akito, Nairobi, Banneux, Czestochowa i Marian Valley, Ëemu je uslijedilo euhari-stijsko klanjanje s trenucima pjevanja i razmatranja, da bi u 5 sati ujutro biskup L. Leuzzi slavio misu. Fatimski kip vraÊen je 13. listopada na Trg sv. Petra, na kojemu je, po zavrπetku molitve kru-nice, Papa predvodio misno slavlje i posvetio svijet Bezgreπnom Srcu Marijinu. NaveËer je Gospin kip vraÊen u Fatimu. (Z-RV-IKA)

Predovditelj listopadskog hodočašćaNa molbu A. Marto, biskupa Leiria-Fatima, glavno godiπnje meunarodno hodoËaπÊe 12. i 13. listopada u fatim-skom Gospinu svetiπtu predvodio je donedavni dræavni tajnik kardinal T. Bertone. (IKA)

p a p a o m a r i j i

Draga braÊo i sestre, pozdravljam sve hodoËasnike u svetiπtu Boæanske Ljubavi i one koji su povezani iz svetiπtâ u Lurdu, Nazaretu, Lujanu, Vailankanni, Guadalupi, Akitu, Nairobiju, Banne uxu, Czestochowi i Marian Valley.VeËeras se osjeÊam sjedinjen sa svima vama u molitvi svete krunice i u euha-ristijskom klanjanju pod pogledom Marije Djevice.Pogled! Koliko je on vaæan! Kolike se stvari mogu reÊi jednim pogledom! Naklonost, ohrabrenje, ljubav, ali i pri-jekor, zavist, oholost, pa Ëak i mrænja. »esto pogled reËe viπe od rijeËî, ili kaæe to πto rijeËi ne uspijevaju ili se ne usuuju reÊi.

Koga gleda Djevica Marija? Gleda sve nas, svakoga od nas. I kako nas gleda? Gleda nas kao Majka, s njeænoπÊu, s milosrem, s ljubavlju. Tako je gledala sina Isusa, u svim trenucima njegova æivota, radosnim, svijetlim, æalosnim, slavnim, kao πto razmatramo u otaj-stvima svete krunice, jednostavno s ljubavlju.

Kad smo umorni, obeshrabreni, zdro-bljeni problemima, gledamo u Mariju, osjeÊamo njezin pogled koji kaæe naπem srcu: ”Hrabro, sinko, ja sam tu i podu-pirem te!” Gospa nas dobro poznaje, ona je mama, zna dobro koje su naπe radosti i poteπkoÊe, naπe nade i naπa razoËaranja. Kad osjetimo teæinu svojih slabosti, svojih grijeha, pogledajmo Mariju, koja govori naπem srcu: ”Ustani

ponovno, idi k mome sinu Isusu, u njemu Êeπ naÊi prihvat, milosre i novu snagu za nastavak puta.”

Marijin pogled ne obraÊa se samo nama. Pod kriæem, u trenutku kad joj Isus povjerava Apostola Ivana, i s njime sve nas, govoreÊi: ”Æeno, evo ti sina” (Iv 19, 26), Marijin pogled upravljen je na Isusa. I Marija nam kaæe, kao na svadbi u Kani: ”©to god vam rekne, uËinite” (Iv 2, 5). Marija nam pokazuje Isusa, pozi-va nas da za nj svjedoËimo, uvijek nas vodi svome sinu Isusu, jer je jedino u njemu spasenje, jedino on moæe pretvo-riti vodu samoÊe, tegobe, grijeha, u vino susreta, radosti, praπtanja. Jedino on.

”Blaæena ti πto povjerova!” Marija je blaæena zbog svoje vjere u Boga, zbog svoje vjere, jer je pogled njezina srca stalno bio usmjeren u Boga, u Sina Boæjega kojega je nosila u krilu i pro-matrala na Kriæu. U klanjanju Presve-tom Sakramentu, Marija nam kaæe: ”Gledaj u moga Sina Isusa, dræi pogled uperen u nj, sluπaj ga, razgovaraj s njim. On te gleda s ljubavlju. Ne boj se! On Êe te nauËiti da ga slijediπ kako bi za nj svjedoËio u velikim i malim djeli-ma svoga æivota, u obitelj skim odnosi-ma, na svom poslu, u trenutcima slav-lja; nauËit Êe te iziÊi iz samoga sebe, iz same sebe, kako bi gledao druge s lju-bavlju, poput njega koji te volio i voli, ne rijeËima, nego djelima!”

O Marijo, daj da osjetimo tvoj pogled Majke, vodi nas svome Sinu, uËini da ne budemo krπÊani ”iz izloga”, nego oni koji znaju ”isprljati ruke” kako bi s tvojim Sinom Isusom izgradili njegovo Kraljevstvo ljubavi, radosti i mira.

Papa FRANJO(Iz video-poruke, 12. listopada 2013.)

Marijin nam pogled pomaže

324 - ”MARIJA” 11/2013.

»in povjere Mariji»in povjere MarijiBlaæena Marijo Djevice Fatimska, Blaæena Marijo Djevice Fatimska, obnovljenom zahvalnoπÊu za tvoju majËinsku obnovljenom zahvalnoπÊu za tvoju majËinsku nazoËnost sjedinjujemo svoj glas s onim svih nazoËnost sjedinjujemo svoj glas s onim svih naraπtaja koji te nazivaju blaæenom. Slavimo u naraπtaja koji te nazivaju blaæenom. Slavimo u tebi velika djela Boæja koji se nikad ne umara tebi velika djela Boæja koji se nikad ne umara saginjati se s milosrem nad ËovjeËanstvo, saginjati se s milosrem nad ËovjeËanstvo, pogoeno zlom i ranjeno grijehom, da bi ga pogoeno zlom i ranjeno grijehom, da bi ga ozdravio i spasio.ozdravio i spasio.Prihvati dobrohotnoπÊu Majke Ëin povjere koji Prihvati dobrohotnoπÊu Majke Ëin povjere koji danas obavljamo s pouzdanjem pred ovim tvojim danas obavljamo s pouzdanjem pred ovim tvojim likom nama tako dragim. Sigurni smo da je svaki likom nama tako dragim. Sigurni smo da je svaki od nas dragocjen u tvojim oËima i da ti niπta nije od nas dragocjen u tvojim oËima i da ti niπta nije tue od svega onoga πto prebiva u naπim srcima. tue od svega onoga πto prebiva u naπim srcima. Puπtamo se da nas dohvati tvoj slatki pogled i Puπtamo se da nas dohvati tvoj slatki pogled i primamo utjeπiteljsko milovanje tvog osmijeha.primamo utjeπiteljsko milovanje tvog osmijeha.»uvaj naπ æivot meu svojim rukama: blagoslovi i »uvaj naπ æivot meu svojim rukama: blagoslovi i ojaËaj svaku æelju dobra; oæivi i hrani vjeru; ojaËaj svaku æelju dobra; oæivi i hrani vjeru; podupri i rasvijetli nadu; probudi i oæivi djelatnu podupri i rasvijetli nadu; probudi i oæivi djelatnu ljubav; vodi sve nas na putu svetosti. ljubav; vodi sve nas na putu svetosti. PouËi nas svojoj ljubavi naklonosti prema maleni-PouËi nas svojoj ljubavi naklonosti prema maleni-ma i siromasima, prema iskljuËenima i onima koji ma i siromasima, prema iskljuËenima i onima koji trpe, prema greπnicima i izgubljenima srca: skupi trpe, prema greπnicima i izgubljenima srca: skupi sve pod svoju zaπtitu i sve izruËi svome ljublje-sve pod svoju zaπtitu i sve izruËi svome ljublje-nom Sinu, Gospodinu naπem Isusu. Amen.nom Sinu, Gospodinu naπem Isusu. Amen.Papa FRANJOPapa FRANJO(Na Trgu sv. Petra, 13. listopada 2013.)(Na Trgu sv. Petra, 13. listopada 2013.)

k r o z o v a j m j e s e c

326 - ”MARIJA” 11/2013.

Strah je negativan osjeÊaj kad Ëovjek vidi ili oËekuje opasnost, bila ona stvar-na ili nestvarna, te tako moæe biti ute-meljeni i neutemeljeni strah. Svaki Ëovjek se raa s moguÊnoπÊu takve reakcije, kojom se potvruje da osjeÊa kako oko njega postoji stvarnost koja ga nadilazi i kojom ne moæe upravljat i i gospodariti, te se stoga strah smatra pri-marnom ljudskom emocijom.

STRAH GOSPODNJI Jedna od kategorija straha je i strah Gospodnji, kako nas uËi Sveto pismo. Za razliku od drugih strahova od kojih Bog oslobaa Ëovjeka, ovakva vrsta stra-ha predstavlja se kao svojevrsna krepost kod poboænih ljudi koji imaju osjeÊaj za Boga. Doista, Bog je æelio jednu vrstu straha kao pozitivnog iskustva kojim se priznaje i prihvaÊa njegovo gospodstvo nad Ëovje kom. Zato taj strah nije kla-siËan, nego poπtivanje njegove volje, te bojazan da protiv nje ne sagrijeπimo. Upravo takav strah je, proturjeËno, naj-bolja zaπtita od straha koji Ëovjeku moæe uniπtiti æivot, a to je strah od zlih ljudi i sila zla koje su prisutne u svijetu, kojih se Ëovjek trajno mora bojati jer se pred njima osjeÊa nemoÊan i nezaπtiÊen. OsjeÊajuÊi nemoÊ pred njima, jer ih ne moæe sam od sebe pobijediti, u Ëovjeku se raa strah da Êe postati njihova ærtva. Ali taj strah nije uvijek i najprije strah da ne postane zao, nego da mu sile zla ne naude na neki drugi naËin.No sile zla kojih se boji, najviπe mu nau de kad prihvati logiku zla te kad

poËne Ëiniti zlo, tj. kad izgubi strah Boæji. U mnogim situacijama Ëovjek i ne vidi da se priklonio tim istim silama zla kad Ëini grijeh, a s druge strane paniËno se boji da mu se ne dogodi neko zlo. Navikao je Ëiniti zlo kao da nije niπta, to Ëak i pravda mnogim razlozima ne vjerujuÊi da se dogaa zlo onda kad Ëini izbore suprotne od Boæjega Êudorednog zakona. Da u sebi ima straha Boæjega, dobro bi razumio πto je zlo, dao bi se pouËiti o grijehu i tako bi stekao nepro-cjenjivu zaπtitu zahvaljujuÊi upravo stra-hu Gospodnjem. Tako je ljudsko isku-stvo obiljeæeno zlom koje Ëini i zlom koje mu se dogaa, πto u njemu izaziva strahove. Na neki naËin ostaje nemoÊan pred zlim silama πto ga Ëak moæe dove-sti do oËaja, izgubljenosti i rezignacije. A sve to nastaje u trenutku kad osjeÊa da ne moæe nadvladati sile koje su oko njega. Na æalost, ne vidi da bi mu strah Gospodnji bio protuteæa ostalim straho-vima koja bi ga vratila u ravnoteæu.No naπa nebeska Majka æivjela je u stra-hu Gospodnjem te pazila budno da ne uËini propust i grijeh protiv Boga. Zato je bila slobodna od strahova ovoga svi-jeta, pa i od paniËne zabrinutosti za buduÊnost, jer je dobro znala da je pozvana Bogu se potpuno predati. Sve drugo bilo joj je manje vaæno, a sigur-nost joj je dolazila od njegove oËinske skrbi. PosjedujuÊi krepost i dar straha Boæjega budno je pazila da ne naruπi zdravlje duπe i tijela grijehom koji je oholo uzdizanje protiv Boga, te uzrok svih loπih strahova i problema.

LIJEK PROTIV NAŠEG STRAHAKrepost straha Boæjega koju je posjedo-vala Marija postaje nama danas put i lijek, jer nas uËi kako ugaati iskljuËivo

Lijek protiv straha

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 11/2013. - 327

Bogu traæeÊi æivot vjeËni i stavljajuÊi u drugi plan ostale æelje i potrebe. Postaje putokaz kojim nam je iÊi ako se æelimo osloboditi strahova ovoga svijeta i stra-hova od buduÊnosti. Blagdan Marijina prikazanja u Hramu blagdan je kad sla-vimo Marijinu potpunu posveÊenost Bogu, koja je odraz i pokazatelj straha Gospodnjega u kojemu æivi, tj. onog osjeÊaja za Boæju prisutnost protiv koje nipoπto ne bi htjela pogrijeπiti. SmirujuÊe rijeËi koje aneo Gabrijel izgovara Mariji u trenutku navjeπtenja zorno opisuju sta-nje njezine duπe: Ne boj se, Marijo! Ona je zaista bila vrlo pozorna na svaki titraj duha i jedino na πto je pazila bilo je da ne sagrijeπi. O njezinoj cjelovitosti svje-doËi nam blagdan njezina prikazanja u Hramu koji prenosi istinu da je bila cije-la Bogu posveÊena i da je od prvog dana svoga æivota bila Ëuvana od grijeha te da su roditelji Joakim i Ana budno pratili da je potpuno zaπtite od toga zla i te poπasti. U tom duhu se razumijeva i njezin strah, pri Ëemu joj aneo Gabrijel pruæa jamstvo da on nije napasnik koji kuπa nego Boæji poslanik koji navijeπta radosnu vijest. A buduÊi da nam je kao putokaz prema spasonosnom izboru kojim se onda

lijeËimo od svakoga drugog straha, nije ni Ëudo da je onda Ëastimo kao Gospu od Zdravlja. Ona nas vodi putem ozdravljenja od naπih strahova uËeÊi nas zdravu æivotu pred Bogom, kakvim je i sama æivjela. Zato ovim razmiπljanjem moæemo povezati i blagdan Marijina pri-kazanja u Hramu i blagdan Gospe od Zdravlja. Anelove rijeËi djevojci i Djevici iz Nazareta otkrivaju kakvim je æivotom ona æivjela i Ëega se bojala. Bila je milosti puna i Gospodin je bio s njom, a ipak je osjetila neku vrstu straha kad se aneo pojavio na obzorjima nje-zine duπe. Bojala se da je biÊe koje joj se ukazuje ne udalji od Boga te se stoga i nama bojati Ëega se i ona bojala i na naËin na koji se ona bojala. Ali jednako nam je tako ljubiti sve ono πto je ona ljubila i onako kako je ona ljubila. Upravo jer se prikazala Bogu i jer je bila milosti puna, Marija je imala takvo tjelesno i duhovno zdravlje poradi koje-ga je nama postala primjer i ideal, pomoÊnica i zagovornica. Mi krπÊani trebali bismo se poput Marije bojati prvenstveno Boga kako bismo se oslobodili strahova. Jer druπtvo i menta-litet svijeta koji Ëovjeka æeli ”osloboditi” straha od grijeha, ali ne na naËin da ukloni grijeh iz okruæenja, nego da ga proglasi nepostojeÊim, Ëovjeku Ëini medvjeu uslugu ËineÊi mu okruæenje okuæenim. Doista, tako nije moguÊe osloboditi se grijeha i njegovih posljedi-ca, πto se kasnije pokaæe pogubnim, te se uspostavi da nas ne oslobaa nego na nas navlaËi svekolike æivotne straho-ve. Poimo stoga odvaæno za naπom Majkom, Bogu prikazanom, te priskrbi-mo sebi istinsko zdravlje duπe i tijela.Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

328 - ”MARIJA” 11/2013.

Pun svijet je boja laæljivih,osvijetli Ti nam pravi lik!(Himan)

“Izvini, prijatelju, da pitam: Jes’ æenjen?” Tako mi se, jednoga davnog proljeÊa, obratio nepoznat muπkarac, na trajektu koji je plovio na relaciji Stari Grad - Split. VeÊ sam bio sveÊenik, mladomi-snik, sa zaduæenjem pomaganja krajem tjedna æupniku u Jelsi, a joπ uvijek i stu-dent πeste godine na splitskoj Teologiji, pa sam svakog tjedna putovao iz Jelse preko Staroga Grada u Split i obrnuto. Tog je ponedjeljka trajekt bio pun beo-gradske djece iz odmaraliπta u ZenËiπÊu (nekoliko kilometara istoËno od Jelse) i njihovih “mamica”, a naπao se i pokoji otac, meu njima i taj koji je sjedio do mene. Ja sam prouËavao testove za pola-ganje vozaËkog ispita i pravio se da ne primjeÊujem njegovu svau sa æenom zbog kÊerkice koja je, kao i mnoga djeca, bila vrlo nervozna jer je bilo “bokun mora” i neugodna ljuljanja broda. On je uporno nagovarao suprugu da ide “uspavati dete” pa Êe se dalje on pobrinuti, a æena, kojoj je takoer bila “puna kapa”, napokon ga je i posluπala, ali glasno negodujuÊi, i udaljila se s dje-tetom “protestnim korakom” (da smo bili u zatvorenoj prostoriji, vjerojatno bi zalu-pila vratima!). Kao da me tek primijetio, tada mi se on obrati: “Izvini, prijatelju, da te pitam: Jes’ æenjen?” - ”Nisam!” - ”E, pa nemoj se ni æenit’!” Ja sam na to spre-mno odgovorio: ”Pa i nemam namjeru!” A on: ”O, a πto neÊeπ!?”

KAO I ”NEMOJ SE ŽENITI”SliËno postupaju i naπi mediji. Najprije govore: ”Udri!”, a zatim viËu: ”©to to radiπ?!” S neskrivenim simpatijama komentiraju, odobravaju i ohrabruju sve πto je protivno stavovima krπÊanskog morala, sve to proglaπavaju naprednim, Ëini se baπ zbog toga πto se protivi tom “reakcionarnom” moralu (ili “rigidnom moralu 20. stoljeÊa” - kako se svojevremeno bio izrazio ministar “zdravlja”), valjda po onom kljuËu: Neprijatelj moga neprijatelja - moj je prijatelj! Tako se u mnogim naπim listo-vima pljeπÊe “naprednosti” maloljetnih spolnih aktivnosti, upotrebi prezervati-va, pobaËaju, homoseksualnim vezama i “brakovima”, u Ëasopisima za mlade njihovi estradni idoli govore (naravno, u ulozi uzora) o svojim prvim spolnim iskustvima u 14. ili 15. godini, upravo se forsira to pitanje, kao da u generalije prvotno spadaju genitalije, a nepotpisa-ni prireivaËi sve to joπ garniraju svojim “struËnim savjetima” i “mudrim” prepo-rukama. Za djevojËice donose “Kratak vodiË za flert sa strancima”, pouke

Taj divni novi svijet

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 11/2013. - 329

kako se sve ljubiti, “kako biti spolno izazovna”, i onda se sve to ilustrira iza-zovnim fotografijama tinejdæera, poËevπi veÊ od petog razreda osnovne.Sada se dio toga “pouËno-odgojnog” materijala prenosi u priruËnike za tzv. zdravstveni odgoj u πkolama: provoka-tivno (ne)odjevene dìve naπe estrade pored æena iz svijeta znanosti i druπtve-no korisnih djelatnosti, odjevenih otmjeno i jednostavno - pa neka djeca biraju πto im se viπe svia! Gle, kako mi poπtujemo svoju djecu!Sve je to poput one preporuke mog sugovornika: ”Nemoj se ni æenit’!”, a onda: ”A πto neÊeπ?!” Sve Ëine da po plju ju ili barem relativiziraju (“dikta-tura relativizma” - govorio je papa Benedikt) sve vrijednosti i moralna naËela, a onda se licemjerno zgraæaju kad se pokaæe kukolj kao plod toga njihova opaka “neprijatelj-Ëovjekova” sijanja. Neπto poput onoga posloviËna pitanja s one strane: “Ko nas to, bre, zavadi?!”

S DON ANDROM - NA LOMAČUBaπ tako se ti “liberalni” novinari lice-mjerno zgraæaju kad se pojavi vijest o nekom sluËaju pedofilije, kad se otkri-je nekoga tko na internetu ostvaruje zaradu s djeËjom ili maloljetniËkom prostitucijom, kao da oni ne zarauju prodajom desetaka tisuÊa primjeraka svojih Ëasopisa po cijeni od “samo 15 kuna”, makar je velik dio sadræaja “petparaËki”? Ti isti libertinski teksto-pisci koji posvemaπnju raspuπtenost, nesputanu “slobodu” i nekontrolirani konzumizam propovijedaju kao ideale napretka, odjednom se pretvaraju u nesmiljene inkvizitore i egzekutore

kada treba na stup srama razapeti pojedinca koji je zaveo maloljetnicu ili dopustio da ona zavede njega, a upra-vo su je ti isti “novinari” pouËili kako Êe to uspjeπno izvesti!To licemjerje u medijima bode nas u oËi svakog dana, gotovo u svim izdanji-ma - pisanim i elektroniËkim. Moæemo od njega pobjeÊi jedino ako sami sebi propiπemo “silenzio stampa” - strogi post od medija, πto je doista postalo vrlo zdrava dijeta.Kad je don Andro UrsiÊ objedinio u jednu knjiæicu svoje tekstove o homo-seksualcima - moæe se reÊi namjerno provokativnih - a takav je bio i njegov govor za sve novine koje su ga htjele Ëuti, nazvao me netko u ime EPEH-a i, kao generalnog vikara biskupije, upitao: “©to Êete uËiniti s don Androm?” “Tko to?” - pitao sam. “Pa - Biskupija.” Spremno sam odgovorio: “Poslat Êemo ga na lomaËu!” ©to sam i htio postiÊi, sugovornik je “ostao bez teksta”, pa sam mu obrazloæio: ”Ponajprije, don Andro je odrasla i punoljetna osoba. Nastupa u svoje ime i govori javno. Otkuda sad odjednom vaπe (straho)poπtovanje crkvenog auktoriteta pa zovete ‘u pomoÊ’ njegove nadreene? Zar je jedan primarius odgovoran za postupke medi-cinskog osoblja Ëak i izvan bolnice? Osim toga: po kojem kriteriju vi u medi-jima odobravate homoseksualcima da svoje nesimpatizere nazivaju homofobi-ma i javno proglaπavaju ‘homofoba godine’, a na one koji njihovu orijentaci-ju dræe zastranjenjem ili poremeÊajem sada prizivate ‘inkviziciju’? I baπ biste htjeli da ih sudovima izruËuje sama Crkva kojoj inaËe smrtno zamjerate πto je to Ëinila kroz povijest.”

m i d a n a s i o v d j e

330 - ”MARIJA” 11/2013.

NOVOROĐENČE NA DEPONIJUPrije nekoliko godina, kad je mrtvo novoroenËe pronaeno na jednom deponiju, dnevne novine i tjedne revije utrkivale su se danima u prozivanju te “gadure” koja se tako rijeπila svoga jad-nog djeteta, i to iste one novine i revije koje se u svojoj “naprednoj i emancipi-ranoj orijentaciji” s “pravom” na pobaËaj ophode kao s pitanjem civiliza-cijskog postignuÊa i nesporna prava æene na “raspolaganje svojim tijelom”! I kojima nije ni na kraj pameti da bi barem ponekad na svojim stranicama istaknule koju od tisuÊa i milijuna majki koje se iz noÊi u noÊ i po deset puta ustaju da bi pomogle svome bolesnu djetetu ili su uz njega probdjele i po deset noÊiju u nizu!Na susretu mladih katolika u Zadru oku -pilo se oko 30 tisuÊa mladih, a sli Ëno je bilo u Sisku i u Varaædinu. Dru æili su se u molitvi i pjesmi, nije bilo nijednog incidenta, πtono se kaæe “ni jedne razbi-jene Ëaπe”, a 90% naπih me dija te skupo-ve nije ni spomenulo. U is to vrijeme, na paradi istospolaca u Spli tu bilo je oko 300 sudionika i na njoj svakakvih nere-da. O tome je 90% medija izvjeπÊivalo danima prije i poslije!SliËnim primjerima licemjerja danaπnjih medija, politika, razliËitih udruga i inte-resnih skupina moglo bi se ispisati niz debelih knjiga. Umjesto toga citirat Êemo suvremenoga njemaËkog pisca J. M. Simmela, koji u jednom od svojih romana osluπkuje πansonu s pitanjem: “Kakva velika nesreÊa treba da se dogo-di da bi ËovjeËanstvo stiglo do pameti?”, na πto kao otpjev odzvanja: “Odgovor zna samo vjetar!”Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Kesica Majke BožjeCapsella bursa pastoris

Kesica Majke Boæje ili rusomaËa dvogodiπnja je biljka, koja najËeπÊe raste uz putove i æivice kao i na zapuπtenim mjestima. Pri dnu stablji-ke biljka ima perasto izrezano liπÊe. Cvjetovi su joj bijeli, ponekad malo ljubiËasto nahukani, a smjeπteni su uzduæ gornje polovice stabljike pa taj njezin dio podsjeÊa na grozd. Latice su mu izrazito duæe od lapova, a Ëesto ih nema. Plod je trokutasta i obrnuto srcolika komuπka kojemu su rubovi izboËeni ili gotovo ravni.Latinsko ime capsella bursa pasto-ris biljka je dobila zbog izgleda svo-jih plodova koji sliËe na torbicu = bursa, nekog pastira = pastoris. BuduÊi da latinska rijeË bursa znaËi novËanik ili torbicu za dragocjenosti, moæe se shvatiti rusomaËin marijan-ski naziv, jer nas Marija ”nosi” sa sobom kao neku dragocjenost.

Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

Tebi prikazujem...U ranoj mladosti bl. Miroslav BuleπiÊ (+1947.) odluËio se poÊi za Isusom. No, Isusov put nije lagan. Njega nema bez kriæa: ”Tko ne nosi svoga kriæa i ne ide za mnom, ne moæe biti moj uËenik!” (Lk 14, 27). Bez obzira na to, u opasnim godinama II. svjet-skog rata i po raÊa, blaæenik se nije bojao. Svjestan da ”Bogu niπta nije nemoguÊe” (Lk 1, 37), stavio se k tome Gospi pod posebnu zaπtitu. U svome duhovnom dnevniku na blag-dan Bezgreπnog zaËeÊa 8. prosinca 1942. zapisao je: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Zdravo Marijo … posveÊenje svega sebe Majci Boæjoj.Majko moja, evo me pred Tobom. Razmatram Tvoju dobrotu i Tvoju dareæljivost prema meni. Ti si mi puno i puno pomogla u mojem æivotu. Hvala Ti, predobra i prelije-pa Majko. Ti me pozivaπ k sebi. Ti æeliπ da ja budem sav tvoj. Svijet vrijea Boga. Ti hoÊeπ da se Bogu dade zadovoljπtina za sve te uvrede te æeliπ da se i ja stavim potpuno u Tvoju sluæbu, da Ti se sav predam. NeÊu da budem πkrt, veÊ velikodu πno i od sveg srca darujem Ti se sada i zauvijek. HoÊu da æivim u Tebi, za Tebe s Tobom, da mogu æivjeti tako s Kristom, za Krista u Kristu Bogu. U Tvoje ruke, Majko, postavljam svoju duπu sa svim njezinim moÊima, Tebi darujem sve svoje zasluge, svoje molitve, svoja dobra djela, svoju ËistoÊu, svoje poteπkoÊe i svoje odno-se s drugovima. Tebi prikazujem svoje tijelo, svo ja sjetila, da mogu

biti u Tvojoj sluæbi. U Tvoje ruke pre-dajem sve Ëasti, sva djela, bilo tjele-sna bilo du πevna. Sve: duπu i tijelo zatvori u svo je preËisto Srce i oËuvaj mene Ëista i ljubeæljiva. Sav hoÊu da bu dem tvoj. HoÊu da se ærtvujem svaki dan za Te. Slatko Srce Marijino, moje Majke, budi spasenje moje! Kad sam dakle sav Tvoj, Ëuvaj me i brani kao stvar i svojinu svoju. Tvoj sam. Primi me, Majko! Svaki dan hoÊu moliti za obraÊenje greπnika i po nakani Tvojeg PreËistog Srca. Neka zavlada Tvoje Srce u srcima svih ljudi: u meni, u mojoj obitelji, u ovom naπem zavodu, u naπoj Istri, u hrvatskoj domovini, u cijelom svijetu. Nek se bude po svem svijetu Tebi pjevala slava. Molit Êu po nakani sv. Oca pape i cijele Crkve. Tvoj sam sada i uvijek! Amen.”Dobra Majka svojih nikad ne napuπta, pa ni na Ëasu smrti! Vinka TOKIΔ BUROLO

D. T

enči

ć R

adoč

aj

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

332 - ”MARIJA” 11/2013.

Sv. Anti Padovanskom utjeËu se mali i veliki, krπÊani i nekrπÊani. Mole ga za sreÊu i zdravlje, za izgubljene stvari, za uspjeh u πkoli, za radno mjesto, za obi-telj... On je Ëudotvorac, ali i mudar nauËitelj, nadaren bogoslovac. »injenica da Bog po njegovu zagovoru Ëini Ëu desa, zasjenjuje njegovu uËenost. Bogo slovac ostaje tako u sjeni Ëudotvorca. Za ispravno shvaÊanje nje-gove uloge u povijesti Crkve, potrebno je sjediniti onu ”ak’ Ëudesa traæiπ gle” s odlikom vrsna uËitelja u vjeri. I tu je sv. Ante toliko znaËajan da mu je Crkva pri-pisala naslov ”evaneoskog nauËitelja”.

GOSPA I SVETACApostolsku sluæbu sv. Ante vrπi poËet-kom 13. stoljeÊa. Po naobrazbi i kulturi, dijete je svoga vremena, æivi i djeluje u ondaπnjem ozraËju. Roen g. 1195. u portugalskom Lisabonu na krπtenju dobiva ime Ferdinand. KrπÊanski odgo-jen u uglednoj obitelji, ulazi u red otaca augustinaca. Doznavπi za svjedoËanstvo vjere petorice franjevaËkih muËenika u Maroku g. 1220., pridruæuje se franjevci-ma. Æeli biti misionar, ali, mjesto u Afriku, dospijeva g. 1221. u Italiju. Ondje propovijeda puku i pouËava mladu braÊu u bogoslovlju te g. 1231. u Padovi umire.Poznata je ikonografija Padovanskog sveca: mladi franjevac, s ljiljanom u desnici, s knjigom u lijevoj i s Dijetom u naruËju. No poznat je i drugi prikaz

sveca s Gospom, koja se odnosi na vienje koje je imao potkraj æivota. UmjetniËko predstavljanje toga doæivljaja s vremenom se bitno mijenja. U poËetku je Gospa prikazana u nebu s anelima, a svetac u molitvi. Potom prikazuju Mariju s Djetetom u naruËju, ali u odmjerenu odstojanju od sveca. Malo-pomalo Djevica se toliko pribliæila svecu da je prikazuju kako mu pruæa Dijete. U posljednjim slikama toga niza Djevica nestaje, a ostaje Ante s Djetetom.

SLUŽBENICA OTKUPLJENJASveËevi govori temelje se na Sv. pismu. U njima tumaËi Boæju rijeË te vjerniËkom puku izvodi zdravu i korisnu pouku. Marijinu ulogu u povijesti spasenja sve-tac saæima u jednostavnim rijeËima. Bog daruje spasenje po rukama one koje je njegova kÊerka i majka njegova Sina, bl. Djevica Marija. Ta Marijina uloga zapoËi-nje veÊ kod tajne utjelovljenja:

Sveti Ante o Djevici Mariji (2)

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 11/2013. - 333

“Kada danas Sunce pravde, Sin Boæji, ulazi u oblak, to jest u blaæenu Djevicu, tada ona postaje na neki naËin svijetla duga, znak saveza, mira i pomirenja meu oblacima slave, to jest izmeu Boga i greπnoga ljudskog roda.”BuduÊi da na neki naËin uspostavlja mir izmeu Boga i ljudi, Ante poziva vjerni-ke da se utjeËu Mariji, koja je sigurno utoËiπte i zaπtita greπnika.U svojim propovijedima Ante prikazuje ulogu Majke Marije u Isusovu æivotu i djelovanju. Ne samo πto ga raa, nego se i kao majka brine za njegov rast i razvoj, odgaja ga za njegovo poslanje, prisutna je u odluËujuÊim dogaajima njegova æivota. Dok njeguje dijete Isusa i za nj se brine, Marija je poput Marte iz Evanelja. Kad, pak, promiπlja i u svom srcu prebi-re dogaaje i rijeËi o svom Sinu, nadmaπuje drugu Lazarovu sestru, Mariju, koja sjedi do Isusovih nogu i sluπa njegovu rijeË (Lk 10, 42). Krist pod-nosi svoju muku u onom tijelu koje je svojim mlijekom hranila Djevica Majka.Sv. Ante hvali siromaπtvo i djeviËanstvo Majke Gospodinove, njezinu posluπnost, duh promiπljanja, pravednost i jakost duha. On misli da Marijin æivot nije podloæan poæudi. Jednako tako, njezino majËinstvo, koje je djeviËansko, ne ostva-ruje se po poæudi. Pod utjecajem apo-krifnih spisa i evaneoski nauËitelj zastu-pa ideju da je Marija prije navjeπtenja uËinila zavjet djeviËanstva. Na temelju te njezine odluke ostvaruju se na njoj rijeË proroka Izaije: “Evo, zaËet Êe djevica i roditi sina” (Iz 7, 14). DjeviËanski znaËaj Marijina majËinstva prikazuje sluæeÊi se primjerom iz biljnog svijeta.„Kao πto ljiljani ostaju u svojoj snazi, lje-poti i mirisu i nakon πto ih je kiπa opra-

la, jednako je tako blaæena Djevica saËuvala krepost i ljepotu djeviËanstva kad je porodila Sina.“Promiπljanje o Marijinoj ljepoti u Anti nim propovijedima Ëesto se ponavlja. U njemu naglaπava prije svega duhovnu ljepotu toga izvanredna stvorenja, koja je, dok je bila Ëlan zemaljske Crkve, bila obdarena svim krepostima. Darove koje je od Boga primila u konaËnici su oËito-vanje punine milosti, koja, po obilju izvrsnosti, nadilazi sva ostala stvorenja. U svojim propovijedima Ante veliËa Marijinu skromnost:“Nema nijedne svete duπe koja bi u sebi zdruæila sve obilje kreposti kao sveta Marija koja po svojoj uzviπenoj poniznosti zasluæuje da utjelovi i porodi Sina Boæjega, cvijet nepovrijeena djeviËanstva.”U svojim marijanskim propovijedima sv. Ante upravlja i proπnje Gospi za zago-vor. One su pune nade i pouzdanja:“Molimo te, Gospe naπa, nado naπa. Ti koja si zvijezda mora, svijetli nam dok nas potresa oluja uzburkanog mora, vodi nas u luku spasa. Snagom svoje pri-sutnosti osnaæi naπe posljednje putova-nje, da bismo sigurno mogli iziÊi iz zatoËeniπtva i zasluæiti da radosno pris-pijemo do neizreciva veselja. Neka nam to udijeli Onaj kojega si nosila u svojoj blaæenoj utrobi i kojega si dojila na svo-jim svetim grudima. Njemu Ëast i slava u vijeke vjekova! Amen.”Æivot i poruka priprostoga padovan-skog franjevca iz davnih vremena joπ uvijek su svjeæi i vaæni i u naπe dane. Njegova poruka ujedno je i poziv da krπÊanin vjerno slijedi Krista Gospodina, koji se iz ljubavi predaje sve do smrti na kriæu, odakle nam ostavlja oporuku: „Evo ti majke!“dar-ko

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

334 - ”MARIJA” 11/2013.

Jedan je od hvalevrijednih molitvenih obiËaja u mnogim æupama okupljanje pokojnikove rodbine i prijatelja na moli-tvu krunice osam dana po ukopu dra-gog im pokojnika. RazmiπljajuÊi o najdu-bljim otajstvima vjere zajedno s Majkom Isusovom i sami jaËaju vjeru i nadu u prekobrobni æivot i proæivljavaju ono πto molimo u Vjerovanju: „Vjerujem u opÊinstvo svetih!“ MoleÊi otajstva krunice za pokojne i utjeËuÊi se u njihov zago-vor kod Boga, obnavljamo najdublja otajstva naπe vjere i unaprijed se raduje-mo svom uskrsnuÊu s Kristom.Opravdanost i plodonosnost molitava za pokojne Katekizam (br. 958) temelji na vjeri u zajedniπtvo s pokojnicima, a to potkrepljuje rijeËima: „PoznajuÊi dobro zajedniπtvo cijeloga otajstvenog Tijela Isusa Krista, Crkva putnika veÊ od prvih vremena krπÊanstva s velikim je poπtovanjem njegovala spomen mrtvih i, jer je sveta i spasonosna misao molitvi za mrtve da im se oproste grijesi, za njih je prinosila i molitve. Naπa molitva za njih moæe im ne samo pomoÊi, veÊ i nji-hov zagovor uËiniti uspjeπnim u naπu korist“ (Svjetlo naroda, 50).U tom je duhu sv. Ivan Zlatousti prepo-ruËivao vjernicima: „Pruæajmo im pomoÊ i obnavljajmo im spomen. Ako su Jobovi sinovi bili oËiπÊeni ærtvom svoga oca, zaπto bismo sumnjali da Êe naπi prinosi za pokojne tim pokojnicima pruæiti neku utjehu? Ne oklijevajmo pruæati pomoÊ onima koji su preminuli i prikazivati za

njih svoje molitve.“ Zajedniπtvo u molitvi i suobliËavanje sa æivotom i osjeÊajima bl. Djevice, koja je doæivjela smrt svoga jedinoroenca, pomaæe vjernicima rast u vjeri i nadvladavanje smrti kao najveÊeg i posljednjeg Ëovjekova neprijatelja.Sveci su za æivota oËitovali tvrdu vjeru u zauzimanje kod Boga i nakon smrti. Tako sv. Dominik pred smrt tjeπi svoju braÊu rijeËima: „Ne plaËite! Bit Êu vam korisniji poslije smrti i uspjeπnije Êu vas pomagati nego za svoga æivota.“ A sv. Terezija od Djeteta Isusa joπ je izriËitija: „Svoje Êu nebo provoditi ËineÊi dobro na zemlji.“

OSNAŽENI DREVNOM PRAKSOMKrπÊani su od poËetka duboko vjerovali da se „tvojim vjernicima, Gospodine, æivot mijenja a ne oduzima, i poπto se raspadne dom ovozemnog boravka, stjeËe se vjeËno prebivaliπte na nebesi-ma“. Zbog toga oci II. vatikanskog sabora naglaπavaju: „Crkva putnika, dobro poznajuÊi tu zajednicu cijeloga mistiËnoga Tijela Isusa Krista, veÊ je od prvih vremena krπÊanske religije s veli-kim pijetetom πtovala uspomenu mrtvih i, ‘jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da im se oproste grijesi’ (2 Mak 12, 45), za njih je prinosila i molitve“ (LG 50). Sveti oci i krπÊanski pisci preci-ziraju da su, uz euharistijsku ærtvu, za pokojnike korisni i drugi izraæaji poboænosti kao πto su: molitva, milodari i djela milosra.Drevni su krπÊani izraæavali osobito poπtovanje pokojnikovim posmrtnim ostacima kao sjemenu πto se sije u zemlju da bi istrunulo, ali i proizvelo æivot novoj stabljici. Tu nam je vjeru posvjedoËila sv. Monika, koja je - prema

S Marijom za pokojne

”MARIJA” 11/2013. - 335

zapisima njezina sina Augustina - na Ëasu smrti preporuËila svojim sinovima: „Ukopajte ovo tijelo kamo god, neka vas ne muËi briga za njega. Samo vas molim da se, gdje god budete, mene sjeti-te pred oltarom Gospodnjim.“UvodeÊi novokrπtenike u dublje pozna-vanje krπÊanskih tajna i potiËuÊi ih na dosljedno æivljenje onoga πto su na krπtenju obeÊali, u svojim „Mistagoπkim katehezama“ sv. Δiril Jeruzalemski piπe: „Zatim (u anafori) molimo za preminule svete oce i biskupe, i uopÊe za sve one koji su usnuli prije nas, uvjereni da je to od velike koristi duπama za koje molimo, dok je ovdje prisutna sveta i strahovita ærtva … UpuÊujuÊi Bogu molitve za pre-minule, pa bili oni i greπnici, mi … pri-kazujemo Krista, ærtvovana za naπe gri-jehe, da Bog, prijatelj ljudi, bude milostiv njima i nama.“U svojim sluæbenim molitvama Crkva svagdano upravlja æarke molitve Gospodinu za sve pokojnike svih pro-stora i vremena. To je lijepo izraæeno u Prvomu misnom kanonu kad molimo Gospodina da „vjernicima, koji otioπe pred nama obiljeæeni znakom vjere i

svima koji u Kristu poËivaju, daruje mje-sto osvjeæenja, svjetlosti i mira.“SliËno je i s puËkim poboænostima povezanim uz smrt i spomen pokojnikâ. PuËke obiËaje i molitvenu praksu koja ih prati treba uskladiti s naËelima krπÊanske vjere kao πto su: povezanost s Kristovom smrÊu i uskrsnuÊem, besmrt-nost duπe, uskrsnuÊe tijela te oËitovanje Krista koji Êe suditi æive i mrtve na koncu vremena. Sve πto je u skladu s tim naËelima moæe se pripustiti i u krπÊanske obiËaje.

PROŽIVLJAVANJE A NE PRIKRIVANJESuvremeni mentalitet i druπtvena organi-zacija æivota nisu pogodni za doæivljavanje i pravilno proæivljavanje smrti. »esto je raπirena praksa da se smrt i njezini znakovi prikrivaju, a moli-tve i sakramenti povezani sa stanjem πto neposredno prethodi smrti izbjegavaju „da se bolesnik ne bi prestraπio“. LijeËnici i najbliæa rodbina dræe svojom duænoπÊu skrivati od bolesnika blizinu smrti i nastoje da umre izvan svoje kuÊe umje-sto u krugu svojih najbliæih. U velikim gradovima viπe nema mjesta za mrtve, a u skuËenim stanovima gradskih zgrada nemoguÊe je organizirati molitveno bdjenje za viπe rodbine i prijatelja.Nasuprot tome, tanatopraksa je u mno-gim zemljama visoko razvijena i ukljuËu-je sramotno visoke novËane naknade. PotiËe i prakticira razliËite zahvate i kemijske procese kako mrtvac ne bi odavao da je umro, nego da se saËuva vanjski privid æivota. A krπÊaninu pomi-sao na smrt treba biti bliska i vedra u duhu rijeËi sv. Pavla: „Za mene je æivjeti Krist, a umrijeti dobitak!“ (Fil 1, 21).Marko BABIΔ

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

l i k o v n a k u l t u r a

336 - ”MARIJA” 11/2013.

Kad je papa Siksto IV. (1414.-1484.) uz baziliku sv. Petra u Vatikanu odluËio sagraditi papinsku kapelu, nije ni slutio da Êe stvoriti enciklopediju krπÊanske sakralne umjetnosti. Za njezin nacrt pobrinuo se arhitekt Giovannino de’ Dolci (1435.-1485.). Prema proporcijama Salomonova hrama, projektirao ju je kao zatvorenu i nepristupaËnu utvrdu, a za njezino oslikavanje odabrani su najpo-znatiji talijanski ranorenesansni slikari. Od postavljanja temeljnog kamena do zavrπetka gradnje proπle su oko Ëetiri godine, a blagoslovio ju je na blagdan Uznesenja Marijina, 9. kolovoza 1483. papa Siksto IV. Tako je kapela, kasnije prozvana Sikstinska po tom papi, posveÊena Velikoj Gospi. U prigodi bla-goslova, na oltarnoj poleini, izmeu motivâ Roenja Isusova i Roenja Mojsijeva, oslikan je srediπnji prizor Velike Gospe na kojemu papa Siksto IV. nazoËi Marijinu uznesenju i krunjenju.

VELIČANSTVENA SVODNA SLIKADo blagoslova Sikstinske kapele dovrπeno je 16 fresaka s paralelnim pri-zorima iz Isusova i Mojsijeva æivota. Trebalo je joπ oslikati svod. Papa Julije II. (1443.-1513.) odluËio je g. 1508. da to uradi Michelangelo Buonarroti (1475.-1564.). Tako je nakon Ëetiri godine, na Duπni dan g. 1512., na svodu od gotovo 800 m Ëetvornih zablistala veliËanstvena freska Stvaranja svijeta u devet prizora s popratnim sadræajima.

Otada su trebale proÊi joπ 23 godine da Michelangelo, na zahtjev pape Pavla III. (1468.-1549.), podigne drvenu konstruk-ciju za oslikavanje oltarne poleine s prikazom UskrsnuÊa Kristova. Najprije je sagradio novi zid koji je nakosio za jedan lakat, oko 38 cm, pri Ëemu je zatvorio dva prozora i prekrio dvije lunete, dvojicu papa i tri glavne oltarne slike: Mojsijevo i Isusovo roenje te srediπnji prizor Uznesenja Marijina s papom Sikstom IV. Meutim, Michelangelo je naknadno promijenio motiv i naslikao Posljednji sud prema Matejevu evanelju: ”Kad Sin ËovjeËji doe u slavi i svi aneli njegovi s njime, sjest Êe na prijestolje slave svoje. I sabrat Êe se pred njim svi narodi, a on Êe ih

Gospa od Sudnjega dana

l i k o v n a k u l t u r a

”MARIJA” 11/2013. - 337

jedne od drugih razluËiti kao πto pastir razluËuje ovce od jaraca. Postavit Êe ovce sebi zdesna, a jarce slijeva” (Mt 25, 31-46). Radio ga je od 16. travnja 1535. do 30 listopada 1541. Meu 400 likova na oltarnoj poleini (12,2 x 13,7 m), naslikao je i Gospu od Posljednjeg suda, jedinstven sakralni motiv u krπÊanskoj umjetnosti. Vjerojatno ga je na to ponu-kao srediπnji prizor Velike Gospe, koji je morao uniπtiti. Nakon polemika koje su u meuvremenu oko toga nastale, papa Pavao III. blagoslo vio je na BoæiÊ g. 1541. fresku i tako zaustavio njezino najavljeno uniπtenje.UgledajuÊi se u tradicionalnu ikonografi-ju, kako romaniËku tako i gotiËku, oso-bito na crkvenim portalima i svodovima, Michelangelo je stvorio novu kompozici-ju Sudnjeg dana bez uobiËajene svetopi-samske simbolike.

NEVJEROJATAN RED U NEREDUKad promatramo fresku Posljednjeg suda u Sikstinskoj kapeli, na prvi mah uËini nam se da su likovi na njoj razba-cani bez ikakva rasporeda. Meutim, analizirajuÊi kompoziciju, moæemo je razdijeliti na tri zasebne cjeline. Srediπnja cjelina, Isus i Marija, okruæeni povorkom svetih osoba Staroga i Novoga zavjeta, s drugom zasebnom cjelinom u gornjem dijelu, s anelima, zaprema polovicu slike. U donjem dije-lu, u treÊoj zasebnoj cjelini, podno Isusa, prikazan je, razdvojen u dva dije-la, svrπetak svijeta i uskrsnuÊe tijela. Prema zakonima kruæne kompozicije, svi se likovi okreÊu oko Isusa. Noπen oblacima, bez kraljevske haljine, polu-gol, podigao je desnicu i ponovio rijeËi s kriæa: ”Dovrπeno je!” (Iv 19, 30). Na to

je nastao meteæ koji je Michelangelo skladno razdijelio na nebeske i zemalj-ske povorke.Kao dvostruki krug, rasporeeni su nebeski pratitelji, koji otvaraju Isusu prostor da najavi Sudnji dan. U prvoj su povorci apostoli, patrijarsi i proroci, a u drugoj krπÊanski muËenici i blaæenici, crkveni nauËitelji, starozavjetne svete æene i poganske sibile.U donjem dijelu odvija se drama Sudnjeg dana. U prvom su planu aneli trubaËi i ËitaËi sudbine, a slijedi uskrisi-vanje mrtvih, odnosno uspon spaπenih prema nebu i silazak prokletih u pakao.

GOSPINA ZANIMLJIVA ULOGANakon kratka prikaza cjelokupne kom-pozicije, zanimljiva je uloga Gospe od Sudnjega dana. Desno uz Isusa, koji odluËno istupa naprijed i uzdignutom desnicom uzdiæe spaπene u nebo, a spuπtenom ljevicom tjera proklete u pakao, Gospa u molitvenom stavu, savi-jena u vitku S-krivulju, pogledom prati uspon spaπenih. Kad je Sin podignuo desnicu i najavio svrπetak svijeta, Majka je postala nemoÊna, jer, kao posrednica izmeu zemlje i neba, viπe ne moæe pri-nijeti vjerniËke molitve svome Sinu kao Otkupitelju. U crvenoj haljini s velom oko glave i plavim preko koljena, upravljajuÊi samilosni pogled prema spaπenima, Gospa ukrπtava ruke kao da Sinu zahvaljuje na usliπanim molitvama.U sakralnoj ikonografiji na prizorima Sudnjeg dana uz Isusa se nikad nije pri-kazivala Gospa kao posrednica. U proæivljenoj vjeri, Michelangelo je uËinio iznimku i posebno naglasio Marijino posredniπtvo.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

338 - ”MARIJA” 11/2013.

Na poËetku svake nove godine - πkolske, akademske, ili koja veÊ bila, pravi se plan i program. Na kraju godi-ne pogleda se redovito unatrag, da se vidi πto je od planiranog ostvareno. Kad neka godina dobije svoju tematsku boju, ne znaËi samo da je neπto u krizi nego da nam je i to veoma vaæno za æivot. Osim toga, pojedine godine mogu biti posveÊene proslavi odreenih obljetnica, tj. sjeÊanja na neke vaæne dogaaje. Jubileji su prigoda da se prisjetimo i nekih Ëinjenica vezanih uz naπ æivot. Tako zanosa koji nas je nosio pri izboru æivotnog zvanja, opredjeljenja, braËnog druga, pa i kupovine dragih stvari.

GODINA VJEREZaπto je bila potrebna Godina vjere? Zar su ostale godine bile godine nevje-re, pa nam je sada trebala jedna godina vjere?! Godina vjere vrijeme je u kojem smo trebali odgovoriti na pitanje: U koga vjerujem? ©to vjerujem? Komu vje-rujem? Kako vjerujem? Zaπto vjerujem? Vjerujem li svakog dana ili jedino onda kad se ljuljaju moja sigurnost i moje samopuzdanje, jer ne moæe sve biti onako kako sam zamislila, isplanirala i kako ja hoÊu? Vjerujem li zato jer su me uËili da je to dobro ili zato πto su vjerovali i moji prije mene, vjerom su bili ispunjeni, pa su to nastojali prenije-ti i na mene? Vjerujem li zato πto hoÊu, mogu, æelim, postojim, osjeÊam i æivim

dodirnuta miloπÊu i obdarena nevidlji-vim darom vjere za koju je svatko od nas i sam odgovoran?

OSOBNA ODGOVORNOSTZaustavit Êu se na osobnoj odgovorno-sti, a da to ne bude shvaÊeno preuzet-no, samodostatno, umiπljeno, oholo, prepotentno. Godina vjere poticaj je sva-kom od nas da se upitamo πto nam znaËi vjera i πto Ëinimo kad se uvjerimo da bez nje ni æivot nema smisla. Moæe li vjernik æivjeti bez vjere? Ne moæe, jer onda i nije vjernik, premda misli da jest samo zato πto se tako zove. Moæe æivjeti u zabludama o vjeri, u neznanju, zatvo-ren u sebe. Moæe pod svaku cijenu traæiti odgovore na æivotna pitanja i tamo gdje ih neÊe dobiti u duhu vjere. Dobit Êe i zadovoljstvo, moæda rjeπenje zdravstvenih problema, novac i slavu i stan, ostvarenje æivotnih snova. Ako pri tom ne izgubi sebe, svoj identitet, svoju obitelj i vjeru, neka po onoj ”Tko nije protiv nas, zanas je!” pomogne i drugi-ma na æivotnom putu. Dogaa se upra-vo suprotno: da se dobije sve, a izgubi vjeru, zdravlje, obitelj, duπevni mir, πto nije pravilo, jer moæe biti i obrnuto da se izgubi sve, a nae sebe u Bogu.Putovi su razliËiti. Put do zvijezda je trnovit, a onaj koji vodi u kraljevstvo nebesko uzak. ©to znaËi proÊi kroz ”uska vrata”? Oni koji su bili u Svetoj Zemlji, sjeÊaju se guæve pred Isusovim grobom i kako se ulazilo, jedan po jedan. Ako ste æeljeli joπ nekoga u tom trenutku imati pored sebe, trebali ste Ëitavo vrijeme biti zajedno i paziti da vas tko ne izgura ili se ne ugura meu vas. Jedno po jedno ulazili smo kroz uska vrata. Nismo bili optereÊeni u

Godina vjerebliži se kraju

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 11/2013. - 339

Ëijem Êemo druπtvu biti. Bili sam u Boæjoj blizini i u druπtvu onoga kojega je on u onom trenutku izabrao za mene.

U OBITELJI I U CRKVIOsim odgovornosti za sebe i za svoju vjeru, obiteljski ljudi brinu se i za svoju djecu. Njihova briga ponekad je toliko ”debela” da je duπa ispunjena tjesko-bom, kao i srce optereÊeno teæinom, izgubila pravilan ritam i oboljela. Godina vjere bila je i prigoda za pre-venciju moguÊih odstupanja, za oËuva-nje zdrave vjere, za povratak nade. Kome je trebala? U carstvu biljnog svije-ta postoje borovi i jele, lipe, jablani i raznovrsno bilje. Jedno cvate raskoπno i mirisno, drugo skromno i samozatajno. I borovi i lipe mijenjaju liπÊe. Borovi su uvijek zeleni, a put ispod njihovih kroπanja posut je otpalim iglicama. Na proljeÊe i oni dobivju nove, svjetlije izdanke. Lipe, zaodjenute bojama

æivota, svake jeseni, ostaju bez liπÊa. Golih grana Ëekaju proljeÊe i novo ruho. Svake godine novo liπÊe na istom deblu, na starim i na novim granama. I ako se neko liπÊe osuπi i ne otpadne, na toj grani nema novog lista.©to to ima veze s Godinom vjere? Isus je s nama u Crkvi uvijek isti. Vjernici su poput stabala zelenih, zimzelenih, golih... Kad umiru, jedni odlaze radosni, drugi goli, treÊi posjeËeni... Ne moæe se doæivotno ostati u prvopriËesniËkim i krizmaniËkim klupama. U njih svake godine dolaze novi uËenici. To ne znaËi da ne treba prostora za one koji æele ostati u Crkvi i nakon krizme, kao i za one koji, poput starih jela, rastu visoko, upravo zato jer su za rast naπli povoljno mjesto, nikome nisu smetali i nitko ih nije dirao.

U BOŽJEM VRTUGodina vjere bila je za sve nas prigoda da naemo sebi mjesto u Boæjem vrtu. Ako nismo uspjeli, zamolimo za malo prostora u stakleniku, gdje biljke rastu unatoË klimatskim neprilikama.Neka naπe obitelji budu plodni vrtovi Boæji u kojima Êe svako dijete dobiti mjesto za ljubav. Ako se koje i rodi bez obiteljske ljubavi, Gospodin Êe se u svom ”stakleniku” pobrinuti i za nje. Nek se ne ubije, nego neka se rodi!Ne moæemo se spasiti bez nas samih! Bog æeli da se svi ljudi spase. Pomozimo mu u tome! Svoju brigu za spasenje povjerimo Isusu i Mariji. Bogu prepusti-mo i sebe i sve svoje, kao i svoje brige i tjeskobe, i zamolimo ga za ono najpo-trebnije: puno ljubavi i ono malo zrno vjere koliko je potrebno za spasenje.Danijela DE MICHELI VITTURI

340 - ”MARIJA” 11/2013.

U srednjem vijeku u hrvatskim kraje-vima nastaju posebne pohvalnice u Ëast Majci Gospodinovoj. ©ire se pre-pisivanjem meu sveÊeni cima, re dovnicima i vjernicima, osobito unu tar razliËitih bratovπtina. Je dan je od takvih ranih knjiæevnih plo do-va nastalih meu Hrvatima i poznata pohvalnica ©ibenska molitva, koja je odraz hrvatskoga marijanskoga mo li-tvenog zanosa. To je tekst od dvije stranice, prozvan po mjestu u koje-mu je pronaen, a latinskim Lijepa i poboæna molitva bl. Djevici Mariji vjerojatno ga je naslovio prepisivaË. RijeË je o laudi, jednostavnu nizu po hvalnih zaziva litanijskog stila u Ëast Gospinu, πto je tipiËan iskaz lju-bavi i poboænosti onog vremena pre -ma Majci Gospodinovoj. Vaæan je to spomenik hrvatske ”kulturne pro-πlosti, jedan od najstarijih spomeni-ka hrvatskog jezika, pisan latinskim pismom” (J. ©etka). Divan je uzorak pohvala Gospi, a dræe ga jednim od najstarijih pokuπaja lirskog izraæava-nja na hrvatskom jeziku. Stoga nije vaæan samo za hrvatsku knjiæevnost i kulturu uopÊe, nego i za marijansku poboænost: svjedoËanstvo je lju ba vi hrvatskog naroda prema Majci Gospodinovoj.

PODRIJETLO MOLITVE»ini se da ©ibenska molitva potjeËe iz æivoga puËkog govora, a vjerojatno se πirila od usta do usta. Rukom je pisana sredinom 14. st., a prona πao ju je u latinskom kodeksu poËe tkom 20. st. fra Josip MiloπeviÊ (+1926.) u knjiænici πibenskoga sa mo stana sv. Frane i objavio g. 1911. zajedno s

Ivanom MilËetiÊem. Zapisao ju je divnim rukopisom Ëakavskim narje Ëjem fra Pavao ©ibenËanin, ali on joj nije tvorac. Njezine intelektualne, knjiæevne, stilske i retoriËke osobine, upuÊuju na za kljuËak da je nasta-la iz veÊ postojeÊeg teksta na latinskom ili talijanskom jeziku, te je, moæda, slobodni-je prevedena ili pre ra ena. BuduÊi da se ne zna za sliËan predloæak na latinskom ili kojemu drugom je ziku, vjerojatno joj je izvor izgubljen. Pre pisivaËke pogreπke daju naslutiti da je nje zinu zapisivaËu bio poznatiji latinski negoli hrvatski jezik, pa bi izvorni tekst morao biti stariji od fra Pavlova. Latinski izrazi u njoj koji nisu prevedeni potiËu na zakljuËak da je njezin zapisivaË obavljao diplomatiËku sluæbu kojem velikaπu u ne kome hrvatskom kraju. U pohvalnici ne ma crkvenoslaven-skih tragova, pa bi mo glo znaËiti da je nje-zin auktor iz sredine u kojoj se bogosluæje obavljalo na latinsko m jeziku. Kako nema ni talijanizama, mo gao bi biti iz sredine koja je æivjela podalje od mora. BuduÊi da se u srednjem vije ku u hrvatskom prioba-lju njegovao glago ljizam, neki dræe da je njezin predloæak bio pisan glagoljicom.Iako se zove ©ibenska molitva, sve te Ëinjenice daju naslutiti da ne znaËi da je ona i nastala u ©ibeniku. Neki dræe da se pojavila u franjevaËkoj sredini, u Bribiru ili u Skradinu, a njezin prvotni tekst da je bio pisan bosanËicom. Izmeu prvotnog teksta i saËuvanog rukopisa u tom sluËaju postojao bi neki latiniËki prijepis kojim se fra Pavao sluæio. ”Tlo nastanka u ovom sluËaju tako je πiroko i tako univerzalno da nikakva lokalistiËka mitologija ne moæe nam biti od pomoÊi kad je rijeË o zagonet-ki zvanoj - ©ibenska molitva. Njeni korije-ni su: biblijski, patristiËki, teoloπki, reto-riËki, antiËki, helenistiËki, dogmati Ëki i ini. ©ibenska molitva zato nije sa mo prvi

Pohvalnica Gospi - jedan od najs

”MARIJA” 11/2013. - 341

dokument hrvatske pismenosti, nego je saæetak formae mentalis sred njo-vjekovlja uz popratnu glazbu: bibli ke, antike, helenistike, a osobito su u ovom orkestru vaæne nebeske melodije patri-stike i crkvene dogmatike” (I. Ar manini). Pjesniku su u zanosu neki dogmatski stavci u molitvi ostali nejasni, donekle netoËni, Ëak i protivni crkve-nom uËenju. Mogao bi tome biti uzrok nedovoljno knjiæevno izgraen jezik onog doba.

SADRŽAJ POHVALNICEU prvom dijelu ©ibenska molitva sla-vi Marijino dostojanstvo, njezine po vlastice, njezinu moÊ i duhovnu ljepotu. U njoj se izriËu pohvale Majci Gospodinovoj zato πto je ureπena ne procjenjivim Boæjim daro-vima. Moli telj joj se obraÊa nizom pohvala, za zi vajuÊi je zazivom ”Gospoje”, vrlo sliËnim danaπnjem Gospa. U drugom dijelu molitelj hvali Gospinu dobrotu, a u treÊem ispovijeda vjeru u otajstvo roenja Sina Boæjega od Oca, koje se zbilo prije svih vjekova, i vremenitoga, od Marije Djevice, od koje je roen po Duhu Svetom. Zato je uzdignuta na dostojanstvo Majke Boæje. Njoj se obraÊa neka ”moli za nas i vas plk krstjanski...” Zavrπni dio zapravo je ispovijest vjere u utje lovljenje Sina Boæjega, koji je predao svoje tijelo da bi vjerne otkupio svojom smrÊu na kriæu i svojim slavnim uskrsnuÊem.©ibenska molitva izraæava krπÊanske vjerniËke osjeÊaje doba u kojemu je na stala, pa je u nju utisnut peËat ono dobne vjerniËke duπe. Odjekiva la je po crkvama, kapelama i obitelj-skim kuÊama, a ponavljali su je u tre-nucima sabranosti i toliki pojedinci. U njezinu sadræaju nazire se mo liteljevo pouzdanje u Majku Go spo dinovu i moÊ njezina zagovo-ra, iz kojega izranja prisna veza i oda nost vjernika. Molitelj je stavlja iz nad svih blaæenih i svetih, obraÊa joj se kao svojoj zagovornici i zaπtitnici na zemlji. Vjeruje u njezino opÊe zagovorniπtvo i posredniπtvo izmeu Boga i ljudi.Petar LUBINA

starijih hrvatskih latiničnih zapisa

r a z g o v a r a l i s m o

342 - ”MARIJA” 11/2013.

Prema odredbi hrvatskih biskupa, po crkvama diljem Domovine prikupljani su milodari za izgradnju nove crkve Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta u Kninu. O Kninu, kninskoj æupi, novoj crkvi i potrebama razgovaramo s knin-skim æupnikom i gvardijanom fra Markom Duranom.- ©to je zapravo s Kninom da mu tek sada treba crkva?- Do I. svjetskog rata u Kninu je æivjela veÊina hrvatskog puËanstva. Njihove vjerniËke potrebe zadovoljavala je samo-stanska i æupna crkva sv. Ante Padovanskoga. Meutim, doseljavanjem Srba iz okolnih sela, Hrvati su se polako iseljavali. Izobilnije doseljavanje Srba zapoËelo je u drugoj polovici 19. st., tako da je prije Domovinskog rata u Kninu bilo 37.888 ili 88,20 % Srba, 3.886 ili 9.04 % Hrvata, 502 ili 1,16 % Jugoslavena i 678 ili 1,60 % ostalih.- Kakvo je stanje danas?- Demografska slika Knina s Domovinskim ratom potpuno se promi-jenila. Veliku veÊinu njegova stanovni-πtva tvore Hrvati protjerani iz Bosne i

Hercegovine. Danas u njemu æivi 10.633 Hrvata koji su dospjeli iz svih djelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Grad s okolicom ima 15.407 stanovnika. Hrvata je 76,5 %, a Srba 20,8 %.- A πto je sa æupom?- Danaπnja kninska æupa obuhvaÊa grad Knin i okolna sela: KovaËiÊ, Biskupiju, OrliÊ, Markovac, Zvjerinac-Kosovo, Uzdolje, Ramljane, Potkonje, Vrbnik, LjubaË i ÆagroviÊ. BuduÊi da se grad dobrano proπirio i na podruËje æupe Vrpolje, πibenski biskup g. 1997. dio vrpoljske æupe pripojio je kninskoj, pa ona danas ima oko 10.000 vjernika. Na njezinu teritoriju dvije su osnovne i jedna srednja πkola, a radi i VeleuËiliπte. Za tolike vjernike dosadaπnja je crkva premalena i nema drugog rjeπenja nego graditi novu, veÊu.- Kako æupa æivi i djeluje danas?- Od osloboenja Knina 5. kolovoza 1995. sv. mise slavimo po razliËitim gradskim dvoranama. TrenutaËno smo podstanari u tvornici DIV. Ona nam je ustupila jednu veliku dvoranu koju smo preuredili za molitveni prostor i drugu, manju, za vjeronauk dok je toplije. Zimi se sluæimo dvjema dvoranicama u samo-stanu. A u æupi djeluju pjevaËki zborovi odraslih (mjeπoviti) i djeËji te dva VISA koji nastupaju svake nedjelje. Uz πkolski dræi se i æupski vjeronauk. U æupi djelu-je i neokatekumenska zajednica, FranjevaËka mladeæ, FranjevaËki svjetov-

Za novu crkvu Gospe Velikoga zavjeta

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 11/2013. - 343

ni red i ministranti. VeÊ nekoliko godina æupljani u æupi i izvan æupe izvode pasi-onsku igru Muka Gospodina naπega Isusa Krista.- Krov nad glavom vjerojatno imaju svi, a od Ëega æive?- Æive teπko. Neki gube radna mjesta, mnogi ne mogu naÊi posao i nemaju od Ëega æivjeti pa su prisiljeni traæiti pomoÊ. U æupi djeluju Caritas i puËka kuhinja, i to istim intezitetom kao i kad su osnovani. Pomaæemo tako 740 obi-telji ili viπe od 1900 potrebnika, meu kojima su i obitelji s viπe djece. Caritasova kuhinja svaki dan priprema 97 obroka, od kojih kuhani obrok dostavlja za 27 bolesnih i nemoÊnih.- A πto je s novom crkvom?- Hvala Bogu, gradi se ona i uza nju dvorana, koje Êe biti dostatne za potre-be vjernika. Gradnja je zapoËela 25. rujna 2011. polaganjem kamena temeljca koji je postavila ondaπnja predsjednica Hrvatske vlade J. Kosor i blagoslovio bivπi provincijal fra Æ. ToliÊ. Grubi rado-vi su pri kraju. Doπlo je do krovnih ploËa, kojih se salijevanje upravo pripre-ma. Informacije o gradnji, izgled crkve i imena darovatelja mogu se naÊi na: www.franjevci-split.hr/knin. Prema plano vima, sredstva koja je osigurala Vlada RH, do kraja g. 2013. bit Êe iscrpljena.- Kako naprijed?- Za dovrπetak preostalih radova treba nam pomoÊ. Provincijal fra J. Kodæo man obratio se za to hrvatskim biskupima. Na proljetnom zasjedanju g. 2013. oni su donijeli odluku da se u nedjelju 15. rujna 2013. po svim crkvama prikuplja milostinja za izgradnju nove crkve u Kninu. Vaæna nam je svaka kuna, pa se svima obraÊamo za pomoÊ. Darove

moæete dostaviti na æiro raËun kod PBZ, Ulica Slobode 7, 21000 SPLIT, HRIBAN: HR25 2340 0091 1001 4458 2SWIFT: PBZG HR2XOpis plaÊanja: Knin - crkva- Nova crkva posveÊena je Gospi Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta? Malo neuo-biËajeno...- Da. Meu ruπevinama crkve sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, dakle na podruËju naπe æupe, pronaen je najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti, koji potjeËe iz XI. stoljeÊa. Po uzoru na nj, g. 1976. odliven je u zlatu i srebru pralik Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavje-ta od darova svih hrvatskih katolika u domovini i svijetu. On je postao simbo-lom hrvatske povijesti, vjere i zajedniπtva. Gospa Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta zaπtitnica je i Vojne bisku-pije u RH, a u novu crkvu hodoËastit Êe i moliti se u njoj svojoj Zaπtitnici i hrvat-ska vojska. Knin je uvijek bio vojna utvr-da, pa dolikuje da i nova crkva nosi to Gospino ime, iz nacionalnih i vjerskih razloga, te da nova crkva i Gospin pralik postanu i ostanu svetinja u kojoj je sjedi-njena proπlost u kojoj Êe se izgraivati naπa sadaπnjost i buduÊnost.- ©to biste poruËili naπim Ëitateljima?- Knin je simbol slobodne hrvatske dræave. Hrvati u njemu odvajkada æive te æele opstati i ostati. Treba im omoguÊiti da radom i molitvom izgrauju bolju buduÊnost. Za to im je nuæna crkva i odgovarajuÊi prostor za okupljanja. Stoga svaki dar ugrauje i darovateljevo ime u novu Gospinu crkvu. Gospodin sve vidi i vjerujemo da Êe sve nagraditi. Unaprijed svima hvala za i najmanji dar!K. JOLIΔ

m o j a d j e c a i j a

344 - ”MARIJA” 11/2013.

Otkakao sam pronaπla ”unuËiÊa” u nje-zinoj torbici, moj se æivot promijenio. Bojim se svoju brigu podijeliti s Romeom, jer Êe svu krivnju svaliti na mene. PoËet Êe s onim svojim standar-dnim: ”Ne bi dijete bilo takvo da ga ti ne podræavaπ, da nisi uza nju...” Nastat Êe prepirka izmeu mene i njega te Êe se naposlijetku rasprava voditi o meni, a ne o onomu bitnom - da nam kÊerka troπi ”unuËiÊe”! Drugim rijeËima - pije, konzumira alkohol.SljedeÊe Êe biti, zaπto mu to nisam rekla. On bi je odmah zatvorio, ne bi joj dao vani, uveo bi za nju policijski sat... I tisuÊe bi kazna smislio i uËinio, a ona je upravo postala punoljetna. Stoga se povijam, razgovaram s njom, pokuπavam onako prijateljski, sve lijepo u rukavicama ispitujem... Svako malo tresne me ona onim veÊ uhodanim: ”To danas svi rade. Otii pred taj i taj doma i vidjet Êeπ hrpe praznih boca. ©to misliπ, Ëije su?!” Dok se meni vrti pred oËima pa navodim imena finih djevoja-ka, njezinih vrπnjakinja i malo starijih, ona posprdno klima glavom: - Njihovi roditelji to ne znaju. One ne izlaze da se malkice napiju da se oraspoloæe, nego ciljano, da se opiju! Piju dok ne padnu! NatjeËu se koja Êe prije pasti!Dok hvatam zraka sluπajuÊi sve to da ne padnem, ne od piÊa nego od πoka, ona nastavlja:- Ti pojma nemaπ πto se vani dogaa

petkom i subotom naveËer! Pa nedjelja je za trijeænjenje!Dobro moj muæ govori:- Mi smo kao ovce. Odvelo nas u Europu. Ne znamo πto Êemo sa sobom. ”Popâst” Êemo u njoj ono jefti-no i negativno. Evo, uzeli smo od nje opijanje krajotjednicom, trijeænjenje nedjeljom da bi se ponedjeljkom moglo u πkolu!Gospe moja, kako mi to brzo usvajamo zlo!- Ti, jadno moje dijete, πto ti radiπ?!- Rekla sam ti da ja ne pijem!- A ona boËica u tvojoj torbici!?- Rekla sam ti da se to zove ”unuËiÊ”, on nije moj!- Znammmm...- Vidiπ po novcima koje dobivam od vas da tu nema mjestu za opijanje. Provjeri me svaki put kad doem kuÊi, zaudaram li alkoholom, povraÊam li, kako s tobom razgovaram... - nikakav filozof nije joj ravan u raspravama.Sve je istina, sve ja to znam, ali onaj ”unuËiÊ” u njezinoj torbici ne izlazi mi iz glave. MuËim se s pitanjem, vjerova-ti joj ili ne. Ne spavam mirno. Grizoduπje me muËi πto Romea nisam odmah u to ukljuËila. Kako vrijeme prolazi, sve mi je teæe.Joπ se nisam oporavila od πoka koji sam doæivjela kad me zamolila, bih li prevezla neke stvarËice do kluba gdje Êe jedna od prijateljica slaviti 18. roendan. Koliko sam mogla vidjeti, ona i njezine prije ukrcavale su cole, sokove i joπ neke vreÊice. Odvezla sam ih. Prtljaænik se zaglavio pa sam ga morala iziÊi otkljuËati. Gotovo me baci-lo kad sam ugledala Ëetiri boce æestokoga piÊa. Pogledala sam je razoËarano...

Izbavi nasod zla

- Nije to za mene! Budi mirna! NeÊu ti ja toga ni okusiti! - πapnula je i cmo-knula me u obraz te nadodala:- Poslat Êu ti poruku kad zavrπimo. DoÊi Êeπ po nas!Jedva sam se kuÊi dovukla...- Govori, πto se dogaa! Znam da neπto krijeπ i dugo nosiπ u sebi. Govori, nemam viπe strpljenja! - bilo je prvo πto je Romeo rekao.Ispovjedila sam mu. Prije no πto je uspio prozboriti, poËela sam: OËe naπ... Pustio me da u miru izmolim. Poslije ”nego izbavi nas od zla”, progovorio je:- ©to Êe te izbaviti kad si je sama uvali-la u zlo?!- ObeÊala je, neÊe ona!- NeÊe ona! Jesi pametna! HoÊe drugi! I to su neËija djeca. Ona njima vozi alko-hol i πuti, ostavlja djeci da ga piju. A, gdje ti je pamet, æeno moja! Sad Êeπ cijelu noÊ moliti Boga za pomoÊ, zdrav-lje i sreÊu, a sama Ëiniπ zlo i njih puπtaπ neka Ëine πto ih je volja!Bio je u pravu. Svu noÊ sam molila. Kad se oglasio mobitel u pet ujutro, bila sam spremna za pokret.- Koga vozim na hitnu? - upitala sam ih kad su uπle u automobil. Nasmijale su se na to i rekle:- Kad smo vidjele kuda to sve vodi, sklonule smo se, jednostavno smo otiπle na drugo mjesto! A da i mi neπto popijemo, uzele smo - djeËji πampanjac! Tako glumimo da i mi pijemo! - zabav-ljale su se svojom priËom.Moje su misli bile s onim drugima, leæe li negdje mrtvi - pijani. ©aptala sam: ”Majko Boæja, isprosi mudrost i prosvi-jetli pamet njima i njihovim roditeljima, moli za nas greπnike sada i na Ëasu smrti naπe!”R. T.

m o j a d j e c a i j a

MolbaMarijo,tvoje srce majËinskosve razumijei svaku molbu prima.

Pogledaj na oneπto nemirno lutaju zemljom,a i ne znaju πto traæe.

Uputi ih svome Sinui prati do cilja.Ljiljana VASILJ

u s p u t

346 - ”MARIJA” 11/2013.

Oko tisuÊljeÊe i pol staro naselje NereæiπÊe na BraËu, inaËe povijesna otoËna prisjetolnica, uz veliËanstvenu i najËasniju braËku æupnu (arhiprezbiteral-nu) crkvu Gospe Karmelske, ponosi se s joπ 12 manjih crkava, meu kojima je i ona Gospe Stomorice (= sancta Maria) iz 11./12. st., sagraena na temeljima starije. Smotru saËuvanih materijalnih dokaza viπestoljetnog Gospina πtovanja na podruËju viπe od tisuÊljeÊa starije nereæiπke æupe izvrπili smo u Mariji br. 7-8-9/2008. Sadaπnjim pak prikazom Marijina spomena u saËuvanim pisanim vrelima predmetne æupe zaokruæuje se spoznaja o svjedoËanstvima Gospina ËaπÊenja na obraivanom prostoru.

OBIČAJNICIMakar najstarija saËuvana arhivska jedi-nica nereæiπke æupne pismohrane potjeËe iz g. 1322., danas raspolaæemo tek s trima rukopisnim svescima obiËaj-nika iz 19. stoljeÊa. Za najstariji, onaj iz g. 1823., moæemo tvrditi da sadræi sliku liturgijskog æivota kojemu su u 18. st. bili zaËetnici braÊa BonaËiÊi, najzname-nitiji nereæiπki æupnici. Iz tih Êemo obiËajnika ovdje izdvojiti barem neke podatke s marijanskim obiljeæjem.Svake prve nedjelje u mjesecu, zbog bratovπtine sv. Ruæarija, prije æupne mise u ophodu oko crkve pjevalo se Zdravo, zvijezdo mora, a nakon

VeËernje istim putem molila se Gospina krunica, kao i na sva marijanska slavlja. U prvu listopadsku nedjelju ophod se po mjestu kretao uopÊe najduæim predvienim smjerom za procesije, kako bi se moglo izmoliti svih 15 otajstava krunice. Godiπnje se Ëetiri puta (na blagdan Blagovijest, Veliki petak ”Gospi na æalovanje”, Uskrsni ponedjeljak ”Gospi na radovanje” i Gospino pohoenje) procesijski hodoËastilo u æupnu crkvu obliænjega Donjeg Humca, zavjetno Gospino prasvetiπte otoka BraËa. Na blagdan Velike Gospe, s pola-skom u 2 sata, odlazio je jedan od dvo-jice æupnih pomoÊnika s nereæiπkim pukom do crkvice Gospe Stomorice, gdje se pjevao Gospin æivotopis i slavila misa zornica. Nakon VeËernje na blag-dan Gospe Karmelske blagoslivljali su se karmelski πkapulari i primali novi Ëlanovi u karmelsku bratovπtinu, uz pobudan govor o duænostima i milosti-ma vezanim uz noπenje πkapulara.

PRIRUČNICIUz tri saËuvana rukopisna obredna pri-ruËnika iz 19. st., nezaobilazan spomen zasluæuje g. 1742. tiskan hrvatski kateki-zam za nereæiπku crkvu njezina æupnika Jeronima BonaËiÊa (drugo izdanje prire-dio je g. 1761. kao πibenski bis kup). U njegovu su dodatku molitve tada uobiËajene u æupi, takoer i ruæarij s litanijama te Sedam radosti Marijinih, πto se, osim u ostalim prigodama, po glavito molilo u osmini blagdana Gospe Karmelske. (O Mariji u BonaËiÊevu kate kizmi pisali smo u Marija br. 12/1987.)Pojedina otajstva krunice najavljivana su i pjevanjem odreenih stihova komiπkog

Marija u nerežiškoj pismohrani

”MARIJA” 11/2013. - 347

æupnika Andrije VitaljiÊa (17. st.), koji je spjevao i zakljuËnu pjesmu molitve ruæarija Pod tvoja krila Ëuvaj nas i brani. Lauretanskim litanijama dodana su tri izvorna zaziva: Kraljice i odvjetni-ce naπa, Majko i uresu Karmela te Kraljice i Ëuvarice naπega mjesta. U devetnici za blagdan Velike Gospe bila su tri molitvena obrasca s mislima o Marijinu preminuÊu, uskrsnuÊu i uznese-nju te krunjenju uz poticaj: ”Razmiπljajmo slatka pjevanja aneoska i veselje dvora nebeskoga. Molimo da po primjeru Kraljice neba i zemlje postigne-mo neprolazno rajsko uæivanje.” Subotom naveËer Gospine litanije zakljuËivane su pjevanjem marijanske pjesme od 6 kitica, od kojih je poËetna glasila: ”Zdravo budi, o Marijo, Divo puna svih milosti, iz koje nam sunce siva svih kriposti.”

SPISIS prvim Marijinim spomenom u æupnim spisima susreÊemo se tek g. 1751. na svjedodæbi o vjerodostojnosti sadræaja relikvijara (moÊnika) s Ëesticom Gospina vela. Æupna pismohrana takoer sadræi kasnije zapise u svezi s nabavom Ëak Ëetiriju Gospinih kipova kojima je obogaÊena crkvena imovina.Posredovanjem ugledna venecijanskog sveÊenika i duhovnog voe sl. Boæje Ane Marije MaroviÊ mons. Danijela Canala, g. 1842. u Mlecima je kipar Pietro del Secco u naravnoj veliËini izradio dojmljiv kip Gospe Karmelske s prijestoljem (na slici). Preostala su tri Gospina kipa iz 20. stoljeÊa: Gospa Lurdska (München, 1912.) te Gospa od Ruæarija i Gospa Æalosna (oba su djela iz UmjetniËkog zavoda za crkvene radnje Insam & Prinoth iz tirol-skoga Grödena, 1925.). Vrijedi joπ spo-menuti ovalnu sliku (ulje na platnu) Srca Marijina (auktor G. B. Filippi 1859.), nabavljenu nastojanjem puËkog misionara isusovca Antuna Ayale, te vezen i slikan Gospin lik na zastavi, πto ju je prema sta-roj g. 1769. izradio likovni umjetnik Antun Bezina.Ovaj saæet prikaz o vaænijem dijelu zastupanosti Marijina spomena u nereæiπkoj æupnoj pismohrani zakljuËuje-mo dosad najstarijim poznatim navodom o moljenju Gospina ruæarija u NereæiπÊima. Zapisnik apostolskog poho-da toj æupi g. 1603. biljeæi izjavu nepo-kretna i slijepa 97-godiπnjeg æupnika Jurja DrivodiliÊa, poznata kao velika dobrotvora poljiËkih glagoljaπa pri njiho-vu osnivanju g. 1550. proslavljene Gospine pustinje Blaca na BraËu: ”Ne mogu Ëiniti drugo, nego stajati ovdje moleÊi s krunicom u ruci.”Josip FRANULIΔ

u s p u t

p r i g o d e

348 - ”MARIJA” 11/2013.

Usputna sjeÊanja hrvatskoga knjiæevnika Ivana Aralice u autobiografskom romanu “Sunce” izrazi su djetinje odanosti, saz-dane na krπÊanskom odgoju koji je pri-mio u roditeljskoj kuÊi i u djeËjem ljeËiliπtu na »iovu pod budnim okom Ë. s. Domine. Prva osobina koja se Ëita izmeu redaka njegova zanimljiva πtiva jest gotovo neograniËeno povjerenje u Gospin zagovor. Evo i nekoliko crtica.

ŽENA U BIJELOJ HALJINIKad je siromaπna Eulalija laæno okrivlje-na da je usmrtila gradonaËelnikova sina, u trenutku kad se nepravedna osuda trebala izvesti, pojavi se u πumu vihora na oblaku Æena u bijeloj haljini i s crnim plaπtem, s desetogodiπnjim DjeËakom valovite kose (Sunce, 227). Doπla je izbaviti pravednu Eulaliju i sinove ljud-ske spasiti od kriva suda, da ne donose nepravedne osude. Sin je njezin sudac pravedni. Na njegovu rijeË i u ime Boæje mrtav djeËak ustaje i kazuje tko ga je usmrtio. Gospa je uËinila da Eulalija ne bude krivo osuena (Sunce, 230).Svaki put kad bi proπle pokraj Gospine kapele majka Klara i kÊi Viola, kleknu-le bi pred sliku BogomajËinu i molile Gospin zagovor, da dade snage mladoj djevojci koja mora u najam bogatu gos-podaru, da izdræi u tuoj kuÊi te saËuva svoje poπtenje (Sunce, 240). PreËista

Djevica, majka ucviljenih, uËini da Viola saËuva svoju nevinost. A kad joj po povratku nisu vjerovali, pojavi se MladiÊ odjeven u svjetlost s cvijeÊem nebeskim po kojem dokaza djevojËino poπtenje. A Viola, baπ kao Gospa, Ëudesno odjevena u bijelu haljinu s crnim velom, poËe sluæiti Gospodinu sluæeÊi svima (Sunce, 247).

SJEĆANJE NA DJETINJSTVONezaboravna su AraliËina sjeÊanja iz dje-tinjstva povezana uz Gospinu crkvu u Lukaru, selu u dolini izmeu Velike i Male Promine. Tamo je bivalo sveËano za blagdan Gospe »atrnjske, kamo su, uz brojne katolike, pristizali i pokoji pravoslavni iz susjednih sela. Mali Ive imao je priliku motriti Gospinu sliku s djetetom Isusom u naruËju, uradak nepoznata majstora, koja se u Lukaru od pamtivijeka πtovala. Djevojke su u narodnim noπnjama nosile Gospinu sliku u procesiji, u kojoj je iπlo staro i mlado. Mali Ive onamo bi dolazio ne

Aralica i moć Gospina zagovora

p r i g o d e

”MARIJA” 11/2013. - 349

samo zbog majËina zavjeta nego i zbog derneka, i da vidi πto se sve nudi na stolovima koji bijahu “postavljeni na kosini”. A bilo je svega od “iÊa i piÊa” do ruËnih radova i svakojakih galentari-ja. DjeËakovu maπtu posebno je zanio konjiÊ na kolicima, djeËja igraËka koju mu majka radi skupoÊe nije kupila. Kao iz inata, mali Ive toga je konjiÊa sam rezbario. Tu Êe igraËku uz svoje Sunce, Ë. s. Dominu, u ljeËiliπtu svetog Kriæa “diljati” i njoj, svojoj drugoj majci, daro-vati (Sunce, 345 sl.). Mnogi se pitahu πto Êe biti od toga djeËaka kad odraste. Seoski æupnik savjetovao je Perinu, Ivinu majku, da ga dade u fratre, jer mu je pamet “britka ko britva”. A “bio bi dobar propovjednik” i majka bi bila ponosna da dolazi na misu svoga sina, kojega, iz zavjeta da ozdravi, opasuje konopom sv. Frane. Od toga ne bi niπta. I umjesto da postane fratar htje-de postati uËiteljem, pamtiti priËe, svo-jim ih rijeËima priËati i u svoja djela utkati, (Sunce, 351 sl.).

ROMAN PUN VJERSKIH TEMAU svijetu priËa AraliËina romana “Sunce” utkana su pitanja o vjeri i moralu, o Bogu i Gospi, o dobru i zlu, o grijehu i oproπtenju. Iako Gospa u nekima nije izravno spomenuta, u nekoj je tajanstve-noj vezi s onim πto se odigrava u djeËa-kovoj maπti i raznolikoj zbilji. U Gospi prepoznaje majËinsko lice Boæje, po nje-zinu djelovanju Boæje su milosre i dobrota dospjeli do svih ljudi. A kad je Ive u djetinjoj razmirici noæiÊem zaparao bedru tetinu sinu, savjest ga progoni te se pita, nakon πto mu je rodbina o BoæiÊu (miroboæenje) oprostila, je li mu i Bog taj nestaπluk oprostio. Misao o

Boæjem oproπtenju toliko ga zaokuplja da je u snu Boga sanjao, a strah ga Boæji toliko obuzeo da se od straha pro-budio kad je “Boga vidio” i htio ga upi-tati je li mu oprostio.A Ë. s. Domina, koja dvoji da je Boga vidio, upuÊuje na priËu o vojniku i opatu iz knjige “Ljestve nebeske”. Kad se vratio iz rata, vojnika je muËila savjest, je li mu Bog oprostio sve ono πto je u ratu uËinio. Na to mu opat prizva u pamet razderanu kabanicu koju ne bi bacio iako je poderana, nego bi je zakr-pao gdje bi bila rasparana. U opatova usta pisac stavlja misao u kojoj dolazi do izraæaja krπÊanska mudrost i vjer-niËko iskustvo: “Kad ti krpaπ svoju kaba-nicu, kako Bog neÊe zakrpati tebe! Zakrpati tamo gdje si, nanoseÊi rane drugima, najveÊu ranu zadao samu sebi” (Sunce, 326).

NJEGOVATELJ HRVATSKOG IZRIČAJAAralica je zanimljiv pripovjedaË, promi-catelj narodne baπtine, njegovatelj izvor-noga hrvatskog izriËaja i tvorac novih hrvatskih rijeËi. U svojim djelima pro-miËe krπÊanske i opÊe ljudske vrijedno-sti. PriËe koje je kao djeËak u ljeËiliπtu samostana sv. Kriæa rado sluπao i cijelog æivota pamtio, æivotne su poruke koje svjedoËe da je ljubav jaËa od mrænje, da je æivot jaËi od smrti i da pravda ipak na kraju pobijedi. ObuËene u legendar-no ruho i Ëitateljima “Marije” dokaz su i poticaj da nam upravo Isusova Majka u kojoj prepoznajemo obrise Boæjeg lica, Njegovu ispruæenu ruku, pomaæe usred nevolja i poteπkoÊa ustati i krenuti usu-sret boljem svijetu i æivotu, kojih je ona poËetak.Mate ARDINIΔ

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

350 - ”MARIJA” 11/2013.

U studenom, osobito na njegovu poËe tku, posjeÊujemo grobove svojih pokojnika, kitimo ih cvijeÊem, palimo svijeÊe, a u tolikim krajevima za njih tijekom Ëitavoga mjeseca posebno i mole. Ovdje nudimo i kratka razmatranja koja mogu posluæiti kao uvodi u pojedina otajstava krunice radosti za pokojne.

1. NAVJEŠTENJE MARIJINOAneo ue k Mariji i reËe: ”Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” Na tu se rijeË ona smete i stade razmiπljati kakav bi to bio pozdrav. (Lk 1, 28-29)

Nakon tolikih poniæavanja za nametnu-tog nam rata za obranu slobode i Domovine, ponadali smo se da Êe nas ubrzo obradovati radosna vijest kako je ruka pravde dostigla zloËince koji su krivi za tolike poginule, ostale bez svo-jih æivotnih suputnika i brojnu siroËad. No, moÊnici koji su u svoje ruke uzeli pravdu, Ëini se da imaju drukËije namje-re i produæuju naπe muke pa se ponaπaju kao da se haπka oslobodilaËka presuda nije ni dogodila...

Dok razmatramo o Anelovu navjeπtaju Mariji, molimo za poginule hrvatske bra-nitelje: da se kao ljubljeni sinovi OËevi nau u slavi nebeskoj, a moÊnicima neka Bog prosvijetli pameti kako bi hrvatsku stvarnost mogli gledati u pravom svjetlu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. POHOĐENJE ELIZABETITih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utro-bi. (Lk 1, 39-41)

U obrani Domovine mnogi su dali æivote, brojni su ostali osakaÊeni, osjeÊaju duπevne smetnje i podnose psi-hiËke boli te diæu ruke na sebe same zbog svega πto su vidjeli, Ëuli i doæivjeli. I nakon oslobaajuÊe haπke presude hrvatskim generalima za mnoge odgo-vorni nemaju razumijevanja: ciniËki viju hrvatski stijeg, slave njihove pobjede i veliËaju junaπtvo, a tjeraju i dalje svoje te im time nanose nove udarce.

Dok razmatramo o Marijinu pohoenju Elizabeti, molimo za ljude s ranama Domovinskog rata: onima koji su se vra-tili u ”kuÊu OËevu”, udijeli, Gospodi ne, svoj sveti mir, a æivima snagu kako bi mogli nadiÊi nerazumijevanja na koja nailaze i hrabro iÊi s tobom naprijed.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUSOVO ROĐENJEI dok su bili ondje, navrπilo se vrijeme da Marija rodi. I porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu.

(Lk 2, 6-7)

Oni na kojima je Domovinski rat osta vio posljedice, i dalje su meu nama, a mi ih sami toliko puta ne shvaÊamo. Nema za njih meu nama ponekad ni mjesta. »esto su u svom svijetu, a mi u svomu. Umjesto da ih hrabrimo za æivot i potiËemo da izdræe u tjeskobama, dolazi meu nama ne samo do nesporazumâ,

Do konačne pobjede radosti

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 11/2013. - 351

nego ih u njihovu jadu u svojoj nemilo-srdnosti ismijavamo, Ëak izrugujemo...

Dok razmatramo o Isusovu roenju u betlehemskoj πpilji, molimo za obitelji s ratnim posljedicama: da u trenucima tje-skoba i nerazumijevanja smognu snage povuÊi se i otvoriti se Duhu uranjajuÊi u obeÊano kraljevstvo radije negoli gala-miti, psovati i razbijati.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. PRIKAZANJE U HRAMU©imun reËe Mariji: ”Ovaj je evo postav-ljen na propast i uzdignuÊe mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi Êe samoj maË probosti duπu - da se razo-tkriju namisli mnogih srdaca!”

(Lk 2, 34-35)

Iako je Bog Ëovjeka stvorio kao druπtveno biÊe, upravo drugi kraj njega toliko mu je puta najteæi. Oπtrim maËe-vima jedni drugima nerijetko probadamo duπe. No, odreeni smo za viπe, za vjeËnu sreÊu, a to se postiæe jedino po

kriæu! Svi smo mi kriæevi jedni drugima, a najveÊi kriæ sami smo sebi. Jedino, druge bolje vidimo negoli sebe i njih nam je lakπe osporavati nego sebi.

Dok razmatramo o Marijinu prikazanju Isusa u Hramu, molimo za sve koji su pogoeni Domovinskim ratom: pokojne dovedi k sebi u nebo, a æivima daj snage i smisla da u svagdanjem æivotu tebi znaju prikazivati svoje misli, rijeËi i djela, svega sebe, kako bi podnijeli str-pljivo maËeve na koje svagdano nailaze.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMUNakon tri dana naoπe ga u Hramu gdje sjedi posred uËiteljâ, sluπa ih i pita. Svi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπÊu i odgovorima njegovim.

(Lk 2, 46-47)

Brojni poginuli branitelji ostavili su nakon sebe djecu. Njima nedostaje Ëvrsta ruka odvaæna oca i njeæno srce dobre majke, koji ih jedini pravo mogu odgojiti i usmjeriti. Treba li se, stoga, Ëuditi da su se uslijed toga brojni izgu-bili: skrenuli s pravog puta, upali u loπe druπtvo, odali se drogi, alkoholu, nemoralu...?!

Dok razmatramo o Marijinu naπaπÊu Isusa u Hramu, molimo za djecu pogi-nulih hrvatskih branitelja, izloæenu kuπnjama da se poistovjete s masom i podlegnu: tragiËno preminule dovedi k sebi u raj, a æive iz nedjelje u nedjelju okupljaj oko stola u svom hramu i hrani svojom rijeËi i Kruhom æivota kako bi ustrajali na tvom putu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

352 - ”MARIJA” 11/2013.

Ljudski æivot na ovoj zemlji je nesta-lan, prolazan i nesiguran. »ovjek ne moæe sebi odrediti koliko Êe æivjeti, jer ga smrt iznenada moæe snaÊi i sve steËeno dobro mora ostaviti. No, nije odreen da bude prah. Vjera nam pokazuje novi, bolji, ljepπi i vjeËni svi-jet u koji Êemo nakon smrti doÊi, ako budemo æivjeli po Boæjim zapovijedi-ma, vrπeÊi njegovu svetu volju.Nakon kratkova vremenitog æivota moramo proÊi kroz vrata smrti, kroz koja je i Krist proπao. Za svakoga Ëovjeka pitanje smrti najteæe je pitanje, a za one koji ne priznaju Apsolutnoga izaziva najteæe muke. Jedino kriæ nad-vladava smrt. Kriæ Kristov govori nam o UskrsnuÊu, jer je Krist iz ljubavi prema nama razapet bio i prikazivao Ocu svoju smrtnu borbu za naπe spa-senje. Svojom mukom zasluæio nam je vjeËno spasenje.Da bi duπa mogla doÊi svome Stvoritelju, mora proÊi kroz Ëistiliπte. Njega je Bog stvorio iz ljubavi, da se u njemu i kroz njega moæe oËistiti, uljepπati za susret s Gospodinom. Pravednost Boæja zahtijeva da se svako dobro nagradi, a za krivnje da se nadoknadi ispaπtanjem u Ëistiliπtu, ako na ovom svijetu nije dana dostojna zadovoljπtina. Stoga moramo moliti za duπe u Ëistiliπtu, koje trpe a same sebi ne mogu pomoÊi, i dobri Bog to æeli, posebno Nebeska Majka, koja je utje-ha svim tim duπama i dolazi im ublaæiti patnje.

Duπe u Ëistiliπtu vapiju za pomoÊu, a mi im moæemo pomoÊi molitvama, oprostima, milosrdnim djelima, poseb-no ljubavlju prema svima, osobito prema onima koji su nas uvrijedili; zatim svojim radom, strpljivoπÊu, poniznoπÊu, pomaæuÊi drugima, a iz ljubavi prema Bogu.Nije dovoljno davati za njih slaviti sv. Mise pri njihovoj smrti, a onda prestati moliti. Treba ih se trajno sjeÊati, za njih prikazivati predragocjenu Krv Kristovu, Ëesto namjenjivati sv. Misu i Spasiteljeve zasluge. Zatim, nastojati po svetim sakramentima umnaæati milost u duπi; po molitvi i snazi Duha Svetoga preobraæavati se sve viπe i snaænije πto nam se pribliæava vrijeme da poemo s ovoga svijeta. Umrijet Êemo smireni, ako ga u ovome æivotu nadasve ljubimo i Ëuvamo se da ga ne uvrijedimo; ako dokazujemo svoju lju-bav prema drugima, pomaæuÊi im u njihovim nevoljama, bijedama i jadima; ako im budemo milosrdni. Nije sve u materijalnim dobrima. Na duhovan se naËin mnogo moæe pomoÊi tolikim jadnicima: svojom utjehom, dobrom rijeËi, ohrabrenjem, pouËavanjem, tjeπenjem...Tà sam je Isus rekao - sve πto uËinimo drugome, kao da smo njemu uËinili. Kako Êemo se radovati kada doemo k njemu i naemo u vjeËnom blaæenstvu svoje mile i drage. Stoga prigrlimo i molitvu Gospine krunice pa Êe nam i Majka Isusova pomoÊi. Zauzimat Êe se za nas i za naπe mile i drage kod svoga boæanskog Sina, jer je naπa Majka koja nas nadasve ljubi i æeli da nas vidi sretne u okrilju vjeËne Ljubavi.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Čišćenje duše

Smrt je prividna- HoÊeπ li mi napraviti grob ako umrem i dati dokaz da je smrt pri-vidna? - To je pitanje ga Marija RaËiÊ postavila poznatome hrvatsko-mu umjetniku Ivanu Meπtro viÊu (+1962.). Bilo je to g. 1914. u Rimu, dok su jedne veËeri bili u nekom druπtvu. Kipar na pitanje niπta nije odgovorio niti se s gom RaËiÊ ikad viπe u æivotu vidio. Ipak, odgovora joj nije uskratio. PaËe ga je ovjeko-vjeËio i za buduÊe naraπtaje te ga i mi moæemo vidjeti na mauzoleju obitelji RaËiÊ u Cavtatu, poznatom remek-djelu arhitekture i kiparstva jedin-stvene ljepote, proizi πlu iz ruku veli-kog MeπtroviÊa. Uti snuo ga je na zvono na vrhu kupole, izraeno prema njegovu nacrtu. Na zvonu su u reljefu prizori Navjeπte nja Gospodinova, Oplaki vanja mrtvoga Isusova lika i UskrsnuÊa sa stihovima u kojima je odgovor gi RaËiÊ na nekoÊ postavljeno pitanje: Saznaj tajnu ljubavi, rijeπit Êeπ tajnu smrti i vjerovati da je æivot vjeËan.

Apostol veli: ”Tko ne ljubi, ne upo-zna Boga jer Bog je ljubav” (1 Iv 4, 8) Uistinu, Bog je ljubav, a ljubav je i dar Duha Boæjega Ëovjeku. Upravo Ljubav daje smisao Ëovjekovu æivotu i samog Ëovjeka osposobljava da tije-kom æivotnoga vijeka uslijed briga i tjeskoba æivi i bori se za bolju sutraπnjicu svoju i svih drugih. Tako se zapravo sposobnost ljubavi sastoji u omjeru s nadom u besmrtnost.

Pere MARIN

”MARIJA” 12/2013. - 353

Za susretKad se prospu biseriod pjenena valu uzburkanog moraispod plava nebato u kapljicamaod svjetlai srebraGospodintkamekoÊu korakaza jednogdobroganelai spuπta gana tvoj putda poravnaoπtrinukamenjana stazikojom ti je proÊikroz vrijemedarovanoza susretza trenutakkada ti jeNjemu doÊi

Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

354 - ”MARIJA” 11/2013.

ZA DOMOVINUU svetištu Majke Božje na Kamenitim

vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski

narod i Domovinu, a posebno za slobodu uhićenih branitelja.

Blagoslovljena nova kapelicaBiskup F. Komarica blagoslovio je 7. rujna u selu AbriÊi, æupa Ivanjska, novu kapelu u Ëast Majke Boæje, podignutu, mjesto ranije, zajedno s Gospinim kipom uniπtenom g. 1995. u ratu. (TAB)

Tri stoljeća od posvete crkveU Vinagori je 15. rujna proslavljena 300. obljetnica posvete æupne crkve Marije od Pohoda, a misno slavlje predvodio je biskup M. Gorski. (GK)

Zborovi pjevali u čast GospiU povodi proπtenja Majke Boæje Laure-tanske 14. i 15. rujna, u æupi Sv. Juraj na Bregu prireen je i duhovno-glazbe ni susret zborova i vokalnih sastava Gornjomeimurskog dekanata. (GK)

Obnova na Bulešićevu grobuU æupnoj crkvi Uznesenja Marijina u SvetvinËentu, od 19. do 22. rujna upri-liËena je duhovna obnova kao priprava za proglaπenje blaæenim M. BuleπiÊa, koju su predvodili Z. Badurina, R. PavliÊ i S. FrancetiÊ. (IKA)

U Sinju simpozij u susret jubilejuU susret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715.-2015.) Hrvatski marioloπki institut KBF-a SveuËiliπta u Zagrebu i svetiπte Gospe Sinjske upriliËili su u Sinju od 19. do 22. rujna marioloπko-marijanski simpozij na temu Prouke o Svetiπtu Gospe Sinjske i marioloπka promiπljanja nakon II. vatikanskog sabo-ra. Nakon pozdravâ, izlaganja su prvoga dana popodne odræali fra I. Dugan dæiÊ na temu Biblijski pokret XX. stoljeÊa i mariologija - egzegeza nekih marioloπkih tekstova u evaneljima, A. RebiÊ na temu Marija u teologiji oslobo-enja (”VeliËa” - himan osloboenja) i V. KoπiÊ na temu Ekumenska pokoncil-ska mariologija. Drugog dana predava-nja su imali fra B. Toplak na temu

PovjesniËari i njihova djela o Gospi Sinjskoj, fra J. Grbavac na temu 300 godina organiziranoga πkolstva u samo-stanu Gospe Sinjske, fra S. »ovo na temu Tri stoljeÊa hodoËaπÊa Gospi Sinjskoj, fra G. JuriπiÊ na temu Osobiti πtovatelji i apostoli πtovanja Gospe Sinjske te fra B. Pezo o fra Mariju StipiÊu kao neumor-nu πiritelju πtovanja Gospe Sinjske. Nakon predaha fra P. Lubina izlagao je o liku i ulozi Majke Isusove u mjeseËni-ku ”Gospa Sinjska” (1922. - 1944.), H. Breko-Kustura o glazbenim knjigama iz Arhiva Svetiπta »udotvorne Gospe Sinjske - na razmei stranih utjecaja i vlastitih posebnosti, s. V. KovaË o Mariji u misli Benedikta XVI. i fr. Z. DæankiÊ o krunici i njezinoj povezanosti s Domovinskim ratom.Popodnevni niz predavanja otvorila je S. VuliÊ govoreÊi o marijanskim puË kim blagdanskim imenima u Sinjskoj krajini, a nastavili su H. MihanoviÊ-Salopek o suvremenomu marijanskom pjesniπtvu Sinjske krajine i fra J. ©imiÊ o prericanju marijanskih istina i dogmi u femini-stiËkoj teologiji. Nakon odmora izlagali su fra I. KarliÊ i M. MiloπiÊ o Bogorodici Mariji u uËenju pape bl. Ivana Pavla II., T. FiliÊ o Mariji u govorima Hrvatima bl. pape Ivana Pavla II. te A. FiliÊ o znaËaju Marijinih i æenskih vrijednosti u promiπljanju o civilizaciji ljubavi Tomislava Janka ©agi-BuniÊ.TreÊeg dana predavaËi su posjetili fra-njevaËki samostan na Visovcu, Roπki slap, Otavice s mauzolejem I. MeπtroviÊa, franjevaËki samostan, tvravu i gradiliπte nove crkve u Kninu te crkvu sv. Spasa na izvoru Cetine. Rad

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 11/2013. - 355

simpozija zavrπio je u nedjelju, 22. rujna sveËanom misom koju je u svetiπtu predvodio nadb. M. BariπiÊ. (KJ)

Izložba o remetskom svetištuU Muzeju grada Zagreba otvorena je 30. rujna izloæba Na nemirnim temeljima - Arheologija i 725 godina svetiπta u Remetama na kojoj su predstavljena arheoloπka istraæivanja od g. 2007. do 2009. Uvodni dio uprizoruje pavline, od osnutka u 13. st. do ukinuÊa, srediπnji dio njihovu ustrajnost da ostanu u Remetama, a zavrπni je dio kontempla-tivnog karaktera, gdje je virtualiziran svojevrsni sakralni prostor. (IKA)

Blagoslov gradilišta u SolinuNadb. M. BariπiÊ blagoslovio 4. listopada gradiliπte i poËetak radova nove bazilike u Solinu na mjestu dosadaπnjeg parkiraliπta izmeu Staroga groblja i Doma kulture Zvonimir. Prema idejnom rjeπenju arhitekta Viktora VreËka, projekt se sastoji od bazilike i pastoralnog cen-tra. Dimenzije su 45 x 34 m i visina 15 m u prosjeku, a povrπina je 1100 Ëetvornih metara sa 650 sjedeÊih mjesta. Glavni, od πest ulaza, bit Êe na jugoza-padu. (IKA)

Jubilej sestara Kraljice svijetaU crkvi Navjeπtenja Marijina u Velikoj Gorici Druæba sestara Kraljice svijeta proslavila je 6. listopada 50. obljetnicu osnutka. SveËanu misu predvodio je biskup I. ©aπko, a na uoËnicu je upri-liËena akademija s izloæbom slika iz æivota i rada sestara. (IKA)

Slavlje kod Gospe Brze pomoćiKod Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu proslavljena je 8. listopada Godine vjere pod geslom Pomozi Majko, naπu vjeru za vjernike slavonsko-brodskoga, sibinjskoga i garËinskoga dekanata, kao i pristigle hodoËasnike. SveËano popodnevno slavlje predvodio je S. BelobrajdiÊ. (IKA)

300 godina dubrovačke stolnice13. listopada proslavljeno je 300 godina danaπnje dubrovaËke stolnice, kad je misno slavlje predvodio kardinal V. PuljiÊ, a uslijedila mu je procesija sa sli-kom Gospe od Porata gradom. Proslavi je prethodila devetnica s bogatim kultur-nim programom tijekom koje su u stol-nicu hodoËastile okolne æupe, a nastu-pali su katedralni zborovi iz Splita, ©ibe-nika i Mostara, zbor Libertas, dubro-vaËke klape te orguljaπ D. KristoviÊ. 6. listopada prikazan je film DubrovaËka katedrala T. JoviÊa i dodijeljena prizna-nja zasluænima, a u palaËi Sponza, 9. listopada otvorena je izloæba fotografija o katedrali. (IKA)

11. Marija fest 2013. u MolvamaU Molvama je, 13. listopada odræan 11. festival marijanskih pjesama Marija fest 2013. Nastupilo je 10 izvoaËa - ». AntoliÊ i zbor Hrid, Apostoli mira, VIS Izidor, VS Matheus, Mihovil, VIS Proroci, I. ©eparoviÊ, M. TadiÊ, D. TerziÊ te Lj. VukoviÊ i klapa Levanda, koji su izveli po jednu novu skladbu i jednu ranije izvoenu. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

356 - ”MARIJA” 11/2013.

Za razliku od biblijskoga izgubljenog sina, danas mladi ostavljaju dom - praznih dæepova.

Dok si sam ”u blatu”, ne pokuπavaj druge dizati - operi se i diæi!

Tko voli ”tanak led”, zavrπava pod ledom.

Uvjet za razumijevanje Ëovjeka u svim njegovim izdanjima jest - spoznaja samoga sebe...

Jedno pitanje: ”mrtva priroda” s pot-pisom i æiva priroda - zar bez potpisa?!

ZaËudo, one koji su nam preblizu, rijetko vidimo - kao velike.

Ne definiraj sreÊu, jer je za mnoge - samo zalogaj kruha.

Ako je savjest na æivotu, lakπe se skrivati pred drugima negoli - pred sobom.

Bezumno je ”piti” iz prazne posude, a fatalno misliti da si time - æe utaæio.

Tko oËinsku kuÊu napusti na krilima vjetra, vraÊa joj se u oblaku praπine koju je taj vjetar digao.

Starije osobe imaju ugraen barome-tar - u zglobovima.

Sposobne osobe moæe se ukloniti, ali ne uvijek i - zamijeniti.

Sretneπ li ”sveznadara”, u njemu si sreo i - primitivca.

Tko piπe knjige jer je ”Ëitao knjige”, korak je iza onoga koji piπe perom - vlastitog iskustva.

Mnogi su elegantno obuËeni, jer su drugi - svuËeni.

Kad se televizijski dijalog pretvori u dva monologa zajedno, razumije se jedino - ”kultura”...

Stanko RADIΔ

U RESTORANUKad je mali Marinko u restoranu vidio kako svi dobro jedu i piju, upita mamu:- Tko Êe sve to platiti?- Ona gospoa u sredini!- Aha, zato ona u crkvi onako lijepo pjeva!

A MAMI NIŠTA?S petogodiπnjim sinËiÊem svratili roditelji u gostionicu. Tata naruËi dva odreska, na πto Êe mu sinËiÊ:- Zaπto samo dva? Ali za mamu neÊeπ naruËiti?!

NA KONCERTUGura supruga muæa za vrijeme koncerta i πapÊe mu:- Gledaj kako moja susjeda spava!- I zato si me probudila!? - tiho Êe muæ.

- Zaπto tolike dræe i vodaju sa sobom pse?- Tko zna? Moæda misle da Êe im oni biti pri ruci u bolesti i starosti mjesto djece!

Fra Mario JURIŠIĆ - RIM - HRVATSKI TRAGOVI - Crkve, neki važni podaci o papama, znameniti Hrvati u Rimu, sveci, blaženici i sluge Božje, ostale rimske građe-vine, trgovi, ceste i ulice, muzeji knjižnice i druge kulturne ustanove, hrvatske instituci-je, zanimljivosti, okolica Rima i dodatak - 296 str., 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, 21334 Zaostrog, tel. (012) 629-200.Knjižnica U PRAVI TRENUTAK, L. Botića 4., p.p. 51., 31400 –akovo, tel./faks: 031 811-774, e-mail: zirdum.upt@gmail.com nudi vam svoja izdanja:V. Albisetti - BITI SRETAN - Psihoterapija za sve - O pravom značenju sreće za čovjeka i u čemu se ona sastoji - 20 kn.F. X. Schouppe - ČISTILIŠTE - Tumačeno životima i legendama svetaca - Odgovori na pitanje o zlu u svijetu, kako i koliko se od njega može sačuvati i kako ga nadvla-dati - 50 kn.F. MacNutt, B. L. Shlemon - MOLITVA ZA OZDRAVLJENJE - Priručnik za molitvene skupine i pojedince. Nastoji objasniti kršćansku molitvu u odnosu na ozdravlje-nje - 20 kn.G. Hartl - GDJE SE LJUBAV RADUJE PRAVA JE SVEČANOST - Stotinu riječi o ljubavi - Zbir misli svjetskih velikana o ljubavi - 15 kn.R. Baries, J. M. Humeau - MOLITVE U BOLESTI - Priručnik za bolesnika. U njoj će naći osvježenje kroz molitvu - 10 kn.Dr. N. W. Walker - SOKOVI OD SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA - Napitci bogati život-nom snagom za zdrav život - Objašnja va potrebu sokova i prirodne sirove hrane za vitalnost i zdravlje - 30 kn.E. Zolli - PRIJE ZORE - Autobiografija rim-skog rabina, koji se dao krstiti i postao čla-nom katoličke Crkve - 90 kn.G. Hinsberger - JER TI POSTOJIŠ - Zapisi o životu s mojim bolesnim djetetom - Svjedočanstvo majke koja se posvećuje djetetu s posebnim potrebama - 20 kn.Dr. N. W. Walker - SVAKODNEVNO SVJEŽE SALATE ODRŽAVAJU VAŠE ZDRAVLJE - Potreba od svježih salata za vitalnost i zdravlje - 30 kn.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 11/2013. - 357

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mar-ijanske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

U spomen na drage roditeljePERU i MANDU ŠOKČEVIĆ

šaljemo dar za uključenje u sv. misu.Sinovi i kćeri s obiteljima

U spomen na naše pokojnike, mjesto cvijeća na

njihov grob, šaljemo dar za ”Mariju”Obitelj Čelant, Klenovnik

U spomen na svoje pokojne kao i za duše u čistilištu, šaljem dar za sv. misu.

Štefica Matković, Osijek

16. listopada navršilo se 6 godina otkako se u kuću Očevu vratio moj dragi sin

ROBERT STAZIĆUdijeli mu, Gospodine, život vječni!

Majka Angelina(Dar za ”Mariju”)

29. listopada 9 je godina otkako se u 24. godini preselio u kuću Očevu naš dragi

TOMISLAV LEINVEBERU našim si srcima, živiš s nama i u nama...

Tvoji najmiliji iz obitelji Leinveber i Jozić (Dar za ”Mariju”)

2. studenoga prošlo je pet godina otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

ANA VEKIĆNa svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina

nek ti bude milosrdan i dobrostiv!Kćeri Zdenka i Branka s Matijom

(Dar za ”Mariju”)

4. studenoga osam je godina otkako je ovaj život zamijenio drugim naš dragi suprug i otac

PETAR REPUŠIĆ ČIČAVIU molitvi s njime svagdano sjedinjeni čekaju

zajednički susret o uskrsnuću u posljednji dansupruga Mirjana i djeca

(Dar za ”Mariju”)

23. studenoga dvije su godine otkako se vratio u Kuću Očevu naš dragi

TOMO BARIŠIĆGospodine, o obljetnici prelaska u vječnost, prepo-

ručujemo ti ga da ga obdariš životom vječnim.Supruga i djeca s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

29. studenoga navršilo se devet godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio

ANTE MIKULIĆ GALENazočan si i dalje u našim srcima.

Udijelio ti Gospodin život vječni!Supruga i djeca s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

358 - ”MARIJA” 11/2013.

s p o m e nz a h v a l e

Josip Klarić, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvalju-jem za sve milosti i njoj pod okrilje stavljam svoju obitelj, osobito suprugu i djecu, da nad nama dbije, uz dar; - Nadica i Branko Pagadur, Varaždin: Majko Božja, na svemu ti hvala! Budi nam i dalje dobra Majka i vjerna Pomoćnica, uz dar; - Anđa Gelo, Berlin: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala što si meni i mojoj obitelji u životu dala! Bdij i dalje nad mojom obitelju, osobito nad djecom i unucima, uz dar; - Kata Đuzel p. Bože, Vinjani: Hvala Isusu, Gospi, sv. Josipu, Judi Tadeju i Anti, kao i sv. Riti na svim od Boga ispro-šenim darovima u ovoj Godini vjere. Njima se preporučujem i nadalje, da mi budu u pomoći, uz dar; - Zvonimir Čarapina, Fužine: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i svima koji su bliski mom srcu, uz dar; - Vera Iveković, Belišće: Zahvaljujem nebeskoj Majci na brojnim milostima koje mi je udijelila i njoj izru-čujem sebe u svojoj nemoći i starosti, da mi bude u pomoći, kao i svoju djecu, da ih uvijek drži blize Isusu, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt/M: Pozdrav ti šaljem, Bezgrešna Djevice, Kraljice Hrvata, ljubim te i štujem, tvoja su nam uvijek otvorena vrata. Pjesma crkvenih zvona zove nas na pozdrav tebi, tko se na njihov milozvučan zvuk odazvao ne bi?! Molitva i zahvala ljudi tvoj je blagoslov i dar, molimo te s nama budi da uvijek ljubimo Ljubav. Tebi hodo-častimo u tvoja svetišta mila, ti si nam dobra Majka uvijek bila koja nas primaš pod plašta svoga krila. Umorni i bolesni životi se naši ruše, daj da se pod okriljem tvojim vratimo kući zdravi i mirne duše; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobito djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar; - Danijel Delić, Zadar: Zahvaljujem Gospi na svim milosti-ma te i unaprijed njezinoj majčinskoj dobroti pre-poručujem sebe i sve svoej, uz dar; - Ana Aračić, Bukovlje: Nebeskoj Majci zahvaljujem na tolikoj ljubavi koju je prema meni iskazala tijekom čita-voga života i u njezine ruke stavljam sebe i sve svoje, da mi i u ovim poodmaklim godinama bude dobra Majka i vjerna zagovornica, uz dar; - Zora Perkov, Tribunj: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i mojom obitelju, nad svima s kojima sam srcem vezana, uz dar; - Ana Sučić, Berlin; Gospi Sinjskoj zahva-ljujem na svim milostima i njoj povjeravam sebe i sve svoje, osobito svoje drage nevjeste i unučad, da uvijek Bogu ostanu vjerni, uz dar; - Ana Krolo, Berlin; Gospi Sinjskoj zahvaljujem na iskazanoj ljubavi meni i mojoj obitelji te joj preporučujem i dalje sebe i sve svoje, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 11/2013. - 359

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Mirjana Bilopavlović, Osijek; Marta Marijanović, Varaždin; Katica Katalinić, Zagreb; Veronika Kraljević, Osijek; - 20 kn: Štefica Matković, Osijek; - 30 kn: Pere Penović; Marko Raguzin, Ilovik; Ana Slobođanac, Đakovo.MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Štefica Matković, Osijek: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje, osobito svoje zdravlje, da mi i unaprijed ostane dobra Majka i vjerna pratilja, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje. Osobito ti preporuču-jem zdravlje svoga muža, uz dar; - Zdenka Stojić, Stari Mikanovci: Gospe moja, pod okrilje tvoje stavljam sebe, svoju obitelj i sve srcu svome bliske, osobito svoju djecu, da ih čuvas od sva-koga zla, uz dar; - Josip Kadić, Gundinci: Nebeskoj Majci izručujem sebe i svoju obitelj, osobito svoju suprugu i djecu, da nas sve očuva na Isusovu putu, da se od njega nikad ne izgubi-mo, uz dar; - Čitateljice iz Mirovnog doma Dunjevac, Zagreb: Dobra Majko, tebi preporu-čujemo sebe u svojoj nemoći i sve svoje, da nas čuvaš od svakoga zla i pomogneš nam ustrajati u dobru, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem dragoj Gospi sve svoje mile i drage, posebno svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ružica Neimarević, München: Gospi pre-poručujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, oso-bito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Obitelj Marka Raguzin, Ilovik: Preporučujemo zagovoru nebe-ske Majke Marije sebe i sve svoje najmilije, kao i sve one s kojima smo vezani na bilo koji način, uz dar; - Marija Batinić, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, osobito dra-gog muža i dječicu, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Barbara Mustapić, Zagreb: Preporučujem u molitve svoju obitelj, za mlade da ustraju u dobru, starijima puno strpljenja u životnim poteškoćama, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Slušajte Radio Mariju!Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz

Split 97,2 MHzVirovitica 88,3 Mhz

Satelit EUTELSAT W3C, 16E (Modulacija: DVB-S2 8PSK; Frakvencija: 11595 Mhz; FEC: 3/4;

Symbol rate: 30000 Msym/s; Polarizacija: horizontalna).

Internet: www.radiomarija.hrPostanite podupiratelj Radija Marije!Adresa: Jordanovac 110, 10000 Zagreb.

tel. (01) 2327-000;e-pošta: info@radiomarija.hr

Slušajte Hrvatski katolički radio!Biokovo 107,9 MHz; Josipovac 98,6 MHz

Lička Plješivica 104,1 Mhz; Promina 100 MhzPsunj 103, 9 HMz; Slatina 107,9 Mhz

Slavonski Brod 98,5 Mhz; Sljeme 103, 5 MHzSplit 97, 9 MHz; Stipanov Grič 104,5 MhzŠubićevac 104,5 Mhz; Učka 106, 7 MHz

Ugljan 95, 5 MHz; Velika Petka 91, 3 MhzVinkovci 104,9 Mhz; Virovitica 103,2 Mhz

Vrlika 97,8 Mhz; Vukovar 102,4 MhzSatelit Hot bird 6, 13E, 12520 Mhz

Preporučujemo:- Vijesti iz ivota Crkve u 15,45

- Dnevnik HKR u 16,45Postanite prijatelj Hrvatskoga

katoličkog radija!Adresa: Voćarska 106, 10000 Zagreb.

Vjera je kao i bunar (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321Marijin nam pogled pomaæe (Papa Franjo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324Lijek protiv straha (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326Taj divni novi svijet (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328Kesica Majke Boæje (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330Tebi prikazujem... (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331Sv. Ante o Djevici Mariji (2) (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332S Marijom za pokojne (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334Gospa od Sudnjega dana (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336Godina vjere bliæi se kraju (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338Pohvalnica Gospi - jedan od najstarijih hrvatskih latiniËnih zapisa (P. Lubina) . . 340Za novu crkvu Gospe Velikoga zavjeta (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342Izbavi nas od zla (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344Marija u nereæiπkoj pismohrani (J. FranuliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346Aralica i moÊ Gospina zagovora (M. ArdiniÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348Do konaËne pobjede radosti (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350»iπÊenje duπe (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 15. LISTOPADA 2013.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

360 - ”MARIJA” 11/2013.

Josip VukuπiÊ (+19. V. 2013. - Koblenz-Katuni); - Ante ArbuniÊ (+21. VI. 2013. u 66. g. - Jelsa); - –ura Novak, brat sveÊenika o. Jakova i Danila (+27. VI. 2013. u 69. g. - Zagreb); - VlË. Stjepan Strgar (+28. VIII. 2013. u 76. g. - –akovo); - PreË. Stjepan Zagorac (+29. VIII. 2013. u 84. g. - Slanta-Nijemet); - O. Nevinko Duπak, OFM (+29. VIII. 2013. u 81. g. - Zagreb); - VlË. Pero AniÊ (+3. IX. 2013. u 77. g. - Donj Tramoπnica); - Manda ÆupariÊ, majka sveÊenika Veselka, Drage i Andrije (+8. IX. 2013. u 71. g. - Vidovice); - O. Innozenz Varga, OP (+8. IX. 2013. u 101. g. - BeË); - Branka Vrdoljak, sestra fra Trvtkova i fra Jozina (+12. IX. 2013. u 56. g. - SreviÊi); - O. Josip Vrbanec, OFM (+12. IX. 2013. - Bjelovar); - Mons. Josip ©imac (+14. IX. 2013. u 75. g. - Jelenje); - Danka MartinoviÊ r. Ajduk (+15. IX. 2013. u 55. g. - Imotski); - Æeljko LendiÊ (+16. IX. 2013. - Split); - Juraj Peronja Horhi (+16. IX. 2013. u 69. g. - Jelsa); - Josip MariÊ (+18. IX. 2013. u 75. g. - Karakaπica, Sinj); - Dr. don Stanislav Crnica (+18. IX. 2013. - Rim); - ». s. Viktorija BrajËiÊ, OP (+20. IX. 2013. - KorËula); - VlË. Josip Horvat (+22. IX. 2013. u 76. g. - NedeliπÊe); - Vjeko VrËiÊ (+24. IX. 2013. - Imotski); - Ljuba Δapin (+24. IX. 2013. - Podbablje Gornje); - Luka Znaor (+24. IX. 2013. - Kamenmost, Podbablje); - Marija MuËkaloviÊ, majka fra Matina (+25. IX. 2013. - –eletovci); - Marija ToliÊ (+27. IX. 2013. - Staπevica-Vrgorac); - Mirko Runje (+27. IX. 2013. - Karakaπica, Sinj); - Mirko BalajiÊ (+28. IX. 2013. u 81. g. - Karakaπica, Sinj); - O. Bono Vrdoljak, OFM (+1. X. 2013. u 84. g. - Gorica-Livno); - Stanko SiliÊ, brat Ë. s. Ines i Slavomire (+3. X. 2013. u 54. g. - Dicmo); - O. Dinko Bekavac, OFM (+6. X. 2013. u 61. g. - Zagreb-Imotski); - Don Ivan Draguπica, brat don Jakovljev (+7. X. 2013. - Split-Trilj); - Ana TodoriÊ, majka Ë. s. Klaudije (+9. X. 2013. u 91. g. - Zmijavci); - Radoslav Æuæul (+9. X. 2013. - Kamenmost, Podbablje); - Ana SoËo (+11. X. 2013. u 86. g. - Imotski).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom (Josip Botteri Dini)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe od Zdravlja u SmilËiÊu

SMILČIĆ

Gospa od ZdravljaU ravnokotarskom mjestu SmilËiÊ, u Zadarskoj nadbiksupiji, nalazi se, odmah kraj prometnice, æupna crkva posveÊena Gospi od Zdravlja. Moderno je to zdanje, okruglasta oblika i ravna krova s nadstreπicom ponad ulaza i jednostavnim zvonikom na jednu vodu.Prvotna crkva u SmilËiÊu bila je posveÊena sv. Mihovilu. Nakon πto ju je uniπtio zub vremena, ostali su od nje jedino zidovi. Dugo vremena za bogosluæje je puku sluæila privatna kapela sv. Josipa, koju je g. 1740. dala podignuti zadarska obitelj Tebaldi, sve dok g. 1869. nije sagraena potpuno nova, marom i troπkovima novigradske obitelji VlatkoviÊ, koje se dio naselio u SmilËiÊu. Tu kapelu u Domovinskom ratu g. 1992. sruπili su pobunjeni Srbi. Nakon πto se ratni vihor smirio, pristu-pilo se gradnji nove, danaπnje Gospine crkve. Gradiliπte i kamen temeljac za nju na mjestu prijaπnje blagoslovio je 14. srpnja 2002. nadb. Ivan Prena (+2010.). Graena je za æupnikovanja Jure ZuboviÊa, i to sredstvima Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo RH, biskupije Rottenburg-Stuttgart, Zadarske nadbiskupije, vjer-nika i dobrotvora. Podignuta je prema projektu Slavena Cetina, d. i. a. iz Pule, a gradilo ju je poduzeÊe ”Stina” iz Pridrage s kooperantima. Projekt

konstrukcije izradio je Æeljko »irjak, a kamenoklesarske radove izveo je ”Kamen” d. d. iz Pazina.Crkva je u cijelosti poploËana kame-nom kanfanar u kombinaciji s crven-kastim mramorom, od Ëega su izraeni i oltar elipsaste menze, ambon, krsti-onica, kamenica za vodu, postolje za svetohraniπte kao i postolje za kip Gospe od Zdravlja. Za novu crkvu nadb. I. Prena blagoslovio je 16. sijeË-nja 2004. tri nova zvona, za koja je konstrukciju izradila i elektrificirala ih firma ”Grivi” iz Kaπtela, a 25. sijeËnja 2004. posvetio je novosagraenu crkvu.U crkvi se Ëasti drveni kip Gospe s Djetetom, izraen u radionici ”Conrad Moroder” u Italiji, a nabavljen darovi-ma domaÊih vjernika kao i iseljenika u Australiji. SveËanije je u SmilËiÊu za blagdan Gospe od Zdravlja, 21. stude-noga. ZazivajuÊi Majku Gospodinovu kao Gospu od Zdravlja æeli se pokazati da je ona svojim æivotom i ulogom u djelu spasenja ona koja upuÊuje greπnika na Onoga koji je izvor svako-ga æivota. Bolesnici joj se Ëesto utjeËu za ponovno ozdravljenje. Svaka moli-tva za zdravlje, koje je veoma vaæno za Ëovjekov æivot i rad, ne mora bole-sniku nuæno vratiti tjelesno zdravlje. Iz Gospinih svetiπta toliki se stoga vraÊaju slabi u tijelu, ali ozdravljeni i jaki u duhu. Iako nisu ozdravili u tijelu, u bolesti su otkrili Boga i njegovo djelo-vanje u sebi i u svijetu te poput Isusa i Marije usklauju svoju volju s voljom Oca nebeskoga. Bog ne ostavlja niko-ga sama, a strpljivo podnoπenje bolesti donosi bolesniku duhovnu korist.