Sanja ĆalasanPivara TrebjesaPovećanizvozpiva

Tomislav ČelebićKompanija ČelebićInvesticioniprojektigenerator rasta

Milutin ĐuranovićMljekara LazineRazvijatinacionalniprehrambeni brend

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 1

Jan

uar 2

015. Velimir Mijušković, predsjednik PKCG

Povećati udioproizvodnje

u BDP-u

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2014. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2014. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2015. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 13. marta 2015. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org

Kontakt telefon: 020 230 710

6 Velimir Mijušković, predsjednik PKCGPovećati udio proizvodnje u BDP-u

Velimir Mijuskovic, president of the CEM Increase the share of production in GDP

Sanja Calasan, Brewery TrebjesaIncreased export of beer

Milutin Djuranovic, Dairy factory LazineWe should develop the national food brand

Tomislav Celebic, Company CelebicInvestments are the generator of economic growth

Snezana Jovanovska Trajkovska, The Chamber of Economy of MacedoniaSouth East Europe - a unique tourist destination

10

23

25

27

51

Broj 1Januar 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 1 Januar 2015.

Tomislav Čelebić, Kompanija Čelebić

Investicioni projekti generator rasta

NEXT - IPA Adriatic projekatPodrška malim i srednjim preduzećima - HORIZON 2020

SeminarZaštita prava intelektualne svojine

Milutin Đuranović,Mljekara LazineRazvijati nacionalni prehrambeni brend

Snežana Jovanovska Trajkovska, Stopanska komora MakedonijeJugoistočna Evropa - jedinstvena turistička destinacija

Sanja Ćalasan, Pivara TrebjesaPovećan izvoz piva

28

26

20

24

49

22

5

Broj 1Januar 2015.

Listajući Glasnik...

2001.Uvoz manji od izvoza

Robna razmjena sa inostranstvom tokom prva dva mjeseca 2001. godine iznosila je 62 miliona dolara, odnosno izvezeno je robe u vrijednosti 36,9 miliona, a uvoz je iznosio 25,1 milion dolara, objavio je Glasnik te godine.

U odnosu na isti period 2000. godine spoljnotrgovinska razmjena je manja 16,1 odsto, ali je izvoz po-većan 33,3 procenta, a uvoz smanjen 45,8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 147,4 odsto što je 87,4 indeksnih poena više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakvi rezultati pokazuju da smo prvi put poslije 1990. godine ostvarili suficit u trgovinskom bilansu od 11,9 miliona dolara. Najveći obim trgovinske razmjene ostvaren je sa razvijenim zemljama koje su u ukupnom izvozu učestvovale 86 odsto.

2007.Najviši standardi Komore najbolja

preporuka privredi

U prisustvu istaknutih privrednika i zaposlenih, na svečan način je od strane vodeće svjetske kompanije za kontrolu, ispitivanje i sertifikaciju S.G.S. iz Ženeve Privrednoj komori Crne Gore 18. septembra o.g. uručen sertifikat ISO 9001:2000, što istovremeno znači i najveće priznanje

stručnom radu i ostvarivanju proklamovane politike kvaliteta u našoj kući, koja je bez premca istinski zastupnik interesa privrede i promoter njene aktivnosti na širem planu, objavio je Glasnik u 2007. godini.

Privredna komora Crne Gore je, nakon Ministarstva za saobraćaj, prva institucija u službi privrednog razvoja naše zemlje koja je dobila ovako visoko međunarodno priznanje za sistem menadžmenta kvalitetom, naglasio je potpredsjednik Komore Velimir Mijušković.

Kada smo se odlučivali na ovaj korak, ključno pitanje za nas u Komori je bilo da li naše članice kao korisnice naših usluga uvode i sertifikuju svoje sisteme u skladu sa ISO standardima. Kako je odgovor potvrdan, naglasio je Mijušković, logično je bilo da Privredna komora kao njihova krovna institucija koja obezbjeđuje i zastupa njihove insterese, svoj sistem menadžmenta a to je značilo i uspostavlja-nje nove organizacione šeme, prema kojoj je formiran i Odbor za kvalitet u Komori, čiji će prioriteti djelovanja biti u kreiranju ambijenta, širenju znanja i kulture kvaliteta i njihovog značaja za crnogor-sku privredu.

6

Broj 1 Januar 2015.

Intervju predsjednika Privredne komore Velimira Mijuškovića Pobjedi

Povećati udio proizvodnje u BDP-uIzvozno orijentisana mala i srednja preduzeća organizovati u industrijskim zonama. Stavljanje u funkciju ovih zona i svih prirodnih resursa za pretpostavku mora imati ispunjenost načela pravne sigurnosti i pouzdanost zemljišnih knjiga.

Gubitak industrije značajno slabi ekonomiju i definitivno je da moramo sve uraditi da povećamo udio proizvodnje, tj. prerađivačke industrije u BDP-u. Ekonomski najprihva-

tljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja proizvodnje je kroz mala i srednja preduzeća, a koja su oslonjena na domaće ili regionalne velike proizvodne sisteme, kazao je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Pobjeda: Koliko se glas privrednika uvažava u Crnoj Gori i da li Vla-da adekvatno reaguje na zahtjeve biznisa?

V. Mijušković: Nedavno smo na sastanku privrednika sa Predsje-dnikom Vlade u Komori sumirali učinjeno po pitanju unapređe-nja poslovnog ambijenta i uopšte ekonomske situacije. Napredak je evidentan, s tim što ostaje još otvorenih pitanja koja uzrokuju probleme i koja treba sistemski urediti na način da omoguće ne-smetano odvijanje privredne djelatnosti. Naša komunikacija sa Vladom je kontinuirana i održava se kroz različite forme saradnje, tako da smo kroz to u velikoj mjeri uključeni u značajan broj aktiv-nosti izvršne vlasti po svim ekonomskim pitanjima.

Na pomenutom sastanku smo istakli da se sa donošenjem jednog broja sistemskih zakona, relevantnih za poslovanje, prilično ka-sni. S druge strane, opažamo da se često, neopravdano, ubrzavaju donošenja nekih drugih, takođe, važnih dokumenata. To u većem broju slučajeva prati i izostanak transparentnosti tih procesa, što utiče na kvalitet, odnosno primjenljivost tako dobijenih propisa. Ne manje važno je reći i da imamo slučajeva kada pojedina akta budu puko prenošenje, nerijetko loših prevoda propisa drugih ze-malja, što ih na kraju čini komplikovanim ili gotovo nemogućim za primijenu. Osim toga, kao veliki problem, privreda prepoznaje i iz-mjene osnovnog teksta određenog akta kroz skupštinske amand-mane. Takve intervencije na žalost predstavljaju česta neprijatna iznenađenja i za obrađivače zakona, a posebno za one na koje se odnosi njihova implementacija.

Pobjeda: Opšta je ocjena da se u Crnoj Gori malo proizvodi – šta uraditi da se proizvodnja poveća?

V. Mijušković: Gubitak industrije značajno slabi ekonomiju i defi-

nitivno je da moramo sve uraditi da povećamo udio proizvodnje, tj. prerađivačke industrije u BDP-u. Takođe, svjedoci smo da Evrop-ska komisija nastoji kreirati mjere kojima bi se pokušao podići nivo proizvodnje u Evropskoj uniji, upravo iz razloga što je indu-strija osnov napretka.

Poznato je da je postojeća proizvodnja kod nas bazirana na proi-zvodima niskog stepena prerade. Ipak, postoji realna mogućnost da se razvije prerađivačka industrija visokog nivoa, a time i veće vrijednosti. Ohrabruje činjenica da ima kompanija, u prvom redu, iz agrarne privrede i drvoprerade, koje pokazuju u svojim razvoj-nim planovima jasnu namjeru da unaprijede proizvodnju i u tome ih moramo podržavati, budući da upravo te kompanije snažno podstiču i razvoj primarne proizvodnje. Pojedine od njih već rade na ostvarenju tih planova.

Ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja proizvodnje je kroz mala i srednja preduzeća, a koja su oslonjena na domaće ili regionalne velike proizvodne sisteme. Takva mala i srednja preduzeća bi bila izvozno orijentisana i or-ganizovana u industrijskim zonama. Privredna Komora Crne Gore je sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim crnogorskim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih pro-stora na relativno jednostavan način može staviti na raspolaganje investitorima. Ukupna površina ovih prostora, na bazi naših istra-živanja, iznosi nešto više od 5.700 ha, solidno opremljenih sekun-darnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom.

U tom cilju je neophodno, u koordinaciji državnih organa i lokalne uprave u svakoj od opština u kojoj postoje ovakve zone precizno definisati imovinsko pravne odnose i uraditi prostorno plansku dokumentaciju. To podrazumijeva i utvrđen koncept industrijskog razvoja, kako po obimu i strukturi, tako i regionalnoj zastupljeno-sti. Nakon toga, treba osmisliti adekvatnu promociju ovih potenci-jala investitorima, vodeći računa da im shodno našim prioritetima i interesima ustupimo predmetne prostore i postojeće objekte pod najpovoljnijim uslovima. U dijelu aktivnosti promocije takvih zona Privredna Komora bi dala značajan doprinos.

Stavljanje u funkciju kako ovih zona, tako i svih prirodnih resursa

7

Broj 1Januar 2015.

8

Broj 1 Januar 2015.

kojima raspolažemo, za pretpostavku mora imati ispunjenost načela pravne sigurno-sti i pouzdanosti u zemljišne knjige. Ovo kažem iz razloga, što se do sada pokazalo da su složeni imovinsko – pravni sporovi, značajno ograničenje za bolju i bržu eko-nomsku valorizaciju potencijala kojima ra-spolažemo. Moram istaći i da je pored ovog problema, u Crnoj Gori veoma prisutna op-strukcija koja dolazi od pojedinih struktura našeg društva. Sve su ovo činioci koji zna-čajno usporavaju ekonomski razvoj zemlje.

Pobjeda: Spoljnotrgovinski deficit je veliki i sada gotovo svi uviđaju da on predstavlja opasnost koju treba ublažiti. Na koji način to uraditi?

V. Mijušković: Našu privrednu strukturu i nivo konkurentnosti privrede najbolje od-slikava izrazito negativan trgovinski bilans u kojem izvoz jedva da može pokriti četvr-tinu uvoza. Da bi ekonomiju postavili na zdrave osnove, što uključuje i rješavanje takvog trgovinskog bilansa, potrebno je usmjeriti je na razvoj domaće proizvodnje, koristeći sve komparativne prednosti koje imamo. Osnovni preduslov za to, svakako predstavlja unapređivanje komunalne i primarne saobraćajne infrastrukture koja zahtijeva hitne investicije.

Pobjeda: Privreda se i dalje žali na skupe kredite - ostaje li Komora i dalje pri ideji formiranja državne banke ili smatrate da IRF dobro balansira situaciju?

V. Mijušković: Postojeći bankarski sistem u Crnoj Gori čine banke komercijalnog ka-raktera, koje su u doba visoke konjukture i ekonomskog rasta ušle u zonu kreditiranja privrede sa visokim kamatnim stopama, ostvarujući tako značajan profit. Nakon pojave krize vratile su se svom izvornom cilju poslovanja – komercijalnom bankar-stvu na kraći i srednji rok. Saglasno njiho-voj poslovnoj politici, one nemaju ambicija da se bave kreditiranjem razvoja privrede. Naprotiv, smanjuju pasivne kamatne stope, a kamate na plasman ostaju iste ili gotovo neznatno padaju, što dovoljno govori o nji-hovoj kreditnoj aktivnosti.

Konačno, nadam se da je svima jasno da komercijalne banke posluju po principima tržišta i sa neotuđivim pravom opredjeljuju za koje namjene plasiraju svoj kapital i pod kakvim uslovima.

Najveći problem za crnogorska preduzeća je visoka cijena kapitala koji su prinuđeni da uzimaju za potrebe tekućeg poslovanja, čime se dodatno ugrožava njihova konku-

alizovati. Kvalitet infrastrukture je ključni faktor za razvoj nacionalne ekonomije.

Realizacija tako velikih državnih projeka-ta svakako nosi sa sobom rizik, prije sve-ga fiskalni, ali ako sa druge strane imamo nepobitnu činjenicu da su projekti kao ovaj koji sada otpočinjemo osnov razvoja, opravdava isti.

Što se podijeljenih stavova o ovome tiče, mogu samo reći da nije ovo ni prvo ni posle-dnje pitanje koje dijeli političke strukture u Crnoj Gori, pa se nadam da neće zaustaviti realizaciju kako ovog tako ni svih budućih projekata koji su preduslov razvoju.

Ima, doduše malo, i onih koji smatraju da bi Crna Gora trebalo odjednom da se zaduži i izgradi sve infrastrukturne projekte - pored auto puta i jadransko jonsku cestu, izgra-dnju hidroelektrana...

Veoma je važno unapređivati infrastruk-turu i graditi novu, ali je nužno da to prati postojanje adekvatnog realnog dugoročnog plana, što znači da njihova realizacija zbog sredstava koja iziskuju, a i drugog ne može biti istovremena. Sve ono što nam treba nije moguće graditi istovremeno. Što se Jadransko-jonske ceste tiče ona se nalazi visoko na listi projekata koji su važni za ra-zvoj Regiona, zbog čega bi, vjerujem, njena gradnja mogla biti podržana i sredstvima fondova Evropske unije.

Kada je riječ o ovim velikim infrastruktur-nim projektima u oblasti saobraćaja, sma-tram potrebnim naglasiti da se u dogledno vrijeme mora otpočeti i sa rekonstrukcijom željeznice, kojom bi bilo omogućeno kvali-tetnije povezivanje Luke Bar sa Regionom i centralnom Evropom. Bez željeznice, ova Luka koja jeste šansa naše privrede, ostaće samo neiskorišćena vodena kapija Crne Gore. Sa druge strane, sa unaprijeđenom željeznicom ona može podići konkuren-tnost domaće privrede i istovremeno se dobro pozicionirati kao važna regionalna luka.

Realizaciju projekata u oblasti energetike moguće je odmah otpočeti, te u tom pravcu očekujem da Elektroprivreda što prije uđe u izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

Svakako, mišljenja sam da u Cnoj Gori ne-dovoljno koristimo mogućnosti koje pruža javno-privatno partnerstvo, koje može da bude jedan od uspješnih modela gradnje novih infrastrukturnih objekata, postro-jenja i sl. Nedavno nam je na Samitu 16+1 u Beogradu, na kojem je učestvovala i de-

rentnost. Pored navedenih uslova, dodatno opterećenje je što se do ovih kredita teško dolazi, zbog izuzetno kompleksne proce-dure. Stoga, jedan broj poslovnih subjekata nije u mogućnosti da dođe ni do ovakvih kredita.

Svuda u svijetu, pa i kod nas u okruženju, postoje razvojne banke i fondovi čiji je za-datak da, ostvarujući profit, pokrivaju ovaj segment poslovanja. Postoje različiti mo-daliteti njihovog formiranja i funkcionisa-nja, ali ih u najvećem broju slučajeva, kroz razne forme učešća, direktne i indirektne podsticaje, formiraju ili prate države radi uticaja na razvoj i kretanja u dugoročnim strategijama ekonomske politike tih zema-lja.

Razvojna banka je neophodna za podršku, prije svega, onim programima iz oblasti proizvodnje koja je održiva na duži rok i izvozno orjentisana. Jedino uz takvu kre-ditu podršku možemo očekivati razvoj koji znači konkurentnu privredu na otvorenom tržištu.

Mi danas imamo puno projekata koji če-kaju svoju realizaciju, a koji se naslanjaju na postojeće proizvodne kapacitete. Rea-lizacijom ovih projekata zaokružile bi se tehničko-tehnološke cjeline koje znače proizvodnju visokog stepena finalizacije. Jasno je da bi to značilo širenje asortimana proizvoda visoke vrijednosti.

Postojanjem jedne banke razvojnog tipa u Crnoj Gori, značajno bi se smanjio priti-sak na raspoloživa obrtna sredstva naših kompanija, koje angažujući sopstveni obr-tni kapital za investicije ugrožavaju svoju likvidnost.

Ali, budući da je sada više nego jasno da se regionalno ekonomski moramo bolje pove-zivati uz realizaciju zajedničkih razvojnih projekata, slobodan sam iznijeti promišlja-nje da bi realnost mogla biti formiranje je-dne Regionalne razvojne banke. Vjerujem da za takvo što podrška sa strane, tj. iz EU ne bi izostala.

Pobjeda: Visok nivo zaduženosti po mnogi-ma je veliki problem. Opozicija kaže da za-duživanjem za auto-put idemo u dužničko ropstvo a vlast da se možemo nositi sa tim. Kakvo je vaše mišljenje- ko je u pravu?

V. Mijušković: Svaki ozbiljan i veliki posao poput ovog nosi sa sobom određeni stepen rizika. Vjerujem da je Vlada vrlo analitično sagledala sve elemente Ugovora, izradila scenario za sve moguće situacije i da će se ovaj posao, na dobrobit svih, uspješno re-

9

Broj 1Januar 2015.

legacija crnogorskih privrednika, od kine-skog Premijera predočena mogućnost kre-ditne podrške upravo ovog vida saradnje.

Pobjeda: Po mnogim ocjenama u Crnoj Gori je uzdrmano povjerenje investitora. Da li se slažete i na koji način to sanirati?

V. Mijušković: U više navrata sam govorio o ovoj temi. Na žalost, mi danas imamo si-tuaciju da se pojedine političke strukture, predstavnici civilnog sektora i drugi, di-rektno upliću u davanje negativnih ocjena i kvalifikovanja poslovanja i bilansa priva-tnih kompanija. Na taj način naš poslov-ni ambijent činimo manje atraktivnim za buduće domaće i strane investitore, a za one koji su već u poslu, klimu privređivanja neopravdano komplikujemo.

Sjetimo se i da smo zbog određenih ishi-trenih odluka koje su donošene u skoroj prošlosti, a vezane su za izgradnju važnih energetskih postrojenja, i koje se tek sada počinju preispitivati, propustili veoma iz-gledne prilike da Crna Gora stvori važne izvore energije i umjesto deficita imamo suficit i ukupno mnogo povoljniji spoljno trgovinski bilans. Čini mi se da postoji od-sustvo šireg, i vremenski i sadržajno, pro-mišljanja o pojedinim investicijama, zbog čega se nerijetko u prvi plan stavlja da je najbitnije unovčiti zemljište, tj. lokalitet, umjesto da idemo u pravcu kako je najbo-lje konkretne lokalitete staviti u funkciju razvoja.

I Centralna banka je u preporukama Vladi za narednu godinu navela da mnoge kom-panije iznose profit iz zemlje. Da li PKCG ima takvih podataka i na koji način to za-ustaviti?

Od svog nastanka, novac se ponaša po za-konu koji nijedna kriza ne može da poljulja – on se seli tamo gdje ima najveće izgleda da uspije i oplodi se. Pri tome, nije ključan samo obećani rast kapitala, nego i sigur-nost ulaganja.

Najadekvatnija mjera za sprečavanje odli-vanja kapitala iz zemlje je poslovni ambi-jent učiniti što atraktivnijim i primamlji-vim za strane investitore, da bi sve svoje obaveze izmirivali ovdje, odnosno da bi za-rađena sredstva reinvestirali. Što se tiče stanja na koje ukazuje Centralna banka, mi imamo uvid u te podatke, na bazi čega mogu saopštiti da se ipak neto odliv iz ze-mlje smanjuje, ne u velikom procentu, ali trend opadanja postoji, što je potvrda da se poslovni ambijent unapređuje.

Pobjeda: Koje rizike u ekonomiji u narednoj

podržava budući da takve radnje proširuju sivu zonu poslovanja, stvaraju nelojalnu konkurenciju na tržištu, uperene su protiv osnovnih ljudskih i Ustavom garantovanih prava svakog pojedinca, i podrivaju temelje stvaranje zdrave i održive ekonomije.

Pobjeda: Mnogi sektori privrede traže sma-njenje stope PDV-a. Da li ih Privredna ko-mora u tome podržava i kojim sektorima, po Vama, treba izaći u susret?

V. Mijušković: Budući da privrednici odlič-no znaju i šta je PDV i kakve su stope kod nas u poređenju sa Regionom, zahtjevi za njegovim smanjenjem nijesu omasovljena pojava kako se to u javnosti predstavlja. Realnost je da postoji opravdan zahtjev ugostiteljskog sektora da stopa obračuna PDV-a na hranu u restoranima bude niža i o tome su vođeni razgovori sa Ministar-stvom finansija.

Potpuna usklađenost Zakona o PDV-u, sa direktivama EU, što nas čeka u doglednoj budućnosti, značila bi napuštanje nulte stope PDV-a, a podrazumijevala postojanje tri stope, i to opštu i dvije snižene. Najni-ža stopa, prema EU propisima ne može biti manja od 5%. To je ono što ćemo morati prihvatiti kao stvarnost i biti spremni za to.

Pobjeda: Velika nezaposlenost, naročito mladih, dodatni zahtjevi za prijevremenim penzionisanjem i opterećenjem i onako preopterećenog Fonda PIO, zahtjevi za povećanjem plata u javnoj administraciji, visoki deficiti, uzdrmano povjerenje inve-stitora... Koliki nivo brige i stepen rizika to nosi sa sobom i kako ih ublažiti?

V. Mijušković: Redefinicija ekonomskih i socijalnih politika jeste i mora biti priori-tet Crne Gore. To podrazumijeva reformu neodrživog penzionog sistema, stvaranje fleksibilnog tržišta rada Naravno, obrazo-vanje se mora dovesti u paralelan kolosjek sa zahtjevima tržišta rada. To znači, obra-zovni sistem mora da proizvodi kadrove sa konkretnim i novim vještinama. Ne manje važna je reforma javne uprave, kao i zdra-vstvene politike, i sl.

Pobjeda: DPS i SDP se ne slažu oko mnogih stvari u ekonomiji. Mislite li da je takav na-čin vladanja održiv u narednom periodu i koliki ceh plaća ekonomija zbog toga?

V. Mijušković: Očekujem da će se ključni politički subjekti u Crnoj Gori usaglasiti oko elementarnih stvari koje se tiču daljeg ekonomskog i ukupnog razvoja.

godini očekujete?

V. Mijušković: Činjenica je da ekonomska kriza već dugo traje, a i da je produblje-na i novom ekonomskom krizom koju je uzrokovala politička kriza između Rusije i Ukrajine. Takođe, Region je ponovo u rece-siji i mislim da je teško i nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Pobjeda: Privrednici se uporno žale i na vi-sok nivo sive ekonomije i od Vlade traže da je dodatno suzbije. Smatrate li da Vlada u tom dijelu radi sve što je moguće?

V. Mijušković: Nezaobilazna tema je sva-kako problem sive ekonomije. Veliki je broj kompanija u Crnoj Gori čije je poslovanje ugroženo sivom ekonomijom. U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa njen obim se smanjio, ali moramo priznati da je ona još itekako pri-sutna, a najizraženija je u sektoru turizma. Istina, suzbijanju sive ekonomije često stoji na putu odsustvo konsolidovane primjene propisa. Nažalost, novčani iznosi sankcija za nelegalno poslovanje i dalje su znatno ispod nivoa zarade koja se može ostvariti poslovanjem u sivoj zoni. Iz tog razloga je neophodno uvesti strožiju kaznenu politi-ku za ove prestupe, a najavu toga već ima-mo. Želim da dodam da kada se govori o kaznama treba da je u prvom planu koliko se time može suzbiti neka pojava, a ne ko-liko se može u budžetu prihodovati od tih kazni.

Pobjeda: Radnici se na drugoj strani žale da poslodavci izbjegavaju poreze i doprinose i da dio plate daju na ruke a polovinu, uglav-nom oko 200 eura, legalno tako da zakidaju i državu i radnika. Država, smatraju mnogi, na to žmuri. Dijelite li to mišljenje i na koji način to riješiti?

V. Mijušković: Privredna komora već duže vrijeme ističe probleme koji postoje na re-laciji poslodavac-zaposleni, a čije uzroke treba tražiti gotovo isključivo u lošom nor-mativnom uređenošću radnih odnosa. Ko-mora je sa Savjetom stranih investitora i još nekim poslovnim udruženjima prije manje od dva mjeseca potpisala Memorandum o razumijevanju, čiji je cilj uspostavljanje saradnje u pogledu unapređenja poslovnog ambijenta u sferi radnog zakonodavstva. Nadamo se da će apele iz tog dokumenta kao i ranije argumentovane zahtjeve na ovu temu koji su dolazili iz Komore, čuti oni na kojima je odgovornost da urede ovu oblast. Država je, shvatio sam, kroz neke druge instrumente najavila iskorjenjiva-nje ove loše prakse. Komora to, naravno,

10

Broj 1 Januar 2015.

The loss of industry significantly we-akens economy and we definitely need to do our best to increase the

share of production, i.e. processing indu-stry in GDP. Economically most acceptable and most rational model of the production development is through small and medium sized enterprises which lean on domestic and regional big production systems, Veli-mir Mijuskovic, the President of the Cham-ber of Economy, has said in his interview for Pobjeda.

Pobjeda: To what extent is the voice of en-trepreneurs heard in Montenegro and does the Government react adequately to the needs of the business sector?

V. Mijuskovic: At the recent meeting at the Chamber between the entrepreneurs and the Prime Minister we have summed up the achievements regarding the improve-ment of the business climate and econo-mic situation in general. The progress is obvious although some open issues which cause problems and require systematic solution still remain. Our communication with the Government is continuous and it is maintained through different forms of cooperation. Therefore, we are to a great extent involved in a significant number of economic activities undertaken by the executive authority.

At the said meeting we have emphasized quite long delays in the passing of some systemic laws, relevant for business. On the other hand, we have also noticed unju-stified speeding of the adoption process for some other important documents. In nu-merous cases this is followed by the lack of transparency of these regulations, which

Interview of the President of the Chamber of Economy, Velimir Mijuskovic, to Pobjeda

Increase the share of production in GDPExport oriented small and medium sized enterprises should be organized in industrial zones. The use of these zones and all natural resources must presuppose legal security and reliability of land-registers.

affects the quality, i.e. implementability of these processes. It is equally important to say that there are even cases where certa-in documents present mere taking over of often poor translations from the legislati-on of other countries, which makes them complicated or even impossible to imple-ment. Besides, the industry has identified as a big problem the changes to the basic text of a certain document introduced at parliament amendment sessions. Unfor-tunately, such interventions often present an unpleasant surprise for those who are engaged in the law-making processes and especially for those who need to imple-ment them.

Pobjeda: There is a general opinion that Montenegro produces little – what should be done to increase production?

V. Mijuskovic: The loss of industry signifi-cantly weakens the economy and we defi-nitely need to do our best to increase the share of production, i.e. processing indust-ry in GDP. In addition, we are also witnes-ses that the European Commission tries to create the measures to raise the level of production in the EU, led by the idea that industry is the basis for progress.

It is general knowledge that our producti-on is based on the products which include low level of processing. Still, Montenegro has the capacities for the development of a high level processing industry which would in turn generate higher value. The fact that there are companies, primarily engaged in industry and wood processing, which plans indicate a clear intention to improve production, is encouraging. And we need to provide support to them as they

strongly boost the development of prima-ry production, as well. Some of them have already started with the achievement of these plans.

Economically most acceptable and most rational model of the development of the production is through small and medium sized enterprises which lean on domestic and regional big production systems. The-se small and medium sized enterprises would be export oriented and organized in industrial zones. The Chamber of Eco-nomy of Montenegro has analyzed the conditions at the former industrial zones of almost all Montenegrin municipalities and has concluded that most of them can relatively simply be put at the investors’ disposal. The floor area of this space is a bit over 5,700 ha and it is equipped with quite good secondary utility and transport infra-structure.

Therefore, in cooperation with the state or-

11

Broj 1Januar 2015.

V. Mijuskovic: Our economic structure and competitiveness level are best described by a highly negative trade balance which can hardly cover for one-forth of import. In order to set a healthy ground of our eco-nomy, which includes the solution of such trade balance, we need to turn to the de-velopment of domestic production, using all comparative advantages we have. The basic precondition for this is certainly the improvement of utility and primary infra-structure which requires urgent invest-ments.

Pobjeda: The industry complains of costly loans – does the Chamber still stick to the

gans and local administration, we need to accurately determine the property rights and spatial-planning documentation at each municipality. This includes setting of the industrial development concept, both with respect to the volume and structu-re, and the regional coverage. This should be followed by an adequate promotion of all investment potentials. These facilities should be provided to investors under the most favorable conditions, however, pri-marily taking into account our priorities and interests. When it comes to the promo-tional activities of such zones, the Cham-ber of Economy would provide a significant contribution.

The use of these zones and all natural reso-urces must presuppose legal security and reliability of land-registers. I say this beca-use so far the complex property right issue presents a limitation for a better and faster economic valorization of our potentials. I must say that apart from this problem, Montenegro faces obstruction from certain structures of our society. These are all fac-tors which significantly slow down econo-mic development of our country.

Pobjeda: Foreign trade deficit is big and now almost everyone understands that it is a danger which needs to be minimized. How should we do it?

12

Broj 1 Januar 2015.

idea of the establishment of a state bank or do you think that the IRF balances the situation well?

V. Mijuskovic: The current banking system in Montenegro con-sists of commercial banks which in the period of the economic boom provided loans with high interest rates, thus achieving high profits. When the crisis started they returned to the original busi-ness objective – short and middle term commercial banking. In line with their business policy, they do not have an ambition to be engaged in providing development loans for the industry sector. On the contrary, they have reduced passive interest loans, while the rates for the placement have remained the same or have sligh-tly fallen, which is a good indicator of their credit activity.

Finally, I believe that it is clear to everyone that commercial banks operate following the market principles and that they have the ri-ght to decide for which purposes they want to place their capital and under which conditions.

The biggest problem for Montenegrin enterprises is a high price of capital which they are forced to take for their ongoing operati-ons, which additionally jeopardizes their competitiveness. Apart from the above mentioned conditions, the fact that it is difficult to obtain these loans due to extremely complex procedures presents an additional problem. Therefore, some economic agents cannot obtain this type of loans.

Everywhere in the world and in the region, there are development banks and funds which aim is to achieve profit and cover this business segment. There are different modalities of their establi-shment and functioning but in most cases, the states establish or monitor them through different forms of participation, direct and indirect incentives, in order to influence the development and trends in the long-term strategies of economic policies of these countries.

The development bank is a necessity. It is used to provide support, primarily to the programs related to long-term, export oriented production. Only through such credit support can we expect deve-lopment which would result in competitive economy on the open market.

Today we have many projects which await realization and whi-ch depend on the existing production capacities. The realization of these projects would round up the technical-technological se-gments which represent the production of the high level of finali-zation. It is clear that it would lead to the extended range of high value products.

The existence of one bank of the development type in Montenegro would significantly reduce the pressure on the available working assets of our companies as the engagement of the enterprises’ own working capital for investment purposes harms their liqui-dity.

However, given the fact that it is clear that we need to achieve bet-ter economic connectivity of the region through the realization of joint development projects, I feel free to express my opinion that the establishment of a regional development bank could be reali-stic. I believe that we would not lack external, i.e. EU support.

Pobjeda: According to many, a high level of indebtedness is a big problem. The opposition says that by taking a loan for the high-way, we enter debt bondage, while the authorities say that we can handle it. What is your opinion – who is in the right?

V. Mijuskovic: Serious and big projects like this one carry a certain level of risk. I believe that the Government has carefully analyzed all elements of the Agreement, created the scenarios for each po-tential situation and that this job will have a successful realization to the benefit of all. The quality of infrastructure is a key factor for the development of the national economy.

The realization of such big state projects certainly carries a risk, primarily fiscal, but if we have an undeniable fact that the projects like the one we are starting now is the basis of development, then it is justified.

With respect to conflicting opinion on this issue, I can only say that this is one of many issues which divides political structures in Montenegro so I hope that it will not stop the realization of this or any other future project which is a precondition for development. There are even those who think that Montenegro should take a big loan and realize all infrastructure projects – the highway Bar - Bo-ljare, Adriatic – Ionian highway, hydro power plants, etc. However, their number is not big. It is very important to improve infrastruc-ture but for this we need to follow a realistic, long-term plan. This means that, due to the funds needed and other factors, their re-alization cannot be simultaneous. It is not possible to construct at once all that we need. When it comes to the Adriatic – Ionian highway, it is at the top of the priority list of the projects which are important for regional development. I believe that for this reason its construction could be supported from the EU funds, as well.

When it comes to big infrastructure projects related to transport, I think that it is necessary to start with the reconstruction of the railway in the near future, which would ensure improved intercon-nection between the Port of Bar, the region and Central Europe. Wi-thout the railway, the Port, which is one of the factors of economic development, will remain only an unused water gate of Montene-gro. On the other hand, with the improved railway, it may raise the competitiveness of the domestic economy and position itself well as an important regional port.

It is possible to start with the energy projects immediately. In that respect, I expect that the state electricity company will soon start with the construction of the second block of the thermo electric power plant in Pljevlja.

Certainly, I believe that we inadequately use the opportunities of-fered by the public-private partnership in Montenegro as this can be one of the successful models for the construction of infrastruc-ture facilities, plants, etc. At the recent Summit 16+1 in Belgrade, which was also attended by the delegation of Montenegrin entre-preneurs, the Chinese Prime Minister presented to us the opportu-nity for credit support for this type of cooperation.

Pobjeda: Many estimate that the investors’ trust in Montenegro has been shaken. Do you agree with this and how can this be al-leviated?

V. Mijuskovic: I talked about this on several occasions. Unfortu-nately, today we have some political structures, representatives of civil sector and other, who directly give negative opinion and qualifications on the private companies’ business operations and balances. This way our business climate is made less attractive for future domestic and foreign investors and for those who are alre-ady in business, we unjustifiably complicate the business climate.

If we remember some hasty decisions from the recent past, whi-

13

Broj 1Januar 2015.

ch were related to the construction of important electricity plants and which are only now being reconsidered, we missed some very good opportunities where Montenegro could have created serious sources of energy and achieved deficit instead of surplus and in total much more favorable trade balance. It seems to me that there is a lack of wider-perspective thinking on certain investments, in terms of time and content, and that it often puts forward that it is most important to sell the land, i.e. the locality, instead of how to use these localities for the development purposes.

In its recommendations for the next year, the Central Bank also has stated that many companies take out profit from the country. Does the Chamber of Economy of Montenegro have such data and how can we stop this?

From the very beginning, the money obeys the law that no crisis can shake – it moves where it has greatest chances to succeed and fructify. Besides, the growth of capital is not the only key fac-tor. The security of investment is another one.

The most adequate measure for the prevention of capital outflow from the country is to make business climate which would be more attractive for investors so that all obligations could be settled here, i.e. so that the earned funds could be reinvested. Regarding the situation mentioned by the Central Bank, we have an insight into these data and, based on this, I can state that the net outflow from the country has been reducing, not in a high percentage, but still it is clear that the declining trend exists, which is a confirma-tion that the business climate has been improving.

Pobjeda: What risks for economy do you expect in the next year?

V. Mijuskovic: It is a fact that the economic crisis has been ongo-ing for quite a lengthy period of time and that it has deepened as a result of the economic crisis caused by the political crisis between Russia and Ukraine. In addition, the region is again in recession and I think that it is difficult and risky to make any prognosis.

Pobjeda: The entrepreneurs repeatedly complain about the high level of grey economy and they request from the Government to do more to prevent it. Do you think that the Government does its best in that respect?

V. Mijuskovic: The problem of grey economy is certainly one of the topics we always tackle when we speak about economy. The num-ber of companies in Montenegro which operations are affected by grey economy is quite high. In the past two years, the systematic activities of the relevant authorities reduced its volume. However, we have to admit that it is still widely present, primarily in the tourism sector. It is a fact that the lack of a consolidated imple-mentation of regulations creates an obstacle for the reduction of grey economy. Unfortunately, the fines for illegal operations are still considerably below the level of what can be earned through the operations in the grey zone. For that reason harsher penal po-licy needs to be introduced for these offences and there are certain announcements in that respect. I would like to add that when we speak about fines, we should think of how they can serve to reduce a certain anomaly, in the first place, instead of how much money will go to the budget from these fines.

Pobjeda: The employees, on the other hand, complain that the en-trepreneurs avoid paying taxes and contributions and that half of the money is paid directly to the employee and another half, which amounts to cca 200 EUR, is paid legally. In this way they withhold

the payments both to the state and the employees. In their opinion, the state turns a blind eye to this. Do you share this opinion and how can this problem be solved?

V. Mijuskovic: For a lengthy period of time the Chamber of Econo-my has accented the problems entrepreneur – employee, which causes should exclusively be sought in poor

regulations related to labor relations. Less than two months ago, in cooperation with the Foreign Investors Council and some other business associations, the Chamber signed the Memorandum of Understanding with an aim to establish cooperation on the impro-vement of business climate.

We hope that those responsible for this area will listen to the appe-als contained in this document, as well as to earlier argumented requests made by the Chamber. I understand that the state has an-nounced the elimination of this bad practice through some other instruments. Of course, the Chamber supports this initiative given the fact that this bad practice extends grey economy, creates un-fair competition at the market, is against human and other rights of individuals guaranteed by the Constitution and obstructs the creation of a healthy and sustainable economy.

Pobjeda: Many sectors of the economy request the reduction of the VAT rate. Does the Chamber of Economy support them in this and, in your opinion, which sectors’ requirements should be met?

V. Mijuskovic: Given the fact that the entrepreneurs know very well the concept of VAT and what our rates are in comparison to the region, the requests for its reduction are not so frequent as it is presented in public. The request from the hospitality sector to reduce the VAT rate on the food at restaurants is justified and the talks on this have been held with the Ministry of Finances.

The full harmonization of the VAT Law with the EU directives, whi-ch is imminent, would mean the revocation of the VAT zero rate and it would envisage three types of rates, one general and two reduced. According to the EU regulations, the lowest rate would not be lower than 5%. This is something that we will have to take as reality and be ready for it.

Pobjeda: Big unemployment, especially among young people, ad-ditional requests for premature retirement and the burdening of the already overburdened Pension Fund, the requests for increa-sed salaries in public administration, high deficits, fragile trust of investors ... What level of worry and risk do these problems create and how can they be mitigated?

V. Mijuskovic: Redefinition of economic and social policies is and must be the priority of Montenegro. This includes the reform of the unsustainable pension system and the creation of a flexible labor market. Of course, education must be synchronized with the requirements of the labor market. This means that the education system must produce professionals with concrete new skills. The public administration reform is no less important, as well as he-alth policy, etc.

Pobjeda: DPS and SDP do not agree on many economic topics. Do you think that this type of governing is sustainable in the next pe-riod and how much the economy suffers from it?

V. Mijuskovic: I expect that the key political players in Montenegro will agree on the most elementary matters related to further eco-nomic and overall development.

14

Broj 1 Januar 2015.

Potpredsjednik Privredne komore, Ivan Saveljić

Novim zakonima do boljeg poslovnog ambijenta

Izgradnja autoputa Bar-Boljare, odnosno prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, dobra je vijest za stanovništvo ali i privredu, jer svi ekonomski parametri dobijaju novu dimenziju

nakon njegovog završetka, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković za agenciju MINA Business.

MINA: Kako će projekat izgradnje autoputa Bar-Boljare uticati na sektor građevinarstva u Crnoj Gori?

S. Zloković: Projekat autoputa je od izuzetne vrijednosti i značaja za našu zemlju i privredu. Izgradnja prioritetne dionice od Smo-kovca do Mateševa je posao ukupne vrijednosti od oko 800 miliona eura, od čega će na 30 odsto radova vrijednih oko 240 miliona eura biti angažovana crnogorska operativa. Ovaj projekat će uposliti veliki dio kapaciteta naših firmi koje imaju snagu da uđu u ovaj posao.

Četrdeset kilometara prioritetne dionice rješava probleme saob-raćajne komunikacije sjevera sa ostalim djelovima zemlje i, što je najvažnije, riječ je o prvoj etapi autoputa koji treba da spoji Crnu Goru sa Srbijom i centralnom Evropom. Ohrabruje činjenica što i Srbija vidi autoput ka Crnoj Gori kao jedan od svojih prioriteta.

Da zaključim: autoput je dobra vijest za stanovništvo ali i privre-du, jer svi ekonomski parametri dobijaju novu dimenziju nakon njegove izgradnje. Kao privrednik pozdravljam gradnju autoputa i utiska sam da je dobro što je sada ugovorena, jer je pitanje kada bi-

Privreda od Vlade očekuje stvaranje povoljnog poslovnog am-bijenta, što naravno podrazumijeva niz radnji u 2015. godini, kao i one koje realno zahtijevaju duži rok za izvršenje, saop-

štio je Vijestima potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

Vijesti: Šta bi trebala Vlada da promijeni u politici prema privredi u 2015. godini, a šta bankarski sektor?

I. Saveljić: Najavljeno je da će u 2015. godini biti izrađen novi Za-kon o privrednim društvima, što je privreda već odavno zahtije-vala. Važeći Zakon je donesen 2002. godine i do sada je mijenjan i dopunjavan više puta. I pored toga, aktuelni Zakon sadrži broj-ne nedostatke na osnovu kojih većina pitanja koja bi trebala biti

uređena ovim aktom ostaju otvorena. Važećim aktom nije utvrđe-na odgovornost uprave društva koje krši propise u smislu neizmi-renih obaveza iz ranijeg perioda. Rad i donošenje odluka Skupšti-ne akcionara i drugih organa društva, takođe nijesu definisani, baš kao ni uslovi i ograničenja kod mogućnosti osnivanja više privre-dnih društava od strane istog fizičkog lica.

Smatram da je potrebno povećati i visinu osnivačkog kapitala društva, čime bi se povećala odgovornost osnivača. Ne manje va-žno je i pojednostaviti postupak dokazivanja zloupotrebe pravnog statusa društva sa ograničenom odgovornošću. Treba predvidjeti i normu koja bi preciznije definisala ovlašćenje lica za zastupanje, posebno u slučaju kada više lica ima ovlašćenje. Uz ovo, novi tekst treba da uredi i pitanje odgovornosti ličnom imovinom za obaveze

smo ga inače uradili, imajući u vidu ekonomsku krizu u regionu. A uraditi ga moramo jer će Crna Gora imati evropski standard onda kada bude, između ostalog, imala i evropsku infrastrukturu, a mi smo na putu da počnemo njenu izgradnju.

MINA: Očekujete li da će kineski partneri ispoštovati dogovor i an-gažovati najmanje 30 odsto crnogorskih podizvođača na osnovu njihovih stvarnih mogućnosti, a ne na osnovu nekih preporuka?

S. Zloković: Apsolutno očekujem da će kineski partneri poštovati ugovorene obaveze i angažovati crnogorske podizvođače za rea-lizaciju 30 odsto radova na prioritetnoj dionici autoputa. Uvjeren sam da naša preduzeća imaju resurse, kadar, tehnički potencijal i menadžment da preuzmu odgovornost i u roku završe svaki, pa i ovaj posao. Znate, nije tu samo riječ o tome da firma obavi posao, već i to što je posao taj koji izgrađuje jednu firmu, pa će radovi na autoputu značajno doprinijeti unapređenju konkurentnosti predu-zeća koja će učestvovati u njegovoj realizaciji. Prilikom pregovora sa kineskom stranom, naša preduzeća treba da budu svjesna re-alne vrijednosti posla za koji konkurišu, da ne bismo potcjenjivali svoje radove. Kinezi su izuzetno ozbiljni pregovarači, na nivou za-padnih, koji izvršavaju ugovorene obaveze ali ne opraštaju nikome ništa. Savjetujem privrednike da u pregovore sa Kinezima uđu mu-dro, sa dobrim timom pregovarača i da širom otvore oči.

MINA: Da li imate informaciju koje crnogorske firme su Kinezi kontaktirali?

15

Broj 1Januar 2015.

Potpredsjednik Privredne komore, Stanko Zloković

Autoput je dobra vijest za privredu i stanovništvo

društva.

Već više puta je isticana i neophodnost donošenja novog Zakona o radu. Između ostalog, potrebno je da se utvrdi fleksibilniji način okončanja radnog odnosa na inicijativu poslodavca, eliminišu nelogičnosti kojima se propisuje trajanje ugovora o radu, pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja zaposlenih treba vremenski ograničiti, pojam zarade treba preciznije definisati, a postupak utvrđivanja povrede radne obaveze je nužno pojednostaviti i pro-pisati isključivo Zakonom o radu. Ovo je samo segment onoga što privreda očekuje da se uredi budućim propisom.

Pored navedenih, postoji još niz akata koji treba da budu novoiz-rađeni ili izmijenjeni tokom 2015. godine, a tiču se pojedinih pri-vrednih djelatnosti.

Naravno, Vlada treba da dalje nastavi sa suzbijanjem sive ekono-mije. Kvalitetne aktivnosti koje su vođene na ovom polju dale su rezultate, ali moraju biti kontinuirane.

U cilju poboljšanja uslova poslovanja potrebno je raditi na izgra-dnji i unapređenju primarne saobraćajne i komunalne infrastruk-ture, koja je preduslov za podizanje konkurentnosti, a i promjenu strukture naše privrede, što je preduslov održivog razvoja nacio-nalne ekonomije.

Što se očekivanja od bankarskog sektora tiče, Privredna komora već duži niz godina ističe neophodnost osnivanja Banke za ra-zvoj, budući da su na našem tržištu prisutne isključivo komerci-jalne banke, koje se ne bave segmentom razvojnog bankarstva. Situaciju dodatno usložnjavaju i visoke kamatne stope, koje uz nedovoljnu ročnost plasmana banaka, dovode u neravnopravan položaj naše privredne subjekte u odnosu na konkurente iz razvi-

jenih – zapadnoevropskih zemalja. Naime, nerealno je očekivati da u uslovima otvorenog tržišta, kakvo je crnogorsko možemo, po-stići konkurentnost kada kod ulaznih parametara imamo razliku u cijeni kapitala u odnosu na naše konkurente od 7 do 8%. Svjesni smo činjenice da su banke u prethodnom periodu akumulirale vi-soke iznose nekvalitetnih plasmana, ali na dugoročnoj osnovi ne postoji model “zdravih banaka” koje ne prate potrebe privrede. Iz tog razloga, trenutna situacija u kojoj banke imaju previsok stepen likvidnosti nije odraz dobrog stanja ni u bankama, kojima bi pri-marni cilj morao da bude plasman tog viška sredstava.

Vijesti: Šta će privredni sektor jeftinije i kvalitetnije ponuditi građanima u 2015. godini i da li ima prostora za smanjenje cijena hrane?

I. Saveljić: Za devet mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvo-zom poljoprivrednih proizvoda iznosi 18,2%. Stoji činjenica da Crna Gora kao mala država ne može, a i ne treba, da proizvodi širok dijapazon proizvoda i time je u pojedinim segmentima upućena na neminovan uvoz. S druge strane, evidentno je da je naše trži-šte uveliko izloženo uvozu velikog broja artikala u dijelu proizvoda za čiju proizvodnju i sami imamo konkurentne uslove. Takav je slučaj sa poljoprivredom, gdje je potpuno nelogično da čak i ondje gdje imamo viškove proizvodnih kapaciteta, kao što je to slučaj sa vodom, na uvoz idu i desetine miliona eura. Naši prerađivački ka-paciteti u oblasti agroindustrije su osavremenjeni i proizvode robe visokog kvaliteta, ali su bazirani na uvozu sirovina. S toga je ne-ophodno podsticati razvoj primarne proizvodnje. Dakle, nesporna je činjenica da se kroz konkurenciju dolazi do kvalitetnije ponude i što je veoma značajno kvalitetne ponude domaćih proizvoda, ali kada su u pitanju cijene ne prepoznajem osnov da može doći do njihovog smanjenja, posebno u ovako kratkom roku.

S. Zloković: Prema mojim saznanjima, resorno ministarstvo je dalo neophodne informacije kineskim partnerima o našim građe-vinskim kompanijama, i pouzdano znam da su oni već kontaktira-li neke od njih. Komunikacija se nastavlja i očekujem da će CRBC uskoro prepoznati partnere u realizaciji ovog kapitalnog projekta.

MINA: U regionu je ponovo aktuelizovana ideja povezivanja građe-vinskih kompanija u cilju nastupa na trećim tržištima. Smatrate li da je to dobra ideja i da li je bilo nekih inicijativa prema Privrednoj komori Crne Gore?

S. Zloković: Podržavam udruživanja u bilo kojoj oblasti ekonomije pa i u građevinarstvu, jer je to prosto preduslov regionalnog razvo-ja. Smatram da u ovom trenutku najprije treba zaposliti kapacitete domaće operative, ali bih volio da regionalna saradnja bude praksa prilikom realizacije budućih projekata na području Balkana.

16

Broj 1 Januar 2015.

Komoravijesti

Klaster željeznica jugoistočne Evrope

Formiranje klastera za integrisanje želje-znica jugoistočne Evrope u EU sistem (Rail Cluster SEE) planirano je za 22. april 2015. godine u Beogradu, na inicijativu njemač-kih i austrijskih kompanija, članica Klaste-ra Bavarskih željeznica. Tim povodom, u Privrednoj komori Crne Gore je 14. januara 2015. godine održan sastanak na kojem su predstavnici operativnih izvršilaca ovog projekta, Mreže za poslovnu podršku BSN iz Beograda, predstavili budući klaster cr-nogorskim kompanijama – potencijalnim članicama. Sastanku je prisustvovao i ge-neralni direktor Direktorata za željeznice Rešad Nuhodžić.

Dragoljub Rajić, BSN, kazao je da sve zemlje koje ulaze u EU moraju da unaprijede že-ljezničku infrastrukturu kao i bezbjednost, te zakonodavstvo u ovoj oblasti usklade sa evropskim, što nije jednostavan poduhvat.

- Željeznice su regionalno pitanje. Većini željezničkih kompanija nedostaju investi-cije, pa zato i postoji potreba za njihovim udruživanjem u klaster, jer pojedinačno teško mogu da dođu do sredstava za una-pređenje željezničke infrasatrukture bez pomoći drugih – rekao je Rajić.

Preliminarnu zainteresovanost za uključi-vanje u ovakav klaster, prema njegovim ri-ječima, iskazale su željeznice Makedonije, BiH, Hrvatske i Slovenije.

On je dodao da bi u ovaj klaster pored želje-zničkih kompanija iz regiona bili uključeni i svi podizvođači koji za njih rade.

- Formiranje klastera dalo bi šansu kom-panijama da postanu „vidljivije“ na drugim tržištima i omogućilo im da se povežu ne samo sa regionalnim, već i sa evropskim. Takođe, njegovo uspostavljanje bi dodatno zainteresovalo banke i druge finansijske institucije za investiranje u željeznicu – kazao je Rajić.

Predstavnik Delegacije njemačke privrede – Beograd Milan Vučković ocijenio je da je inicijativa za formiranje ovog klastera veo-ma korisna, te da je u skladu sa interesima EU da se što više saobraćaja sa drumova preusmjeri na željeznički i rječni.

Predstavnici crnogorskih kompanija i in-stitucija pozdravili su ideju formiranja ovog klastera i zatražili više informacija o njegovom osnivačkom aktu i organizaciji, te o uslovima koje je neophodno ispuniti za priključenje, kao i o benefitima .

- Inicijativa za formiranje klastera je dobra, korisna i dolazi u pravo vrijeme. Mnogo toga nam nedostaje u funkcionisanju že-ljezničkog sistema u regionu, a razvijenih

država nema bez razvijenih željezničkih sistema – rekao je Rešad Nuhodžić.

Sastanak je vodio Željko Baltić, rukovodi-lac Sektora za ekonomske odnose sa ino-stranstvom Privredne komore Crne Gore.

Ambasador Latinović u posjeti Komori

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković primio je 15. januara 2015. novoimenovanog ambasadora Bosne i Hercegovine Đorđa Latinovića. Ambasa-dor je kazao da mu je namjera da tokom trajanja mandata doprinese poboljšanju ekonomskih odnosa između dvije zemlje, što je razlog da se na njegovoj listi visokih prioriteta našao i ovaj susret sa predsjedni-kom Komore.

Mijušković je gostu predstavio ekonom-ski ambijent u Crnoj Gori i mogućnosti za privredni razvoj. Podsjetio je da se u Crnoj Gori realizuju velike investicije renomi-ranih inostranih kompanija, što je, prema njegovim riječima, najbolja potvrda da je Crna Gora postavila osnove kvalitetnog i stimulativnog poslovnog ambijenta, koji

nastoji kontinuirano unapređivati.

On je podsjetio na dobru dosadašnju eko-nomsku saradnju dvije zemlje, ali i nagla-sio da ima prostora za njeno poboljšanje, za što je potrebno otkloniti limitirajuće fakto-re poput neadekvatne saobraćajne poveza-nosti.

Predsjednik je ukazao na važnost una-pređenja drumske i željezničke infra-strukture prema Bosni i Hercegovini, što bi doprinijelo da kompanije iz regiona do-prinesu boljem korišćenju potencijala Luke Bar.

Sagovornici su iskazali spremnost da zaje-dničkim snagama pomognu crnogorskim i BiH kompanijama da intenziviraju sara-dnju.

Mijušković je apostrofirao dobru bilateral-nu saradnju sa komorama BiH i predložio skoru organizaciju susreta privrednika dvi-je zemlje u Banja Luci.

Ambasador je prezentovao aktuelnu eko-nomsku sliku Bosne i Hercegovine i nagla-sio otvorenost te zemlje za saradnju, kao i očekivanje da će sa Crnom Gorom uspjeti da ostvari bolju trgovinsku razmjenu. Ista-kao je zadovoljstvo povodom angažovanja sarajevske kompanije „Energoinvest”, na izgradnji dalekovoda Pljevlja – Čevo, a šan-su za jačanje privrednih veza vidi i u sekto-ru drvoprerade i sl.

Mijušković je ambasadoru Latinoviću po-želio uspješan mandat i kazao da su mu vrata Privredne komore Crne Gore otvore-na za logističku pomoć.

17

Broj 1Januar 2015.

Potpredsjednik Vlade Kosova i crnogorski privrednici

Revitalizovati saobraćajne veze između Crne Gore i Kosova

Intenziviranje ekonomske saradnje treba da rezultira formulisanjem konkretnih projekata i zajedničkim apliciranjem za evropske i druge fondove, kao i povećanjem obima robne razmjene.

Potpredsjednik Vlade i šef kosovske diplomatije Hashim Thaçi razgovarao je sa crnogorskim privrednicima u Podgo-rici 16. januara 2015. godine.

On je predstavio investicioni i poslovni ambijent Kosova, kru-pne projekte realizovane u saradnji sa ino-partnerima, govorio ohrabrujuċim makroekonomskim pokazateljima, te smjernicama ekonomske i razvojne politike ove države.

- Interes Kosova je da sa Crnom Gorom intenzivnije radi na jača-nju ekonomskih veza, a od posebnog značaja izgradnja odnosno revitalizacija saobraċajne infrastrukture u dijelu drumskog, želje-zničkog, avio, kao i lučkog saobraċaja – rekao je Thaçi, pozivajući crnogorske privrednike da posjete Kosovo.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić ukazao je na po-trebu kvalitetnijeg ekonomskog povezivanja Crne Gore i Kosova i saglasan da je direktno saobraċajno povezivanje od ključnog, obo-stranog interesa, kao i poveċanje robne razmjene, koja iako stabil-na, ipak ispod realnih moguċnosti i kapaciteta.

Izvršni direktor Ulcinjske rivijere Radomir Zec ukazao na visok procenat učešća gostiju sa Kosova u ukupnom ino prometu na ovom dijelu crnogorske obale, te istakao da je cilj ovog preduzeċa je da zadrži visok udio turista sa ovog područja i u narednim go-

dinama.

Izvršna direktorka Plantaža Verica Maraš je izrazila zadovoljstvo plasmanom njihovih vina na kosovsko tržište, te istakla odličnu saradnju sa preduzeċem Elkos iz Peċi, njihovim generalnim distri-buterom na tom području.

Živko Banjević, izvršni direktor Montenegro Airlines predložio je niz mogućnosti za uspostavljanje saradnje dvije države u oblasti vazdušnog saobraċaja.

Izvršni direktor Jadroagenta Vojo Banoviċ podsjetio na kapacitete i moguċnosti Luke Bar, zajedno sa prugom Beograd – Bar, kada je u pitanju transport velikih količina rude nikla sa Kosova, kao i njene komparativne prednosti u odnosu na obližnje konkurente.

Privrednici su pozdravili razgovore na najvišem državnom nivou o načinima intenziviranja ekonomske saradnje, koji bi trebalo da rezultiraju i formulisanjem konkretnih projekata i zajedničkim apliciranjem za evropske i druge fondove, kao i povećanjem obima robne razmjene.

U razgovoru su učestvovali predstavnici (izvršni direktori) crno-gorskih preduzeća Luka Bar, Kontejnerski terminal i generalni tereti, Bjelasica Rada, Lalatović prevoz, Održavanje željezničkih voznih sredstava, Niksen trade i Atlas grupe.

18

Broj 1 Januar 2015.

Okrugli sto

Uvođenje zahtjeva energetske efikasnosti u javne nabavke

Okrugli sto na temu „Uvođenje zahtjeva energetske efikasno-sti u javne nabavke u Crnoj Gori”, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Ministarstva ekonomije, održan je 21.

januara 2015. godine.

Privrednicima je u Komori predstavljen Nacrt vodiča za uvođenje tehničkih kriterijuma u javne nabavke energetski efikasnih proi-zvoda u Crnoj Gori.

Pomoćnica ministra ekonomije i Generalna direktorica Direkto-rata za energetsku efikasnost Dragica Sekulić je kazala da je Za-konom o energetskoj efikasnosti („Sl. list CG“ br. 29/10) propisano da se u postupcima javnih nabavki roba i usluga, te kupovine od-nosno zakupa zgrada mora cijeniti energetska efikasnost. Prema njenim riječima, cilj ovog skupa bio je da se konsultuju privrednici kako zahtjevi iz predstavljenog akta ne bili isuviše rigorozni za po-nuđače na tenderima koje raspisuje država.

- U cilju daljeg razvoja pravnog okvira i donošenja odgovarajućih propisa kojim će se obezbijediti uvođenje zahtjeva energetske efikasnosti u postupke javnih nabavki, Ministarstvo ekonomije se uključilo u „Regionalni program energetske efikasnosti u ze-mljama Zapadnog Balkana“, podržan od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u okviru kojeg je obezbijeđena odgovara-juća ekspertska podrška. Kao konsultant za realizaciju ovog posla angažovana je kompanija ECA (Economic Consulting Associates) koja ima zadatak da pripremi pravilnik o metodologiji za utvrđi-vanje stepena energetske efikasnosti u postupku javne nabavke roba i usluga kao i vodič za uvođenje minimalnih tehničkih krite-

U dijelu javnosti postoji tendencija da se ovakva zakonska rješenja jednostrano posmatraju kao opterećenja za poslovne subjekte koja podižu troškove nabavki. Međutim, činjenica je da ponude selektovane po ekološkom kriterijumu ne moraju biti skuplje.

rijumima u javne nabavke energetski efikasnih proizvoda u Crnoj Gori – rekla je Sekulić.

Ona je kazala da će primjena predstavljenog akta početi kada budu usvojeni pravilnici koji dodatno uređuju ovo pitanje.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore dr Mladen Perazić kazao je da Crna Gora shvata da u cilju harmonizacije svog socio-ekonomskog razvoja sa politikama Evropske unije, ima oba-vezu da slijedi ciljeve održivog rasta koji se nalaze na samom vrhu prioriteta evropske ekonomije za narednu deceniju. Sprovođenje principa zelene ekonomije kao sredstva za dostizanje ciljeva od-rživog rasta predstavlja veliki izazov za Crnu Goru, budući da to podrazumijeva efikasno korišćenje prirodnih resursa u svim se-gmentima poslovanja.

- Država je, kao najveći kupac, prva pozvana da efikasnom primje-nom zakona u sprovođenju nabavki iz budžetskih sredstava legiti-miše poštovanje ekoloških zahtjeva koji se postavljaju pred ostale zainteresovane strane – rekao je Perazić.

Naveo je da Zakon predviđa obavezu naručioca da među kriteri-jume za prihvatljivost ponude i zaključenja ugovora uključi i ele-ment uticaja na životnu sredinu.

- Ukoliko se naručilac opredijeli za opciju najpovoljnije ekonom-ske ponude, dužan je definisati minimalne ekološke kriterijume koje ponuđena dobra, radovi ili usluge moraju da ispune da bi za-dovoljili uslove konkursa. Na taj način čitav proces javne nabavke

19

Broj 1Januar 2015.

dokumentaciju proizvođača, tehničku specifikaciju, itd.) ili drugi odgovarajući dokaz da proizvod zadovoljava postavljeni zahtjev. U slučaju da proizvod ne zadovoljava tehnički zahtjev, biće progla-šen za tehnički neprihvatljiv i isključen iz sljedećih faza nabavke – naveo je Živaljević, koji je zatim predstavio podkriterijume za pojedine grupe uređaja i vozila, te se osvrnuo na dio vodiča koji se odnosi na zakup zgrada kao predmet javnih nabavki.

U raspravi koja je uslijedila učestvovali su Milica Daković, izvr-šna direktorica E3 Consulting, Srđan Boričić, Operator tržišta ele-ktrične energije, Dušan Vuksanović, profesor sa Arhitektonskog fakulteta, Zoran Vučinić, Centar za ekotoksikološka ispitivanja i Miodrag Pavlović, Ljetopis Automotive. Pitali su između ostalog da li se ponuđenim rješenjima pri javnim nabavkama favorizuju ino-strani ponuđači, koji su već implementirali energetsku efikasnost, u odnosu na domaće. Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je cilj da se uvoze energetski efikasni uređaji, te da takve proizvodnje nema u našoj zemlji. Učesnici u raspravi su ukazali da su zgrade neadekvatno tretirane vodičem sa aspekta energetskog sertifiko-vanja, te da je potrebno da se u vodič, pored zakupa, uključi i ku-povina zgrada odnosno njihovih djelova. Takođe imali su dilemu da li je EURO 5 koji je propisan kao obavezan pri nabavci vozila previsok standard za Crnu Goru.

Zaključeno je da će komentari sa ovog i budućih skupova biti uključeni u predlog Vodiča za uvođenje tehničkih kriterijuma u javne nabavke energetski efikasnih proizvoda u Crnoj Gori.

treba da rezultira davanjem prednosti onim ponudama koje mi-nimalno zagađuju okolinu, odnosno koje obezbjeđuju adekvatno smanjenje potrošnje energije – rekao je on.

U dijelu javnosti postoji tendencija da se ovakva zakonska rješenja jednostrano posmatraju kao opterećenja za poslovne subjekte koja podižu troškove nabavki. Međutim, činjenica je da ponude selekto-vane po ekološkom kriterijumu ne moraju biti skuplje.

Privredna komora će preko svojih stručnih službi pružiti poslov-nom sektoru pomoć u pogledu efikasnog sprovođenja odredbi Za-kona i dostizanju kriterijuma koji će ih kvalifikovati kao ponuđače u poslovima zelenih javnih nabavki. Jedan od načina na koji će Komora podržati preduzeća je i sprovođenje projekata predpri-stupne pomoći Evropske Unije namijenjenih uvođenju i transferu ekoloških tehnologija.

Vodič je predstavio stručnjak za nabavke konsultantskog tima za implementaciju projekta Darko Živaljević. On je kazao da je svrha ovog vodiča da službenicima za nabavke koji rade kod naručioca pruži metodologiju za primjenu minimalnih standarda i opcionih tehničkih kriterijuma za nabavku energetski efikasnih proizvoda. Osnovni zahtjevi energetske efikasnosti, sadržani u vodiču i defi-nisani kao “obavezni”, moraju se uključiti u tehničke specifikacije konkretnog predmeta nabavke.

- Ponuđač je dužan da u ponudi dostavi tehničku dokumentaci-ju (npr. ENERGY STAR, etiketu o energetskoj efikasnosti, etiketu o efikasnosti centrifugiranja, etiketu o efikasnosti sušenja, tehničku

20

Broj 1 Januar 2015.

Zaštita prava intelektualne svojine

Podsticaj ekonomskog razvoja

Efikasna zaštita prava intelektualne svojine doprinosi ekonomskom ra-stu, privlači investitore i zaokružuje

okvir neophodan u postupku međunaro-dnih integracija, ocijenjeno je 23. januara 2015. godine na seminaru „Zaštita prava in-telektualne svojine”, u organizaciji Uprave carina i Privredne komore Crne Gore.

Učesnici seminara - proizvođači, uvoznici, špediteri i zainteresovani građani, u Komo-ri su upoznati sa sistemom zaštite prava intelektualne svojine u Crnoj Gori, praksom u dosadašnjim postupcima, a ukazano im je na štetne efekte koji nastaju kršenjem ovih prava. Predstavljen im je postupak re-gistracije, odnosno zaštite prava intelektu-alne svojine.

Predavači su bili Nada Đurđić, glavna trži-šna inspektorka, Dijana Raičković, sudija Privrednog suda, Milanka Strunjaš, načel-nica Odsjeka za zaštitu prava intelektualne svojine, Uprava carina,Vanja Jurišević, sa-mostalna savjetnica za žigove i industrijski dizajn Zavoda za intelektualnu svojinu, te Jasna Jusić, advokatica u kancelariji „Pe-tošević”.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović je kazala da većina

iz Crne Gore« kod Zavoda za intelektual-nu svojinu. Kreiranje i afirmacija znaka za kvalitetan i prepoznatljiv crnogorski proi-zvod je izazov. Promotivnim aktivnostima postiže se prepoznatljivost i povjerenje, što je podsticaj za intenzivniju zastupljenost na domaćem tržištu i ravnopravno uklju-čenje u međunarodnu trgovinu – rekla je potpredsjednica Komore.

Pomoćnica direktora Uprave carina Sne-žana Vučković kazala je da sve veća za-stupljenost krivotvorene robe posljednjih godina predstavlja globalni problem, pa je iz tog razloga na vladama i organima za sprovođenje mjera za zaštitu prava inte-lektualne svojine odgovornost i obaveza da spriječe neovlašćeno korišćenje prava intelektualne svojine i promet krivotvore-ne robe.

- Uloga carinskog organa je da spriječi promet krivotvorene robe, jer je carinska služba na prvoj liniji u borbi protiv njenog unošenja. Procjenama Svjetske carinske organizacije krivotvorena roba čini oko 90 odsto robe zaplijenjene u Evropi, a 70 odsto zaplijenjene u svijetu - rekla je Vučković.

Prema podacima Međunarodne privredne komore, krivotvorena roba ima udio pet do

proizvoda danas sadrži značajno učešće pronalazaka i dizajna u svojoj vrijednosti. Najrazvijenije zemlje svijeta sve više ula-žu u intelektualni resurs, čime se borba za globalni prestiž u svijetu prenosi na teren naučno-tehnološkog razvoja.

- Štititi imovinu koja se sastoji iz nemate-rijalnih dobara koja su proizvod kreativnog ljudskog rada, nije opipljivo. No, to je imo-vina kao svaka druga. Njena efikasna za-štita doprinosi ekonomskom rastu, privlači investitore i zaokružuje okvir neophodan u postupku međunarodnih integracija – re-kla je Filipović.

Ona je ukazala da trgovina krivotvorenom i piratskom robom nanosi štetu nosiocima prava intelektualne svojine, dovodi privre-dne subjekte koji legalno posluju u nerav-nopravan položaj, utiče na smanjenje stra-nih investicija, a u pojedinim slučajevima, posebno kada se radi o hrani i ljekovima, predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje i sigurnost potrošača.

- Da i Privredna komora prepoznaje da za-štita prava intelektualne svojine podstiče proizvodnju i širenje znanja i asortimana kvalitetnih proizvoda i usluga, potvrđuje naša registracija kolektivnog žiga »Dobro

21

Broj 1Januar 2015.

sedam odsto u svjetskoj trgovini, a asorti-man robe koja se krivotvori je veoma širok, pa se osim brojnih naizgled neopasnih roba, kao što su brendirana odjeća, satovi i torbe, krivotvori gotovo sve, od djelova za automobile i avione, alkoholnih pića, igra-čaka za djecu, kozmetičkih proizvoda, lje-kova i hrane za bebe, što predstavlja ozbilj-nu prijetnju po zdravlje i sigurnost svih.

- U tom cilju u oblasti zaštite prava in-telektualne svojine naše aktivnosti smo usmjerili na stalne kontrole robe za koju se sumnja da povređuje prava intelektualne svojine, koje sprovodimo kako po zahtjevu nosioca prava, tako i po službenoj dužnosti - kazala je Vučković.

Ona je podsjetila na javnu kampanju koja je uspješno realizovana u decembru prošle godine, u saradnji sa Zavodom za intelek-tualnu svojinu i Tržišnom inspekcijom pod sloganom „Falsifikati koštaju više, kupujem originale”.

Zaštita žiga

Samostalna savjetnica za žigove i indu-strijski dizajn u Zavodu za intelektualnu svojinu, Vanja Jurišević objasnila je da je žig pravo kojim se štiti znak koji u prometu služi za razlikovanje robe odnosno usluga jednog preduzeća ili građanina od slične robe drugog.

- Taj znak se može sastojati od riječi, slova, slogana, slika, brojeva, crteža, boje, trodi-menzionalnih oblika i muzičkih fraza, pod uslovom da su svi oni pogodni za razliko-vanje robe i usluga jednog preduzeća ili građanina od istovjetne ili slične robe dru-gog - dodala je Jurišević.

Prema njenim riječima, da je zaštita žiga značajna govori i podatak da je od 2008. godine od otvaranja Zavoda registrovano i upisano u njegov registar 11,45 hiljada žigo-va, pa preko Svjetske organizacije za inte-lektualnu svojinu registrovano je čak 25,41 hiljada žigova.

Milanka Strunjaš, načelnica Odsjeka za zaštitu prava intelektualne svojine i praće-nje zabrana i ograničenja, Uprava carina, govorila je o ulozi Uprave carina u kontroli zabranjenih, ograničenih, krivotvorenih i piraterizovanih roba.

- Mjere zaštite intelektualne svojine spro-vodimo zbog sigurnosti i zdravlja potroša-ča, regulisanja prihoda u budžetu i suzbi-janja organizovanog kriminala – rekla je Strunjaš.

Ona je kazala da je od 2011. do 2014. ova in-spekcija obavila 1.983 kontrola i našla 223 nepravilnosti. Oduzeto je oko 6.390 optič-kih diskova sa piraterizovanim sadržajem.

Đurđić je naglasila da je najbitnija uloga nosilaca prava intelektualne svojine u bor-bi za njihovu zaštitu.

O praksi u borbi protiv krivotvorene robe u Crnoj Gori govorila je Jasna Jusić iz ad-vokatske kancelarije Petošević, koja u ovoj problematici zastupa značajne svjetske kompanije kao što su Toyota, Nike, Shell, Wrigley, PepsiCo, Prada, Armani itd.

Ona je kazala da su raspoloživa sredstva za borbu protiv kršenja prava intelektualne svojine postupci pred Zavodom za intelek-tualnu svojinu, Upravom Carina, Tržišnom inspekcijom, sudovima, postupanje policij-skih i tužilačkih organa te vansudsko rje-šavanje konflikata. Preporučila je vlasni-cima i korisnicima da zaštite svoja prava intelektualne svojine u zakonom predviđe-noj proceduri, brane ih od zloupotrebe ali i vode računa o povredama prava trećih lica.

Primjer Plantaža i pitanja

Najveći crnogorski proizvođač vina, kom-panija „13. jul – Plantaže”, prema riječima njenog predstavnika na seminaru Dalibora Roćena u Srbiji i na Kosovu vodi po dva po-stupka zbog narušavanja njihove intelek-tualne svojine od strane tamošnjih vinara.

- Svi naši proizvodi su zaštićeni na Kosovu i Srbiji. Trenutno vodimo četiri postupka zbog kopiranja naših etiketa od strane ta-mošnjih proizvođača i nalazi sudskih vje-štaka nam idu korist – rekao je Roćen.

Učesnike seminara između ostalog je inte-resovalo u kojem roku je potrebno podnijeti prigovor na zloupotrebu prava intelektual-ne svojine (objektivni rok je pet godina), ko snosi troškove skladištenja robe na carini za koju je pokrenut postupak povrede inte-lektualne svojine, ukoliko se nosilac žiga ne javi (odgovor – uvoznik), da li Carina pravi razliku između direktnog i indirek-tnog zastupanja u ovoj problematici, te da li uvoznici falsifikovane robe dospijevaju na crne liste nadležnih organa, na šta je dat potvrdan odgovor. Privrednici su ocijenili da su falsifikati ubice biznisa, jer je takva roba jeftinija i do 70 odsto što uvoznike ori-ginalnih proizvoda dovodi u neravnopra-van položaj, zbog čega oni gube prihode ali i država.

Ona je dodala da većina robe koja krši pra-va intelektualne svojine u Crnu Goru dolazi iz Kine i Turske. Prepoznaje se po niskoj fakturisanoj vrijednosti i neadekvatnom pakovanju.

- Svijest o potrebi zaštite intelektualne svojine u Crnoj Gori još nije na zavidnom nivou – ocijenila je ona.

Građansko pravna zaštita intelektualne svojine

Sudija Privrednog suda u Podgorici Dija-na Raičković smatra, međutim, da oblast intelektualne svojine dobija sve više na značaju u Crnoj Gori kako kod laičke tako i stručne javnosti. Govorila je o građansko pravnoj zaštiti intelektualne svojine u na-šoj zemlji i sudskoj praksi.

- Zakonodavstvo Crne Gore, prema ocjena-ma Evropske komisije, gotovo je u potpuno-sti usklađeno sa evropskim, pa ne čudi što je otvoreno pregovačko poglavlje sedam koje se na to odnosi. Sistem pravne zašti-te kod nas je projektovan tako da od njega korisiti imaju kako nosioci prava i društvo u cjelini. Nedostaje međutim više prakse u rješavanju ovih sporova pred sudom – re-kla je Raičković.

Mjere za sprečavanje povrede prava in-telektualne svojine, pojasnila je ona, su upravno pravne i krivično pravne. Sporove iz oblasti zaštite ovih prava rješava Privre-dni sud u Podgorici i osnovni sudovi (uko-liko je bar jedna strana u sporu fizičko lice).

- Skupština će uskoro usvojiti zakon da o pravima zaštite intelektualne svojine od-lučuje isključivo Privredni sud. Evropska komisija insistira na specijalizovanim su-dovima za ovu oblast, ali mi nemamo uslo-va za to, pa je u Privrednom sudu formirano posebno odjeljenje za zaštitu prava intelek-tualne svojine – kazala je sudija.

O sprovođenju nadzora tržišne inspekcije u primjeni propisa iz oblasti zaštite prava intelektualne svojine, govorila je glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić. Ona je ocijenila da je intelektualna svojina jako interesantna i inspirativna tema i zahvalila organizatorima seminara na naporima da je približe laičkoj i stručnoj javnosti.

- Tržišna inspekcija nema specijalizovane inspektore zaštite intelektualne svojine, ali postojeće kapacitete kroz edukaciju usavr-šavamo da bi bili što uspješniji u nadzoru primjene propisa koji uređuju ovu oblast – kazala je Đurđić.

22

Broj 1 Januar 2015.

Sanja Ćalasan, direktorica Pivare Trebjesa

Povećan izvoz piva

U prošloj godini Pivara “Trebjesa” ispunila je neke od zacr-tanih ciljeva – zadržavanje liderske pozicije na tržištu, povećanje izvoza i nastavak inovacija u pogone, ali i proi-

zvodni asortiman. U ekonomskom ambijentu koji nije bio povoljan generalno za privrednu djelatnost, zadržali smo profitabilno poslo-vanje. Iako je, u prvom redu usled slabije ljetnje turističke sezo-ne, prodaja piva na nivou 2014. godine bila niža u odnosu na 2013., ohrabruje rast izvoza Pivare “Trebjesa”. Oko 20 odsto naše ukupne prodaje u prethodnoj godini čini izvoz. Tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine su zabilježila značajan rast. Pored toga, prodaja Ni-kšićkog bilježila je rast i u Sjedinjenim Američkim Državama, Ka-nadi, Francuskoj i Švedskoj, što dokazuje da je prepoznat kvalitet našeg brenda.

Uz usmjerenost na očuvanje kvaliteta koji prati tradiciju dugu 119 godina, veliku pažnju posvećujemo inovacijama. Smatramo da su

inovacije neophodne kako bismo ostali konkurentni, naročito u di-jelu proširenja asortimana. Inovacije kojim se najviše ponosimo su početak distribucije jednih od najpoznatijih belgijskih piva- Leffe i Hoegaarden, ali i prvog sajdera – Carling Cheery, koji se našao u našoj ponudi sredinom prošle godine.

Društveno odgovorno poslovanje

Za nas u Pivari, a vjerujem i za građane Nikšića, od posebne važno-sti u ovoj godini je izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Pivara je i do sada, kroz saradnju sa različitim subjektima, potvdila svoju ekološku svijest. Izgradnjom kolektora, zaštitu ži-votne sredine podižemo na još viši nivo, jer će pozitivni efekti biti nemjerljivi. Projekat je vrijedan četiri miliona eura i nesumnjivo je naša najveća investicija u ekologiju do sada. Kolektor će biti pu-šten u rad u prvoj polovini ove godine.

Uz aktivnosti Opštine Nikšić na izgradnji gradskog kolektora, vje-rujem da smo na dobrom putu da zajedno učinimo životnu sredinu u Nikšiću čistijom.

Pored ovog projekta nastavićemo sa širenjem proizvodnog asorti-mana inovacijama. Krajem prvog kvartala ponudićemo potrošači-ma i jedno od svjetski najpoznatijih piva koje će sigurno dočekati s oduševljenjem.

U kompaniji se trudimo da sagledamo sve relevantne faktore koji utiču na tržište piva, ali isto tako unutrašnjom organizacijom poboljšavamo našu efikasnost i kvalitet. Nadamo se da će takav pristup donijeti adekvatne finansijske rezultate u ovoj godini i da ćemo ispuniti zacrtane ciljeve.

Krupne investicije velika razvojna šansa

Pored turizma koji je godinama značajan činilac crnogorske pri-vrede, smatram da će planirane infrastrukturne investicije u ovoj godini doprinijeti u velikoj mjeri da i ostale privredne grane – građevinarstvo, usluge, metaloprerada, dobiju razvojnu šansu, uposle svoje resurse i ostvare dobre rezultate, što će imati mul-tiplikativni efekat na cjelokupnu privredu. Na kraju, pomenuću i poljoprivredu, koja značajno napreduje poslednjih godina zahva-ljujući stručnom osposobljavanju poljoprivrednih proizvođača i dostupnosti povoljnog kreditiranja.

Međunarodno iskustvo

Činjenica da smo dio američko-kanadske pivarske korporacije Molson Coors nam donosi veliko međunarodno iskustvo, kojim dodatno nadograđujemo svaki segment poslovanja, od unutar kompanijske kulture, pa sve do najsavremenijih proizvodnih stan-darda.

Posebno bih željela da pomenem i ljude koji stoje iza svake naše uspješne priče – oko 240 zaposlenih pivaraca. Oni su u godini za nama bili značajno društveno angažovani – kako kroz akcije dobrovoljnog davanja krvi, tako i kroz brojne ekološke akcije, pri-kupljanje novca za poplavljena područja i djecu bez roditeljskog staranja i slične akcije. Uvjerena sam da će zaposleni Pivare “Tre-bjesa” i u 2015. godini pokazati snagu tima i na najbolji način repre-zentovati sve vrijednosti koje kao kolektiv baštinimo.

23

Broj 1Januar 2015.

Sanja Calasan, Manager of Brewery Trebjesa

Increasedexport of beer

In the past year, the brewery Trebjesa fulfilled some of the set goals – maintaining the leadership position at the market, inc-reased export and continuation of innovations related to the

production plants and the range of products. In the generally un-favorable economic climate, we have maintained profitable ope-rations. Although, due to the not so successful tourist season, the sale of beer in 2014 was lower in comparison to 2013, the growth in the export of beer is encouraging. Export makes cca 20% of the to-tal sales. The markets of Kosovo and Bosnia and Herzegovina have recorded a considerable growth. Besides, the sale of our beer has recorded growth in the United States of America, Canada, Fran-ce and Sweden, which is a proof that the quality of our brand has been recognized. Along with our dedication to maintain quality, which has been our tradition for 119 years, we also pay attention to innovations. We believe that the innovations are necessary if we want to remain competitive, and this especially refers to the extension of our range of products. The innovations of which we are most proud are the distribution of one of the most famous Bel-gian types of beer - Leffe and Hoegaarden, as well as the first cider - Carling Cheery, which we introduced in June last year.

Socially Responsible Activities

For us at the brewery and, I believe, for the citizens of Niksic, the construction of waste water treatment plants is of special impor-tance. The brewery has always acted environment-friendly. With the construction of the waste water treatment plant, we will raise environmental protection to an even higher level because positive effects will be immeasurable. The project is worth 4 million EUR and it is undoubtedly our biggest investment in ecology so far. The plant will be launched in the first half of this year.

Along with the activities of the Municipality of Niksic on the con-struction of the city waste water treatment plant, I believe that we are on the right path to make a cleaner environment in Niksic.

Besides, we will continue with the extension of our range of pro-ducts through innovations. At the end of the first quarter we will offer to our customers one of the world’s most famous brand of beer, which they will certainly greet with delight.

We try to take into consideration all relevant factors which affect the beer market. Also, our internal organization has improved our efficiency and quality. We hope that such attitude will bring adequate financial results in this year and that we will fulfill the set goals.

Large investments present a big development chance

Apart from tourism, which has been a significant factor of Mon-tenegrin economy for many years, I believe that the planned in-frastructure investments in this year will contribute in a way that other branches of industry, such as: construction, services, metal processing, will receive their chance for development, use their resources and achieve good results, which will produce a multiple effect on the overall economy. In the end, I will mention agricultu-re, as well, which has achieved a significant progress in the recent years thanks to the additional education of agriculture producers and availability of favorable loans.

International experience

The fact that we have become part of the American – Canadian Brewery Corporation Molson Coors has brought us international experience, which has additionally upgraded all segments of our business, from inter-company culture to the most up-to-date stan-dards.

I would especially like to mention the people who stand behind each of our successes – cca 240 employees. Last year they parti-cipated in many social activities – as blood donors, participants at numerous ecological activities, money raising for flooded areas and orphans, and similar activities. I am convinced that the Tre-bjesa employees will show their team work capacities in 2015, as well, and that we will best represent all values which we cultivate as a collective.

24

Broj 1 Januar 2015.

Ukoliko država bude okrenuta jačanju brenda u ovoj djelatnosti to bi značajno doprinijelo intenzivnijem rastu i razvoju poljoprivredno - prehrambenog sektora u Crnoj Gori.

Milutin Đuranović, direktor Mljekare Lazine

Razvijati nacionalni prehrambeni brend

Kompanija „Šimšić Montmilk Šim doo Danilovgrad - Mljekara Lazine” je uspješnim poslovanjem u pro-

teklih 18 godina stvorila dobre temelje za uspješno poslovanje u 2015. kao i u dola-zećim godinama. Pošto smo već postali „punoljetna kompanija”, uvažavajući ak-tuelnu privrednu stvarnost, kao i prirodu djelatnosti kojom se bavimo, jednocifrena stopa rasta je izvjesnost koja nas očekuje u narednoj godini. Mi ćemo uraditi sve da ostvarimo ovo očekivanje, ali ono će dije-lom zavisiti i od stanja na nivou nacional-ne ekonomije. Na početku ove godine ćemo puštiti u pogon novu liniju za pasterizaciju, separaciju i homogenizaciju, koja će biti u potpunosti automatizovana – što će pred-stavljati osnovnu razvojni projekat u 2015. godini. Pored ovoga planiramo da u nare-dnoj godini na tržište plasiramo nekoliko novih proizvoda, čije će postepeno tržišno pozicioniranje pomoći ostvarenju pred-

veđenog rasta u ovoj godini.

Realno je očekivati da će crnogorska poljo-privreda polako nastaviti da sa ekstenziv-nog prelazi na intenzivni način poslovanja. Mislim da je u poljoprivredi teško praviti krupne razvojne korake, već je po prirodi stvari, razumljivije praviti niz povezanih sitnih koraka, koji će dugoročno posmatra-no predstavljati krupnije razvojne korake. U svakom slučaju, kao i u svim država-ma, razvoj poljoprivrede je u velikoj mjeri zasnovan na budžetskoj podršci. Iznos i struktura budžetske podrške će u velikoj mjeri odrediti smjer i dinamiku razvoja poljoprivrede u ovoj i narednim godinama. Poljoprivednici očekuju da će se u narednoj godini država više osvrnuti na razvoj na-cionalnog prehrambenog brenda i pružiti značajan doprinos afirmaciji istog. Sma-tram da bi ostvarenje ovog značajno dopri-nijelo intenzivnijem rastu i razvoju poljo-privredno-prehrambenog sektora u Crnoj

Gori. U svakom slučaju investiranje u rast konkurentnosti poljoprivrednog sektora će predstavljati osnovni preduslov uspješnog uključivanja u predpristupne tokove. Izvje-sno je da će poljoprivredni sektor nastojati da u 2015. godini što bolje iskoristi sredstva iz predpristupnih EU fondova kako bi podi-gao postojeći nivo konkurentnosti.

Realizacija najavljenih krupnih investici-ja sigurno će predstavljati generator pri-vrednog razvoja Crne Gore u dolazećim godinama. Pored već ranije defisinanih prioritetnih privrednih grana – poljopri-vrede, turizma i energetike, izvjesno je da će građevinarstvo predstavljati još jednu zvijezdu vodilju ekonomskog rasta crno-gorske ekonomije. Realizacija najavljenih investicija će imati jak multiplikativni efe-kat na niz privrednih grana, ne samo u pe-riodu realizacije investicija, već i u periodu eksploatacije realizovanih investicija.

25

Broj 1Januar 2015.

If the state turns to the strengthening of the brand in this branch of industry, it will contribute to a more intensive growth and development of food sector in Montenegro.

Milutin Djuranovic,the manager of dairy factory Lazine

We should develop

the national food

brand

The company Simsic Montmilk Sim doo Danilovgrad – dairy factory La-zine has been successful in its 18

years of business operations and it has set a good ground for the future. Since we have already “come of age” as a company and given the type of activity we are en-gaged in, we expect a one-digit percent growth in the year ahead of us. We will do our best to achieve this plan although it will partly depend on the situation in the national economy. At the beginning of this year we will launch a new, fully automated line for pasteurization, separation and ho-mogenization, and this will be our major development project for 2015. Besides, we plan to introduce several new products at the market and their gradual positioning is expected to contribute to the planned growth this year.

It is realistic to expect that Montenegrin agriculture will slowly continue its path

from extensive to intensive business ope-rations. I think that it is difficult to make big development steps in agriculture. In my opinion, it is more reasonable to make a series of related small steps, which will in the long run represent bigger development steps. In any case, as in many other coun-tries, the development of agriculture is to a large extent based on the budget support. The amount and structure of budget su-pport will to a great extent determine the direction and dynamics of agricultural de-velopment in this and the coming years. The farmers expect that the state will pay more attention to the development of the national food brand, as well as to its promo-tion. I believe that the achievement of this goal would be a significant contribution to a more intensive growth of agriculture – food sector in Montenegro. In any case, the investment in the growth of competitive-ness of the agriculture sector will represent

the basic precondition for a successful par-ticipation in the pre-accession activities. The agriculture sector will certainly try to make the best use of the pre-accession EU funds in 2015 in order to raise the current competitiveness level.

The realization of the announced big in-vestments will certainly present the ge-nerator of Montenegrin development in the upcoming years. Apart from the alre-ady defined priority branches of econo-my – agriculture, tourism and energy, it is certain that the construction sector will be one of the leading stars of the Monte-negrin economic growth. The realization of the announced investments will have a strong multiple effect to a number of eco-nomic branches, not only in the period of the realization of investments but also in the period of the exploitation of realized investments.

26

Broj 1 Januar 2015.

Prioritetno je kreirati povoljan ambijent za investitore, jer bez investicija nema ekonomskog napretka.

U ovom trenutku u Čelebić kompaniji se, u različitim fazama, realizuje 15 projekata od kojih su najznačajniji Novi City kvart, Sportski centar sa zatvorenim bazenom u Donjoj Go-

rici, novi poslovni centar Business City, izgradnja marine na Lu-štici itd. Obim posla i maksimalna uposlenost svih kapaciteta u ovom izazovnom poslovnom ambijentu čine da vjerujemo da će naša kompanija, kao i do sada, nastaviti da posluje uspješno i si-gurno. Prioriteti su svakako da u roku relizujemo svaki započeti projekat uz obavezno poštovanje standarda i kvalitet koji nas čini prepoznatljivim. Još jedan od prioriteta jeste jačanje kapaciteta unutar firmi kojima upravlja Čelebić kompanija kao i nalaženje novh poslova na tržištu Crne Gore. Zato su za nas, kao i vjerujem ostatku građevinskog sektora, vrlo interesantni projekti poput au-to-puta, Porto Montenegra, Portonovi projekta i sl.

U vrijeme globalne ekonomske krize koja je aktuelna već izvjestan niz godina, najviše pogođen sektor je upravo građevinarstvo, usled nedostatka, ili bolje reći smanjenog broja investicija. U takvom po-slovnom ambijentu prirodno je da opstaju samo najbolje organi-zovane kompanije sa razvijenim sistemom upravljanja, stručnim kadrom, timskim radom, efikasnim menadžmentom i sl. Još jedan od nedostataka jeste činjenica da je tržište u Crnoj Gori malo, pa kada se tome još doda i smanjenje investicija, generalno to pred-stavlja problem za kompanije i društvo u cjelini. Opadaju prihodi u budžetu, raste nezaposlenost što automatski pogoršava poslovni ambijent. Takođe, u kompanijama u Crnoj Gori se ne radi dovoljno na usavršavanju, jačanju timskog rada, razdvajanju upravljanja od vlasništva, izgradnji korporativne svijesti, brige o zaposlenima--jednom riječju-uvođenju novih standarda u poslovanju. Prošla su vremena improvizacije, stava kompanija-to sam ja, i vizije od danas od sjutra. Upravo u ovim prevaziđenim načinima poslova-nja može se pronaći uzrok propadanja nekih kompanija u Crnoj Gori. Zato koristim svaku priliku da naglasim da je neznanje uzrok manje-više svih problema u kompanijama i društvu u cjelini, a najbolji dokaz za to je da i u vremenima krize uspješni opstaju i ostvaruju pozitivne rezultate.

Pored toga neophodno je i prioritetno kreirati povoljan ambijent za investitore, jer bez investicija nema napretka. To je zadatak i za državu, i političare i medije, i za nas u ekonomiji, a samim tim i obaveza svakog građanina Crne Gore, zato što su investicije rješe-nje svih problema u društvu, bilo da je riječ o domaćim ili stranim investicijama.

Ključ za razvoj ekonomije Crne Gore je valorizacija prirodnih re-sursa na kvalitetnom novou kroz investicije. Energetika, poljo-privreda, turizam, uređenje prostora i zaštita životne sredine su velike razvojne šanse Crne Gore, a opet sve ove privredne grane su povezane i međusobno zavisne. Koliko budemo kadri da inve-stiramo u svaku od ovih grana ponaosob, toliko će nam ekonomija biti u porastu. Ja sam uvijek za to da uradimo sve što je do nas, a rezultati će sami doći. A najave projekata poput auto-puta Bar--Boljare, nastavak izgradnje Porto Montenegra, Luštice, Portonovi turističkog kompleksa, Plavih Horizonata i mnogih drugih manjih projekata jednako kao i projekti koje realizuje naša i nama slične kompanije, daju nam za pravo da vjerujemo da će baš oni biti gene-ratori razvoja naše ekonomije. Koliki će biti efekat zavisi u velikoj mjeri i od nas samih. Ono što smo sigurni jeste da ćemo dati naš doprinos realizaciji pomenutih u mjeri mogućeg, a samim tim i ojačati našu poziciju respektabilne crnogorske kompanije.

Tomislav Čelebić, predsjednik kompanije Čelebić

Investicioni projekti generatorrasta

27

Broj 1Januar 2015.

Tomislav Celebic,president of the company Celebic

Investments are the generator of economic growth

The company Celebic is currently engaged in the realizati-on of 15 projects, which are in different phases, the most important being: the New City Block, a sports center with

an indoor swimming pool in Donja Gorica, a new business center

Business City, the construction of the marine on the peninsula Lu-stica, etc. The volume of operations and maximum engagement of all capacities in this attractive business climate make us believe that our company will continue with successful and stable busi-ness operations, as it has been the case so far. Our priorities are to meet the agreed deadlines for each of these projects in line with all standards and the quality by which we are recognizable on the market. Another in the list of our priorities is to strengthen the ca-pacities within the companies managed by the company Celebic, as well as to find new jobs at the Montenegrin market. That is why we, and I believe the rest of the construction sector, are interested in the projects, such as the highway, Porto Montenegro, Portonovi, etc.

In the years of global economic crisis, the construction sector has been most severely hit of all sectors due to the lack or a reduced number of investments. Under such working conditions, it is na-tural that only best organized companies with a developed ma-nagement system, professional staff, team work, efficient mana-gement, etc. are the only ones that can survive. Another problem is that the market in Montenegro is small and when we add to it reduced investments, it presents a general problem for the compa-nies and the society in general. The budgetary revenues decrease, unemployment increases, which automatically negatively affects the business climate. In addition, Montenegro has not been doing enough on the organization of advanced trainings, improvement of team work, separation of management from ownership, deve-lopment of corporate awareness, care of employees – in short, the introduction of new standards in business. The time of improvi-sation is gone, the attitude: the company equals me, as well as the vision: tomorrow is a new day – belong to the past. These outdated ways of doing business could be the reason for the bankruptcy of some companies in Montenegro. Therefore, I use all opportunities to emphasize that ignorance is the reason for almost all problems at the companies and the society in general and the best proof for it is that at the times of crisis only successful companies survive and achieve positive results.

Besides, creation of a favorable investment climate is a necessity and a priority because there is no progress without investments. It also represents a task for the state, politicians and us in the eco-nomy, and consequently for each Montenegrin citizen because the investments are the solution of all problems in a society, no matter if they are domestic or foreign.

The key for the development of Montenegrin economy is the qua-lity valorization of natural resources through investments. Energy, agriculture, tourism, spatial planning and environmental protec-tion are a great development chance for Montenegro and yet all industrial branches are interconnected and inter-dependent. The increase of our economy will depend on our capability to invest in each of these industrial branches. I think that we should do our best and the results will come along. The announced construction of the Bar-Boljare highway, the continuation of the construction works in Porto Montenegro, Lustica, the tourist complex Portonovi, Plavi horizonti and many other minor projects, as well as the pro-jects realized by our company and the companies similar to ours, make us believe that they will be the generators of development of our economy. Its effect depends on us. We are convinced that we will contribute to the realization of these projects the best way we can and thus we will strengthen our position of a respectable Montenegrin company.

Creation of a favorable investment climate is a priority because there is no economic progress without investments.

28

Broj 1 Januar 2015.

Visina iznosa koji Crna Gora bude povukla iz ukupnog budžeta Programa Horizon 2020 neće biti samo indikator kapaciteta da se koriste evropski fondovi, već ukupnog razumijevanja strateških dokumenata EU i spremnosti da se slijede u njima definisane razvojne politike.

NEXT - IPA Adriatic projekat

Podrška malim i srednjim preduzećima – Horizon 2020

Seminar „Podrška malim i srednjim preduzećima – Horizon 2020 - Program EU za finansiranјe istraživanјa i inovacija“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održan je 26. janu-

ara 2015. godine.

Namjera organizatora je bila da se predstave konkretni oblici sa-radnje i pomoći koji će crnogorskim preduzećima, od kojih mali broj ima kapacitet da samostalno upravlja složenim procesom kandidovanja projekata, olakšati pristup sredstvima iz programa Horizon 2020.

Predstavnica Privredne komore Dragana Šofranac je podsjetila da se ova asocijacija privrednika, kroz prethodne edukativne aktiv-nosti, bavila temama koje čine okosnicu Programa Horizon 2020 i prije nego što je on nastao kao odgovor na krizu konkurentnosti evropske ekonomije.

Horizon 2020, objasnila je ona, reflektuje prioritete Evropske Unije u dostizanju rasta i zapošljavanja, kroz ulaganje u inovativne po-slovne ideje sa komercijalnim potencijalom i njihovo približavanje tržištu, velike investicije u ključne tehnologije, jačanje vodeće ulo-ge industrije u inovacijama, bolji pristup kapitalu i šira podrška za mala i srednja preduzeća.

- Visina iznosa koji Crna Gora bude povukla iz ukupnog budžeta Programa Horizon 2020 koji je objedinio sve okvirne programe za istraživanja i inovacije, neće biti samo indikator kapaciteta da se koriste evropski fondovi, već ukupnog razumijevanja strateških dokumenata EU i spremnosti da se slijede u njima definisane ra-zvojne politike. Zbog svoje utemeljenosti na najkrupnijim socijal-nim izazovima Evrope danas, obim učešća u programu H2020 čiji budžet iznosi 79 milijardi eura, biće jasna poruka budućim inve-stitorima o našoj sposobnosti da stvaramo nova radna mjesta i prisvajamo profit u oblastima koje su označene kao ključne u osi-guranju konkurentnosti evropske ekonomije –rekla je Šofranac.

Prema njenim riječima, sprovođenje programa u Crnoj Gori ni u jednom segmentu ne smije biti prepušteno pojedinačnoj inicijativi

29

Broj 1Januar 2015.

i preduzimljivosti, već se mora razraditi sistemski pristup podrške uključivanju MSP u Horizon 2020.

- Privredna komora će biti dio te sistemske podrške u nastojanju da se što veći broj preduzeća uključi u program Horizon 2020, a i sama će kao institucija učestvovati u apliciranju i sprovođenju projekta – kazala je ona.

Ohrabruje, dodaje Šofranac, pojednostavljni pristup programu kroz jedinstvenu ulaznu tačku za mala i srednja preduzeća, jednostav-nije evaluacione kriterijume i riješeno pitanje intelektualne svoji-ne, kao kompromis između pravne sigurnosti i fleksibilnosti.

Pozitivna odlika ovog programa je i otvorenost - obraćanje širo-kom spektru učesnika, a ne samo onima koji su visoko inovativni.

- Posao će u velikoj mjeri olakšati postojanje finansijske podrške tokom cijelog inovacionog ciklusa. Naime, finansijska podrška se odnosi i na prvu fazu pisanja koncepta biznis ideje, testiranje nje-ne naučne i tehničke izvodljivosti i komercijalnog potencijala u iznosu od 50.000 eura. Demonstracija i razvoj biznis plana, reali-zacija proizvoda i usluga biće podržana sa grantom u iznosu od 500.000 do 2,5 miliona eura – objasnila je Šofranac.

Program Horizon 2020, njegovu osnovnu strukturu i pravila uče-šća predstavila je Nataša Vujnović Sedlar sa Univerziteta u No-vom Sadu, koja je Nacionalna kontakt osoba za evropske projekte u okviru Evropske mreže preduzetništva.

Ona je podsjetila da je Evropska unija u januaru 2014. godine otvo-rila novi program finansiranja nauke i tehnološkog razvoja nazvan Horizon 2020, koji traje šest godina i karakteriše ga povezivanje is-traživanja i inovacija, fokus na društvenim izazovima i otvorenost za sve učesnike. Pravo učešća u Horizonu 2020 imaju mala i sre-dnja preduzeća, velike kompanije, istraživačke grupe na univerzi-tetima, istraživački instituti, pojedinačni istraživači, kao i vladine, nevladine i privatne organizacije, institucije i dr.

Cilj programa Horizont 2020 je osloboditi potencijal za privredni i opšte društveni razvoj koji leži u istraživanju i inovacijama, kako bi Evropa postala lider u naučnim istraživanjima, proizvodnji ino-vativnih proizvoda i usluga i kako bi se istraživački kapaciteti sta-vili u službu rješavanja savremenih društvenih izazova.

- Horizont 2020 je evropski program, koji zahteva prekograničnu, panevropsku saradnju i povezivanje, čiji rezultati pomeraju nauč-

ne i privredne domete na evropskom nivou. Svi koji se prijavljuju za ovaj program, moraju meriti svoj doprinos ciljevima programa upravo iz tako postavljene evropske perspektive – rekla je Vujno-vić Sedlar.

Program se sastoji iz tri osnovne komponente: 1) Izvrsnost u nau-ci - za finansiranje najzanimljivijih naučnih istraživanja opredi-jeljeno je 24,4 milijarde eura; 2) Liderstvo u industriji – program podrške inovativnih malih i srednjih preduzeća koji uključuje i Instrument za mala i srednja preduzeća, zatim mehanizme za olakšavanje pristupa finansiranju za inovativna preduzeća, kao i program podrške razvoja ključnih industrijskih tehnologija, za što je izdvojeno 17 milijardi eura; 3) Društveni izazovi – podrška istra-živanju i inovacijama usmjerenim na društvene izazove u oblasti zdravlja, hrane, energije, transporta, klime i životne sredine, dru-štva i bezbjednosti.

Postoje različiti načini kako mala i srednja preduzeća mogu da učestvuju u programu Horozont 2020, međutim najčešći su: Instru-ment za mala i srednja preduzeća i Konzorcijumski projekti

O Instrumentu za mala i srednja preduzeća za koji je EU ukupno izdvojila 2,8 milijardi eura za period 2014-2020. godine, govorila je Biljana Petrović iz Privredne komore Srbije, EEN, Nacionalna kon-takt osoba za Mala i srednja preduzeća.

- U skoro svim komponentama Horizona 2020 preporučuje se uče-šće malih i srednjih preduzeća. Svi koji se prijavljuju za ovaj pro-gram, moraju mjeriti svoj doprinos ciljevima programa upravo iz tako postavljene evropske perspektive – rekla je Petrović.

Objasnila je da je MSP instrument direktna podrška malim i sre-dnjim preduzećima sa velikim potencijalom rasta, finansiranje koje je namijenjeno inovativnim idejama koje se mogu pretvoriti u uspjeh na tržištu. On je podrška razvoju visoko rizičnim inova-tivnim idejama i nudi smjernice kako da se identifikuju i privuku strane investicije.

Na kraju gošće iz Srbije predstavile su tehnike konkurisanja za Horizon 2020, potrebnu dokumentaciju, te dale korisne savjete crnogorskim preduzećima koja imaju mogućnost da apliciraju za sredstva po ovom Programu.

Seminar u Komori je organizovan u okviru sprovođenja NEXT IPA Adriatic projekta.

30

Broj 1 Januar 2015.

Kumulacija porijekla omogućava intenzivnije zapošljavanje kapaciteta, veću atraktivnost za strane investitore i podstiče međusobnu razmjenu roba i usluga.

Seminar u Privrednoj komori

PEM zona slobodne trgovine i njena pravila porijekla

Seminar „Pan-Euro-Mediteranska zona slobodne trgovine i njena pravila porijekla“, koji su organizovali Uprava carina i Privredna komora Crne Gore, održan je 29. januara 2015. go-

dine.

Učesnicima seminara – proizvođačima, izvoznicima, uvoznici-ma, špediterima, kao i drugim učesnicima u spoljnotrgovinskom poslovanju, predstavljeni su koncept i benefiti Regionalne kon-vencije o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe, odnosno, novine koje su već u primjeni u trgovini između zemalja regiona (CEFTA 2006), a uskoro i u trgovini sa EU. Predavači su bili Stojanka Milošević i Ana Vulić, načelnica i samo-stalna savjetnica u Upravi carina.

Regionalna konvencija o Pan-Euro-Mediteranskim (PEM) prefe-rencijalnim pravilima o porijeklu robe propisuje odredbe o pravili-ma o porijeklu robe u trgovini između strana ugovornica koje ima-ju zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. Ugovorne strane ove Konvencije su: Evropska unija, EFTA zemlje, Kraljevina Dan-ska u ime Farskih ostrva, zemlje potpisnice „Barselona procesa” (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska vlast Za-padne obale i pojasa Gaze, Sirija, Tunis i Turska), zemlje učesnice u procesu stabilizacije i pridruzivanja Evropskoj uniji (Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Kosovo), kao i Moldavija.

Jedan od razloga za zaključivanje Konvencije bila je i potreba da se unificiraju pravila o porijeklu, odnosno, da se kumulacija porije-kla bazira na jedinstvenom pravnom instrumentu, na koji se mogu pozivati pojedinačni sporazumi o slobodnoj trgovini koji su zaklju-

čeni između zemalja u zoni.

Sekretar Odbora špeditera Privredne komore Crne Gore Miljan Šestović, pozdravljajući učesnike seminara u ime organizatora, kazao je da je crnogorsko tržište svakim danom sve otvorenije, posebno sa članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i pri-mjenom sporazuma o regionalnoj trgovini CEFTA 2006, EFTA, Spo-razuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, kao i bilateralnih sporazuma sa Turskom, Rusijom i Ukrajinom. Gubi se granica između domaćeg i inostranog tržišta, što za male i još nejake proizvođače znači ogromnu konkurenciju.

- Globalizacija trgovine donosi i brojne prednosti, među kojima su i mogućnost stvaranja sopstvenog proizvoda koristeći sirovine iz neke druge zemlje. Kumulacija porijekla nam omogućava inten-zivnije zapošljavanje sopstvenih kapaciteta, veću atraktivnost za strane investitore i podstiče međusobnu razmjenu roba i usluga – rekao je Šestović.

Prema njegovim riječima, u zoni slobodne trgovine pravila o pori-jeklu su odlučujući faktor definisanja i dokazivanja porijekla robe i danas često diktiraju način proizvodnje, proceduru prerade i izvo-za proizvoda - ona definišu od koliko i od kakvog materijala treba da se proizvede određeni proizvod, da bi se na taj način mogao ostvariti preferencijalni tretman.

On je podsjetio da postoje nepreferencijalno porijeklo o kojem ser-tifikate izdaje Privredna komora Crne Gore i služi za statističke svrhe, te preferencijalno o kojem sertifikate izdaje Uprava carina. Preferencijalna pravila o porijeklu robe nijesu unificirana i pred-

31

Broj 1Januar 2015.

met su direktnog dogovora između potpisnica sporazuma o nači-nu i oblicima primjene. Praksa je pokazala da su različita pravila o porijeklu onemogućavala kumulaciju, što je otežavalo i posku-pljivalo proizvodnju, odnosno trgovinu. To je bio i jedan od razloga zaključivanja PAN-EURO-MED Konvencije čime je na jedinstven način u formi regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima o porijeklu uređena ova oblast.

- PAN-EURO-MED kumulacija porijekla je korak naprijed u olakša-vanju sticanja statusa proizvoda sa porijeklom, povećanja pristu-pa tržištu svih zemalja učesnica, podsticanju njihove međusobne razmjene i saradnje. Sa primjenom ovakvih pravila o porijeklu strani investitori nas posmatraju kao jedinstven prostor za koji po-kazuju više interesovanja. Stoga je realno očekivati da će primjena ovih pravila podstaći zajednička ulaganja, saradnju i udruživanje preduzeća u cilju zajedničke proizvodnje, te razvijanje dugoročnih poslovnih veza – naglasio je Šestović.

Govoreći o Regionalnoj konvenciji o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe, koju je Crna Gora po-tpisala 15. juna 2011. godine, a u primjeni je od 1. septembra 2012, predstavnica Uprave carina Stojanka Milošević kazala je da je za-snovana na konceptu „što je moje to je tvoje i što je tvoje to je moje“.

Značaj Konvencije je što je otvoren put za proširenje zone dijago-nalne kumulacije porijekla robe sa već postojeće SAP Zone kumu-lacije (EU, zemlje potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju i Turska) na SAP+ kumulativnu zonu (koja obuhvata i EFTA zemlje), i u budućnosti na PEM kumulativnu zonu.

- SAP+ kumulacija bi doprinijela povećanju ekonomske saradnje između svih zemalja zone, ubrzanju trgovine između zemalja/te-ritorija Zapadnog Balkana i drugih zemalja zone, novim investici-jama u balkanskom regionu, brojnim drugim pozitivnim ekonom-skim efektima – rekla je ona.

Objašnjavajući uslove za primjenu kumulacije porijekla, Milošević je kazala da se proizvodi porijeklom iz jedne od 23 ugovorne strane, koji se koriste u izradi proizvoda sa porijeklom u bilo kojoj drugoj ugovornoj strani, tretiraju kao domaći, bez negativnog uticaja na preferencijalni status gotovog proizvoda u PAN-EURO-MED zoni.

Uslovi za primjenu kumulacije porijekla su i da je između ugovor-nih strana koje su uključene u sticanje porijekla i odredišne ugo-vorne strane primjenjen preferencijalni trgovinski sporazum; da su materijali i proizvodi stekli status robe sa porijeklom primje-nom pravila o porijeklu koja su identična pravilima iz PEM Kon-vencije; da se obavještenja o ispunjenosti uslova za primjenu ku-mulacije objave u Službenom listu EU i u ugovornih strana.

PEM Konvenciju je bliže predstavila Ana Vulić, da bi nakon toga bilo riječi o tom dokumentu u kontekstu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazuma CEFTA 2006. Predavanja su izazvala brojna pitanja privrednika o uticaju primjene PEM Konvencije na njihovo poslovanje. Konstatovano je da bi bilo veoma korisno da što više zemalja završi administrativne procedure i omogući pri-mjenu ove konvencije.

Crna Gora će primjenjivati PEM Konvenciju sa Evropskom unijom od 1. februara 2015, istog dana kao i Srbija.

32

Broj 1 Januar 2015.

Crnogorska dijaspora poslala u domovinu 263,27 miliona eura

Građani Crne Gore koji rade u inostranstvu i iseljenici transferisali su u domovinu u prva tri prošlogodišnja kvartala, prema preliminarnim podacima Centralne banke CBCG, 263,27 miliona eura.

Iz CBCG su agenciji MINA-business kazali da se, od ukupnog priliva doznaka iz ino-stranstva, oko 154,13 miliona eura odnosi na kompenzacije zaposlenih, odnosno re-zidenata Crne Gore koji rade u inostran-stvu.

Na lične transfere odnosio se 84,1 milion eura, a na ostale transfere, koji obuhvataju penzije, invalidnine i druga socijalna pri-manja, oko 25 miliona.

Iz CBCG je objašnjeno da su, u skladu sa no-vom metodologijom Međunarodnog mone-tarnog fonda, koju Centralna banka primje-njuje od prošle godine, lični transferi nova kategorija koja predstavlja širi koncept od do sada korišćenog koncepta radničkih doznaka. Osim radničnih doznaka, koje obuhvataju samo transfere migranata koji su zaposleni u stranim ekonomijama, lični transferi obuhvataju i sve druge transfere između građana.

Iako se ne zna tačan broj crnogorskih ise-ljenika i njihovih potomaka širom svijeta, Ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da ih ima koliko i stanovništva koje živi u Crnoj Gori.

Crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka najviše ima u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Srbiji, Turskoj, zapadnoevropskim i zemlja-ma bivše Jugoslavije, ali značajan broj njih živi i u Australiji, Rusiji i nekim afričkim zemljama.

Prijavi barijeru, riješimo problem!

Ako se u poslovanju ili ostvarivanju nekog prava suočavaju sa komplikovanom proce-durom ili nekom barijerom, građani i pre-duzetnici iz Budve, Žabljaka i Danilovgrada taj problem mogu prijaviti na portalu prija-

vibarijeru.me.

Ovo inicijativu su pokrenuli Ministarstvo finansija i UNDP kako bi unaprijedili kvali-tet usluga koje organi lokalnih vlasti pruža-ju građanima, ali i radni ambijent za kom-panije u opštinama.

Centar za demokratsku tranziciju se nakon otvorenog poziva i podrške fAKT-a priklju-čio da pomogne u podsticanju dijaloga iz-među građana i kompanija i lokalnih i dr-žavnih institucija.

U prvoj fazi projekta priliku da skrenu pa-žnju na probleme i barijere imaće građan-ke, građani i kompanije iz opština Danilov-grad, Žabljak i Budva.

Platforma je u potpunosti prilagođena pos-jetiocima i vrlo jednostavna za korišće-nje. Data su uputstva za komunikaciju o ovoj temi i kontakt forma pomoću koje će građani i kompanije unositi svoje podatke (ime i prezime, e-mejl adresu i grad), zatim opisati problem i predložiti moguća rješe-nja. CDT će bilježiti probleme, i pripremiti izvještaj Vladinom Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i struk-turnih reformi koji će, nakon toga, institu-cijama predlagati kako se ti problemi mogu riješiti.

CDT poziva građane i kompanije i da posje-te portal i prijave probleme koji opterećuju njihov rad odnosno komunikaciju sa lokal-nim vlastima.

Portal prijavibarijeru.me nastao je po uzoru na britansku platformu Red Tape Challen-ge (Izazovi birokratije).

Njihov izvještaj iz 2014. pokazao je da je 1.000 od 3.000 reformi već realizovano i da je stvorena ušteda od 850 miliona funti na godišnjem nivou.

Montenegro Airlines planira letove za Zagreb

Montenegro Airlines će do sredine 2015. otvoriti liniju za Zagreb, najavljeno je iz te kompanije u januaru. Prema riječima predsjednice Odbora direktora ove kompa-nije Daliborke Pejović, putnici iz Crne Gore preko Zagreba će imati vezu s Kopenha-genom, Minhenom, Amsterdamom, Berli-nom, te Briselom.

Otvaranje linije je rezultat dogovora Mon-tenegro Airlinesa i hrvatske aviokompanije Croatia Airlines.

- S Croatia Airlinesom želimo uspostaviti uspješnu, obostrano korisnu i dugoročno opravdanu saradnju, koja će neminovno uticati na regionalno povezivanje i širenje tržišta, potrebnih objema kompanijama. Model saradnje podrazumijeva usposta-vljanje prometa od Podgorice prema Za-grebu, tri puta tjedno, s polijetanjem iz Pod-gorice u ranim jutarnjim satima, kako bi putnici bili u mogućnosti iskoristiti najveći broj konekcija iz Zagreba prema zapadnoj Europi. Povratak iz Zagreba bi trebalo da bude u popodnevnim satima, osiguravajući konekciju za povratak putnicima iz Evrope prema Crnoj Gori - kazala je Pejović.

Novi operatori interneta u Crnoj Gori

Crnogorsko tržište 2015. biće bogatije za nove operatora koji će nuditi pristup inter-netu. Riječ je o kompanijama koje su već godinama prisutne u našoj zemlji, ali i u ponudi nijesu imale internet – BBM i Tele-nor, dok će M:Tel povećati dostupnost ovih usluga preko svoje elektronske komunika-cione mreže.

Crna Goravijesti

33

Broj 1Januar 2015.

Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost saopštili su Dnevnim novinama da se tokom 2015. godine očeku-je i uspostavljanje tačke razmjene internet saobraćaja (IXP) u Crnoj Gori.

- Očekuje se da će uspostavljanje nacio-nalne tačke razmjene internet saobraćaja dovesti do sljedećih benefita: podsticanja razvoja internet servisa u Crnoj Gori, sni-žavanja cijene usluga pristupa internetu, rasterećenja linkova za globalni pristup internetu, poboljšanja kvaliteta usluge pri-stupa internetu i povećanja sigurnosti ko-munikacija - rekao je za DN direktor Agen-cije za elektronske komunikacije Zoran Sekulić.

Nakon što je United grupa postala većin-ski vlasnik operatora distribucije audio-vizuelnih medijskih sadržaja, Broadband Montenegro (BBM) će tokom 2015. godine ponuditi usluge pristupa internetu i fiksne telefonije putem optičke pristupne mreže. To je DN potvrdio i Sekulić.

- Telenor će tokom 2015. godine početi da nudi usluge telefonije i pristupa internetu preko fiksne elektronske komunikacio-ne mreže, a i M:tel će povećati dostupnost usluga telefonije i pristupa internetu pu-tem svoje fiksne elektronske komunikaci-one mreže - rekao je Sekulić.

Zimska turistička sezona

Nacionalna turistička organizacija očekuje dobru popunjenost kapaciteta u zimskoj turističkoj sezoni. Željka Radak Kukavičić, direktorica NTO, je rekla da je ponuda ski centara raznovrsna i regionalno konkuren-tna, imajući u vidu odnos cijene i kvaliteta, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz programski i cjenovno atraktivnih aranž-mana.

- Skijališta u Kolašinu, na Žabljaku i Vučju otvorena su sa prvim snijegom, a prema in-

formacijama hotelijera sa sjevera, za novo-godišnje aranžmane tražilo se mjesto više. Takođe, s obzirom na aktuelnu ponudu zimskih centara, očekujemo dobru popu-njenost - kazala je Radak Kukavičić.

Crna Gora je i ove godine opravdala očeki-vanja i potvrdila imidž hit destinacije u re-gionu kada je u pitanju provod u „najluđoj” noći u godini. Oko 37.000 turista odlučilo je da novogodišnje praznike provede u našoj zemlji, što je pet više u odnosu na isti pe-riod prethodne godine. Najbrojniji su bili gosti iz Srbije, BiH, Hrvatske, Rusije i Alba-nije, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije. Najbolju posjećenost imala je Budva, koja iz godine u godinu postavlja nove standarde u organizaciji velikih ma-nifestacija. Program na otvorenom tokom novogodišnjih praznika organizovan je i u gotovo svim primorskim opštinama. Ma-nifestacija „Od Božića do Božića“ u Kotoru, doček na šetalištu na Maloj plaži u Ulcinju, gradskim trgovima u Baru i Herceg Novom, doprinijeli su atraktivnosti i sadržajnosti naše turističke ponude i značajnijoj posjeti tokom praznika.

Zimski ski centri Kolašin i Žabljak imali su oko 10 odsto odnosu veću posjećenost u od-nosu na uporedni period prethodne godine. Za doček Nove godine u hotelima kako na primorju, tako i na sjeveru tražilo se mjesto više. Najviše turista sa višednevnim aran-žmanima zabilježili su hoteli „Splendid“ u Bečićima, „Palas“ u Petrovcu, „Lipka“ u Ko-lašinu i „Planinka“ na Žabljaku.

Od 20. decembra, kada je zvanično počela sezona skijanja, pa do sredine januara, na Žabljaku i Kolašinu zabilježena je dobra posjeta. Te dvije destinacije čine okosnicu zimske turističke ponude, iako dobre uslo-ve za odmor nude i Vučje, ski-centar Lokve, Turjak i Ivanova Korita. Prema podacima

NTO posjećenost je za 10 odsto veća nego lani. Turistički poslenici podsjećaju da je, kao i u zemljama u regionu, januar „udar-ni“ mjesec zimske turističke sezone - zbog školskog raspusta i velikog broja neradnih prazničnih dana. Očekuju, međutim, dobru posjećenost i u februaru ako vremenski uslovi budu išli naruku.

U okviru aktivnosti na pripremi sezone značajna sredstva uložena su u unaprije-đenje Ski centra Savin kuk. Takođe, NTO i ministarstva održivog razvoja i turizma i finansija, opredijelili su fond od 60 hiljada eura za pripremu ostalih skijališta.

- Značajno je i da je smještajna ponuda u Kolašinu unaprijeđena, jer je hotel Lipka, nakon dvije godine, otvoren. Pored razno-vrsnog smještaja, koji može zadovoljiti različite ukuse, od luksuznih, preko malih hotela, kvalitetnog privatnog smještaja do autentičnog ambijenta koliba u etno seli-ma, naši ski centri nude i brojne mogućno-sti za aktivan odmor u prirodi, kako za pro-fesionalce tako i za one koji tek otkrivaju snijeg - rekla je Radak Kukavičić.

U ponudi je i niz specifičnih turističkih atrakcija kao što su ture hodanja na kr-pljama u kojima se moguće oprobati na padinama Durmitora, Bjelasice, Krnova i NP Biogradska gora, kao i vožnje motornim sankama po planini Sinjajevini, popularni snowkiting, odnosno bordovanje sa zma-jem, zimske jahačke ture i zimski rafting.

- Prvi put je jedan njemački turoperator uvrstio Crnu Goru među top destinacije za ovaj vid rekreacije na snijegu, tako da oče-kujemo oko hiljadu gostiju iz Njemačke. Najavljen je i jedan broj gostiju iz drugih evropskih zemalja, između ostalog, grupe francuskih turista koji već treću godinu or-ganizovano dolaze u Kolašin - precizirala je Radak Kukavičić.

34

Broj 1 Januar 2015.

Nepredvidljivost poreske politike je jedan od najznačajnijih problema sa kojima se suočavaju investitori u Crnoj Gori.

35

Broj 1Januar 2015.

Ukupna investiciona klima u Crnoj Gori je, kako smatra predsjednik Savjeta stranih investitora Ruedi-

ger Schulz, dobra, ali veliki problem ostaju nepredvidivost poreske politike i neefika-snost i sporost administracije u sprovođe-nju propisa.

Schulz smatra da je Crna Gora, bez sumnje, zemlja sa velikim investicionim mogućno-stima.

- Ipak, kao u svakoj drugoj ekonomiji, po-stoje argumenti za i protiv kada je riječ o privlačenju stranih direktnih investicija (SDI). Na dobroj strani su politička i mone-tarna stabilnost i veliki prirodni resursi dr-žave - rekao je Schulz u intervjuu agenciji Mina-business.

Oblasti u kojima su potrebna poboljšanja su, kako je naveo, administrativne proce-dure u vezi sa osnivanjem biznisa, poreskoj politici i zakonodavstvu i tržištu rada.

Na pitanje koje su najznačajnije barijere za strane investitore, Schulz je odgovorio da nepredvidivost poreske politike ostaje je-dan od najznačajnijih problema sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.

- Na primjer, 2013. godine je na poslovnu zajednicu značajno uticalo iznenadno po-većanje dvije najznačajnije poreske stope, odnosno porez na dodatu vrijednost (PDV) se povećao sa 17 na 19 odsto i porez na do-hodak fizičkih lica od devet do 15 odsto za plate iznad prosjeka - precizirao je Schulz.

Prema njegovim riječima, sa neočekivanim promjenama u poreskom režimu ili zakon-skom okviru i vladavini prava, kompanija-ma je teško da prave bilo kakve planove i validne pretpostavke za posao.

- Opšti savjet je - ne mijenjajte previše pra-vila igre tokom trajanja same igre. To treba da se primijeni na svim poljima regulacije i Vladine politike - smatra Schulz.

ukupno 92 preporuke, sa fokusom na pet oblasti – vladavinu prava, korporativno upravljanje, poreze, izgradnju nekretnina i tržište rada i zapošljavanje - podsjetio je Schulz.

Savjet, kako je kazao, smatra da je ukupna investiciona klima dobra, ali je potrebno uraditi više i to je njihov način da pomognu poboljšanju poslovnog okruženja u Crnoj Gori.

- Novac ide tamo gdje je profit i što više ze-mlje u okruženju rade na privlačenju novih investitora, moramo i mi da uradimo više - rekao je Schulz.

On je naveo da u planovima Savjeta za ovu godinu spada organizovanje velikog broja sastanaka između investitora i odgovara-jućih organa državne uprave.

- Hoćemo da razgovaramo i o poslovnom okruženju sa opštinama, koje su značajno uključene kada je riječ o predvidivosti po-slovnih mogućnosti i uspostavljanja biznis zona sa posebnim, preferencijalnim reži-mom - najavio je Schulz.

On je naveo da će pratiti 92 preporuke i oci-jeniti Vladine namjere u vezi sa njima, a u slučaju da Savjet nije zadovoljan rezultati-ma, u narednom periodu će insistirati na poboljšanju tih oblasti.

- Takođe je obavezno izdavanje Bijele knji-ge 2015, a i nove verzije našeg biznis vodi-ča, kao pomoć za strance koji dolaze u Crnu Goru i razmišljaju da tu investiraju - saop-štio je Schulz.

Prema njegovim riječima, kako članstvo Savjeta stranih investitora raste, stalno se uključuju novi utisci i ideje.

- Takođe, organizujemo predavanja na fa-kultetima, imamo diskusije sa investitori-ma i posredujemo između administracije i članova u slučaju eventualnih problema - zaključio je Schulz.

Ruediger Schulz, predsjednik Savjeta stranih investitora

Investiciona klima u Crnoj Gori je dobra

On je naveo da bez predvidivog poslovnog okruženja i zakonske sigurnosti, nije mo-guć održivi poslovni razvoj.

- Takođe je razumljivo da su investicije po-vezane sa imovinom i dobrima. Mora biti jasno da ako dobijete dozvolu da počnete posao povezan sa određenom imovinom, da je ona jednostavno dodijeljena - rekao je Schulz.

Pored tih promjena u poreskoj politici, Sc-hulz smatra da neefikasnost i sporost ad-ministracije u sprovođenju propisa ostaje veliki problem za strane investitore.

- Moramo da promijenimo ovaj duboko ukorijenjeni mentalitet u administraciji koji nije u skladu sa globalnom poslovnom praksom. Najinteresantnija situacija u tom pogledu bila je kada je Centralni registar privrednih subjekata (CRPS), koji radi u okviru Poreske uprave (PU), zahtijevao od podnosioca prijave da dostavi dokaz o re-dovnom plaćanju poreza koje izdaje isto tijelo koje ga traži - objasnio je Schulz.

Još jedan problem je, kako je dodao, po-vezan sa dugim privrednim sporovima i sudskim slučajevima koji mogu da potpu-no obesmisle namjeru predlagača, čime se ugrožavaju sami temelji vladavine prava.

- Eliminišući takve vrste barijera sigurno bi se pomoglo Crnoj Gori da se pozicionira kao atraktivnija poslovna destinacija. Ne-razvijena infrastruktura je takođe izazov za svakog ko posluje u Crnoj Gori, ali nada-mo se da se dio tog problema može riješiti najavljenom izgradnjom autoputa Bar-Bo-ljare - kazao je Schulz.

On je ocijenio i da radno zakonodavstvo takođe nedovoljno podstiče razvoj tržišta i trebalo bi da se promijeni, prije svega dio koji se odnosi na postupak utvrđivanja po-vrede radne obaveze.

- Savjet stranih investitora je prošle go-dine objavio novu verziju Bijele knjige sa

36

Broj 1 Januar 2015.

Sastanak predstavnika Vlade i bankara

Apel da banke snize kamate

Predstavnici Vlade apelovali su na banke da sinergetskim naporima kreiraju institucionalne pretpostav-

ke za snižavanje kamatnih stopa na kredi-te, koji pored stranih direktnih investicija, predstavljaju glavni generator privrednog rasta.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politi-ku i finansijski sistem Vujica Lazović i čla-novi Vlade u ekonomskom resoru, sastali su se 22. januara 2015. sa predstavnicima banaka sa kojima su razgovarali o njihovoj neto kreditnoj aktivnosti i uslovima koji su neophodni da bi se povećala podrška no-vim rentabilnim i inovativnim projektima.

Sagovornici su analizirali pitanja od zna-čaja za povećanje ponude novca na tržištu u ovoj godini i rizika koji utiču na visinu kamata

- Rast ekonomije u ovoj godini biće podr-žan sa oko 100 miliona kreditnih sredsta-va iz komercijalnih banaka. Rast kredita od četiri odsto biće rezultat niže efektivne kamatne stope, čiji je trend pada započet krajem prošle godine - navodi se u saopšte-nju iz kabineta Lazovića. Banke su, kako se dodaje, otvorene prema novim projektima sve dok se ispunjavaju definisani standar-di, obezbjeđuju sredstva i klijent posluje u formalnom sektoru. Podrška Vlade u inve-sticijama u prioritetne razvojne sektore, tu-rizam, energetika, poljoprivreda i industrija dodatno olakšava poslovanje i umanjuje ri-zik plasmana kreditnih sredstava banaka.

- Osim visoke likvidnosti banaka, kao pre-

Rast ekonomije u ovoj godini biće podržan sa oko 100 miliona kreditnih sredstava iz komercijalnih banaka.

duslov veće investicione aktivnosti prepo-znata je potreba smanjenja učešća nekvali-tetnih kredita i dobro upravljanje rizicima. Država je posvećena unapređenju poslov-nog ambijenta, a konkurentnost bankar-skog tržišta potrvđuje broj banaka koje po-sluju u Crnoj Gori i najavljeno otvaranje tri nove - navodi se u saopštenju. Na sastanku je razgovarano i o skorom donošenju Zako-na o dobrovoljnom finansijskom restruk-turiranju i statusu klijenata koji otplaćuju kredite u švajcarskim francima.

- Hypo Alpe Adria banka (HAAB) koja je jedina nudila ovaj proizvod otvorena je i spremna da po direktnim zahtjevima po-nudi povoljnije uslove za njihov dugoročni tretman - dodaje se u saopštenju.

Postignuta je saglasnost da se radi na definisanju modela koji će omogućiti re-program kredita opštinama koje su nižeg fiskalnog kapaciteta, kroz dužu ročnost i niže kamate, a kroz mehanizam egalizaci-onog fonda.

Iz kabineta je saopšeno da je, u konstruk-

tivnoj atmosferi razmjene viđenja ključ-nih pitanja za pospješivanje rasta realnog sektora, dogovoreno periodično konsulto-vanje Vlade sa bankarima i konstatovan zajednički interes da svako da puni dopri-nos kreiranju uslova ekonomskog rasta. Sastanku su pored Lazovića, prisustvovali i ministri finansija, ekonomije i održivog razvoja i turizma, Radoje Žugić, Vladimir Kavarić i Branimir Gvozdenović, guverner Centralne banke, Milojica Dakić i predstav-nici Udruženja banaka i više poslovnih ba-naka.

37

Broj 1Januar 2015.

Privatizacije

YU Briv kupio hotel

Teutu

Kompanija YU BRIV preuzela je u Ri-snu hotel „Teuta” od nikšičkog „Ono-gošta” u stečaju.

Od uvođenja stečaja, od 2009. godine bilo je 17 licitacija, a posljednja uspješna, jer je YU briv bio jedini ponuđač, ispunio sve uslove i kupio „Teutu” za 6,51 miliona eura.

- Potpisan je kupoprodajni ugovor, a Yu briv je odmah nakon njegovog zaključe-nja, uplatio kompletnu sumu. To je dobra cijena u odnosu na posljednju procjenu iz jula 2014. godine, odnosno za oko 80 odsto

Kotorski Yu Briv namjerava da hotel adaptira, podigne na četiri nivoa i izgradi ekskluzivne apartmane.Ukupno planirano ulaganje je između 14 i 18 miliona eura.

procijenjene vrijednosti je prodata „Teuta” - potvrdio je Radiju Jadran stručni saradnik stečajnog upravnika nikšićkog „Onogošta” Momir Vučinić.

Popisne komisije HTP „Onogošta” AD u ste-čaju i YU BRIV-a obavljaju posao oko pri-mopredaje, čime i zvanično nakon 36 godi-na „Teuta” dobija novog vlasnika.

Komercijalni direktor YU BRIV-a Dejan Buj-ković kaže da im je namjera da „Teutu” pre-tvore u hotel sa četiri zvjezdice, da zaposle radnike iz Risna i da angažuju kompletan grad i njegovo zaleđe. Već iduće godine ulaganje u adaptaciju hotela biće četiri mi-liona eura.

Kao porodična kompanija, sa 35-ogodi-šnjim iskustvom na crnogorskom trži-štu, YU BRIV ima iskustva sa gradnjom turstičkih objekata. Vlasnik je luksuznog apartmanskog bloka u Đuraševićima, a bila je glavni izvođač hotela „Regent” u Porto Montenegru.

Jedan od vlasnika Vojo Bujković podsjeća da su počeli prije 35 godina sa jednim od prvih kafića u Kotoru i malim izletničkim brodom „Jovan”, a danas su već ugledana i jedna od vodećih građevinskih i hidro-građevisnkih firmi u Crnoj Gori.

- Plan je da poboljšamo ponudu cijelog primorja razvijajući u „Teuti” arheološki i sportski turizam, povezujući i zaleđe Ri-

sna, Grahovo. Tako bi mnogi turisti stizali i zimi na odmor i oporavak. Spremni smo da lokalnoj zajednici ponudimo podršku u valorizaciji poznatih arheoloških nalazišta i boljoj prezentraciji Crne Gore. Ovdje je i Luka Risan, koja nikada nije zaživjela. Pla-nirana je marina Prostornim planom mor-skog dobra, pa i tu možemo da se uključimo - ističe Vojo Bujković.

„Teuta” je građena poslije zemljotresa, ima dobru osnovu i YU BRIV namjerava da hotel adaptira, podigne na četiri nivoa i dogradi zdanje ekskluzivnim apartmanima. Sa po-četna četiri miliona u idućoj godini ukupno planirano ulaganje je između 14 i 18 milio-na eura.

- Završetak adaptacije hotela najviše će zavisiti od dobijanja planske dokumenta-cije. Ako Ministarstvo održivog razvoja i turizma bude imalo sluha za svu tu priču, a mislim da hoće, onda u sljedeće tri godi-ne možemo završiti cijelu investiciju. Jer, novac je obezbjeđen - zaključio je Bujković.

Inače, uplatom od šest miliona 510 hiljada eura za „Teutu”, nikšićki „Onogošt” je dobar dio dugova izmirio, ostalo je oko milion i po državi za poreze i doprinose, kao i jedan dio za dobavljače. Ostatak novca ići će akcio-narima. Radnici „Onogošta”, njih 82 ostali su bez posla još 2012. godine, ali su dobili otpremnine. Jedan dio njih je radio u „Teu-ti” i prema njima sve su obaveze izmirene.

38

Broj 1 Januar 2015.

Svjetska banka

Investirati u proizvodnju

Svjetska banka (SB) za ovu godinu predviđa oporavak crno-gorske ekonomije u odnosu na prošlu, uz uslov da najavljeni investicioni projekti budu realizovani na vrijeme, saopštili

su njeni predstavnici.

Ekonomista SB u Crnoj Gori, Sanja Madžarević-Šujster, kazala je da će od šest zemalja regije, Crna Gora biti među onima sa najvi-šim stopama ekonomskog rasta u ovoj godini, ukoliko se realizuju sve pretpostavke za oporavak.

„Jedna pretpostavka je da najavljeni investicioni projekti budu realizovani na vrijeme, jer su prošle izostali. Procjenjujemo da će ove godine doći i do rasta javnog i ukupnog spoljnjeg duga crno-gorske privrede“, rekla je Madžarević-Šujster.

Predstavnici SB predstavili su sedmi redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu (JIE) koji obuhvata Crnu Goru, Albaniju, Bo-snu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniji i Srbiju.

Madžarević-Šujster je na konferenciji za novinare, predstavljajući dio izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazala da u SB u ovoj godini očekuju veću zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti, kao i povećanje ukupne lične potrošnje.

„Mogući rizici za rast dolaze od potencijalnih daljih geopolitičkih tenzija u široj regiji, kao i klimatskih nepogoda koje mogu uticati na turizam, energetiku i poljoprivredu“, smatra Madžarević-Šuj-ster.

Ona je dodala da pozitivan uticaj može imati smanjenje cijena nafte, s obzirom da je Crna Gora uvoznik naftnih proizvoda.

SB je snizila procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,4 odsto, sa 3,5 odsto koliko je predviđala u junu.

Madžarević-Šujster je navela da Crna Gora, kao mala zemlja, treba da radi na poboljšanju konkurentnosti i kreiranju zaštitnih me-hanizama, kao što su fiskalne zalihe, gdje bilo kakav veći priliv prihoda treba iskoristiti za smanjenje rashoda, odnosno duga.

„U dijelu funkcionisanja javnog sektora treba voditi računa o fi-nansijskoj disciplini, ne samo na nacionalom nego i na lokalnom nivou. Treba raditi i na rješavanju pitanja nekvalitetnih kredita. Oni su trenutno na oko 16,5 odsto ukupnih plasmana, što je prilič-no visoko“, ocijenila je Madžarević-Šujster.

Kada su u pitanju reforme u dijelu investicionog ambijenta, Ma-džarević-Šujster je rekla da treba raditi na poboljšanju nekoliko oblasti, među kojima su izvršenje ugovora, građevinske dozvole, uknjižba nekretnina i plaćanje poreza.

Ona je saopštila da se regija u prošloj godini suočila sa poplavama i smanjenjem stopa rasta, koje je bilo značajnije u BiH i Srbiji, dok je u Crnoj Gori to bilo zbog problema sa proizvodnjom električne energije.

„Uprkos odlaganju velikih infrastrukturnih projekata, Crna Gora je prošle godine zabilježila rast, prema našim procjenama oko 1,5 odsto, što je upola manje u odnosu na 2013. godinu“, kazala je Ma-džarević-Šujster.

Prema njenim riječima, to je stopa rasta koju privreda Crne Gore u ovom trenutku može izvući bez nekih značajnijih pozitivnih eksternih šokova, s obzirom na okruženje u kojem se nalazi i na restrukturiranje privrede koje je u toku.

„Tokom prošle godine smo imali sporiji rast od planiranog. Regija je sama po sebi usporila. Ono što je obilježilo rast u Crnoj Gori prošle godine je prije svega pozitivan doprinos rastu koji dolazi od turizma i s tim vezane privatne potrošnje, odnosno rasta trgovine na malo“, rekla je Madžarević-Šujster.

Uprkos geopolitičkim tenzijama, kako je navela, nije bilo vidljivih posljedica na sektor turizma u Crnoj Gori.

Madžarević-Šujster je kazala da je tokom prošle godine izostao pozitivan doprinos rastu industrijske proizvodnje.

„Imamo pozitivne pokazatelje iz poljoprivredne proizvodnje, sektor energije je imao značaja pad, a industrijska proizvodnja u

39

Broj 1Januar 2015.

Protekle godine priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori bio je najveći u regiji. Iz Svjetske banke smatraju da investicije treba usmjeriti u proizvodne kapacitete.

prošloj godini je završila sa određenim smanjenjem“, saopštila je Madžarević-Šujster.

Ona je navela da je to uticalo na izvoz dobara, koji je tokom prošle godine bio negativan.

SB je u Crnoj Gori u prošloj godini evidentirala i pogoršanje spolj-nog bilansa.

„Taj deficit na tekućem računu od oko 15,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) je većinom kreiran upravo zbog trgovinskog de-ficita, odnosno deficita koji crnogorska privreda ostvaruje u ra-mjeni dobara sa trgovinskom partnerima“, navela je Madžarević--Šujster.

Prema njenim riječima, prošle godine je priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori bio najveći u regiji.

Madžarević-Šujster, međutim, smatra da bi struktura SDI trebalo da bude drugačija.

„Velikim dijelom su to investicije koje idu u nekretnine i finan-sijski sektor, a vrlo malim dijelom idu u proizvodne kapacitete. Postoji potreba za promjenom strukture tih investicija. One su značajan izvor finansijranja deficita na tekućem računu“, rekla je Madžarević-Šujster.

Pozitivno je, kako je ocijenila, to što je evidentiran konstatan rast zaposlenosti.

„To je jedan od izvora potencijalnog rasta crnogorske privrede, odnosno aktivacija radne snage. Vidimo napredak tokom prošle godine upravo u povećanju te stope participacije na tržištu rada“, kazala je Madžarević-Šujster.

Stopa nezapsolenost je smanjenja u odnosu na 2013. godinu, ali ona i dalje ostaje realitivno visoka.

„Evidentirani su pozitivni pomaci na tržištu rada i nadamo se da će oni i potrajati“, poručila je Madžarević-Šujster.

U situaciji deflacionih pritisaka, kako je kazala, kreditni rast je izostao.

„Imamo neke pozitivne pomake krajem prošle godine u Crnoj Gori, gdje imamo rast kreditnih plasamana privatnom sektoru, ali su na nivou ukupnih oni bili negativni tokom prošle godine. To je posljedica toga što su banke opterećene nenaplativim kreditima, koji se sporo rješavaju“, smatra Madžarević-Šujster.

Ona je dodala da je tokom prošle godine najveći doprinos sma-njenju ranjivosti crnogorske privrede upravo došao od fiskalne politike.

„Imamo snažno smanjenje fiskalnog deficita, što je dovelo i do usporavanja rasta javnog duga. Procjenjujemo da će do kraja pro-šle godine javni dug ostati na istom nivou kao 2013“, kazala je Ma-džarević-Šujster.

Predstavnici SB su, predstavljajući redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu, kazali da su razarajuće poplave u nekim zemljama dovele do zastoja ekonomija u prošloj godini, uz rast od samo 0,2 odsto.

Prema izvještaju se očekuje da se regija u ovoj godini umjereno oporavi, uz prognoziran zbirni rast od 1,3 odsto.

„Rast u ovoj godini će vjerovatno umanjivati slab oporavak u BiH. U ostatku regije se očekuje rast od preko tri odsto u ovoj godini“, rekli su iz SB.

Ekonomsku aktivnost u šest zemaja, kako su naveli, usporava sla-ba domaća potražnja, a povjeranje potrošača i poslovne zajednice ostaje slabo zbog dugotrajnih političkih neizvjesnosti, hronično velike nezaposlenosti i bankarskog sistema opterećenog nena-plativnim zajmovima.

„Ekonomski rast u kratkoročnom i srednjoročnom periodu u šest zemalja može se podržati putem mudrih ekonomskih politika sa dobro utvrđenim prioritetima“, zaključili su iz SB.

40

Broj 1 Januar 2015.

Najveći svjetski sajam poljoprivrede

Zelena nedjelja u Berlinu

Na poziv Saveznog Ministarstva vanjskih poslova Njemač-ke, predstavnik Privredne komore Crne Gore bio je učesnik Visitors programa, koji je organizovan od 12. do 19. januara

2015. u Berlinu. Program je pored posjeta pojedinim kompanijama i drugih sličnih aktivnosti kroz koje su učesnici mogli da se upo-znaju sa ekonomijom Njemačke, obuhvatio i posjetu Sajmu Zelena nedjelja, uključujući i sve paralelne sajamske aktivnosti.

Uoči otvaranja Sajma, organizovana je večera na kojoj su u proto-kolarnom dijelu govorili Savezni ministar za poljoprivredu Christi-an Schmidt i ministar poljoprivrede Letonije Jānis Dūklavs.

Zelena nedjelja je najveći svjetski sajam poljoprivrede i prehrane, koji je po 80. put održan u Berlinu. U 26 sajamskih hala predstavi-lo se 1.658 izlagača iz 68 zemalja. Tokom trajanja Sajma u Berlinu posjetiocima su prezentovane hiljade noviteta u sektoru hrane i delikatesa, jela i pića. U kuhinjama se na sajmu peklo i kuvalo, a posjetioci su mogli „zaviriti” i u malo seosko imanje, te steći utisak o tome kako poljoprivreda funkcioniše.

Ponuda izlagača i događaja je bila toliko raznovrsna, da je bilo i za očekivati da Sajam zabilježi više od pola miliona posjetilaca. Hrana nije samo broj kalorija, količina proteina, ugljenih hidrata i vitamina, uz bakina jela to je i toplina doma ili sjećanje na egzo-tične večere tokom najljepših praznika. Sve to i još mnogo toga se pokušalo prikazati na ovogodišnjoj Zelenoj nedjelji, koja, međutim, nije mogla izbjeći neke od aktuelnih poljoprivrednih, političkih i ekonomskih pitanja.

Na ovogodišnjoj Zelenoj nedjelji, Savezno ministarstvo za hranu i poljoprivredu se još jednom predstavilo vlastitim tzv. šouom. Pod nazivom „Mjesto za rast ideja”, Ministarstvo se ove godine foku-siralo na aktuelna kretanja u oblasti uzgoja i istraživanja uzgoja.

Ministri iz 70 država, predstavnici međunarodnih organizacija FAO iSvjetske banke pozvali su nastvaranje koherentnog okvira politike za održivu bio-ekonomiju.

Ovaj događaj, takođe je ponudio posjetiocima priliku da saznaju više o karikama u lancu dodane vrijednosti u oblasti hrane, poljo-privrede i hortikulture.

Održivo korišćenje prirodnih resursa je glavni instrument za efi-kasan poljoprivredni sektor i osnov dobre poljoprivredne prakse. Cilj ovogodišnjeg posebnog nastupa Ministarstva bio je predsta-viti inovativne projekte i istraživanja iz oblasti uzgoja. Održivost i očuvanje resursa je pokazano primjerom ukrasnog bilja koje je optimizovano ciljanom kombinacijom inovativnih tehnologija staklenika i agronomskog uzgoja.

Pčele su i dalje nezamjenjiv dio proizvodnog lanca hrane, što znači da su od vitalnog ekološkog i ekonomskog značaja. Poseban šou je stoga pružio informacije o mogućnostima otvorenim za sector pčelarstva, opasnostima za pčele od strane čovjeka i okoline, te očuvanje i unapređenje pčelarstva.

Tlo je još jedna od prioritetnih oblasti u 2015. godini, zbog čega je Ministarstvo i ovome posvetilo značajan dio u smislu podizanja svijesti o važnosti i vrijednosti plodnog tla za postojanje ljudi, ži-votinja i biljaka.

U sklopu izložbe posvećene „edukaciji potrošača” omogućeno je posjetiocima da se upoznaju sa temom sigurnosti hrane. Akcenat je bio na novim elemenatima obaveznog označavanja utvrđenim u Uredbi Informacije o hrani, koja će stupiti na snagu na evropskom nivou od 2016. Ostali aspekti uključuju kvalitet etikete za online kupovinu namirnica i informacije o zdravlju u oglašavanju hrane.

Apostrofirano je i da se gubici hrane javljaju širom svijeta i imaju reperkusije na ekonomiju, životnu sredinu i bezbijednost hrane.

Posjetioci su takođe mogli naučiti o potencijalu ruralnih područja.

41

Broj 1Januar 2015.

Jedan od izazova sa kojima će se ruralna područja suočiti u bu-dućnosti su demografske promjene. Nuđenje atraktivnih uslova mladima iz ruralnih područja od ključne je važnosti za razvoj ovog potencijala.

Forum

Globalni forum za hranu i poljoprivredu održan je u okviru naj-većeg svjetskog sajma hrane, poljoprivrede i hortikulture. Globalni forum je u fokusu imao pitanja vezana za obezbjeđivanje dovolj-nih i kvalitetnih količina hrane za rastuću populaciju na Zemlji, uz očuvanje životne sredine, resursa i zdravlje ljudi. Glavna tema Foruma je bila „Rast potražnje za hranom, sirovinama i energijom – mogućnost za poljoprivredu, izazov za bezbjednost hrane“.

Forum je i ove godine okupio predstavnike politike, industrije, na-učnih institucija, kao i civilnog sektora iz cijelog svijeta. Tokom događaja, pored ministarskog samita na kome je učešće uzelo 70 ministara poljoprivrede iz cijelog svijeta, održani su brojne panel diskusije i radni sastanci. Kreatori svjetske politike u ovoj oblasti pred sebe su stavili zadatak da pronađu adekvatne pristupe vođe-nja agrarne politike, uprkos brojnim izazovima.

Na kraju sedmog međunarodnog samita, ministri i predstavnici međunarodnih organizacija FAO i Svjetske banke pozvali su na stvaranje koherentnog okvira politike za održivu bioekonomiju. Na Samitu se razgovaralo o daljim pravcima održivog razvoja pol-joprivrede, a ministri su usvojili Komunike u kojem je akcenat sta-vljen upravo na razvoj bioekonomije.

Federalni ministar poljoprivrede Christian Schmidt, koji je bio do-maćin samita, naglasio je da dalji razvoj bioekonomije treba pr-

venstveno da služi poboljšanju bezbijednosti hrane, pa je stoga važno imati održiv i efikasan poljoprivredni sektor.

Transatlantski sporazum

Jedna od tema na koju se vodila žestoka diskusija je TTIP, Tran-satlantski sporazum o slobodnoj trgovini između Evropske unije i SAD-a. Poljoprivreda i prehrambena industrija u načelu podržava-ju slobodnu trgovinu. Ali šef Udruženja seljaka Joachim Rukwied naglašava da se pritom mora pridržavati evropskih standarda kva-liteta i proizvodnje. „Mi ne želimo hormonsko meso na evropskim, na njemačkim tanjirima. Mi ne koristimo hormone i ubuduće to nećemo raditi.“

Trgovina mora biti poštena, naglasio je Christoph Minhoff, šef Saveznog udruženja njemačke prehrambene industrije. Njegova branša podržava TTIP.

- Budući da na nivou WTO-a (Svjetska trgovinska organizacija) nema uspjeha po pitanju slobodne trgovine, potrebna su nam ta bilateralna strateška partnerstva zato što ona dobijaju sve više na značaju za našu branšu. Industrija hrane je orijentisana ka izvozu i zato nam treba takav sporazum, koji će na koncu biti uspješno zaključen u našem interesu – rekao je Minhoff.

Trećinu svoje proizvodnje njemačka prehrambena industrija pro-daje u inostranstvu. U 2014. godini izvoz je porastao za 5,6% na ukupni izvozni volumen od 56,3 milijardi eura. Ali to nije bilo do-voljno za „nadoknadu“ slabog poslovanja kod kuće. Ukupno, pro-met je opao za 1,1% na 173,2 milijardi eura.

- U međunarodnoj tržišnoj utakmici raste pritisak konkurencije, prodajne cijene stagniraju - istakao je Minhoff i upućuje na „visoke troškove energije i uvođenje minimalne plate“ u Njemačkoj. U tr-govini prehrambenim proizvodima sve je nekako povezano jedno s drugim, a zbog toga nije baš jednostavna pregovaračka pozicija tog sektora - sve više rastu zahtjevi kada je riječ o hrani, proizvo-dima i proizvođačima.

Nakon tri dobre godine njemački agrar se bori sa padom poslo-vanja. Na tržištima se promijenio „pravac“, govorio je Joachim Rukwied iz Udruženja njemačkih seljaka.

- Mesni sektor, a posebno cijene svinjetine već neko su vrijeme u padu i pod pritiskom. U proteklom polugodištu opale su i cijene osnovnih prehrambenih namirnica poput mlijeka i žita. Pod priti-skom su i šećer, voće i povrće – rekao je Rukwied.

Raspoloženje među seljacima je loše, jer je nakon dobrog roda u mnogim zemljama-proizvođačima ponuda jednostavno veća od potražnje. Konjunkturni rast teče sporo, a uz sve to agrar muči i ukrajinska kriza, odnosno ruski embargo. Zbog ruske zabrane uvo-za evropskih poljoprivrednih proizvoda dodatno je porasla preko-mjerna ponuda unutar Evropske unije. To Rukwied objašnjava na primjeru proizvodnje jabuka.Iz Njemačke je u Rusije godišnje išlo samo oko 25.000 tona jabuka, a iz Poljske čak oko 600.000 tona.

- Ta, poljska količina sada stiže na unutrašnje tržište EU i u kombi-naciji s dobrim ovogodišnjim rodom dovela je do toga da je cijena stone jabuke u samo godinu dana opala sa 60 na 20 centi po kilo-gramu. Kod voća koje se koristi za proizvodnju sokova uopšte više ne možemo govoriti o cijeni, poljoprivrednici za kilogram voća do-biju dva centa – istakao je on.

42

Broj 1 Januar 2015.

U organizaciji Studentskog parlamenta

Summer job osmi put u Crnoj GoriCilj sajma „Summer job“ je povećanje učešća domaće radne snage, pokretanje mladih i njihovo zapošljavanje u Crnoj Gori.

Projekat „Summer job“ se osmi put održava u Crnoj Gori 23. marta na Ekonomoskom fakultetu u Podgorici, 25. marta na Fakultetu za turizam u Kotoru i 27. marta na Ekonomskom

fakultetu u Bijelom Polju. U okviru njega je predviđeno omoguća-vanje obavljanja sezonskog rada crnogorskim studentima i matu-rantima u domaćim kompanijama i institucijama. Realizacijom ovog projekta utiče se na stvaranje međunarodno konkurentne radne snage u skladu sa planiranom Strategijom razvoja ljudskih resursa u turizmu. Cilj sajma „Summer job“ je povećanje učešća domaće radne snage, pokretanje mladih i njihovo zapošljavanje u Crnoj Gori.

Na taj daje se doprinos smanjenju nivoa nezaposlenosti mladih, jačanjem njihovih kapaciteta kroz pripremu za prvi izlazak na trži-šte rada i promocijom aktivnog pristupa traženju posla. Još jedan problem biće riješen realizacijom ovog projekta, a to je odliv sred-stava iz zemlje u vremenu kada su finansijska sredstva ograniče-na i kad je ekonomska kriza nerješiva enigma globalnih razmjera.

Ovaj projekat je namijenjen studentima svih godina studija, pa shodno tome ciljne grupe koje će imati direktnu korist od realiza-cije ovog projekta su studenti crnogorskih fakulteta, koji će lakše doći do posla i steći neophodno praktično znanje, kao i crnogorske kompanije, koje će lakše doći do radnika, dok će indirektne koristi od projekta imati cjelokupno crnogorsko društvo.

Sezonsko zapošljavanje predstavlja veoma značajan segment ukupnog zapošljavanja u turističkoj privredi Crne Gore i kreće se preko 60% u glavnoj turističkoj sezoni. Turizam kao primarna privredna grana Crne Gore predstavlja značajno sredstvo za stva-ranje prihoda i učešće turizma u bruto društvenom proizvodu se kreće preko 20%. S obzirom na to da je Vlada Crne Gore ograničila broj radnih dozvola koje će izdati strancima, projekat ''Summer

job 2015'' će dati priliku poslodavcima da zaposle domaću radnu snagu.

Ovo je podatak koji nam govori da je upravo turizam privredna gra-na koja ima mogućnost da obezbijedi veliki broj radnih mjesta i smanji nezaposlenost, a samim tim postoje velike mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi u turizmu. Zbog značaja sezonskog za-pošljavanja za razvoj turističke privrede Crne Gore, i prepoznajući važnost usmjeravanja i usavršavanja mladih kadrova, Studentski parlament UCG realizuje projekat „Summer job“ koji postaje tradi-cionalan i realizuje se već osmu godinu.

Realizacijom ovog projekta bi, u situaciji globalne ekonomske kri-ze i vremenu kada je veliki broj mladih ljudi nezaposlen, ne samo u Crnoj Gori (trećinu nezaposlenih u Crnoj Gori čine mladi ispod 26 godina starosti), već u cijeloj Evropi, okupili mlade ljude, stu-dente, i omogućili im da lakše dođu do posla, obučili ih za poslove u turističkoj privredi, pomogli im u usavršavanju i spriječili odliv sredstava iz zemlje.

43

Broj 1Januar 2015.

Portal za zapošljavanje zaposli.ME

Spajaju potencijal ljudi i poslovne prilike

Portal za zapošljavanje Zaposli.ME postoji godinu. Kako kažu njegovi predstavnici, već su ostvareni zna-

čajni rezultati – baza portala broji 20.000 kandidata, sarađuje sa više od 500 posloda-vaca, nudi više od 1.300 poslovnih prilika, a zaposlio je više od 350 ljudi.

- Zaposli.me je savremena online platfor-ma poslovnih mogućnosti. Osnovana od strane nekolicine entuzijasta koji su pre-poznali problem nezaposlenosti kao jedan od gorućih privrednih izazova, platforma je dizajnirana sa ciljem njegovog prevazila-ženja kroz najveći izbor poslovnih prilika i najveću bazu kandidata – saopštili su Gla-sniku sa ovog portala.

- Mi spajamo ljudski potencijal i poslovne prilike kroz jedinstvenu berzu rada na tr-

Online platforma dizajnirana sa ciljem prevazilaženja jednog od gorućih privrednih izazova – nezaposlenosti.

žištu Crne Gore kao i regiona - u skorijoj budućnosti. Usmjeravamo kandidate ka novim poslovnim prilikama, bilo da traže posao ili korak dalje u karijeri, dok poslo-davcima nudimo podršku u nalaženju že-ljenog kadra - navode iz Zaposli.me.

Kandidati se registruju i kreiraju jednostav-nu biografiju u kojoj navode osnovne ka-rakteristike po kojima ih kompaniije mogu pretraživati. Takođe, postoji mogućnost postavljanja video CV-a koji može biti sa-stavni dio svake prijave za posao. Prateći trend ogromnog uticaja društvenih mreža na proces zapošljavanja u svijetu, Zaposli.ME nudi i prijavljivanje za posao preko svo-je Facebook stranice.

Poslodavci, sa druge strane, imaju mo-gućnost objavljivanja poslova kao i pretra-

ge baze kandidata po željenim kriterijumi-ma.

U 2015. su na ovom portalu odlučili da odu korak dalje sa ponudom poslova, pa je-dnom sedmično izdvajaju nekoliko poslov-nih prilika koje posjetioci posebno treba da uzmu u razmatranje, koje, kako se navodi na Zaposli.ME, nude mogućnost prosperi-ranja i profesionalnog razvoja.

Ideja osnivača portala za budućnost je – proširiti usluge i na ostale zemlje istog go-vornog područja.

- Nastavićemo da koračamo krupnim kora-cima, prateći savremene trendove iz oblasti modernog poslovanja i radeći na kontinui-ranom razvoju i modernizaciji platforme Zaposli.ME – saopštili su sa ovog portala čije je geslo „Imaš internet? Imaš i posao”.

44

Broj 1 Januar 2015.

Regionvijesti

Srbija i Hrvatska među najlošijim po rastu GDP-a

Prema procjenama Economist Inteligence Unit (EIU), svjetska ekonomija će u 2015. godini rasti po stopi od 2,9 posto.

U 2014. rast svjetskog GDP-a bio je procije-njen na 2,5 posto. Globalni ekonomski rast biće povećan zbog pada cijena nafte: pad cijena nafte od 10 posto znači dodatnih 0,2 procentna poena za svjetski GDP.

Američka ekonomija će imati najbolje per-formasne od razvijenih zemalja svjeta u 2015. sa prognoziranim rastom od 3,3 posto. Ali svjetska ekonomija će biti usporena zbog slabosti u eurozoni i Japanu i uspo-renog rasta na tržištima u razvoju. Kineski ekonomski rast u 2015. će biti usporen, ali će i dalje iznositi visokih sedam posto.

Izuzev Japana, Azija i Australija će biti naj-brže rastući regioni u svijetu u 2015. Papua Nova Gvineja će biti, kako predviđa EIU, najenergičnija svjetska ekonomija sa ra-stom od skoro 15 posto, dvostruko više od bilo koje druge države.

S druge strane, ruska ekonomija će patiti od udaraca nanijetih padom prihoda od nafte i zapadnih sankcija, dok će se GDP Makaoa smanjiti zbog pada prihoda od kockanja. Ipak, najlošije performanse u 2015. godini će imati Sijera Leone zbog ebole u zapa-dnom dijelu Afrike, piše The Economist.

Među 10 ekonomija sa najlošijim perfor-mansama za ovu godinu nalaze se i dvije susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska.

Katarski investitori zainteresovani za NLB?

Katarski poslovni ljudi pokazuju veliko za-nimanje za preuzimanje slovenačkih kom-panija, rečeno je na susretu slovenačkog

mora da smanji budžetski manjak i zausta-vi rast javnog duga, što je njena obaveza iz Procedure prekomjernog deficita.

Vlada Hrvatske će 3,5 do četiri milijarde kuna, bez kojih ostaje zbog ispunjavanja obaveza prema EU, morati potražiti na ne-koj drugoj strani.

Ekonomisti se slažu da obaveze prema EU u velikoj mjeri otežavaju dovođenje u red hrvatskih javnih finansija.

Na izostanak pozitivnih učinaka dosada-šnjeg članstva Hrvatske u EU upozoravaju i analitičari Raiffeisena, koji krivca prona-laze u ekonomskom stanju EU.

Ferrero počinje proizvodnju lješnika u Srbiji

Multinacionalna kompanija Ferrero tre-balo bi u septembru da počne proizvodnju lješnika u Srbiji. Ministarstvo poljoprivre-de te zemlje će podsticati ovu proizvodnju subvencijama od 50.000 dinara po hektaru.

Prema planovina Ferrera, na 10.000 hekta-ra uzgajao bi se lješnik, 40 posto bilo bi na velikim plantažnim nasadima, a 60 posto

predsjednika Boruta Pahora s njegovim domaćinima u Dohi, prenio je Bankar.me.

Katarski poslovni ljudi imaju milijarde eura kapitala, a na slovenačkoj je strani hoće li ih znati iskoristiti, doznaje se iz slovenač-kog izaslanstva. Slovenački predsjednik je upozorio kako se ne može očekivati da će se sa Katarom posao realizovati preko noći.

- Ništa se neće dogoditi samo od sebe niti jako brzo. Moramo održavati kontinuirane odnose, rekao je Pahor.

Neslužbeno se ipak moglo doznati da su Katarci pokazali interes za investiranje u Novu ljubljansku banku. Krajem 2013. ban-ka čiji je vlasnik država dokapitalizovana je s 1,86 milijardi eura, a dobar dio njenih loših kreditnih potraživanja prebačen na poseb-nu finansijsku ustanovu, tzv. „lošu banku”, čime je otpočeo proces njene sanacije i re-strukturiranja.

Za NLB još uvijek problem predstavljaju preostala loša potraživanja, a i sam preds-jednik Uprave Janko Medja ove je nedelje poručio da bi NLB trebalo privatizovati.

Hrvatska: Minus tokom prve četiri godine u EU

Hrvatska će za prve četiri godine članstva u EU imati 16 milijardi kuna gubitka - poka-zuju ekonomske procjene.

Analiza Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuje da se ukupni efekti pristupanja EU na hrvatski budžet iskazuju u „debelim“ minusima.

Budžetski minus zbog ulaska u EU prošle godine iznosio je jedan odsto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi po 1,2 od-sto BDP-a, a 2016. mogao bi dostići 1,3 odsto.

Glavni razlog su hrvatske uplate u budžet EU, koje godišnje iznose oko 1,1 odsto BDP--a ili oko 3,6 milijardi kuna, a tu su i dalja prilagođavanja pravilima Unije.

Sve to se dešava u vrijeme kada Hrvatska

45

Broj 1Januar 2015.

kod individualnih poljoprivrednika. Plan je da se prvi zasadi lješnika podignu u Voj-vodini, a ostali u srednjoj i južnoj Srbiji. U Srbiji je trenutno pod lješnikom od 1.000 do 1.200 hektara i ta proizvodnja ne podmiru-je ni domaće potrebe za ovim proizvodom, iako Srbija ima vrlo povoljne uslove za uz-goj lješnika. Smatra se da je 75 posto pol-joprivrednih površina u Srbiji pogodno za proizvodnju lješnika.

Čak 13 milona eura prihoda od filma u 2014.

Najveća investicija od šest miliona eura i 300 radnih mjesta zemlji je došlo od serija-la „Igre prijestola“, koja se već četvrtu godi-nu snima u Dubrovniku i okolini

Iako je Hrvatska - zbog filmske scenografije - sve zanimljivija svijetu, pitanje je: hoće li to znati da iskoristi u turizmu.

HRT navodi kako je nakon prikazivanja se-rije o Hrvatskoj u Južnoj Koreji, broj turista iz te zemlje povećan se za dva i po puta. I američkih turista je čak 25 odsto više na-kon prvih „Igara prijestola“ snimanih u toj zemlji.

U posljednje dvije godine realizovano je 18 međunarodnih koprodukcija. Strane pro-dukcije u Hrvatskoj provele su u 2014. čak 210 dana, a s njima se utrostručio i boravak gostovanja stranih ekipa. Ukupni prihod od „izvoza“ filmskih usluga protekle godine popeo se na gotovo 100 miliona kuna (13 miliona eura).

- Radi se o tome da imamo sjajne filmske ljude u koje se dobre ekipe „zaljube“. A po-slovne lokacije su sjajne - izjavio je Hrvoje Hribar, rukovodilac Hrvatskog audio-vizu-alnog centra (HAVC).

Od 2012. godine u Hrvatskoj su na snazi mjere podsticaja kojima se međunarodnim projektima osigurava do 20 odsto povraća-

ja ukupnog lokalnog troška.

HRT navodi da će se od kraja januara u Dal-maciji snimati nova američka serija „DIG“, čiji autori potpisuju hit serije „Domovina“ (Homeland) i „Heroji“ (Heroes). Najveća in-vesticija od šest miliona eura i 300 radnih mjesta jeste ona od serijala „Igre prijestola“, koja se već četvrtu godinu snima u Dubrov-niku i okolini.

Hrvatski Javni servis zaključuje da, iako je ta zemlja daleko od slova „Crollywood“ na nekom hrvatskom brdu, sve je bliže osni-vanju filmskog studija u Zagrebu.

Slovenija registrovala Kranjsku kobasicu

Evropska komisija odobrila je Sloveniji da u registar zaštićenih geografskih oznaka unese Kranjsku kobasicu.

Kranjska kobasica je 22. slovenački proi-zvod registrovan kod Evropske komisije, koja je do sada registrovala 1,2 hiljade za-štićenih poljoprivrednih proizvoda Evrop-ske unije, prenosi B92.

Geografska oznaka označava poljoprivre-dne proizvode ili namirnice čiji su kvalitet, glasovitost ili druge karakteristike tijesno povezani sa određenim geografskim po-dručjem.

Slovenija do sada ima 11 geografski ozna-čenih proizvoda pored kranjske kobasice i prlešku tunku, gornjesavski želudac, še-

breljski želudac, ptujski luk, kraški pršut, kraški zašink, štajersko bučno ulje, kraška panceta i slovenački med.

Hrvatska je takođe počela proizvodnju kranjske kobasice pod tim imenom, zbog čega je Slovenija negodovala.

Pored zaštićene geografske oznake na nivou EU postoji i zaštićena oznaka pori-jekla i zaštićena tradicionalna posebnost.

Zaštićenu oznaku porijekla su od slovenač-kih proizvoda dobili i piranska so, preko-murska šunka, ekstra djevičansko ulje Slo-venske Istre, nanoški sir, kočevski šumski med, bovški sir, kraški med i mohant.

Kao zagarantovane tradicionalne posebno-sti su zaštićeni bjelokranjska pogača i idrij-ski žlikrofi - vrsta narodnog jela sa raznim filovima.

Uniforme „Er Srbije“ druge u svijetu

Na listi ženskog časopisa „Marie France“ za deset najboljih uniformi kabinskog osoblja svjetskih aviokompanija, uniforme „Air Sr-bije“ našle su se na drugom mjestu.

Kako se navodi u saopštenju „Air Srbije“, u obrazloženju časopisa se podsjeća da je srpska nacionalna aviokompanija od neka-dašnjeg „Jat Airwaysa“ kompletno rebren-dirana, uključujući i potpuno novi izgled uniformi za njeno kabinsko osoblje.

Stjuardese „Air Srbije“ nose teget kostime sa odgovarajućim kapama i brendiranim maramama, što im daje blagi retro izgled.

Pored „Air Srbije“, preostalih devet avi-okompanija sa najljepšim uniformama kabinskog osoblja na svijetu su „Emirates Airlines“, „Fiji Airways“, „Etihad Airways“, „Qantas“, „Singapore Airlines“, „Korean Air“, „Bangkok Airways“, „Air France“ i „Virgin Atlantic“.

„Marie France“ je ugledni francuski ženski mjesečni časopis koji izlazi od 1944. godine i štampa se u oko 200.000 primjeraka.

46

Broj 1 Januar 2015.

Švajcarski franak

Rast od 30 odsto u odnosu na euro

Promjena vrijednosti franka odrazila se na kredite koji su vezani za švajcarsku valutu.

Švajcarski franak skočio je u januaru za gotovo 30 posto vri-jednosti u odnosu na euro nakon odluke Centralne banke te zemlje da ukine minimalni kurs. Švajcarska centralna banka

napustila je trogodišnji minimalni kurs od 1,20 franaka za jedan euro. U haotičnim minutima nakon objave berze su zabilježile po-rast vrijednosti valute na oko 1,05 franaka za jedan euro.

Takođe, franak je skočio u odnosu na dolar i to na 0,88 franaka u odnosu na jedan američki dolar.

Minimalni kurs uveden je za vrijeme precijenjenosti švajcarske valute, visokog nivoa nesigurnosti na tržištu, a privremena mjera koja je uvedena 2011. godine štitila je ekonomiju od ozbiljne štete.

Promjena vrijednosti franka odrazila se na kredite koji su vezani

47

Broj 1Januar 2015.

kursa švajcarskog franka u odnosu na euro, kazali da će taj rast imati izuzetno veliki uticaj na pogoršanje pozicije korisnika kre-dita sa valutnom klauzulom.

- Taj rast će usloviti povećanje kreditnih obaveza korisnika kredita, naravno, pod uslovom da se ovaj rast uključi u dalji ob-račun obaveza korisnika kredita. U crno-gorskom bankarskom sistemu samo jedna banka ima odobrene kredite sa valutnom klauzulom u CHF i to sa 493 odobrene par-tije kredita u ukupnom iznosu od 31,5 mili-ona EUR - precizirali su iz CBCG.

Podsjetili su da su i u prethodnom periodu davali preporuke da se između banke i ko-risnika kredita iznađe mogućnost sporazu-mnog rješavanja tog problema.

- Centralna banka će i sada reagovati na taj način i u granicama svojih ovlašćenja dje-lovati u tom pravcu.Već smo ranije naveli da CBCG nema zakonske nadležnosti da izdaje mjere ili naloge za promjenu ugovo-renih uslova niti može uticati na kreditnu politiku banaka u ovom dijelu, s obzirom na činjenicu da ugovaranje valutne klauzule nije zakonom zabranjeno“, objasnili su iz ove institucije.

U saopštenju se navodi da Zakon o obliga-cionim odnosima propisuje način rješa-vanja sporova koji nastaju kao posljedica promjene okolnosti poslije zaključenja ugovora koje se nijesu mogle predvidjeti, a koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane ili ispunjenje te obaveze postaje pretjerano otežano i nanosi pre-tjerano veliki gubitak za jednu ugovornu stranu.

- Ali, pomenute činjenice može utvrđivati i odluke donositi isključivo nadležni sud. Treba naglasiti i to da značajan broj kori-snika kredita sa valutnom klauzulom već vodi sporove kod nadležnog suda, pa CBCG mora voditi računa da njeno djelovanje ni-čim ne utiče na nezavisnost i samostalnost sudova u postupku ocjene i odlučivanja u ovim sporovima - dodali su iz CBCG.

Centralna banka će, kako su naveli njeni predstavnici, analizirati i povećan pravni rizik u bankama koji može nastati gubit-kom sporova i u tom pravcu će preduzeti odgovarajuće mjere u okviru svojih super-vizorskih ovlašćenja.

Okruženje

Podaci Narodne banke Srbije pokazuju da je rata za svaki sedmi kredit u Srbiji inde-

ksiran u švajcarskim francima, za nekoliko dana nakon odluke Centralne banke Švaj-carske, veća za 15 posto.

Narodna banka Srbije je najavila da će u narednom periodu o tome razgovarati sa predstavnicima banaka, Udruženjem ba-naka, kao i svim drugim organizacijama za koje „procijeni da je s njima neophodno dogovarati rješenje“.

Vlada Hrvatske odlučila je da se švajcarski franak u narednih godinu dana fiksira na 6,39 kuna. Banke u Hrvatskoj su ponudile da kratkoročno, do tri meseca, preuzmu na sebe trošak mera za olakšavanje otplate kredita »švajcarcima«.

Predstavnici poslovnih banaka usaglasi-li su pristup olakšavanju otplate kredita u francima, koji su iznijeli na sastanku s predstavnicima Ministarstva finansija i Hrvatske narodne banke, prenose hrvatski mediji.

Istovremeno, hrvatska vlada je odlučila da zamrzne švajcarski franak na 6,39 kuna.

- Vlada će Saboru ove nedjelje uputiti iz-mjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se franak fiksira na 6,39 kuna u slje-dećih godinu dana, i to na teret finansijskih institucija. Desetine hiljada porodica mogu mirno da spavaju i više ne moraju gledati kursnu listu - poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović na vanrednoj konferenciji za medije.

Nakon godinu dana, naglasio je Milanović, vodiće se razgovori o mogućnosti da se krediti u švajcarskim francima konvertuju u kune, ali će za to biti potrebna saglasnost centralne banke.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni iznos kredita vezanih uz švajcarski franak krajem septembra prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 odsto se odnosi na kredite stanovništva, prvenstve-no stambene.

Prema procjenama Udruženja „Franak”, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u franci-ma, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo uticati na živote otprilike 200 do 300 hilja-da građana Hrvatske.

Vrijednost kune je od sredine prošle nedje-lje do danas pala u odnosu na franak za go-tovo 20 odsto.

Uzlet franka počeo je nakon što je švajcar-ska narodna banka u četvrtak odustala od odbrane minimalnog kursa od 1,2 franka za euro.

za švajcarsku valutu.

Neće bitnije uticati na našu ekonomiju

Uticaj rasta kursa švajcarskog franka (CHF) neće bitnije uticati na kretanja ekonom-skog i privrednog rasta u Crnoj Gori, niti će imati negativne posljedice na finansijsku stabilnost, ocijenili su iz Centralne banke.

Iz CBCG su agenciji Mina-business, povo-dom enormnog, jednokratnog uvećanja

48

Broj 1 Januar 2015.

Zadovoljstvo u Zagrebu

Rekordi u turizmu

2014.

Zagreb je na dobrom turističkom putu, ocijenila je direktorica Turističke za-jednice grada Zagreba (TZGZ) Mar-

tina Bienenfeld predstavljajući rekordne turističke rezultate grada za prošlu godinu koji su u dolascima i noćenjima za po 13 po-sto bolji od godine prije, a nastavak takvih trendova očekuju se i ove godine.

Takve poraste Zagreb je zabilježio s gotovo 911 hiljada lanjskih turističkih dolazaka i gotovo 1,6 miliona noćenja. Time se svrstao na sedmo mjesto među hrvatskim grado-vima te iznova potvrdio kao relevantna tu-ristička destinacija za cijelu godinu, kojoj i u međunarodnim okvirima raste popular-nost posljeddnjih godina, pa je tako stigla i nominacija Zagreba među 20 gradova za najbolju destinaciju 2015. od portala Euro-pean Best Destinations, naglasila je Bie-nenfeld, prenosi SEEbiz.

Prošle je godine Zagreb u tom izboru prema glasovima turista bio drugi, a očekuje da će gosti ove godine i više glasati za Zagreb na web stranici te organizacije.

Za poraste je kazala i da su rezultat truda svih u turističkoj industriji grada te sistem-ske i intenzivne promocije na brojnim trži-štima, što je Zagrebu ne samo cijele prošle godine donijelo turističke rekorde, nego i posebno u avgustu 200 hiljada noćenja, što je prvi put u nekom ljetnom mjesecu otka-

smještaj i drugo) te troše i izvan smještaja i ugostiteljstva potrošnja je i veća, smatra di-rektorica Instituta za turizam Sanda Čorak koja je istaknula dobar smjer turističkog razvoja Zagreba.

Dodala je i da su gradovi izvukli lanjsku sezonu u ukupnom hrvatskom turizmu, jer su turisti, zbog lošijeg vremena, više šetali i razgledali znamenitosti gradova pa i na Jadranu tokom ljeta, a Zagreb je po njoj i najviše napravio time što ga dosta turista, pa makar na dan-dva, posjećuje i u ljetnim mjesecima odnosno tokom cijele godine u sklopu programa city break-a ili kratkog gradskog odmora.

Najavljujući novitete u radu za ovu godinu, Zlatan Muftić i Luka Benko iz TZGZ-a is-takli su novu web stranicu TZGZ-a koja će imati i podstranicu 'socila hub' s temama koje iniciraju građani i turisti, kao i novi program »Weddings« kojim će se od februa-ra Zagreb u cijelom svijetu promovisati kao destinacija za vjenčanja.

Od proljeća TZGZ će početi objavljivati i mjesečne Turističke novine Zgb4You, a već od početka godine svi zainteresovani i građani i turisti mogu besplatno 'skinuti' s interneta novu aplikaciju VoiceGuide Za-greb koja je zapravo tehnološka inovacija i glasovni virtuelni vodič Zagreba s pratećih više od 180 zanimljivih priča o gradu.

ko se noćenja broje u Zagrebu, te u decem-bru više od 100 hiljada noćenja ili 21 posto više nego u istom mjesecu 2013.

Tome je najviše doprinijela manifestacija Advent u Zagrebu koja svakog decembra posljednjih nekoliko godina donese važne turističke poraste, te je, po ocjeni Bienenfe-ld, i jedna od najvažnijih godišnjih manife-stacija u Zagrebu.

Najviše je posjetilaca na Advent stiglo iz Italije, Bosne i Hercegovine te Slovenije, čime se Zagreb potvrdio i kao svojevrsni re-gionalni hit u decembru, a slična je struktu-ra i u noćenjima, s tim da su na trećem mje-stu umjesto Slovenaca Njemci koji su pak na godišnjem nivou u noćenjima na prvom mjestu, a u dolascima na drugom, iza turi-sta iz Južne Koreje kojih je lani došlo najvi-še i čak 220 posto više nego u godini prije, ali su u noćenjima na trećem mjestu.

Više turista zacijelo je donijelo i veću tu-rističku potrošnju u Zagrebu, no, kako je kazala Bienenfeld, konkretnih i tačnih po-dataka o tome nema nego se može samo procjenjivati, za što je iznijela podatak iz is-traživanja o potrošnji turista u Zagrebu TO-MAS Instituta za turizam iz 2012. po kojem su hotelski gosti dnevno trošili 120 eura.

No, kako u Zagrebu ima dosta gostiju koji dolaze i na jedan dan, ili ako noće za to biraju i druge objekte (hostele, privatni

49

Broj 1Januar 2015.

Moramo da se izborimo da uspostavimo regionalnu avio kompaniju čiji bi avioni dva puta dnevno letjeli između glavnih gradova u regionu, s tim da cijena karata ne bude veća od 20 do 50 eura sa taksom.

Snežana Jovanovska Trajkovska, Stopanska komora Makedonije

Jugoistočna Evropa - jedinstvena turistička destinacija

Zemlje jugoistočne Evrope treba da naprave jedinstvenu turističku de-stinaciju da bi zadržale turiste više

dana nego sad, posebno one iz Azije, Skan-dinavije, Amerike, Italije, kaže u intervjuu Glasniku Snežana Jovanovska Trajkovska, predsjednica Udruženja turizma i ugosti-teljstva Stopanske komore Makedonije.

S. Jovanovska Trajkovska: Poslije raspa-da bivše SFRJ, nastale su male, unikatne države, različite po prirodnom bogatstvu i lijepe, koje imaju šta da ponude turistima - ali za maksimalan boravak od tri do četiri dana.

U regionu su uglavnom zastupljeni biznis turizam u glavnim gradovima, letovanja na moru, zimovanja na planinama, ali sve to nije dovoljno da bi se održao razvoj tu-rističke industrije. A riječ je o industriji koja je veoma bitna, s obzirom na podatke WHTO pri UN da je dostignut broj od jednog biliona turista, od kojih dobit nema samo ova, nego i sve druge privredne grane.

Da bismo zadržali turiste više dana, poseb-no iz Azije, skandinavskih zemalja, Italije, Amerike, najvažnije je da se povežemo i napravimo jedinstvenu turističku destina-ciju, koju ćemo tržištima da nudimo u pa-ketima boravka od sedam do 10 dana, i to

Ona je za naš časopis istakla važnost da balkanske zemlje zajedno promovišu regi-on i daju subvencije turoperatorima koji će da urade destination managment za jugo-istočnu Evropu.

Glasnik: Zašto je važna regionalna sara-dnja za razvoj turizma i ugostiteljstva u zemljama zapadnog Balkana? Da li je, po Vašoj ocjeni, danas zastupljenije mišljenje da smo jedni drugima konkurencija, od onog da su ponude turističkih destinacija Balkana komplementarne?

50

Broj 1 Januar 2015.

tokom cijele godine. Mi u tome nikako nijesmo konkurencija, osim vaše zemlje i Hrvatske, jer dijelite Jadran.

Glasnik: Šta je potrebno uraditi da bismo bliže povezali region i ostvarili benefite u turizmu? U kojoj mjeri u tom smislu značajnu ulogu imaju low cost avio kompanije?

S. Jovanovska Trajkovska: Prvo i najbitnije: najveći životni kapital je vrijeme. Mi ne možemo da pričamo o održivom razvoju turistič-ke industrije kad nemamo dobru infrastrukturu i povezanost iz-među glavnih gradova u našem regionu. Ne može turista da putuje od Sarajeva do Budve šest ili sedam sati. Gradovi bivše Jugoslavije moraju biti povezani direktnim avio letovima i to dva puta dnevno.

Uistinu je neshvatljivo da se od Skoplja do Sarajeva putuje 10 sati i to preko Istanbula ili Zagreba.

Znači, moramo zajedno hitno da se izborimo da uspostavimo našu, regionalnu kompaniju, da bi dva puta dnevno letjeli između glav-nih gradova regiona, a da karta ne bude veća od 20-50 eura sa ta-ksom.

Na ovaj način, ne samo da bismo privlačili turiste tokom cijele go-dine, već i biznismene i investitore u cijeli region jer, kao što sam rekla, vrijeme je najveći kapital i ne treba ga trošiti po granicama i aerodromima.

Kao ekspert za transport turizam i travel, te kao najiskusniji pre-tprijemac koji ima svoj biznis 25 godina, ja sam ovu ideju dala na Balkan Bulgarian ER još prije 7-8 godina.

Ali sada je pravi trenutak. Fali nam i željeznička povezanost brzim vozovima. Ali, to je dugi proces. Turizam nema vrijeme da čeka, tako da moramo da napravimo balkansku low cost kompaniju.

Glasnik: Na konferenciji u Budvi jesenas ste istakli potrebu da re-gion poveže i veliki hotelski brend. Zašto je to značajno?

S. Jovanovska Trajkovska: Značajno je zbog kvaliteta usluga. Kada u regionu imate hotelske brendove poput Hiltona, Ibisa, Kempin-skog, Small living hotela, to je garancija turistima za kvalitetnu uslugu. Takođe je značajno i iz razloga što svi znamo da bivšu Ju-goslaviju još prati fama bivšeg ratnog žarišta, i to sa sobom nosi negativnosti, jer niko od turista koji plati putovanje, ne voli da ri-zikuje.

Od brendova koje sam pomenula, neki su već zastupljeni u regio-nu, ali to nije dovoljno.

Glasnik: Predstavnici Evropskih institucija nam često govore da je potrebno da zemlje regiona nađu svoje tržišne niše, odnosno obla-sti u kojima su konkurentne u odnosu na druge. Koje su to niše makedonskog turizma i ugostiteljstva i šta Vaša zemlja radi da bi ih promovisala?

S. Jovanovska Trajkovska: Makedonska Vlada je poslušala biznis zajednicu i shvatila da je turizam grana koja uvećava BDP, važna za zapošljavanje ljudi i dala je ogromne subvencije te uradila gerila marketing za promociju naše zemlje i to na CNN, BBC, konferenci-jama, forumima, društvenim mrežama... Ona daje subvencije sva-kome ko dovodi turiste na boravak od minimum tri dana u iznosu od 15-65 eura, u zavisnosti iz koje zemje dolaze. Ali, sve to nema neki veliki feedback zato što je, prije raspada SFRJ, broj turista koji je posjećivao Makedoniju bio milion, a u 2013. ih je bilo 700.000 turista, što se svake godine povećava.

Poruka je da nam treba ujedinjeni turistički proizvod regiona. Va-

žno je da zajedno promovišemo region i da damo zajedničke sub-vencije turoperatorima koji će da urade destination managment za jugoistočnu Evropu ili da sami napravimo naše novo zvučno ime. Građaninu svijeta ćemo tako olakšati da kupi naš turistički proizvod preko turoperatora koji će raditi na njegovoj promociji.

Glasnik: Značajna je uloga privrednih komora zemalja regiona na unapređenju povezanosti Balkana. Ocijenite saradnju Stopanske komore Makedonije sa Privrednom komorom Crne Gore.

S. Jovanovska Trajkovska: Svakako je najznačajnija uloga privre-dnih komora regiona, zato što su one ekonomska moć, moć cjelo-kupne industrije. Mi znamo kako političari treba da nas prate. Sva-ka biznis zajednica treba da sarađuje sa Vladom i da joj ukazuje na prednosti i mane reformskih poteza koje sprovodi.

Saradnja između Makedonije i Crne Gore je velika i uspješna, ali uvijek može bolje i više.

51

Broj 1Januar 2015.

We have to fight for the establishment of a regional air company which would fly twice a day among the regional capitals, with the price for the tickets of 20 – 50 EUR, tax included.

Snezana Jovanovska Trajkovska, The Chamber of Economy of Macedonia

South East Europe – a unique tourist destination

The countries of South-East Europe should create a unique tourist destination to make foreign tourists stay longer in this region than it has been the case so far, especially tho-

se from Asia, Scandinavia, America, Italy – these are the words of Snezana Jovanovska Trajkovska, the President of the Board for Tourism at the Chamber of Economy of Macedonia, in her intervi-ew for Glasnik. She has emphasized that it is important that the Balkan countries should provide grants to tour operators which will do the destination management for South-East Europe.

Glasnik: Why is regional cooperation important for the deve-lopment of tourism and hospitality in the Western Balkan countri-es? In your opinion, what is the prevailing attitude today – that we make competition to one another or that the tourist offers of the Balkan tourist destinations are complementary?

S. Jovanovska Trajkovska: Ex-Yugoslavia disintegrated into small, unique states, with different natural beauties, which have a lot to offer to tourists but for a maximum stay of three to four days.

The region mainly offers business tourism in capitals, summer holidays at the sea, winter holidays in the mountains. However, all this is not enough to maintain the development of tourism in-dustry. And this is a very important branch of industry given the UN WHTO data that the number of tourists has reached one billion, which brings profit not only to this but to other branches of indu-stry, as well.

In order to keep tourists for more days, especially from Asia, Scan-dinavian countries, Italy, America, the most important thing is to create a unique tourist destination which we will offer to the mar-kets in packages of 7 to 10 days all year round. We are in no way competition to one another, except in the case of your country and Croatia because you share the Adriatic.

52

Broj 1 Januar 2015.

Glasnik: What needs to be done to make closer connections in the region and achi-eve benefits in tourism? To what extent are the low cost airline companies important to achieve this aim?

S. Jovanovska Trajkovska: The first and foremost: the most important life capital is time. We cannot speak of sustainable development of the tourism industry if we do not have good infrastructure and con-nectivity among our regional capitals. A tourist should not travel from Sarajevo to Budva for six or seven hours. The towns of ex-Yugoslavia should be connected with direct flights twice a day. It is really diffi-cult to understand that we have to travel 10 hours from Skoplje to Sarajevo via Istanbul or Zagreb at that.

Therefore, we have to fight for the establi-shment of a regional air company which would fly twice a day among the regional capitals with the price for the tickets of 20 – 50 EUR, tax included.

This way we would attract not only tourists all year round but also businessmen and investors in the whole region because, like I said, the time is the most important ca-pital and it should not be wasted at border crossings and airports.

As an expert for transport, tourism and tra-vel and as the most experienced entrepre-neur who has been running her business for 25 years, I promoted this idea at the Bal-kan Bulgarian ER seven or eight years ago.

However, now is the right time. We also lack the fast railroad connectivity. But this is a long process. Tourism has no time to wait and that is why we need to make the Balkan low cost company.

Glasnik: At the conference in Budva last autumn you expressed the need for a large hotel brand which would connect the regi-on. Why is it important?

S. Jovanovska Trajkovska: It is important because of the quality of services. When you have the hotel brands such as: Hilton, Ibis, Kempinski, Small Living Hotel in the region, it is a guarantee to tourists for a quality service. It is also important because ex-Yugoslavia is still remembered as a for-mer warfare, which is its big disadvantage because tourists do not like to take risks.

Some of the brands I have mentioned are present in the region but that is not enou-gh.

Glasnik: The representatives of European

institutions often tell us that the regional countries should find their market niches, i.e. their areas of competitiveness. What are the niches of Macedonian tourism and hospitality and what does your country do to promote them?

S. Jovanovska Trajkovska: Macedonian Government has taken into consideration the opinion of business community and realized that tourism is a branch which increases GDP and which is important for the opening of new jobs. The Government has given huge grants and done guerrilla marketing for the promotion of our country on CNN, BBC, conferences, forums, social networks, etc. It gives grants to all opera-tors who bring tourists for the period of mi-nimum three days. The grants amount at 15-65 EUR, depending on the tourists’ state of origin.

However, all this does not provide a signi-ficant feedback because, before the disin-tegration of ex-Yugoslavia, the number of tourists who visited Macedonia was 1 mil-lion, while in 2013 there were 700,000 touri-sts, which is an increasing trend.

The message is that we need a unified regi-onal tourist product. It is important that we jointly promote the region and to provide joint grants to tour operators which will do destination management for South-East Europe or to create our new brand. This will make it easier for the citizen of the world to purchase our tourist product via tour ope-rators which will work on its promotion.

Glasnik: The role of the chambers of eco-nomy on the improvement of inter-con-nectivity of the Balkan countries is very important. What would you say about the cooperation of the Chamber of Economy of Macedonia and the Chamber of Economy of Montenegro?

S. Jovanovska Trajkovska: The role of the chambers of economy is certainly the most important role because they represent the economic power, the power of the overall industry. We know that politicians need to follow us. Each business community needs to cooperate with the Government and to indicate the advantages and disadvanta-ges of the reform measures introduced by the Government.

The cooperation of the Chamber of Econo-my of Macedonia and the Chamber of Eco-nomy of Montenegro is great but there is always space for improvement.

53

Broj 1Januar 2015.

Rockefeller fondacija

Beograd u Mreži 100 rezilijentnih gradova

Urbana rezilijentnost predstavlja sposobnost pojedinaca, zajednica, institucija, kompanija i sistema da prežive, prilagode se i rastu bez obzira na hronične stresove i akutne šokove koji ih mogu zadesiti.

54

Broj 1 Januar 2015.

Mreža 100 rezilijentnih gradova (100RC), koju je pokrenu-la Rockefeller fondacija, objavila je imena 35 gradova iz cijelog svijeta koji su pozvani da se pridruže ovoj mreži.

Imena su objavljena na Samitu urbane rezilijentnosti u organiza-ciji Rockefeller fondacije u Singapuru.

Pozvani su sljedeći gradovi: Akra, Gana; Dejang, Kina; San Huan, Portoriko, SAD; Aman, Jordan; Enugu, Nigerija; Santa Fe, Argen-tina; Aruša, Tanzanija; Huangši, Kina; Santjago de los Kabaleros, Dominikanska Republika; Atina, Grčka; Huarez, Meksiko; Santja-go (Metropolitanska regija), Čile; Barselona, Španija; Kigali, Ruan-da, Singapur, Singapur; Beograd, Srbija; Lisabon, Portugalija; Sent Luis, Misuri, SAD; Bangalor, Indija; London, Engleska; Sidnej, Au-stralija; Boston, Masačusets, SAD; Milano, Italija; Solun, Grčka; Kali, Kolumbija; Montreal, Kanada; Tojama, Japan; Čenaj, Indija; Pariz, Francuska; Tulsa, Oklahoma, SAD, Čikago, Ilinois, SAD; Pnom Pen, Kambodža; Velington, Novi Zeland; Dalas, Teksas, SAD; Pitsburg, Pensilvanija, SAD.

Ova druga grupa gradova će se pridružiti prvoj grupi koju čine 32 grada izabrana na prošlogodišnjem takmičenju za 100 rezilijen-tnih gradova i tako formraiti sve brojniju mrežu urbanih centara širom svijeta koji su spremni da reaguju na društvene, ekonomske i fizičke šokove i stresove koji su sve učestaliji u XXI vijeku. Mreža 100 rezilijentnih gradova je nastala zahvaljujući inicijalnoj donaci-ji Rockefeller fondacije u vrijednosti od 100 miliona dolara u okviru proslave stogodišnjice od osnivanja ove fondacije prošle godine, koja je prepoznala trendove urbanizacije i globalizacije karakteri-

stične za ovo stoljeće.

- Gradovi koji su članovi mreže 100 rezilijentnih gradova su svjet-ski lideri koji pokazuju da je razvoj urbane rezilijentnosti u svim vrstama gradova ne samo moguć, već i obavezan, izjavila je dr Ju-dith Rodin, predsjednica Rockefeller fondacije.

„Gradovi uče da ih razvoj rezilijentnosti istovremeno i priprema za loša vremena i poboljšava kvalitet života u dobrim periodima, naročito za siromašne i ugrožene društvene grupe. To je pametna investicija koja za rezultat ima otpornost korisnu za sve.’’

Svaki grad u okviru ove mreže ima mogućnost da dobije bespovra-tna sredstva za imenovanje direktora za rezilijentnost grada, čiji zadatak je da upravlja, planira i sprovodi strategiju rezilijentnosti grada, u saradnji sa različitim vladinim agencijama i sektorima u društvu. Ovi gradovi će takođe dobiti tehničku podršku i usluge koje su im potrebne za sprovođenje te strategije, kao i pristup razli-čitim partnerima u okviru platforme iz privatnog, javnog i neprofi-tnog sektora. Ovi partneri će ponuditi sredstva u oblastima kao što su inovativno finansiranje, tehnologija, infrastruktura i korišćenje zemljišta.

Zašto rezilijentni gradovi?

Imajući na umu da će broj stanovnika urbanih oblasti porasti sa 50 odsto svjetske populacije na očekivanih 70 odsto 2050. godine, gradovi širom svijeta moraju da se bore sa posledicama nagle ur-

55

Broj 1Januar 2015.

banizacije, globalizacije, klimatskih promjena i prirodnih i kata-strofa koje je izazvao ljudski faktor.

Urbana rezilijentnost predstavlja sposobnost pojedinaca, zajedni-ca, institucija, kompanija i sistema da prežive, prilagode se i rastu bez obzira na hronične stresove i akutne šokove koji ih mogu za-desiti. Od posledica tajfuna do sve veće socijalno-ekonomske ne-jednakosti ili sposobnosti gradskih sistema da odgovore na rastući broj stanovnika i sve manje zalihe hrane. Mreža 100 rezilijentnih gradova za cilj ima da za urbane oblasti obezbijedi sredstva i mre-žu podrške u izradi, razvoju i sprovođenju sveobuhvatnih rješenja.

“Svaki grad je jedinstven, a kroz mrežu 100 rezilijentnih gradova svi oni se oslanjaju na iskustvo drugih i uče najuspješnije tehnike razvoja rezilijentnosti’’, izjavio je Michael Berkowitz, predsjednik mreže 100 rezilijentnih gradova. ,,Kroz međusobno povezivanje i saradnju sa stručnjacima za razvoj rezilijentnosti, naš cilj je da oformimo svjetsku praksu primjenjivih rješenja u oblasti rezilijen-tnosti kako bi gradovi mogli uspješnije i efikasnije da odgovore na izazove ovog urbanog vijeka.”

Razvoj globalne mreže rezilijentnih gradova

Ova raznovrsna lista gradova odražava potrebu da se uči od grado-va svih veličina širom sveta kako bi se prilagodili i uveli inovacije. Gradovi u okviru mreže 100 rezilijentnih gradova se suočavaju sa brojnim ekološkim i društvenim izazovima – od rastuće prijetnje od poplava i ekstremnih vremenskih uslova, do sve većeg pritiska

na infrastrukturu i zdravstveni sistem i sve intenzivnijih ekonom-skih stresova – i trenutno se nalaze u različitim fazama razvoja rezilijentnosti.

Proces selekcije

Uspjeh prvog konkursa za izbor gradova održanog prošle godine doveo je do žestoke konkurencije među preko 90 zemalja sa šest kontinenata ove godine. Ovogodišnji gradovi su izabrani od oko 350 prijavljenih kandidata na osnovu sposobnosti da iskažu jedin-stvenu viziju rezilijentnosti, dugoročnu posvećenost prevazilaže-nju prepreka u radu sa vladom i sektorima u društvu i posebnu pa-žnju potrebama siromašnih i ugroženih društvenih grupa. Gradovi u okviru mreže služe kao model za druge gradove širom svijeta koji teže da izgrade sopstvene kapacitete rezilijentnosti.

Gradovi koji su članovi ove mreže su odabrani na osnovu prepo-ruka uglednih članova međunarodnog žirija, uključujući bivšeg predsednika Kostarike José María Figueres Olsena, predsjednika Afričke razvojne banke dr Donalda Kaberuku, predsjednicu Uprav-nog odbora Savjeta za istraživanja u oblasti međunarodnih eko-nomskih odnosa Indije dr Isher Ahluwali i generalnu direktorku Društva za Aziju Josette Sheeran.

Sledeći konkurs za prijavljivanje gradova za članstvo u mreži 100 rezilijentnih gradova će biti objavljen sredinom 2015. godine, pre-nosi Economy.rs.

56

Broj 1 Januar 2015.

Svijetvijesti

Rekordna godina za Intel

Intel je u 2014. godini ostvario rekordne prihode od 55,9 milijardi dolara, kao i neto dobit od 11,7 milijardi dolara. Isporučen je rekordni broj personalnih računara, tablet--uređaja, telefona i ostalih uređaja, prenio je portal Bankar.

U četvrtom tromjesečju Intel je prijavio pri-hode u iznosu od 14,7 milijardi USD, dobit prije oporezivanja u iznosu od 4,5 milijar-di USD, neto dobit u iznosu od 3,7 milijardi USD i dobit po dionici u iznosu od 0,74 USD. Kompanija je generisala otprilike 5,8 mili-jardi USD u gotovini od operacija, isplatila 1,1 milijardu USD dividendi te upotrijebila 4,0 milijardi USD za otkup 115 miliona re-dovnih dionica.

Kompanija očekuje kako će u prvom tro-mjesečju 2015. godine uprihoditi 13,7 mi-lijardi (plus ili minus 500 miliona USD) te da će na istraživanje i razvoj te spajanja i akvizicije potrošiti 4,9 milijarde dolara.

Facebook generisao 4,5 miliona radnih mjesta u 2014.

Komercijalna internetska društvena mreža Facebook prošle je godine posredno uticala na otvaranje 4,5 miliona radnih mjesta na svijetu i ostvarenje dodatnih 227 milijar-di dolara prihoda, ne računajući prihode same kompanije, pokazala je studija revi-zorsko-konsultantske kuće Deloitte.

Facebook, koji je naručio ovo istraživanje, navodi kako je ta društvena mreža podsta-kla kreiranje i razvoj brojnih malih i velikih firmi, start-up preduzeća, izdavača i medij-skih agencija, koje koriste ovu društvenu mrežu kao sredstvo rada, marketinga i eko-nomskog razvoja, prenosi AFP.

Zemlja koja je najviše profitirala od Facebo-oka su Sjedinjene Američke Države, a slije-di Evropska unija, gdje je u prošloj godini najveća svjetska društvena mreža indirek-tno generisala 783.000 radnih mjesta, uz 51 milijardu dolara prihoda.

Francuska, koja broji oko 28 miliona ko-risnika Facebooka, četvrta je zemlja po

uticaju ove društvene mreže na domaću ekonomiju, poslije SAD-a, Velike Britanije i Brazila.

Prošle godine je u Francuskoj, posredno za-hvaljujući Facebooku, stvoreno oko 78.000 radnih mjesta, i to najviše u sektoru logisti-ke i marketinga.

Iz Facebooka navode da rezultati Deloitte-ovog istraživanja pokazuju kako je ta dru-štvena mreža „realna poluga rasta, sposob-na da poveća ekonomsku aktivnost i nivo zaposlenosti”.

Delloite je izračunao i da bi, uz 1,35 milijardi korisnika, Facebook kao država bio druga najmnogoljudnija zemlja u svijetu, odmah iza Kine.

Najveća deponija na svijetu postaje park

Nekada najveće odlagalište otpada na svi-jetu postaje najveći park Njujorka koji će se prostirati na gotovo devet četvornih kilo-metara.

Od ukupne površine novog parka čak 45 posto će biti na prostoru nekadašnjeg od-lagališta smeća.

Proces sanacije odlagališta trajaće nekoli-ko godina, a već sada su određena područja sanirana te čekaju rekreativce i sve druge koji žele uživati u prirodi.

Humci puni smeća prekriveni su, te postaju brežuljci na kojima će biti izgrađeni tereni za fudbal, staze za brdski biciklizam i drugi rekreativni sadržaji. Na brežuljcima je za-sađena autohtona vegetacija koja je sa so-bom donijela bube i ptice.

Lokacija parka je i mjesto za testiranje ob-novljivih izvora energije kao što su ener-gija vjetra ili sunca. Plinovi koji nastaju fermentacijom otpada prikupljaju se te koriste u sistemima grijanja za više od 20 hiljada domaćinstava.

Prekriveni prostor zaštićen je nepropu-snom membranom i drenažnim slojem koji sprječava oticanje padavina i otpada u okolinu.

Zbog visoke toksičnosti otpada koji se nala-

zi ispod humaka biti će potrebno najmanje 30 godina posmatranja i saniranja kako bi se cijeli krajolik doveo u prihvatljivo stanje.

Uprkos ovoj činjenici, Freshkills Park je inspiracija koja dokazuje kako čovjek ipak može sanirati svoje efekte na okolinu, pre-nosi Biznis.ba/Fena.

Negativna godišnja inflacija u eurozoni

Evropska kancelarija za statistiku „Euro-stat” je saopštila da je godišnja inflacija u eurozoni u decembru 2014. godine bila ne-gativna, prvi put u prethodnih pet godina.

Naime, godišnja inflacija u eurozoni je bila negativna i iznosila je -0,2 posto dok je i inflacija 28 zemalja članica Europske unije (EU), mjerena harmonizaovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), bila negativna te je iznosila -0,1 posto.

Među zemljama EU-a, negativne godišnje stope inflacije mjerene HICP-om zabilježile su Grčka, od 2,5 posto, Bugarska 2, i Španija 1,1 posto. Najviše pozitivne stope inflacije zabilježile su Rumunija sa 1 posto, Austrija 0,8 i Finska 0,6 posto.

Inače, ovo je od oktobra 2009. godine najni-ža godišnja inflacija u eurozoni. Negativna inflacija u eurozoni je izazvana velikim pa-dom cijena energenata, dok su cijene hrane i alkohola ostale stabilne.

Godišnja inflacija u eurozoni drži se ispod 1,0 posto, što u Evropskoj centralnoj banci (ECB) nazivaju opasnom zonom.

57

Broj 1Januar 2015.

Usporavaju evropske privrede, ubrzavaju Japan i Indija

Privredni rast u većini evropskih zemalja će usporiti, dok će u Japanu i Indiji ubrzati, pokazali su najnoviji podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Kako prenosi portal Bankar, organizacija sa sjedištem u Parizu navodi da njeni indika-tori buduće ekonomske aktivnosti, zasno-vani na podacima iz novembra, ukazuju na to da će rast većine velikih svjetskih privreda, uključujući SAD i Kanadu, ostati na sadašnjem nivou u predstojećim mje-secima. Indikatori ukazuju na usporavanje njemačke, italijanske, ruske i britanske pri-vrede, ali nagovještavaju da će se privredni rast na nivou cjelokupne eurozone stabili-zovati.

U prethodnim mjesecima, indikatori su ukazivali na usporavanje ekonomija evro-zone, uz opasnost od nove recesije. I pored stabilizacije, privreda evrozone jedva da će zabilježiti rast u vrijeme kada potrošačke cijene padaju. Kompozitni indeks vodećih indikatora u 34 članice OECD porastao je na 100,5 sa 100,4 poena, koliko je iznosio u prethodnih šest mjeseci. Rezultat od 100 poena znači da će privreda rasti dosada-šnjim tempom, odnosno na nivou proseka iz prethodne decenije.

Poslovni lideri pesimistični o ekonomskom rastu

Globalni poslovni lideri prilično su pesimi-stični u pogledu potencijala za ekonomski rast u 2015, pokazala je anketa konsultant-ske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC), objavljena uoči Svjetskog ekonomskog fo-ruma u Davosu.

PwC je anketirao 1.300 poslovnih lidera uoči okupljanja u Davosu, a njihovi odgovo-ri u skladu su sa procjenom Međunarodnog monetarnog fonda, koji je u utorak znatno snizio prognoze rasta svjetske privrede za 2015/2016, uz obrazloženje da niže ci-jene nafte nisu pomogle u neutraliziranju sveprisutne slabosti širom svijeta, prenosi France Presse.

Svega 37 posto ispitanika navelo je da oče-kuje jačanje svjetske privrede u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 44 posto iz prošlo-godišnje ankete, prenosi Tanjug.

Pored toga, 17 posto poslovnih lidera vjeru-je da će privreda u ovoj godini nazadova-ti, u odnosu na sedam posto iz prethodne ankete.

Sjedinjene Američke Države su se prvi put u posljednjih pet godina našle ispred Kine kao zemlja za koju ispitanici vjeruju da će pružiti najveći podsticaj svjetskoj privredi u predstojećim mjesecima.

Šta se desi kada banka neće novac?

Švajcarska narodna banka uvela je nega-tivnu kamatnu stopu na depozite kako bi spriječila priliv sredstava investitora koji pokušavaju da nađu „sigurno utočište”.

Stopa na neoročene depozite komercijal-nih banaka centralnoj banci iznosi minus 0,25 odsto, saopštila je Švajcarska naro-dna banka. Ciljani dijapazon za referentne kamatne stope SNB - tromjesečna stopa LIBOR je proširena od minus 0,75 do 0,25 odsto sa 0 do 0,25 odsto, prenosi Blumberg.

U posljednje vrijewme niz faktora izazvao je povećanje tražnje sigurnih investicija. Uvođenje negativne stope za depozite čini investiranje u švajcarskim francima manje atraktivnim, što će podržati važeći „plafon” kursa švajcarskog franka, navodi se u sa-opštenju.

SNB je zadržala „plafon” kursa nacionalne valute prema euru, uveden 2011. godine na nivou od 1,2 franka za euro, izrazivši maksimalnu riješenost da zaštiti taj nivo

i spremnost da za to pribjegne dodatnim mjerama ukoliko bude potrebno.

Kurs eura prema franku reagovao je na saopštenje švajcarske centralne banke ra-stom na 1,2092 franka, što je maksimum od 14. oktobra.

Odštampana prva 3D višespratnica

Kineska kompanija WinSun, specijalizira-na za gradnju kuća pomoću 3D tehnologije, „odštampala” je svoju prvu višespratnicu.

Nakon što su prošle godine uz pomoć ove tehnologije podigli deset porodičnih kuća, u WinSunu su odlučili da odu korak dalje, to jest u visinu, prenosi Tanjug.

Riječ je o petospratnici u Industrijskom parku Suzhou, ukupne stambene površine 1.100 kvadratnih metara, koja je sagrađena u skladu sa najstrožim građevinskim, ali i ekološkim standardima.

U izgradnji ove 3D zgrade korišten je prin-ter dug 40 metara, visok 10 metara i širok 6,6 metara. Printer proizvodi dijelove kon-strukcije koje radnici potom sastavljaju.

Ovaj inovativni proces donosi značajnu uštedu, posebno u vremenu gradnje koje se smanjuje od 50 do 70 posto. Značajna ušte-da postiže se i kada su u pitanju troškovi rada i materijala - zgrada je koštala svega 161.000 dolara.

Prednost ovakve gradnje je i mogućnost upotrebe recikliranih materijala, što je čini ekološkom.

Kompanija WinSun je prvi put skrenula pa-žnju na sebe u aprilu 2014, kada je za samo 24 sata u Šangaju podigla deset 3D kuća.

Svaki od ovih objekata, površine 200 kva-dratnih metara, koštao je 3.900 dolara.

U WinSunu kažu da je ovo tek početak. Kompanija planira graditi širom svijeta i 3D tehnologiju koristiti za još značajnije objekte, poput mostova, nadvožnjaka i ne-bodera.

58

Broj 1 Januar 2015.

Kina u Latinskoj Americi igra sve važniju ulogu. U sljedećih deset godina planirane su investicije u visini od 250 milijar-di eura. No što Kina očekuje zauzvrat?

Put od Kine do Južne Amerike je dug. Sam let traje više od jednog dana. No, to ne mijenja činjenicu da su veze između Kine i Latin-ske Amerike sve čvršće. To je vrlo zorno pokazala i konferencija Kine i Zajednice latinsko-američkih i karipskih država (Celac) od-ržana u Pekingu.

„Radi se o tome da zemlje Celaca i Kina prodube svoje odnose” rekao je kineski predsjednik Xi Jingping. Članice Celaca su sve zemlje američkog kontinenta osim SAD-a i Kanade, piše SEEbiz.

Južna polovina američkog kontinenta je dugo slovila kao inte-resna sfera SAD-a. No Kina je u međuvremenu najjači trgovinski partner Čilea, Perua i Brazila, a u Meksiku, Argentini i Venecueli je na drugom mjestu. Stvari postaju još jasnije ako se u obzir uzme činjenica da se trgovinska razmjena između Kine i Južne Amerike sa 10 milijardi godišnje 2010. povećala na 257 milijardi u 2013. Uz to još treba ubrojiti kredite koje je Kina ponudila svojim južnoame-ričkim partnerima. Najveći dužnik Kine trenutno je Venecuela sa oko 50 milijardi dolara. U međuvremenu se Kina, kako procjenjuju

stručnjaci, naspram zemalja s finansijskim poteškoćama, ponaša poput Međunarodnog monetarnog fonda. No prednost kineskog novca je uočljiva već na prvi pogled: kamate su niske i uslovi su mnogo blaži nego kod MMF-a. Recimo poput strogih uslova o sta-bilnosti državnog budžeta.

„Kina popunjava prazninu koju ostavlja MMF kako bi sklopila dugoročne veze i obranila vlastite interese“, kaže Miguel Otero--Iglesias, naučnik sa španskog instituta Real Instituto Elcano, koji djeluje u sklopu dnevnika El Pais.

Dugoročne veze sklopljene preko kredita Kini osiguravaju pristup sirovinama i energentima. A time se stvaraju i nova tržišta za ki-nesku robu.

„Dugoročno gledano će Kina svoj uticaj još proširiti“, smatra Vic-tor Mijares iz hamburškog instituta za globalne studije GIGA. On podsjeća na kinesku strategiju u Africi gdje Kini nije samo bilo sta-lo do lokalnih sirovina nego i do toga da dugoročno eksploataciju u samoj zemlji stavi pod svoju kontrolu, bilo kroz kinesku tehnologi-ju, bilo kroz kineske investicije i osoblje.

Slično se događa i u Južnoj Americi a jedan od primjera za takvu strategiju je i gradnja kanala između dva okeana u Nikaragvi. Pri-vredni uticaj će, kako predviđaju stručnjaci, popratiti i politički.

„Zemlje koje su snažno zavisne o kineskom kapitalu poput Ve-necuele će to prije ili kasnije osjetiti i na političkom planu“, kaže Mijares ukazujući na članstvo Venecuele u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija kao i u Vijeću za ljudska prava.

„Za Kinu je važno da u ovim gremijima može računati sa sigurnom podrškom kad god se ovdje bude raspravljalo o pitanjima koja su od interesa za Kinu“, ističe Mijares.

Jang Jiang, profesorica na Visokoj ekonomskoj školi u Kopenha-genu, potvrđuje trend po kojem zemlje s velikom količinom kine-skog novca, redovno u tijelima UN-a glasuju u interesu Kine.

Položaj SAD-a u Latinskoj Americi je sve nesigurniji. Kinezi su i ovdje u usponu.

Saradnja Kine i Latinske Amerike

Kinezi ulažu250 milijardiPrivredni uticaj će, kako predviđaju stručnjaci, propratiti i politički.

59

Broj 1Januar 2015.

Evropski zvaničnici bi trebalo da se uzdrže od poziva na odgovornost i nastavak svog programa. Oni su izgubili kredibilitet za to; program koji su nametnuli Grčkoj nikada nije valjao. Nije bilo načina da on uspije.

Paul Krugman

Kraj noćne more

Alexis Tsipras, lider ljevičarske koalicije Syriza, novi je pre-mijer Grčke. On je prvi evropski lider koji je izabran zbog nedvosmislenog obećanja da će prekinuti politiku štednje,

koja od 2010. dominira grčkom političkom scenom.

Kako se do sada sprovodila ta politika?

Da bismo razumjeli politički zemljotres koji se odigrao u Grčkoj, treba se vratiti u maj 2010. i stendbaj aranžman Grčke sa MMF-om, pod čijim nadzorom su članovi takozvane Trojke – MMF, Evropska centralna banka i Evropska komisija – produžili rok otplate grčkih dugova u zamjenu za paket štednje i reformi. To je značajan doku-ment, u najgorem smislu. Preko naizgled razumnog i realističnog predloga, Trojka je prodavala ekonomsku fantaziju, a građani Grč-ke su je kupovali i plaćali njenu visoku cijenu.

Po ekonomskim prognozama ovog aranžmana, mjere štednje je trebalo da imaju zanemarljiv uticaj na rast i zaposlenost. Kada je dogovor postignut, Grčka je već bila u recesiji, ali je predviđano za-ustavljanje pada, stezanje kaiša 2011. i oporavak od 2012. Predviđa-lo se da će nezaposlenost i dalje značajno rasti, od 9,4 odsto u 2009. do skoro 15 odsto u 2012, ali da će onda početi ubrzano da opada.

Ono što se desilo bila je ekonomska noćna mora. Umjesto da se 2011. završi, grčka recesija je dobila na ubrzanju. Dno nije dotaknu-to sve do 2014, a do tada je zemlja prošla kroz potpunu depresiju sa nezaposlenošću od ukupno 28 odsto, od čega skoro 60 odsto mla-dih. Proces oporavka je bio jedva primjetan i u doglednoj budućno-sti nije bilo nade za povratak na životni standard od prije krize.

Šta je pošlo naopako?

Često čujem da Grčka nije ispunila svoju obavezu smanjenja po-trošnje. To prosto nije tačno. Grčka je sprovela nemilosrdna sma-njenja potrošnje u javnim uslugama, zaradama u javnom sektoru i socijalnim davanjima. Zahvaljujući ponavljanim merama štednje, javna potrošnja je smanjena mnogo više nego što je originalni plan zahtijevao i trenutno je 20 odsto niža nego 2010.

Ali grčki dugovi su u gorem stanju nego prije početka programa. Jedan od razloga za to je smanjenje zarada zbog ekonomskog su-novrata: grčka vlada preko poreza ubira veći dio BDP-a nego prije, ali je on sam rapidno pao i ukupni prihod od poreza je smanjen. Pad BDP-a je izazvao i ključni fiskalni poremećaj: odnos duga pre-ma BDP-u je porastao, iako je ukupno povećanje duga usporeno manjim olakšicama koje je Grčka dobila 2012.

Zašto su prvobitne prognoze bile toliko optimistične? Kao što sam rekao, zato što su tvrdoglavi evropski zvaničnici uporno zastupa-li nestvarnu ekonomiju. I Evropska komisija i Evropska centralna banka povjerovale su u bajke, to jest da će direktni efekti smanje-nja potrošnje (koji su povećali nezaposlenost) povoljno uticati na preduzimljivost privatnog sektora. MMF je bio obazriviji, ali je ipak jako potcjenio štetu koju je nanijela štednja.

Da je Trojka bila zaista realistična, priznala bi da u stvari traži nemoguće. Dvije godine pošto je započet grčki program, MMF je potražio primjere iz ekonomske istorije u kojima su slični progra-mi – pokušaji otplate dugova štednjom bez većeg otpisa dugova ili inflacije – bili uspješni. Nijesu pronašli nijedan.

Budući da je Tsipras pobijedio, i to ubjedljivo, evropski zvaničnici bi trebalo da se uzdrže od poziva na odgovornost i nastavak svog programa. Oni su izgubili kredibilitet za to; program koji su name-tnuli Grčkoj nikada nije valjao. Nije bilo načina da on uspije.

Problem sa planovima Syrize je u tome što nijesu dovoljno radi-kalni. Djelimičan otpis dugova i ublažavanje štednje usporiće eko-nomski pad, ali je neizvesno da li je to dovoljno za pravi oporavak. S druge strane, nije baš jasno šta bi bilo koja grčka vlada mogla da učini osim da napusti evro, a za takav potez grčka javnost još uvijek nije spremna.

Tsipras je sa svojim pozivima na korjenite promene ipak daleko realističniji od evropskih zvaničnika koji zahtijevaju nastavak di-sciplinovanja Grčke. Ostatak Evrope bi trebalo da mu pruži šansu da svoju zemlju probudi iz noćne more.

60

Broj 1 Januar 2015.

DW

Evropska unija: opustiti se i sačekati?

U španskoj kafani „Iskušenje” u Briselu održavala se u nedje-lju 25. januara skromna proslava, koju je organizovala ra-dikalna evropska ljevica. Na proslavu uz pivo i sendviče sa

sirom, povodom pobjede grčke sestrinske partije Syriza, pozvala je španska radikalno - ljevičarska partija „Podemos”. Vodeći po-litičari lijevog spektra nisu se pojavili, ali zato je došlo nekoliko desetaka članova ove partije. Neke prominentne članove ljevice pokušali su uključiti putem Skype-a iz njihovih zemalja. Aktivisti partije Podemos se nadaju da će zapaljiva iskra iz Grčke preći i na druge zemlje, pogođene krizom.

Sačuvati mir

Ako izuzmemo tu malu proslavu, u političkom Briselu je mirno dočekana pobjeda opozicionog saveza Syriza na parlamentarnim izborima u Grčkoj. „Sačuvati mir i nastaviti raditi kao da se ništa nije desilo!”, To će, kako se čini, tokom narednih dana biti moto i obrazac ponašanja evropskih institucija u Briselu. Šef euro-grupe, holandski ministar finansija Jeroen Dijsselbloem, je prije izbora u Grčkoj rekao, „ukoliko Grci žele da zadrže euro, da se moraju pridr-žavati pravila i dogovora”. Svaka zemlja, kojoj je potrebna pomoć u finansiranju javnih rashoda i privrede mora se držati dogovorenih uslova. I novoj vladi u Grčkoj će biti potrebna podrška euro-zone«, rekao je Dijsselbloem za „Spiegel-online”.

Novi pregovori sa Grčkom?

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju je Syriza nazvala naj-odgovornijom za drastični kurs štednje u Grčkoj, izjavila je da bi voljela da Grčka ostane u euro-zoni. To želi i budući premijer Alexis Tsipras. Ali on traži nove pregovore i po mogućnosti oprost duga. Poslanik konzervativnog tabora u Evropskom parlamen-tu Markus Ferber (CSU) ne uzima toliko ozbiljno ovaj kurs kon-frontacije. „Naše iskustvo iz drugih izbornih kampanja recimo u Portugalu ili Irskoj je bilo takvo da su svi u izbornoj kampanji govorili da će tražiti naknadne pregovore o uslovima za finansij-sku pomoć. Sa svima se ponovo pregovaralo ali se ništa bitno nije promijenilo. Stoga na smjenu vlasti u Grčkoj gledam prilično opu-šteno. Jer nakon izbora je sve drugačije, nego prije izbora“, rekao je Ferber u Briselu.

Poslanik Evropskog parlamenta iz socijaldemokratskog tabora

Udo Bullmann vjeruje da je izborni rezultat šansa za novi poče-tak. „Jednostrana politika pod kontrolom bezlične Trojke pričini-la je veliku štetu u glavama stotina hiljada grčkih familija. Izborni rezultat ne predstavlja grčko »Ne!« Evropi«, pojašnjava Bullmann. „Kurs, po kojem se od socijalno slabijih slojeva i prosječnih ljudi traže takve žrtve, je propao. EU bi sada sa Grčkom trebala prego-varati o pravednijem oporezivanju bogatih”, zatražio je Bullman.

Oprost duga - malo vjerovatan

Oprost duga, koji je Syriza tražila od EU u izbornoj kampanji, je za većinu zemalja euro-zone nezamisliv. U tom slučaju bi evropski poreski obveznici bili garancija ili pokriće za otplatu grčkih du-gova. »Ovo pitanje uopšte se ne postavlja«, izjavio je njemački mi-nistar finansija Wolfgang Schäuble pred izbore u Grčkoj i dodao: „Ukoliko Grčka ne bude u stanju da pokrije svije dugove u visini od 320 millijardi eura, onda je njen izlazak iz euro-zone neizbje-žan”.

Volker Treier, ekspert Njemačke industrijske i trgovačke komore, smatra da bi to „uništilo grčku privredu, koja nakon pet teških go-dina štednje, napreduje i pušta nove klice.«

„Za Evropu”, kaže on, „to momentalno ne bi predstavljalo nikakvu opasnost, ako gledamo na stabilnost monetarne unije. U među-vremenu su uvedeni mnogi drugi instrumenti. Banke u Grčkoj su više involvirane i povezane sa bankama drugih evropskih država na grčkom finansijskom tržištu. Za Grčku i njenu reputaciju bi izlazak iz euro-zone bilo jako loše rješenje“, kaže Treier.

61

Broj 1Januar 2015.

Nakon izborne pobjede bloka „Syriza”,EU se polako priprema na nove

pregovore sa Grčkom, kojoj je potrebna dalja finansijska pomoć.

U Briselu međutim kažu da nisu spremni na ustupke

i popuštanja.

Prva prepreka krajem februara

„Manje reformi ili oprost duga bi za Grčku imalo domino-efekat”, upozorava konzervativni političar Ferber. „Jasno, kada jednoj zemlji napravite ustupke, onda ustupke morate napraviti i svim drugim zemljama, koje imaju slične probleme”. Iz toga se može vidjeti da debata o oprostu duga ne vodi cilju jer bi to bilo previ-še za solidarnost. „Ako solidarnost posmatrate kao jednosmjernu ulicu, onda ćete sopstvenom zaslugom biti katapultirani iz nje”, upozorio je Ferber.

Ministri finansija euro-zone sastaju se danas na redovnoj sjedni-ci. Naravno da će razgovarati o situaciji u Grčkoj. Kasnije će pre-govarati sa novom grčkom vladom u nadi da će realnost zahvatiti Syrizu. Krajem februara pojaviće se prva prepreka. Tada zvanično ističe program pomoći Grčkoj, nakon prvog produžavanja. Mora se potpisati nova regulativa. Pored toga, neće doći do uplate po-sljednjih rata programa pomoći. Od tog novca nova vlada neće moći odustati, jer uskoro mora platiti dugove MMF-u i Evropskoj uniji.

Program nove grčke Vlade, koju vodi ljevičarska partija Syriza, moguće je usaglasiti sa ekonomskom politikom Evropske unije (EU), ocijenio je ekspert Bečkog instituta za međunarodnu eko-nomiju Vladimir Gligorov. Gligorov je rekao da EU ionako već primjenjuje dva zahtjeva Syrize, a to su program otkupa držav-nih obveznica, pri čemu još treba pregovarati o učešću Grčke, kao i investicioni paket Evropske komisije. Gligorov je dodao da je teško procijeniti program Syrize u vezi strukturnih reformi, jer se on ne pominje mnogo u tom dokumentu, prenosi Tanjug. Čak i ako bi Grčka bila prinuđena da se dalje zadužuje, kako bi pokrila 11,3 milijardi izdataka za tri godine, održivost grčke bu-džetske politike ne bi, prema riječima Gligorova, bila ugrožena.

- Ono o čemu mi ovdje govorimo je dva odsto više izdataka godi-šnje - kazao je Gligorov i dodao da dogovor sa evropskim institu-cijama nije nerješivi zadatak.

Program grčke Vlade moguće usaglasiti sa EU

62

Broj 1 Januar 2015.

Slavoj Žižek

Zašto je važna pobjeda Syrize

Kritičari institucionalne demokratije se često žale da izbori po pravilu ne donose stvarne promjene. Uglav-

nom se sve svodi na izbor između desnog i lijevog centra sa gotovo istim političkim programima. Grčki izbori su pokazali da to nije uvijek tako. Još od 27. juna 2012. grčki glasači imaju pravi izbor: vladajući poredak s jedne strane i Syriza, koalicija radikalne ljevice, sa druge.

U vremenima suštinskih izbora vladajući poredak obično zapada u paniku. Prizivaju se slike socijalnog haosa, siromaštva i ne-reda koji će nastupiti ako se izabere pogre-šna strana. I sam nagoveštaj pobjede Syri-ze izazvao je potrese na tržištima i doveo do uobičajene ideološke personifikacije tržišta, koja su „progovorila“ kao da su ljud-ska bića i „izrazila brigu“ za budućnost, ako na grčkim izborima izgubi garnitura koja zastupa politiku stroge fiskalne štednje.

U reakciji evropskog poretka na moguću pobjedu Syrize prepoznaje se obrazac, koji je najbolje opisao Gideon Rahman u svom komentaru u Financial Times-u: „Najslabija karika evrozone su njeni glasači“. U ideal-nom svijetu evropske birokratije ta „najsla-bija karika“ se ukida i eksperti nesmetano sprovode neophodne ekonomske mere. Ako do izbora uopšte i dođe, oni služe samo

Liberalizacija finansijskog tržišta može loše djelovati na sposobnost zemalja da nauče još jedan skup vještina koje su od suštinskog značaja za razvoj: kako preraspodijeliti sredstva i upravljati rizikom.

63

Broj 1Januar 2015.

janje svjetske sile sa dovoljno snage i autoriteta da ga sprovede. Međutim, takva globalna sila je nezamisliva u okvirima današnjeg globalnog kapitalizma i političkih mehanizama koje on podrazu-mijeva. Ukratko, da takva sila postoji, osnovni problem već bi bio riješen.

Kakve dodatne mjere bi bile potrebne da se na globalnom planu sprovedu visoke poreske stope koje Piketty predlaže? Jedini izlaz iz tog začaranog kruga je presjeći Gordijev čvor i djelati. Savršeni uslovi za akciju ne postoje – svaka akcija je po definiciji preuranje-na. Ali od nekud se mora početi, jednom pojedinačnom intervenci-jom. Pri tome treba voditi računa o daljim komplikacijama do kojih će ona dovesti.

Ali šta sa ogromnim dugom? Evropska politika prema teško zadu-ženim zemljama kao što je Grčka je extend and pretend – produži rok otplate i pravi se da vjeruješ kako će dug biti vraćen. Zašto se onda ne odustane od koncepta produženja roka otplate duga? Ra-zlog nije samo udvaranje njemačkim glasačima, niti strah da bi otpis grčkih dugova izazvao slične zahtjeve iz Portugalije, Irske i Španije. Radi se o tome da oni koji vuku konce zapravo ne žele da se ti dugovi ikada vrate.

Povjerioci zadužene države optužuju za manjak osjećaja krivice – zamjeraju im to što se osjećaju nedužnima. Njihov pritisak se savršeno uklapa u ono što psihoanalitičari nazivaju super-egom. Paradoks super-ega, kako je Freud lijepo objasnio, je u tome da što se više povinujete njegovim zahtjevima, to više raste vaš osjećaj krivice.

Zamislite pakosnog nastavnika koji učenicima postavlja samo nemoguće zadatke, a onda se sadistički naslađuje kada to kod njih izazove strah i paniku. Istinski cilj pozajmljivanja novca nije vraćanje duga uz kamate, već nastavak zaduživanja u beskraj koje dužnika dovodi u stanje neprekidne zavisnosti i podređenosti.

Uzmimo za primjer Argentinu. Kada je prije desetak godina ta ze-mlja odlučila da svoje dugove prema MMF-u otplati prije roka (uz finansijsku pomoć Venecuele), reakcija MMF-a bila je iznenađu-juća: umesto da im bude drago što će dobiti svoj novac, MMF (ili tačnije, njegovi vodeći kadrovi) izrazili su zabrinutost da će Ar-gentina svoju slobodu i finansijsku nezavisnost od međunarodnih monetarnih institucija iskoristiti da napusti fiskalne mjere i po-sveti se neodgovornom trošenju.

Dug je instrument kontrole i regulacije dužnika i kao takav stremi sopstvenom širenju i umnožavanju.

Jasno je šta je jedino moguće rešenje: svi znaju da Grčka nikada neće vratiti svoj dug i treba skupiti hrabrost i otpisati ga. To je mo-guće izvesti po prilično podnošljivoj ekonomskoj cijeni, prostom političkom voljom. U tome leži naša jedina nada da izađemo iz vr-zinog kola briselske neoliberalne tehnokratije i lažnih rasističkih strasti. Ako mi ne preduzmemo te korake, napraviće ih neko drugi, od grčke Zlatne zore do britanskog UKIP-a.

U svojoj knjizi Bilješke za definiciju kulture veliki konzervativac T. S. Eliot primjećuje da je ponekad jedini izbor koji imamo onaj između jeresi i bezverja, to jest da je nekada jedini način očuvanja vjere sektaški raskol. To je naša današnja pozicija u vezi sa Evro-pom. Samo nova „jeres“ (koju u ovom trenutku predstavlja Syriza) – otcjepljenje Grčke od Evropske unije – može spasti ono što je vri-jedno spasavanja u evropskom nasleđu: demokratiju, vjeru u ljude i solidarnu jednakost.

tome da potvrde ekspertski konsenzus.

Iz te perspektive izbori u Grčkoj su noćna mora. Kako je moguće iz-bjeći ovu katastrofu? Očigledan način bilo bi zastrašivanje grčkih glasača porukom: „Kažete da vam je sada teško? Čekajte da pobije-di Syriza, pravićete nas od blata!“

Alternativa je istupanje Syrize (ili njeno izbacivanje) iz evropskog projekta, sa nesagledivim posljedicama, ili „prljavi kompromis“ ko-jim će obje strane ublažiti svoje zahtjeve. To izaziva novu bojazan: ne od iracionalnog ponašanja Syrize poslije pobjede, nego strah da će Syriza prihvatiti racionalan prljavi kompromis koji će razo-čarati glasače i čije obnovljeno nezadovoljstvo više neće biti pod kontrolom Syrize.

Koliki je manevarski prostor vlade koju će formirati Syriza? Da parafraziram predsednika Busha, ne treba potcenjivati rušilačku snagu međunarodnog kapitala, posebno kada je u sprezi sa sa-botažama na koje je spremna korumpirana klijentelistička grčka birokratija.

Da li nova vlada u takvim uslovima može da sprovede radikalne promjene? Zamka koja se tu krije jasno je izražena u knjizi Thoma-sa Pikketyja Kapital u dvadeset prvom veku. Po Pikketyju, kapita-lizam je nužnost, pa je jedina izvodljiva alternativa pustiti njegovu mašineriju da djeluje u svojoj sferi, a princip jednakosti sprovoditi političkim putem – demokratskom vlašću koja će regulisati eko-nomski sistem i vršiti naknadnu preraspodjelu dobara.

Takvo rešenje je utopijsko u najstriktnijem smislu te riječi. Pikkety dobro zna da bi model koji predlaže mogao da funkcioniše samo globalno, iznad suvereniteta nacionalnih država (inače bi kapi-tal bježao u zemlje sa nižim porezima). To podrazumijeva posto-

64

Broj 1 Januar 2015.

Dodatna vrijednost u industriji uvećana za 37 posto u razdoblju od 1995. do 2012.

Studija - Institut za ekonomska istraživanja u Kelnu

Njemačka ekonomija jedan od dobitnika globalizacije

Njemačka ekonomija jedna je od dobitnika globalizacije, dok druga vodeća ekonomija Evropske unije -

Francuska i Velika Britanija teško hvataju korak, pokazala je studija Njemačkog eko-nomskog instituta, čije su glavne akcente prenijeli evropski mediji.

Prema rezultatima toga istraživanja, u Nje-mačkoj je dodatna vrijednost u industriji uvećana za 37 posto u razdoblju od 1995. do 2012. godine. Francuska je, s druge strane, postigla tek rast od oko tri posto, a Velika Britanija od svega devet posto. U Japanu je ta stopa rasta čak negativna i to sedam posto, prenosi SEEbiz.

Njemačka industrija profitirala je od globa-lizacije djelimično zahvaljujući svojoj vrlo snažnoj integraciji u međunarodnoj mreži, pokazala je najnovija studija koju je spro-veo Institut za ekonomska istraživanja u Koelnu za Udruženje njemačke industrije (BDI).

65

Broj 1Januar 2015.

Studija - Institut za ekonomska istraživanja u Kelnu

Njemačka ekonomija jedan od dobitnika globalizacije

- Uspjeh njemačke industrije u velikom dijelu dolazi od otvorenosti naše privrede. Kao snažna izvozna zemlja, profitiramo od duboko ukorijenjene integracije njemačke industrije u međunarodne lance dodatne vrijednosti - napisao je predsjednik nje-mačkog udruženja industrije Ulrich Grillo u predgovoru te studije.

Njemačka je u samom središtu evropske mreže industrijske proizvodnje, napisali su autori studije. Posebna uloga njemač-ke prerađivačke industrije vidi se u stopi uvoza kod intermedijarnih inputa, koja je uvećana sa 27,7 na 34,6 posto u razdoblju između 2000. i 2011. godine.

Samo na njemačko tržište otpada udio od 21 posto u ukupnim domaćim uvoznim intermedijarnim inputima u Europi. Inter-medijarni inputi obuhvataju robe i usluge koje su nužne za proces prozvodnje, poput sirovina, energije i sl.

Istovremeno, to je istraživanje pokazalo i da je njemačka industrija i dalje na gubitku po pitanju učešća u globalnom lancu vri-jednosti, s obzirom da joj je udio smanjen sa 9,2 posto u 1995., na 6,3 posto u 2012. U međuvremenu je, pak, najveći skok zabi-lježila Kina, dosegnuvši udio od 24,4 posto, čime je čak nadmašila i Sjedinjene Države, čiji je udio iznosio nešto ispod 20 posto.

Sve u svemu, studija je pokazala da je 26 takozvanih etabliranih industrijskih zema-lja, koje obuhvataju zemlje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) izu-zev zemalja srednje i istočne Evrope i bez Turske, izgubilo značajan dio svojih udjela u lancu vrijednosti među 50 država u ko-jima je koncentrisana glavnina globalne ekonomske moći. Njihov je udio smanjen s 83,8 posto u 1995. na 58,7 posto u 2012. go-dini.

U globalnoj trgovini, udio etabliranih in-dustrijskih država u globalnom izvozu od 2000. do 2012. godine smanjen je sa 70,4 na 55,1 posto.

Nasuprot njima, u međuvremenu je skupi-na industrijaliziranih zemalja u nastajanju, kojoj pripadaju Kina i zemlje središnje i is-točne Evrope, povećala svoj udio u global-nom izvozu sa 14,3 posto, na 25,1 posto.

No, kako primjećuju autori studije, riječ je o grupacijama ekonomija koja su i dalje u ve-likoj mjeri orijentisane na domaće tržište. Stopa izvoza tih zemalja u 2011. iznosila je 18,8 posto, dok je kod etabliranih industrij-skih zemalja iznosila 35,9 posto.

Što se tiče preporuka vezanih uz preduzi-manje konkretnih poteza, studija je ponu-dila različite pristupe. Među preporukama autora izdvaja se ona o dodatnom otva-ranju tržišta kako bi se spriječila izolacija Evrope. Autori su takođe Evropskoj komisi-ji poručili da bi obećano jačanje industrije trebala propratiti konkretnim potezima.

Na pozicijama generalnih direktora najvećih svjetskih kompanija nala-zi se jedva pet odsto žena, a što je

preduzeće veće ta pojava je rjeđa, pokazu-je istraživanje Međunarodne organizacije rada, koje je obuhvatilo 80 zemalja svijeta.

Studija otkriva da Norveška, sa 13,3 odsto najvećih kompanija u kojima je vodeća funkcija u upravnom odboru povjerena ženi, zauzima prvo mjesto u svijetu, prenosi portal Biznis.ba. Samo četiri zemlje Finska, Velika Britanija, Norveška i Švedska imaju udio žena veći od 20 odsto u upravljačkim odborima najvećih firmi, dok ova stopa u 13 zemalja, među kojima su Švajcarska, Sje-dinjene Američke Države, Francuska, Nje-mačka iznosi 10 do 20 odsto.

Između 5 i 10 odsto žena učestvuje u uprav-nim odborima najvećih kompanija u 14 ze-malja, među kojima su Belgija, Kina, Italija, Španija, a stopu manju od 5,0 odsto ima 13 zemalja, gdje spadaju Indija, Japan, Rusi-ja, kao i arapske zemlje. Iako su žene još u sjenci muškaraca kada je riječ o upravlja-nju svjetskim privrednim gigantima, nji-hov broj na rukovodećim pozicijama, naro-čito srednjeg i višeg nivoa, porastao je za posljednjih 20 godina, navodi se u studiji.

Istraživanje je takođe pokazalo da su žene na globalnom nivou vlasnice ili upravlja-ju preduzećima svih struktura u 30 odsto slučajeva, ali je uglavnom riječ o malim i mikro firmama. Prema ovom kriterijumu, na vrhu ljestvice među visoko razvijenim industrijskim zemljama nalazi se SAD, sa udjelom žena od 42,7 odsto a globalno po-smatrano, Jamajka zauzima prvo mjesto, sa 59,3 odsto, dok je Jemen na posljednjem mjestu sa 2,1 odsto.

Međunarodna organizacija rada

Pet odsto žena upravlja najvećim svjetskimkompanijama

66

Broj 1 Januar 2015.

Eurozona će ponovo postati bolna tačka svjetske privrede. Predviđa se privredni rasti 0,8 odsto, kaže Štefan Bilmajer, glavni ekonomista njemačke banke DZ.

Svjetska privreda 2015.

Eurozona - minimalan privredni rast

mačke banke DZ.

Ono što Njemačku koči, Sjedinjenim Ame-ričkim Državama daje krila. Bum frakinga (crpljenja nafte iz naslaga škriljca) je sma-njio troškove za energiju i pospiješio po-novnu industrijalizaciju.

- Mnoge firme se vraćaju iz Azije da bi po-novo počele proizvodnju u SAD jer je ona postala jeftinija - objašnjava Bilmayer. Nje-gova banka očekuje da će sljedeće godine privredni rast u SAD iznositi tri procenta.

Što se tiče druge po snazi svjetske privrede, ta banka očekuje da će njen bruto-društve-ni proizvod porasti za nešto više od sedam odsto. To će za Kinu biti najmanji rast od 1990. Ali, Kinezi to i žele, jer vlada u Pekingu bi htela održivi privredni razvoj. Privredni rast finansiran kreditima i izvozom trebalo bi da se uravnoteži povećanjem potrošnje. Stefan Bilmayer kaže da će Kina to postići bez problema zahvaljujući svojim velikim novčanim rezervama.

- To je faktor stabilnosti. Ako se negde poja-vi neki problem, postoje mogućnosti da se on kompenzuje. Tako se problemi ne pre-tvaraju odmah u prijetnju za čitavu privre-du – navodi on.

I dok kineski zmaj gubi dinamiku, indijski slon se zagrijava za sljedeći skok. Organi-zacija industrijskih zemalja OECD očekuje da će privredni rast Indije iznositi 6,6 pro-cenata. Stručnjak RWI Ronald Dern je skep-

tičan.

- Treba malo pričekati, pa vidjeti da li će to biti baš tako, jer Indija spada u zemlje koje imaju velike strukturne probleme – navodi Dern.

To se odnosi i na Brazil i Argentinu, dva južnoamerička „teškaša”: Brazil ima pro-blematičnu infrastrukturu, a Argentina je u zastoju zbog državnog duga.

- Latinska Amerika ima i drugi problem: u pojedinim zemljama, privreda se temelji na sirovinama i zavisi od njihovih cijena – do-daje on.

A pošto te cijene trenutno padaju, Latinska Amerika će i sljedeće godine biti kontinent razočaranja. Spekuliše se čak da bi Vene-cuela mogla da bankrotira ukoliko bi cijena nafte ostala na 70 dolara po barelu, ili čak dalje padala.

Velike rupe u budžetima zbog pada cijene nafte prijete i Nigeriji i Rusiji. Ruska pri-vreda je dodatno opterećena sankcijama Zapada, pa 2015. neće moći da izbjegne re-cesiju, procjenjuje Stefan Bilmayer.

Ali, niske cijene nafte za neke zemlje znače isto što i dobar program privrednog rasta.

- Pad cijena nafte, ako tako hoćete, znači globalnu preraspodjelu prihoda i za zemlje poput Njemačke će to značiti povećanje re-alnog dohotka - kaže stručnjak za ekono-miju Dern.

Krizu eura je unekoliko prigušila Evropska centralna banka (ECB). Privreda kriznih zemalja se opora-

vlja. Ovaj put su posrnule privrede koje su do sada važile kao snažne.

- U Italiji imamo dramatičan pad privrede; tamo se godinama otezalo sa strukturnim reformama - kaže Ronald Dern, direktor Odjeljenja za konjunkturu pri Istraživač-kom institutu RWI u Esenu. On dodaje da se u Francuskoj problemi rješavaju tako što država troši više novca. Ali, kaže Dern, i dr-žava je došla do svojih granica.

I Njemačka osjeća posljedice slabosti par-tnera iz eurozone. Prema prognozi Savezne njemačke banke, njemačka privreda će sljedeće godine imati rast od samo jednog procenta. Razloge za to treba tražiti u poli-tici, smatra ovaj stručnjak. Umjesto struk-turnih reformi, političari ponovo razmišlja-ju o raspodjeli. Ronald Dern navodi primjer penzionog paketa čije troškove snose prije svega preduzeća i oni koji uplaćuju dopri-nos, što povećava finansijsko opterećenje firmi i smanjuje potrošnju.

Tome treba dodati i prelazak na alternativ-ne izvore energije, koji podiže cijenu struje:

- Promjene u načinu snabdijevanja energi-jom su cilj koji svakako treba slijediti. Ali, taj cilj je skup. On koči našu konkurentnost na međunarodnom tržištu - kaže za DW Stefan Bilmayer iz četvrte po veličini nje-

67

Broj 1Januar 2015.

Kina je i dalje najveći neto izvoznik direktnih stranih investicija u svijetu i njen juan bi mogao da se pridruži klubu izabranih zemalja koje pretenduju da budu vlasnici svjetske rezervne valute.

Prognoza MMF

Rast globalne ekonomije 3,8 odsto

Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u ovoj godini se očekuje oporavak i rast globalne ekonomije od 3,8 odsto. Poređenja radi, prošlogodišnji rast

iznosio je 3,3 odsto.

Svjetski analitičari procjenjuju da će rast predvoditi Kina i Sjedi-njene Američke Države, dok će eurozona ponovo postati bolna tač-ka svjetske privrede s minimalnim rastom od 0,8 odsto.

Kineska privreda će u ovoj godini usporiti rast s prošlogodišnjih 7,3 na 7,1 odsto, jer će se okrenuti većoj unutrašnjoj potrošnji, na uštrb investicija, dok je Japan skliznuo u recesiju i prognoze u ovoj go-dini su da će oporavak bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti najviše 0,8 odsto, smatraju analitičari, prenosi Capital.ba.

Jedan od razloga za očekivani oporavak globalne privrede je ni-ska cijena nafte, koja je prepolovljena od ljeta prošle godine, tako da analitičari očekuju da će se ona zadržati na tom nivou i u ovoj godini i podstaći rast u većini zemalja, jer će potrošači moći više novca da izdvoje za druge stvari, dok za kompanije to znači manje troškove poslovanja. Niska cijena nafte mogla bi pomoći ekonomi-jama EU i Japana da održe minimalni rast BDP-a.

Prema procjeni analitičara Economist magazina, Kina je i dalje najveći neto izvoznik direktnih stranih investicija u svijetu i njen juan bi mogao da se pridruži klubu izabranih zemalja koje preten-duju da budu vlasnici svjetske rezervne valute.

Usporavanje kineske privrede, prema ocjenama svjetskih analiti-čara, mogao bi da utiče na ostatak svijeta tako što bi izvoz u Kinu oslabio i to bi uticalo na zemlje kao što su Njemačka, jer bi opala tražnja za alatnim mašinama neophodnih za industrijsku ekspan-ziju Kine i za sirovinama poput onih iz Australije.

SAD i Evropa će biti preplavljene jeftinom kineskom robom i to u slučaju eurozone, može dovesti do deflacije.

Analitičari investicione banke JP Morgan Chase i IHS Global Insi-ghta, smatraju da će SAD u ovoj godini imati najveći rast u prote-kloj deceniji od 3,1 odsto.

Ubrzanje rasta američke privrede je ključni razlog zašto analitičari očekuju da globalna ekonomija raste brže, na oko tri odsto, u odno-su na 2,5 odsto u prošloj godini.

S tom prognozom saglasan je i MMF.

U ovoj godini očekuje se jačanje tržišta nekretnina u SAD i poslov-nih investicija i na tome analitičari zasnivaju svoje prognoze za oporavak američke privrede.

Analitičari, međutim, upozoravaju da će američka centralna ban-ka, Federalne rezerve (Fed), vjerovatno, podići baznu kamatnu sto-pu na dolar, koja je prvi put u proteklih šest godina blizu nule.

Njemački Deutsche Welle prenosi procjene evropskih analitičara da će eurozona ponovo postati bolna tačka svjetske privrede, jer se u ovoj godini predviđa minimalan privredni rast od svega 0,8 odsto.

Bitka Evropske centralne banke (ECB) protiv deflacije nastaviće se i u ovoj godini, u okruženju gdje se očekuje minimalni rast privre-de, niska cijena nafte na svjetskom tržištu i u atmosferu opšteg nedostatka inflatornih pritisaka.

Prema prognozi Bundes banke, njemačka privreda će ove godine imati rast od samo jedan odsto.

68

Broj 1 Januar 2015.

Svjetski turizam u cijelosti je izišao iz recesije! Naime, podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da

je broj putovanja domaćih turista u turi-stičkim zemljama dosegao brojke od pri-je ekonomske krize, dok broj inostranih gostiju raste za oko 4,5 posto godišnje.

Prognoze za 2015. godinu su sjajne i kažu kako će taj rast biti pet posto veći nego ove godine, odnosno svijetom će na puto-vanja krenuti 1,1 milijarda ljudi, 50 milio-na više nego ove godine.

U tom svojevrsnom bumu turističkih kretanja koja obilježavaju sve kontinen-te, najveći udio i dalje ima Evropa, a u njoj je 2014. godinu obilježio snažan rast privatnog smještaja, kaže UNWTO u svo-jem “World Travel Monitoru” (Svjetskom izvještaju o putovanjima).

Bez septembarskih rupa

U protekle četiri godine u cijelom je svi-jetu broj postelja u domaćinstvima rastao za 35 posto, pa sada drži veliki dio tržišta u svijetu putovanja. Kao dio ekonomi-je kojom se iznajmljuju, zamjenjuju ili ustupaju stanovi, apartmani i vikendice, porodični smještaj postaje sve popular-niji, a najnoviji trend govori i o “nisko-budžetnim krevetima”, koji se rezervišu zajedno s niskobudžetnim avionskim kartama.

Nije riječ o jeftinom smještaju koji bi po-drazumijevao i lošiji kvalitet koji prati cijenu, nego o hotelskim krevetima koji se prodaju po povoljnoj cijeni u posljednji trenutak, kad je ona niža i do 70 posto od uobičajene cijene!

Naime, domišljati turistički radnici sje-tili su se mogućnosti da ponude najbolju moguću cijenu kreveta koju im hotelijeri daju onda kada hotelske sobe nisu pro-dane.

Uz “niskobudžetne krevete” najčešće se ove godine vezuje Grčka, u kojoj su tijekom proteklih mjeseci, nudeći tako jeftine i povoljne hotelske sobe u termi-nima lošije prodaje ili kišnih razdoblja, izbjegavali famozne septembarske rupe i predsezonski pad prometa. “Lowcost kre-veti” je koncept koji uz jeftine avionske karte omogućava gostu i jeftiniji hotelski smještaj u trenutku kad je hotelijeru ja-sno da mu je soba prazna.

– Budući da je za hotelijere prazan kre-vet najskuplji, marketinški i ekonomski

Mario Draghi: Ekonomski napredak u zoni eura ove godine nije ispunio očekivanja, a samo pet zemalja EU mogu da se zadrže u okvirima traženog budžetskog deficita.

Eurozona

Nema dovoljnog napretka, a neće ga biti ni u 2015.

Šef Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi poručuje da ni u 2015. godini ne treba očekivati promjene

nabolje.

Uprkos mnogim prognozama, ECB se nije odlučila da pređe na efikasnije antikrizne mjere, uključujući masovni otkup državnih dužničkih obaveza.

Umjesto toga, potencijalnim investitorima ponuđeno je da se zadovolje „maglovitim obećanjima” da će u prvim mjesecima 2015. godine biti „proučen uspjeh stimulacionih programa” - navode ekonomski portali.

Indeks poslovne aktivnosti PMI, koji je ob-javila finansijska agencija „Markit”, pao je u novembru do minimalnog nivoa za poslje-dnjih 16 mjeseci.

On je pokazao da se zona eura nalazi na ivi-ci nove recesije.

Vodeći ekonomista kompanije Crédit Agri-

cole korporacija Frederik Ducrozet optužu-je šefa ECB-a Draghija da „nije u stanju da da jasan signal„.

Jednom od strateških antikriznih mjera rukovodstvo EU je, svojevremeno, proglasi-lo poštivanje budžetske discipline zemalja članica EU i posebno zone eura.

Pod parolom borbe protiv budžetskog defi-cita, u „problematičnim” zemljama ljudi su masovno otpuštani, „zamrznute” su plate i smanjeni socijalni troškovi. Ali ozbiljnih rezultata - nema.

Prema podacima Evropske komisije, samo pet država može da se uklopi u zahtjevane parametre budžetskog deficita: Njemačka, Irska, Luksemburg, Holandija i Slovačka.

Među onima koji krše budžetsku discipli-nu pominju ne samo problematične zemlje poput Portugala i Španije, već i takvi eko-nomski lideri kao što su Francuska i Au-strija, prenosi Klix.ba.

69

Broj 1Januar 2015.

Turizam izašao iz recesije

Novi trend su „low cost” kreveti

„Low cost” kreveti su koncept koji, uz jeftine avionske karte, omogućava gostu i jeftiniji hotelski smještaj u trenutku kad hotelijer zna da mu je soba prazna.

skreće se pozornost ljudima na to da mogu kupiti hotelski krevet po minimal-noj cijeni. Ona se najčešće kalkuliše na način da je profit svaki euro dobijen iz-nad fiksnog troška hotelijera.

Ipak - oprez!

Hotel je već otvoren, plaća fiksne troško-ve održavanja i osoblja, pa mu je bolje za-raditi jedan euro nego imati praznu sobu. Za tradicionalne hotelijere takva je logika svetogrđe, ali tako je bilo i s niskotarif-nim kompanijama u odnosu na klasične prijevoznike, pa su se stvari promijenile – kaže Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija.

A koliki je interes hotelijera i gostiju za takvim uslugama, govori podatak Svjet-ske turističke organizacije po kojemu su “niskobudžetni kreveti” rasli u ovoj godi-ni za 80 posto!

Trenutno oko dva miliona Evropljana koristi takvu mogućnost odsjedanja u kvalitetnim hotelima po vrlo niskoj cije-ni, kazao je u Londonu na Svjetskom saj-mu turizma Paul Evans, direktor portala “Lowcostbeds”, jednog od pet najvećih svjetskih ponuđača jeftinih hotelskih kreveta koji, kaže, ostvaruje milijardu dolara prometa godišnje.

Prema njegovim riječima, trenutno je 16 hiljada hotela u 47 zemalja prihvatilo mogućnost da im posrednici i putničke agencije prodaju krevete koji su ostali slobodni, a za ovu godinu planiraju broj hotela u toj “last minute” prodaji povećati na čak 30 hiljada.

Oni koji su već putovali na taj način razi-laze se u iskustvima u rasponu od oduše-vljenja izvrsnim hotelom po niskoj cijeni, do razočaranja zbog toga što je hotel u posljednji trenutak otkazao uslugu bez mogućnosti povrata novca.

Stoga u takvim aranžmanima, poručuju turistički profesionalci, koliko god da ta mogućnost nudi uštedu za putovanje, va-lja biti izuzetno oprezan i vješt u on-line komunikaciji.

No, koliko brzo raste popularnost jeftinih kreveta u svijetu govori podatak o 2,5 mi-liona dnevnih pregleda internetskih stra-nica na kojima se nude.

70

Broj 1 Januar 2015.

Niske cijene nafte mogle bi drastično izmijeniti svjetski poredak.

Eksperti ocjenjuju

Svijet na naftnom raskršću

Prilično je jasno šta će se događati ukoliko cijene ostanu ova-ko niske, no, glavno pitanje je da su niske cijene nova sv-jetska stvarnost. Odnosno, pitanje je koliko dugo se mogu

zadržati niske cijene nafte.

Kolaps je predvidljiv: Venecuela zavisi o nafti kao nijedan drugi proizvođač nafte. Devedeset šest posto zarade od izvoza daje crno zlato. Uz svaki dolar pada cijene nafte, zemlja gubi 700 miliona. Ekonomija posrće sa stopom inflacije od 63 posto, glavne namirni-ce su već rijetke, nacionalni bankrot je neizbježan.

Ostale naftne zemlje još se drže, iako na njihove ekonomije u ve-likoj mjeri utiče pad cijena. Rusija, čiji prihodi od nafte i plina čine tri četvrtine njenog izvoza, pašće u recesiju ove godine. Iran se bori za budžet u kojem će prihodi od naftne činiti samo 30, umjesto 50 posto. U Nigeriji, izvoz 90 posto ovisi od nafte, smanjenje potrošnje je neizbježno. Uz građanski rat strahuje se i od socijalnih nemira.

Gubici naftnih kompanija

Saudijska Arabija ne posustaje. Princ Salman je ponovio da proi-zvodnja neće biti smanjena uprkos padu cijena nafte. Saudijci, koji proizvode naftu jeftinije od bilo koje druge zemlje, žele vratiti moć na tržištu nafte u svijetu od zemalja skupljih proizvođača poput Rusije ili SAD-a.

Ali, cijena nafte ostavlja dubok trag na Saudijcima budući da je nafta jedina uzdanica ekonomije Arapskog poluostrva. Osamdeset pet posto izvoza i 90 posto državnog budžeta dolazi od nafte.

Budući da se cijena nafte od ljeta više nego prepolovila ogromne gubitke imaju dionice naftnih kompanija. Tržišna kapitalizacija deset najvećih američkih naftnih kompanija se istopila za više od 200 milijardi dolara, od čega je najveći među divovima Exxon Mo-bil izgubio više od 50 „papirnatih milijardi”.

71

Broj 1Januar 2015.

nog pada cijena nafte i tvrdi da se radi o fundamentalnoj promjeni modela snabdijevanja koja će imati dugoročne posljedice.

Godinama je tržište nafte »kondicionirano« odlukama članica or-ganizacije OPEC, koje su imale odgovarajuću reakciju u promje-nama količine produkcije i izvoza nafte u odnosu na fluktuaciju njene cijene. Ulogu glavnog kormilara u sprovođenju mjera imala je Saudijska Arabija. Kao veliki proizvođač, ona ima volju i sposob-nost da apsorbira proporcionalno veliki dio reza proizvodnje, kako bi se stabilizovala cijena i stvorili uslovi za budući lagani rast.

Prije je Saudijska Arabija znala zažmiriti na jedno oko i smanjiti vlastitu proizvodnju, kada su neke zemlje izvoznice vidno varale ostale članice OPEC-a, povećavajući obim svoje produkcije. Kad god nije bila aktivno uključena, posljedica je uvijek bio kolaps ci-jene nafte.

Geopolitička komešanja

Međutim, tokom decenija uloge tržišnog korektora, S. Arabija je naučila jednu važnu lekcjiu – izgubljeno tržišno ućešće se vrlo te-ško vraća.

I tu dolazimo do aktuelnog naftnog rakršća. Pojavili su se alterna-tivni izvori nafte, koji su vrlo izdašni i nalaze se u zemljama koje su tradicinonalni uvoznici nafte. Ipak, ima jedan, po njih nepovo-ljan detalj. Da bi se alternativni izvori koristili, moraju se izvršiti ogromna ulaganja, a cijena nafte mora mora biti na stabilno viso-kom nivou (uglavnom iznad 60 i više dolara za barel).

To je ta jednostavna kalkulacija u pozadini insistiranja S. Arabije da ne smanji svoju proizvodnju, iako se ovim ozbiljno narušava-ju principi postojanaja OPEC-a i sa scene eliminiše glavni aktivni stabilizator tržišta naftnih derivata. Posljedica je veoma zorna – dramatičan pad cijene nafte oko 50 posto od juna ove godine.

Scenario kojim se rukovodi nova strategija S. Arabije je da će priro-dne tržišne sile obnoviti cjenovnu snagu tržišta nafte, jer će niske cijene voditi do postepenog zatvaranja neproftabilnih naftnih po-lja i alternativnih izvorišta, te obeshrabriti ulaganja u nove kapaci-tete. Istovremeno, potražnja za naftom će biti ohrabrena.

Globalno gledajući, zadržavanje cijene nafte na nižem nivou će omogućiti zemljama uvoznicama potencijal za brži rast, što će, na duži rok, povećati tražnju za energentima, povećati investicije i angažovati dodatni kapital.

»Izvjesnost dugoročnije promjene tržišta se pojačava kad se uklju-če geopolitička komešanja«, kaže El-Erian potvrđujući da niska ci-jena nafte pored toga što kreira krupne domaće probleme velikim proizvođačima, kao što su Rusija i Venecuela, ona sputava i njihov uticaj na druge zemlje.

Neki analitičari čak tvrde da je nedavno kubansko približavanje SAD-u posljedica zabrinutosti njihovih lidera za podršku koju oče-kuju od Rusije i Venecuele.

Opet, zemlje poput Iraka i Nigerije, kao posljedicu niske cijene mogu očekivati više nemira i nastavak fragmentacije, prenosi Bi-znis.ba.

- Produženi period niskih cijena nafte će vrlo vjerovatno rezultirati trajnim ekonomskim, političkim i geopltičkim promjenama koje su, ne tako davno, smatrane dalekim, ako i uopšte zamislivima - zaključuje na kraju svoje kratke analize Mohamed A. el-Erian.

No, odgovor na pitanje koliko dugo će se ovo stanje zadržati po-kušao je dati priznati ekspert Mohamed A. el-Erian, bivši čelnik PIMCO-a. Riječ je o čovjeku koji je nakon početka krize 2007/2008. godine, najavio „novu normalu« u kojoj i sada živimo. Dakle, stvari se korjenito mijenjaju i ništa nije isto kao prije krize. Traže se novi parametri, svježi orijentiri, nova mjerila.

Sada El-Erian komentariše dramatičan obrat na tržištu nafte, praćen istovremenim padom cijene uz zadržavanje obima pro-dukcije i izvoza nafte od vodećih proizvođača. Situacija gotovo bez presedana.

Iako mnogi iskusni analitičari smatraju da bi ovo mogao biti još jedan „tranzicijski« period, čini se da su signali sa globalnog tržišta nešto drugačiji.

Prema El-Erianu, svijet se suočava sa nečim većim od privreme-

72

Broj 1 Januar 2015.

Naučno otkriće u poljoprivredi

Holandski krompir raste iz slanog terena

Nova sorta podesna za gotovo 250 miliona poljoprivrednika koji žive na slanom zemljištu do sada nepogodnom za uzgoj krompira.

U Holandiji je razvijena vrsta krompira koja uspijeva na jako slanom terenu, na kakvom živi 250 miliona poljoprivredni-ka, javila je Al Jazeera.

Krompir je treći po važnosti usjev svijeta, nakon pšenice i riže. Ali gotovo 250 miliona poljoprivrednika živi na slanom zemljištu koje nije pogodno za uzgoj krompira.

Sve do sada. Na holandskom ostrvu Texel, grupa naučnika tvrdi da je razvila vrstu krompira koja će promijeniti svijet.

Krompiri se sortiraju i pakuju za neke od najpoznatijih holandskih restorana. Ali ovo nijesu obični krompiri.

Njihova nevjerovatna svojstva, tvrde naučnici, imaju moć da pro-mijene živote milijuna poljoprivrednika.

- Imaju visoku toleranciju na so, u tolikoj mjeri da ih možemo uz-gajati s morskom vodom. Uz to, ono što je posebno vezano za njih je to što imaju bolji okus od običnih krumpira jer sadrže brojne aro-me, slađi su - objašnjava farmer Marc van Rijsselberghe.

Holandski krompiri su, prenosi pomenuta televizija, uzgajani s pola svježe, a pola morske vode.

- Svi misle da slana vode i poljoprivreda ne idu zajedno. Ali smo dokazali da se puno može postići sa ograničenim vodenim resur-sima i da na slanim zemljištima se može uzgajati dosta hrane - kaže naučnik Arjen de Vos.

Ali ne radi se samo o krompiru. Istražuju se otpornost na so i dru-gih usjeva, poput šargarepe i kupusa, paradajza i jagoda, kao i to može li se povrće uzgajati na plutajućim platformama iznad slane vode.

Većina njihovih rezulatata direktno demantuje uputstva koje far-merima daje Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

- Uputstva UN se koriste kao internacionalni standard, ali smo ot-krili razne vrste drugih usjeva koji uspijevaju mnogo bolje u slanoj vodi nego što bilo ko i pretpostavlja - kaže de Vos.

Trenutno se eksperimentiše sa probnom vrstom krompira u Paki-stanu, gdje je oko 3.000 hektara natopljeno solju.

U toj zemlji sada uzgajaju šest do sedam tona krompira po hektaru, ali se nadaju da će iduće godine biti proizvedeno od 12 do 20 tona po hektaru.

73

Broj 1Januar 2015.

Tradicionalni zanati

Terzije nekad dobro zarađivale

Ranije je crnogorska narodna nošnja bila nezaobilazana odjeća većine našeg stanovništva, a terzije-zanatlije koji su je radili, dobro su živjeli od tog posla.

Narodna nošnja uvijek bila važan dio života Crnogoraca, a naročito do dvadesetih godina prošlog vijeka kada je bila obavezna za državne činovnike: savjetnike, serdare, voj-

vode i druge. Pravila se od prirodnih vlakana i kože u domaćoj radinosti. Terzije - zanatlije koji izrađuju narodnu nošnju, bili su cijenjeni, kao i njihov posao, i do Drugog svetskog rata imali su dosta posla.

Narodna nošnja se uvijek ručno radi kako obična, za svakodnevnu upotrebu, koja je pravljena od sukna, tako i svečana, za koju su ko-rišćeni kvalitetni materijali. Dok su običnu nošnju znale da urade malo vještije ženske ruke za svečanu su bili potrebni dobri majsto-ri - terzije, mahom muškarci, mada su i žene radile ovaj zahtjevan posao. Mnogi, imućniji, Crnogorci i Crnogorke sahranjivani su u svečanoj nošnji.

Vremena su se promijenila pa se danas crnogorska narodna no-šnja, ili neki njeni djelovi, najviše koristi u turističko-komercijalne svrhe, a mnogo manje kao odjeća. Za njenu izradu potrebno je do-sta vremena (puno je ručnog veza i šivenja) kao i kvalitetnog i sku-pog materijala koji se na pojedinim mjestima ukrašava zlatnim nitima pa je zato crnogorska narodna uvijek bila prilično skupa. Muška nošnja košta dvije hiljada eura, radi se dva mjeseca, dok se ženska izrađuje nešto kraće, a košta hiljadu i po eura. Ima inte- B. Pejović

resovanja za kupovinu narodne nošnje, kako za potrebe kulturno umjetničkih društava, tako i pojedinaca, posebno imućnijih crno-gorskih iseljenika, koji je kupuju kao suvenir. Međutim, ukupna potražnja za narodnom nošnjom nije tolika da se od ovog zanata može dobro živjeti pa oni koji se ovim poslom bave više to rade iz ljubavi ili zato što su zanat naslijedili od predaka. Interesantno je da sada žene najčešće rade nošnje, što u prošlosti nije bio slučaj.

Do Drugog svetskog rata u Podgorici je bilo više terzijskih radnji i poznatih terzija koji su imali dosta posla. Terzije su često pomi-njane u mnogim narodnim pjesmama što takođe potvrđuje koliko je njihov zanat bio cijenjen i tražen. Jer, Crnogorci su, uprkos si-romaštvu, kupovali narodnu nošnju i za to je moralo biti novca pa su često u tu svrhu prodavali stoku ili dio imanja. U Podgorici su se izradom narodnih nošnji bavile brojne zanatlije i to je bio po-rodični posao. Terzije su poticale iz pravoslavnih i muslimanskih porodica, a najpoznatiji su bili oni iz uglednih familija Velimirović, Mučić, Lekić.

Porodica Pejović nekoliko decenija se uspješno bavi ručnom izra-dom narodnih nošnji u Podgorici, a u Bijelom Polju po ovom poslu poznata je familija Rakočević koja nošnje prodaje i van Crne Gore. Cijene kompleta se godinama ne mijenjaju.

74

Broj 1 Januar 2015.

Prema nedavnom izvještaju Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization - UNWTO) i turističke agencije Ujedinjenih nacija, u 2014. godini postavljen je novi rekord

kada su u pitanju međunarodna putovanja - uzduž i poprijeko pla-nete putovalo je preko milijarda putnika.

- Iako se odavno, zbog razvoja tehnologija komunikacija i sve la-kših načina putovanja kaže da je svijet mali, spisak potencijalnih destinacija za pasionirane putnike sve je duži. Dok Google pretrži-vač otkriva skoro beskrajnu listu destinacija, mi smo odabrali tri za našu listu želja za 2015. godinu - piše Forbes.

Novinarka američkog magazina, koja je napravila listu, ističe da se pri odabiru nije vodila naučnim metodama, ali da ipak ima mnogo uvjerljivih razloga da se u godini u koju smo tek zagazili posjete odabrane destinacije, među kojima je i Crna Gora, navodeći da su one ostale prilično neotkrivene, ali da to neće ostati zadugo.

Za Crnu Goru ona kaže da je dugo u sjenci Hrvatske, zanosnog susjeda na Zapadu, ali da se sprema da postane svjetska luksuzna destinacija, zahvaljujući njenoj idiličnoj, preko 290 kilometara du-goj obali i brdovitom kontinetalnom dijelu prošaranom riječnim

Američki magazin Forbes uvrstio je Crnu Goru u top tri destinacije koje preporučuje svojim čitaocima da posjete u ovoj godini.

Forbes

Crna Gora među tri preporučene destinacije

kanjonima i ledničkim jezerima, ali naglašava i da u našoj zemlji postoje dva mjesta pod zaštitom UNESCO-a, uključujući jedinstve-ni i spektakularni Nacionalni park Durmitor.

- Crna Gora je dom zapanjujućem Amanovom rizortu »Sveti Ste-fan«, u kojem se u julu vjenčao Novak Đoković, a ta balkanska ze-mlja mami i ostale top kompanije, uključujući cijenjeni hotelski la-nac »One&Only«, koji će 2016. otvoriti svoj prvi evropski kompleks u Kumboru, u tivatskom zalivu - navodi Forbes.

Takođe, ističu Porto Montenegro u Bokokotorskom zalivu, čiji dio je na listi UNESKO-ove kulturne baštine, a čiji je glavni investitor kanadski milijarder Peter Munk. Za Porto Montenegro američki magazin piše da se takmiči za titulu najbolje evropske marine, da ima vezove za superjahte do 180 metara dužine, kao i da je u nje-mu gorivo oslobođeno poreza i 45 odsto jeftinije nego u državama Evropske unije.

- To je još jedan podsticaj koji će sigurno namamiti suber-bogate pomorce - zaključuje Forbes.

Pored Crne Gore, taj prestižni magazin za 2015. preporučuje turisti-ma da posjete Nambiju i Litvaniju.