virologija

5/21/2018 virologija

1/40

virologija-U virusne bolesti spadaju bolesti poput: -AIDS-a,

-SARS-a,-gripe,-hepatitisa A, B i C,-velikih boginja,-djeje paralie,-rubeole,-vodenih koi!a,-ospi!a,-"u"sa #au$nja!i%,-bjesno&e #prenose je $takori i lisi!e%,-"eningitisa #prenose je krpelji, a "o'e

biti i bakterioa%,-"ononukleoe,

-herpesa,-hunjavi!e, itd(

)irusi "ogu u pojedini" sluajevi"a iavati rak ili benigne tu"ore #bradavi!e%(*edan od virusa koji urokuju ( je i HPV+ utvruje se papa - testo"(

d virusa se boluje, ali esto i u"ire( .onati su i prate nas ve& od davnina(

/naajnost virusa:0( prate nas jako dugo1( bog svoje jednostavnosti "nogi su eksperi"enti i istra'ivanja vr$eni na

nji"a

2ao $to na" je ve& ponato, sav se 'ivi svijet "o'e svrstati u !arstva( .o neki"a ihi"a 3, a neki autori tu"ae raspodjelu u 4 !arstva: 5U2ARI6A, BAC65RIA,AR75A(

Raspored organia"a po !arstvi"a:

.8A965 U9;I A9I


2/40

0?@( g( *5995R + otkriva !jepivo protiv velikih boginja - nakon arae kravlji"boginja"a osobe su postajale i"une na virus velikih boginja #jer su vrlo slini%(6o se s"atra prvo" pri"jeno" !jepiva odnosno )A2CI95( #lat( va!!a krava%

0( g( .AS65UR + otkriva !jepivo protiv bjesno&e, ali i dalje ne na a virus>

0@1( g( I)A9)S2I + otkriva da su uroni!i nekih bolesti "anji od bakterija( nprouava "oaiku bolest duhana( .ropu$ta biljni sok ara'en viruso" prekobakterijskog =iltra( Bakterije su ostale na =iltru dok je preostali sok i dalje bioin=ektivan( BI*5R9IC2 + radi isto i ijavljuje da je otkrio )IRUS5 #lat( virus otrovna tvar%(

2raje" 0@( st( tkriven je prvi ani"alni virus + virus slinavke i $apa(

0@E1( g( tkriven je prvi ovjeji virus + virus 'ute groni!e(

0@0( g ( su otkriveni bakterijski virusi(

0@4( g( S6A985F + iolira virus i otkriva jedinstveno svojstvo virusa + sposobnostkristalia!ije #svojstvo ne'ivog%(

BAGD59 + tvrdi da su virusne esti!e su nukleoproteini #nukleinska kiselina Hprotein%(

2AUSC75 i sur( + prvi put vide virus "oaika duhana elektronski" "ikroskopo"(


3/40

stani!a( .redstavljaju, evolutivno gledano, MpodivljaliM genetiki "aterijal u jednojstani!i koji se ra"no'i i tako $teti stani!i u kojoj se nalai(

9pr( virus 7I)-a je postojao na "aj"uni"a, "ijenjao se, "utirao je i pre$ao naovjeka( )irus 'ute groni!e prenosi ko"ara! sa "aj"una na ovjeka(

.ostavlja se pitanje bog ega ne postoji lijekN>Da bi se rije$ili virusa koji potiu od nas sa"ih, ugroili bi sa"i sebe(

Da bi se virus u"no'io treba se sintetiirati nova virusna nukleinska kiselina i virusniproteinK nova nukleinska kiselina sintetiira se od staninih nukleotida, a proteini sesintetiiraju i a"inokiselina stani!e do"a&ina( Sintea proteinskog o"otaa dogaase na riboso"i"a(

S9)9A .D*58A )IRUSA: ani"alni #virusi ovjeka i 'ivotinja% biljni bakterijski #bakterio=agi%

)irusi "ogu biti raliitih veliina i oblika( 9ajve&i virus je virus velikih boginja -1EEO4EEOJEE n"( .ro"jer obinog virusa je 4E n"( )irus bjesno&e je oblika "etka,

jedan je od najve&ih virusa( Bakterio=agi odnosno virusi graeni po prin!ipu glava,vrat, repna ploa i rep spadaju takoer u ve&e viruse( 2IR25S B8U5 + bolest koja se

javlja na $ljiva"a, breskva"a, "areli!a"a, tre$nja"a, vi$nja"a(

.ostoje i sitniji uroni!i bolesti od virusa( .RI9I + uroni!i su kravljeg ludila()IRIDI + to su gole in=ektivne "olekule R9A( SA658I69A R9A + takoer je

uronik bolesti( )IRUS u ko"bina!iji sa SA658I69< R9A urokuje spe!i=inubolest raji!a(

09.03.2004.-.onavljanje:

)irusi su naajni kao "odeli u nanosti(


4/40

veliine i do 1EEE n"( 1EEE n" 1 P" 1 O 5( !oli( Usprkos svojoj neprirodnovelikoj du'ini, ovi virusi su jako uski svega 01 + 0J n"( )irusa ba!ili=or"nog oblikai"a vrlo "alo( ni i"aju oblik ba!ila(Bitnija je, ipak, ralika u geno"u virusa( Ralikuju se po vrsti nukleinske kiseline usvo" geno"u #R9A ili D9A%( R9A u obliku geno"a pojavljuje se iskljuivo kod

virusa(Bakterijski virusi su najponatiji( 9ajponatiji su oni koji i"aju glavu, vrat, rep irepnu plou( .ostoje i oni sa"o sa glavo"( Bakterio=agi spadaju takoer u velikeviruse(

Veliina$ struktura$ !or%ologija i geno! o&re'uju vrstu virusa(

9A/I)8*5 )IRUSA:)irusi ne"aju klasinu no"enklaturu kao svi organi"i( Slu'beni naivi

virusa su na englesko" jeiku( 2od virusa se pri"jenjuje opisno naivlje( .ri to"e,opisuju se si"pto"i bolesti na organi"u na ko" je prvi put otkriven dati virus(

9pr( virus mozaika duhana = tobaco mozaic virus ili TMV-ovaj virus prvi put je otkriven na duhanu, kao $to "u i sa"o i"e govori( 9a bilj!iduhana iaiva "oaiko $arenilo( )irus 95 9A.ADA SA


5/40

dakle, proivesti i van 'ive stani!e u epruveti ili u bakteriji ako se bakterije ugajajuna podloga"a sa radioaktivni" su"poro" ili =os=oro"( /a bilje'enje virusnih esti!akoriste se radioaktivni su"por i =os=or, tj( Iotopi nor"alnog S i .( Su"por seugrauje u proteine, tj( u proteinski o"ota virusa i to u radioaktivno" obliku iotopaS 4D ( os=or se pak ugrauje u D9A u obliku radioaktivnog iotopa . 41 ( bilje'eni"

virusi"a su dakle ara'ene bakterijske stani!e(6ada je potrebno intenivno protresti suspeniju( )irusne esti!e se na taj

nain otresu sa bakterijskih stani!a( 6ada se radi !entri=ugiranje( Bakterijske stani!epadnu u talog a virusi ostaju u supernatantu(

9akon toga, radi se lo!iranje radioaktivnih ele"enata i otkriva se da se utalogu nalai =os=or, a u supernatantu su"por(

U stani!u je dakle u$la virusna D9A #obilje'ena =os=oro"%( .rana proteinskaa"bala'a ostala je pak u supernatantu(

9akon nekog vre"ena dolai do praskanja bakterijske stani!e( I nje ilae"noge nove virusne esti!e(

5U67 Ustanovljeno je &a !olekula 8 ko&ira sa!u se"e iprotein tj. &a se na njoj nala#i genetski #apis.

U glavi virusa upakirana je D9A( )rat bakterio=aga je sastavljen od grupe !jevi!a ikontraktilnog vanjskog dijela(

Repne no'i!e na repnoj ploi bakterio=aga slu'e a privr$&ivanje na stani!u( 6ijeko"in=ek!ije, po$to se virus privrstio na bakterijsku stani!u, dolai do kontrak!ijevanjskog dijela vrata, unutarnja kruta !jevi!a probija stjenku bakterije i uba!ujegenetski "aterijal u obliku D9A u bakterijsku stani!u(

9akon toga dolai do produk!ije virusnih dijelova u stani!i do"a&inu( 2ada se unapadnutoj stani!i nau novi virusni proteini kodirani na bakterijskoj D9A i sa"aD9A repli!irana u "noge nove "olekule do&i &e do njihovog sjedinjavanja u novevirusne esti!e(

8 je genetiki virus u svi! :ivi! organi#!i!a( Virusi su$ kao ;to je vereeno$ je&ini koji !ogu i!ati u!jesto 8$ R u svojstvu svog geno!a.


6/40

2ada se do$lo do akljuka i "aloprije opisanog pokusa, postavljeno je pitanje: 6*5 SA R9AN> DA 8I *5 I 9A


7/40

+B.03.2004.S6RU26URA )IRUS9I7 T5S6ICA

6


8/40

=va struktura na#iva se H?I ili SPIR S


9/40

I ve&i loptasti virusi graeni su po isto" prin!ipu( )e&a virusna esti!a "o'e i"ati Jputa ve&i broj jednako velikih podjedini!a, odnosno etiri "ala jednakostraninatrokuta sa po tri proteinske podejdini!e ine jedan veliki jednakostranini trokut saukupno 01 proteinskih podjedini!a u jednoj strani!i ikoaedra( U ovo" sluaju !ijeli

proteinski o"ota virusa i"at &e 1JE proteinskih podjedini!a( ;raa od ve&eg broja"anjih podjedini!a o"ogu&uje ve&u stabilnost i vrsto&u sa"e esti!e( Drugi"rijei"a, relativno "ali gen a "alu podjedini!u i"ati &e "anje $anse a "uta!iju i"anje &e prostora u geno"u aui"ati od eventualnog velikog gena koji bi bio

potreban a ve&u proteinsku podjedini!u(

6a struktura "o'e i"ati i 4 trokuta unutar ve&eg ako su oni podignuti u pira"idalnioblik(Broj koji pokauje od koliko se "anjih trokuta sastoji jedna strani!a ikoaedra tj(

jedan ve&i trokut naiva se R=5.#0,4 ili J(((% #Slika !(%

@


10/40

2od velikih ikoaedarskih virusa i"a takoer 01 penta"era #slika inad pod #b%prikauje jednu penta"eru%, ali se tu na bridovi"a dva susjedna trokuta javljaju tv(752SA


11/40

9ukleinska kiselina "o'e biti upakovana u proteinski o"ota na raliite naine(


12/40

esti!i ve& spirala od R9A( )irus bjesno&e je jedan od ve&ih virusa( I"a peplo"ere napeplosu(

Bakterio=agi i"aju spe!i=ian iled i "ogu biti ranih struktura( ;lava je poliedarska(Unutar nje se nalai nukleinska kiselina i to dvolanana D9A, dsD9A( ;lava se

sastoji od proteinskih podjedini!a koje ine ikoaedar, ali "o'e biti i idu'ena iko"pli!iranije grae #koju nije potrebno nati %( )rat je spiralne strukture( vakvi=agi spadaju u velike viruse i viruse najve&eg geno"a( ;eno" =aga sadr'i otprilike1EE gena( )e& s"o rekli da virusi naj"anjeg geno"a sadr'e svega + 3 gena u svo"geno"u(

akteriofa! "# $%& okru!lasto! oblika

9o =agi "ogu biti i "ali, okruglasti #bakterio=aginad, desno% ili poliedrini(


13/40

23.03.2004.)IRUS9A I952CI*A #A/5%

+. 8S=RP1I5 DprianjanjeE

.rva =aa virusne in=ek!ija je kontakt s povr$ino" stani!e( .otrebno je nati da jestani!a genetski predodreena a virusnu esti!u, odnosno virus ne "o'e araiti bilokoju stani!u ili organia"( 9e&e do&i do adsorp!ije pa tako ni do replika!ije nasljednetvari( Da bi do adsorp!ije uop&e do$lo potrebno je da doe do preponavanjare!eptora koje i"a stani!a na svojoj povr$ini i do antire!eptora na povr$ini virusa(Ukoliko je virus jednostavne grae antire!eptori se nalae na kapsidi( Ako je virus pakslo'eniji, antire!eptori se nalae na peplo"era"a( 2od bakterio=aga sa "je$ovito"strukturo" #glava, vrat, repna ploa% antire!eptori se nalae na repni" niti"a(

2. P??. LUI5 DstapanjeEDrugi je od tri naina prodiranja virusa u stani!u( uionirati "ogu virusi

koji su slo'eni, odnosno oni virusi koji i"aju vanjsku ovojni!u( /a =uioniranje suodgovorni antire!eptori koji se nalae na peplo"era"a virusa( .riliko" =uije dolaido stapanja #=uioniranja% peplosa sa stanino" "e"brano"( 6o je "ogu&e bog toga

jer su peplos i stanina "e"brana veo"a slinog ke"ijskog sastavaK heterogenog(9akon =uioniranja peplosa i "e"brane u staninu !itopla"u ulai kapsida virusa(9a kapsidu djeluju stanini eni"i, proteae, koji rastvaraju proteinske podjedini!euslijed ega u !itopla"i stani!e do"a&ina ostaje gola nukleinska kiselina virusa(

1. ?=1I


14/40

lipolitiki% koji prvo rastvaraju "jehuri& od !itopla"e, nakon njega peplos, pakapsidu da bi na kraju ponovo u !itopla"i ostala gola nukleinska kiselina(

Da bi do$lo do u"no'avanja virusa, kao $to je ve& ponato, on "ora repli!irati svojunukleinsku kiselinu i u stani!i napraviti sve potrebne ko"ponente a sastavljanje

novih virusni esti!a( o!pletna virusna estiGa$ sa svi! &ijelovi!a potre"ni! #a:ivotni Giklus na#iva se VIRI=.3. R?PI1I5 U?IS? IS?I? I SI


15/40

riboso", sa"i" ti" nije "ogu&e napraviti R9A + polX"erau u stani!i pa je nu'noda taj eni" virus donosi sa sobo"( 9egativan R9A geno" i"aju npr( virus gripe i

bjesno&e(.oitivna R9A ne "ora i"ati eni" jer ga lako "o'e kodirati()irus "ora i"ati bare" 1 genaK jedan gen a proteinski o"ota, a drugi gen a R9A +

polX"erau #eni" koji upravlja replika!ijo" nukleinske kiseline%( Virus ne koristiR M pol!era#u o& staniGe$ jer svaka stanina R M pol!era#a nastaje po8 kalupu$ o&nosno ko&irana je na 8$ a virusna !ora nastati po Rkalupu. Da bi virus "ogao ueti i koristiti stanini eni", on "ora biti D9A virus i"ora se repli!irati u jegri stani!e do"a&ina(

4. SP5? VIRI= DpreGi#nije - U?=PSI8E

U ara'enoj stani!i nikada se ne nalae ko"pletne esti!e virusa ve& sa"onukleokapside( 9ai"e, virusni geno" kodira raliite produkte koji &e biti ugraeni u"e"branu stani!e( Stanina "e"brana na taj nain postaje preinaena i poke"ijsko" sastavu sve vi$e lii na virusni peplos( 6ako preinaena, stanina"e"brana slu'i a odijevanje ve& =or"iranih nukleokapsida( 6aj se pro!es naivaPUP5?.9ukleokapside se =or"iraju od novosintetiiranih dijelova kodiranih savirusne nukleinske kiseline( 6ijeko" pupanja, nukleokapside avr$e u uvrnu&i"a"e"brane gdje se =or"iraju tv( pupovi, i kao takve ilae van i stani!e( 2ada se pupodvoji od stani!e on postaje =unk!ionalni virus(

. I

Testo se postavlja pitanje a$to su virusi $tetniN>

I"eu ostalog virusi su $tetni bog toga $to koriste nukleotide, koriste a"inokiseline,tro$e energiju, koriste prekursore, itd(9eki virusi da bi ia$li van i stani!e trebaju jako puno energije tako da toliko is!rpeenergiju i stani!e da se ona rasprsne i virusno poto"stvo iae van( 9eki virusisintetiiraju jo$ dok su u stani!i spe!i=ine produkte koji iaivaju pu!anje stani!e( U

pro!esu pupanja tro$i se stanina "e"brana( Tak iako je poto"stvo u stani!i sasvi""alo, virusi pro"ijene strukturu "e"brane i leuko!iti takvu preinaenu stani!u ne

preponaju kao svoju ve& kao neprijateljsku stani!u, napadaju je i uni$tavaju(Autoi"une bolesti i"aju isti ovaj e=ekt(

.ARA858A SA BA265RIA;I


16/40

0 1

4 JP??


17/40

?

R?PI1I5 I SI


18/40

04

04

04

04

04

040J

I M kada je !jelokupno virusno poto"stvo =or"irano u nove virusne esti!eunutar bakterije, dolai do pu!anja bakterije i do oslobaanja novih virusa(

0 03

0?2od nitastih i io"etrinih =aga nedolai na ovaj nain do in=ek!ije( 9itasti i

io"etrini =agi ulae u stani!u kro L M PIUS( + pilus je !jevi!a koju i"aju"u$ke bakterije i ona slu'i a konjuga!iju( + pilus je kodiran na L M L


19/40

)IRUSI .DI*58*59; ;59


20/40

)elike esti!e sadr'e ve&u "olekulu R9A #npr( R9A0% koja kodira R9A +polX"erau(


21/40

)irusi podijeljenog geno"a eukariotskoj stani!i serviraju $i=re a odreeni proteinpotreban u dano" trenutku( #6o "o'e biti ili sa"o 0( ko"ponenta a R9A +polX"erau, ili sa"o 1( ko"ponenta, ili sa"o "ov"ent protein, ili sa"o proteinskapodjedini!a, na pri"jeru etvoroko"ponentnog virusa( 9ije potredno da se u "R9Aprepi$u sva J gena pa da se iskoristi sa"o jedan( .repisuje se sa"o onaj koji je

potreban(%

2od virusa koji ne"aju podijeljeni geno", npr( polyo virus, jedinstvena geno"skaR9A translatira i upravlja sinteo" 0 poliproteina. 9akon toga stanini eni"i!ijepaju poliprotein na nekoliko ko"ada koji postaju gotovi proteini(

0B.04.2004.92;59I )IRUSI

=nkogeni virusi ;tete &o!ainu tvorei u nje!u tu!or.va je injneni!a ponata

od 0@00( godine( /nanstvenik koji se prvi naajnije bavio ovi" proble"o" vao seLrensis Peton Raus. Radio je u 9eZ Forku na Ro!ke=elerovo" institutu( Bavio setu"ori"a na veivno" tkivu pili&a( tkrio je in=ektivni agens koji urokuje "alignutrans=or"a!iju na piletu( 9jegovi pokusi trpjeli su kritike jer je radio na 'ivi"

pili&i"a(


22/40

.A.)A #papilova% virusi .A + od bradavi!a, . + od poliedroa, )A + odvakuoliiraju&i - rod virusa koji takoer naju iavati tu"ore u pojedini"sluajevi"a(


23/40

Do$lo se do akljuka da "utanti iostaje vi$ak a ne "anjak, odnosno da je "utantnitip virusa onaj kakav bi divlji tip trebao biti()irus je tijeko" evolu!ije u jedno" trenutku sluajno pokupio od stani!e dio geno"a(6o je ustanovljeno na osnovu injeni!e da sarko" "o'e nastati i kada ne"a virusa u

prisustvu( Dokaano je da je SRC gen u biti staninog podrijetla(

"or=ologiji virusa je ponato toliko da R)S virus slii 7I)-u( ba virusa, i R)S i7I) pripadaju porodi!i Retroviride( R)S i"a peplos #slo'eni je virus%, i"a

peplo"ere, kapsidu i unutar kapside dvije "olekule jednolanane R9A #obje"olekule su identine jedna drugoj%(


24/40

U drugo" koraku pokusa i pileta iolira"o D9A( 2apne"o je na nitro!elulonu"e"branu(


25/40

+3.04.2004R56R)IRUSI

PR=VIRUSje gola nukleinska kiselina koja se ugradi u stanini geno"( 9e"a, dakleni esti!e, ni viriona, sa"o gola nukleinka kiselina> na "e "ora iavati nikakve

si"pto"e bolesti( *ednostavno postoji u geno"u do"a&ina(

2od retrovirusa #Retroviridae), kao $to je ve& spo"injano, =or"ula dogaanja seslijede&a:

R -N 8 -N R

6o je svojstveno a sve viruse i ove porodi!e(

Virus hepatitisa virus je koji ugro'ava jetru( Bolest je s"rtonosna ako se ne lijei(;eno" ovog virusa dvolanana je D9A "olekula( vaj virus spada u porodi!u

Hepadnaviridae.

/a ovu porodi!u svojstvena je =or"ula:

8 -N R -N 8

D9A se ne ugrauje u stanini geno", ali se ona prepisuje u R9A( 6o se de$ava ustani!a"a jetre po"o&u stanine R9A + polX"erae II( R9A se poto" virusno"reverno" transkriptao" trans=or"ira u D9A(

/ajedniko a dvije porodi!e #Retroviridae i Hepadnaviridae) jeste revernatranskriptaa, eni" koji s"o ve& spo"injali(

Ralika i"eu dvije porodi!e je u to"e $to se geno" kod porodi!e Retroviridaeugra'uje u geno! &o!aina$ dok se kod porodi!eHepadnaviridaegeno! virusa? UR@U5? u &o!ainov geno!.

Reverna transkrip!ija se dogaa i u ovjeku( .ostoje tv(


26/40

)eliki broj retrovirusa je onkogen( 9a nji"a su raeni eksperi"enti od iuetneva'nosti i nekoliko 9obelovih ngrada je dodijeljeno ba$ na pokusi"a naretrovirusi"a(Retrovirus koji urokuje rak kog ovjeka jeHT*V Human T+cell leukemia virus,Urokuje leuke"iju( Retrovirus koji nije onkogen, a opet napada ovjeka je HIV

Human Immunodeficion virus,7I) urokuje destruk!iju 6-li"=o!ita $to auto"atskis"anjuje i"unost i urokuje AIDS #A!\uried i""unode==i!ien!i sXndro"% Sindro"

predstavlja skup ili ko"pleks si"pto"a( Si"pto" je pro"jena urokovanapro"jena"a koje urokuje in=ek!ija( 7I) se prenosi spolni" kontakto", vertikalno"trans"isijo" sa "ajke na dijete, krvlju, trans=uijo" ili ara'eni" igla"a koje u sebii"aju "alo krvi(

92;59I )IRUSI SA D9A ;59


27/40

.riliko" ugradnje geno"a u stani!u ralikuje"o dva !iklusa: - I=?I 1IUS - I


28/40

24.04.2004.

BI8*9I )IRUSI

U prirodi, naje$&i vid arae biljaka je pute" V?


29/40

Ukoliko je virus koji napada biljku "ultiko"ponentan, podrau"ijeva se da u biljku"oraju u&i sve ko"ponente koje ine jedan virus(

In=ek!ija se esto "o'e preponati i po kon!entrini" prsteni"a(

8eije esto "ogu biti jako sitne( 6u su tv( pin-point le#ije, veliine do 0 ""(9a neki" biljni" vrsta"a "ehanika inokula!ija reultirat &e nekrotini" leija"ana inokulirani" listovi"a( Usprkos to"e, na listovi"a gdje nije do$lo do inokula!ije,tj( na listovi"a koji nisu in=i!irani ne"a vidljive pro"jene( ni su dravi( 6akoer,ivan podruja leija, listovi biljka su dravi( U prin!ipu biljka je drava, a virus jelokaliiran( 6akva in=ek!ija je = IL?1I5.

U geno"u biljne stani!e postoji gen koji kodira pro-A) #anti virusni =aktor%( 6o jejedan glikoprotein koji u pro- =or"i nije aktivan(


30/40

9a ru'ino" listu esto se "ogu vidjeti si"pto"i arae u obliku $ara nalik hrastovo"listu(

C8UR BR5A2I9; + si"pto" lo"ljenja ili isprekidanosti boje na !vjetovi"atulipana jo$ je jedan od vidljivih si"pto"a virusne arae(

)irus $arke $ljive #kirkes blue% iji su si"pto"i vidljivi na plodovi"a $ljive vrlo jerasprostranjen po svi" kontinenti"a u u"jereno" podruju i vr$i in=ek!ijeko$tuniavog vo&a( vaj virus radi dubinske nekroe bog kojih se vo&e ne "o'ekoristiti ni kao stolno ni kao industrijsko(

*o$ jedna biljna viroa je bradatost $e&erne repe( 2od ove bolesti, akoen je rastglavnog korijena, pobuen je rast korjeni&a sa strane(

si" vanjskih si"pto"a postoje i unutra$nji si"pto"i virusnih araa biljaka koji senaivaju VIRUS? S


31/40

.reven!ija od arae se "o'e vr$iti na vi$e naina( 2ultura tkiva je sa"o jedan(Biljka se "o'e a$tititi benigni" tu"oro" koji &e sprijeiti ekspresiju onog pravogkoji bi po biljku bio poguban(6ransgenine biljke su jo$ jedan nain sprjeavanja in=ek!ije( 9ai"e, u njihov geno"se uba!uje gen a proteinske podjedini!e o"otaa virusa( 5kspresijo" tog gena u

stani!i se prave proteini koji atvore nukleinsku kiselinu virusa u sebe prije nego $toona stigne da se u"no'i u stani!i( 2ontroliranje sadni!a je jo$ jedan od naina(

04.0.2004.A9I


32/40


33/40

Dvolanana replikativna R9A koja nastaje kao nusprodukt priliko" replika!ije lakose "o'e iolirati i stabilna je "olekula( Dobar je pokaatelj da se u stani!i dogaareplika!ija jednolanane R9A(

9ajpoudanija "etoda a identi=ika!iju virusa je S?R==OI


34/40

J( A/A:U posljednje" koraku se dodaje supstrat a

eni"( 5ni" u reak!iji sa supstrato" daje vidljivureak!iju pro"jene boje u baeni&u( 9a taj nain na"oda je do$lo do svih prethodnih =aa testa i da je virus

identi=i!iran( Ukoliko ne doe do pro"jene boje ubaeni&u, to nai da ili u teku&ini a koju s"osu"njali da je virulentna ne"a virusa, tj( da nijevirulentna, ili da nis"o pogodili spe!i=ino antitijelo avirus(

vaj test je vrlo osjetljiv jer je jedna "olekula eni"a dovoljna da obradi velikukoliinu supstratnih "olekula, a da se ne potro$i( 6akoer, 58ISA test je vrlo pre!ian

jer se a tonu H reak!iju "oraju pogoditi spe!i=ina antitijela i virusni antigen(

Ako u istra'ivanji"a !ilja"o na nukleinsku kiselinu, potrebna na" je sonda( Sonda seu"jetno napravi u spe!ijalno" stroju a u"jetno sastavljanje nukleinskih kiselina poadano" redoslijedu nukleotida( 2ada i"a"o spe!i=inu sondu poku$ava"o je spojitisa nukleinsko" kiselino" koju 'eli"o odrediti da postoji( Sonda je ko"ple"entarnanukleinskoj kiselini i obilje'ena je radio aktivni" ele"enti"a kako bi se lako "oglaidenti=i!irati( Ako je sonda koja je pripravljena ko"ple"entarna sa virusno"nukleinsko" kiselino", do&i &e do sparivanja dva lan!a #virusnog i sonde%( 9a tajnain je dokaano da na" ponati redoslijed nukleotida po ko" s"o sastavili sonduodgovara geno"u virusa( aktiki, na"o o ko" se virusu radi( 6a se "etoda naiva7IBRIDI/ACI*


35/40

++.0.2004.SA658I69A R9A

U virus nekroe duhana, otkriveno je da dolae i "ale esti!e(

)9D 4E n" 0? n"

Da bi vidjeli esti!e potrebno ih je odvojiti( 6o se redi !entri=ugiranje"( 9akon $tos"o esti!e odvojili arai"o 4 biljke s nji"a i to:0( biljku arai"o sa"o veliki" esti!a"a, 1( biljku arai"o sa"o sa "ali"esti!a"a, a 4( biljku arai"o sa ko"bina!ijo" velikih i "alih esti!a(

.o$to oita"o reultate pokusa "o'e"o vidjeti da su na 0( bilj!i uoljivi standardnisi"pto"i, na 1( bilj!i ne"a nikakvih si"pto"a arae niti i"a esti!a, a na 4( bilj!isi"pto"i su jasni ali ne$to "odi=i!irani( Dobivaju se i velike i "ale esti!e( vdje

postoji jednostrana ovisnost, "ali virus ovisan je o veliko" virusu, a ne veliki o"alo"( 6o se naiva S


36/40

+.0.2004.)IRIDI

)irusna bolest vretenastog go"olja kru"pira ekono"ski je naajna( *edno"priliko" su otkriveni si"pto"i bolesti koja je sliila viroi vretenastog go"olja

kru"pira, ali nisu pronaene virusne esti!e( Uoi ?E-tih godina Diner otkriva da jeuronik bolesti "ala, gola nukleinska kiselina #veliine 0EEEEE Daltona%( na ne"a

proteinski o"ota, in=ektivna je i stabilna(Diner je te esti!e navao VIR=I8IA.#(((oid slian, ali nije pravi% )iroidi se"ogu de=inirati kao la'ni virusi(

)iroidi su uroni!i bolesti biljaka #sje"enjaa%(

9a ilipini"a kokosove pal"e su bile be kro$nje, $teta je bila enor"na( tkriveno jeda bolest urokuje viroid kokosove pal"e( Bolest se ove !adaX-!adaX a urokuje je!o!!onut viroid%(

Citrus eWo!ortis viroid + viroid lju$tenja kore agru"a(Bolest prisutna u Dal"a!iji gdje se ugajaju agru"i( )iroid je uveen i

*apana skupa sa sadni!a"a koje su naoko igledale dravo( .odloga nije tolerantna naviroid kao $to je ple"ka #bog toga u *apanu nije bilo ni$ta od bolesti%(

9akon nekoliko godina #oko godina% stablo &e uginuti( Bolest se prenosi alato" kojise koristi u poljoprivredi, kao $to su npr( $kare a obreivanje vo&ki itd(% /a ovu bolestne postoje vektori( *edino $to je "o'e sprijeiti je dein=ek!ija $kara(

Apple s!arskin viroid + viroid krastavosti kore jabuke je jo$ jedan od ponatijih

viroida(

)iroidi se onaavaju krati!a"a koje se dobivaju od engleskih rijei opisanih bolesti(Dodaje se "alo &na kraju da bi se ralikovalo od virusa(

Sastav nukleotida viroida, tj( pri"arna struktura viroida je ponata( 6o je kru'na"olekula( *ednolanana R9A je u pitanju( .ostoje regije gdje se "olekula spaja sa"asa sobo"( Sparenost inosi oko ?EY "olekule i ona predstavlja sekundarnu strukturu(.ostoje o"e i petlje na koje otpada oko 4EY( 6a"o gdje se sparuju ko"ple"entarneregije dolai do uvrtanja u heliks, kao kod D9A i to predstavlja ter!ijarnu strukturu(

/bog sa"e injeni!e da "olekula i"a ter!ijarnu strukturu, jasno je da se radi o vrlostabilnoj "olekuli( Sa"i" ti", "olekuli R9A koja predstavlja viroid nije potreban

proteinski o"ota(

Ralika i"eu viroida i satelitne R9A je u to"e $to je "olekula viroida kru'na istabilna, dok je satelitna R9A linearna "olekula koja nije stabilna(

)iroidska R9A je $iroka oko 1 n" i dugaka oko 1E n"( 9e"a kodiraju&esposobnosti(

U to"e je biolo$ka ralika i"eu nje i satelitna R9A( )iroid nije ovisan o neko"

po"agau, on "o'e sa"ostalno da paraitira, dok satelitna R9A "ora i"atipo"agaa(

43


37/40

)iroid repli!ira eni" i do"a&inske stani!e(

R5.8I2ACI*A )IRIDA:.oitivnu "olekulu repli!ira stanini eni" R9A + polX"eraa II u

ko"ple"entarni lana!( na sintetiira "R9A u stani!i( 9astaje poli"erni negativni

lana!( .oli"erni lana! se re'e na "ono"ere koji se "oraju atvoriti u negativneprstene( Sada R9A + polX"eraa II odlai na negativni prsten i sintetiira Hlana!#opet poli"erni lana! koji se kasnije re'e na "ono"ere%( .oitivni "ono"eri seatvaraju u poitivne prstene( Spajanje u prsten vr$i stanini eni" R M liga#a.Reanje pak obavlja R M a#a, takoer stanini eni"( 2od nekih reanje obavljavlastita ri"o#i!ska aktivnostviroida(

RI>=IAIsu "olekule rR9A koje i"aju eni"sku aktivnost( Riboi"i su va'niato jer su autopro!esuiraju&i( Sa"i su sebi eni" i supstrat( 6o je svojstvo

pra"olekule 'ivota( /ato je ta svestranost viroida jako bitna( 9a neki nain, upravobog toga viroidi predstavljaju "olekularne relikte, "olekule sa svojstvi"a i

prasvijeta()iroid sve to "o'e raditi bog sposobnosti da pro"ijeni svoju ter!ijarnu strukturu uukupno 3 kon=or"a!ija> Svaka od tih pro"ijenjenih struktura i"a svoju =unk!iju(

.ostoje viroidi i u ani"alno" svijetu( .ri"jer je viroid hepatitisa D( 6o je najgorioblik hepatitisa( vu bolest urokuje virus hepatitisa B i ^ #delta% agens hepatitisa(Agens hepatitisa slian je viroidi"a po to"e $to je to jednolanana kru'na#prstenasta% "olekula R9A( Dio slijeda nukleotida ^ agensa slian je u velikoj "jerislijedu nukleotida viroidu vretenastog go"olja kru"pira( Ralika je u to"e $to slijednukleotida ^ agensa i"a sposobnost kodiranja proteina koji je nu'an replika!iju te

"olekule( 6aj eni" nije replika!ijski eni" ve& sa"o neka ko"ponenta, a sve ostaleko"ponente daje stani!a( )irus hepatitisa B ne sudjeluje u replika!iji ^ agensa, ali "utreba kapsida virusa hepatitisa B( 2apsida je potrebno iskljuivo bog adsorp!ije jergola "olekula R9A ne "o'e u&i u stani!u(

/a ^ agens se ne "o'e re&i niti da je virus, niti da je viroid, niti da je satelitna R9A upotpuno" s"islu rijei( n je nastao tako da je i stani!e koja i"a ho"ologan proteinproteinu ^ agensa, stanini protein ia$ao van( Q agens pre&stavlja IA?RUDprotein J RE.

0+.0B.2004.

.RI9S25 B85S6I

De"en!ija ludilo Bolest URU+ sindro" s"rtnog s"ijeha otkrivena je na .apui 9ovoj ;vineji koduroenikog naroda( Do tv( s"rtnog s"ijeha dolai bog grenja =a!ijalnih "i$i&a io$te&enja C9S-a%(Bolest se $iri obredni" kanibali"o", a sredi$te in=ektivnih esti!a je u "ogu kojegsu uroeni!i konu"irali( Bolest "e urokuju virusi( 9itko ih ne "o'e dokaati(

SR?PI >=?S< =V1 M ov!e i"aju proble"a sa ravnote'o"( .odnosenesnosan svrab( tpada i" runo(U ovo" sluaju, takoer nije otkriven virus( Inkuba!ija je duga "o'e trajati ak i do0E godina, slina prethodnoj i avr$ava s"r&u(

4?


38/40

E-tih godina StanleX .rusiner dokauje da su ove dvije bolesti sline i da ih urokuju"ale proteinske "olekule koje su vrlo in=ektivne(bjasnio je "ehania" djelovanja tih "olekula koji je bitno drugaiji od dotad

ponatih(

.RI9S25 B85S6I LI)6I9*A: Skrepi bolest ova!a Bolest goveeg ludila #BS5 + Bovin spogio=or"

en!ephalopatX%(


39/40

/ajednike karakteristike prionskih bolesti: Duga inkuba!ija 9apadaju C9S Urokuju histoke"ijske abnor"alnosti

.atolo$ke pro"jene urokovane prioni"a: Ragradnja endopla"atskog retikulu"a )akuolia!ija neurona S"anjenje broja dendrita De=or"a!ija stani!a .ojava bjelanevinastih tvorbi od $tapi&a Ragradnja neurona #spongio=or"%

tpornost prionskih esti!a: 9a te"peraturu #inaktiva!ija nakon 0h pri 04E[C 9a UG i ioniiraju&e raenje 9a nukleae

9isu otporni na spojeve koji ragrauju proteine #urea, =enoli i SDS%(


40/40

Ralika od svih ostali bolesti: ne"a replikaija ve& dolai do =V?RI5?.

Dijagnoa prionskih bolesti:.rije je bilo potrebno ubiti 'ivotinju da bi se uoili si"pto"i( Danas se radi

"etodo" be ubijanja 'ivotinja( Dokai da novu varijantu C*D-a urokuje prion koji

urokuje govee ludilo #sa goveda je pre$ao na ljude%(6o je "ogu&e ovako:

.okus 0( U epruveti se po"ije$a .r.SCgoveda i .r.Covjeka( Dolai do konverije(

.okus 1( 6ransgenini "i$ i"a .r.Cgen ovjeka, ara'en je sa BS5( Dolai dokonverije i to se "o'e dogoditi i u ovjeku(

6i pokusi dokauiju da je in=ek!ija "ogu&a, ali je li do$lo do araeN

.okus 4( I"a"o 4 klonirana "i$a koji su identini i transgeninii( I"aju ljudski gena .r.C( Svakog ara'ava"o sa: BS5, varijanta C*D i obina C*D(Sve tri skupine "i$eva su oboljele(

BS5 varijanta C*D obina C*D

Bolestan "i$ bolestan "i$ bolestan "i$

Ista bolest Slika bolesti ne$to drugaija

5U67 ova varijanta 158-a nastala je #ara#o! gove&a na ovjeka.

- R 5 -

"ade bX "o"ir

JE

virologija

Documents