G o d ' V I ' Šibenik, u sriedu 22. lipnja 1910. Br. 451.

HRVATSKA RIEČ nrJod im'donaS in -"? t̂""'' KJ2' ~ Z a p" ! i 0 t l" i e K 6- ~ Z a

Šibenik |j ¡1 Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazilike sv . Jakova. -suviše DOŠtarski t r n J k " SA *K~t 'ÌÌ lnozcmh'° n a K 0 0 ' 1 1 1 1 K 12 | -r-_-| - - J i c n h ò + n m ! ° R l a s i t i s k a ' u s e P° 1 6 P a r a P e t i t r e d a k U i P ° P ° g o d b l . - Priobćena

postar.sk. trošak. - Pojedini broj 10 para. Plativo i utuživo u || -LZia . 21 &T1&CLOIL1 1 S U OOLOII1 j p j s m a . z a h y a I e t j s k a j u s e p Q 2 Q p a r a p Q „t r e ( J k u _ N e f r a n k i r a n a

Šibeniku, pisma ne primaju se . — Rukopisi s e ne vraćaju.

Snaga utvaraša. Splitska „S loboda" gospode „naprednih

m o k r a t a " u zadnje doba počela je govoriti i o snazi pravaŠa. Kad smo mi još pred liko mjeseci dokazivali, da su ta gospoda

utvarom jedno, kad smo činjenice nabrajali po kojima je proisticalo, da je sve ono što „Sloboda" piše proti utvarašima, samo priprava na njihov svestrani savez, kad smo previdjali taj najgnjusniji dogadjaj u cjeloj našoj pokra­jinskoj pojitičkoj borbi, onda je „Sloboda" obično šutila ili je govorila o našim h a l u c i n a c i j a m. Kako ona tako je radilo i glasilo za interese u Zadru te ona u Spljetu i Dubrovniku.

Sada svi ti listovi ćute potrebu, da se više ve pravaš tvom: jedni druge nemogu sada već

ti najgnjusnijim imenima i svojstvima, pa eha na zajedničkog neprijatelja. I to oni zimljii sustavno, zajednički. Već sama činjenica, da su pravaši jedini

vi protivnici, dokaziva da se oni nisu s lo-radi toga, što obiluju snagom, ali ipak težko

priznati svoju slaboću, pa se li listovi nje-hoće kao da izrugavaju pravaškoj snazi.

Jer vidite — kliče „S loboda" — pravaši aja i nisu nikada imali snage, tu snagu im je

davala utvara, jer utvara je postavila na položaje

sve pravaše

U ovoj tvrdnji „Slobode" nalazi se ključ djelovanja njezinih ljudi. Tu je ono izhodište, sa kojega se pošlo i došlo do zajedništva sa

rom. Naravno, ako utvara dieli mjesta i polo-

, a k o se samo u njezinom krilu može uži-sjena visokih . . . krugova, zašto Smodlaka,

-glia i slični ne bi pali utvari u naručaj ? Zašto nebi polizali onaj gnjus, što su kroz pet

na bacali na Ivčevića, Mihaljcvića i td .? Da će oni to učiniti, mi smo predvidjali

odmah u početku, jer smo još onda znali je sve š t o rade iz osobne mržnje i inada, i j e da preskače njeke svoje drugove, da im

nametnu, da ih odaleče, nebi li sami zau-njihova mjesta. I kad su mislili da im je spjelo nisu se stici ili pasti u zagrljaj onih diele časti i ' položaje. Dokazali su tako što smo uviek tvrdili,

da su za narod suvišna i za to štetna stranka i da sve što rade Čine iz dfcobnih poriva pri-

tne k«risti za svoje osobe i svoje obitelji. 1 sada kad to njihove gramzenje dokazi-svakidanje činjenice, pripisivaju ljudima

ke prava što sami rade. Nu pri tom naši mladi „demokrat i" sa

mletačkim pl. grbovima i obiteljskim bunetaškim vezama zaboravljaju da stranka prava nije od jučer, nego da ima preko trideset godina što se Dna i u Dalmaciji nalazi u svedjernoj o p o ­ziciji; zaboravljaju da od god. 1895. nije bilo Izbora gdje ona nije bila progonjena uprav od

3z moje loVa?K* torbe. N a p i s a o D o n M a r k o V e ž i ć .

— Ako nigda ne pogodio, ovoga puta niesi p r o m a š i o . S prve odmah znaj i tuvi, tla je „rončić" božje živo stvorenje, a kad je ko-Ijenović i od s l a v n o g a odpao roda pačadi, onda znaj i tu, da se dade i izmedju je najtočnijih divljih p a t a k a ; niti je oku, niti ga je smoku. I plićY i u starosti perja je mekušasta i palui-ljava, o s i n j a v o i mrkastim poprugano. 0 rame-

a s e s a v i l a dva krila, reci — krilašca, ko orugu, jer premalešna prama jedruškastoj

" d g o j n o j tjelesnoj objamini. Noge su o p ­ni i tankušnom kožicom izmedju prstića

pletene, dok plivaju, vješto i majstorlukom gijaju i n a p r i e d životom opuzuju. Imenom tonci, ali to još podobnije zanatom, jer gdje ' d u š m a n i n o m ne mogu krila žaleći, tu je nenju j e d i n i spas . Peljavu glavičicu u to -

j nekuda nagrnjuju zasuzene migave oči i grdeRHiji golemi kljun, lopatom na kružnici

aren, k o j i m proždor, da ne bi onako p ro -G ni ž i t o sa guvna, sasiplje on po barc-a c r v i ć e , gljiste i ostalu sitnu gamad i u b e z d a n k c tjelesne ponutrlce.

onih koji danas diele sa „demokratima" polo­žaje i ostala zemaljska dobra.

Ovaka stranka kao što je naša niti se razmeće svojom snagom niti je očekivala uiti očekiva od udružene gospode u utvari kakove milosti. Ne, za milost prositi stranka prava je preveć ponosna, preveć naučna na svoju us­trajnost u radu, a za razmećanje snagom, ona zna da nije još doba.

Nego i to će doba doći kad će stranka prava svoju snagu omjeriti sa svim udruženim samoživcima i izrabljivačima neukosti naroda našega.

Neka gospoda od utvare odkupe narodu zadatu rieč, neka udovolje zahtjevima stranke prava i naroda te uzakone obćc pravo glasa, pa da vidimo tu snagu utvaraša i njihovih dru-gova, njihovih vjernih pomagača soja demo­kratskoga !

A kakova je ta njihova snaga već sada, vidilo se prigodom saborskih izbora, gdje su Smodlakini drugovi skakali u pomoć današnjim saveznicim, u času medjusobuog blaćenja, na Hvaru, u Makarskoj,- u Zadru, u Dubrovniku i širom Dalmacije. Tu snagu njihovu vidilo se i za vrieme saborisanja, pa i poslie, a vidi se najbolje danas, kad su p r i n u ž d e n i medjusobno se ljubiti radi osobnih interesa u času kad bi se radi mržnje najvolili grizti.

Svi ovi savezi „milih" današnjih drugova dokazivaju da ih ipak nješto dalje kreće proti stranci prava, a to nješto nije baš osjećaj ni snage ni pravičnosti, a nije ni uvjerenje da je stranka prava onako slaba kako gospoda tješe svoje sljedbenike.

Slabost je stranke prava eto tolika da je proti njoj nuždna koalicija svih protuhrvatskih živalja, pa ni ia im nije dosta, jer im se hoće nezakonita sila, gaženje svih zakonskih usta­nova, a kad im ni sve to nedostaje treba im još bezsramnog ogovaranja i ciničkog bezstid-nog uzveličavanja svega što je svakomu, koji do zakonitosti i pravičnosti što drži, gnjusuo i o d u r n o .

Stranka prava proti kojoj su se svi oni udružili ima tobože da zahvali svoje uspjehe njima; ona koja ne razpolaže ni vladom, ni oružanom silom, ni zemaljskim odborom, ni ni­čim što daje vlast, postizava uspjehe na izbo­rima strahovanjem i nezakonitostima; gdje je pravaša na kojoj obćini te obćine bi trebalo srušiti, jer razpusti sličnih obćina nije djelo ne­zakonito, silovito, gnjusno, podlo ; ne to je sve za današnje „naprednjake", „liberale" liepo, ple­menito. Ovako i slično u zadnje doba gospoda utvaraši hoće da dokažu svoju snagu. . . .

Nego mi se svemu tomu ne čudimo. Sta­rih narodnjaka, koji su bili protivnici stranke prava više nema, ona ih je preživila uzpr-kos svih progona. Sadanji protivnici stranke prava većinom su pribjeglice iz pravaških re­dova, obični su to politički izdajice, koji su

K nama se amo oprema, kad je zar u svakoj omjerio svoju snagu, da se može s duš-maninom ogledati na razbojištu ognja živa, jer ili eto na mahove i obrojitijih, po tiiest ih, če­trdeset g h v a zajedno i to običajno o snoćanoj uri, za tihih i blagih noći i izmedju gospojiš-taka. Svoj dolazak „službeno" ćurlikom dojave, neka se svak, kome je do obradovanja, raduje.

lzprvice su, ko i svaki novajlija — novo selo novi i opanci — bezazleni, jer da ne bi te vrline, koja ih je pognala sa rodne grude, da malom opremicom sićušnih krilašca prevale sinja mora i njihove silesne dalečine — što bi ih to, nu, kazuj ti, kad znaš, privuklo, da po ovim mrkim bedemima pustopašne groznice svoju mladost u sampas prosiplju?

Sa te svoje bezazlene podatnosti plate amo kod nas omasniju travarinu, jer je li lovac mužko i sigurne ruke, a u njojzi ne izdaje šiba rikulja, oko čisto i nenatrunuto, odmah, pri nji­hovu nastupu na pozornici i na prohladju na­ših baruština, cigli će ih jedan hitac obaliti i porazati svoju polovicu i još koju glavu u an-trešelju. Požalim, što ih ono na ramenu od­nese živu glavu, kad oparen i na hladno puše — raztrče se ono amo i t a m o ; može ti puška

već davno izgubili vjernost načelima svojoj stranci i zastavi na koju su prisizali. Ovi i ova-kovi mogu proti stranci prava poduzimati sve što je moguće. Njih ne usiavlja ni ponos, ni čast; njih ciela prošlost njihova sili, da unište stranku prava, jer misle da će tako uništiti i svoju izdaju.

Ali u tomu se varaju. Oni mogu poduzi­mali sve što hoće, ali cilja postići neće. I oni najbolje znadu da varaju sebe i drugoga, kad se tješe slabošću našom, i odnosnom njihovom snagom.

Oni znadu n. pr. da nema sile koja bi mogla slomiti vjernost zastavi stranke prava onih naših ljudi, koji sve što imadu, valja to­bože da zahvale utvari i utvarašima. . . .

Utvaraši i njihovi prijatelji najbolje znadu da su uprav ti ljudi posvetili sve svoje sile, da spase stranku prava u času kad su ju oni svi redom najpodlije izdavali. U tomu, u vjer­nosti narodu i zastavi njegovoj i sastoji snaga nas pravaša, pa bi bili jači od svih udruže­nih neprijatelja naše stranke i ondakad bi utvara polučila sve ono što [želi.

U borbi je naš život i uviek smo spravili dočekati svakog neprijatelja.

Utvaraši nemogu isto da kažu, jer je nji­hova narav izdaja, a izdaja nije snaga ni onda kad misli da je svemoguća : izdaja sama ruši svoje djelo. A tko požive vidit će.

Naši posebni izvještaji. ss. Bez a d r e s e . Primamo od dopisnika iz

Sarajeva: U oči otvara bosanskog sabora go­vorilo se je nekom sigurnošću, da će naš prvi sabor za svog kratkog zasjedanja, mimo ostalo, odglasovati i adresu na kralja. Medjutim već prvih dana saborskog djelovanja, rek' bi, da do adrese u obće ne će ni doći. Evo razloga: Pošto je sada sabor za prvi put otvoren, to je naša javnost, a i zastupstvo naroda očekivalo, da će se sabor otvoriti priestolnom besjedom. Do toga naprotiv nije došlo, nego je zemaljski poglavica Varešanin sabor otvorio sa nekoliko uobičajenih fraza. To se je zastupstva kosnulo, a i javnosti, te se sada uporno šire glasovi i novinstvom raznose, da uslied toga sabor ne ima nikakova razloga, da kralju uputi adresu, jer je ona po parlamentarnim običajima samo odgovor na prie-stolnu besjedu. Doznajem iz zastupničkih kru­gova, da u novinstvu viesti o tom,- da se u sa­boru ne će o odresi govoriti, potječu sa strane samog zastupstva, tako te je sva prilika, da adrese ne će ni biti. Istodobno doznajem, a to kao ispravak odaslanoj vam brzojavi, da pre­govori izmedju Zadruge i Udruge nicsu uspjeli, e da se hrv. zastupnici stope u jedan klub. U zadnji čas je na žalost taj pokušaj pretrpio bro­dolom. Postiglo se je samo to, da će hrv. za­stupnici izstupati zajednički samo u najvažnijim pitanjima. Afera izmedju uredništva „Hrv. Dnev-

zakisnuti i iztrunuti, ne prevari li njih više, vanda iz busije, jer na otvorenu ratištu, netom to tvoja sine, a on će pod vodu. Ti se ogleda­vaš, zvirkaš amo tamo, a on, eno ga, gdje mu se niesi ni nadao, rtom kljuna izvirio, da oduška pijukne. Kad se dušmani pomeli', a pogibelji nestalo, i on izpliva, otresa sa sebe starežinu i za porugu ti se šmjehuljavo zagleda u praznu pušku i u vatrom prokaljano oko.

Tvoja je, Gara, šibulja nabita ? — pri žalu mignem ja na svog alajbega, taman kad ću nogom koracali u Jakovljevu truplnu, da se u boj izvezemo.

— Što me jutros umetoste i po Bogu ćaća! Da me iztriskate i do sita ižljovate, ne bih žalio, koliko, kad mi to govorite — sta­rosno će Oare i kapetinom odmahnu sa čela na zatiljak.

— A ti, golotrbe, eto pa napuni — i pružim mu pribor.

— Sad ste mi drag, a još draže vaše na-kalice, dok mi vaše dajkalice i ovo malo pa­meti izpiše.

Otrgosmo se od kraja, a ono se trupine, orahove poljupine, ozdo splošnjena, uzbiba, i

nika" i zastupnika Vancaša, koji je u saboru desavuirao pisanje tog lista, nije još riešena.

Novi s u k o b izmedju T a l i j a n a i Hr ­v a t a u Is t r i . Primamo od našeg dopisnika iz Trs ta : Izmedju članova komisije za postignuće sporazuma u Istri bilo je utanačeno, da se sva pitanja, koja zasjecajn u nacionalno polje, imadu u sporazumu riešiti. Medju ova se je pitanja uvrstila i talijanska privatna realka u Puli s k o p ­čana s gimnazijom. Talijanci u očitoj namjeri, da osujete dalnja pregovaranja, ovih su dana od ­lučili da se ima zahtjevati od vlade, da njiho­vu realku sa gimnazijom u Puli od početka školske godine 1910. do 11. ima uzdržavati dr­žava na svoje troškove. U tu su svrhu iza le-dja Hrvata posredovali kod ministra nastave grofa S t v r g k h a , a kada su vidili, da se je grof Stiirgkh onako živo zauzeo za oživotvo-renje njihovog pravničkog fakulteta, držali su da je nadošao zgodan čas, da i javno počnu ra­diti. U tu svrhu poslali su u Beč puljskoga na­čelnika dr. Vilima V u r e t o n a , koji je u mi­nistarstvu nastave podnio predlog, da država preuzme privatnu realku sa gimnazijom u Puli u svoje ruke. Hrvatski zastupnici istarskog sabora u ovom koraku vide lomljenje zaključaka poprimljenih od komisije za sporazum. Oni su radi toga dali poručiti koli Talijanima, toli mi­nistarstvu u Beč, da bez njihove privole ne može biti govora o podržavljenju puljske realke sa gimnazijom. Istodobno su postavili svoje zahtjeve, a to obzirom na to, jer da Talijani nisu dr­žali rieči, kojima traže, da se koliko sa strane vlade toliko sa strane saborske većine u prvom redu ima udovoljiti školskim potrebama Hrvata u Istri. Oni traže, da se i za Hrvate u Puli i okolici ima otvoriti jedna državna realka sa gim­nazijom, a da zemaljski odbor ima preuzeti sve one privatne hrvatske škole u istarskim mjestima, gdje se Hrvati nalaze u većini i gdje zemlja uzalud troši novac za uzdržavanje talijanskih pučkih škola, jer ne imaju dovoljnog broja djece. Za ovaj zahtjev Hrvata neće ni da čuju Talijani. S vremenom bit će i mekši!

uw. Z a r e c i p r o c i t e t z a g r e b a č k o g s v e u ­č i l i š ta . Piše nam dopisnik ia Zagreba : U če­tvrtak na večer držali su ovdješnji dalmatinski i istarski djaci sastanak, na kojem odlučiše po ­raditi oko svedjačke skupštine na sveučilištu, da ona podigne svoj glas za reciprocitet. Na sa­stanku je bio izabran odbor, kojemu je povje­rena zadaća, da od rektorata izhodi za skup-šlinu aulu i umoliti senat, da istoj sudjeluje preko svojih odaslanika. Odbor istodobno ima se obratiti „Hrv, akad. klubu" u Zadru, da on poduzme korake kod namjesništva u svrhu, da ono pospješi odgovor na poznati upit bečkog ministarstva.

U nedjelju samu obdižavala se je već na sveučilištu ta skupština. Od strane akademičkog senata prisustvovali su rektor Volović, dr. Ši-lović, dr. Miler, dr. Rorauer i dr. Lovrić.

da joj niesi odprije uvještao, a zečja ti je krv žile oblila — bi ti i zube od straha smendju-lao, a od muke skrikno, da se ne utopiš. Gare veslašcima, kolik su prakljača, veslaka i pet­kom i subotom i po mirnoj pučini, što bi dla­nom o dlan, izvezosmo svojih pet stotina ko-račaja, dok nas sade „maž", morska i gusta travurina, pa pričela djemiji skok prikraćivati i boke joj češati, ne zaustavi.

Ne će to Garu presenetiti, ko da ćemo na morske kuke zajašiti, jer su tu žablja ledja, s kojih se brodica ne rašija; već on zna, koja je. Odloži vesla, kajiš na gaćama odape, slandra i sa sebe ih skala i kraj mene odloži, noga­vice na podgačicama zavrati poviše koljena i izvrći iz brodice. Kako je oblimice zagackao u kal, mlaz ga kaljotine poprska do iza uha. Rukama otra obraze.

— 0 5 , zdravo li je o v o ! 1 onako se jutros niesam umio.

— A ščega niesi, kezmetom te ne prozval i? — A kad sam i mogao od posla ? Aj

vojske t i ; što će ti v o d a ? Da je čemu i da nije prićuknuta, ne bi sama sebi vratom lo­mila I

(Nastavit će se).

GovorHI su razni govornici, medju ovima dr. Šilovlć, pravnik Angjelinović, Tadić, Magdič, Orlić, Hećimovič i Petanjek. Prihvaćene su re­zolucije, u kojima s e traži reciprocitet, protivi se talijanskoj univerzi u Trstu, pozivlje se ju­goslavensko djaštvo na akciju za reciprocitet, isto tako zastH?ni':e te se brzojavilo u istom smislu i Svezi južnih Slavena.

U eri p r o m i c a n j a . . . ^^^MpL-—. l z B e č a , 16. lipnja 1910.

Tri debela sata izvrtio sam se ovih dana po l o ­vačkoj Izložbi u Prateru, a nigdje Dalmaciji nisam n a ­šao traga. Izložba je Internacionalna, dakle za zastupane i zemlje van monarhije, ćak razni predjeli i predmeti iz dalekih strana Abisinije, Indije i Kanada. Svim se pak pokrajinam i zemljam iz monarhije vidi na izložbi iraga, samo nestalo je Dalmacije iz o v e i Hrvatske iz one p o ­lovice . Uz Češku, Galiciju, Tirolsku i malu Bukovinu, koje su na ovoj izložbi izniele krasnih predmeta iz uji nova narodnog života, Dalmacija je mogla izvrstno p r i ­stati sa s l ikovitošću svojih narodnih nošnja, pušaka, kor­nera i lovačkih sprava. Izložba se z o v e lovačka, ali nosi na sebi više obilježje Industrijalnog i prometnog života naroda.

Na lovačkoj izložbi u Prateru bečki je industrija­lac i trgovac iz ložio sve š to je skopčano sa potrebani ljudskoga života, osobit im dakako obzirom na ovaj l o ­vački šport. Sirotna Istra nosi na izložbi sliku s v o g a s i ­romaštva: malu seosku kućicu sa patriarhaluim ognjiš­tem, na kojemu uz ostale težačke kućne potrebice stoji nanizano nekoliko pataka iz blata i go lubova grujoša iz planine. Mlada Istranka iz Kastva stoji na drvenoj klupi na ognjištu veze narodne marame i skupo prodaje beč ­kim damam te narodne navezene nakite. A Bosna i Her­cegovina od rana jutra do kasne večeri predmet je udiv-Ijenja mnogobrojnih posjetitelja. Njezin paviljom gradjen u narodnom orientalnom stilu obložen je iznutra boga­tim ćilimim, torbicama, zavjesam i narodnim vezim, koji s e prodaju uz skupe novce . Ugarska odlikuje se divnim dioramom, slikam iz gorovitih predjela i močvara. — Odakle ono;deblo hras tov ine? upitah čuvara. — Iz Sla­vonije; on će mi. — A odakle ona skupina ptica sa na­rodnim zastorom ? Iz hrvatskog Zagorja. T o sve ipak prolazi pod imenom slavne Madjarske. Kad sam sve le ­timice obašao i g o t o v o s e umorio, opet nemirno pitam: a gdje je naša Dalmacija? Nigdje joj traga. Najbolje, promislili, da kupim katalog, je da li tu nadjeni njezin broj. Ud 156 zgrada i namještaja popisanih u katalogu, Dalmaciji opet nigdje traga. Obraćam se na čuvare i pri-giednike. 1 oni poviruju u katalog, užimlju ramenima i kažu da Dalmacije ne ima. Vratim se zlovoljan kući, da napišem par redaka za našu javnost.

Doznao sam od našeg domorodca , nastanjena u Beču, da je namjestnik Nardelli ovdje i da će danas d o ­čekati u dalmatinskom odsjeku kralja, koji da želi viditi i predmete iz ložene iz Dalmacije. Ja sam se danas po podne zaletio opet u Prater na izložbu, da vidim Dalma­ciju. Kralj je bio već ot i šao a meni opet p o m o ć u našega zemljaka pođje za rukom, da se doturam do dalmatin­skoga odsjeka. Tuga me je uhvatila. Dalmacija u istinu pri­kazuje ae na ovoj izložbi kukavna i ubožna, kao što u istinu i jest. Ona i ovdje stoji u ćošku, ne vidjena, za­nemarena, kao što je zanemarena pred očima bečkih dr­žavnika. Dalmacija ne ima ni svoga paviljona nit s v o g a odsjeka, samo u paviljonu za promet stranaca (freinden-verkehr) ustupljena su joj uprav ko za milost četiri čoška, u kojima pokrajinski savez za promet stranaca u Dal­maciji i z lož io je 10—60 malih i velikih pušaka, noža bje-losapaca, narodnih mužkih i ženskih odora, odie lo sinj-skoga alkara. Ne bi mogli zvati to ni soba ni prostor, već prosti hodnik, na kojemu četiri izloga i četiri čoška. Dakle Dalmacija stoji na lovačkoj izložbi u Beču iza č e ­tiri vratnice i četiri čoška. Vjerna slika njezinog kukav­nog stanja u zemlji a dostojna ilustracija njezinih upra­vitelja i prosvjetitelja. Osim narodnih alata, nošnja i v e ­ziva doznajemo, da jc Mitar Karaman, poznati prepará-tor ptica iz Splita, p o s l a o po naputku iste vlade, dotično pokrajinskog saveza u Zadru, 40 komada fino izradjenih i balsamovanih ptica iz planine i vode , a za te predmete još s e nezna gdje su namješteni. Jedva sam pomoću na ­šega zemljaka u jednom ormaru u zapadnom krilu ro ­binete ugledao jato ga lebova i skupinu orla kako na ka ­menu š ć e p a o zeca. Domislili s m o se , da č t to biti nje­g o v o , ali mu imena ne ima na tablici, kao što je običaj po svim izložbam. Njegov izlog stoji opet u ćošku o r ­mara povrh vunene robe trgovca Jakoba Rethleitncra iz üraca . Drugi iz log Karamanov, jato vrebaca na granani sakriven Je izmedju dvie škrinje i postavljen u zadku uprav da se ne vidi. Ni tu neima imena preparatera Ka-ramana, ali u neposrednoj blizini uz dvie balsamirane ptice stoji na velikom kartonu nadpis: D e r m o p l a ­s t i s c h e r A t e l i e r F r a n z B r u c k b a u e r p r a p a -r a t o r d e s A f r i k a n . M u z e u m s S a l z b u r g — J u -d e n g a s s e , 12. — Dakle i ono sve što je Izložio naš Karaman izgleda kao da je iz ateliera gorispomenutog gospodina . Šteta, da se našem domaćem preparatom nije dalo pristojno mjesto. Njegove su radnje priznate i već primljene umuzeum u Zagrebu, Sarajevu i Beču, a bilo bi na čast pokrajini, kada bi g o s p . Karaman od prostog dile­tanta pos tao strukovnjakoin u balsamiranju ptica i riba.

Da je Dalmacija imala vlastiti paviljon moglo se je uz lovačke sprave, narodne puške i nošnje izložiti i gospodarske pro i zvode : vina, srdjela, voća, slane ribe i t. d., kao š to su to učinile i druge pokrajine na korist svojih proizvoda. A ko je tomu kr iv? Pitajte Iruda do Pilata: kriv je ministarski povjerenik Uessman, krivo na-mjestniStvo, zemaljski odbor, občine. Odbaca jedan na drugoga, a krivac je s glave, jer odtalen riba smrdi. I o v o ti je još u eri promicanja gospodarskih interesa Dal­macije.

Upit zast . dr. Dul ib ića i drug. Nj. pr. gosp. mi­nistru pravde glede zakonitog suzbijanja uvreda, koje stanovita njemačka štampa slikam i nečim nanaša narodu u Bosni i Hercegovini. (Prika­zan u sjednici car. vieća 16. t. mj.).:

U nekim ovdješnjim takozvanim šaljivim li-stovlm objelodanjuju se često tako prezirne slike i tieči, koje vriedjaju cielo pučanstvo Bosne i Hercegovine,

U jednomu od takovih listova, prvo po-lazka Njeg. Veličanstva u Bosnu i Hercegovinu, moglo se je gledati i čitati, kako bi trebalo poslati prije u Bosnu pune vagone češalja, sa­puna i drugih sredstava čistoće, da se pučan­stvo uzmogne spremiti za doćek.

Kad su otrag malo dana neke bosanske ličnosti bile raznim redovima odlikovane isti je list donio sliku, u kojoj su Bosanci prikazani kao divljaci, medvjedi i drugo sa tobožnjim or-denim na prsima, a ta je slika popraćena pre­zirnom opazkom.

Na žalost treba utaknuti, da cenzura u svemu tomu nije našla ništa zamjema.

Ne treba posebice napomenuti, da gori-spomenule i slične prika*e kao i rieči, kojim su popraćene, udaraju naprosto u lice istini i či­njeničan! i da se moraju žigosati kao nizke uvrede i osvade.

Nu pošto se sa istim hoće da ponizi či­tavi jedan narod i da se ruglu izvrgne; pošto se tim potiče na prezir prama našem narodu, što sve sačinjava razna po zakonu kažnjiva djela; pošto je napokon cenzura pustila, da sve to prodje, bez da je proti tomu zauzela kakovo stanovište, dužni smo upitati Nj. pre. g. ministra p ravde :

Je li Vaša Preuzvišenost voljna upotrebi ti sredstva, što Vam ih zakon stavlja na razpolo-ženje proti gori i/.taknutlm i sličnim i/pariim štampe, što se ne daju pristojno kvalificirati.

Političke viesti. Austro-Ugarska i Sandžak N o v o p a z a r -

ski . Bečki dopisnik „Obzorov" poslao je svom listu zanimivih podataka o glasmama, da Au­strija kani zaposjesti Novipazar. U njinn se veli, da je Austro-Ugarska sporazumna sa Por­tom glede zaposjedmića tog Sandžaka, a to s ovih razloga: Razkrstiv se zbog kretskog pita­nja sa Englezkom i Rusijom, treba mladoturcima prijateljstva Austro-Ugarske i Njemačke. I kao Hatnid g. 1876. ponudili su oni sada Austro­ugarskoj sandžak-novopazarski . Uspjeh je za njih dvojaki, dapače t r o j a k i . Prvo su zado­bili naklonost monarhije, d r u g o će se riešiti silnih troškova, koje iziskuje podržavanje broj ­nih četa u Sandžaku, a t r e ć e će se riešiti ne­ugodnosti, koje im priete od sigurnog skorog ustanka u Sadžaku, jer tamošnje je pučanstvo odlazkom austro - ugarskih četa palo niže nego na prosjački štap, pa je zbog loga silno neza­dovoljno. Samo se . velikoj energiji sadanjeg oružničkog zapovjednika u Bosni i Hercegovini imade zahvaliti, da prigodom posjeta kraljevog u Sarajevu nisu hiljade žitelja npvopazarskih, muslimani i pravoslavni, došli u Sarajevo, da traže ponovno zaposjednuće sandžaka. Ovi su na granici suzdržani oružanom silom. Naravno, da će nakon žetve — k io svake godine, kad bude trebalo plaćati desetinu — buknuti u san­džaku ustanak i tu će biti dana prilika — kao g. 1878. — da Austro-Ug trska zaposjedao san­džak. To je činjenica, koju bez obzira na dobre informacije, potvrdjuje držanjemladotttrske štampe, a osobito okolnost, da monarhija drži na gra­nici sandžaka razmjerno najveći dio svojih četa u Bosni i Hercegovini. Koju bi ove čete imale svrhu na najmanje opasnoj granici sandžaka, ako ne tu, da u zgodan čas predju granicu i z t -posjednu Novipazar.

O zajedničkom saboru . Dne 23. o. mj. sastaje se zajednički sabor, koji će sam kralj otvorili sa priestolnom. besjedom. O priestolnoj besjedi uporno se novinstvom pronosi viest, da ju je kralj promienio i to na opetovane molbe priestolonasljednika, koji je uspio, da se stavka izborne reforme posve promjeni, a da se za­mjeni sa odlučnim naglašenjem sveobćeg prava glasa. Istodobno se javlja, da se je već rajh-rala čitava oporba pod vodstvom grofa Appo-nya. Košuthovci priete vladi, bude li saborske sjednice samo za sat produljila, da će povesti žestoku obstrukciju. Svakako predvidjenja /a radnu sposobnost ovog Khuenovog sabora nisu najbolja.

Srbsko-crnogorski odnos i . Odnosi izn e-dju ovih dvaju državica sve su prije nego li prijateljski. Poluslužbeni „Cetinski vjestnik" i be­ogradska poluslužbena „Samouprava" danomice su u oštroj polemici, iz koje izbija neko jiztak-nuto čuvstvo neprijaznosti. Ovo dana su neki beogradski listovi donleli u formi komunikeja viest, da će srbska vlada ovo dana iznieti služ­beni komunike, u kojemu će se oprovrći sve gla­sine o kakovoj zaoštrenosti odnošaja izmedju Srbije i Crnegore i iztaknuti, da su i sada od-nošaji izmedju Crne gore i Srbije „isto onako prijateljski, kao što su i do sada bili". Ovo daje prilike „Cetinjskom vjestniku", da na uvod­nom mjestu o tim odnosima govori. Ton pi­sanja cetinjskog lista više je nego nepovjerljiv i sarkastičan. Medju redcima on se zahvaljuje na takovim „prijateljskim odnošajima kao što su i do sada bili", jer da oni „svi znaju kakovi

su bili". Istodobno sve te viesti nazivlje danaj-skim darovima. Po ovome jasno je, da je ne-prijaznost odnošaja izmedju ovih dviju drža­vica jofi uviek jednako oštra i nepromienjena.

Pitanje ta l i janskog pravnog fakulteta velika je glavobolja za austrijske ministre, na­ročito xa-premjera Bienertha. Njemačke stranke i Talijanj pristali su, da se u Beču osnuje tro­godišnji pravni fakultet, odielje.i od sveučilišta, no Slovenci su najavili nepomirljivu borbu i o b ­strukciju u proračunskom odboru, ako se ne rieše njihovi školski zahtjevi. Sada se javlja, da su Slovenci skloni kompromisu, jer da su vlada i Talijani pristali na većinu i slovenačkih zahtjeva, samo o načinu i roku provedbe nisu na čistu. Ove glasine nisu ni vlada, ni većina, a ni južni Slaveni potvrdili, ali im nisu ni mo­gućnost poricali.

Kretsko pitanje. Velevlasti, da dokrajče natezanja sa pitanjem pripadnosti Krcte, ođlu-čiše otok zaposjesti. Ratni brodovi velevlasti se već spremaju na otok. Velevlasti hoće, da pr.-S'le kretsku komoru, da zastupnicima muslima­nima dozvole pristup, a da se ne moraju pri -šeći na vjernost gjčkom kralju. Zaposjednučem Krete velevlasti istodobno hoće da još jadnom zajamče Turskoj njezin suverenitet nad otokom. Izgleda, kao da će ovaj korak velevlasti jako djelovati na Krećane.

Odjeci magjarskih izbora. Odkrića o ne­čuvenim nasiljima, koja su se sa strane Khtien-ove vlade vršila prigodom izbora, a koja je od­krića iznio poznati škotski publicista Scotus Via-tor, izazvala su u svjetskoj štampi velike po­lemike. Magjarska štampa je Scotus Viatora bru­talno napala, a sam ministar Khuen u jednom intervievu sa jednim novinarom medju redcima podmetnuo englezkom piscu, da je podmićen od Rumunja. Medjutim ovaj izjavljuje, da će neke novine predali sudu radi uvrede poštenja, a na­vješćuje oštru novinarsku kampanju protiv Ma-gjara te njihove nasilne i korupcionističke politike.

Naši dopisi. Spljet 16. lipnja.

Zeleno navrtanje Amerikanske l o z e . I ako ne rado činimo, to ipak radi same stvari pišemo ovo u nadi, da će ipak nešto koristiti, te da će odlučujući faktori na zemaljskom go­spodarskom vieču uviditi, da ovako ne ide daije, te će promieniti način svoga dosadanjeg rada.

Gotovo sa svih strana čuju se prigovori na djelovanje poljodjelske poslovnice. Da čujemo samo nešto o vrsti gumica za navrtanje. Kakva je to ove godine bila spekulacija, da sc nije naručila za vinogradare obična do sada dobra guma za navrtmje, već, osobito u zadnje doba, poljodjelska poslovnica je prodavala gume naj­gore vrsti. Ove loše vršu gume dobili su vino­gradari Kaštel Lukšića, K. Kambelovca i K. G o ­milice, te se može računati da je preko 50% navrtaka propalo uslied toga što je guma popu­cala. Čujemo da je i u mnogim drugim mjestima bilo slabog uspjeha u navrtanju, a to jedino radi loše kakvoće gume. Govori se, da će oštećeni tužiti poljodjelsku poslovnicu radi štete nanesene vinogradarima uslied slabe vrsti gume i radi prevare.

Neznamo s kojih je to uzroka poljodjelska poslovnica naručivala nevaljanu gumu, a još manje nam je poznato zašto se nije naručilo više gume.

Prodaja gumica za navrtanje bila je go tovo do ove godine monopol poljodjelske poslovnice, jer uslied snižene ciene uz koju se je prodavala, trgovci niesu mogli da naruče i da drže u dućanu gumu, koju bi morali prodavati daleko skuplje nego poljodjelska poslovnica. Ove godine pak najedanput ponestalo gume i to gotovo u po­četku navrtanja, te ljudima, koji su se obraćali /.a gumu, odgovorili bi da je niti u fabrikama nema, osim toga nekoji koji su imali pravo da dobiju gumu uz obaljenu cienu odnosno za 18 K, morali su platiti po 31 K svaki kg., jer da je guma poskupila.

Dobri su to upravljači poljodjelske poslo­vnice, kad unapred ne znadu, makar po prilici, proračunati koliko će gume trebati. |eduonie vinogradaru je zemaljsko gospodarsko v'ieće od­govorilo (nećemo da za sada napomenemo imena, ali ako ustreba, izniet ćemo i pisma), da nema više gume, a niti će se više naručivati, a to s ra­zloga što su odnosne državne pripomoći već posvema iscrpljene.

Svi ovi odgovori su više nego smiešni — guma je najprije poskupila, a onda je niti u tvornicama više nema, dočim u Spljetu razni trgovci pa i razni vinogradari naručili gume i to po 28 ili 30 K za svaki kg. I to bilo trgovci ili vinogradari nije niko naručio više od 5 kg. na jedanput.

Eto ovako je zemaljsko gospodarsko vieče sa svojim tajnikom, koji je naokolo obilazio i preko noći stvarao kotarske gospodarske zadruge, osnovao temelj dobrom i uspješnom radu za promicanje poljodjelstva u našoj pokrajini. Ko­tarskim gospodarskim zadrugama je obećano, da će ih zemaljsko gospodarsko vieće obskrbiti sa svim potrebitim gospodarskim potrebštinam uz sniženu cienu, a kad tamo nisu u stanju niti potrebitu gumu za navrtanje da nabave.

Glede zadruga spomenut ćemo i ovaj slu­čaj : jedan vinogradar iz Brača obraća se zemalj­skom gospodarskom vieću za neku potrebštinu a tajnik zemaljsko gospodarskog vieća odgovara ' da se obrati preko svoje kotarske gospodarske zadruge, koje na Braču do danas još niti nema

Moguće će se knez Borelli, pa i njegov

tajnik, koji bi morao biti duša svemu ovome radu, tužiti na osoblje poljodjelske poslovnice, nu to nebi bio nikakovi izgovor, jer je zemaljsko gospodarsko vieće moglo pročistiti poslovnicu i staviti unutra sposobne ljude, a ne da poljo­djelska poslovnica bude utočište raznim brodo­lomcima.

G o r n j e I' r i m o r j e. O zavještaju pok. Don Mate Iv ičevića

i Petru Andri jašev iću . Nazad 25 godina iznio se predlog u obćinskom vieču Gornjoprimor-skom, dali će se primiti zavještaj pok. Don Mate Ivičevića od K 4000 za zgradjenje škole u dol-njoj vali Drvenika. Vieće jednoglasno prihvatilo zavještaj. Načelnik Petar Andrijaševič primio gor­nji iznos, o komu se vodila razprava god. 1906.

Odbor zemaljski naredio obć. upraviteljstvu 1 9 0 . da pozovne Petra Andrijaševića na za­pisnik da se izrazi, što bi od novca ostavljena za zgradjenje škole. Andrijaševič na zapisniku iz-javljiva, da ga je dao Dr. Gaji Bulatu, koji da ga je položio na pučku banku u Splitu. Zemalj­ski odbor i obćina upitali banku za polog, a ona odgovori da se kod nje nenahodi. Stvar predana sudcu istražitelj u Polli-u, obćina uzela odvjetnika Trumbića.

Srećom božjom vodili se izbori za zastup­nika na carevinsko vieće. Bilo stranaka i kandi­data i/.oblla. Petar Andrijaševič neumorno radio za viteza Vukovića i sa strane vlade vodio za­pisnik pri izboru. Kroz to vrieme protrli oči na prvoj pučkoj banki i nadje se polog od 4000 K za zgradjenje škole u Drveniku. Banka o dobiti kroz toliko godina, što je novac tobože stao, ni slova. Uhvamo se, da će se naći i dobit čim budu izbori za zastupnika, a Andrijaševič se za­uzme za Viteza Vukovića.

Andri jaševič i Ostoj ić A n t e . Pri uredje-nju Neretve Andrijaševič zgradi arku Noemovu (baraku) — ove godine u gradu porušenu. U nju postavi Antu Ostojića iz Pline, da prodaje tu, a s ugovorom dieliti dobit na po. Silni rad­nici navratili se i sipljali novac. Ostojić šalji An­drijaševiću mjesečno kad 4, 5 i do 10 hiljada kruna. Tako se gonilo kroz desetak mjesecih. Kad će ti Ostojić Andrijaševiću : gospodaru ! ja sam svu dobit vama slao, pa sada da podielimo. — Šta si l ud? Andrijaševič će. Ti radi kako si i radio, a tebi tvoje ne će poginuti. — Ostojić i dalje radio i zgrćao Andrijaševiću. Ne prošlo ni 5 mjesecih, opet Ostojić pitaj, a Andrijaševič: platit će ti se. Ostojić znadući s kim ima posla, nokat u ledinu i kući u Plinu. Andrijaševič po-ručuj danas, poručuj sutra, privahi ga i dade mu na račun Kr. 400; a ostalo, da će mu kasnije opet dati. Tako se Ostojić primi. Nakon 4 mje­seca Ostojić pita novaca za svoje ukućane, a Andrijaševič zameci. Ostojić nebud lud, dodje k njemu, pa ozbiljno reče, da će stvar predati sudu. Petar tada po svoju učini račun i dade mu još Kr. 400, a Ostojić za nepravdati se s tim u Ameriku, proklinjući Andrijaševića i novce. Ovo je on javno pred mnogo i mnogo svjedoka govorio,

Andrijaševič i javna dobrotvornos t u Gradcu — i dugovi obćinski . Preuzeo pred­sjedništvo javne dobrotvornosti početkom god. 1889. te do konca 1892. nigda sjednice o pred-razbroju i pasbroju, a obćina još od njega du­guje javnoj dobrotvornosti Kr. 900.

Dubokoviću i Ivetinki još obćina duguje do 10.000 kruna, Petre, guje su novci?

Andrijaševič i Kačića spomenik . Tko mu nije poznato kako ' je Petar pri sakupljanju novca za Kačića spomenik i izplate Rendiću bo­lji dio ko i Marta o b i a o ! ? !

Završna . Ako odbor zemaljski i vlada ko­jim je poznato kako su ooćinski spisi izgorili u Gradcu ; ako odbor zemaljski i vlada znade kako je Andrijaševič izagnan s tajništva u Vrhgorcu od ondješnjeg povjerenika Rešetara; ako odbor zemaljski i vlada znadu što je kadar Petar uči­niti i što je učinio, tada neka ga priŠiju za ogle­dalo sebi, a ne narodu.

Iz hrvatskih zemalja. Z e m a l j s k o v i e ć e u B o s n i . Sabor je iza­

brao u bos. herceg, v ieće: Bašagića, Šarića i GluŠića (Muslimane); Krulja, Stojanovića, Šimića i Ružica (Srba) ; Mandića i Sunarića (Hrvate).

„ H r v a t s k a S l o b o d a " oprovrgava viest nekih novina, da su tobože izaslanici njezine stranke prisustvovali jednoj sjednici eksekutiv-nog odbora koalicije. Ta viest da je podpuno neistinita.

P r e m e t a č i n e k o d T a l i j a n a u T r s t u . Zadnjih dana obavljen je t: Trstu čitav niz pre-metaćma kod raznih talijanskih ličnosti koje su osumnjičene, da stoje u savezu s iredentistič­kom propagandom. Te premetačine imale su svrhu, da se pribavi materijal za iztragu u po­znatoj zadnjoj iredentističkoj aferi. Najteže je osumnjičen vlastnik tiskare Morpurgo i zastup­nici dr. Brochi i dr. Vidakovich, koji su s u ­djelovali na uskršnjem izletu u Milano.

5 . srpnja. U taj dan pada spomen sla­venskih apostola sv. Ćirila i Metoda. Oni su bili prvi prosvjetitelji naši, oni su prvi trpjeli za ideju, na kojoj moramo i danas da radimo, hoćemo li da se održimo kako narod slobo­dan i prosvjetljen. Proslavimo u taj dan uspo­menu njihovu ! Sjetimo se toga dana Istre, sje­timo se liepe hrvatske zemlje, u kojoj je nji­hovo djelo danas u opasnosti , da propane. Hr­vati i Hrvatice! U dan 5. srpnja kupimo svi za družbu sv. Čirila i Metoda za Istru!

K lub „ J a d r a n " u Križevcima umoljava nas da uvrstimo: Budući da još nismo primili ku­pone kao ni novac od mnogih, kojima smo naše

rečke poslali, a vučenje bi moralo sliediti dne mj. stoga molimo svu onu gospodu, kod e naše srećke nalaze, da iste čim prije ju I novac sa prodanim kuponima p o -jdalje do 30. lipnja o. g > , j e r će vuče-dvlačuo biti 30. lipnja o. g. u 5 sati

podne. Izkaz vučenih srećaka, zgoditke i -g. kojima smo srećke poslali i koji su

zprodil i , javit ćemo kroz novine. Odbor kluba „Jadran"

Poginul i Hrvati u N j e m a č k o j . Javljaju i Ahrweilera, da šteta u onom kraju uslied i p f e e prekoračuje znatno tri milijuna ma­ka. Medju izgubljenim nalaze se i takovi, koji

u boravili ovdje, a da se nisu ni prijavili ob-jstl, Znade se samo, da su većinom Hrvati. }odjyh je odnesla, a da se ne zna za nji-l ^ W n e n a . Do nekidan izvučene su petdeset i i Iješine.

z grada i okol ice . j,.Dar. Naš zastupnik g. dr. Ante Dulibič

darovao je mjestnom Ubožkom Domu 10 K mješte posebne zahvale svim uglednim obćinama, druž-tvinia i pojedincima, koji su mu čestitali imen-đ a n ^ U p r a v a Ubožkog Doma na plemenitom dam najtoplije se zahvaljuje.

Hl. r e d o v n a g l a v n a skupš t ina zadruž-attiveza u Splitu, kako već javismo, obdr -

%*§k|č« se u našem gradu u utorak 5. s rp -M f f l l O . u 8 sati u jutro u Sokolani. Dnevni m rlm: 1. Izvještaj o savezovu poslovanju. 2. Odobrenje godišnjeg računa i stanja imovine za god. 1909. i podieljenje obsolutorijuina uprav-BŽiorleću i nadzornom odboru glede polaga­nja računa i poslovanja. 3. Odluka o uloženju dobitka, što se je imao na koncu god. 1909. 4. Ustanovljenje visine kamata na poslovne dje-love za god. 1909. 5. ustanovljenje visine g o ­dišnjih doprinosa članova. 6. Ustanovljenje vi­sine zajmova, što će ih savez moć uzimat. 7. Promjena i popunjenje pravilnika. 8. Izbor čla­nova U p r a v n o g vieća, mjesto onih što izstupaju. 9. Izbor članova nadzornoga odbora , mjesto onih Sto izstupaju. 10. Sudjelovanje zadruga pri promicanju sitne štednje preko u. p. /.. „Pro­vidnost". 11. Fventualija. - Kako saznajemo, odaziv na ovu skupštinu bit će brojan.

Ester Mazzoleni po izvještajima najuva-ženijih novina u Buenos-Airesu bere i tamo lovorike kao velika umjetnica pjevanja. Novine o njoj pišu s pravim oduševljenjem i označuju je vanrednom pojavom pjevačkog mnjenja, koja u sebi spaja i krasan dar dramatske akcije. Srdačno čestitamo vrloj sugradjanki!

„ Š i b e n s k a Glazba" udarat će sutra na večer na Poljani u 7 i pol sati u oči imen­dana pogl. gosp. načelnika Dr. Ivana Krstelja, sliedećl r azpored : 1. Koračnica „Sokolska", Kmoch; 2. Ouvertura Bosijska Vještica, 1. pl. Zajc; 3. Valčik „Pozdrav na Odjesu", I. Čer-mak; 4. Smjesa „Češke perli" I. Kalaban; 5. Koračnica „Sletovka", Muhvić.

Sokolski iz let u Fi l lpjakov. Kako ču-jemSfesva je prilika, da bi i naš Sokol mogao prirediti izlet u Pilipjakov prigodom sokolske slaV«' u tom mjestu. Zato bi preporučili našim vježbačima, da u što većem broju polaze vježbe, e da budu spremni, ako se izlet konačno o d ­luči, Ovo bi bio i prvi sokolski izlet ove godine.

100-godišnj ica ž e n s k e p u č k e š k o l e k o d SV. Luče bit će koncem ove godine svečano proilavljena u prostorijama istog učilišta, koje je Odis ta uviek bilo na osobit način zavoljeno Od naleg gradjanstva zbog one naročite skrbi i spreme, kojom su se uviek častne majke bene-diktinkinjc odlikovale u poučavanju i odgajanju naših učenica, a medju kojima ide osobito pri-znattje velezaslužnoj, višegodišnjoj starješici i upraviteljici č. majci Vjekoslavi Gojanovič.

Sv. Vjekos lav , zaštitnik mladeži bio je ove godine svetkovati u našem gradu sa nekim osobitim slavljem. Jučer u jutro u 7 i pol sati U mjestnoj Bazilici 145 učenika i u č e n i c a g rad­ski pučkih škola primilo je prvu sv. pričest, a ukupno ih se jepričestilo preko 300. Preko sv. mise, koju je očitao preć. kan. Tambača sa propovjedi, pjevale su učenice gradj. škole uprav skladno nabožne pjesme. U 8 sati u crkvi sv. Barbare obavili su prvu pričest učenici mjestne realke. Sv. misu i propovjed odslužio je kate­heta Don R. Plan uz pratnju armonitima. Vrlo pohvalno je g . Melichar pratio na armoniumu učenice u Bazilici i učenike realke u sv. Bar­bari. Jučer po podne bilo je za ukupnu tičeću mladež u stolnoj Bazilici klanjanje Presv. Sa­kramentu. Pod upravom g. Zuliana pjevale su učenice gradj. škole nabožne pjesme i litanije Presv. Srcu Isusovu.

Na po l l evanje g r a d a trebalo bi malo bolje pripaziti, jer njeki krajevi nisu poiievani kako bi trebalo i dokle je odredjeno.

^ d n j e uredjenja prve C r n i č k e D r a g e Ion malog brodovlja započet će se sko-na. Nasipanje Vrulje vrlo brzo napreduje.

G r a d j a n s k i S a l o n - O r h e s t a r konceitirni će večeras u verandi kavane „Dračar".

H l a d n o j e bilo jučer i prekjučer. Davala je bura, kadikad baš jaka. Činilo se, da smo se vratili u veljaču. Danas je već toplije.

Pokrajinske viesti. K m e t s k o p i t a n j e . Gospod, odbor carev,

vieća u Beču izabrao je naročiti pododbor , koji će se baviti uredjenjem kmetskog pitanja. U ovom je pododboru 7 članova: zastupnici Povše, Faidutti, Fon, Ivanišević, Štrekelj, Schopfer i Bugatto. Predsjednik je Povše. a izvjestitelj Paidutti. U prvoj sjednici Ivanišević je izviestio o težačkim odnošajima u Dalmaciji, upozorio \e na agrarnu banku, kojoj bi vlada morala doći u susret izdašnom podporom, da se dodje do podpuna odkupa. Pododbor će izraditi nacrt zakona, koji će se najprije pretresati u gospo­darskom odboru, a zatim izmeti kroz ovo ljetno ili najposlje kroz jesensko zasiedanjc u zastupničkoj kući. Ministarstvo je rek bi sklono poduprieti ovu akciju.

Prijava ribarskih zadruga. U zadnje doba prijavile su svoj obstanak Pomorskoj vladi u Trstu novoustrojene ribarske zadruge u Bolu, Rieci dubrovačkoj, Mlinima, Doli, Broćama, P ro-žurima, Babinompolju, Moranovićima, Trsteniku, Obrovcu i Blatu. „Kad bi ove zadruge htjele dobiti koju vladinu pripomoć, morale bi po ob-stojećim propisima dokazati, da su zasnovane na temelju vladina uzor-pravilnika, priložiti odnos­noj molbi tačan popis družinara, iznos i jam­stvo za svaki poslovni dio i ukupni broj dio­nica već prihvaćenih sa strane družinara, te ko­načno uredovni dokaz, da je zadruga bila re­dovito registrovana kod dotičnog s u d a . " - - O v o gori donosimo po „Smotri". Nama se pak čini, da je mjera, koju je pomorska vlada preduzela dosta oštra. Neke su zadruge ribarske bile za­snovane prije ,,uzor"-praviInika, što ga je sa ­stavilo ribarsko povjerenstvo u Trstu. Kad su ove zadruge do sada na temelju svog starog pravilnika uživale podporu, zašto im je sada uzkrati la? Upada u oko ova odredba i stoga, što je naperena proti zadrugama ribarskim po ­najviše u kotaru zadarskom. Mi pak znamo i zašto. Bilo bi željeti, da vlada podpore što mi­sli davati pojedinim ribarskim zadrugama, dade u gotovu ili kao dar ili na tekući račun jed­nom od zadružnih Sveza ili ribarskom savezu, jer ne ima smisla dobacivati mrvice, kojima se na koncu konca ništa ne postizava.

J o š j e d n a k n j i g a o D a l m a c i j i . U zadnje vrieme počeše se mnažati knjige, u kojima se govori o Dalmaciji. Izdavalačka tvrdka A. Hart-leben u Beč i Lipskom objelodanila je ovih dana knjigu o Dalmaciji. Naslov joj je „Dal-matien das Land der Sonne" (Dalmacija zem­lja sunca), a napisao je njemački publicista Mo-ritz Band. Knjiga je elegantno opremljena. Na 110 stranica većeg formata ima 142 ilustracije, fotografije koje su umjetnički snimljene i jednu preglednu kartu. Pisac opisuje ljepote Dalma­cije, te o pojedinim mjestima donosi i kratke historičke osvrte. Nomenklatura mjesta je tali­janska, kao da u Dalmaciji živu sami Talijani,

Na d e m o k r a t s k e laž i . Primismo iz Opu-zena nekoliko dopisa, koji se bave pisanjem „Slobode" br. 64. U tom broju „Sloboda" d o -

fnosi nekakav izvještaj o pastirskom pohodu bi­skupa dr. Carića u jednom dielu metkovskog dekanata, po kojem da je dr. Carić iz Komina otišao nezadovoljan radi „slaba uspjeha" a u Bagalovićim da na priček nije bio ni glavar ni crkovinari. Prvo. veli se u dopisim, koji nam se šalju, skroz je lažno, jer je doček u Kominu i Opuzenu bio vanredno svečan i srdačan. A u Bagalovićim, istina, nn priček nije bilo glavara

• ni crkovinara, ali to ne iz malaksanja vjere u njima ili protivštine prama biskupu, nego radi zadjevica, koje Bagalovići imaju s Desnama. Ov­dje pak je biskup bio dočekan velikom slavom, a može se uztvrditi, da je i u Bagalovićim pu­čanstvo listom bilo napunilo crkvu, te tim od-padaju svi kojekakovi nadodate 5 , kojima je „Slo-bodin" dopisnik popratio svoju pisaniju.

•f An t i ca u d . M a r i n o v i ć . Pišu nam iz Tiesna, 19. lipnja: Danas u 1 sat poslie podne preminula je naglom smrću dobra i čestita sta­rica gospodja Antica ud. Marinović rodj. Maz-zura. Smrt ju zadesila uslied jakih opeklina, koje, je zadobila ovo isto jutro. Sprovod je biednoj starici bio jučer. Dok želimo pokoj vječni ostan--cima uzor-starice, izričemo i mi naša najdublja žalovanja ucviljenoj njenoj obitelji i rodbini.

D r u ž t v o „ M e d u l i ć " nam javlja, da je na sjednici družtva hrv. umjetnika »Medulić" ob -držanoj u Splitu dne 15. t. mj. jednoglasno bila izabrana sliedeća uprava ; Predsjednik Vlaho Bu­kovac; Podpreds jednik : Tomislav Krizman; Ta j ­nik : Dr. Ivo Tartagl ia ; Blagajnik,: ravnatelj Ka­milo Tončič ; odbornic i : Celestin Medović, Ivan Meštrović, Mirko Rački, Emanuel Vidovič. Na istoj sjednici bijaše zaključeno, da družtvo „Me-

dulić" u oktobru tekuće godine priredi u Za­grebu umjetničku izložbu svojih članova sa p o ­sebnim narodnim obilježjem. Zaključilo se na­dalje obratiti se našim obćinama, korporacijama i privatnicima molbom, da pristupom u družtvo omoguće istomu pnj ignuće družtvenih ciljeva.

N a š e b r z o j a v k e .

JSltixc ' i i is l t i» Jedaota i pita­nje lt»lijfa«sslcOi4- sveuolllšta.

Beč, 22. lipnja. — Kroz ovo dana zajed­nički sastavljen sveučilištni klub od članova svih stranaka Slavenske Jednote razpravljao je o pi­tanju tal.jan.kog sveučilišta te o vladinom pred-logu, da se sveučilište privremeno za tri go ­dine ustanovi u Biču. Sveučilištni klub je isto­dobno razpravljao i o poruci ministra predsjed­nika Bienertha, da Slaveni ne bi vladinom pred-logu pravili neprilika. Iza temelj,tog razpravlja-nja sveučilištni je klub podastro Jednoti svoje predloge, koji se bave tim, kakovu bi taktiku Jednota imala u ovom pitanja voditi. Predloži sveučilištnog kluba niesu još poznati, ali uoči li se činjenica, da vlada još nije udovoljila pra­vednim zahtjevima južnih Slavena u školskim pitanjima, može se nekom sigurnošću nagadjati, da će predloži sveučilištnog kluba biti prama vladinom predlogu opozidonaJai te da će ih Jednota usvojiti. U ovom slučaju vlada baruna Bienertha imala bi se borili sa znatnim potež-koćama.

ICrnlj ti F e š t i . B u d i m p e š t a , 22. lipnja. - Kralj je prispio

ovamo, da priestolnom besjedom otvori zajed­nički sabor. Na kolodvoru je kralj bio doče­kan od cielog ministarstva i skoro svih zastup­nika. Medju ovima su se nalazili i hrvatski de­legati. Sil;io množtvo svieta priredilo je vladaru burne i dugotrajne ovacije.

K>lfl5tt n iDOljsjljroir* lillltlll.

Beč , 22. lipnja. — Kriza, koja je u polj­skom klubu nastala, nije još riešena niti od-klonjena. Konflikt Poljaka sa vladom još uviek je na istoj tački. Poljaci traže podpuno uredje-nje plovnih rieka, dok se naprotiv vlada tomu opire. Ona nudja Poljacima pedeset milijom kruna za gospodarske svrhe.

Pregovori roeli t>f m = Iccrvnili l*rlvilegija.

Beč , 22. lipnja. — Pregovori glede pri-vilegovane banke za Bosnu počeše.

Blta;oi«I«J oru- <• l^ii'iarii. Sofija, 22. lipnja. — Danas je bugarski

car Ferdinand odputovao u Pariz.

Kevoluoioiiarna r>r*o« pagancln n Kini.

P e k i n g , 22. lipnja. — Ovdje je odkrivena na široko osnovana revolucionarna propaganda. Ova se je najviše proširila medju vojsku, te je zahvatila i više vojničke krugove. Stvar je tako daleko otišla da je mnogo visokih vojničkih do ­stojanstvenika upleteno u ovu stvar. U koliko se dosad saznati može, uapšena su već četiri pukovnika, osim nižih častnika i vojnika. Poli-cajne oblasti iztražuju najvećim marom, jer iz­gleda, da se je radilo ne samo o revoluciji proti bielcima, nego i proti dinastiji.

1-Mt*nije I-Mnsslte. P e t r o g r a d , 22. lipnja. — Mini,tar pred­

sjednik Stolipin odbio je u dumi predlog, da se stupi u pregovore glede mirnog riešenja fin­skog pitanja.

Narodno Gospodarstvo. Izvješće „ B a l k a n a " .

U drugom polugodištu dospjevaju najvažniji artikli naših domaćih sirovina, te želimo da s ovim našim izvješćem predočimo našim trgovcima čim vjerniju sliku o izgledu za ovu trgovinu.

B u h a č : Kako smo primili iz ciele Dalma­cije dosti točna izvješća, to će o t v o r e n e r o b e biti ove godine barem 20-2.V',, više nego lani, a razumjeva se da to ima velik upliv na ciene, što se pokazuje već danas u obliku niskih ciena. Amerika kupuje vrlo malo i ciene buhača b i v a j u d a n n a d a n g o r j e .

S tečen i (Pe t i l j ke b u h a č a ) donašaju d o ­sta štete samomu buhaču, jer ne. samo da ovdje i u Americi mješaju petiljke meljene sa buhačem, već se isto dodavaju u fino izrezano još cielomu buhaču. Da bi se moglo prepriečiti u obće tr­govanje sa petiljkama, ciene bi buhača bile zaista mnogo bolje.

M a r a s k e (Višn je ) . Po našim izvještajima Ima po cieloj Dalmaciji jedno 200.000 kg. ne­prodane stare robe, te da nepostoji ova količina, bila bi ova godina vrlo povoljna za maraske i to s razloga, što svi znaci kazuju da će ove g o ­dine biti srednji rod, pače u nekim krajevima

Dalmacije rod upravo hrdjav. Kalkuliraju daklem, da je lanjske godine bilo u svemu što lanjske što prekolanjske robe jedno 700.000 k g . Prodalo se je od toga jedno 500.000 kg. ostalo je daklem oko 200.000 kg. Ljetošnji rod biti će po prilici oko 300.000 kg u svemu daklem za ovogodišnju prodaju jedno 500.000 kg., što lanjske što ovo­godišnje maraske. Statistika nam kazuje da se godimice proda jedno 400.000 do 450.000 k g . ostalo bi daklem kao neprodato za buduću g o ­dinu jedno 50.000 kg. što u stvari nije velika količina. Bude li nadalje Italija držala ciene maraska, to će se dalmatinske Maraske moći prodati ove godine uz prilične ciene, razumjeva se ako budu u čvrstim rukama, jer trgovci p ro -davaju svoju robu samo ovdje u Trstu.

B a j a m i . Italija nudja još uviek lanjske robe a i dalmatinskih bajama ima još prilično neprodatih. U času je potražnja za bajame vrlo slaba, a prodaju se samo neznatne količine. O izgledu roba za ovu godinu ne zna se još ništa pozitivna, ali toliko stoji, da se ne ćemo vratiti na lanjske ciene.

V u n a . Mi smo upozorili u našim prijašnjim izvještajima naše prijatelje da ne budu prevrući kod kupovanja vune i možemo napomenuti samo ponovno, da je ova godina vrlo kritična za vunu. Vune biti će dosta — skoro dvostruko više od lanjske godine. Ciene su vrlo niske, a što je najgore, ovdje leži još dosta neprodane lanjske vune. Italija — glavni konzumenat naše vune — kupila je lanjske godine dosta vune, osobito iz Australije, jer je bila jeftinija. Mi bi daklem mogli prodrieti s našom vunom samo u onom slučaju, ako se hoćemo i možemo mjeriti stranom kon­kurencijom. Daklem kako sve izgleda, ove će se godine postići za po prilici 20% slabije ciene nego lani:

K o ž e . Ove će godine biti sva mala koža (janjetina, jaretina) bolja u više od lani. Govedja koža (suva) danas je već na tako visokoj cieni, da se je bojati, da se ove ciene ne će moči odr­žati dugo te je najbolje da naši prijatelji u toj vrsti kože u obće ne spekuliraju. Juneće i teleće kože vrlo su zanemarene.

G r i p o l a i F e c a . Ova je roba tražena kao i dosele i mi ćemo se vrlo rado baviti prodajom iste. Mi smo naglasili u našem zadnje izvješću naročito, da je podesnije robu slabog sadržaja preraditi na gripolu, te ćemo u kratko vrieme Izdati točnu uputu za ovaj rad Ako bi koji od naših cieujenih prijatelja želio imati ove upute, poslaćemo ju vrlo rado na zahtjev, naime čim bude gotova.

V o s a k . Uslied dovoza većih partija voska iz Abesinije i Male Azije ciena mu je nešto po ­pustila i spala na K 319 do K 320 običajni uvjeti. Nu i ta ciena plaća se samo za g a r a n t i r a n č i s t i p e č e l i n vosak, dočim se roba patvorena ne samo netraži, već direktno odbija, jer troši-telji voska rabe u stanovite svrhe samo podpu-noma čist pečelin vosak a kad trebaju mješavinu, učine si ju sami i znadu (kada imadu cisti vo ­sak) koliko trebaju da primjese druge sastavine.

Ul je . Trgovina u ovoj robi šuštala je nešto, uslied dovoza znatnih količina ulja iz Albanije i Grčke. Danas se plaća dalmatinsko ulje prve vrsti oko K 92—93 po kvintalu franko Trst , slabije vrste razmjerno manje. Potražnja je vrlo slaba, jer ima ove vrsti robe dostr na prodaju.

Kadu l j a i r u ž m a r i n o v e iglice se proda-vaju. Neka se na „Balkan" pošalju uzorci i na­znači, razpoloživa količina.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Josip Drezga.

O g l a s .

Prijamni ispiti ljetnog roka za I. raz­red c. k. realke u Šibeniku bit će dana 1. i 2. srpnja o. g. od 4 do 6 sati poslije po­dne, a upisivanje za I. razred I. srpnja o. g. do 12 sati prije podne.

Učenici, koji žele da budu primljeni u I. razred, imaju donijeti: krštenicu, kojom će dokazati da su navršili desetu godinu života ili da će ju navršiti do 31. decembra 1910, a ako * su pohagjali pučku školu, imaju prikazati i svjedočbu polaznicu.

Na prijamnom ispitu za I. razred za­htjeva se:

a) iz nauka vjere —znanje, koje je propisano za prve četiri školske godine pučkih škola;

b) iz hrva t skoga ili s r p s k o g a , k a o nastavnog jezika: okretnost u čitanju, po­znavanje pravilnoga oblikoslovlja i vještina u razglabanju proste i raširene izreke, naj-glavnije o pravopisu i interpunkcijama, te njihova praktična uporaba u pismenoj za­daći, koja sastoji iz jedne kratke pripovijetke, basne ili diktata;

c) iz r a č u n i c e : četiri glavne vrsti računa cijelim brojevima pismeno i ustmeno.

Učenici koji dolaze u ovoj zavod, imaju platiti:

1. z a up i sn inu K 4*20 2 . d o p r i n o s z a uč i la „ 2 ' — 3 . d o p r i n o s z a šf tolske i g r e . „ 2*—

U k u p n o . . . K 8-20

Š i b e n i k , 15. lipnja 1910.

Upraviteljstvo c. k. državne rsalke.

10 kruna dnevno! može svatko na lahki način zaslužiti. Ša­ljite Vašu adresu s poštanskom dopisnicom na firmu: Jak. K ö n i g Beč, VII/3. Po­štanski ured 63. 4-10 1111111111111111<111111111111111 • 1111111111111111111111111•1111111111111

OeOOOOOĐOGO&OOGOGĐ

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*--, a uvezano K 6*—, nabavlja se kod „Hrvatske tiskare" u Šibeniku i u svim knjižarama.

TVORNICA PAPIRNATIH

VREĆICA Čast mi je javiti p. n. občinstvn, tla sam objavljenu tvornicu pa­pirnatih vrećica za trgovačku po -rabu otvorio, te je podpuno pre­ma zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Poš to je o v o u nas prvo i jedino domaće pod­uzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjene naručbe, koje će u podptinom redu i naj-

savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem

ANTE ZORIĆ ŠIBENIK.

| c n p q n t r g r n j i P r v a p a r n a t v o r n i c a

za b o j a d i r n n j e , p r a n j e i k e i n i č k o č i š ć e n j e o d j e l a n a s u h o

M . D O M I Ć A Split, br. 355.

Primaju se odjela zn keiničko čišćenje kao: obična , u i-1' sna, 2a i e i n j u , kazal l i te I p l e s o v e . Osim t.iiia zas tore , prost irače , r u k a v c e od k o z e itd., razumije se s ve u cjelini čisti se sa

strojem „UNIVERSAL". Isto tako parno bojadlsanje gore navedenih

predmeta. Preporuča se svakome o v o zgodno i koristno

p o d u z e ć e . Za Šibenik prima i prednje:

JULIO RAGANZiNI « 1 ./IX. Glavna ulica.

Podružnice :

Via Otalia br .33. I Via Giulia br. It;. |

Via Acqua- . I dotto br. 65. \ ) / /

m Telefon br. 1930.

Velika SS

Tvornica tjestenine Šjfc l i mlinice za raznu hranu.

^ Pomoćju najmodernijeg motora US proizvadja;

X ovo fSesbva . Od najboljeg marseljskog griza kao i od

brog i od najfinijega pSCllJČlIOg b r a Š t K l dobrog i od najfinijega

Tvrdka :

IVAN Š U P U K i b r a t

5 m x « w K M x K se k n ss K ss K K sa n

Foznata peš tanska banka traži u svim mjestim marljive

Agente i zašli za prodaju dozvo l jen ih sre­ćaka i papira trajne vriednost:. Taj p o s a o pruža veliku zaslu­gu, v r e m e n o m i stalnu plaću! Ponude imadu se slali ria: Effektenbank Budapest, V., - - - - Honvćd u. 4.

r±r*ci\7i dobro u g ° J e n ' 1 1 t e ^ n i ° 1 ' z L C L c V l 15 k ] g . u z cjenu 0 d napried. Mlade životinje 1*50 K.

1 j e £ i t i & 1 < o « X 1 1 \ i rt i - s a l c i ^ V s 1 1 1 M 1 1 * i l o r i j 1 1 1 1 1

— Dr. P. MATIĆ — Spljet Liječnik za us ta i z u b e

Vadjenje zubi bez boli poni kalne anestezije. Zalievanje porccl . i

z a h n e " p o najnovijem s is temu.

BOT1ĆEVA ul i ca , k u ć a KATALIN1Ć kod p e r i v o j a . -

o r d i n i r a o d 8—12 i 3—6

i i „Astrnlom'' sa idealnim

Izključivo glavno predstavništvo, kamo valja upraviti sve upite:

Kuća Gutenberg,

EMANUEL KRAUS. Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18.

Zahtjcvajte cjenik] bezplatno i bez poštarine, Dopisivanje hrvatski.

Najbolji namještaji snage kao s t o :

motori na plin (gas), benzin, žes tu , kameno ulje, surovo ulje za obrtničke, poljodjel­ske i e lektrične namještaje '[ " ; s n a g e . 1 : ' :

Namještaje na mršavi plin (Saiigaulap) prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. Ü. Dresdener Gasmotoren-Fabrik:

Moritz Hille, Dresden)

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

X

I H r v a t s k a e C3 * m

b a n k a o ö a a

5 K

Svjetiljke koje same plin radjaju, gore 80 puta jače od svieće. Rotrošak goriva 2 filtra za sat. Ciena po-čam od 7 K napried.

• H. Schwab, 'Wien, Wiiiierpse Nr. 1. 1 6 - 2 0

o

Dionička glavnica - -- - - - K 1,000.000 Pričuvna z a k l a d a i pritičci K 150.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.

o Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto ko-rentu u ček prometu; eskomptuje

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vrieđnine. Devize se preuzimljti naj-kulanlnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

a

Mjenjačnica - - -kupuje i prodaje državne papire, razteretiiice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranjc proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriediiostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka.

a Zalagaonica - - -daje zajmove na ručne zaloge, zlatne i srebrne predmete, drago kamenje

i t. d. uz najkulantnije uvjete.

Važno za svakoga!

G u s t a v M a r k o Trst

C e n t r a l a : V i a O i u l i a br. 20. fekući račun sa podružnicom Ljubljanske kreditne banke,

Podružnice: Via Barriera vecchia

br. 33. Via Colonia br. 17 . S . Giovanni

. . cl i Guardlella br. 87T.

Telefon br. 1930.

Veliko skladište s takala prost ih, apaniranih i za ures. Veliki izbor predmeta za ljekarne, drogerije , porculansko i zemljano

sudje, ocakl ine, staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoćc naročitih tvari u ocaklini, porculani

Viene umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev šalju se cienici badava.

D o p l M l v a n j e u h r v n t « k o m j e x l k u .

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

26.11. 10

• J Pozor! Hod podružnice za Trst, i s t ru i paltnacij« u l i c o ( R i l u t t i b r . 1 - *

A | C e s p 9 d a f 5 H « s V e z c . C j n b l j a m

može se dobiti uz najpovoljnije ciene i uvjete svakovrstnog d o b r o g i s v j e ž e g [ živeža, brašna najglasovitijih mlinova, te krumpira, zt g r a h a i umjetnih gnoj iva .

rvrdka je od novog ljeta uvela škonl od 2°/ na svu robu bez razlike, za fakture izplative kroz 30 dana, a to da olahkot rgovcima knjigovodstvo.

Podupirati Gospodarsku svezu, patriotična je duž^st svakog našeg trgovca. Cicnike i uzorke šalje sc badava na zalitiev.

|Svoj svome! « , „ T l L i t