velimir mijušković, intervju agenciji mina novim zakonom o radu … · 2015-09-15 · u 2005....

Zorka ŠljukićMljekara SrnaPosvećenikvalitetu i razvoju farmi

Amir NurkovićKomisija za HoVTržište kapitala urediti na savremen način

Dragan KostićRegionalna komora NišPoslovna zona: sve pogodnosti na jednom mjestu

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 7-8

J

ul -

Avgu

st 2

015. Velimir Mijušković, intervju Agenciji Mina

Novim zakonom o raduzaštititi i radnika i

poslodavca

IMPR

ESU

M

50 Komore zapadnog Balkana na Bečkom samituJačati ekonomske veze u regionu

Broj 7-8Jul - Avgust 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

ADRIATinn ProjectEnergy efficiency - precondition for strengthening competitiveness

Velimir Mijuskovic, President of the CEMLabour Law should protect both the employer and the employee

Zorka Sljukic, Dairy factory “Srna”We can compete with imported products

Dragan Kostic, Regional Chamber of Commerce NisEfficient management key for the success of business zones

Amir Nurkovic, The Securities and Exchange CommissionComments on the Draft Law on the Capital Market

PhD Maja Baćovic, University of MontenegroLearning outcomes increase the quality of education

21

31

45

58

64

78

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2015.

Velimir Mijušković, predsjednik PKCG

Novim zakonom o raduzaštititi i radnika i

poslodavca

Zorka Šljukić, Mljekara “Srna”Konkurentni uvoznimproizvodima

Prof. dr Maja Baćović, UCGDoprinos većem kvalitetuobrazovanja i kadrova

Dragan Kostić,Regionalna komora NišEfikasno upravljanje ključno za uspjeh poslovnih zona

Posjeta DanilovgraduPlanski revitalizovatistare industrijskezone Amir Nurković,

Komisija za HoVKomentar Nacrta Zakona otržištu kapitala

42

28

76

54

12

62

5


Listajući Glasnik...

1991.Izvoz ljekobilja unosan posao

Društveno preduzeće »Bar-bilje«, Bar , ubraja se među vodeće svjetske proizvođače i prerađivače ljekobilja čiji se cjelokupan asortiman plasira na inostrano tržište. U proizvodnji nemaju uvoznih komponenti, sve obaveze uredno izvršavaju i nikada nijesu bili nelikvidni.Tokom 1989. u pogoni-

ma ovog preduzeća otkupljeno je i prerađeno 1.100 tona kadulje koja je prodata na američkom tržištu, a vrijednost ovog izvoza bila je preko dva miliona dolara. Preduzeće je nosilac razvoja mjesnih zajednica Ostros i Šestani, upošljava 350 stalnih radnika, 150 sezonskih, 40 udruženih poljoprivrednika i ima preko 500 kooperanata. Uspješno poslovanje zasniva se i na velikoj fleksibilnosti pa se preduzeće, u nedostatku jednog, lako orijentiše na druge poslove. Tako je u pogonu u Baru, zbog smanjene proizvodnje duvana, od 1985. godine krenula izrada djelova obuće za italijansko tržište. Udruženim sredstvima Crne Gore i investi-tora izgrađen je i pogon ljekovitog bilja i šumskih plodova u opštini Zubin potok, Kosovo i Metohija, čiji je proizvodni program takođe izvozno orijentisan. Tako je kontigent pečurki u vrijednosti 600 hiljada dolara našao kupca na američkom tržištu, pisao je Glasnik 1991. godine.

2005.Fabrika za preradu voća

Okosnicu asortimana fabrike »Eko- meduza«, Bijelo Polje, čine proizvodnja sokova, šampinjona, raki-je od šljive, kruške i jabuke i konzervirano voće i povrće. Fabrika je nastala nakon revitalizacije pro-izvodnih linija »Ekoflore«, koju su zaposleni sami priveli namjeni i tako uštedjeli 300 hiljada eura.

U 2005. godini planirana je proizvodnja 800 tona džemova, 1.000 litara bistrih i kašastih sokova na sat, 600 litara sirupa i hiljadu i po litara gaziranih sokova. Za ovaj obim proizvodnje, u prvoj godini proizvodnje, neophodno je obezbijediti preko 10 hiljada tona jabuka i osam hiljada tona malina, a već u sljedećoj dvije trećine voća više. U Fabrici kažu da bi u tom slučaju, u prvoj godini rada, Fabrika imala dobit od dva mili-ona eura, a u trećoj dva i po miliona. Takođe naglašavaju da će savremenom proizvodnjom koncentrata voća i povrća biti riješen problem tržnih viškova ovih proizvoda u Crnoj Gori. Slovenačka firma »Jastreb« montirala je opremu i istovremeno obezbijedila izvoz ovih proizvoda u Rusiju, skandinavske zemlje i Slo-veniju, pisao je Glasnik 2005. godine.

6


Sjednica Skupštine Privredne komore Crne Gore

Industrija, turizam i investicije generatori privrednog rasta

Skupština Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 17. jula 2015. godine usvojila je Informaciju

o privrednim kretanjima za period janu-ar-maj 2015. godine. Donijete su odluke o izboru članova odbora udruženja, kao i o raspisivanju izbora za članove Skupštine Komore. Predsjedavao je Luka Jovanović, zamjenik predsjednika Skupštine.

Analizu poslovanja u proteklom dijelu ove godine, koju je pripremila stručna služba Komore i sadrži podatke o makroekonom-skim kretanjima, poslovanju privrednih su-bjekata, komentare o poslovnom ambijentu na bazi definisanih preporuka iz godišnje analize za 2014.godinu, prezentovala je po-tpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

- Privredna kretanja u ovoj godini karakte-riše rast industrijske proizvodnje, turistič-kog prometa, stranih direktnih investicija, usluga u građevinarstvu, trgovini i većini grana saobraćaja, broja zaposlenih, stabi-lan bankarski i finansijski sektor, ali i još uvijek visoka nezaposlenost i visok nega-tivan bilans robnog prometa sa inostran-stvom. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 16,4 odsto i najniža je za posljednjih neko-liko godina. Početak izgradnje autoputa po-kazuje da ćemo u budućem periodu imati još veći uvoz i možemo očekivati veoma nisku pokrivenost uvoza izvozom. Ova-kvo stanje je neodrživo i potrebne su hitne mjere kako bi pokrivenost uvoza izvozom bila na povoljnijem nivou, sa intenzivnijim

Potrebne hitne mjere kako bi pokrivenost uvoza izvozom bila na povoljnijem nivou, sa intenzivnijim učešćem domaćih proizvoda na našem tržištu, njihovim boljim pozicioniranjem u trgovinama i turističkim objektima.

učešćem domaćih proizvoda na našem tr-žištu, njihovim boljim pozicioniranjem u trgovinama i turističkim objektima – ka-zala je potpredsjednica Filipović.

U cilju sagledavanja aktuelnog poslovanja privrednih subjekata, identifikovanja ba-rijera i davanja predloga za unapređenje poslovnog ambijenta Privredna komora je tokom maja i juna ove godine uradila istra-živanje

Rast obima prometa u 2014. godini bilježi 54,8% anketiranih preduzeća, dok je kod ostalih zabilježen pad prometa. Kreditna zaduženost njih 37,8% je veća od 100.000 eura, a 32,69% nije kreditno zaduženo.Kada je riječ o plasmanu proizvoda i usluga, do-minantno je domaće tržište za 80% anketi-ranih preduzeća (njih 53% isključivo plasi-ra proizvode i usluge u Crnoj Gori), a slijedi tržište EU (9,2%). Većina učesnika ankete (55,4%) nabavlja sirovine i repromaterijal na domaćem i tržištu EU (23,3%).

Tokom protekle četiri godine, preduzeća su većinom (90,7%) investirala u sopstvene kapacitete dok je samo 6,8% privrednih su-bjekata investiralo van zemlje.

Najviše anketiranih (72,9%) ne smatra da nedostatak stručnog kadra predstavlja ograničenje u poslovanju. Kao deficitarna zanimanja najčešće su navedeni inženjeri i tehnolozi. Budžet za edukaciju zaposlenih izdvojilo bi 59,2% preduzeća.

Da zakonski propisi ne predstavljaju ogra-

ničenje poslovanju smatra 60,6% privre-dnih subjekata.

Istraživanje je pokazalo da 71,7% anke-tiranih privrednih subjekata, pored uče-šća u radu odbora, sarađuje sa Komorom kroz poslovne forume, sajmove, edukacije i okrugle stolove, 47,8% putem direktne komunikacije sa stučnom službom radi prevazilaženja nastalih problema, 40,9% informisanjem putem web site-a, Glasni-ka i ostalih publikacija. Najveći procenat anketiranih kompanija (74,2%) od Komore očekuje da zastupa i štiti njihove interese pred državnim organima, zatim da ih infor-miše o novim propisima i njihovoj imple-mentaciji (66,2%), da organizuje edukacije i usavršavanje kadrova (56,4%), te da pruži informacije za pronalaženje potencijalnih partnera na ino-tržištu i da ih sa njima po-veže (45,4%).

- Rad Komore generalno je ocijenjen kao dobar (56,5%), dok 41,6% rad smatra veoma dobrim, a samo 1,8% anketiranih nije zado-voljno njenim radom – navodi se u Infor-maciji.

Konstatovano je da je dio inicijativa i pre-poruka definisanih godišnjom analizom poslovanja za 2014. godinu, kada je u pi-tanju poslovni ambijent, realizovan (javne nabavke, porez na dodatu vrijednost/igre na sreću, zapošljavanje stranaca...), dio je u toku (radno zakonodavstvo, pravo pri-vrednih društava, zaštita potrošača, Zakon o energetici, Zakon o bezbijednosti hrane),

7


dok dio preporuka predstavlja stalni zada-tak (predvidljivost, transparentnost, nese-lektivnost, više uvažavati potrebe privrede, suzbijanje sive ekonomije, nelikvidnost, učiniti finansijska sredstva dostupnijim). Inicirana je izmjena Zakona o državnim praznicima (brisanje obaveze pribavljanja dozvole za rad u toku praznika), te Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u dijelu pri-mjene snižene stope PDV-a od 7%, u sekto-ru ugostiteljstva i usluga smještaja u apart hotelima) i različite stope PDV-a na pšeni-cu i brašno (izaziva tekuću nelikvidnost), što još nije realizovano. Analizirana je i re-alizacija preporuka po sektorima.

Zaključuje sa da unapređenje konkuren-tnosti crnogorske ekonomije, koja du-goročno treba da doprinese održivom ekonomskom rastu i razvoju, zahtijeva kontinuirano unapređenje poslovnog am-bijenta i sprovođenje započetih strukturnih reformi. Potrebno je poštovanje principa predvidljivosti, transparentnosti, neselek-tivnosti i dosljedne primjene zakona, više uvažavati potrebe privrede prilikom sagle-davanja efekata primjene postojećih/novih propisa, nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, kontinuirano raditi na rje-šavanju problema nelikvidnosti i olakšava-nju pristupa finansijskim sredstvima.

U skladu sa zahtijevima privrede i identi-fikovanim barijerama poslovanju, Komora će u saradnji sa nadležnim institucijama, nastaviti aktivnosti na poboljšanju uslova poslovanja posebno u dijelu unapređenja radnog zakonodavstva, prava privrednih društava, propisa u oblasti poreza, bezbije-dnosti hrane, zaštite potrošača, energetike.

Realizacija velikih infrastrukturnih proje-kata, prije svega, u sektorima energetike, transporta, te otpočetih u oblasti turizma doprinijeće smanjenju razlika u razvije-nosti između pojedinih regiona zemlje,

poboljšati povezanost sa zemljama u okru-ženju i EU, te uticati na rast ukupne crno-gorske ekonomije.

Neophodni su primjena novih tehnologija i inovacija, razvoj novih proizvoda, stvaranje povoljnijeg sistemskog ambijenta, unapr-jeđenje obrazovnog sistema u cilju boljeg usklađivanja sa potrebama privatnog sek-tora.

Projekcije makroekonomskih kretanja za naredni period su pozitivne, i baziraju se na pozitivnim trendovima i blagom po-boljšanju ekonomske aktivnosti uglavnom uslovljenim rastom u sektoru turizma, građevinarstva i povezanim djelatnostima. Očekuje se da će crnogorska ekonomije u I kvartalu 2015.godine zabilježiti rast po sto-pi od 3,2-3,5%, dok projekcije Svjetske ban-ke iz januara 2015. godine predviđaju rast BDP-a od 3,4%, 2,9% i 3 % u 2015, 2016. i 2017. godini.

- Šansa Crne Gore, u narednom periodu, njeno je pozicioniranje kao prepoznatljive destinacije, posebno kad je turizam u pita-nju, i povezivanju te grane sa poljoprivre-dom, odnosno ekološkom hranom i pićem. Ublažavanje deficita u robnom prometu sa inostranstvom moguće je ostvariti izvo-zom gotovih, a ne proizvoda sa niskim ste-penom obrade – navela je Filipović.

Odluke o izboru članova odbora udruže-nja, kao i o raspisivanju izbora za članove Skupštine Komore obrazložio je generalni sekretar ove asocijacije Pavle D. Radova-nović. Prema njegovim riječima, Skupština Komore će imati 47 članova. Predsjednici 13 Odbora udruženja koji će biti izabrani u septembru biće, po funkciji, članovi Skup-štine.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mi-jušković kazao je da su izbori u ovoj aso-cijaciji veoma važna aktivnost kroz koju

će privreda delegirati 600 predstavnika u organe Komore.

- Nastojali smo da za odbore udruženja izaberemo reprezente privrede u pravom smislu te riječi. Povećali smo broj članova odbora kako bi što više subjekata participi-ralo i doprinijelo kvalitetu rada Komore. To je preduslov da Privredna komora radi više i bolje i da se glas privrede jasnije čuje – re-kao je Mijušković.

Pošto je ovo bila posljednja sjednica Skup-štine Komore u ovom sazivu, pročitano je pismo njenog predsjednika Vlastimira Golubovića, koji je opravdano bio odsutan sa zasjedanja, a u kojem je zahvalio na iz-uzetnoj saradnji njenim članovima, te ru-kovodstvu i zaposlenima u ovoj instituciji.

- Tokom više od 18 godina uvjerio sam se u ozbiljnost rada ove najstarije, najveće i najeminentnije asocijacije privrednika, osnovane davne 1928. godine, u njenu or-ganizovanost i način na koji zastupa inte-rese članica. Bio sam više puta u prilici da čujem impresivne izjave o radu i organiza-ciji Privredne komore Crne Gore, kako od zvaničnika međunarodnih komorskih aso-cijacija, istaknutih privrednika iz zemlje i inostranstva, tako i od najviših zvaničnika Crne Gore. Stručnim analizama efekata ekonomske politike i predlozima mjera za njeno unapređenje, više od 500 privrednika koji su uključeni u organe Komore su dali nemjerljiv doprinos u izgrađivanju povolj-nijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori – naveo je u pismu Golubović.

Sjednici Skupštine prethodilo je zasijeda-nje Upravnog odbora Komore, 8. jula 2015. godine u Luci Bar, na kojem su razmatrani prijedlozi pomenutih odluka i dokumenata, te donijet Pravilnik oorganizaciji i sistema-tizaciji stručne službe Privredne komore Crne Gore.

8


Poslovni forum crnogorskih i poljskih privrednika organizo-van je 22. jula 2015. godine u Privrednoj komori Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Poljske u našoj zemlji.

Cilj ovog susreta bio je razvoj privredne saradnje u oblasti ener-getike, zaštite životne sredine, transporta, trgovine (kozmetika, zamrznuto voće i povrće), industrije namještaja, konsaltinga, kroz okupljanje zainteresovanih privrednika, predstavljanje ekonom-skih potencijala dvije zemlje i unapređenje kompanijske saradnje kroz neposredne razgovore.

Poslovni forum sa Poljskom

Veliki potencijali za saradnju u energetici, rudarstvu, poljoprivredi...Poljski preduzetnici, koji su već našli mjesto na tržištu EU, sve su zainteresovaniji za Balkan i crnogorsko tržište.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković ocijenio je da sastavi delegacija na ovom skupu i raznolikost djelatnosti koje su zastupljene govore da privrednici dvije zemlje prepoznaju veliki broj oblasti u kojima je moguće ostvariti saradnju između dvije ze-mlje i realizovati ekonomske interese.

- Veliki potencijali crnogorsko-poljske saradnje su u energetici, rudarstvu, poljoprivredi kao i između malih i srednjih preduzeća i naučno istraživačkih institucija. Međutim, glavni potencijal pred-stavlja turizam, odnosno mogućnost uspostavljanja veza imeđu poljskih turoperatora i naših hotela i turističkih preduzeća – rekao

9


je Zloković, dodajući da je potrebno izgraditi poslovne odnose iz-među poljskih turoperatora i crnogorskih turističkih poslenika, da bi se već iduće godine povećao broj posjeta poljskih turista našem primorju.

Smatra da su poljska ekonomska iskustva itekako dobrodošla u Crnoj Gori, budući da je riječ o ekonomiji koja je šesta po razvi-jenosti u Evropi i ima status najotpornije na Starom kontinentu.

- Želim da naglasim da je Privredna komora Crne Gore kuća naših, kao i poljskih privrednika, i da nam je cilj da pružimo svu neopho-dnu podršku u ostvarivanju vaših ideja i poslovnih aktivnosti – re-kao je potpredsjednik Komore.

Robna razmjena između Crne Gore i Poljske u 2014. godini iznosila je 24,3 miliona eura, dok je u pet mjeseci tekuće bila 12, 1 milion, što je rast od 4,8 odsto u odnosu na uporedni period. Poljska je od 2007. godine u Crnu Goru investirala 52,8 miliona eura.

Marijana Živković, direktor Direkcije za ekonomske odnose i kul-turnu saradnju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih inte-gracija Crne Gore, kazala je da je Poljska kao članica EU i NATO, značajna za Crnu Goru u političkom smislu, te da očekuje da se nakon poslovnog foruma uspostave intenzivnije ekonomske veze. Tome će doprinijeti potpisivanje Protokola o saradnji između mi-nistarstava dvije zemlje na polju ekonomske diplomatije, što će, između ostalog, podstaći zajedničku promociju na tržištima EU i trećih zemalja. Živković je posebno istakla da je Poljska prepozna-ta po inovativnosti u ekonomiji, pa bi njena iskustava u povezi-vanju nauke i biznisa bila izuzetno primjenljiva kroz saradnju sa nikšićkim Tehnopolisom. Ona je zatim ukratko predstavila poteze Vlade koji su doprinijeli unapređenju biznis i ambijenta za investi-ranje, ukazala na potencijale osam poslovnih zona, te podsjetila da Crna Gora ima brojne potpisane Sporazume o slobodnoj trgovini sa velikim državama.

- Zato investiranjem u Crnu Goru ulažete u tržište od više stotina miliona ljudi – kazala je Živković.

Katarzyna Kacperczyk, zamjenica ministra vanjskih poslova Re-publike Poljske, rekla je da će Protokol o saradnji između ministar-stava dvije države biti podsticaj ekonomskoj saradnji.

- Poljski preduzetnici, koji su našli mjesto na tržištu EU, sve su za-interesovaniji za Balkan. Interesovanje je značajno i za crnogorsko tržište – rekla je Kacperczyk.

Poljska, prema njenim riječima, na Crnu Goru ne gleda kao na malu državu, već kao zemlju sa izuzetnim tržišnim potencijalom, i buduću članicu EU.

- Članstvo u EU je izuzetno važno. Poljska otkad je članica bilježi skok u ekonomskom razvoju. Na putu integracija naša zemlja je dobar partner za saradnju Crnoj Gori – kazala je ona.

Ona je posebno istakla mogućnost saradnje sa poljskim malim i srednjim preduzećima koji su okosnica tamošnje privrede.

- Kroz konkretne projekte sa našim malim i srednjim preduzećima možete doprinijeti razvoju vaših biznisa – rekla je gošća iz Poljske.

Potencijale Crne Gore i Poljske predstavile su Ksenija Đukanović iz Privredne komore i Iwona Woicka-Żuławska, iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Poljske.

Uslijedili su B2B razgovori crnogorskih i poljskih privrednika.

10


Direktor kompanije CRBC Montenegro Gao Liang, sa sara-dnicima, posjetio je 23. jula 2015. Privrednu komoru Crne Gore. Njegov domaćin bio je predsjednik Privredne komore

Velimir Mijušković, sa članovima njenog Upravnog odbora Vojom Banovićem, Tomislavom Čelebićem i Milenkom Radmilovićem, te potpredsjednikom Komore Stankom Zlokovićem.

Predsjednik Mijušković je gospodinu Gao Liangu predstavio istori-jat, način funkcionisanja i aktivnosti Privredne komore Crne Gore. Poseban naglasak je stavljen na aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje poslovnog i investicionog ambijenta kroz saradnju sa Vladom. Bila je ovo prilika i da Mijušković informiše gosta sa dosadašnjom saradnjom koju smo imali sa pojedinim kineskim udruženjima, te iskaže namjeru da je naša zemlja, naravno i Ko-mora zainteresovana za nastavak saradnje kako sa pojedinačnim kineskim kompanijama, tako i poslovnim zonama i asocijacijama, a sve u cilju unapređivanja ekonomske saradnje naših zemalja.

Gost je ovom prilikom upoznat i sa aktivnostima Odbora udru-ženja građevinarstva u Privrednoj komori, posredstvom kojeg su i sačinjavane analize o mogućnosti što većeg i kvalitetnijeg uče-šća domaćih kompanija na izgradnji auto puta, a kao podizvođači CRBC-a.

Direktor CRBC-a je naglasio zadovoljstvo zbog činjenice da je cr-nogorski ogranak ove velike i respektabilne kineske kompanije članica Privredne komore Crne Gore, privredne asocijacije duge

Direktor CRBC Montnegro u Komori

Kineska kompanija zadovoljna saradnjom sa domaćim građevinarima

istorije, ugleda i moći. Iskazao je spremnost da predstavnici CRBC Montenegro aktivno učestvuju u radu Komore, ističući kao poseb-nu povoljnost što im Komora nudi širok dijapazon usluga kojima se može, kao stranoj firmi, unapređivati i pojednostavljivati poslo-vanje u našoj zemlji.

Gao Liang je iskazao zadovoljstvo do sada ostvarenom saradnjom sa crnogorskim kompanijama kako iz sektora građevinarstva, tako i logističkih i drugih usluga. Moglo bi se očekivati da zastu-pljenost crnogorskih kompanija na izgradnji autoputa premaši 30%. Predstavnici Upravnog odbora Komore, takođe su imali riječi hvale za kvalitet do sada ostvarene saradnje sa CRBC Montenegro i uvjereni su u njen nastavak i širenje.

Dogovoreno je da se nastavi permanentna komunikacija Privre-dne komore i CRBC Montenegro, kako bi posredstvom ove institu-cije zainteresovane crnogorske kompanije na bazi iskazanog inte-resa utemeljenog u realnim dosadašnjim poslovnim rezultatima ostvarivale kontakt sa CRBC Montenegro.

Predsjednik Mijušković je na ovom sastanku otvorio temu i mo-gućeg smanjenja zahtjeva koje kineska strana očekuje od do-maćih privrednika, u smislu zahtijevanih garancija u nivou od 10% vrijednosti ugovora, predlažući da se svedu na 5%. Direktor Gao Liang, objasnio je da se ugovori potpisuju saglasno uputstvima iz pekinške centrale kompaniije, ali iskazao spremnost da o ovom zahtjevu razgovara sa upravom centrale CRBC-a.

11


TEMPUS projekat - DEVCORE

Značaj definisanja ishoda učenja za privredu Crne GorePrivredna komora Crne Gore, u saradnji sa Univerzitetom

Crne Gore, 2. jula 2015. godine organizovala je okrugli sto na temu „Značaj definisanja ishoda učenja za privredu Crne

Gore“. Okrugli sto je održan u okviru TEMPUS projekta „Razvoj pri-stupa ishoda učenja – put ka boljoj uporedivosti, priznavanju i za-pošljivosti” - DEVCORE.

Uvođenjem ishoda učenja na institucije visokog obrazovanja po-boljšaće se kvalitet programa, a povećati mobilnost radne snage, rečeno je na ovom skupu.

- Ishodi učenja obuhvataju skup sposobnosti koje izražavaju ono što će studenti znati, razumjeti ili moći da rade nakon što se pro-ces učenja završi. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vješti-ne ili stavovi - kazao je dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje u Komori. On je naveo da tri univerziteta u Crnoj Gori imaju svoje programe prilagođene Bolonjskim principima, ali da do sad nijesmo imali precizno definisane ishode učenja.

- To znači da poslodavci u Crnoj Gori nisu mogli jasno da prepo-znaju koje kvalifikacije studenti imaju nakon diplomiranja, koje su znanje i vještine budući zaposleni stekli tokom studija. Postojeći dodatak diplomi ne sadrži dovoljno informacija o tome - riječi su Mladena Perazića.

Projektom se planira izrada akcionog plana za uvođenje ishoda učenja na insitucije visokog obrazovanja u Crnoj Gori, obuka pre-davača i studenata za definisanje ishoda učenja, nastavak una-

pređenja saradnje između institucija visokog obrazovanja i tržišta rada.

Prof. dr Maja Baćović, prorektorka Univerziteta Crne Gore, ocijeni-la je da je riječ o važnom projektu za obrazovni sistem.

- Univerzitet je ponosan na izradu početnih verzija ishoda učenja za sve studijske programe, kurseve i predmete. Riječ je o izuzetno zahtjevnom poslu koji je obuhvatio 270 studijskih programa i ogro-man broj predmeta - kazala je prorektorka Baćović.

Ona je naglasila da je riječ o početnoj verziji, te da je ovo prilika za poslodavce, i kompanije, kao i institucije sistema, da do 2017. godine daju sugestije, inpute i mišljenja koja znanja i vještine oče-kuju od studenata. To je najbolji put da privreda dobije diplomirane studente koji su atraktivni za poslovnu zajednicu.

Prema riječima doc. dr Dijane Vučković sa Filozofskog fakulteta, glavni elementi uključeni u ishode učenja su znanja, vještine i kompetencije. Ona je predstavila ishode učenja na primjerima Bi-otehničkog i Elektrotehničkog fakulteta UCG.

Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran kazala je da je za tu viso-koobrazovnu instituciju izuzetno važna povezanost teorije i pra-kse što je zastupljeno i na osnovnim i specijalističkim studijama.

Ines Spajović, UDG, rekla je da su na ovom Univerzitetu često go-stujući predavači ljudi iz prakse koji daju inpute kako da se unapri-jedi obrazovni sistem u skladu sa potrebama privrede.

12


Posjeta Danilovgradu

Planski revitalizovati stare industrijske zone

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, sa saradnicima, posjetio je 16. jula 2015. godine Danilovgrad, gdje se sastao sa predsjednikom opštine Branislavom Đura-

novićem i privrednicima. Tokom sastanka je upriličena prezenta-cija Biznis vodiča Danilovgrada.

U delegaciji Privredne komore bili su i potpredsjednik Stanko Zlo-ković, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Predsjednik opštine Đuranović je izrazio zadovoljstvo zbog posje-te predsjednika Komore Mijuškovića, koji je, kako je podsjetio, bio uvaženi privrednik upravo u Danilovgradu.

- Opština Danilovgrad već duže vrijeme izuzetno dobro sarađuje sa Privrednom komorom Crne Gore, kao asocijacijom koja najviše

i na najcjelishodniji način pomaže privredi – rekao je Đuranović.

Đuranović je naglasio da se Danilovgrad danas prepoznaje kao op-ština usmjerena na razvoj biznisa i brze administracije, te da je, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, prije pola godine usvojila dodatne olakšice za razvoj proizvodnje.

- Bez proizvodnje nema života i smatrali smo da je potrebno do-datno stimulisati. Za 75 odsto smo snizili cijene komunalija za proizvođače. Mislim da smo ovakvom politikom prema privredi postigli dobar efekat. Podaci pokazuju da je nezaposlenost u Dani-lovgradu ispod državnog prosjeka, te da je otvoreno više od 2.400 novih radnih mjesta. To nam je glavni cilj – zapošljavanje. Hvala privrednicima što imaju povjerenje u lokalnu upravu koja ima cilj da stvori što bolje uslove za njihovo poslovanje i zapošljavanje ži-

Opština Danilovgrad je dobar primjer jer nudi kvalitetne stimulativne programe za investitore, naročito u sektoru proizvodnje.

13


Izrazio je zadovoljstvo što je Danilovgrad prepoznao i definisao zone u kojima može da se razvija industrija. Smatra da crnogor-ske opštine treba da planski revitalizuju nekadašnje industrijske zone iz vremena SFRJ koje su dobro komunalno i infrastrukturno opremljene. Ocjenjuje da bi se moralo ući u detaljniju analizu tih prostora i rješavanje imovinsko pravnih odnosa, što je preduslov za realizaciju investicija na tim područjima.

Podsjetio je da je Komora uređena po modelu komora javnog pra-va, te da postoji 87 godina i zastupa interese cjelokupne privrede. Pored toga što udružuje privredu Komora ima i administrativna ovlašćenja kojih će, očekuje Predsjednik, ubuduće biti sve više.

- Komorom upravljaju privrednici i ona je potpuno nezavisna. Ona je partner Vladi na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Predstavnici Komore ne samo što artikulišu stavove privrede, već i participiraju u izradi određenih akata koje donosi Vlada kroz uče-šće u njenim radnim grupama i komisijama. Učestvujemo i u radu parlamentarnih odbora, što nije slučaj sa bilo kojom komorom u regionu, a u Evropi to pravo ima samo Savezna komora Njemačke – rekao je predsjednik Mijušković.

Komora preko stručne službe puno radi na podizanju konkuren-

Privrednici Danilovgrada su ukazali na probleme sa kojima se sri-jeću u poslovanju. Stojan Kralj iz preduzeća „Simtex“ je ukazao na problem nedostatka stručnog kadra u tekstilnoj industriji i smatra da je potrebno da se osmisli program osposobljavanja lica sa za-vršenom srednjom školom kako bi se to prevazišlo. Predsjednik Opštine Danilovgrad predložio je da sa sastanka potekne inici-jativa prema Ministarstvu prosvjete u ovom pravcu. Predsjednik Komore smatra da je dugoročno rješenje u uspostavljanju dualnog obrazovanja po uzoru na Njemačku i Austriju u kojem bi značajnu ulogu imali privrednici. Ratko Vujošević je ocijenio da nedostatak stručnog kadra predstavlja problem i za poljoprivredu, dok je Milan Božović iz preduzeća „Mermer Danilovgrad“ ukazao na problem sive ekonomije u oblasti eksploatacije kamena, te zaštite domaće proizvodnje od jeftinijih proizvoda iz inostranstva.

Biznis vodič Danilovgrada prezentirao je Svetozar Domazetović, predstavnik Opštine.

- Osnovni prioritet Danilovgrada je razvoj ekonomije i privlačenje investicija. Na tome se zasniva ovaj dokument sačinjen sa ciljem povećanja privrednog rasta, zaposlenosti i stvaranja uslova za to – rekao je Domazetović.

telja Danilovgrada – kazao je Đuranović.

On je, naglašavajući efikasnost administracije, istakao da je Opšti-na donijela sve potrebne urbanističke planove u kojima značajno mjesto imaju industrijska i biznis zona.

Predsjednik Komore Mijušković je ocijenio da je odnos Danilov-grada prema privrednicima primjer koji treba da slijede i druge opštine.

- Opština Danilovgrad je dobar primjer jer nudi kvalitetne stimula-tivne programe za investitore, naročito u sektoru proizvodnje. Ne samo u Crnoj Gori, već u čitavoj Evropi prepoznata je potreba za reindustrijalizacijom. U EU se procjenjuje da će skoro tri odsto biti povećano učešće industrije u BDP, tako da se i mi u Crnoj Gori mo-ramo tome okrenuti, stimulisati proizvodnju koja zapošljava ljude, obezbjeđuje novu vrijednost i ponudu roba koja može da ublaži tr-govinski deficit.– ocijenio je Mijušković.

tnosti privrede. U tom pravcu je dosta aktivnosti na promociji po-tencijala i privrednih kapaciteta preko raznih skupova koji se de-šavaju u i van Komore. Povezana je sa preko 60 komora iz Evrope i šire sa kojima organizuje poslovne forume na osnovu interesa koje iskažu privrednici, a tokom kojih stotine poslovnih ljdui ostvari di-rektan kontakt.

Mijušković je podsjetio privrednike da je 2015. izborna godina za članove 13 odbora udruženja, kao i Skupštine Komore. Pozvao je privrednike da aktivnije uzmu učešće u radu tijela i organa Komo-re, kao i da više koriste sudove koji pri njoj postoje, kao što su Sud časti, Spoljnotrgovinska arbitraža i Stalni izbrani sud.

- Pozivam privrednike da što više koriste Komoru. Itekako smo za-interesovani za vaše pojedinačne inicijative, i učešće u projektima, edukativnim aktivnostima koje organizujemo. kao i na sajmovima – zaključio je Mijušković.

14


Komoravijesti

Cui Zhiwei u Komori

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, sastao se 15. jula 2015. sa kine-skim ambasadorom Nj.E. Cui Zhiwei.

Predsjednik je Ambasadora upoznao sa istorijatom i načinom funkcionisanja Pri-vredne komore. Bila je to prilika i da sago-vornici razmijene informacije o dosada-šnjem nivou robne razmjene dvije zemlje, kao i nivou kineskih investicija u našoj zemlji.

Sagovornici su se saglasili da je uprkos udaljenosti i razlici u veličini Crne Gore i Kine, potrebno koristiti svaku mogućnost da se ekonomski bolje povežemo. Realna su očekivanja i da tome značajno doprine-se gradnja auto-puta, te prisustvo renomi-rane kopmpanije CRBC i njenih partnera u Crnoj Gori.

Predsjednik je naglasio da prepoznaje kao posebno važne poslovne forume koji se od-ržavaju kao dio Samita šefova Vlada 16 + 1.

Donatorski bazar na Žabljaku

Prvi Donatorski bazar prehrambenih pro-izvoda u organizaciji Privredne komore Crne Gore, opštine Žabljak i Komunikacio-nog tima Savjeta za članstvo u NATO Vlade Crne Gore, i uz podršku NP Durmitor, odr-žan je na Žabljaku 17. jula 2015. godine.

Učešće na Bazaru uzeli su renomirani pro-izvođači koji su nosioci znaka Dobro iz Crne Gore: Interproduct, Martex, Gorano-vić, Montstate, Franca, Bonesa, Plantaže, Trebjesa, te pekara Primat i Voda Diva. Or-ganizaciju Bazara su podržale i kompanije Congress Travel, NTC i mnogi drugi.

Na Bazaru su govorili Veselin Vukićević predsjednik opštine Žabljak, Tanja Radu-sinović savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore i Valentina Radulović Šćepanović članica Komunikacionog tima.

Uz bogat kulturno umjetnički program KUD -a sa Žabljaka posjetioci Bazara su bili u prilici da doniraju sredstva koja će biti

uplaćena za nabavku opreme Vatrogasnoj službi opštine Žabljak.

Predstavljen Nacrt industrijske politike Crne Gore

Na sjednici Odbora udruženja MSP, odr-žanoj 16. jula 2015. godine, prezentiran je Nacrt Industrijske politike Crne Gore do 2020. godine i usvojena informacija o po-slovnom ambijentu za rad MSP.

Mr Renata Milutinović iz Direktorata za industriju i preduzetništvo Ministarstva ekonomije predstavila je Nacrt Industrijske politike Crne Gore do 2020. godine i najavi-la javnu raspravu o ovom dokumentu, koja će trajati od 15. jula do 15. septembra 2015. godine. Cilj javne rasprave je da se omogući uključivanje stručne i šire javnosti u proces kreiranja industrijske politike.

Svrha industrijske politike je utvrđivanje strateškog okvira i prioriteta razvoja in-dustrije, koji treba da doprinesu ukupnom ekonomskom rastu, povećanju zaposleno-sti i ubrzanom inovativnom razvoju svih regiona, imajući u vidu raspoložive priro-dne, ljudske i finansijske resurse.

Vlada je u novembru 2014. formirala među-resorni Radni tim za izradu i implemen-taciju industrijske politike Crne Gore do 2020. godine, čime je omogućeno da se na sveobuhvatan način pristupi izradi politike i uspostavi okvir za integraciju i koordina-ciju sektorskih strategija, ali i visokostrate-ških dokumenata.

- Industrijska politika Crne Gore u periodu do 2020. godine je veoma važan strateški dokument za razvoj konkurentnosti crno-gorske ekonomije, što je ključni osnov za promjene koje trebaju da omoguće otvara-nje novih radnih mjesta, veće prihode i bolji životni standard. U tom cilju projektovani industrijski razvoj postavlja novi okvir koji će podržavati preduzeća i podsticati njiho-vu konkurentnost, omogućiti bolji pristup finansijama, unaprijediti poslovni ambijent i obezbijediti bolju usklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta rada - rekla je Re-nata Milutinović.

Ona je naglasila da su ključne preporuke za formulisanje industrijske politike proizišle iz procesa usaglašavanja sa industrijskom politikom EU, a odnose se na izbor mjera čijom primjenom Crna Gora mora efika-sno uticati na povećavanje konkurentnosti ekonomije na međunarodnom nivou.

- Ovaj dokument je okvir za definisanje svih relevantnih ekonomskih politika na sektorskom nivou, urađen je i višegodišnji akcioni plan koji je služi za implementaci-ju ove politike, a svake godine biće formuli-san poseban jednogodišnji plan, ocijenila je predstavnica Ministarstva ekonomije.

Nacrtom Industrijske politike Crne Gore do 2020. definiše se novi pristup industrijskoj politici kreiran u cilju povećanja industrij-ske produktivnosti, stimulisanja preduze-tništva i podsticanja inovativnosti. Takođe se navodi da su preduzeća i djelatnosti no-sioci promjena i razvoja, i da je glavna ulo-ga Vlade da im pruži punu podršku kako bi maksimalno realizovali svoj potencijal za rast, razvoj i konkurentnost.

Potpredsjednica Privredne komore Ljilja-na Filipović je komentarisala pomenuti dokument sa dva aspekta: šta on znači za poslovanje domaće privrede i kakav je nje-gov značaj u vezi sa pregovorima sa EU koji se odnose na poglavlje 20: Preduzetništvo i industrijska politika.

- Veoma je važno da znamo okvir za poslo-vanje privrede. Neophodno je i da privre-dnici preko jasnih i preciznih planova dobi-ju smjernice o tome šta slijedi u industriji, kazala je potpredsjednica Komore.

- Jako je malo evropskih direktiva i mjer-ljivih ciljeva, kad je u pitanju industrijska politika, zato naš pregovarački tim ima kompleksan zadatak da uvjeri EK da ima-mo jasnu viziju o tome kako će se kretati

15


i razvijati naša industrija, smatra Filipović.

Brojne diskusije privrednika ukazale su da su oni itekako zainteresovani za ovu temu. Najviše su insistirali na tome da država stvori stimulativniji biznis ambijent, kon-kretizuje aktivnosti na formiranju biznis zona odnosno uspostavi efikasnije funkci-onisanje postojećih, ukazali su, potom, na teškoće sa kojima se suočavaju u poslova-nju, zahtijevali da se pokrene proizvodnja cementa u Pljevljima gdje imamo ogromnu sirovinsku bazu, saopštili da ekonomski i održivo ne valorizujemo resurse i upitali kako mogu stvarati konkurentan proizvod sa visokom cijenom inputa.

Na sjednici je rečeno da se, tokom javne rasprave o Nacrtu Industrijske politike, s obzirom na značaj biznis sektora, očekuje njegov konstruktivan pristup i doprinos kako bi se na kvalitetan način ušlo u zavr-šnu fazu izrade ovog, strateški značajnog, dokumenta.

U informaciji o poslovnom ambijentu za rad MSP, koju je Odbor usvojio, prezentira-ne su aktivnosti državnih organa na una-pređenju poslovnog ambijenta, kao i pla-novi razrađeni u dokumentima Vlade Crne Gore za naredni period.

Odložiti primjenu zakona o tržištukapitala

Odbor banaka, drugih finansijskih organi-zacija i osiguranja ocijenio je na sjednici 3. jula 2015. da je Nacrt zakona o tržištu kapi-tala vrlo obuhvatan i moderan akt u pravcu jačanja regulatornog okvira, koji uključuje direktive Evropske unije. Prema mišljenju članova Odbora, pošto je riječ o jako kom-pleksnom aktu, nije potrebno žuriti sa nje-govim usvajanjem već tekst treba detaljno sagledati da bi se izbjegle terminološke nepreciznosti, te preispitala pojedina rješe-nja. Na sjednici je rečeno i da je potrebno odložiti primjenu ovog zakona na duži rok od šest mjeseci od usvajanja, kako je pre-dložila i Centralna banka Crne Gore, da bi u tom periodu bila donijeta kvalitetna pod-zakonska akta.

Prema riječima Amira Nurkovića iz Komi-sije za hartije od vrijednosti, očekuje se da će Vlada usvojiti nacrt ovog zakona u če-tvrtom kvartalu tekuće godine, te da će za-tim uslijediti skupštinska procedura. On je istakao da su suštinske promjene u direkti-vima EU koje regulišu ovo pitanje značajno uticale na povećanje obima zakona u od-nosu na postojeći. Novine su znatno proši-

rena terminologija novim pojmovima. Više pažnje se posvećuje dužničkim hartijama od vrijednosti, a uvodi se organizovanje trgovačke platforme što je novi instrument kojim se u EU sve više trguje. Nova je i ulo-ga regulatora u međunarodnoj razmjeni podataka, a jasnija su ovlašćenja u dome-nu zaštite investitora. Najviše usklađivanja biće u poslovanju investicionih društava, prema kojima su veliki zahtjevi i u vezi sa transparentnošću poslovanja i adekvatno-šću kapitala, a manje kod banaka, ocijenio je Nurković, dodajući da je novina i uvođe-nje garantnog fonda.

- Ovo je racionalan i primjeren zakonski akt koji neće biti lako sprovesti, zbog raz-ličitih definicija u direktivama EU – kazao je Nurković.

Prof. dr Vladimir Kašćelan iz Centralne de-pozitarne agencije nije saglasan sa novim imenom te institucije koje je predloženo ovim zakonom – Centralni registar harti-ja od vrijednosti, jer ne odražava suštinu njene djelatnosti. Po njegovom mišljenju prihvatljivije je da primjenimo iskustva iz Hrvatske i Slovenije gdje se takve se in-stitucije zovu Klirinško depozitarno dru-štvo. On smatra da je za rad ovih društava dovoljna visina kapitala od 500.000 eura umjesto predloženih 750.000.

Prema riječima predsjednika Odbora Gora-na Kneževića, potrebno je u tekst zakona uvrstiti koncept adekvatnosti kapitala , kao najvažnijeg aspekta kontrole finansijskih institucija, i ne ostavljati da se to pitanje u potpunosti reguliše podzakonskim aktima.

- Adekvatnost kapitala mora biti data u za-konu, a njegova razrada u podzakonskim aktima – smatra Knežević.

Po njemu su sporne pojedine terminološke odrednice koje treba uvrstiti u tekst zako-na u izvornom, internacionalnom obliku. Knežević kaže da bi trebalo razmisliti o jasnijem definisanju koncepta zaštite in-vestitora, te da je više pažnje potrebno po-svetiti nezavisnosti Komisije za hartije od vrijednosti.

Na Odboru je bilo riječi i o značaju eduka-

cije kao preduslovu razvoja tržišta oisgu-ranja. Direktor Nacionalnog biroa osigura-vača Boris Šaban kazao je da je finansijska edukacija neophodna i važna jer da bi kori-snici finansijskih usluga bili u mogućnosti da donesu adekvatnu odluku o investira-nju svog novca, a u skladu sa sopstvenim profilom rizika, potrebno je da raspolažu potpunim i razumljivim informacijama, na osnovu kojih mogu izvršiti poređenja proizvoda sa kojima se susreću na tržištu. Dodatna znanja pružaju im sposobnost da izaberu odgovarajuću uslugu. Uloga finan-sijskih institucija je veoma značajna u pro-cesu finansijske edukacije i ona se ogleda u edukaciji njihove prodajne mreže, koja pak ima važnu ulogu u kontaktu sa krajnjim korisnicima finansijskih proizvoda.

- Smatramo da naše aktivnosti treba da budu usmjerene u tom pravcu, da se kroz edukaciju kombinovano radi na kvalitetu i naše prodajne mreže kao preduslova za edukaciju šire javnosti o potrebama i zna-čaju osiguranja – rekao je Šaban.

Odbor je još razmotrio informacije o ma-kroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori kao i o stanju na tržištu osiguranja za prvi kvartal, te Izvještaj o stanju na tržištu kapi-tala Crne Gore za isti period.

Predstavljen model praktične primjene tenderske dokumentacije

Odbor informaciono komunikacionih teh-nologija, na sjednici održanoj 1. jula 2015. godine razmotrio je pregled tržišta elek-tronskih komunikacija za prvi kvartal 2015, kao i model praktične primjene tender-ske dokumentacije i njene povezanosti sa softverskim rješenjima. Prezentovani su i projekti HORIZON 2020 i Erasmus za pre-duzetnike početnike.

Sekretarka Odbora Nada Rakočević je ka-zala, predstavljajući informaciju o poslov-nom ambijentu u sektoru ICT, da se u konti-nuitetu realizuju mjere i aktivnosti koje će rezultirati povećanjem konkurentnosti cr-nogorske ekonomije, a koje se odnose, prije

16


Komoravijesti

svega, na online dostupnost javnih usluga i implementacija informacionog siste-ma za razmjenu dokumenata iz registara državnih organa, povećanje investicija u infrastrukturu za fiksni broadband i prela-zak sa analognog na digitalno emitovanje televizijskih programa, koji je završen 17. juna 2015. godine, kao posljednja faza pro-jekta koji je otpočeo 2011. godine. Time su stvoreni uslovi da se valorizuje (prodaje) “oslobođeni” radio-frekvencijski spektar, što direktno utiče na ekonomski rast, kroz povećanje prihoda budžeta, sa jedne strane i investicije u oblast elektronskih komuni-kacija, sa druge strane. U uslovima kada 93,9 % preduzeća odnosno 53,7% domaćin-stava ima pristup računaru, posjedovanje osnovnih informatičkih vještina je impe-rativ, odnosno pokazatelj osnovne pisme-nosti. Prepoznajući društveni i ekonomski potencijal ICT-a i broadband, Crna Gora je ciljeve u oblasti informacionog društva uskladila sa ciljevima iz Digitalne agende za Evropu. Bilježeći u kontinuitetu pozi-tivne trendove u ovoj oblasti, poseban iza-zov je obezbjeđivanje pristupa intertnetu velikih brzina, što zahtijeva veliko intere-sovanje za usluge broadband povezivanja i korišćenje savremenih i kapacitativno zahtjevnih aplikacija u Crnoj Gori, sa jedne strane i značajno zaostajanje u broju pri-ključaka broadband pristupa za prosjekom država članica Evropske Unije, sa druge strane.

Pomenuto je da je trenutno na portalu elektronske uprave 113 usluga koje pruža 27 institucija. Međutim, struktura usluga nije zadovoljavajuća, odnosno nedovoljan je broj usluga koje se tiču biznisa i oblasti građanskih prava, a koje su najmjerljivije sa aspekta administrativnih barijera.

Predstavnica Uprave za javne nabavke Go-rana Mrvaljević predstavila je model prak-tične primjene tenderske dokumentacije i njene povezanosti sa softverskim rješenji-ma. Ona se u izlaganju posebno osvrnula na tendersku dokumentaciju za otvore-ni postupak javne nabavke. Novina je da učesnik na tenderu mora podnijeti dokaz da on odnosno njegov zakonski zastupnik nijesu pravosnažno osuđivani za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare. Naglašeno je da on mora između ostalog podnijeti dokaz koje je izdao nadle-žni organ da su uredno prijavljene, obraču-nate i izvršene obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 danaprije javnog otvaranja ponuda u skladu sa propisima Crne Gore ili države u kojoj ponuđač ima sjedište.

Na pitanje kada se može očekivati usposta-vljanje sistema elektronskih javnih nabav-ki u Crnoj Gori, Mrvaljević je kazala da su u fazi prikupljanja opcija, te da će prvi tender vjerovatno biti raspisan u prvom kvartalu 2016. godine, a da bi trebalo da 2018. imamo elektronski sistem javnih nabavki.

Odbor za privredno zakonodavstvo

Odbor za privredno zakonodavstvo Privre-dne komore Crne Gore uputiće inicjative za izmjene Zakona o autorskim pravima i Zakona o zaštiti imovine i lica, zaključeno je na sjednici održanoj 2. jula 2015. godine.

Članovi Odbora razmotrili su i Nacrt zako-na o radu.

- Potrebno je naći balans između interesa poslodavaca i zaposlenih, posebno iz ra-zloga što je taj jaz kod nas možda izraženiji nego u okruženju. Zato su neophodne jav-ne rasprave o ovom aktu, pa stoga mu ovaj Odbor posvećuje dužnu pažnju – rekao je predsjednik Odbora Blažo Jovanić.

Sekretar Odbora Aleksandar Mitrović je govorio o osnovnim intencijama i novina-ma koje ovaj zakon donosi u pravcu libe-ralizacije tržišta rada i veće feksibilnosti radnih odnosa.

- Osnovna izmjena u zakonu je što se ide na sveobuhvatno regulisanje radnog odno-sa – rekao je Mitrović.

Na sjednici je istaknuta potreba mijenjanja Zakona o autorskim pravima. Raspravu o ovome iniciralo je Crnogorsko turističko udruženje, koje je ukazalo na netranspa-rentnost obračuna iznosa koje po osnovu prava autora muzike ugostitelji plaćaju NVO PAM-u.

- Postoji veliki problem sa Zakonom o au-torskim i srodnim pravima, a posebno sa Sporazumom koji je CTU potpisalo sa ne-vladinom organizacijom za zaštitu prava autora muzike PAM. Mi nemamo ništa pro-tiv plaćanja nadoknada za izvođenje mu-zičkih djela, ali smatramo da te nadoknade

treba da budu u razumnom iznosu, s obzi-rom na to da se obaveze različitih ugosti-teljskih objekata po ovom osnovu razlikuju i do 300 odsto – rekla je generalna sekre-tarka CTU Milena Raičković.

Prema njenim riječima, PAM prilikom obra-čuna naknada za izvođenje autorskih djela ne uvažava činjenicu da li pojedini ugosti-teljski objekti rade tokom cijele godine ili su otvoreni samo tokom sezone, odnosno da li je riječ o manjem ili većem objek-tu. Ona je navela da je tužbom Udruženja ugostitelja Crne Gore iz Podgorice traženo da se pomenuti sporazum proglasi pravno ništavnom radnjom, ali ju je Privredni sud odbacio proglasivši se nenadležnim.

- Jedino bi po mom mišljenju Privredna komora kao reprezentativna organizacija mogla da zaključi sporazum sa PAM-om, kao što je slučaj bio u Hrvatskoj – smatra Raičković.

Zaključeno je da Odbor preporuči Privre-dnoj komori da u što kraćem roku pošalje nadležnim institucijama inicijativu o što skorijoj izmjeni Zakona o autorskim i sro-dnim pravima.

Predsjednik Odbora poljoprivrede, pre-hrambene i duvanske industrije Milutin Đuranović inicirao je raspravu o potrebi mijenjanja Zakona o zaštiti imovine i lica. Prema njegovim riječima, za privrednike je sporan član 14 koji propisuje obaveznu za-štitu objekata u kojima se proizvodi hrana.

- Ovaj zakon je biznis barijera i preveliki ba-last na leđima proizvođača hrane, jer se de-šava da je samo za fizičku zaštitu objekata godišnje potrebno isplatiti iznose veće od neto dobiti koje proizvođač ostvari – kazao je Đuranović.

Odbor se saglasio da je potrebno po ovom pitanju primjeniti iskustva regiona, tačnije Hrvatske u kojoj zaštita objekata nije propi-sana kao zakonska obaveza, već je stavlje-na na volju proizvođača.

Sekretar Mitrović je kazao da evropska re-gulativa ne poznaje ovakav način uređenja zaštite objekata kao naš zakon, već da se akcenat stavlja na zaštitu bezbjednosti hrane primjenom HACCP sistema.

17


Cilj kojem se teži je izgradnja kvalitetnog obrazovnog sistema, koji će svakom pojedincu, mladom i odraslom, bez obzira na pol, nacionalnost, rasu, vjeru, jezik, etničko i društveno porijeklo, političko ili drugo uvjerenje, imovno stanje ili bilo kakvo drugo lično svojstvo, omogućiti sticanje znanja potrebnih za lični i profesionalni razvoj i socijalnu uključenost.

Konferencija u organizaciji PKCG i Centra za stručno obrazovanje

Obrazovanje žena u funkciji rodne ravnopravnosti

Privredna komora Crne Gore i Centar za stručno obrazovanje organizovali su, uz podršku Hans Zeidel Fondacije, konfe-renciju „Obrazovanje žena u Crnoj Gori u funkciji rodne rav-

nopravnosti“, od 7. do 9. jula 2015. u hotelu Maestral.

Skup je ukazao na značaj obrazovanja žena za njihovu veću zapo-šljivost, samostalnost i kvalitet života. Predstavljena je publikacija „Obrazovanje žena u Crnoj Gori u funkciji rodne ravnopravnosti“, čiji je autor dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore.

Učesnici konferencije bili su predstavnici nadležnih ministarsta-va, Skupštine Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje, Sindikata, Uni-verziteta, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, UNDP-a, NVO sektora, privrede i drugi.

V. D. generalnog direktora Direktorata za opšte, srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić naglasio je otvarajući konferenciju da su sve aktivnosti koje se sprovode u obrazovnom sistemu u funkciji ravnopravnosti i podržavaju ravnopravnost žena, kao i to da se u predškolskom vaspitanju i obrazovanju pre-duzimaju mjere da se omasovi obuhvat djece i unaprijede modali-teti i sadržaji boravka djece u ovim ustanovama.

Istakao je da će se u narednom periodu raditi na osiguranju pri-stupačnih, visokokvalitetnih usluga brige o djeci kako bi se i na taj način garantovalo jednako učešće muškaraca i žena na trži-štu rada u obrazovanju i osposobljavanju. Kroz aktivnosti koje se budu sprovodile, prevazilaziće se tradicionalne rodne uloge, kako one ne bi imale uticaj na podjelu rada u domaćinstvu, obrazovanju,

karijeri na radnom mjestu i u društvu u cjelini, osvrnuvši se na Povelju o temeljnim pravima i Rezoluciju Evropskog parlamenta iz juna 2013. godine o mobilnosti žena u EU na području obrazovanja i zapošljavanja.

- Cilj kojem svi mi iz obrazovanja težimo- izgraditi kvalitetan obra-zovni sistem, koji će svakom pojedincu, mladom i odraslom, bez obzira na pol, nacionalnost, rasu, vjeru, jezik, etničko i društveno porijeklo, političko ili drugo uvjerenje, imovno stanje ili bilo kakvo drugo lično svojstvo, omogućiti sticanje znanja potrebnih za lični i profesionalni razvoj i socijalnu uključenost – rekao je Tomić.

Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje, istakao je da Centar za stručno obrazovanje radi na razvoju obrazovnih pro-grama na III, IV I V nivou složenosti, koji su zasnovani na ishodima učenja, modularizovani i kreditno vrednovani, zatim na razvoju standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i programa obrazo-vanja za nova zanimanja, koja se pojavljuju na tržištu rada, razvoju programa obrazovanja za unapređenje ključnih kompetencija; ra-zvoju različitih programa neformalnog obrazovanja za lični razvoj i sticanje životnih vještina, podsticanju izrade programa stručnog usavršavanja za nastavni kadar koji radi u stručnom obrazovanju i obrazovanju odraslih; promovisanju cjeloživotnog obrazovanja i učenja, posebno učenja u odraslom dobu i drugo.

Konferenciju je pozdravio i Lutz Kober ispred Hans Zeidel Fonda-cije koja je pokrovitelj skupa. Na kraju konferencije inicirane su aktivnosti i konkretne mjere u različitim oblastima u cilju una-pređenja položaja žena u Crnoj Gori.

18


ADRIATinn projekat

Energetska efikasnost preduslov za jačanje

konkurentnosti

Privredna komora Crne Gore realizuje mentorski program za šest crnogorskih preduzeća kojima

su, u odnosu na izražene potrebe, dodijeljeni mentori iz oblasti energetske efikasnosti,

marketinga, IT tehnologija i sistema menadžmenta kvaliteta.

Privredna komora Crne Gore jedan je od crnogorskih partnera u implementaciji projekta „Jadranska mreža za unapređe-nje istraživačkog razvoja i inovacija u pravcu stvaranja no-

vih politika za održavanje konkurentnosti i tehnološkog kapacite-ta malih i srednjih preduzeća” - ADRIATinn koji je kofinansiran od strane programa Evropske unije IPA Adriatik.

Cilj ADRIATinn projekta je povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti kroz uvođenje inovacija kao jednog od ključnih faktora kojim se može obezbijediti njihov održivi rast. Kako su finansijske i operativne mogućnosti MSP u tim procesima ograničene, projektom je predviđeno obezbjeđenje

sistema podrške kroz različite institucije–partnere koje u osam zemalja Jadrana rade na njegovoj realizaciji. To su: privredne ko-more - pri pronalaženju mentora i umrežavanju; instituti za istra-živanje i razvoj/univerziteti - pri kreiranju i proizvodnji inovativ-nih proizvoda ili usluga; vlade - pri izradi politika i strategija koje pružaju podršku sektorskim inovacijama i umrežavanju.

Privredna komora Crne Gore realizuje mentorski program za šest crnogorskih preduzeća kojima su, spram izraženih potreba, dodi-jeljeni mentori iz oblasti energetske efikasnosti, marketinga, IT tehnologija i sistema menadžmenta kvaliteta.

19


Glasnik: Da li predpristupni fondovi EU, poput ovog IPA Adriatik programa, mogu da zadovolje vaše potrebe za prilagođavanjem proizvodnje evropskim standardima?

M. Šaranović: Do sada smo EU fondove koristili samo posredno – preko Privredne komore Crne Gore koja implementira projekte stručne i tehničke pomoći čiji su korisnici preduzeća. Nadamo se da ćemo ipak uspjeti da u narednom periodu dođemo u direktan dodir sa predpristupnim fondovima koji bi bili usmjereni na ra-zvojne projekte preduzeća. Bez njih ćemo svi mi proizvođači biti u problemu da naše objekte prilagodimo evropskim standardima.

Glasnik: Koji su, po Vašem mišljenju, izazovi koji u narednom peri-odu očekuju mesnu industriju u Crnoj Gori?

M. Šaranović: Očekuje nas primjena novih regulativa kojima se mora prilagoditi naš tradicionalni način proizvodnje kako ne bi drastično odstupali od EU standarda. Ti procesi su se već odvija-li u Italiji, Francuskoj, Protugaliji i drugim zemljama. Potrebno je strateški pristupiti zaštiti naših proizvoda, kako tematski tako i tehnologiji proizvodnje. Slijepo praćenje EU regulativa za proizvo-dne procese u prehrambenoj industriji može dovesti do nestajanja tradicionalnih prehrambenih proizvoda, a to je ono što nikako ne smijemo da dozvolimo.

Crnoj Gori su potrebne investicije u postojeće kapacitete. Uslovi pod kojima banke nude novac nisu odgovarajući za mala i srednja preduzeća. Bojimo se da će sredstva za razvojne projekte uspije-ti da realizuju samo velike firme, a da će MSP morati sama da se snalaze. Naše instuticije moraju da bolje prepoznaju naše kapaci-tete – naime, 100 malih i srednjih preduzeća mogu zaposliti više radnika od pet velikih kompanija jer proizvodnja velikih količina podrazumjeva automatizaciju procesa. Slična situacija se dešava-la u susjednim državama - većina ulaganja je bila usmjerena ka velikim kompanijama što je rezultiralo gašenjem malih i srednjih preduzeća koja nisu uspjele da prate standarde i tehnologije, zbog nerentabilnog poslovanja.

Tržište naše zemlje je suviše malo, a nas proizvođača suhomesna-tih proizvoda je puno tako da već imamo problem što proizvode visokog kvaliteta moramo prodavati po veoma niskim cijenama samo da bismo opstali na tržištu.

Čiste tehnologije osnov novog industrijskog rastaIzvjesno je da su čiste tehnologije osnov nove faze industrijskog rasta u današnjoj Evropi i igraju glavnu ulogu, ne samo u ideji či-ste proizvodnje, već i održivog razvoja u cjelosti. Na mikro nivou, crnogorska privreda je u fazi nedovoljnog poznavanja troškovno efikasnih tehnologija i pretežno deklarativnog zalaganja za održi-vost razvoja. Ipak, u Crnoj Gori postoje ljudi koji se profesionalno bave ovom oblašću. Jedan od njih je i Ivan Đurković, koji je uče-stvovao u realizaciji svih značajnijih projekata pasivne i aktivne energetske efikasnosti u preduzećima u Crnoj Gori poput „pame-tne kuće” i preko 30 sistema za kompenzaciju reaktivne energije. U mentoringu ADRIATinn-a obavlja funkciju mentora za energetsku efikasnost preduzeću Martex.

Glasnik: Koji je bio motiv da se prijavljite za učešće u ADRIATinn mentoring programu?

I. Đurković: Brojni su motivi za učešće u programu. Jedno veliko iskustvo koje se može steći, razmjenjivanje mišljenja sa ostalim

Mentoring je sveobuhvatan proces podrške preduzetnicima za da-lji razvoj ili opstanak preduzeća, u okviru kojeg mentor i preduze-tnik nastoje da prevaziđu problem i pronađu najpovoljnije rješenje za buduće poslovanje.

Pružanje mentoring usluga na način kako je to potrebno preduze-tnicima je ključno sredstvo u podsticanju konkurentnosti njihovog biznisa. Kroz razvoj pružanja besplatne nefinansijske podrške u vidu savjetodavnih i poslovnih usluga preduzetnicima se direktno pružaju sve neophodne informacije koje su im potrebne da bi kva-litetno provjerili validnost svoje poslovne ideje i njene realizacije na tržištu, dobili informacije o mogućnostima finansiranja, pristu-panju fondovima, vladinim programima podrške razvoju biznisa, novim tehnologijama, kao i mogućnostima za uspostavljanje po-slovne saradnje i pronalaženja poslovnih partnera.

Izazovi pred tradicionalnim crnogorskim proizvodima

Jedna od crnogorskih kompanija koja učestvuje u mentoring pro-gramu ADRIATinn projekta je Martex, Cetinje - jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih suhomesnatih proizvoda u Crnoj Gori. Suočeni sa izazovima koje su pred njih postavile planirane rekon-strukcije proizvodnih kapaciteta, menadžment Martex-a je prepo-znao neophodnost uvođenja prinicipa energetske efikasnosti.

Tim povodom razgovarali sa Majom Šaranović, koordinatorkom Martexa u ADRIATinn mentoring programu, inače članom mena-džmenta kompanije.

Glasnik: Koji je bio vaš motiv da se prijavite za učešće na ADRIA-Tinn mentoring programu?

M. Šaranović: Već duže vrijeme smo bili u pregovorima sa eks-pertima i konsultantima koji bi nam napravili cjelovit projekat rekonstrukcije objekata sa krajnjim ciljem značajnog smanjenja potrošnje električne energije. Cijena tih usluga na tržištu je veoma visoka pa smo ADRIATinn projekat Privredne komore Crne Gore, koji je kofinansiran od strane Evropske unije, prepoznali kao mo-gućnost da potrebne usluge dobijemo besplatno.

Uzevši u obzir trenutnu situaciju na tržištu električne energije, a imajući na umu da će se cijena električne energije dodatno po-većavati u sledećem periodu, najbolje rješenje za povećanje ren-tabilnosti naše proizvodnje bi bilo uvođenje standarda i principa energetske efikasnosti.

Snaga električne energije i kontinuitet u snabdijevanju na tržištu Crne Gore je takođe diskutabilan i čini jedan od najvecih problema koji nam usporavaju proizvodni proces. Nabavna cijena mašina u našem proizvodnom pogonu je veoma visoka a garancije na dje-love nije moguće aktivirati ukoliko je do kvara došlo zbog naglih promjena u visini napona. Servis mašina se ne može obaviti u u Crnoj Gori što dodatno komplikuje i poskupljuje popravke. Izgra-dnja sopstvene trafostanice bi bila rješenje za tu vrstu izazova.

Glasnik: Dakle, od energetske efiksanosti očekujete…

M. Šaranović: Kontinuitet i stabilnost u napajanju električnom energijom. Manje troškove održavanja mašina. Manje troškove proizvodnje u periodu poslije otplate instalacija i radova. Usvaja-nje viših standarda koji će nam pomoći da budemo prepoznatljivi od strane drugih tržišta, a ne samo našeg lokalnog.

20


učesnicima u programu, kako mentora tako i preduzeća. Sa jedne strane imamo mentore, koji mogu svoje iskustvo, kako teorijsko tako i praktično da primjene u realnom biznis okruženju, i samim tim razbiju određene predrasude i vide kako funkcioniše realni biznis. Takođe, mogu da se upoznaju sa barijerama sa kojima se privrednici susreću svakog dana. Sa druge strane, imamo predu-zeća koja su dobila znanje i iskustvo mladih ljudi, usko specijali-zovanih za oblasti kojima se oni ne bave i čiji savjeti i prijedlozi im mogu olakšati poslovanje. Sve ovo čini jedan kompleksan sistem koji daje dovoljan motiv za prijavljivanje za jedan ovakav program.

Glasnik: Koji su to benefiti koja preduzeća mogu da dobiju primje-nom principa energetske efikasnosti u proizvodne i uslužne pro-cese?

I. Đurković: Benefita ima mnogo. Svjedoci smo da se energija kao jedan od najvažnijih resursa neekonomično troši, i da se ne obraća puno pažnje na posledice takvog rasipanja. Ona čini zanačajnu stavku u kalkulaciji svakog proizvodnog procesa, ali praksa nam govori da se na uštedu enegije ne obraća dovoljno pažnje. Naža-lost, nema mnogo firmi u Crnoj Gori koje se na pravi način bave tom problematikom, a prijatno bi bili iznenađeni kada bi vidjeli koje bi ekonomske benefite ostvarili kada bi primjenili standarde i principe energetske efikasnosti. Uštedom na računu za električnu energiju preduzeća će smanjiti osnovnu cijenu proizvoda, troško-ve poslovanja, samim tim dobiti jeftiniji proizvod istog kvaliteta i povećaće konkurentnost na tržištu.

Glasnik: Koje su to prepreke sa kojim se, prema vašem iskustvu, susrijeću preduzeća (konkretno Martex) koja prepoznaju potrebu da uvedu standarde eneregetske efikasnosti?

I. Đurković: Svjedoci smo da finansijske institucije koje se bave

plasmanom novca u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju potencijal ulaganja u energetsku efikasnost. Zelena energija koja se dobija iz obnovljivih izvora, vode, sunca i vjetra je budućnost, ali ekonomija i dalje počiva na foslinim izvorima goriva. Nadam se da će vre-menom, a to je faktor koji neminovno ne ide na ruku ograničenim izvorima energije, koji su usput i veliki zagađivači životne sredine, promijeniti sfera interesovanja i prepoznati značaj neograniče-nih izvora koje dobijamo iz prirode. Samim tim, nadam se i da će se promijeniti komercijalni uslovi za preduzeća koja energetsku efikasnost prepoznaju kao svoj interes i da će im se olakšati pri-stup novcu kako bi ga plasirali u nešto što će neminovno smanjiti potrošnju energije, samim tim, kroz te uštede isplatiti ulaganja, a poslovanje učiniti rentabilnijim.

Glasnik: Koji je vaš predlog za strukturiranje finansijske pomoći malim i srednjim preduzećima kako bi mogli da unaprijede svoje poslovanje u skladu sa principima zelene ekonomije?

I. Đurković: Privredna komora Crne Gore osniva službu za čistiju proizvodnju i zaštitu životne sredine i očekujem da će na taj način uspijeti da se artikulišu potrebe crnogorske privrede. Jasno defi-nisani ciljevi su osnova svih inicijativa koje bi trebale da dopri-nesu stvaranjem povoljne klime za realizaciju „zelenih projekata”. Državne institucije trebaju da ojačaju svoj apsorbcioni kapacitet, da kandiduju i realizuju projekte koji su kofinansirani od strane Evropske unije. Naime, mnogi programi pomoći EU imaju za cilj usvajanje principa zelene ekonomije i od toga bi naša preduzeća mogla da imaju direktnu finansijsku pomoć.

Naravno, aranžmani sa komercijalnim bankama kojima bi drža-va subvencionirala kamatne stope za namjenske „zelene projekte” bili bi stimulativni za razvoj energetski efikasnije privrede.

21


ADRIATinn Project

Energy efficiency – precondition for strengthening competitiveness

The Chamber of Economy of Montenegro realizes mentorship programme for six Montenegrin enterprises which, in line with the expressed needs, have been awarded the mentors in the area of energy efficiency, marketing, IT technologies and quality management system.

The Chamber of Economy of Montenegro is one of the Monte-negrin partners in the implementation of the project “Adri-atic Network for Advancing Research Development and

Innovation towards the Creation of new Policies for Sustainable Competiveness and Technological Capacity of SMEs” – ADRIA-Tinn which is co-financed by the EU IPA Adriatic.

The objective of the ADRIATinn project is to increase the compe-

titiveness of small and medium sized enterprises in the Adriatic region through the introduction of innovations as one of the key factors which may secure its sustainable growth. Given the SMEs’ limited financial and operational capacities in this process, the project envisages the provision of a support system through vario-us institutions-partners engaged in its realization in eight Adriatic countries. These are: chambers of economy – identification of the mentors and networking; research and development institutes/

22


universities – creation and production of innovative products or services; governments – creation of policies and strategies which provide support to sector innovations and networking.

The Chamber of Economy of Montenegro realizes mentorship pro-gramme for six Montenegrin enterprises which, in line with their needs, have been awarded mentors engaged in energy efficiency, marketing, IT technologies and quality management system.

Mentoring is an overall process of support to entrepreneurs for further development or survival of the enterprises, in which the mentor and the entrepreneur try to overcome the problem and identify the most favourable solution for future business operati-ons.

The provision of mentoring services in line with the entrepreneurs’ needs is a key instrument in fostering their business. Through the development of the non-financial support in the form of advisory and business services, the entrepreneurs are directly provided all necessary information needed to make a quality assessment of the validity of their business idea and its realization at the mar-ket. Furthermore, they obtain the information on the opportunities for financing, gain access to the funds, as well as the government support programmes for the development of business, new tech-nologies and the opportunities for the establishment of business cooperation and identification of business partners.

Challenges for the traditional Montenegrin products

One of the Montenegrin companies which participates in the mentoring programme of the ADRIATinn project is Martex, Ceti-nje – one of the biggest producers of the traditional smoked meat products in Montenegro. Faced with the challenges related to the planned reconstructions of the production capacities, the mana-gement of Martex has recognized the necessity for the implemen-tation of the energy efficiency principles.

On this occasion we spoke with Ms Maja Saranovic, the coordina-tor of Martex in the ADRIATinn mentoring programme, who is also a member of the company’s management.

Glasnik: What was your motive to apply for participation in the ADRIATinn mentoring programme?

M. Saranovic: For a lengthy period of time we have been negoti-ating with the experts and consultants who would create for us a project of the reconstruction of our facilities with an end goal to significantly reduce the consumption of electricity. The price of these services is very high. Therefore, we have recognized the ADRIATinn project of the Chamber of Economy of Montenegro, co-financed by the European Union, as an opportunity to receive these services free of charge.

If we take into consideration the current situation at the electrici-ty market and having in mind that in the next period the price of electricity will increase additionally, the best solution for raising the rentability of our production would be the introduction of the standards and principles of energy efficiency. The power of elec-tricity and the continuity in the supply at the Montenegrin market is also disputable and poses one of the biggest problems which slow down the production process. The purchase price in our pro-duction plant is very high and the guarantees for spare parts are impossible to be activated if the damage has been caused due to sudden changes in voltage. Servicing of the machines cannot be done in Montenegro, which additionally complicates this activi-ty and raises the prices of services. The construction of our own power station would present the solution for this type of challenge.

Glasnik: So, from energy efficiency you expect …

M. Saranovic: Continuity and stability in the supply of electrici-ty. Reduced maintenance costs. Reduced costs of production fol-lowing the payment of the installation and pertaining activities. Adoption of higher standards which will help us to become reco-gnizable by other markets, not only local.

Glasnik: Can the EU pre-accession funds, such as the IPA Adriatic programme, satisfy your need to harmonize the production with the European standards?

M. Saranovic: So far we have only been indirect recipients of the EU funds – through the Chamber of Economy of Montenegro whi-ch implements the projects of professional and technical assis-tance with enterprises as beneficiaries. We still hope that in the next period we will be able to get a direct access to the pre-acces-sion funds which will be directed at the enterprises’ development projects. Without them all of us producers will have a problem to adapt our facilities to the European standard requirements.

Glasnik: In your opinion, what are the challenges that Montene-grin meat industry in Montenegro will face in the next period?

M. Saranovic: We will have to implement new regulations which will require the harmonization of our traditional production so that it does not deviate drastically from the EU standard. These processes have already been undertaken in Italy, France, Portugal and other countries. We need to have a strategic approach to the protection of our products, both thematically and with respect to the technology of production. The blind following of the EU regula-tions for production processes in the food industry may lead to the disappearance of traditional food products, which is something we must not allow to happen.

Montenegro needs investments in the existing capacities. The bank conditions for giving loans are not in favour of small and medium sized enterprises. We fear that only big companies will be able to utilize the funds for development projects and that the SMEs will have to find their own ways. Our institutions must re-

23


cognize our capacities – namely, 100 small and medium sized en-terprises can provide more jobs than five big companies because the large-scale production requires automated processes. A simi-lar situation happened in the neighbouring countries – the largest share of the investments was directed at big companies, which resulted in the closure of small and medium sized enterprises as they were unable to follow the standards and technologies, due to the unprofitable operations.

The market of our country is small and there are many smoked meat producers in it. Therefore, we already have a problem that we must sell our high quality products at very low prices in order to survive at the market.

Clean technologies are the basis of newindustrial growth

It is clear that clean technologies are the basis of a new phase of industrial growth in today’s Europe and that they play a major role not only in the idea of clean production but also in sustainable development as a whole. At a micro level, Montenegrin economy is in the phase of insufficient knowledge of the cost efficient te-chnologies and it mostly declaratively advocates for sustainable development. Still, there are people in Montenegro who are profes-sionals in this field. One of them is Mr Ivan Djurkovic, who partici-pated in the realization of all important projects of passive and ac-tive energy efficiency at Montenegrin enterprises, such as “smart houses” and over 30 systems for compensation of reactive energy. In the ADRIATinn mentoring programme he performs the function of the mentor for energy efficiency at the enterprise Martex.

Glasnik: What was your motive for the participation at the ADRIA-Tinn mentoring programme?

I. Djurkovic: The motives for the participation in the programme are numerous. A big experience one may acquire, exchange of opinions with other participants in the programme, both mentors and enterprises. On the one hand, we have mentors who can apply their experience, both theoretical and practical, in real business environment and thus eliminate certain prejudices and see how real business functions. In addition, they can learn of the barri-ers faced by entrepreneurs on a daily basis. On the other hand, we have enterprises which received the knowledge and experience from young people specialized for those areas with which the en-terprises are not well acquainted and whose pieces of advice may make their business operations easier. All this makes a complex system which gives a sufficient motive for one to apply for a pro-gramme of this type.

Glasnik: What are the benefits which the enterprises may receive with the implementation of the principles of energy efficiency in the production and service processes?

I. Djurkovic: There are many benefits. We are witnesses that ener-gy as one of the most important resources is used inefficiently and that a lot of attention is paid to the consequences of such spen-ding. It is an important item in the calculation of each production process but still the practice tells us that not a lot of attention is paid to the saving of electricity. Unfortunately, there are not many companies in Montenegro which deal with this type of problem in the right way and they would be pleasantly surprised if they applied the standards and principles of energy efficiency. The re-

duced electricity bill would reduce the enterprise’s basic price of products and costs of their operations. As a result, they would get a cheaper product of the same quality and increase competitiveness at the market.

Glasnik: In your opinion, what obstacles do the enterprises (in this case Martex) which recognize the need for the introduction of the standards of energy efficiency encounter?

I. Djurkovic: We are the witnesses that financial institutions enga-ged in the placement of money in Montenegro still do not recogni-ze the potential of investments in energy efficiency. Green energy from renewable sources: water, the sun and wind, is the future but the economy still leans on fossil fuels. I hope that in time, and that is the factor which certainly does not play into the hands of the limited sources of energy, which are big polluters at the same time, the sphere of interest will change and the significance of unlimi-ted sources of energy from nature will be recognized. Consequen-tly, I believe that the commercial conditions for the enterprises which recognize energy efficiency as their own interest will chan-ge and that their access to financing will be made easier so that they could place it into something which will undoubtedly reduce the electricity consumption and thus, as a result of these savings, make business more profitable.

Glasnik: What is your suggestion for structuring the financial as-sistance to small and medium sized enterprises so that they could improve their business in line with the green economy principles?

I. Djurkovic: The Chamber of Economy of Montenegro is in the process of establishing the department for cleaner production and environmental protection and I expect that this way they will manage to articulate the needs of Montenegrin economy. Clearly defined objectives are the basis of all initiatives which should con-tribute to the creation of a favourable climate for the realization of “green projects”. State institutions should strengthen its absorp-tion capacity and candidate and realize projects which are co-fi-nanced by the European Union. Namely, many EU assistance pro-grammes aim at the adoption of the green economy principles and our enterprises could obtain direct financial assistance from them.

Of course, the arrangements with the commercial banks, by whi-ch the state would subsidize interest rates for the intended “green projects”, would be stimulating for the development of the energy efficient economy.

24


Informativna sesija

Dobrovoljno finansijsko restrukturiranje pomoć privredi i bankama

Kapacitet da koordinira dijalog od razgovora o restrukturiranju do postizanja sporazuma o učešću u restrukturiranju i promoviše vansudsko restrukturiranje u Crnoj Gori ima Privredna komora, smatraju međunarodni eksperti.

Privredna komora Crne Gore će, kao institucija koja okuplja cjelokupnu privredu i finansijski sektor, preuzeti, ukoliko se steknu uslovi, ulogu inicijatora kako bi se u Crnoj Gori ubr-

zao proces dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja. Ovo je reče-no na informativnoj sesiji o Zakonu o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala 28. jula 2015. godine.

Na ovu temu govorili su predstavnici Ministarstva finansija, Cen-tralne banke Crne Gore, eksperti Svjetske banke koji su radili na ovom aktu, kao i finansijski i pravni stručnjaci renomiranih među-narodnih revizorskih i savjetodavnih kuća.

Ocijenjeno je da Podgorički model, koji predstavlja suštinu Zako-na o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji je stupio na snagu 1. maja, nije zaživio. Razlozi za to su nedovoljno interesova-nje banaka kao i nedovoljna informisanost privrede o mogućnosti-ma koje se nude ovim modelom.

Visok nivo loših kredita (NLP) je ključni problem inače stabilnog bankarskog sektora Crne Gore. Kreditnu aktivnost banaka ogra-ničava visok nivo loših zajmova i dugotrajni postupci za naplatu kolaterala kroz sudsko izvršenje ugovora. Pomenuti zakon pruža pravni okvir za vansudske postupke restrukturiranja dugova eko-nomski održivih preduzeća, uključujući i kupovinu potraživanja dužnika, uz podršku poreskih i kontrolnih podsticaja.

- Privredna komora Crne Gore, kao nacionalna poslovna asocija-cija sveukupne privrede smatra da treba da uloži dodatne napore, kako bi pomogla privrednicima da prepoznaju pominjani model kao priliku za prevazilaženje nagomilanih problema, a sa druge strane da bude aktivna i u komunikaciji sa bankama. Naša oče-kivanja su da na bazi svog portfolija možemo biti prepoznati kao svojevrstan Centar za koordinaciju, koji bi uz pomoć stranih eks-perata i donacija mogao postojati i funkcionisati po principu po-vezivanja privrede, banaka i potencijalnih inverstitora. Nepobitna

25


je činjenica da u svijetu ima kapitala koji čeka da bude plasiran kroz opertativno ili finansijsko restrukturiranje dužnika – kazao je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Prema njegovim riječima, model je utemeljen na Istanbulskom pristupu koji je dao rezultate u Turskoj, zbog čega treba očekivati da i kod nas ne izostanu.

Podsjetio je da primjena ovog Zakona zasnovana na konceptu do-brovoljnosti učesnika u restrukturiranju ima za cilj da pomogne stvaranje stimulativnog okvira koji podržava realno restrukturira-nje u vansudskom postupku ekonomski održivih privrednih subje-kata.

- Ono što je posebno važno jeste postojanje poreskih podsticaja koji prate proces restrukturiranja. Naime, na otkupljeni kredit se ne plaća PDV, a postoje podsticaji vezani za porez na dobit i plaća-nje poreskog duga na rate – rekao je on.

Predstavnica Centralne banke Crne Gore Marijana Mitrović ista-kla je značaj restrukturiranja za očuvanje finansijske stabilnosti. Ona je kazala da podaci za prvih šest mjeseci 2015. pokazuju trend pada nekvalitetnih kredita u Crnoj Gori. Na kraju juna vrijednost nekvalitetnih kredita privrede iznosila je 279 miliona eura i činili su 70 odsto ukupnih.

- Šeststo miliona eura ukupnih nekvalitetnih kredita može ući u dobrovoljno finansijsko restrukturiranje – rekla je Mitrović.

Naglasila je da visok nivo nekvalitetnih kredita nije samo obilježje Crne Gore, već i regiona.

Direktorica Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje po-slovnog ambijenta Ministarstva finansija, Bojana Bošković, saop-štila je da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju predstavlja alat koji može pomoći dužniku da otplati kredit.

- Treba da se potrudimo da taj alat iskoristimo na najbolji mogući način - kazala je Bošković.

Prema njenim riječima, od velikog je značaja to što Zakon pruža mogućnost vansudskog rješavanja ovog problema i što je pri tome uključeno institucionalno posredovanje.

Visok nivo nekvalitetnih kredita i njihova niska pokrivenost ne-minonovno moraju uticati na banke, a nerješavanje tog problema može prouzrokovati nesagledive probleme na nivou sistema, oci-jenila je finansijski ekspert Mira Erić Jović.

- Nerealno je očekivati da će vrijeme učiniti svoje po pitanju ne-kvalitetnih kredita, jer nerješavanje tog problema može prouzro-kovati probleme na nivou sistema. Neophodno je suštinsko, a ne kozmetičko rješenje - poručila je Erić Jović.

Ona je kazala da se uticaj NLP na pad kreditne aktivnosti može po-smatrati kao spirala iz koje je neophodno pronaći izlaz, jer bi takvo stanje, u protivnom, moglo prouzrokovati nesagledive posljedice, ne samo po banke.

Erić Jović je navela da je analiza stanja u regionu pokazala da po-krivenost NPL nije na zavidnom nivou, a da je u Crnoj Gori, gdje iznosi 46,3 odsto, najniža.

Ona je dodala da visok nivo NPL utiče na loše finansijske perfor-manse banaka, zbog čega one moraju da se zadužuju po višim ci-jenama, što za posljedicu ima smanjenje kreditne aktivnosti i rast kamatnih stopa.

Problem visokog nivoa NPL bi, prema riječima Erić Jović, trebalo rješavati sveobuhvatno, što je u interesu dužnika, povjerilaca i dr-žave. Taj problem je, kako je kazala, moguće riješiti sudskim i van-sudskim postupkom, pojedinačnim ili koordiniranim pristupom, koji bi podrazumijevao sporazumno finansijsko restrukturiranje.

Erić Jović je poručila da to restrukturiranje mora biti suštinsko, kao i da bi dužnici trebalo da shvate da im ne može biti oprošten ukupan dug, već da moraju nešto i da plate.

- Povjerioci, sa druge strane, moraju da shvate da im neće biti iz-mirena sva potraživanja - rekla je Erić Jović.

Finansijski ekspert Luigi Passamonti naveo je da sporazumno fi-nansijsko restrukturiranje predstavlja nadu i dobru priliku za zaj-modvce, dužnike i posrednike da će se problem visokog udjela NPL uspješno prevazići.

On je dodao da je analiza pokazala da bi se trećina NPL mogla ri-ješiti kroz sporazumno finansijsko restrukturiranje, a trećina po-jedinačno.

- U zemljama bez iskustva u dobrovoljnom finansijskom restruk-turiranju poželjno je obezbijediti relevantnu instituciju/koordina-ciono tijelo da podstakne inicijalne aktivnosti (ovaj pristup pri-mijenjen u nekim azijskim zemljama). Riječ je o instituciji koju karakteriše reputacija, nepristrasnost, iskustvo u vansudskim pregovorima, kapacitet da inicira proces, okupi banke (povjerioce) i dužnike (privredna društva) radi dijaloga o pristupanju restruk-turiranju dugova. Kapacitet da koordinira dijalog (od razgovora o restrukturiranju do postizanja sporazuma o učešću u restrukturi-ranju) i promoviše vansudsko restrukturiranje u Crnoj Gori ima Privredna komora – rekao je Passamonti.

Predstavnik Ernst and Younga iz Ljubljane Luka Vesnaver smatra da kriza, prouzrokovana problemom visokog učešća NPL u uku-pnim kreditima, potresa cijeli region, ali i da nema mnogo instru-menata koje je moguće primjeniti.

- I u Sloveniji smo se susreli sa istim problemom, samo malo ra-nije. Kroz proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja kod nas je uspješno prošao jedan broj kompanija - kazao je Vesnaver.

Predstavnik Price Water Coopers Marko Fabris saopštio je da su za proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja važni sporazu-mi o mirovanju obaveza, ali i otvorenost i transparentnost.

- Imam utisak da su dužnici ponekad ambiciozniji nego što bi tre-balo. Oni treba da budu realni i sagledaju da li ih je upravo ta am-bicioznost dovala u lošu poziciju - kazao je Fabris i dodao da bi, sa druge strane, zahtjevi banaka trebalo da budu konstruktivni.

Za rješavanje pitanja visokog udjela NPL u ukupnim kreditima va-žne su, prema njegovim riječima, operativne mjere, koje zahtijeva-ju detaljnu analizu, ali i poznavanje vlasničke strukture dužnika.

- Ključni faktor sporazumnog finansijskog restrukturiranja je pov-jerenje između svih strana u procesu - poručio je Fabris.

Miloš Vuković iz Fidelity Consulting je ocijenio da je proces finan-sijskog restrukturiranja izuzetno složen i bolan, te da je najveći izazov prepoznati vrijeme u kom je potrebno ovo uraditi.

- Kako bi stomatolozi rekli karijes se može liječiti ali ne i truli zub, već se on može samo izvaditi. Primijenjeno na preduzeće, vađenje zuba je odlazak u stečaj – rekao je Vuković.

26


Putem blogova, mikroblogova, sajtova, društvenih mreža i uopšte virtuelnog svijeta privrednici imaju neslućeno mnogo mogućnosti da priđu ciljnoj grupi.

Seminar u Privrednoj komori

Nova pravila marketinga u promovisanju brendova

Putem društvenih medija možete prići tržišnim nišama, od-nosno grupi ljudi koja vama treba, vašoj ciljnoj grupi, na pra-vom mjestu i u pravo vrijeme.Korišćenje društvenih medija

koji koriste internet kao sredstvo komunikacije je izuzetno bitno i zbog budžeta, jer je mnogo jeftinije u odnosu na tradicionalne ele-ktronske i štampane medije

U 21. vijeku jedna od najvećih promjena kada je marketing u pita-nju jeste primjena društvenih medija, odnosno onih koje koriste internet kao sredstvo komunikacije. Putem raznih blogova, mi-kroblogova, sajtova, društvenih mreža i uopšte virtuelnog svijeta privrednici imaju neslućeno mnogo mogućnosti da priđu ciljnoj grupi, na pravom mjestu i u pravo vrijeme, rečeno je na seminaru „Nova pravila marketinga u promovisanju brendova” koji je u Pri-vrednoj komori Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada Podgorica, organizovan 10. jula 2015.

Predavač je bila profesorica marketinga dr Jelena Žugić sa Fakul-teta za poslovne studije Univerziteta Mediteran.

Seminar je organizovan sa ciljem da se ukaže na značaj marke-tinga za mala i srednja preduzeća, na važnost kreiranja najboljeg marketing miksa i kako izbjeći najčešće greške u ovoj oblasti. Pre-davanja su bila interaktivna sa puno primjera iz prakse i kreativ-nim radionicama.

Rukovodilac sektora za edukaciju Privredne komore Crne Gore dr

Mladen Perazić istakao je da je marketing dinamično područje koje se kontinuirano razvija i pronalazi nove načine i tehnike za uspješno funkcionisanje proizvoda ili usluge na tržištu.

- Za temu seminara smo se opredijelili prateći aktuelne potrebe naših preduzetnika suočenih s nedostatkom internih marketing ekspertiza, nedovoljno efikasnim investicijama u marketing aktiv-nosti, nedovoljnim znanjem u kreiranju marketing strategije koja će im osigurati da na tržištu realiziraju svoj maksimalni potenci-jal. Cilj je da sve što danas na razumljiv i praktičan način bude ispričano, možete odmah primjeniti u svom poslovanju – objasnio je on.

Promocija i brendiranje proizvoda nekada su bili luksuz ili dodatna vrijednost, međutim taj proces posljednjih godina postaje nužnost iz dva razloga, dodao je on. S jedne strane, potrošači, klijenti i inve-stitori postaju sve izbirljiviji prilikom odabira proizvoda, destinaci-ja za ulaganje, odmor ili posjete, pa se pojedine kompanije moraju izboriti za njihovu pažnju.

- Stoga, preduzeća pristupaju sistemskom upravljanju vlastitim identitetom i imidžom, odnosno procesu brendiranja, kako bi po-radila na sopstvenoj prepoznatljivosti u domaćoj i međunarodnoj javnosti i istakla svoje prednosti. Značaj kvalitetnog marketinga menadžmenta se temelji na povećanju nivoa prepoznatljivosti i vrijednosti kompanije u očima njenih ciljnih grupa – objasnio je

27


Perazić.

Privredna komora će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz marketing menadžmen-ta bez kojeg naša preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju.

Predstavnik Sekretarijata za razvoj preduzetništva Glavnog grada mr Vladimir Pavićević kazao je da ovo bio drugi seminar koji Se-kretarijat i Komora zajedno organizuju na temu obrazovanja, a u svrhu razvoja privrede, odnosno MSP.

- Tema je aktuelna i potrebna za temeljnu obradu na skupovima poput ovog. Dosta je uspješnih preduzeća koja zbog toga što nema-ju dobar marketing ne mogu da se pozicioniraju na tržištu – kazao je Pavićević.

Prema riječima prof. dr Jelene Žugić, novina u marketingu u 21 vi-jeku jeste da više nije samo bitna samo živa riječ. Marketing od usta do usta jeste bitan, pogotovo u Crnoj Gori, ali je podjednako važna i elektronska riječ.

- Kod društvenih medija postoji dvosmjerna komunikacija između preduzeća i korisnika i vi u svakom trenutku možete znati šta je to što potrošač želi, šta je njegov stav, mišljenje, motiv, ukus, za razliku od masovnih medija kod kojih je ona jednosmjerna. Putem društvenih medija možete prići tržišnim nišama, odnosno grupi

ljudi koja vama treba, vašoj ciljnoj grupi, na pravom mjestu i u pravo vrijeme.Korišćenje društvenih medija koji koriste internet kao sredstvo komunikacije je izuzetno bitno i zbog budžeta, jer je mnogo jeftinije u odnosu na tradicionalne elektronske i štampane medije – rekla je Žugić.

U Crnoj Gori je, prema njenim riječima, ovaj vid marketinga tek u povoju i njegov razvoj će zavisiti od toga koliko smo fleksibilni.

Ona se osvrnula i na pitanje značaja marketinga u vrijeme global-ne ekonomske krize.

- Kada je počela globalna ekonomska kriza, u kompanijama se mo-glo čuti da su prvi troškovi koje će srezati vezani za marketing što je potpuno pogrešno. Bill Gates je rekao da bi posljednji dolar koji ima uložio u marketing, jer kad izgubite vezu sa tržištem vas više nema – naglasila je profesorica.

Na seminaru su razmotrene teme koje obrađuju odnos između tradicionalnih i novih medija, zatim strategijski pristup svijetu društvenih medija 21. vijeka, kako preko weba doći di velikog bro-ja mikro tržišta, kako koristiti društvene mreže, blogove, forume, kritičke sajtove, sajtove za objavljivanje sadržaja, virtuelni svijet, on line igrice, kao instrumente direktnog kontakta brenda sa kup-cem, a objašnjeno je i kako iskoristiti blog i interaktivni forum u promovisanju brenda.

28


Nadam se da će konačni tekst novog zakona o radu zadržati odredbe koje štite i poslodavca i radnika.

Dosadašnja obaveznost vođenja disciplin-skog postupka predstavljala je barijeru i za veće kompanije sa dobro organizova-nim pravnim službama, a kamoli za mala preduzeća. Izostavljanje te odredbe pred-stavlja značajan kvalitativan napredak, ocijenio je u intervjuu agenciji MINA preds-jednik Privredne komore Crne Gore Veli-mir Mijušković.

On smatra da nije dobro što se već otpočelo sa medijskim spekulacijama o radnoj ver-ziji konkretnog teksta, jer se bez argume-nata pokušava stvoriti slika da će on biti loš za zaposlene, da su nedovoljno zaštićeni i slično, što je daleko od istine.

MINA: Izbori u Privrednoj komori su raspi-sani. Okončanje tog procesa planirano je u drugoj polovini oktobra. Budući da ste rani-je isticali da je to zasigurno najznačajnija ovogodišnja aktivnost Vaše institucije, mo-žete li nam saopštiti više pojedinosti veza-nih za tok ovog procesa?

V. Mijušković: Kako je osnovna uloga Ko-more da zastupa objedinjene interesa svo-ga članstva, u našem slučaju ukupne pri-vrede, to podrazumijeva i njen glavni i po obimu najobuhvatniji zadatak. Zastupanje i zaštita interesa članica podrazumijeva-ju sve aktivnosti koje Komora ima u opi-su svoje djelatnosti, a između ostalog su usmjerene na kreiranje ambijenta povolj-nog za poslovanje, promociju privrede u zemlji i van nje i slično. Da bi se to postiglo naše članstvo neposrednim načinom izbo-ra bira svoje predstavnike u organe i tijela ove institucije, koji iznose stavove ukupne poslovne zajednice, daju predloge i suge-stije, te na taj način njihovi sublimirani stavovi i mišljenja koji utemeljenje imaju u praksi, utiču na kreiranje poslovnog am-bijenta. Podsjetiću da u Komori, kroz nje-ne organe i tijela, aktivno djeluje oko 600 predstavnika privrednih društava koji su različiti po veličini i strukturi, a i dolaze iz različitih privrednih grana. Dakle, Privre-dna komora Crne Gore integriše kompanije svih veličina iz svih sektora, zastupa nji-hove interese, a njome upravljaju direk-tnim putem birani predstavnici poslovne zajednice. To znači da smo najveći zastu-pnici opšteg ekonomskog interesa zemlje.

Upravo izborni proces u Privrednoj komo-ri Crne Gore koji će biti u cjelosti okončan u oktobru, predstavlja značajnu aktivnost koja obilježava tekuću godinu. Na četvo-

rogodišnji mandat biće izabrani članovi trinaest granskih Odbora udruženja, čiji će predstavnici nakon konstituisanja u no-vom sazivu odrediti svoje predstavnike za najviši organ, Skupštinu Privredne komo-re Crne Gore. Tok i sprovođenje izbornih aktivnosti u Komori, za koje od privrede vlada iznimno veliko interesovanje, najek-splicitnije pokazuju da ovom asocijacijom upravljaju privrednici, što, pored ostalog, Privrednu komoru čini institucijom koja je jedinstvena i apsolutno različita od, sada već široko prisutnih, NVO poslovnih asocijacija. Članovi u tijelima i organima Komore su oni koje je, dakle, sama privre-da odabrala da je predstavljaju i zastupaju, smatrajući da će se na najcjelishodniji i najuspješniji način zalagati za predstavlja-nje cjelokupne privrede. Naravno, ovdje se vodi računa i o teritorijalnoj zastupljeno-sti. Kada je o Skupštini Komore riječ udio predstavnika svakog od udruženja, tj. pri-vrednih grana odgovara zastupljenosti te grane u BDP-u.

Upravo ovakvo univerzalno članstvo osi-

gurava slobodu, stvara legitimitet i vodi ka efikasnoj i efektivnoj samoupravi, na bazi čega doprinosimo koherentnosti ekonom-ske politike.

Zahvaljujući svemu ovome, Privredna ko-mora, osim što je tokom 87 godina svog tra-janja kroz različite društveno ekonomske sisteme i uređenja, sačuvala osnovnu ideju oko koje su se okupili 1928. godine njeni osnivači, uspjela je sebe, po uređenju, da pozicionira u grupu komora kakve imaju najrazvijenije evropske zemlje, kao što su Austrija, Njemačka, Francuska, Luksem-burg i Italija.

29


Velimir Mijušković, predsjednik PKCG

Novim zakonom o radu zaštititi i radnika i poslodavcaImenovanjem predsjednika privrednih komora zemalja regiona za članove nacionalnih investicionih komisija obezbijedila bi se puna informisanost biznis zajednice o stanju tekućih infrastrukturnih projekata i o investicionim planovima na nivou vlada.

njenicom da nam renomirane poslovne i stručne asocijacije iz inostranstva nude partnerstvo. Tako smo nakon saradnje sa njemačkim Istočnim odborom, ove godine odlučili da ovaj važan skup organizujemo sa Savezom ekonomista Srbije i Savezom ekonomista Crne Gore.

Na veliko zadovoljstvo mogu reći da pri-preme teku po planu, te da su predsjednici Vlada Crne Gore i Republike Srbije već po-tvrdili svoje učešće u uvodnom dijelu Kon-ferencije. Ovaj skup, budući da će okupiti impozantan broj i predstavnika poslovne zajednice, će biti sigurno i najveći poslovni susret privrednika regiona, u prvom redu Crne Gore i Srbije.

Konferencija će otvoriti teme kao što su: stanje i perspektive evropskih integracija Zapadnog Balkana, ekonomska poveza-nost unutar regiona, poslovanje u regionu iz ugla stranih i domaćih investitora, finan-sijski sektor i privredni oporavak, turizam, poljoprivreda, saobraćaj, obrazovanje.

Očekujemo da će ovogodišnje izdanje Kon-ferencije nadmašiti uspjeh ranijih, te da ćemo dobiti odgovore na brojna pitanja vezana za dalji razvoj regiona, kako gleda-no iz naših zemalja, tako i iz ugla uglednih teoretičara ekonomske struke, predstavni-ka međunarodnih finansijskih institucija, privrednika i visokih zvaničnika Evropske komisije.

MINA: Privredne komore Zapadnog Balka-na donijele su odluku o formiranju Komor-skog investicionog foruma, čije su aktiv-nosti vezane za Berlinski proces. Možete li nam približiti Vaša očekivanja od ovog

MINA: Pored izbornih aktivnosti koje će se okončati do kraja godine, šta još Komora planira da realizuje u narednom polugodi-štu? Da li Komora planira proširenje dijapa-zona svojih usluga?

V. Mijušković: Naš imperativ je stalno una-pređivanje rada kojim se dolazi do većeg stepena zadovoljstva članica. Vezano sa tim, nastojimo da prepoznajući aktuelne potrebe privrede definišemo nove usluge. Neke od tih usluga su javna ovlašćenja, tj. administrativni poslovi koje nam preno-si država, a podrazumijevaju sprovođenje određenih Zakona, određenih međunaro-dnih konvencija i slično. Očekujemo da će do kraja godine biti usvojen novi Zakon o privrednim društvima, kojim će Privredna komora dobiti neka veoma važna ovlašće-nja, na osnovu kojih će za privredu biti ola-kšane i ubrzane pojedine konkretne proce-dure.

Takođe, otpočećemo realizaciju projekta SME excellent koji će biti realizovan kroz saradnju sa renomiranom međunarodnom kućom za ocjenu boniteta i osiguranje po-traživanja, COFACE. SME Excellent je pro-jekat koji već postoji u Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji i predstavlja dodatnu promociju preduzeća koja bilježe uspješne rezultate u poslovanju. Svrha projekta je izgradnja transparentnog poslovnog okruženja, si-gurnije internet poslovno okruženje, kao i promocija uspješnih preduzeća. Sertifikat SME excellent predstavlja potvrdu poslov-ne odličnosti i izdaje se na osnovu rejtinga kompanije, do kojeg se dolazi na osnovu valjanih parametara, koje obrađuje COFA-CE, a i isključivo se izdaje ukoliko predu-

zeće zadovoljava unaprijed uspostavljene kriterijume.

Uz ovo, nastojaćemo, kako sam to nedavno i najavio da se aktivnije uključimo u proces restrukturiranja loših kredita, tzv. NPL-ova. Vezano sa tim, krajem jula smo organizo-vali veoma posjećenu Informativnu sesiju namijenjenu privredi i bankama, sa temom Zakon o sporazumnom finansijskom re-strukturiranju.

Naravno, nastavljamo sa edukativnim ak-tivnostima na teme koje privreda smatra važnim i aktuelnim. U pripremi je organi-zovanje niza okruglih stolova, seminara i radionica na aktuelne teme. Početkom jeseni biće intenzivna i međunarodna po-slovna saradnja. Pojačane su i aktivnosti učešća na projektima finansiranim iz EU fondova, posredstvom kojih se privredi za sada nude nova znanja i mogućnost ospo-sobljavanja za primjenu evropskih stan-darda, čije poštovanje već postaje nužnost.

Nastavićemo sa aktivnošću promocije Ar-bitraže pri Komori na jedan posve druga-čiji način, kako bi naša privredna društva prepoznala značaj ugovaranja sopstvene arbitraže.

MINA: Najavljena je i peta Konferencija na ekonomske teme u organizaciji Privredne komore Crne Gore. Koje ste teme stavili na dnevni red ovog događaja, koji će okupiti veliki broj učesnika.

V. Mijušković: Ovo je već peta godišnja Konferencija koju pripremamo na ekonom-ske teme koje se tiču naše zemlje, regiona, te procesa evropskih integracija. Uspjeh prethodnih Konferencija rezultirao je či-

30


Foruma.

V. Mijušković: Prepoznajući važnost una-pređenja povezanosti zapadnog Balkana za ekonomski prosperitet i evropski put ovog regiona u cjelini, a uz podršku Privre-dne komore Austrije, Asocijacije nemačkih industrijskih i trgovinskih komora, te naše krovne evropske asocijacije, Eurochambre-sa, u junu ove godine u Beču smo održali radni sastanak na kome je izražena puna posvećenost implementaciji „Berlinskog procesa“ na bazi konstantnog dijaloga i partnerstava svih komora, radi kreiranja jasnog koncepta zajedničkih aktivnosti usmjerenih na jačanje održivog ekonom-skog rasta i razvoja Regiona Zapadnog Bal-kana.

Na ovom sastanku smo razgovarali o efika-snijem uključivanju naših privreda u reali-zaciju tekućih i planiranih infrastrukturnih i drugih međudržavnih regionalnih progra-ma ekonomske saradnje. U tom cilju, dogo-voreno je uspostavljanje Komorskog inve-sticionog foruma Zapadnog Balkana, kao i zajedničkog centra za programiranje regi-onalnih projekata, čije bi aktivnosti, koje će se odvijati unutar tematskih radnih grupa, cijenimo, bile od pomoći i nacionalnim Vladama, budući da dolaze od privrede.

Jedan od zajedničkih stavova najviših predstavnika komorskog sistema zapa-dnog Balkana jeste da predsjednici Privre-dnih komora treba da se imenuju za čla-nove Nacionalnih investicionih komisija. Ovo smatramo posebno važnim, jer bi na taj način, pored ostalog, obezbijedili punu informisanost biznis zajednice o stanju tekućih infrastrukturnih projekata i o inve-sticionim planovima na nivou Vlada. Isto-vremeno, na ovaj način postigla bi se i puna informisanost Vlada o osposobljenosti na-ših privreda za učešće u realizaciji priorite-tnih projekata u oblasti infrastrukture, kao ključnog preduslova za punu integraciju Regiona u evropske ekonomske tokove i održavanje ukupne ekonomske stabilnosti.

Naredni sastanak održaće se kao paralel-na aktivnost Bečkog samita, 27. avgusta u Beču. Što se rada Komorskog investicionog foruma tiče, najavljena je podrška Savezne njemačke komore u finansijskom smislu, budući da je planiran način rada sličan po-stojećem CEFTA Forumu Komora..

MINA: Iza nas je već sedam mjeseci ove godine. Kakva je vaša ocjena ekonomske situacije u zemlji?

V. Mijušković: Tokom prethodne dvije go-

djeluje se suprotno tome. Nekoliko važnih investicija, koje su vrijedne više stotina miliona eura su na taj način zaustavlje-ne. To loše utiče na imidž Crne Gore kao dobre i privlačne investicione destinacije, što može imati nesagledive posledice. Ovo sam već više puta naglašavao, jer nije riječ o pojedinačnim primjerima, već je postalo pravilo.

Isto je i sa brojnim aktima koja kada budu usvojena, imaju nerijetko značajno druga-čiji sadržaj od predloga koji je utvrdila Vla-da. Budući da Komora učestvuje u kreiranju velikog broja njih kroz različite radne grupe i savjete, trudeći se da odredbe odražava-ju zahtjeve i potrebe privrede, smatramo lošim da im kao takvim izostaje podrška u Skupštini, te da se različitim amandma-nima njihova primjena dovodi do apsurda i granice nemogućeg.

MINA: Zakon o radu, koji je, kako ste i sami u više navrata govorili, najveći nedostatak našeg poslovnog ambijenta, biće izmije-njen, tj. donesen novi. Da li očekujete da buduće rješenje ovog pravnog akta može donijeti očekivane pozitivne pomake?

V. Mijušković: Priprema teksta novog Za-kona o radu je u toku. Komora je preko svog predstavnika u Radnoj grupi za njegovu iz-radu aktivno uključena i ono što je do sada urađeno, mogu ocijeniti obećavajućim.

Nadam se da će i konačni tekst ovog akta zadržati odredbe koje štite i poslodavca i radnika. Dosadašnja obaveznost vođenja disciplinskog postupka predstavljala je barijeru i za veće kompanije sa dobro orga-nizovanim pravnim službama, a kamoli za mala preduzeća. Izostavljanje te odredbe predstavlja značajan kvalitativan napre-dak. Ne čini mi se posebno dobrim što se već otpočelo sa spekulacijama kroz medije o radnoj verziji konkretnog teksta, jer se bez argumenata pokušava stvoriti slika da će on biti loš za zaposlene, da su nedovolj-no zaštićeni i slično. To je daleko od istine. A svaki dobar radnik, posvećen poslu na profesionalan način itekako je svjestan da je upravo poslodavac njegova najbolja za-štita.

Podsjetiću i da sam imao sastanak sa mini-starkom rada, odmah nakon što je preuzela dužnost vođenja ovog resora i tema radnog zakonodavstva je bila u fokusu našeg raz-govora. Uvjeravanja koja sam tada dobio od nje da razumije kompleksnost problema i da će mu se posvetiti uvažavajući sve stra-ne, potvrdila su se ovim što je do sada Ra-dna grupa uradila.

dine naša ekonomija bilježi trendove opo-ravka od posljedica ekonomske krize. U 2013. godini BDP je dostigao realnu stopu rasta od 3,3%, što je, prije svega, posljedica pozitivnih poslovnih rezultata u poljopri-vredi, trgovini, turizmu, građevinarstvu i industriji. Rast ekonomske aktivnosti je nastavljen, tako da je procjenjeno da je BDP u 2014. godini ostvario realnu stopu rasta od 1,5%. Realno je očekivati da će i 2015. biti godina rasta.

Prema statističkim pokazateljima za pet mjeseci ove godine sektor prerađivačke in-dustrije je zabilježio rast od 13,5%, čime je najviše doprinio rastu ukupne industrijske proizvodnje od 6,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Takođe, turistički pro-met ostvaren za pet mjeseci 2015. godine u odnosu na uporedni period prethodne godine, mjeren brojem ostvarenih noće-nja i dolazaka turista je u porastu. Tako je Crnu Goru je posjetilo 14,6% više turista, a ostvareno je i 11,1% više noćenja. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u I kvartalu 2015. godine veća je za 9,6% u odnosu na isti kvartal prethodne godine

Pad od 6,8% zabilježen je u proizvodnji šumskih sortimenata iz državnih šuma za period januar – maj 2015. godine.

Kod saobraćajnih usluga ostvarenih u pr-vom kvartalu ove godine u odnosu na isti prethodne, rast je zabilježen kod prevoza putnika: željeznicom za 0,4%, u drumskom saobraćaju za 4,2%, gradskom za 18,2% i vazdušnom za 10,6%. Prevoz robe u drum-skom saobraćaju bilježi rast od 11,2%, u vazdušnom za 12,7%, a promet u lukama je veći za 25,5%. Ostvareni promet u trgovini na malo u tekućim cijenama tokom četiri mjeseca 2015. godini veći je za 2,1% u odno-su na prethodnu godinu, dok je u stalnim cijenama veći za 0,1%.

Prema preliminarnim podacima, neto pri-liv stranih direktnih investicija za četiri mjeseca 2015. viši je za 30,6% više u poređe-nju sa istim periodom prethodne godine.

Dakle, trendovi za prvih pet mjeseci su u najvećem pozitivni, što uvjerava da će se prognoze o ekonomskom rastu ostvariti i u ovoj godini.

Ipak, onespokojava činjenica da se nerijet-ko zarad više politikantskih negoli politič-kih interesa u parlamentu pravi opstrukcija razvojnih projekata. Sa svih nivoa podsje-ćamo da naš budući ekonomski razvoj za-visi od priliva stranih direktnih investicija, a onda na određenim važnim mjestima

31


Velimir Mijuskovic, President of the Chamber of Economy

The new Labour Law should protect both the employer and the employee

I hope that the final text of the new La-bour Law will retain the provisions which protect both the employer and

the employee. The obligatory disciplinary procedure represented a barrier for bigger companies with well-organized legal de-partments, let alone for small companies. The elimination of this provision repre-

The appointment of the presidents of the regional commercial chambers as members of the national investment commissions would provide comprehensive information to the business community on the current infrastructure projects and on the investment plans on the government level.

sents a significant qualitative progress, these are the words of the President of the Chamber of Economy, Mr Velimir Mijusko-vic, in his interview to the agency MINA.

He thinks that it is not good that media speculations on the draft version of the concrete text have already started becau-se they serve to create an image that the

law will be bad for the employees, that the employees are inadequately protected and so on, which is far from the truth.

MINA: The elections at the Chamber of Economy have been scheduled. This pro-cess is expected to be completed in the second half of October. Given the fact that you emphasized earlier that this was cer-

32


tainly the most important activity of your institution this year, could you tell us more details related to this process?

V. Mijuskovic: Given the fact that the Chamber's basic role is to represent unified interests of its membership, and in our case of the whole economy, this presupposes its main and most comprehensive task - the advocacy and protection of interests of its members. These tasks include all activiti-es performed by the Chamber as part of its mandate. Among other, these activities in-clude creation of a favourable business cli-mate, local and international promotion of our economy, etc. In order to achieve this, our membership organizes direct elections in the organs and bodies of this institution, through which the attitudes of the whole business community are expressed. They give proposals and suggestions and thus their sublimed attitudes and opinions whi-ch are based on practical examples, influ-ence the creation of a business climate.

I will remind the public that at the Chamber's organs and bodies, there are 600 active representatives of businesses of different sizes and structures and from dif-ferent branches of economy. Therefore, the Chamber of Economy of Montenegro inte-grates the companies of all sizes and from all sectors. It represents their interests and it is directly managed by the elected re-presentatives of the business community. This means that we are the greatest repre-sentatives of the general economic interest of Montenegro.

The election process at the Chamber of Economy of Montenegro, which will be fully completed in October, represents a significant activity which has marked the year in progress. Thirteen members of the branch association boards will be elected for a four-year mandate. After their consti-tution the representatives will elect their representatives for the highest organ, the Assembly of the Chamber of Economy of Montenegro.

The flow and the implementation of elec-tion activities for which there is exceptio-nal interest in the economy sector, are the best proof that this association is managed by the entrepreneurs, which among other things makes the Chamber of Economy a unique institution absolutely different from a wide array of NGOs and business associations.

The economy sector has selected its re-presentatives in the bodies and organs of

33


the Chamber, considering that this way they will do their best to advocate for the interests of the whole economy. Of course, atten-tion here is paid to the territorial representation. The share of each association, i.e. the branch of economy, in the GDP determines the share of its representatives in the Chamber's Assembly.

It is this universal membership which ensures freedom, legitima-cy and leads to efficient and effective self-government, which is how we contribute to the coherence of economic policy.

Thanks to all this, the Chamber of Economy, through its 87-year history and through different social-economic systems and struc-tures, has managed to retain the basic idea from 1928 and to posi-tion itself in the group of chambers similar to the most developed European countries, such as: Austria, Germany, France, Luxem-burg and Italy.

MINA: Apart from the election activities which will be completed by the end of the year, what else does the Chamber plan to realize in the next six months? Does the Chamber plan to extend the ran-ge of its services?

V. Mijuskovic: Our imperative is a constant improvement which results in greater satisfaction of our members. In line with this, we try to recognize the current needs and, based on them, define new services. Some of these services are public authorizations, i.e. ad-ministrative tasks transferred by the state, and they envisage the implementation of certain laws, certain international conventions and similar. We expect that new Corporate Law will be adopted by the end of the year and that the Chamber of Economy will receive some new very important authorizations based on which certain concrete procedures will be facilitated and accelerated.

In addition, we will start the realization of the project SME Excel-lent which will be realized through cooperation with a renowned international agency for the bonity assessment and insurance of outstanding debts, COFACE. SME Excellent is a project which already exists in Slovenia, Hungary and Serbia and it represents additional promotion of enterprises which serve as examples of successful business results. The aim of the project is the establis-hment of a transparent business climate, safer internet business climate, as well as the promotion of successful enterprises. The certificate SME Excellent serves to confirm business excellence and it is issued based on the company's rating, which is calculated based on the valid parameters, processed by COFACE, and issued exclusively if the enterprise satisfies the criteria set in advance.

Along with this, like I have announced recently, we will try to beco-me more actively involved in the restructuring of non-performing loans, the so-called NPLs. In line with this, we organized a very well attended information session on voluntary financial restruc-turing for the economy sector and banks.

Of course, we continue with the education activities on the topics considered as important by the economy sector. We are currently working on the organization of a series of round tables, seminars and workshops on the ongoing topics. We have intensified our ac-tivities in the EU-financed projects, which offer new knowledge and opportunities for the implementation of European standards, which have already become a necessity.

We will continue with the activities on the promotion of Arbitra-tion at the Chamber in a completely different way so that our en-terprises could recognize the importance of agreeing their own

arbitration.

MINA: The fifth economic conference in the organization of the Chamber of Economy of Montenegro was also announced. Which topics did you put on the agenda of this event which will gather a lot of participants?

V. Mijuskovic: This is the fifth conference already which we pre-pare on the economic topics related to our country, region and the EU integration processes. As a result of the previous conferences' success, renowned business and professional associations from abroad now offer their partnership to us. Thus, following the co-operation with the German Committee on Eastern European Economic Relations, we have decided to organize this event in cooperation with the Serbian Association of Economists and the Association of Economists of Montenegro.

To my great satisfaction, I can say that the preparations are going ahead as planned and that the Prime Ministers of Montenegro and Serbia have already confirmed their participation in the introduc-tory part of the conference. Given the fact that it will gather an impressive number of participants and representatives of busi-ness community, this event will certainly be the biggest business meeting of the regional entrepreneurs, primarily from Montenegro and Serbia.

The conference will open the topics such as: the status and per-spectives of the Western Balkan integrations into the EU, eco-nomic networking within the region, business operations in the region from the point of view of foreign and domestic investors, financial sector and economic recovery, tourism, agriculture, tran-sport, education.

We expect that this year's conference will surpass the success of the previous ones and that we will receive the answers to numero-us questions related to the further development of the region, both from the point of view of our countries and from reputable theore-ticians of economy, representatives of international financial in-stitutions, entrepreneurs and high officials of the EU Commission.

MINA: The chambers of economy of the Western Balkans have made the decision on the establishment of the Chamber Invest-ment Forum, whose activities are related to the Berlin Process. Can you tell us in more detail what you expect from this forum?

V. Mijuskovic: Recognizing the importance of the improved net-working within the Western Balkans for the sake of economic pro-sperity and EU integrations of the region as a whole, and with the support of the Austrian Federal Economic Chamber, Association of German Chambers of Industry and Commerce, our roof European association, Eurochambres, we held a working meeting in Vien-na in June this year where all parties expressed full dedication to the implementation of the “Berlin process” which would be based on constant dialogue and partnerships of all chambers, in order to create a clear concept of joint activities directed at strengthening a sustainable economic growth and development of the Western Balkan region.

At this meeting we discussed a more efficient inclusion of all our economies in the realization of the current and planned infra-structure and other cross-border regional programmes of econo-mic cooperation. In that respect the establishment of the Chamber Investment Forum has been agreed, as well as the joint center for programming regional projects. Its activities, which will be held

34


within thematic working groups, will be of help to national gover-nments, given the fact that they come from the economy.

One of the joint attitudes of the highest representatives of the We-stern Balkan chamber system is that the presidents of the cham-bers of commerce should be appointed as members of the National Investment Commissions. We consider this as extremely impor-tant because, among other things, this way we would ensure pro-vision of comprehensive information to the business community on the status of the current infrastructure projects and on invest-ment plans at the governmental level. At the same time, this would serve to provide comprehensive information to the government on the capacities of our respective economies to participate in the realization of priority projects in the area of infrastructure as a key precondition for full integration of the region in the European eco-nomic trends and maintenance of the overall economic stability.

The next meeting will be held as a parallel activity of the Vienna Summit, in Vienna on 27 August. When it comes to the Chamber Investment Forum, the financial support by the Association of German Chambers of Industry and Commerce has been announ-ced, given the fact that the planned modus operandi of this forum is similar to the existing CEFTA Forum of the Chambers of Com-merce.

MINA: We are already in the eighth month of this year. What is your assessment of the economic situation in the country?

V. Mijuskovic: During the previous two years our economy recor-ded the trends of recovery from the consequences of the economic crisis. The GDP in 2013 reached real growth rate of 3.3%, which is, first of all the consequence of positive business results in the agri-culture, trade, tourism, construction and industry. The growth of economic activities has continued and there are estimations that in 2014 GDP reached real growth rate of 1.5%. It is realistic to expect that 2015 will also be a year of growth.

According to the statistical indicators for the first five months of this year, the processing industry recorded the growth of 13.5%, by which it contributed to the growth of industrial production of 6.7% in comparison to the same period of the year before.

In addition, the income from tourism generated in the first months of 2015, in comparison to the same period in 2014, measured by the number of overnight stays and tourist arrivals, has increased. Thus, Montenegro had 14.6% tourists more and recorded an incre-ase of 11.1% in overnight stays.

The value of the construction works in the first quarter of 2015 was higher for 9.6% in comparison to the same period in 2014.

The decrease of 6.8% was recorded in the production of wood as-sortments from state forests for the period January – May 2015.

In the sector of transport services, the results achieved in the first quarter of 2015 in comparison to the same period in 2014, showed the following growth: railway transport (0.4%), road transport (4.2%), city transport (18.2%) and air transport (10.6%). Cargo tran-sport has recorded the growth of 11.2%, air transport of 12.7%, and port transport of 25.5%.

The results of the retail sale trade in the current price during the first four months in 2015 in comparison to 2014 were higher for 2.1%, while in constant prices it was higher for 0.1%.

The preliminary data indicate that the net inflow of foreign direct

investments for the four months of 2015 was 30% higher in compa-rison to the same period in 2014.

Therefore, the trends for the first five months are mostly positive, which convinces us that the prognosis on the economic growth for this year will turn out to be accurate.

However, a thing that causes concern is the fact that quite often, due to the false political reasons rather than the violaion of real political interests, there are obstructions of development projects in the parliament. We remind from all levels that our future ecomo-nic development depends on the inflow of foreign direct invest-ments and then at certain important positions some persons act contrary to that. This way several important investments, worth hundreds of millions EUR, were stopped. This reflects negatively on the image of Montenegro as a good and attractive investment destination, which may lead to disastrous consequences. I have emphasized this on several occasions because we do not speak of individual examples here but of something that has become a rule.

The same situation happens with numerous adopted acts, which quite often have completely different content from the proposal adopted by the Government. Given the fact that the Chamber participates in the creation of a great number of them through different working groups and councils, and that the Chamber invests efforts that these acts reflect the requests and the needs of the economy sector, we believe that it is not good that they do not receive support by the Assembly, and that through different amendments their implementation is brought to the limit of the absurd or impossible.

MINA: Like you said on several occasions, the Labour Law, which is the greatest deficiency of our business climate, will be changed, i.e. replaced by a new one. Do you expect that a future solution of this legal act may bring the expected positive moves?

V. Mijuskovic: The preparation of the text of the new Labour Law is ongoing. The Chamber is involved in this process through its representative in the working group on the drafting of this law, and based on what its achievements so far, it may be considered as promising.

I hope that the final text of this act, as well, will contain the pro-visions which protect both the employer and the employee. The obligatory disciplinary procedure which has been in use so far, presented a barrier for bigger companies with well-organized le-gal departments, let alone for small enterprises. The elimination of this provision represents an important qualitative progress.

I do not consider as particularly good that media speculations on the draft version of the concrete text have already started beca-use they serve to create an image that the law will be bad for the employees, that the employees are inadequately protected and so on, which is far from the truth. In addition, each good employee, who is professional and dedicated to work, is well aware that the employer is his best protection.

I will remind you that I had a meeting with the Minister of Labo-ur and Social Protection, immediately following her appointment and that labour legislation was at the focus of our discussion. She convinced me that she understood the complexity of the problem and that she would take it into serious consideration respecting the interests of all parties. Her words have been proved by the achievements of the working group so far.

35


Projekat - EEN

Projektima do međunarodnih fondova

Podaci kažu da dobro napisana pro-jektna aplikacija daje 80 odsto šanse za realizaciju sredstvima iz među-

narodnih fondova. Riječ je o rigoroznom i ozbiljnom radu, u kojem se moraju po-štovati rokovi, kao i pravila investitora, rekao je rukovodilac Sektora za projekte Regionalne komore Niša Zoran Marković, predavač na seminaru „Projektni ciklus”, održanom od 20. do 24. jula 2015. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Uzimajući u obzir iskustvo iz prethodnog perioda vezano za pripremu i implemen-taciju projekata, kao i činjenicu da je se počelo sa realizacijom novih fondova EU za programski period 2014. - 2020., Privre-dna komora je organizovala ovu obuku za zainteresovane predstavnike privrednih subjekata i institucija, te zaposlene u Ko-mori. Obukom je obuhvaćen cijeli projektni ciklus: planiranje projekta, njegova pripre-ma sa posebnim osvrtom na pripremu lo-gičkog okvira, kao i sprovođenje, pojasnila je Slavica Pavlović rukovodilac Službe za projekte i koordinator projekta Enterprise Europe Network (EEN) u Privrednoj komori.

- Predsjednici privrednih komora Crne Gore i Niša nedavno su potpisali Protokol o saradnji i dogovorili da aktivnosti između dvije komore poboljšamo i podignemo na viši nivo. Ovo je prva od tih aktivnosti i oče-kujem da ih bude mnogo više u budućem periodu. Poenta je u razmjeni iskustava i prenosu naših znanja u korišćenju sredsta-va programa, fondova, različitih donatora,

njihovu realizaciju.

Seminar je bio prilika za upoznavanje sa fondovima EU, projektnim pristupom rje-šavanju problema, inicijalizaciji projekta, analizi problema i strategije, planiranju projekta i potrebne dokumentacije, logičk-om matricom, radnim planom, resursima, pripremi budžeta, realizaciji projekta – na-bavka, tenderske i poreske procedure, ri-zike i indikatori, komunikacije i vidljivost, kontrola i praćenje projekta te izvještava-nje.

Ova edukacija je realizovana u okviru pro-jekta Enterprise Europe Network (EEN) – Evropski centar za informacije i inovacije čiji je cilj pružanje praktičnih informacija i pomoć malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori, sa ciljem lakšeg pronalaženja poslovnih partnera, uspostavljanje poslov-ne saradnje i joint ventura, učestvovanje na tenderima, pristup informacijama o prav-nim aspektima i poslovnim regulativama u EU, informacije o programima podrške, za-konodavstvu i rezultatima istraživanja koji se odnose na inovacije, posredničke usluge u transferu tehnologije i znanja, stimulisa-nje crnogorskih malih i srednjih preduzeća da inoviraju, kao i informacije i pomoć o Okvirnim programima EU za istraživanje i tehnološki razvoj.

U projekat je uključen konzorcijum koji čine: Direkcija za mala i srednja preduzeća, Mašinski fakultet iz Podgorice, Privredna komora Crne Gore i Business Start Up Cen-tar iz Bara.

prvenstveno iz EU kao najvećeg među nji-ma – kazao je predavač Marković.

Regionalna komora Niš, dodaje on, više od decenije intenzivno koristi pomenute fon-dove i bogato iskustvo želi da podijeli sa kolegama iz Crne Gore, i tako i kroz projek-te otvori prilike za novu saradnju.

- Naše dvije komore će zajedno aplicirati za sredstva EU. Mi već imamo zajednička iskustva kroz bilateralni program podrške belgijske vlade prije tri-četiri godine. Istori-ju uspješne saradnje želimo da nastavimo u onim programima gdje se i Srbija i Crna Gora kvalifikuju, a to su Jadransko-jonski, Dunavski i programi prekogranične sara-dnje. U pomenutim programima moguća je zajednička saradnja u sektorima ekologije, turizma, promocije proizvoda i drugom. Uspješna realizacija ovih projekata dopri-nijela bi boljem ekonomskom položaju čla-nica naših komora – rekao je predstavnik Regionalne komore Niša.

Petodnevna obuka organizovana je sa ci-ljem da pomogne da se projektne ideje na što je moguće kvalitetniji način uobliče, kanališu, kako bi se kasnije što uspješnije pripremio projekat za naredne otvorene pozive.

Izvjesno je da će u narednom program-skom periodu uspješna implementacija projekata u velikoj mjeri zavisiti od mo-gućnosti da institucije, posebno organi dr-žave opredijele određena sredstva koja bi se mogla koristiti kao dodatna podrška za

36


Kabl izlazi na našu obalu u drugoj polovini naredne godine

Podmorski energetski kabl od Italije do naše zemlje, koji postavlja kompanija Ter-na, trebalo bi da izađe na crnogorsku obalu u drugoj polovini naredne godine, izjavio je u intervjuu za Pobjedu izvršni direktor Cr-nogorskog elektroprenosnog sistema Ivan Bulatović.

- Ovdje treba imati u vidu da može doći do pomjeranja rokova u slučaju da ispitivanje podmorja kroz hrvatske teritorijalne vode potraje duže od planiranog, kao i nabavka dodatnog kabla. Prva dionica kabla u duži-ni od 137 kilometara je postavljena, tako da polaganje kabla teče brzo - naveo je Bula-tović.

On je kazao da se trafostanica 400/110/35 kilovolta “Lastva“, na koju će se priključiti dalekovod od Pljevalja, postojeći dalekovod Podgorica-Trebinje, kao i podmorski kabal preko konvertorskog postrojenja uveliko radi.

- Izvođač je na terenu i očekuje se da neće biti većeg kašnjenja i nepredviđenih deša-vanja. Što se tiče dalekovoda od Lastve do Čeva, nažalost, izvođač još nije na terenu, ali se početak radova očekuje brzo. Rok za početak radova je 21. jul. U posljednjoj fazi je izrada projektne dokumentacije,dok su naše ekipe na terenu i u saradnji sa Upra-vom za nekretnine rade na obezbjeđivanju pristupa stubnim mjestima i gradilištu. Za dalekovod od Čeva do Pljevalja takođe je u izradi projektna dokumentacija i očeku-je se brzi početak radova, tako da se može reći da je dinamika izgradnje kompletnog dalekovoda od Lastve do Pljevalja relativ-no dobra, s obzirom na veličinu i komple-ksnost projekta. Naravno, iz ugla menadž-menta, koji ima jasne rokove, i pored toga što su zaposleni u CGES-u konstantno na terenu, uvijek se čini da može bolje - ista-kao je Bulatović.

S obzirom da je ovo zajednički projekat, CGES, naglašava on, ima dobru komunika-ciju sa Ternom Crna Gora i razmjenu infor-macija na dnevnom nivou.

- Znamo da je riješen spor u vezi prelaska kabla preko teritorije Hrvatske, tako da sad italijanskoj strani predstoji ispitivanje pod-morja i nabavka nešto veće dužine kabla od prvobitno predviđene, što na kraju ne bi trebalo da ugrozi predviđenu dinamiku polaganja kabla, ali usložnjava situaciju na terenu - kazao je Bulatović.

Sancakli Mobiliya kupuje dio imovine Gornjeg Ibra

Kompanija Sancakli Mobiliya Agac Tic AS iz Turske jedini je ponuđač za kupovinu imovine na lokalitetu bivše fabrike „Gornji Ibar” Rožaje, po tenderu otvorenom u julu.

Kompanija je ponudila za kupovinu imo-vine na Lokaciji 1A, odnosno zemljišta i objekata, 400 hiljada eura i zakupninu po metru kvadratnom imovine na Lokaciji 1B od šezdeset euro centi godišnje, za period od sedam godina počev od datuma stupa-nja na snagu Ugovora o kupoprodaji i inve-stiranju.

- Takođe, konzorcijum je ponudio realiza-ciju Investicionog plana koji uključuje ula-ganje u adaptaciju rekonstrukciju posto-jećih objekata na lokaciji u iznosu od 986 hiljada eura i ulaganja u obrtna sredstva za potrebe proizvodnog procesa u iznosu od 3,39 miliona eura. Ponuđač je u ponudi naveo namjeru da zaposli 49 radnika u pr-voj godini realizacije Investicionog plana, zapošljavanje novih 30 radnika u drugoj godini i zapošljavanje još 80 novih radnika i stavljanja proizvodnje u puni kapacitet u trećoj godini realizacije Investiconog pro-grama - navodi se u saopštenju Savjeta za privatizaciju.

Gradnja na Plavom horizontu nakon sezone

Gradnja luksuznog turističkog kompleksa na Plavom horizontu, u uvali Pržno, vrije-dnog više od 350 miliona eura, počeće za nekoliko mjeseci.

Pripremni radovi su u toku, a izvršni direk-tor investitora Qatari diara Greg Bankhurst, kazao je Televiziji Crne Gore da će nakon sezone početi gradnju.

- Napredujemo i vrlo lijepo sarađujemo sa Vladom, opštinom, projektantima. Pripre-mamo najave za svjetske hoteske operate-re koji bi mogli da preuzmu menadžment hotela. To će se desiti u sljedećih 30 dana. Sve se odvija po planu za kompleks Plavi horizonti i veoma smo srećni zbog toga. Ovaj projekat će dugoročno promijeniti lice Crne Gore i njenog turizma u budućnosti. Počećemo sa zemljanim radovima i iskopi-ma ove godine, odmah poslije sezone. Sre-dinom sljedeće godine krećemo sa građe-vinskim radovima - najavio je Bankhurst.

Societe Generale zastupa Lovćen osiguranje

Societe Generale banka Montenegro je po-tpisala ugovor o zastupanju u osiguranju sa Lovćen osiguranjem a.d. Podgorica. Klijenti će polisom ove osiguravajuće kuće moći da osiguraju nepokretnosti u vlasništvu fizič-kog ili pravnog lica, bilo da se radi o osi-guranju poslovnog ili stambenog objekta, u svim ekspoziturama Banke, saopšteno je iz Societe Generale banke. Banka, pored Lovćen osiguranja a.d. Podgorica, već sa-rađuje sa još tri osiguravajuće kuće: Merkur osiguranjem i Wiener Stadtische životnim osiguranjem AD, u oblasti životnog osigu-ranja i UNIQA neživotnim osiguranjem.

Osiguravajući proizvodi koje klijenti, prav-na i fizička lica, mogu zatražiti u svim ekspoziturama Societe Generale banke Montenegro su životno riziko osiguranje i osiguranje nepokretnosti. Obje vrste osigu-ranja obezbjeđuju kredite kao što su Ključ stambeni krediti, Alat i Multipraktik kre-diti za refinansiranje i adaptaciju. Respekt kredite za penzionere do 10.000 eura, na 10 godina, klijenti mogu obezbijediti samo ži-votnim riziko osiguranjem, bilo da je riječ o Merkur ili Wiener osiguranju, čime bi na pravi način zaštitili sebe i svoju porodicu.

Crna Goravijesti

37


Britanski kapital na Slovenskoj plaži

Suvlasnik projekta »Torch Montenegro« Geri Adams, koji je u Velikoj Britaniji do-stigao najviši nivo poslovanja u ugostitelj-stvu, otkrio je DN detalje o investiciji na Slovenskoj plaži u Budvi vrijednoj više od milion eura.

Turistička ponuda Crne Gore biće od ovog mjeseca bogatija za još jedan svjetski brend, »Torch«, prepoznat po visokom kva-litetu usluge i saradnji sa vodećim imeni-ma sa globalne scene. »Torch Montenegro« počeo je da radi 2013. godine, ponudivši novu i kvalitetnu uslugu na ovom dijelu Slovenske plaže. U junu 2015. planirano je otvaranje kompletnog »Torch Beach Club« koncepta koji kombinuje restoran, kafe bar i bazen. Suvlasnik projekta »Torch Monte-negro« Geri Adams rekao je u razgovoru Dnevnim novinama da je sa prijateljima iz Velike Britanije odlučio da investira u šire-nje ovog posla i na našu zemlju.

- Vrativši se prelijepog putovanja kroz Crnu Goru, koje smo svojevremeno imali, to-kom kojeg sam se na prvi pogled zaljubio u vašu zemlju, odlučio sam sa prijateljima pokušam da dio stečenog znanja pretočim u nešto što može svima nama donijeti dob-robit i gradu Budvi i Crnoj Gori«, naglasio je Adams. Kada je riječ o investiciji u projekat »Torch Montenegro« ona premašuje iznos od milion eura.

- S obzirom da je riječ o sezonskom poslu, naravno da je uvijek aktuelno pitanje ispla-tivosti, ali ja zaista vjerujem u Crnu Goru kao jedno veoma interesantno investicio-no odredište za zdravi kapital sa Zapada. Po mom mišljenju, »Torch« će bii generator zdravog biznisa i razvojna šansa na ovoj obali Jadrana, podići će investiciono jednu prelijepu destinaciju, kakva je Slovenska plaža, a nama kao investitorima iz Veli-ke Britanije dati jasniju sliku što nam bu-dućnost nosi, ne samo za ovaj projekat, već Crnu Goru uopšte. Kada pogledate koliko je urađeno u Porto Montenegru, shvatite da je standard postavljen i to je nešto što želimo da pratimo«, precizirao je on.

Turski investitori rado ulažu u Crnu Goru

Ziraat banka omogućiće crnogorskim ma-lim i srednjim preduzećima da dobiju po-voljnije kredite, a nekim, već zatvorenim fabrikama, da ponovo ožive, ocijenio je am-basador Turske Mehmet Nijazi Tanilir.

On je za beogradski Danas kazao da ja Zira-at banka aktuelna tema i da očekuje da će u narednoj godini početi da radi i u Crnoj Gori.

- To bi moglo da bude dodatni impuls tur-skim ulaganjima - rekao je Tanilir.

Prema njegovim riječima, turski investitori rado ulažu u ovaj dio Balkana i, generalno posmatrano, nemaju primjedbi na poslovni ambijent.

- Uostalom, naši odnosi sa Crnom Gorom su na takvom nivou da se eventualni pro-blemi, ukoliko se i pojave, brzo rešavaju. Na prvi pogled, obim realizovanih ulaganja, možda, i nije tako impresivan, ali, imajući u vidu veličinu crnogorske ekonomije, onda su ta ulaganja važna i velika - ocijenio je Tanilir.

On je podsjetio na investicije kompanije Tosčelik, koja je kupila Željezaru Nikšić, kao i kompanije Global ports, koja je uzela barske Kontejnerske terminale i generalne terete.

- To su ozbiljne investicije i mada ne mogu precizno reći koliko tačno iznose ukupna ulaganja, činjenica je da je Turska na sed-mom mjestu po visini stranih ulaganja u Crnoj Gori i mi želimo da se broj investitora i iznos investicija poveća - rekao je Tanilir.

On je dodao da je, uprkos dobrim odnosima između dvije države, robna razmjena na ni-skom nivoui i iznosi 42 miliona američkih dolara godišnje.

- Pretpostavljam da postoji jedan vid trgo-vine koji nije uračunat u ovaj iznos, a to su turski proizvodi koji se uvoze u Crnu Goru iz trećih zemalja. Ali kada pogledamo cr-nogorsko tržište, ne vidimo razlog zašto tr-govinska razmjena ne bi bila podignuta na

viši nivo. Crna Gora u Tursku izvozi željezo i kožu, a mogla bi da ponudi i poljoprivre-dne proizvode, prije svega sir, vino podgo-ričkih Plantaža, proizvode drvoprerađivač-ke industrije – smatra Tanilir.

Prema podacima Monstata, robna razmje-na između Crne Gore i Turske za devet mje-seci premašila je 31,7 miliona eura. Od toga uvoz iz Turske iznosio je 26,1 milion eura, dok je Crna Gora izvezla robe u vrijednosti od 5,6 miliona eura.

Ukupne investicije, koje su u periodu od 2006. do kraja oktobra prošle godine stigle iz Turske, premašile su 55 miliona eura. Ti podaci saopšteni su na skupu turskih i crnogorskih privrednika održanom u Pri-vrednoj komori Crne Gori, ali pošto je sa investiranjem nastavljeno i u ovoj godini, taj iznos je sigurno nadmašen za nekoliko miliona.

Najveće investicije, u iznosu od oko 25 mi-liona eura, realizovane su u 2012. godini.

Otvoren hotel Palmon Bay Spa

Kompanija Primorje Hotels & Restaurants otvorila je početkom jula 2015. u Igalu ho-tel Palmon Bay Spa u čiju rekonstrukciju je uloženo sedam miliona eura.

Kompanija je, kako je saopšteno, rekon-strukcijom nekadašnjeg hotela Centar, u svoju mapu ponude uvrstila i taj moderni hotel, pored Palme i Planinke, kao i restora-na Prova i Marzamin.

Kapitalnom rekonstrukcijom zdanje je do-bilo moderniji izgled, sa 163 sobe, od čega su 22 apartmana.

Prostor u kojem je i ranije bio veliki bazen, koji je takođe rekonstruisan, ima bogati-ju ponudu - tursko kupatilo i saune, kao i ostale sadržaje koje jedan wellness treba da ima, uključujući i terapijski program.

Hotel je, sa skromne dvije, rekonstrukcijom zavrijedio četiri zvjezdice, što podrazumi-jeva i novu cjenovnu politiku.

Palmon Bay posjeduje i konferencijsku salu sa 150 mjesta, piše Pobjeda.

38


Decenija od otvaranja tunela Sozina

Prošlo više od 22 miliona vozila

Kroz tunel Sozina od otvaranja do sada prošlo je više od 22 miliona vozila. Povodom desetogodišnjice otvaranja tog kapitalnog objekta, izvršni direktor kompanije Monte-

put Osman Nurković kaže da je, zaključno sa 2014, od putarine, zatim od izdavanja bilborda i kamata na depozite, prihodovano 67.308.888 eura, prenosi Pobjeda. U toj strukturi putarina čini 99 odsto.

- Prošle godine ostvareno je 7.200.000 eura prihoda, što je jedan odsto više nego 2013. Zbog povećanja i broja vozila i prihoda, ocje-njujemo ga dobrim rezultatom, posebno imajući u vidu ukupni po-slovni ambijent i slabije poslovanje mnogih u Crnoj Gori. Uspješno smo nastavili i prvu polovinu 2015 – prihodi su veći 12,5 odsto nego u istom periodu prošle godine. Podaci pokazuju da je izgradnja tu-nela bila vizionarska odluka, da je opravdala očekivanja i da ulaga-nja u infrastrukturu treba nastaviti – kaže Nurković.

Izgradnja tunela Sozina koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, a Evropska investiciona banka odobrila je kredit od 24 miliona.

- Godišnja rata kredita sa kamatom je oko 2.200.000 eura, a rok za vraćanje cijelog iznosa je do 2030. godine. Kredit će se vraćati u skladu sa ugovorenim planom otplate i rata će svake godine biti manja, s obzirom da je veći dio kamate na kredit otplaćen ranije – rekao je Nurković.

Tunel Sozina nalazi se na koridoru auto-puta Bar–Podgorica–An-drijevica–Boljare i povezuje primorsku regiju sa centralnim dije-lom Crne Gore. Dužina tunela je 4.189 metara, dok su ulazni portali na 192 metra nadmorske visine. Direktora Nurkovića pitali smo u kakvom je tunel sada stanju i da li su potrebna ulaganja.

- Tunel je u odličnom stanju, ali je potrebna dnevna pažnja i odr-žavanje - tekuće i investiciono. Deset godina je prilično dug period i potrebno je, zbog dotrajalosti, zastarijevanja i uvođenja savreme-nih tehničkih dostignuća, stalno praćenje i ulaganje, da bi tunel bio bezbjedan za građane i funkcionalan, kao što je bio do sada. Od 2006. do 2014. godine u nabavku osnovnih sredstva, izgradnju pomoćnih objekata, modernizaciju sistema za naplatu, ekspro-prijaciju zemljišta i drugo uloženo je 5.296.786 eura. Obračunata amortizacija za taj period iznosi 1.118.630 eura – kaže Nurković.

Uvoz voda za piće i dalje prelazi polovinu ukupne potrošnje na domaćem tržištu pa je u takvim okolnostima iluzorno govoriti o jačanju izvoza, jer se prvo mora pojačati prisu-

stvo na „domaćem terenu“, ocijenio je za Pobjedu Miro Perović, predsjednik Grupacije za flaširane vode u okviru Udruženja pol-joprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

- Ono što treba konačno razumjeti i u čemu većina griješi jeste či-njenica da mi ne možemo razgovarati o izvozu dok ne uspijemo da na domaćem tržištu zauzmemo barem 80 odsto domaće potrošnje vode. Ako neko nije sposoban da na svom tržištu pozicionira pro-izvod nerealno je očekivanje da će uspjeti da to ostvari na tuđem. Domaći proizvođači rade ono što mogu u datim okolnostima lišeni podrške od bilo koga boreći se sa veoma jakim svjetskim i regio-nalnim korporacijama - kazao je Perović.

Podaci pokazuju da je godišnja proizvodnja sedam proizvođača (šest „mirnih“ voda i jedna gazirana) od 24,5 mil. litara, daleko u odnosu na instalisane kapacitete od oko 350 miliona litara. Sa do-maćih izvora porkiva se 41 odsto tržišta, dok se uvozi 59 procenata.

Prema Perovićevim riječima, crnogorski proizvođači voda se suo-čavaju sa nebrojenim problemima koje već duže vrijeme pokuša-vaju da riješe, kao i dodatnim otežavajućim okolnostima za poslo-vanje.

- Jedno od značajnih pitanja je i cijena goriva jer je voda težak proizvod niske vrijednosti pa je trošak prevoza jedan od bitnih či-nilaca. Uredbom kojom je definisano pravo na povrat dijela akcize na gorivo nijesu obuhvaćeni proizvođači voda što pokazuje da dr-žava ni prilikom usvajanja ovog zakona nije vodila računa o tom sektoru privrede. Pošto je od skoro uveden i novi namet na gorivo uslovi su se u ovoj godini pogoršali, a ne poboljšali za proizvođače voda - upozorava Perović.

Na pitanje da li dijeli stav zagovornika ideje da bi crnogorski pro-izvođači voda jedino kroz nastup u formi konzorcijuma mogli biti konkurentni na stranom tržištu na kojem dominiraju korporacije, Perović sumnja u izvodljivost tog koncepta u našim uslovima.

- Ideja je jedno, a realnost sasvim drugo. Da bi se kroz objedinjenu proizvodnju zajedničkog brenda i izvoz gradila industrija koja bi bila od značaja i za državu potrebno je ispuniti određene pretpo-stavke. Prvo, potreban je ozbiljan pristup države sa jasnom strate-gijom jer se takav posao politički mora izlobirati sa zemljama koje imaju takve potrebe. Drugo, potrebno je riješiti infrastrukturna pi-tanja, poput kontinuiranog snabdijevanja električnom energijom, stalne prohodnosti puteva kao i konkurentnost u pružanju usluga u Luci Bar. Treće, potrebno je sinergijsko djelovanje proizvođača koje podrazumijeva eliminisanje sujete, prihvatanje vizije i vjero-vanje u dugoročni značaj projekta. Na kraju treba ubijediti crno-gorske banke u cijeli posao koje one moraju u potpunosti pratiti kreditima, garancijama, akreditivima i sl. Nijedan od gore navede-nih preduslova mi ne ispunjavamo, počev od uloge države pa do samih proizvođača tako da tu ideju ni danas ni u bliskoj budućno-sti ne smatram realnom - kaže on.

Sa druge strane, dr Mihailo Burić, ekspert hidrogeolog, jedan od zagovornika formiranja izvoznog nastupa kroz konzoricijum sma-tra da je to dugoročno rješenje za opstanak domaćih proizvođača voda.

- Elementarno je znanje i saznanje da se sa pojedinačnih tri ili pet miliona litara godišnje proizvodnje ne može na inostrano tržište.

39


Disbalans na tržištu flaširanih voda za piće i dominacija uvoznih brendova pretežno je posljedica neadekvatnog marketinga.

Uvoz vode prelazi polovinu ukupne potrošnje

Slabe šanse za izvoz dok pijemo tuđu vodu

sno negativne propagande - smatra Burić.

- Objasnite mi zašto naši potrošači kupuju više uvezenu, manje kvalitetnu robu od naše domaće visokog kvaliteta... Uporedite reci-mo Gorsku sa bilo kojim svjetskim brendom, ako hoćete Evijanom i slično. Uporedite Radu sa svim uvezenim mineralnim vodama toga tipa. Ko razumije stvari vidjeće tu razliku. Nema niko tako kvalitetne vode za piće u odnosu na sve koje se uvoze, da bi takvo stanje bilo opravdano. Vidim da se u zadnje vrijeme i naši proi-zvođači počinju snalaziti u oblasti marketinga, ali koliko to ima smisla kada imamo u vidu veličinu tržišta. Sve naše fabrike da proizvedu samo po nekoliko miliona litara godišnje podmirile bi potrebe Crne Gore, a mogu da proizvedu i milijardu litara po kapa-citetu izvora, ako treba - kaže Burić.

Koliko mi je poznato, nijedna naša dosadašnja fabrika vode za fla-širanje nije godišnje proizvela koncesiono očekivanih preko 100 miliona litara, ili više. To iz više razloga. Prvi je što kupci voda zah-tijevaju velike količine pri preuzimanju, i drugi, što su jedinične ci-jene tako niske da se mogu amortizovati samo velikom količinom proizvedene vode. A to bi trebalo da budu minimalne količine od više stotina miliona litara godišnje, i to garantovane proizvodnje - rekao je Burić.

On navodi da je više puta predlagao stvaranje konzorcijuma i izla-zak na inostrano tržište, jer će, kako ističe, oslanjanjem samo na domaće trzište fabrike brzo bankrotirati.

- Disbalans na tržištu flaširanih voda za piće i dominacija uvoznih brendova pretežno je posljedica neadekvatnog marketinga, odno-

40


Halil Sholi o viziji Buljarice

Otvoreni zeleni grad, pun života

Za budući razvoj Buljarice treba usvojiti najoštrije standarde životne sredine i izgradnje kojim će se očuvati i unaprijedi-ti plaža, omogućiti da se iskoriste prirodni vodotoci. Treba

stvarati arhitekturu koja se utapa u pejzaž , u lokalni duh, sa te-matikom koja ima suptilnu mješavinu venecijanskog i medite-ranskog, kazao je Pobjedi Halil Sholi, tvorac master plana razvoja Buljarice, osnivač i direktor Construction Development Company International, multinacionalne holding kompanije specijalizovane za ekpertize prostora.

Kompanija ima niz aktivnih investicija u raznim privrednim djela-tnostima, od razvoja urbanih cjelina do građevinarstva, infrastruk-ture, energije, ugostiteljstva, nekretnina...

- U okviru razvoja urbanih cjelina, naša specijalnost je kreiranje destinacija. Ne bilo kojih i ne bilo kakvih destinacija. Stvaramo mjesta u kojima ljudi teže da žive život i da ga iskuse. Pretvaranje snova u stvarnost jeste naša specijalnost - ističe Sholi.

Halil Sholi je rekao da bi voljeli da stvore takvo okruženje da ljudi žele da dođu i investiraju.

- A, da bi se to desilo, moraju da budu oduševljeni, da kažu želim da živim ovdje. To je jedini koncept za uspjeh, graditi grad koji će da kreira život - smatra on.

Po struci građevinski inžinjer, porijeklom Libanac, Halil Sholi je visoko obrazovanje stekao u Sjedinjenim Američkim Državama, završivši građevinu na Univerzitetu Evansvil u Indijani. Prije 33 godine počeo je da se bavi građevinarstvom sa željom, kako kaže, ne samo da gradi zgrade, već da kreira ambijent.

Ideja je da se kreira jedinstvena i uzbudljiva atmosfera, koja bi ohrabrila investitore da investiraju, turiste da posjećuju, ljude da trguju i odlaze u restorane, kao i da se stvori poslovni centar za čitavu Crnu Goru.

Kako jednostavno objašnjava da kultiviše i unapređuje prostor.

Tokom godina, CDCI se razvila u jednu od najvećih kompanija u Kataru, zaslužnu za gradnju nekoliko poznatih građevinskih zna-menitosti, poput “Four Seasons” hotelskog kompleksa koji uklju-čuje Katar Telekom Kulu i dva stambena nebodera sa brojnim sadržajima. Sada radi na desetak velikih stambenih, poslovnih i hotelskih kompleksa...

- Ideja je da se kreira jedinstvena i uzbudljiva atmosfera, koja bi ohrabrila investitore da investiraju, turiste da posjećuju, ljude da trguju i odlaze u restorane, kao i da se stvori poslovni centar za čitavu Crnu Goru. Da bi se ovo dogodilo, potrebno je da se ispuni obećanje i da snovi postanu stvarnost za sve - istakao je Sholi.

On je između ostalog kazao da njihov interes nije razvoj nekoliko hotela ili turističkog kompleksa već sveobuhvatan razvoj luksu-zne destinacije svjetskog ranga; pametni grad koji bi živio 12 mje-seci godišnje.

- Riječ je o viziji grada koji mora da bude otvoren, ne samo za građane Crne Gore, nego i za Evropu i svijet. Ako govorimo o ri-zortu, planirano je makar deset ili dvanaest ekskluzivnih, brendi-ranih hotela. Kada govorimo o rezidencijalnom kompleksu grada onda je riječ o vilama i apartmanima. Podrazumijeva se i gradnja jednog dijela grada koji će biti poslovni centar, sa poslovnim objek-tima, kancelarijama... Dakle, naš plan je da uskladimo, integrišemo luksuzne rizorte, ali i da privučemo ljude koji će da žive, rade i za-rađuju u Buljarici. Ono što je izuzetno važno: želimo da stvorimo destinaciju koja nije samo sezonska. Vizija je da se stvori grad koji će ispuniti želje, ukuse i potrebe različitih ljudi - zaključio je on.

41


Između uvala Žanjic i Dobreč

Porto Bono – novi kompleks na Luštici?

Između uvala Žanjic i Dobreč, na novskom dijelu poluostrva Lu-štica mogao bi da bude izgrađen hotelsko turistički kompleks „Porto Bono«.

Autor projekta, saradnik Agencije za izgradnju Herceg Novog Mar-co Matteucci, izgradio je sličan kompleks i na Costa Esmeraldi u Italiji.

- Ideja kompleksa „Porto bono“ je da na svojevrstan način ujedini-mo francusku obalu i Costa Esmeraldu. Želimo velike vile i diplo-matsko naselje. Imamo ambiciozan projekat i ideje, ogromne kuće sa velikim parkovima, citadelom, hotelima i restoranima i baro-vima. Projekat je samo ideja za sada i nije konačan, jer moramo da vidimo da li će ga biti moguće realizovati - kazao je Matteucci.

Prema njegovim riječima nastojaće da velike površine ostanu ze-lene i netaknute. Vile će biti izgrađene od prirodnih materijala, u modernom i klasičnom stilu, na jedan ili maksimalno dva sprata, a od materijala bili bi zastupljeni staklo i kamen.

- Centar na kome će se odvijati život „Porto bona“ imaće radnje, barove, restorane, koji bi trebalo da liče na stari grad Herceg Novi po izgradnji i konstrukciji. Hoteli takođe ne bi trebalo da budu ga-baritni, glomazni, već da se uklope u ambijent i cjelinu - pojasnio je Matteucci.

Diplomatski dio „Porto Bona“ bio bi izgrađen po principu velikih evropskih gradova, na gornjem dijelu Luštice, gdje ima dosta mje-sta i za izgradnju farmi, naveo je on.

- Šetalište bi bilo vrlo jednostavno, samo za šetnju, ispod vila, re-storana, sa namjerom očuvanja zelenila. Predviđena je i jedna ve-lika marina (Ponta od vesla) ili više manjih lučica - dodao je Mat-teucci.

Ono što je bitno za ovaj projekat jeste marketing i da se što prije dođe do zainteresovanih grupacija, kao i da se skrate birokratske procedure, koje danas uništavaju Italiju, istakao je dizajner iz te zemlje.

- Posjetio sam Kotor i Budvu, ali ovdje ne želimo Budvu. Razgo-varao sam sa nekima koji prodaju m2 po 2.500 eura, i to ne može tako. Menadžment u Orascomu prodaje m2 između 3 i 6 hiljada, i ja mislim da te cijene mogu biti i više ako se ustanove na pravi način, što nam i jeste cilj - zaključio je Matteucci.

Projektom „Porto Bono“ zahvaćeno je 750 hektara, uglavnom op-štinske zemlje, što je samo trećina onoga što pripada Novom na Luštici.

Na veoma posjećenoj prezentaciji, tokom koje su govorili i pred-stavnici Opštine Dušan Radović Krušo i Nebojša Grgurević, čulo se da su obavljeni razgovori sa investitorima iz Francuske i Ujedinje-nih Arapskih Emirata koji su pokazali interesovanje za ovu ideju. Čulo se takođe da ni voda i struja neće biti problem, a sa unutrašnje strane poluostrva biće izgrađena brza saobraćajnica koja će pove-zivati sve razvojne projekte, kojih je, samo sa hercegnovske strane Luštice, šest.

Centar na kome će se odvijati život „Porto bona“ imaće radnje, barove, restorane, koji bi trebalo da liče na stari grad Herceg Novi po izgradnji i konstrukciji. Hoteli takođe ne bi trebalo da budu gabaritni, glomazni, već da se uklope u ambijent i cjelinu.

42


Zorka Šljukić,direktorica Mljekare “Srna”

Konkurentni uvoznim proizvodima

Mljekara ima potencijal da napravi proizvode koji su po kvalitetu ispred proizvoda koji se uvoze i prodaju na na-šem tržištu. Iskustvo i znanje, kao i kvalitet gotovih pro-

izvoda (koji potvrđuju stručnjaci iz države i regiona) svrstavaju nas u lidere na crnogorskom tržištu. »Srna« raznim podsticajima pomaže razvoj i ukrupnjavanje farmi koje tako povećavaju proi-zvodnju sirovog mlijeka pa Mljekara ima kvalitetnu sirovinu za finalnu preradu, ocijenila je za Glasnik Zorka Šljukić, direktorica Mljekare »Srna« iz Nikšića.

Glasnik: Predstavite poslovni put Mljekare »Srna«. Zašto ste se opredijelili da biznis pokrenete u poljoprivredi odnosno proizvo-dnji hrane, izuzetno zahtjevnoj djelatnosti?

Z. Šljukić: Mljekara Srna je osnovana 1999. godine kao mala po-rodična firma na 60 m2 sa dnevnom proizvodnjom od 200 litara prerađenog mlijeka. Jednim vozilom smo otkupljivali sirovinu i distribuirali gotove proizvode u Nikšiću. Proizvodili smo samo jedan proizvod i to jogurt u čašici. Zanimljivo je da su to vrijeme kupci direktno dolazili na adresu firme po proizvod. Za vrlo kratko vrijeme smo stekli povjerenje potrošača pa smo u ponudu uveli i pasterizovano mlijeko.

Kako je rasla potražnja za proizvodima širili smo prodajnu mre-žu na ostale crnogorske gradove Podgoricu, Herceg Novi i Budvu. Fabriku u Ozrinićima sagradili smo 2003., nabavili savremenu

Tokom 16 godina rada Mljekara je znatno proširila i osavremenila kapacitete i asortiman. Najveću pažnju posvećuju kvalitetu, podstiču razvoj farmi, a 67 odsto sirovog mlijeka prerađuju u finalne proizvode.

43


opremu: moderne linije za pasterizaciju, laboratoriju, pakerice za gotove proizvode, magacine repromaterijala i sl.

Do 2011. Mljekara Srna je prošla brojne transformacije i tada je na-pravljen veliki iskorak u svim fazama počev od kupovine zemljišta za proširenje proizvodnih kapaciteta, preko nabavke savremene linije za pasterizaciju koja posjeduje softversko praćenje procesa pasterizacije i Cip pranja.

Radili smo razne marketinške aktivnosti: promijenili vizuelni in-detitet, uveli više proizvoda za razne grupe potrošača (Probiotski proizvod odnosno Vita jogurt, Fit jogurt sa 0% mm).

Mljekara u Ozrinićima sada posjeduje objekat preko 1.300 m2, voz-ni park od osam namjenski izolovanih cistijerni za otkup sirovog mlijeka, zatim preko 20 kamiona i kombi vozila sa termokingom koji su namijenjeni za distribuciju gotovih proizvoda.

U proizvodnji, preradi, otkupu i distribucija ima 50 stalno zaposle-nih radnika.

Glasnik: Prepoznatljivi ste i po posebnoj, stimulativnoj, politici koju vodite prema kooperantima, naravno, zbog povećanja proi-zvodnje i kvaliteta sirovog mlijeka.

Z. Šljukić: Otkup mlijeka vršimo na teritoriji Opštine Niksić, koji je, inače, matica otkupa u Crnoj Gori, potom na teritoriji Ulcinja i u dijelu danilovgradske opštine. Sarađujemo sa više od 700 koo-peranata, koji u najvećem procentu imaju prihode od kooperacije sa Mljekarom.

Kako se Mljekara razvija i raste tako se i ukrupnjuju farme koje povećavaju proizvodnju sirovog mlijeka, a kooperante redovno is-plaćujemo.

Mljekara Srna je učestvovala i učestvuje u izgradnji brojnih farmi kroz razne vidove pozajmica, pomoći, avansnog plaćanja mlijeka.

Kako bi obezbijedili sigurnu sirovinu i ukrupnili farme 2005. go-dine uvezli smo grla iz Holandije za čiju su kupovinu kooperanti imali određene povoljnosti, odnosno duži otplatni rok. Brojne far-mere smo snabdjeli opremom za mužu i hlađenje mlijeka, a sve radi poboljšanja kvaliteta sirovog mlijeka.

Takođe, farmerima obezbeđujemo redovne edukacije angažova-njem eksternih stručnjaka ili stručnih lica zapošljenih u Mljekari, a ove obuke se odnose na način čuvanja mlijeka, hranjenja grla, higijenu objekata - sve u cilju dobijanja što kvalitenije sirovine, jer bez kvalitne sirovine nema ni kvalitetnog proizvoda.

Želim da naglasim da Mljekara jednom godišnje pomaže koope-rantima putem pozajmica za nabavku kabaste stočne hrane.

Glasnik: Radite u izuzetno delikatnoj djelatnosti, u proizvodnji hrane, što zahtijeva punu posvećenost zdravstvenoj bezbjednosti proizvoda.

Z. Šljukić: Mljekara Srna dnevno preradi oko 18.000 litara mlijeka, a u ljetnjem perodu i do 27.000. Od ove količine više od 65% čini kisjelo mliječni program, odnosno različite vrste jogurta, počev od obranih dijetalnih do punomasnih, a ostali dio se odnosi na kisjelu pavlaku i pasterizovano mijeko.

Što se tiče analiza sirovog mlijeka, pored dobro opremljene i ka-drovski osposobljene sopstvene laboratorije, dva puta mjesečno šaljemo uzorke sirovog mlijeka u Laboratoriju za mljekarstvo u Podgorici koja radi hemijske, citološke, mikrobiološke i analize na

antibiotike.

Veliku pažnju posvjećujemo zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, vršnimo brojne analize od prijemne, preko procesne do završne analize gotovog proizvoda.

Imamo saradnju sa: Biotehničkim institutom, Specijalističkom veterinarskom laboratorijom Podgorica, Institutom za javno zdra-vlje, domovima zdravlja Bar i Nikšić potom sa institucijom CETI i brojnim drugim. Van Crne Gore sarađujemo sa: Veterinarskim zavodom iz Zemuna, Poljoprivrednim fakultetom iz Novog Sada i brojnim drugim.

Glasnik: Proizvode plasirate u našoj državi. Šta je najvažnije za do-bru pozicioniranost na tržištu?

Z. Šljukić: Na našem tržištu smo prisutni 16 godina, proizvodi mljekare Srna su dobro poznati i što je najvažnije potročači prepo-znaju kvalitet i jedinstvenost naših proizvoda . Snadbijevamo sve crnogorske gradove.

Jedan od ključnih faktora, a možda i najbitniji za osvajanje trži-šta je unapređenje kvaliteta proizvoda, zato se strategija Mljekare Srna zasniva na proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda koji su prepoznatljivi na domaćem tržištu.

Prodajna mreza je jako usitnjena, sarađujemo sa svim velikim lancima i snadbijevamo: opšte bolnice Nikšić i Kotor, Bolnicu Bre-zovik, KBC, Institut Simo Milošević Igalo, JU Dom učenika i stude-nata “Braća Vučinić” Nikšić, vrtiće Dragan Kovačević Nikšić, ZIKS Spuž, ZIKS Bijelo Polje. U prosjeku nam je preko 15 vozila svako-dnevno na terenu.

Glasnik: Dobili ste brojne nagrade za kvalitet prozvoda?

Z. Šljukić: Nagrade su velika priznanja koja dobijamo od stručnja-ka iz Crne Gore, ali i regiona. Hrvatske, Srbije, Slovenije, odnosno ocjenjivača mliječnih proizvoda.

Mljekara Srna je prošla brojne izazove, različite transformacije i nastavlja da se nadograđuje, a odavno je prerasla u prepoznatljiv brend, a potvrda tome su i nagrade na 82. Međunarodnom Poljo-privrednom sajmu u Novom Sadu. U velikoj konkurenciji izdvojili smo se po tome što smo za svih šest proizvoda dobili zlatne me-dalje.

Nagrade potvrđuju našu strategiju kvaliteta, a procjene eksperata odnosno ocjenjivača najbolja su preporuka za potrošace.

Smatram da Mljekara ima potencijal da napravi proizvode koji su po kvalitetu ispred proizvoda koji se uvoze i prodaju na našem tr-žištu. U minulom periodu smo dobili brojne nagrade priznanja, a iskustvo i znanje, kao i kvalitet gotovih proizvoda, svrstavaju nas u lidere na crnogorskom tržištu.

Nosioci smo prava korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore, koje dodje-ljuje Privredna komora Crne Gore, imamo sertifikate IQNet, HACCP, certifikati, ISO 9001:2000, Sertifikat “Čista proizvodnja“ koji nam je dodijelila Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO)« za 2014. godinu.

Takođe imamo preko pedeset nagrada za kvalitet proizvoda među kojima su najbrojnija najveća priznanja. Dobitnici smo i Nagrade Privredne komore za najuspješnije preduzeće u 2005. godini, Na-grada Vlade Crne Gore, Saveza sindikata i Unije poslodavaca iz oblasti zaštite na radu u 2005. godini, a prema istraživanju Blue coach u 2012. godini na drugom smo mjestu kao najbolja kompa-

44


nija za rad u Crnoj Gori.

Glasnik: U poslovnoj politici Mljekare značajno mjesto pripada i društvenoj odgovornosti kompanije.

Z. Šljukić: Kao društveno odgovorna kompanija učestvujemo u raznim humanitarnim aktivnostima. Navešću samo neke od njih: donacija 12.000 litara sirovog mlijeka područijima ugroženim od poplava 2014. godine, donacija gotovih proizvoda raznim institu-cijama kao što su Dom starih Bijelo Polje, Dječiji Dom Bijela, zatim donacija za izgradnju bazena u Nikšiću 2015. godine, a već dugo godina dodjeljujemo novčanu pomoć najboljim učenicima zavr-šnog razreda Osnovne škole “Radoje Čizmović«.

Glasnik: U fokusu poslovne strategije je razvoj. Što možete kazati o tim planovima?

Z. Šljukić: Pažljivo i dugo planiramo novo poglavlje u razvoju naše mljekare odnosno novih proizvoda koji po kvalitetu treba da budu ispred proizvoda koji se mogu kupiti u domaćim maloprodajnim objektima. Naši planovi za razvoj predviđaju kontinuitet ulaganja u sve poslovne oblasti: razvoj novih proizvoda, tržišta, opreme, di-stributivnih vozila , marketing i najbitniji – edukacija potrošaca.

Moramo raditi na mijenjaju percepcije potrošača kroz njihovu edukaciju i neposredan kontakt i tako približiti prednosti konzu-miranja autentičnog vrhunskog proizvoda iza kojeg stoji garancija kvaliteta.

U vremenu kada smo na tržištu prebukirani raznovrsnim proizvo-dima, različitih proizvođača treba apelovati na potrošače da kupu-ju i konzumiraju ono što je domaće, kvalitetno i zdravo.

Glasnik: U kakvom poslovnom ambijentu radi crnogorska mlje-karska industrija? Susrijećete li se sa biznis barijerama? I šta bi predložili donosiocima odluka?

Z. Šljukić: Ovoj industriji treba pristupiti sa više senzibiliteta zato što je bazirana na nabavci sirovine sa domaćeg tržišta, a pri tom se radi o sirovini koja ima dnevni nivo čuvanja odnosno skladište-nja ili se pak radi o robi koja se mora preradi za kratko vrijeme, u suprotnom nije za upotrebu. Takođe je riječ o robi koja ima kratak rok trajanja, objekti se svakodnevno snabdijevaju, tako da jedan kupac na zalihama može imati robu samo dva dana i realizovati je u tom vremenu.

Nelojalna konkurencija koja dolazi iz inostranstva i prodaje pro-izvode po znatno nižoj cijeni nego u matičnoj zemlji, predstavlja nam veliki problem. Na poslovanje utiče i neblagovremena i ote-žana naplata potraživanja. Neophodno je raditi na izmjeni zakona vezanih za registraciju preduzeća, a sve radi adekvatnijeg rješava-nja pitanja naplate potraživanja od preduzeća koja su prestala sa radom zbog likvidacije, zatvaranja i sl. Takođe veliki problem pred-stavlja i osnivanje više preduzeća od strane istog vlasnika kako bi se izbjegle obaveze plaćanja dugova pa je potrebno izmijeniti Zakon o Privrednim društvima u tom dijelu.

Takođe je potrebno raditi na izmjeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, jer poreska uprava može sankcionsati privre-dno društvo zbog nepostupanja po Zakonu, ali ne može uticati na izvršenje obaveze plaćanja.

Potrebno je ukazati i na to da je loša je povezanost poljoprivrede i turizma odnosno mala je zastupljenost domaćih proizvoda u turi-stičkoj ponudi, pa se na planu povezivanja ovih djelatnosti mora intenzivno raditi.

45


Zorka Sljukic, Manager of the dairy factory “Srna”

We can compete with imported products

46


During the sixteen years of the dairy factory’s activities, it has significantly extended and modernized its capacities and the range of products. They pay greatest attention to quality, enhance the development of the farms so that 67% of raw milk is processed into final products.

The dairy factory has the potential to make products which are of better quality than the products imported and sold on our market. The experience and knowledge, as well as the

quality of ready-made products (confirmed by the experts from the state and the region), place us as the leader on the Montenegrin market. By various incentives »Srna« helps the development and the unification of farms so that they can increase the production of raw milk and thus create a good quality raw material for final processing, these are the words of Ms Zorka Sljukic, the manager of the dairy factory »Srna« from Ozrinici near Niksic, in her inter-view for Glasnik.

Glasnik: Could you present the business path of the dairy factory »Srna«? Why have you opted to start the business in the agricultu-re industry, i.e. the production of food, an extremely demanding activity?

Z. Sljukic: The dairy company Srna was established in 1999 as a small family business on 60 m2 with the daily production of 200 liters of processed milk. We used one vehicle to purchase raw ma-terials and distribute ready-made products in our town. We pro-duced one product only – yoghurt in small cups. It is interesting that at that time the buyers came directly to the address of the company to purchase the product. In a very short time we gained the trust of our customers and we decided to introduce pasteuri-zed milk as part of our offer.

As the demand for products grew, we extended the sales network to other Montenegrin towns: Podgorica, Herceg Novi and Budva. In 2003 we constructed a factory in Ozrinici and purchased modern equipment: modern lines for pasteurization, a laboratory, packa-ging machines for ready-made products, warehouses for raw ma-terials, etc.

By 2011 dairy factory Srna had passed through numerous trans-formations and then a huge step forward was made in all phases, starting from the purchase of the land for the extension of pro-duction capacities, through the procurement of a modern line for pasteurization which possesses a software for monitoring the pa-steurization process and CIP washing.

We conducted various marketing activities: changed the visual identity, introduced various products for different groups of con-sumers (probiotic product, i.e. Vita yoghurt, Fit yoghurt with 0% milk fat).

The dairy factory in Ozrinici now has in its possession the facili-ties of the floor area of over 1,300.00 m2, a carpool of eight isolated cisterns for the purchase of raw milk, over 20 trucks and vans with thermo king for the distribution of ready-made products.

The company has 50 employees in the production, processing, purchase and distribution sector.

Glasnik: You are recognizable by special, stimulating policy which you lead towards suppliers, of course, due to the increase of pro-duction and the quality of raw milk.

Z. Sljukic: We purchase milk on the territory of Niksic, which is the center for the purchase of milk in Montenegro, then on the terri-tory of Ulcinj and in one part of the municipality of Danilovgrad. We cooperate with more than 700 suppliers, which receive the hi-ghest percentage of income from their cooperation with the dairy factory.

As the dairy factory develops and grows, the farms unify in order to increase the production of raw milk.

We make regular payments to our suppliers and the prices are de-termined based on the Regulation which has been in force since 2003. The prices are based on four parameters: the percentage of milk fat, the percentage of proteins, the number of somatic cells and microorganisms in milk by classes and the agreement with the dairy factory. The dairy factory Srna participated in the con-struction of numerous farms through various types of loans, assi-stance, payment of milk in advance.

In order to secure safe raw materials and unify the farms, in 2005 we imported the cattle from the Netherlands for which purchase the suppliers received certain incentives, i.e. longer payment pe-riod.

We supplied the farmers with the milking and milk cooling equipment, all with an aim to improve the quality of raw milk.

In addition, we provide regular education for farmers where we engage external experts or experts employed at the dairy factory. The topics of these trainings are: milk storage, feeding of cattle, hygiene of facilities – all with an aim to obtain quality raw ma-terials because without quality raw materials there are no quality products.

I want to emphasize that the dairy factory once a year helps the suppliers via loans for the purchase of roughage.

Glasnik: You are engaged in a very delicate activity, food producti-on, which requires full dedication to the health safety of products.

Z. Sljukic: The dairy factory Srna has a daily production of 18,000 liters of milk, while in summer this number reaches up to 27,000 liters. Of this quantity, 65% falls on sour milk programme, i.e. diffe-rent types of yoghurt, starting from diet to fat yoghurts, while the rest falls on sour cream and pasteurized milk.

With respect to raw milk analysis, apart from our well-equipped laboratory and trained staff, we send the samples of raw milk twice a week to the milk laboratory which carries out chemical, cytological, microbiological and antibiotic residue testings. Once a year the cattle are tested on brucellosis, mastitis, leucosis and tuberculosis.

We pay great attention to health safety of products, do vario-us analysis from reception, processing to final analysis of ready made products. We have cooperation with: The Faculty of Biotech-nology, Specialized Veterinary Laboratory Podgorica, Institute of Public Health, health care centers Bar and Niksic, the institution

47


CETI and many other institutions. Outside Montenegro we coope-rate with: the Veterinary Medicine Institute from Zemun, Faculty of Agriculture from Novi Sad, Super Laboratory and many other.

Glasnik: You place your products in our country. What is the most important factor for good market positioning?

Z. Sljukic: We have been present on our market for sixteen years. The Srna products are well-known and, what is most important, the customers recognize the quality and uniqueness of our pro-ducts. We supply all Montenegrin towns.

One of the key factors, and maybe the most important for winning the market, is improvement of the quality of products. That is why the dairy factory Srna strategy is based on the production of high quality products recognizable on the domestic market.

The sales network is highly disintegrated, we cooperate with all big chains and we supply: general hospitals in Niksic and Kotor, the hospital Brezovik, Clinical – Hospital Center, the Institute Simo Milosevic Igalo, Public Institution student dormitory “Braca Vuci-nic” Niksic, kindergarten Dragan Kovacevic in Niksic, Prison Spuz, Prison Bijelo Polje. On average we have fifteen terrain vehicles on a daily basis.

Glasnik: You have received numerous awards for the quality of products?

Z. Sljukic: The awards represent great recognitions which we re-ceive from the best critics from Montenegro but also from the regi-on, Croatia, Serbia, Slovenia, i.e. milk product assessors.

The dairy factory Srna has passed through numerous challenges and different transformations and it continues with its upgrading activities. It has evolved into a recognizable brand, as you can see from the awards at the 82nd International Fair of Agriculture in Novi Sad. In the big competition we have become distinguished by the fact that we received six gold medals for all six products.

The awards confirm our strategy of quality. In addition, the asses-sments of critics serve as the best recommendation for consu-mers. I believe that the dairy factory has the potential to make pro-ducts which quality exceeds the quality of the products imported and sold at our market. In the past period we received numerous awards and recognitions.

The experience and knowledge, as well as the quality of ready--made products, place us among the leaders at the Montenegrin market.

We are the holders of the label Dobro iz Crne Gore (Good from Mon-tenegro), which is awarded by the Chamber of Economy of Mon-tenegro. We have the certificates: IQNet, HACCP, ISO 9001:2000, “Cleaner Production“, awarded by the United Nations Industrial Development Organization (UNIDO) for 2014.

In addition, we have over fifty awards for quality of products, most of them belonging to the highest-rank awards. We are the recipi-ents of the Chamber of Economy Award as the most successful enterprise in 2005, the Award of the Government of Montenegro, Association of Trade Unions and the Union of Employers in the area of protection at work in 2005. According to the Blue Coach re-search in 2012, we are the second best company for work in Mon-tenegro.

Glasnik: You are also recognized as the socially responsible com-

pany.

Z. Sljukic: As a socially responsible company we participate in va-rious humanitarian activities. I will mention only some of them: donation of 12,000 liters of milk to flooded areas in 2014, donation of ready-made products to various institutions, such as: nursing home care for elderly people in Bijelo Polje, orphanage in Bijela, the donation for the construction of the swimming pool in Niksic in 2015, and for many years we have been donating financial su-pport to the best pupils of the final grade at the primary school “Radoje Cizmovic«.

Glasnik: At the focus of your business strategy is development. What can you say about these plans?

Z. Sljukic: We invest a lot of time to make careful plans for the new chapter in the development of our dairy factory, i.e. new pro-ducts which quality exceeds the quality of other products which can be bought in local shops. Our plans for development envisage continuity of investments in all business areas: development of new products, market, equipment, distribution vehicles, marketing and the most important of all – education of consumers. We must work on changing the perception of consumers by educating and direct establishing direct contacts with them. We should show to them the advantages of the consumption of authentic top class products which are based on the guarantee of quality.

At the time when we are overwhelmed with different products of different producers, we should advise the consumers to purchase and consume domestic, quality and healthy products.

Glasnik: What is the business climate for the Montenegrin dairy industry? Do you encounter business barriers? And what would you propose to the decision-makers?

Z. Sljukic: This industry needs a more sensitive approach beca-use it is based on the procurement of raw materials from dome-stic market. In addition, these raw materials have a storage life of only one day or they must be processed in a short period of time. Otherwise, they are not for use. These are also perishable goods with a short shelf life. The shops are supplied on a daily basis, so that a buyer may have the goods on stocks for two days only, whi-ch is a deadline within which they must be sold.

Unfair competition which comes from abroad and sells the pro-ducts at a much lower prices than in their countries of origin re-presents a big problem for us. Our activities are also affected by the untimely and difficult collection of unpaid debts. It is necessary to change the laws pertaining to the registration of companies in order to resolve the problem of the collection of unpaid debts from the companies which have stopped their activities due to liquida-tion, closure, etc. Another serious problem is the establishment of several companies by the same owner in order to avoid the obli-gation to pay the debts, which requires the appropriate changes to the Company Law.

Also, it is necessary to work on the changes to the Law on Dea-dlines for the Settlement of Monetary Obligations because the tax administration may sanction the enterprise due to the failu-re to observe the law but it cannot influence the execution of the payment obligations. We would also like to point at the issue of bad connection of agriculture and tourism, i.e. little share of domestic products in the tourism offer. Therefore, we need to work intensi-vely on networking these activities.

48


Regionvijesti

Kinezi preuzimaju Gorenje?

Kineska kompanija Haier zainteresovana je za preuzimanje Gorenja ili strateško par-tnerstvo, saznaje slovenački Finance.

Posljednjih nekoliko nedjelja u Velenju je boravilo više delegacija kineskog diva, ali nije još sasvim jasno kako teku razgovori.

Haier je jedan od najvećih svjetskih proi-zvođača bijele tehnike i ima 240 podružni-ca, 30 razvojnih centara i više od 50 hiljada zaposlenih.

Zasad je teško reći hoće li doći do posla, posebno kada se ima u vidu činjenica da je strateški partner Gorenja japanski Panaso-nic. Zato ostaje pitanje koliko bi Japancima odgovaralo da im se nakon uspješne od-rađene prve faze restrukturiranja Gorenja u posao “ubacuje” neko drugi, piše Finance.

Američka fabrika u Makedoniji sa 3.000 radnika

Američka kompanija za proizvodnju pres-vlaka za automobilska sjedišta „Lear“ potpi-sala je ugovor sa makedonskom Vladom o izgradnji fabrike u Makedoniji u kojoj bi za tri godine trebalo da bude zaposleno 3.000 radnika.

„Lear“ će do kraja godine početi proizvo-dnju u jednoj fabrici u Gostivaru, a zatim izgradnju fabrike u industrijskoj zoni u Te-tovu u kojoj će uložiti oko 15 miliona eura.

Kada bude završena kompletna investici-ja, „Lear“ će biti drugi najveći globalni in-vestitor u Makedoniji. Sjedište kompanije je u Mičigenu, u SAD, a zapošljava ukupno 132.000 radnika u 34 države.

Zagrebačka burza preuzela Ljubljansku berzu

Zagrebačka burza potpisala je u julu ugo-vor o preuzimanju Ljubljanske berze, sti-canjem 100 posto dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group.

Nakon odobrenja regulatornih tijela u obje

stiti oko 450 ljudi.

Kako prenosi slovenačka agencija STA, otpuštanja će početi u jesen, a do kraja ove godine broj zaposlenih biće smanjen za 230 radnika, i još za 220 do kraja 2016.

Rukovodstvo vjeruje da će Telekom u tom procesu postati efikasnija kompanija.

Prošle godine ovu grupaciju napustilo je 120 radnika.

Iz Uprave i sindikata demantuju informa-cije da na otpuštanjima insistira potenci-jalni novi vlasnik slovenačkog Telekoma, britanski fond Cinven. Do raspleta situacije u vezi sa privatizacijom trebalo bi da dođe tokom ljeta, najavio je državni povjerenik u ministarstvu finansija, Metod Dragonja.

Advent International i EBRD preuzeli Hypo banku

Advent International, globalno aktivni investitor privatnog kapitala, i Evropska banka za obnovu i razvoj preuzeli su u julu Hypo Group Alpe Adria AG i njezinu mrežu banaka u Jugoistočnoj Europi od Heta – „wind down” društva bivše Hypo Alpe Adria banke u vlasništvu Austrije.

I formalno je završeno preuzimanje, a nakon što su na snagu stupili svi uvje-ti ugovoreni Sporazumom o kupoprodaji, potpisanog 22. decembra 2014. godine, sa-opšteno je iz Hypo Alpe Adria banke Banja Luka.

Ulrich Kissing je novoimenovani predsje-dnik Uprave mreže banaka u jugoistočnoj Evropi, koju će voditi zajedno s članom Uprave nadležnim za financije Johan-nesom Prokschom, članom Uprave na-dležnim za rizike Stefanom Seldenom i članom Uprave nadležnim za operacije i šefom prodaje Rainerom Sichertom.

Novi vlasnici su potvrdili postojeći sastav uprava Hypo banaka u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, a sje-dište mreže banaka u jugoistočnoj Europi i dalje će biti u Klagenfurtu, u Austriji, i po-slovat će po austrijskoj licenci za bankar-sko poslovanje.

Advent i EBRD plaćaju kupoprodajnu cije-

zemlje, te prethodne dokapitalizacije Za-grebačke burze, očekuje se da će transak-cija biti realizovana u posljednjem kvartalu ove godine.

Obje strane usaglasile su se da neće obja-vljivati cijenu preuzimanja, saopštili su iz Zagrebačke burze.

- Zagrebačka burza i Ljubljanska berza dije-le sličan razvojni put te okvir finansijskog sistema, a slovenačko je tržište kapitala slično hrvatskom po stepenu razvijenosti, strukturi i potencijalima. Investitori ova dva tržišta često razmatraju kao jedno. Očekujemo da će preuzimanje Ljubljanske berze od Zagrebačke burze donijeti pozitiv-ne efekte za obje berze i tržišta kapitala - izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

- Vjerujemo da će se ovaj novi konsolida-cijski kontekst pozitivno odraziti na pro-mete obje berze, koje će ujedno imati i veću pregovaračku moć u vezi sa uslugama koje koriste i pružaju - dodala je Gažić.

Uvođenje novih investicijskih proizvoda i trgovinskih tehnika, zajednički nastup i pristup ulagačima, kao i širenje LEI usluge koju pruža Zagrebačka burza i na sloven-sko tržište, samo su neki od očekivanih po-zitivnih učinaka.

Planirano je i uključivanje Ljubljanske berze u SEE LINK projekt regionalne trgo-vinske integracije, čiji su inicijatori Zagre-bačka, Bugarska i Makedonska berza, uz financijsku podršku Evropske banke za ob-novu razvoj, a čija se reaktivacija očekuje početkom 2016. godine.

Članovi obje berze trebali bi dobiti lakši pri-stup novim tržištima, a finansijska pozicija Zagrebačke burze trebala bi biti dodatno osnažena i pružanjem informatičkih uslu-ga Ljubljanskoj berzi.

Telekom Slovenije otpušta 450 ljudi

Telekom Slovenije potpisao je sa reprezen-tativnim sindikatima sporazum po kome će kompaniju do kraja 2016. godine napu-

49


nu ugovorenu Sporazumom o kupoprodaji, a koja je predmet ispunjavanja određenih pragova od HGAA do kraja 2015. godine, prenosi Srna.

Postojeće linije likvidnosti od oko 2,2 mi-lijarde eura, osigurane od Austrije, ostaju operativne, a ugovorne strane su se dogo-vorile o uvjetima za otplatu ovih kreditnih linija u idućim godinama.

Direktor Advent Internationala u Frankfur-tu Christian Stoffel rekao je da Advent pre-uzima vlasništvo nad mrežom banaka koja ima kvalitetan bilans stanja i osigurano dugoročno finansiranje.

- Oko 1,2 miliona klijenata, 250 poslovnica u pet zemalja, stepen adekvatnosti kapita-la iznad 20 posto, dugoročno finansirana likvidnost u iznosu više od dvije milijarde eura, čist kreditni portfolio sa stopom ne-kvalitetnih kredita oko 12 posto te snažan upravljački sastav nam daju odličnu star-tnu poziciju s koje ćemo razvijati Hypo Grupu u banku izbora njenih klijenata - re-kao je Stoffel.

Nick Tesseyman, generalni direktor EBRD--a nadležan za financijske institucije, izja-vio je da se EBRD kao suvlasnik obvezuje na davanje doprinosa u pružanju vrhun-skih usluga u segmentima poslovanja sa stanovništvom, malim i srednjim predu-zećima, privredom i javnim sektorom u Bo-sni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvat-skoj i Sloveniji, s namjerom pozicioniranja Grupe među pet vodećih banaka u regiji.

Prema njegovim riječima, EBRD će osigu-rati financijska sredstva i stručnost, te sta-bilan razvoj bankarske grupacije, koja će imati vitalnu ulogu za lokalnu ekonomiju u zemljama u kojima posluje.

Predsjednik Uprave Hypo Grupe Ulrich Kis-sing rekao je da se banka vraća poslovanju sa snažnim i stabilnim vlasnicima i odlič-nim timom.

- Naporno radimo na pružanju inovativnih i visoko kvalitetnih proizvoda i usluga kako bismo značajno povećali bazu klijenata u segmentima poslovanja sa stanovništvom

i malim i srednjim poduzećima i potvrdili ulogu dobrog partnera našim klijentima u segmentima gospodarstva i javnog sektora - kazao je on.

Novi vlasnici HGAA imaju iskustvo ulaga-nja kapitala u sektor finansijskih usluga, kako regionalno, tako i u srednjoj i jugoi-stočnoj Evropi.

Hrvatska zaštitila u EU neretvansku mandarinu

Još su dva hrvatska proizvoda registrovana na EU nivou - Ekstra djevičansko maslino-vo ulje Cres i Neretvanska mandarina za-štićeni su oznakama izvornosti, izvijestilo je krajem jula Ministrstvo poljoprivrede.

Time je Hrvatska, uz Krčki pršut, dobila još dvije oznake čiji je naziv registrovan i za-štićen na zajedničkom EU tržištu, ističu iz Ministarstva.

Kako objašnjavaju, u Službenom listu EU od 15. jula objavljena je Provedbena uredba Komisije od 1. jula o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla Ekstra dje-vičansko maslinovo ulje Cres i Neretvan-ska mandarina (za oba proizvoda zaštićena oznaka izvornosti).

Proizvodnja i prerada maslina te skladište-nje i punjenje Ekstra djevičanskog masli-nova ulja Cres ograničeno je na područje otoka Cresa, ulje je dobiveno idirektno iz ploda masline koji moraju poticati od sorti slivnjača i/ili plominka u najmanjem udje-lu od 90 posto, a ostatak do 10 odsto mogu poticati od drugih sorti.

Posebnost tog ulja uslovljena je speci-fičnim pedološko - klimatskim uvjetima otoka Cresa, genetskim karakteristikama korišćenih sorti, te vještinom berbe i pre-rade maslina koje posjeduje lokalno sta-novništvo. Specifičnost uzgoja maslina na otoku Cresu predstavlja ispaša ovaca u ma-slinicima, koje, u nemogućnosti sprovođe-nja odgovarajućih agrotehničkih mjera, sprečavaju zarastanje površina i doprinose očuvanju vlage u tlu, navodi se u saopšte-nju.

Proizvodnja Neretvanske mandarine uklju-čuje područje koje obuhvaća gradove Met-ković, Opuzen i Ploče te opštine Slivno, Kula Norinska i Zažablje. Na posebnosti tog proizvoda, osim djelovanja uticaja okoline (klima, položaj i reljef), utiče i dugogodišnja tradicija proizvodnje koja je, uz primjenu novih znanja i tehnologija, značajno dopri-nijela ne samo širenju uzgoja mandarina u dolini Neretve u protekloj deceniji nego i povećanju kvaliteta, objašnjava se u saop-štenju.

Cipele iz Ivanca sve zastupljenije u EU

Hrvatska kompanija „Ivančica“ iz Ivanca uspješno već niz godina izvozi na zahtjev-na tržišta značajne količine kvalitetnih ci-pela, piše novinska agencija Patria.

Ove godine izvoz u Njemačku je utrostru-čen. Kako piše Poslovni dnevnik, radnice u fabrici „Ivančica“ dnevno proizvedu hiljade pari obuće, dok brojka na godišnjem nivou dostiže milion. Veći dio proizvodnje plasira se na strano tržište, a izvoz je, kako navode iz kompanije, još veći otkako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, prenosi Biznis.ba.

Ovo preduzeće počelo je s radom prije sko-ro 70 godina, kada je grupa zanatlija izrađi-vala cipele za zagorske rudare, a danas je to uspješna kompanija koja zapošljava preko 800 radnika, a izvozi u više od 20 zemalja svijeta. Najveći uspjeh »Ivančica« postiže s kolekcijom dječijih cipela, izrađenih od prirodnih materijala. Najznačajnija tržišta za ovu kompaniju su Njemačka, Velika Bri-tanija, Francuska, Austrija, SAD i Kanada.

- Fokusirani smo na Njemačku, koju sma-tramo velikim potencijalom, s obzirom na to da je riječ o tržištu sa 80 miliona stanov-nika sa dobrom kupovnom moći - ističe di-rektorica Nada Zver.

Objašnjava da im u praćenju trendova na tržištu, osim posjeta međunarodnim saj-movima, koriste i podaci međunarodne modne agencije WGSN, koja se bavi ana-lizom potrošnje, mode i dizajnerskih tren-dova.

50


Komore zapadnog Balkana na Bečkom samitu

Jačati ekonomske veze u regionu

Formiran je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana čiji će prvi sastanak biti održan u Budvi 21. oktobra, u organizaciji PKCG.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je na sastancima koji su organizovani u okviru Bečkog samita o Zapadnom Balkanu, u Privrednoj komori

Austrije. On je prisustvovao obilježavanju deset godina Energetske zajednice, te 60 godina Komore Njemačke u Austriji.

Poslovni doručak, upriličen u austrijskoj Komori, okupio je preds-jednike privrednih komora zapadnog Balkana, ministre ekonomija balkanskih zemalja, predstavnike 15 najznačajnijih austrijskih in-vestitora u naš region, vlada i komora Njemačke, Italije i Francu-ske, te Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i Svjetske banke. Glavni gost ovog skupa bio je evropski ko-mesar za proširenje Johannes Hahn.

Predsjednik Privredne komore Austrije Christoph Leitl je podsje-tio da je privreda ta koja prva gradi mostove i spaja razdvojeno. Kao dokaz toga, Lajtl je ukazao na izuzetnu saradnju privrednih komora zapadnog Balkana, te njihove bliske odnose sa Komorom Austrije, na što je, kako ističe, veoma ponosan.

Komesar Hahn je obraćajući se prisutnima naglasio da od 2000. godine, zapadni Balkan doživljava ekonomsku transformaciju, koju prati izuzezno značajna politička stabilizacija. Iako predstoji još dosta posla, nema sumnje da su sve zemlje zapadnog Balkana zemlje usmjerene na zajedničku evropsku budućnost. Podsticanje

evropskih integracija kroz regionalnu saradnju je upravo ono što je bit današnjeg samita, rekao je Hahn.

- Generalno pozitivna poslovna klima uz stabilno orijentisane ma-kroekonomske politike i strukturne reforme dovela je do snažnijeg rasta - gotovo 5% u prosjeku između 2000. i 2008. godine. Global-na finansijska kriza je uslovila da je od 2009. rast manji od 1,5% u prosjeku. Nezaposlenost, posebno mladih, porasla je i kreće se od 36% do 63% u cijeloj regiji. Zaustavljen je napredak u smanjenju siromaštva. Makroekonomska neravnoteža prati državni deficit a dugoročni dug je sve veći. To svakako ima direktan uticaj na ži-vote ljudi i političke procese. Ipak, dobra vijest je da potencijal za budućnost postoji, uz veoma jako prisustvo političke volje. Širom regije vidimo sve veći ponovni angažman u procesima sprovođe-nja reformi. Tako, uprkos rizicima i visokoj neizvjesnosti, izgledi za rast su, čini se, sada puno bolji nego u posljednjih nekoliko go-dina - istakao je Hahn.

Prema njegovim riječima, ekonomski ambijent na zapadnom Bal-kanu je povoljniji za rast i reforme nego tokom ranijih godina na-kon izbijanja krize.

- Sada je vrijeme da se ubrzaju reforme i iz tih razloga pridajem sve veću važnost ekonomskom upravljanju, u najširem smislu te rije-či, širom zapadnog Balkana, a doprinos poslovne zajednice ovom

51


poduhvatu je najvažniji - poručio je Hahn.

Dodaje da pregovori za proširenje nijesu samo postupak, već prije svega proces kroz koji zemlje prilagođavaju zakonodavstva evrop-skom ali, što je najvažnije, njihova društva. Hahn naglašava da je u tom procesu sve je međusobno povezano.

- Kroz ovaj proces ćete postati spremni za ulazak u EU, ali prije svega ponuditi bolji kvalitet života svojim građanima - zaključio je Evropski komesar za proširenje svoje obraćanje.

Na sastanku u Komori Austrije, aktivno učešće su uzeli investitori koji su već prisutni u našem regionu. Oni prepoznaju novu eko-

nesu projekte finansirane iz EU fondova.

Realizacija zajedničkih inicijativa obuhvaćenih Akcionim planom može da promijeni cjelokupnu sliku regiona kako bi on postao pre-poznatljiviji kao prostor u kojem se pitanja ekonomije stavljaju u prvi plan.

Nakon potpisivanja zvaničnog Sporazuma o formiranju Komor-skog investicionog foruma, zakazan je i prvi sastanak, koji će biti održan u Budvi 21. oktobra, a čiji će domaćin biti Privredna komora Crne Gore.

Predsjednik Mijušković podsjetio je da su Privredne komore bile

nomsku dinamiku na Balkanu, naglašavaju pozitivan trend ra-zvoja kao i međusobne saradnje između zemalja, te povećan nivo stabilnosti za investicije. Najviše je bilo predstavnika kompanija iz energetskog sektora koji su, ovom prilikom, ohrabrili vlade u regiji da nastave putem kojim su krenuli i ponudili saradnju u definisa-nju zajedničkih investicionih projekata.

Tokom skupa, ministrima ekonomija i investitorima predstavljen je Akcioni plan aktivnosti koji su izradile privredne komore zapa-dnog Balkana, sa namjerom da doprinesu boljoj i kvalitetnoj eko-nomskoj povezanosti unutar regiona.

Zatim je održan sastanak predsjednika privrednih komora zapa-dnog Balkana. Tom prilikom je formiran Komorski investicioni forum kao prvo zajedničko tijelo koje će kroz aktivnosti posebnih tematskih radnih grupa pratiti realizaciju i osmišljavanje projeka-ta iz različitih oblasti.

Namjera je da se objedine resursi i prate veliki putni, željeznički i energetski infrastrukturni projekti kako bi komore mogle da pruže konkretnu informaciju kompanijama u regionu i pomognu im da učestvuju u realizaciji tih investicija.

Posebna aktivnost Foruma biće kreiranje tima za praćenje odno-sno planiranje projekata, čiji je cilj da pomogne kompanijama koje nemaju dovoljno informacija ili kapaciteta da same apliciraju i iz-

prve koje su krenule u obnavljanje veza u regionu. Istakao je da sve zemlje Balkana raspolažu resursima koji se nedovoljno ekonomski valorizuju, te da ih je potrebno zajednički promovisati i koristiti.

- Dijelom je to moguće i korišćenjem sredstava koja su nam na raspolaganju kroz fondove Evropske unije i njih treba iskoristiti za ekonomsko povezivanje i razvoj konkurentne privrede – rekao je Mijušković.

Sastanak je bio prilika i da se razgovara o neskladu ponude i tra-žnje na tržištu rada unutar svake od zemalja Regiona. Da bi se to prevazišlo, saglasni su učesnici sastanka treba raditi na boljem po-vezivanje privrede sa obrazovnim institucijama, koristeći uspje-šne modele Austrije i Njemačke.

Tokom boravka u Beču, predsjednik Mijušković je prisustvovao ceremoniji upriličenoj povodom 10 godina Energetske zajednice. Istog dana, Savezna njemačka komora je svečanošću upriličenoj za birani krug zvaničnika i predsjednika partnerskih komora sa kojima ima kvalitetnu dugogodišnju saradnju proslavila 60 godina postojanja predstavništva u Austriji. Glavni govor na svečanosti kojoj je prisustvovao i predsjednik Mijušković, imala je njemač-ka kancelarka, Angela Merkel, koja je u svom obraćanju pozvala njemačke i austrijske kompanije da kroz ulaganja i širenje biznisa povećaju svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu.

52


Stanje hrvatskog tržišta osiguranja predstavljeno u Komori

Pripremite se za ulazak FOS-ovaca na crnogorsko tržište

U Hrvatskoj posluje 200 društava za osiguranje koja nijesu registrovana u toj zemlji. Riječ je o tzv. FOS-ovcima (Freedom Of Service) koji, na osnovu EU legislative, osiguravaju velike industrijske rizike i predstavljaju značajnu konkurenciju domaćim kompanijama.

Prezentacija stanja hrvatskog tržišta osiguranja, nakon ula-ska te zemlje u Evropsku uniju, organizovana je u Privrednoj komori Crne Gore 24. jula 2015. godine. Na pomenutu temu

govorio je predstavnik Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pau-ković.

Posebna pažnja na skupu je posvećena temi finansijske edukacije tržišta koju već nekoliko godina uspješno sprovodi Hrvatski ured za osiguranje.

- Ova tema je veoma korisna u susret projektu finansijske edukaci-je tržišta osiguranja koji planiramo da sprovedemo u Crnoj Gori – kazao je izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore Boris Šaban.

Pauković je kazao da društva za osiguranje i reosiguranje čine 6,8

odsto finansijskog tržišta Hrvatske. Tržište osiguranja te zemlje ostvaruje godišnje premija od 1,2 milijarde eura od čega 35 odsto čine premije od auto i kasko osiguranja. Čini ga 25 domaćih dru-štava za osiguranje i jedno za reosiguranje, puno zastupnika i po-srednika, kao i 23 banke i stambene štedionice koje obavljaju po-slove zastupanja u osiguranju, što je sve značajniji kanal prodaje osiguranja u Republici Hrvatskoj.

- Ono što postoji u Hrvatskoj, a vi ovdje to još nemate, jeste više od 200 društava za osiguranje koji obavljaju poslove u Hrvatskoj, a da za to nijesu registrovani u našoj zemlji. To su takozvani FOS-ovci (Freedom Of Service) koji slobodno pružaju usluge u bilo kojoj ze-mlji članici na osnovu legislative EU. U Sloveniji ih je 800. FOS-ov-ci osiguravaju velike industrijske rizike i domaćim društvima tako uzimaju i ono malo frontinga koji su ova imala. To je cijela nova

53


Snažan rast

Strana ulaganja u Hrvatsku veća 40 odstoIznos direktnih stranih ulaganja u Hrvat-

sku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 393,4 milijuna eura, što je u

odnosu na isto razdoblje lani povećanje za 112,5 miliona eura, odnosno 40 odsto, poka-zuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

No, analitičari Raiffesenbank Austria (RBA) ističu kako je tako snažan dvocifreni rast zabilježen uslijed relativno niske prošlogo-dišnje baze, odnosno svega 281 milion eura direktnih stranih ulaganja u prva tri mjese-ca 2014.

Još snažniji rast, od 319 miliona eura, od-nosno čak 428 odsto, zabilježen je u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje prošle godine, kada je iznos direktnih stranih ula-ganja iznosio tek 74,6 miliona eura. Među-tim, važno je istaknuti, kažu iz RBA, da u svim spomenutim razdobljima nisu evi-dentirana tzv. kružna ulaganja, koja imaju učinak povećanja direktnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i iz Hrvatske u ino-stranstvo te stoga ta upoređenja nisu anali-tički konzistentna.

»Premda je ohrabrujući podatak da je u pro-šloj godini zaustavljen godišnji pad stranih ulaganja, podaci za prvo tromjesečje 2015. godine upućuju ne samo na nastavak po-zitivnih trendova, već i na činjenicu da su ostvareni iznosi još uvijek značajno ispod predrecesijskih vrijednosti«, kažu analičari RBA.

Kao primjer tako navode da je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2008. godine, kada su izravna strana ulaganja bila na razini 738 milijuna eura, njihova nominalna vrije-dnost u prva tri mjeseca ove godine za 345 milijuna eura ili 153 posto niža.

Relativno visok iznos izravnih stranih ula-ganja tijekom pretkriznog razdoblja, pods-jećaju iz RBA, uglavnom je bio posljedica velikih privatizacija, usmjerenih dominan-tno u sektor nerazmjenjivih dobara, poput

financijskog sektora i trgovine, uz istovre-meni izostanak tzv. greenfield investicija i ulaganja u sektor razmjenjivih dobara.

»U tom pogledu, posljednji podaci za prvo tromjesečje takođe nisu donijeli željene promjene. Naime, promatrajući sektorsku strukturu izravnih stranih ulaganja, u prva tri mjeseca ove godine pokazalo se da ona pretežito dolaze iz sektora financijskog po-sredovanja, više od 52 posto, te od ulaganja u nekretnine i poslovanje nekretninama, gotovo 15 posto«, kažu iz RBA.

Pritom dodaju da je u djelatnosti proizvo-dnje koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva u prva tri mjeseca ove godine ostva-reno 7,2 posto od ukupnih stranih ulaganja u tom razdoblju, dok se 4,7 posto odnosi na ulaganja u djelatnost građevinarstva.

Promatrajući statistiku izravnih stranih ulaganja prema zemljama, u prvom ovogo-dišnjem tromjesečju najviše izravnih ula-ganja došlo je iz Nizozemske - 145,5 mili-juna eura ili 37 posto, Austrije 80,4 milijuna eura ili 20 posto ukupnih ulaganja. Slijede Italija, s uloženih 37 milijuna eura, Irska s 27,1 milijun eura te Njemačka sa 24,4 milio-na eura direktnih ulaganja u Hrvatsku.

- Nastavak pozitivnih trendova očekuje-mo i u idućim tromjesečjima, a za snažni-je podsticanje stranih ulaganja, posebno u sektor razmjenjivih dobara, potrebno je poraditi na unaprjeđenju poslovne klime«, zaključuju iz RBA.

Osim statistike direktnih stranih ulaga-nja u Hrvatsku, HNB je objavio i podatke o ulaganjima hrvatskih tvrtki u njihova po-vezana društva u inostranstvu, a koja su u prva tri mjeseca ove godine iznosila 115 milionana eura, što je takođe značajan rast u odnosu na prvo tromjesečje lani, kada su ta ulaganja bila na nivou od tek 10,8 miliona eura, piše Hina.

igra i sve se mijenja ulaskom u Evropsku uniju i na vrijeme se za to pripremite – ka-zao je Pauković.

On je kazao da je premija životnog osigura-nja veća od 300 miliona eura godišnje, ali da više nema dvocifrenih stopa rasta.

- Učešće premije osiguranja u BDP-u je 2,6 odsto, što znači da smo nerazvijeno, ali per-spektivno tržište. Težak je put da dosegne-mo evropski prosjek. Hrvati na osiguranje troše 280 eura, a Evropljanin u prosjeku 1.800 eura. Austrijanac samo na životno osiguranje troši 800 eura godišnje – rekao je Pauković.

Prema njegovim riječima, hrvatsko tržište osiguranja nema velikih mogućnosti za rast, bez osvajanja novih područja.

- Mi taj prostor za rast vidimo u dopunskom penzijskom i zdravstvenom osiguranju – rekao je Pauković.

U susret ulasku Crne Gore u EU, on savje-tuje da se ozbiljno pristupi pregovaračkom procesu u ovoj oblasti te primjena evrop-skih normi prilagodi domaćem tržištu.

- Brinite o sektoru osiguranja, o osigura-nicima i potrošačima. Jedino je to osnov stabilnosti tržišta. Ne dozvolite da politika ruši cijene premija, već one moraju biti na održivim osnovama – rekao je Pauković.

Govoreći o edukaciji, on je kazao da Hrvat-ski ured za osiguranje 2009. inicirala proje-kat „Finansijska pismenost“, a da je Vlada 2015. usvojila Zaključak kojim se prihvata Nacionalni strateški okvir finansijske pi-smenosti za period 2015 – 2020. godine.

„Finansijsko obrazovanje je proces izgra-dnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje finansijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, podučava-nja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje da postanu svjesniji finan-sijskih rizika, ali i prilika za informisane odluke, da znaju kome se obratiti za pomoć te da stvaraju prikladne stavove za pona-šanje u svrhu poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem.”, gla-si definicija OECD-a.

- Finansijski pismeniji su stanovnici iz-među 45-65 godine starosti, što je razlika u odnosu na druge zemlje EU, gdje su fi-nansijski pismeniji građani mlađe životne dobi. Upravo to je argument da aktivnosti vezane uz finansijsku pismenost moramo značajnije usmjeriti na mlađe generacije – rekao je on.

54


Dragan Kostić, predsjednik Regionalne komore Niš

Efikasno upravljanje ključno za uspjeh poslovnih zona

55


Objedinjavanje svih pogodnosti za poslovanje koje daje država, lokalna samouprava, zakon o slobodnim zonama i omogućavanje svih potrebnih usluga korisnicima na jednom mestu garantuje uspeh slobodne zone.

Regionalna privredna komora Niš i Privredna komora Crne Gore učiniće sve da se trenutni privredno-ekonomski od-nosi podignu na viši nivo i time pokrene veliki potencijal za

razmjenu, ali i za zajedničke nastupe na drugim tržištima, kazao je Glasniku predsjednik Regionalne komore Niš Dragan Kostić.

On je za časopis Privredne komore Crne Gore govorio o unapređe-nju ekonomske saradnje između Regiona Niša i naše zemlje, kao i o iskustvima u poslovanju Slobodne zone Pirot, čiji je direktor.

Glasnik: Krajem maja ste sa predsjednikom Velimirom Mijuško-vićem potpisali sporazum o saradnji Regionalne komore Niša, čiji ste predsjednik, i Privredne komore Crne Gore. U kom pravcu sma-trate da bi ta saradnja mogla da bude konkretizovana?

D. Kostić: U okviru tradicionalno prijateljskih odnosa koji postoje između dve zemlje, kao i u skladu s važećim propisima i u grani-cama nadležnosti, Regionalna privredna komora Niš i Privredna komora Crne Gore učiniće sve da se trenutni privredno-ekonom-ski odnosi podignu na viši nivo i time pokrene veliki potencijal za razmenu, ali i za zajedničke nastupe na drugim tržištima.

Unapređenju i proširivanju privredne saradnje u mnogome će doprineti nedavno potpisan Sporazum o saradnji između dve ko-more. Time je iskazana obostrana želja da se u narednom periodu planski i dogovorno unapređuje i razvija saradnja između privre-dnih subjekata, pre svega na polju olakšanja investiranja i poslo-vanja u oblasti industrijske proizvodnje, transfera tehnologija, IT sektoru, zajedničkim projektnim aktivnostima i svim drugim obli-cima poslovnog povezivanja.

Sa g. Velimirom Mijuškovićem je dogovorena uzvratna poseta Nišu i organizacija sastanka na kome bi se dogovorile konkretne aktivnosti okvirno naznačene u potpisanom Protokolu.

Što se naše direktne saradnje sa Crnom Gorom tiče, Srbija, kao najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore, a samim tim i niški, može na crnogorskom tržištu da plasira brojne proizvode i usluge. Za sada Crna Gora po statistici uvozi više. U pitanju su pre-hrambeni proizvodi kao na primer brašno, pšenica, piće i cigarete. Veliki izvoznik sa područja našeg regiona je kompanija Philip Mo-ris International. Pored toga iz Srbije uvoze se i lekovi, hemikalije, struja, mašine, koža, guma, plastika i metal, dok se iz Crne Gore u Srbiju uvoze vina, prerađeno drvo i ugalj. Ovakva razmena, koja trenutno ne ide na ruku crnogorskim izvoznicima biće uravnote-žena uspostavljanjem pre svega bolje turističke ponude, koja će u većem broju privući turiste sa područja niškog regiona.

Srbija sa Crnom Gorom ima potpisan Sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja kao i Sporazum o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima, koji su dve zemlje su potpisale još novembra 2010. godine. Na snazi su i Sporazumi o ekonomskoj sa-radnji i Sporazum o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija, što ukupno može u kratkom roku dovesti do značajnije ekonom-ske razmene i saradnji dveju regija u mnogim oblastima i infra-strukturnim projektima.

Glasnik: Predstavite nam privredu Niškog regiona i dosadašnju

saradnju sa Crnom Gorom. U kom smjeru treba raditi da bi se po-slovne veze privrednika Crne Gore i Niša ojačale?

D. Kostić: U skladu sa nastojanjima Vlade Srbije da se određiva-njem strateških mera i aktivnosti doprinese oporavku ovog regi-ona, Regionalna privredna komora Niš aktivno radi na pripremi predloga konkretnih mera za lakše investiranje i poslovanje. Reč je o merama suštinski neophodnim za unapređenje uslova privređi-vanja na području tri okruga. Nadu nam uliva činjenica da privre-dna situacija u ovom regionu na jugu Srbije postepeno pokazuje prve znake ekonomskog oporavka. Na području komore nalazi se i najveći izvoznik iz Srbije, kompanija „Tigar Tajers” član Michelin grupe, koja radi u režimu Slobodne zone Pirot. Naravno, ukupno stanje privrede u ovom trenutku daleko je od idealnog. Izražena je nejednakost u razvoju opština, dok je velika nezaposlenost prisu-tna na području sva tri okruga koje pokrivamo.

Veliki podstrek za nove investicije predstavlja izgradnja putne i druge infrastrukture, dovršetak Koridora 10, rešavanje pitanja ni-škog aerodroma, izgradnja Kargo-centra pored aerodroma “Kon-stantin Veliki” i Intermodalnog terminala u Pirotu. Trend privlače-nja investicija ide nam na ruku, ali moramo još mnogo da radimo na dovođenju novih investicija i privlačenju slobodnog kapitala. Za investitore na jugu Srbije potrebno je uvesti i dodatne stimulan-se, poput povećanja subvencija za otvaranje novih radnih mesta. Takođe se mora raditi na unapređenju atraktivnosti ponuda slo-bodnih zona na jugu Srbije. To pre svega podrazumeva izgradnju objekata u državnom vlasništvu koje će biti u funkciji “braunfild” investicija, oslobađanje od plaćanja opštinskih i gradskih taksi i poreza za izgradnju objekata namenjenih proizvodnim aktivnosti-ma.

Regionalna privredna komora Niš je u prethodnoj godini postigla najbolje rezultate u poslednjih deset godina. Nastojaćemo da u go-dini koja je pred nama te rezultate dodatno popravimo. Posvetiće-mo se pre svega povećanju broja usluga koje pružamo članicama, ali ćemo kao i do sada podučavati, inspirisati, ohrabrivati i pratiti privrednike. Nastavićemo da povezujemo preduzeća i preduzetni-ke sa područja naše regije sa drugim preduzećima i preduzetnici-ma na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu. Naša vizija je da postanemo lider među regionalnim komorama u Srbiji, i da budemo uvek prepoznatljivi po aktuelnosti, kreativnosti i kva-litetu usluga koje pružamo.

Glasnik: Slobodna zona Pirot je jedna od visoko rangiranih slobo-dnih zona u Evropi – pisali su inostrani mediji. Kao izvršnog direk-tora ove slobodne zone, molimo Vas da nam otkrijete zašto je Pirot zaslužio takvo priznanje i navedete rezultate kojima ovo područje doprinosi ekonomiji Srbije.

D. Kostić: Slobodna zona Pirot omogućava efikasnije poslovanje i značajne uštede investitorima, objedinjavajući sve pogodnosti na jednom mestu. Pored trgovinskih pogodnosti i finansijskih pod-sticaja koje Srbija nudi investitorima za otvaranje novih radnih mesta, korisnicima u Slobodnoj zoni Pirot je omogućeno još: unos robe, kupovina opreme i pružanje usluga bez plaćanja carine i PDV-a, oslobađanje lokalnih naknada i taksi za izgradnju i eksplo-

56


ataciju objekata. Takođe su omogućene su sve logističke usluge na jednom mestu kao što je organizacija transporta, špediterske usluge, carinski terminala sa prisustvom carine, skladišta i proizvodne hale, infra-strukturno opremljeno zemljište, pomoć stručnog osoblja za različite delatnosti (izrada ugovora o obavljanju delatnosti, pomoć pri apliciranju za građevinsku do-zvolu, pomoć oko kupovine zemljišta za iz-gradnju novih objekata i ostale administra-tivne usluge). Nema carine i poreza za uvoz sirovina, građevinskog materijala ili maši-na za proizvodne delatnosti. Na energente (električna energija, gas, mazut ili ugalj) koji se koriste u granicama Slobodne zone Pirot takođe se primenjuje izuzeće od PDV--a. Opština pirot oslobađa naše korisnike od plaćanja komunalnih i taksi za korišće-nje građevinskog zemljišta na 5 godina kao i od plaćanja drugih administrativnih daž-bina za izgradnju ili korišćenje obnjekata u Slobodnoj zoni Pirot kao i 50% od cene za prikupljanje otpada.

Ukupna vrednost prometa ostvarenom u Slobodnoj zoni Pirot u 2014. godini je oko 726 miliona evra od čega je ukupna vre-dnost izvežene robe 380 miliona evra dok su investicije dostigle vrednos od 137 mi-liona evra.

Slobodna zona Pirot se prostire na 116 ha i u režimu ima oko 60 trgovinskih firmi i 14 proizvodnih, među kojima uspešno posluje Tigar Tyres, deo Michelin grupe kao i kom-panija Tigar A.D. koja proizvodi gumenu obuću, tehničku gumu, kao i mnoge druge proizvode od gume. Smeštena je u središtu Balkanskog polustrva na Pan evropskom koridoru X – nekadašnji „Via Militaris“, iz-među koridora 8 i 4, veoma povoljnom me-stu za izgradnju logističkog centra.

Izgradnjom Logističkog Centra Pirot (LCP) povećaće konkurentnost slobodne zone Pirot u privlačenju investitora iz regiona. Ovaj projekat ima za cilj da korisnicima slobodne zone Pirot najsavremenije multi-modalne transportne usluge, unapređenje distributivnog lanca snabdevanja za posto-jeće i buduće industrije, smanjenje zagađe-nja okoline prilikom transporta i jeftinije usluge. Trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije, procenjena vrednost je oko 12 miliona evra i projekat ima dve kompo-nente: intermodalni terminal (železničko - drumski) i 35 ha infrastrukturno opre-mljeno zemljište za buduće investiture za izgradnju proizvodnih, skladišnih i uslu-žnih obejekata.

Za svoj rad Slobodna zona Pirot je dobila mnogobroja priznanja među kojima ističe-mo četiri nacionalne nagrade „Najbolje iz Srbije”, nagradu VIRTUS za korporativnu fi-lantropiju u 2013-oj. Na listi najatraktivnijih mesta za investiranje na svetu sa najvećim pogodnostima korisnike, 2012-te Slobodna zona Pirot je zauzela 41. Mesto, da bi se u 2014. godini Slobodna zona Pirot našla među 34 najbolje zone na svetu po proce-nama najvećeg centra za evaluaciju poten-cijalnih investicionih lokacija magazina Foreign Direct Investments, dela Financial Times-a.

Glasnik: Šta znači to da Slobodnu zonu Pi-rot razvijate po kineskom uzoru?

D. Kostić: Slobodnu zonu Pirot razvijamo po uzoru na najuspešnije primere u svetu. Jedan od njih je svakako i koncept slobo-dnih zona Republike Kine. Slobodne zone u

Kini su postigle cilj – privlačenjem direk-tnih stranih investicija povećana je uposle-nost i usvojene su savremene tehnologije. Upravo to je omogućilo da Kina poseduje svoje robne marke u oblati najsavremeni-jih IT tehnologija. Učeći od korisnika slo-bodnih zona iz inostranstva Kina je podigla sopstvenu ekonomiju na najviši svetski standard. Kroz tri faze razvoja institut slobodnih zona je pokazao izuzetnu efika-snost u razvoju kineske ekonomije.

Glasnik: I prije uspostavljanja vaše poslov-ne zone, na tom području je poslovao gi-gant Tigar, koji je, ako se ne varamo danas većinski vlasnik SZ Pirot. U kojoj mjeri je lakše uspostaviti funkcionalnu zonu po-slovanja kada već imate na tom području uglednu kompaniju ili koliko je teže krenuti od „zelene livade“, kao što će to biti slučaj sa pojedinim poslovnim zonama u Crnoj Gori?

57


D. Kostić: Da bi korisnici - kompanije u Slobodnoj zoni Pirot dobili dozvolu za rad u režimu zone i da koriste sve predviđene pogodnosti, potrebno je da se rešenjem Vlade Republike Srbije odobri početak rada slobodne zone. Sam proces dobijanja do-zvole za rad sastoji se iz dve faze. U prvoj fazi se definiše područje slobodne zone i traži od Vladi Republike Srbije zahtev za odobrenje za uspostavljanje režima slobo-dne zone na definisanom području. Pored zahteva potrebno je uraditi i Elaborat o eko-nomskoj opravdanosti određivanja podru-čja slobodne zone gde su navedeni svi be-nefiti koje će imati država uspostvaljanjem nove slobodne zone. Nakon utvrđivanja opravdanosti proširenja sledi odobrenja Vlade Republike Srbije za proširenje na de-finisanom području. Druga faza se odnosi na utvrđivanje ispunjenosti uslova kori-snika za početak rada u režimu slobodne

zahteve što se tiče tehničkih standarda po-stojećih objekata.

U isto vreme ne treba bežati od usposta-vljanja režima slobodne zone na prostoru postojećih kompanija koje su u funkciji. Pogodnosti slobodne zone namenjene su novim direktnim investicijama bilo gree-nfield, brownfield ili investicijama u nove proizvosne kapacitete kompanija koje već rade.

Glasnik: Po Vašem mišljenju, koja je formu-la za uspjeh poslovnih zona u Crnoj Gori?

D. Kostić: Efikasnost kompanije za upra-vljanje slobodnom zonom je jedan od ključ-nih uslova za postizanje odgovarajućih rezultata. Povezanost sa lokalnom samou-pravom, vladinim institucijama, carinom u cilju omogućavanja značajne administra-tivne podrške korisnicima pri otvaranju firme u Slobodnoj zoni i kasnije pri njenom radu, takođe su od izuzetne važnosti.

Objedinjavanje svih pogodnosti za poslo-vanje koje daje država, lokalna samoupra-va, zakon o slobodnim zonama i omoguća-vanje svih potrebnih usluga korisnicima na jednom mestu garantuje uspeh slobo-dne zone.

Pri tome maksimalne pogodnosti garantu-ju efikasno privlačenje investicija.

Glasnik: Razvijena infrastruktura je jako važna za ekonomiju jedne države. Crna Gora je započela realizaciju veoma bitnog projekta – izgradnje autoputa od Bara do Boljara. U kojoj mjeri će ta saobraćajnica, po Vašem sudu, približiti privrednike regio-na Niša našoj najvećoj luci?

D. Kostić: Izgradnjom auto-puta, koji mnogi s pravom nazivaju poslom veka, izbeći će se najopasniji deo postojećeg magistralnog puta, što će znatno uticati na bezbednost učesnika u saobraćaju, a samim tim i po-većati frekvenciju transportnog saobraćaja sa podrujča našeg regiona. Očekujemo da po okončanju ovog kapitalnog projekta svi parametri međuregionalne razmene budu u eksponencijalnom rastu, jer su privre-dnici sa ovog područja decenijama unazad bili naslonjeni na crnogorsku regiju i brz izlaz na more, koje na ovaj način – imajući u vidu značaj pomorskih luka za mnoge naše privredne subjekte – dobija posebnu dimenziju. Izgradnja ovog auto-puta daje nove i sasvim drugačije mogućnosti i svim vidovima turizma, budući da će uz magi-stralu biti podignut čitav niz objekata koji su od suštinske važnosti za turizam i aktu-elne ponude u ovoj oblasti.

zone od strane stručne komisije. Komisija utvrđuje da li su ispunjeni prostorni i ener-getski uslovi, uslovi zaštite životne okoline i drugi tehnički uslovi za rad zone, uslovi za rad carinske službe, kao i uslovi u pogle-du sprovođenja mera carinskog nadzora. Nakon potvrde komisije da su uslovi ispu-njeni za početak rada Vlada donosi rešenje na osnovu kog korisnik može da posluje u režimu. Bilo da se radi o greenfield ili brownfield lokaciji, ukoliko korisnik ispu-njava zahtevane uslove za uspostavljanje režima, tehničike uslove i uslove u pogle-du sprovođenja carinskih mera on može početi sa radom u režimu slobodne zone. Brownfield lokacije omogućavaju brži po-četak rada korisnika.

Pri tome je veoma važno stanje objekata namenjenih browfield investicijama zato što investitori koji ne nameravaju da grade već samo da rentiraju objekte imaju visoke

58


The Regional Chamber of Commerce Nis and the Chamber of Economy of Montenegro will do their best to raise to a hig-her level the current economic relations and thus launch a

high exchange potential but also to organize joint appearance at other markets – these are the words of the President of the Regio-nal Chamber of Commerce Nis, Mr Dragan Kostic, in his interview for Glasnik.

In his interview for the magazine of the Chamber of Economy of Montenegro he talked about the improvement of economic coope-ration between the region of Nis and our country, as well as about the experiences in doing business of the Free Zone Pirot of which he is the President.

Glasnik: At the end of May, with the President Mijuskovic, you si-gned an agreement on cooperation between the Chamber of Eco-nomy of Montenegro and the Regional Chamber of Commerce Nis,

Dragan Kostic, President of the Regional Chamber of Commerce Nis

Efficient management key for the success of business zones

Rounding up of all incentives for business provided by the state, as well as the local self-government, the law on free zones and provision of all necessary servicesin one place, guarantees the success of the free zone.

of which you are the President. Which concrete activities do you think should be done as part of this cooperation?

D. Kostic: As part of the traditionally friendly relations which exist between the two countries and in line with the current regulations and our jurisdiction, the Regional Chamber of Commerce Nis and the Chamber of Economy of Montenegro will do their best to raise to a higher level the current economic relations and thus start a significant potential for exchange but also for joint appearance at other markets.

The Agreement on Cooperation between the two chambers will to a large extent contribute to the improvement and extension of eco-nomic cooperation. This way we have expressed our mutual wish to jointly plan and agree the future activities in order to improve and develop cooperation among economic entities, primarily with respect to facilitating investments and business operations in the

59


investments and the exemption from municipal and town taxes for the construction of facilities planned for production activities.

Last year Regional Chamber of Commerce Nis achieved the best results in the last ten years. We will do our best to improve these results in the year ahead of us. We will dedicate our activities to the increase in the number of services we offer to our members but we will also teach, inspire, encourage and monitor our entre-preneurs like we have done so far. We will continue to network enterprises and entrepreneurs from our region with their coun-terparts from the regional, national and international market. Our vision is to become the leader among regional chambers in Serbia and to be recognizable by the relevance, creativity and quality of the services we offer.

Glasnik: Free Zone Pirot is one of the high ranked free zones in Europe – this has been published in the foreign media. As the exe-cutive manager of this free zone, could you, please, tell us why Pi-rot deserved this recognition and name the results by which this region constributes to the Serbian economy?

D. Kostic: Free Zone Pirot enables efficient operations and signi-ficant savings to the investors, rounding up all incentives in one place. Apart from the trade and financial incentives which Serbia offers to the investors for the opening of new jobs, the Free Zone Pirot also provides: entry of commodities, customs and VAT-free purchase of equipment and provision of services, exemption from local taxes for the construction and exploitation of facilities. In ad-dition, all logistics services are concentrated in one place, such as: organization of transport, spedition services, customs terminal with the presence of customs authorities, warehouse and produc-tion facilities, the land with the necessary infrastructure, assistan-ce of professional staff for different activities (writing the agree-ment on performing activities, assistance with the application for construction license and other administrative services). The-re are no customs fees and taxes for the import of raw materials for production activities. Energy-generating products (electricity, gas, crude oil or coal) used within the Free Zone Pirot are also VAT--exempt. The Municipality of Pirot exempts our beneficiaries from the utility taxes and the taxes for the lease of land for the period of five years, as well as from the payment of other administrative taxes for the construction or lease of facilities at the Free Zone Pirot and 50% of the total price for waste treatment.

The total turnover achieved at the Free Zone Pirot in 2014 was cca 726 million EUR of which the total value of exported commodities amounted at 380 million EUR while the investments reached an amount of 137 million EUR.

The Free Zone Pirot has a floor area of 116 ha and it contains cca 60 trade companies and 14 production companies, one of them being the company Tigar Tyres, a member of the Michelin Group and the company Tigar A.D. which produces rubber footware, technical ru-bber and many other rubber products. It is located at the heart of the Balkan penninsula at the Pan-European corridor X – former „Via Militaris“, between the corridors 8 and 4, a very favourable lo-cation for the construction of the logistics center.

The construction of the Logistics Center Pirot (LCP) will increa-se the competitiveness of the Free Zone Pirot with respect to the attraction of investors from the region. The aim of this project is to provide the most up-to-date multi-modal transport services, improve the distribution chain which supplies the existing and

area of industrial production, transfer of technologies, IT sector, joint project activities and all other forms of business networking.

We have agreed a return visit of Mr Mijuskovic to Nis and the or-ganization of the meeting where we would agree on the concrete activities mentioned in the signed Protocol.

With respect to our direct cooperation with Montengro, Serbia, as the most important foreign trade partner of Montenegro, and thus of the Nis region, may place numerous products and services at the Montenegrin market. According to the statistics, Montenegro now imports more than Serbia. These are mainly food products, such as: flour, wheat, beverages and cigarettes. A large exporter from our region is the company Philip Moris International. Besi-des, the products imported from Serbia are: medicines, chemicals, electricity, machines, leather, rubber, plastic and metal, while the products imported from Montenegro are: wines, processed wood and coal. Such exchange ratio, which is not in favour of the Mon-tenegrin exporters, will be levelled by the establishment of an im-proved tourism offer, which will attract more tourists from the Nis area.

Back in November 2010, Serbia signed Double Tax Agreement and Customs Mutual Assistance Agreement with Montenegro. The Agreement on Economic Cooperation and the Agreement on Mu-tual Incentives and Protection of Investments are currently in for-ce, which may have a short-term effect and lead to a significant economic exchange and cooperation of the two regions in many areas and infrastructure projects.

Glasnik: Could you present the economy of the Nis region and your cooperation with Montenegro so far? In which direction should we act in order to strengthen business relations between Montenegro and Nis?

D. Kostic: In line with the efforts of the Serbian Government to define strategic measures and activities and thus contribute to the recovery of this region, the Regional Chamber of Commerce Nis actively works on the preparation of concrete measures to facilitate investments and business operations. This refers to the measures which are essential for the improvement of business conditions in the three counties. The fact that the economic situ-ation in this southern Serbian region gradually shows first signs of economic recovery gives us hope. In the geographic scope of our chamber, we have the biggest Serbian exporter, the company „Tigar Tyres”, a member of the Michellin Group, which works in the Free Zone Pirot regime. Of course, the overall economic situation in this moment is far from ideal. There are disproportions in the development of municipalities, while all three counties we cover record high unemployment.

A great incentive for new investments will be the construction of road and other infrastructure, the completion of the Corridor 10, the solution of the Nis airport issue, the construction of the cargo center near the airport “Konstantin Veliki” (Constantin the Great) and intermodal terminal in Pirot. The trend of attraction of invest-ments plays into our hands but we have to invest a lot of efforts to attract new investments and free capital. For the investors in southern Serbia it is necessary to introduce additional stimuli, such as increased subsidies for the opening of new jobs. In addi-tion, we must work on the improvement of the free zone offers in southern Serbia. This primarily presupposes the construction of state owned facilities which will be in the function of “brownfield”

60


future industries, reduce pollution during transport and secure cheaper services. We are currently preparing project documen-tation. The esteemed value is cca 12 mil-lion EUR and the project has two compo-nents: intermodal terminal (railway – road) and 35 ha of land with the accompanying infrastructure for future investors for the construction of production facilities, wa-rehouses and facilities for the provision of services.

The Free Zone Pirot received numerous awards among which we would like to emphasize four national awards „The Best from Serbia“ and VIRTUS for corporative philantropy in 2013. In 2012 the Free Zone Pirot was ranked as 41st on the list of the most attractive locations for investments in the world with respect to the benefits it offers to its users, while in 2014 it was ranked as the 34th best zone in the world according to the estimations of the grea-test center for the evaluation of potential investment locations, the magazine Fore-ign Direct Investments, which is a part of Financial Times.

Glasnik: What does it mean that you deve-lop the Free Zone Pirot following the Chi-nese example?

D. Kostic: We develop the Free Zone Pirot following the most successful examples in the world. One of them is certainly the con-cept of free trade zones of the People's Re-public of China. Free zones in China have achieved their goal – by attracting direct foreign investments, they increased higher employment rate and adopted modern te-chnology. This was exactly the move that enabled China to possess its trade marks in the field of IT technologies. Learning from the users of free zones abroad, China rai-sed its own economy to the highest world standards. Through the three phases of de-velopment the institute of free zones has exhibited exquisite efficiency in the deve-lopment of Chinese economy.

Glasnik: Even before the establishment of your free zone, the company Tigar which is, if we are not wrong, today the majority owner of the FZ Pirot, had had business operations in this area. To what extent is it easier to establish a functional business zone when you already have a renowned company in that area or how much diffi-cult is it to start from the green field, as it is going to be the case with certain business zones in Montenegro?

D. Kostic: In order for the users, the com-

panies in the Free Zone Pirot, to obtain the license to work in the zone regime and to use all incentives, it is necessary that the Government of the Republic of Serbia sho-uld approve the start of the free zone ac-tivities. The process of issuing the permit consists of two phases. The first phase de-fines the free zone area and requests from the Government of the Republic of Serbia to approve the establishment of a free zone at the defined area. The request should be accompanied with the Study on Economic Justification of the Establishment of the Free Zone Area which will state all benefits from the establishment of a new free zone. Following the determination of the justifi-cation for the extention, the Government of the Republic of Serbia will approve the requested extensions on the defined area. The second phase refers to the definition of the conditions fulfilled by the users for the start of the free zone regime by the expert commission.

The commission determines if the fol-lowing conditions are fulfilled: spatial and energy conditions, environmental protec-tion and other technical conditions related to the activities of the zone, conditions re-lated to the activities of the customs servi-ce, as well as the conditions related to the implementation of the customs control. Following the confirmation by the com-mission that the conditions for the incep-tion of the activities have been met, the Government makes the decision based on which the user may operate in that regime.

Regardless of the fact whether we speak about greenfield or brownfield locations, if the user fulfills the requested conditions for the establishment of the regime, tech-nical conditions and the conditions related to the implementation of customs activiti-es, it may start with work in the free zone regime. Brownfield locations enable faster start of the users' activities.

Moreover, the condition of the facilities intended for brownfield investments is very important because the investors who do not intend to construct but only to rent the facilities have high requrements with respect to the technical standards of the existing facilities.

At the same time, we should not run from the establishment of the free zones in the area of the current companies which are already functioning. The advantages of the free zone are intended for new direct investments, no matter if they are green-

field, brownfield or if they are investments in new production capacities of the already active companies.

Glasnik: In your opinion, what would be the formula of success for business zones in Montenegro?

D. Kostic: The efficiency of the company for the management of the free zone is one of the key conditions for the achievement of appropriate results. However, there are other very important factors which should provide significant administrative support to the users in the process of the opening of a company in a free zone and later in its work, such as: networking with the local self-government, government institutions, customs administration.

The rounding up of all business incentives provided by the state, the local self-gover-nment, the law on free zones and provision of all necessary services in one place gua-rantee the success of a free zone.

Besides, maximum advantages guarantee efficient attraction of investments.

Glasnik: A developed infrastructure is very important for the economy of a state. Mon-tenegro has started the realization of a very important project – the construction of the Bar – Boljare highway. In your opinion, to what extent will this segment of transport infrastructure make the entrepreneurs of the Nis region closer to our biggest port?

D. Kostic: The construction of the highway, considered by many as the business of the century, will help to avoid the most dange-rous segment of the highway, which will significantly affect the safety of transport participants and thus increase the tran-sport from our region.

Following the completion of this capital project, we expect that all parameters of the inter-regional exchange should record exponential growth because the entrepre-neurs from this area used to lean for de-cades on the Montenegrin region and fast exit to the sea, which in this way – having in mind the importance of sea ports for many of our economic entities – receives special dimension.

The construction of this highway provides completely different opportunities for all types of tourism given the fact that a who-le series of facilities which are of essential importance for tourism and current offer in this area will be constructed along the highway.

61


Visoke cijene na hrvatskom primorju

Hamburger od 18 eura tjera turiste

Otjerati gosta - neprocjenjivo. Ovo kao da je moto hrvatskih ugosti-telja na obali tokom ljetne sezone.

Čim je prvi turist kročio na obalu, cijene su drastično narasle. Vrtoglavim cijenama ugostitelji kratkoročno profitiraju, no neki se boje da bi dugoročno svi mogli platiti jer turisti pamte, a vijesti se danas brzo šire, piše 24sata.hr.

Svjetski portal za putovanja Trip Advisor pun je „preporuka“ o cijenama na Jadranu, prenio je i Biznis.ba.

- Ne idite tamo. Mi sigurno više nećemo - požalio se turist na skupoću na Hvaru.

- To je definitivno bilo najskuplje mjesto na našem godišnjem odmoru. Plaćali smo stotine kuna samo za hamburgere, sendvi-če i pice - žali se turist.

Osim po broju sunčanih dana, katedrali i samostanima, Hvar postaje poznat i po na-bijanju cijena.

Na stranicama Delfin Sports bar & grilla, koji radi u sklopu Sunčanog Hvara, stoji cjenovnik od kojeg prosječnom Hrvatu za-staje knedla u grlu.

Prženi krompirići tamo stoje 20 kuna (pri-

džepom, a hranu u tim objektima spremaju renomirani kuhari.

U Fortuni, jednoj od najstarijih splitskih pizzerija, cijene se kreću od 54 kune (se-dam eura) za margaritu do 110 kuna (14 eura) za crnu pizzu s dagnjama, kozicama i inćunima.

- U našim restoranima u centru, koji uglav-nom pozitivno posluju samo ljeti, pice su najmanje isplative. Naime, zna nam doći 12 gostiju i naručiti tri pice te potrošiti bocu kečapa. Tako nam zauzimaju stolove, pr-ljaju stolnjake i pribor, a mi gubimo zara-du. Osim toga, za picu neprestano morate

povoljna. U skupljim restoranima, poput Mazgoona u blizini Pjace, možete pojesti vrstu gurmanske pizze za 110 kuna (14 eura) ili hamburger za 85 kuna (11 eura).

U Chops Grill steak & sea foodu kraj Mar-montove ulice dobit ćete za 85 kuna (11 eura) burger s cijenjenim mesom angus govedine. Unutra su i zelena salata, para-dajz, karamelizirani luk, sir te hrskava sla-nina. Uz naručeni hamburger poslužen je i pomfrit. No to je ponuda za goste s dubljim

imati i po cijeli dan ugrijanu peć na više od 350 stepeni. To su vrlo veliki troškovi s ob-zirom na isplativost. No picu morate imati svakako u ponudi - pokušao je visoku cije-nu opravdati splitski ugostitelj.

bližno 2,5 eura), pileća salata Cezar je 65 kuna (osam eura), a poželi li gost, na pri-mjer, burrito, za to zadovoljstvo platiće 125 kuna (16 eura).

Najjeftiniji hamburger tamo je 65 kuna (osam eura), a definitivni rekorder je ham-burger od 140 kuna (18 eura).

No, u cjenovniku piše da je riječ o Rocka-star Triple hamburgeru, u kojem sve sa-stojke, osim peciva, onaj ko ga naruči do-bije u trostrukoj mjeri.

Cijene na Hvaru bodu u oči, no ni ostali gradovi ne kaskaju. U rovinjskome Mai-strinu restoranu Bonaca obični hamburger s prženim krompirićima staje čak 63 kn

(približno osam eura), a pola litre mineral-ne vode turisti će platiti 17 kuna (oko 2,25 eura).

- Žao nam je ako neki smatraju da su cijene previsoke i ako se neko na njih žali. Zna-mo da ne mogu sebi svi priuštiti dolazak kod nas, ali radi se o novom objektu koji je otvoren prošle godine, s prekrasnim po-gledom na more. Ima i skupljih restorana na Jadranu sigurno, a kod nas je hrana kvalitetna i gostiju ima - kazali su u tom rovinjskom restoranu.

Gastronomska ponuda u Splitu sve je ša-rolikija, a Splićani će reći da je i sve manje

62


Ovaj dokument treba da doprinese bržem razvoju i funkcionisanju tržišta kapitala, a njegove izmjene će ovu oblast adekvatnije i savremenije urediti.

Svrha donošenja Nacrta Zakona o tržištu kapitala je usklađi-vanje sa zakonodavstvom EU i smjernicama Međunarodne organizacije komisija za hartije od vrijednosti (IOSCO), kao

i usklađenost rada Komisije, prevashodno uključujući regulator-nu i funkciju sprovođenja zakona, navodi se u obrazloženju ovog dokumenta. Takođe je zapisano da je cilj Nacrta je da usmjeri pa-žnju KHOV na regulatorne aktivnosti koje su najvažnije za zaštitu investitora, odnosno pravično i uređeno trgovanje hartijama od vrijednosti. Dokument je na javnoj raspravi do 8. septembra 2015. godine.

Amir Nurković, Komisija za hartije od vrijednosti, za Glasnik je govorio o ovom značajnom aktu, a njegove komentare integralno prenosimo.

Zakon o tržištu kapitala je temeljni propis kojim se uspostavljaju dalje osnove tržišta kapitala u Crnoj Gori. On je postavljen sa ci-ljem da obuhvati najveći dio pitanja kojim se reguliše ova materija a koja je, u ovom trenutku, relativno usklađena sa evropskim pro-pisima i ostalim međunarodnim standardima.

Kao takav, Zakon je postavljen sa ambicijom da obuhvati sledeća pitanja: - Osnovne odredbe- regulator,- hartije od vrijednosti koje se nude javnosti ili se uvrštavaju za trgovanje,- transparentnost, - zloupotreba tržišta, - investiciono društvo, - ovlašćene kreditne institucije,- sistem zaštite investitora,- centralni registar hartija od vrijednosti,- konačnost sadiranja u sistemima finansijskih instrumenata, - kaznene mjere kao i - završne i prelazne odredbe.

Namjera je da se tržište kapitala unaprijedi, da se vrati povjerenje koje je, ne samo na domaćem terenu nego i šire u međunarodnoj zajednici, narušeno uticajem krize nastale 2008. godine, te da se poveća obim i dugoročno proširi uloga tržišta kapitala u ukupnoj strukturi finansiranja.

Da bi se govorilo o sadržaju Zakona neophodno je napomenuti da su odrebe ovog Zakona, u najvećoj mjeri, usklađene sa:- Direktivom MiFID- II- Direktivom o prospektu- Direktivom o transparentnosti;- Direktivom o zloupotrbama na tržištu;- Direktivom o insajderskom trgovanju i manipulacijama na trži-štu.- Direktivom o šemama zaštite investitora te - Direktiva o konačnosti obračuna i platnim sistemima i sistemi-ma hartija od vrijednosti.

U uvodnom dijelu Zakona dаte su definicije glаvnih pojmovа,

Amir Nurković, Komisija za HoV

Komentar Nacrta

Zakona o tržištu

kapitala

63


usklаđene sа direktivаmа EU. Kao novi termini koji daljim odred-bama Zakona dobijaju i svoj puni sadržaj pojavljuju se Organizo-vana trgovačka platform (OTP), Vanberzansko tržište (OTC), sis-temski internalizator, rastuće tržište malih i srednjih preduzeća, algoritamsko trgovanje i mnogi drugi.

Tаksаtivno je nаvedenа i listа investicionih uslugа i finаnsijskih instrumenаtа. Definisan je prenos prava iz finansijskih intrume-nata, zatim dematerijalizovane hartije od vrijednosti i izuzeci od obaveze dematerijalizacije hartija od vrijednosti u slučaju uklju-čenja derivativnih finansijskih instrumenata u trgovanje koje propisuje organizator tržišta na osnovu saglasnosti Komisije.

Za poglavlje Komisijа zа hаrtije od vrijednosti kao izvor su uzeti članovi važećeg Zakona o hartijama od vrijednosti i IOSCO doku-menti. Komisiji se dаje puna sаmostаlnost i nezаvisnost u rаdu, u obаvljаnju svojih poslovа za koje odgovаrа Skupštini Crne Gore.

Propisan je način odlučivanja, donošenja podzakonskih akata, da-vanja mišljenja, tumačenja, kаo i drugih aktivnosti, kаdа je to po-trebno rаdi primjene i sprovođenjа pojedinih odredаbа Zаkonа ili podzakonskih аktа. Propisuje se obаvezа čuvаnjа poslovne tаjne i saradnja sa nadležnim organima drugih država članica.

Akcenat se stavlja na nа pitanja koja su bitna zа zаštitu investitorа. Propisuje se nаdzor nаd investicionim društvimа i obаvezа regu-latora koje informacije objаvljuje nа svojoj internet strаnici.

U poglаvlju Hartije od vrijednosti koje se nude javnosti ili se uvrštavaju za trgovanje detаljno je rаzrаđenа jаvnа ponudа i usklаđenа sа izuzecimа od obаveze objаvljivаnjа prospektа zа jаvnu ponudu.

Bliže se propisuju elementi prospektа, odgovornost zа informa-cije sаdržаne u prospektu. Uređena je procedurа zа podnošenje zаhtjevа zа odobrenje prospektа, kаo i njegovo objаvljivаnje.

Propisuju se i obаveze zа strаne emitente kаd objаvljuju prospekt, kаo i obаveze domаćih emitenata kаdа nude hаrtije od vrijedno-sti u inostrаnstvu. Nа krаju poglаvljа propisuju se ovlašćenja i nаdzorne mjere u toku jаvne ponude hаrtijа od vrijednosti ili postupkа zа uključivаnje hаrtijа od vrijednosti u trgovаnje na re-gulisanom tržištu.

U poglаvlju Transparentnost transponovana je Direktiva Evrop-skog Parlamenta o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s podacima o emitentima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu.

Poglаvljem Zloupotreba tržišta reguliše se zаbrаnа nepoštenih, mаnipulаtivnih i ostаlih nedozvoljenih rаdnji u vezi sа kupovinom i prodаjom hаrtijа od vrijednosti. Definiše se pojаm insajderske informаcije, kаo i odgovornost licа kojа posjeduju istu. Propisuje se obaveza objelodanjivanja insajderskih informacija, kao i oba-veza sačinjavanja i objavljivanja podataka o licima koja imaju pri-stup insajderskim informacijama.

Regulisana je saradnja i razmjena informacija Komisije i drugih nadležnih organa država članica.

U poglаvlju Regulisаno tržište, MTP i OTP bliže se propisuju uslo-vi koje morаju ispuniti regulisano tržište, MTP I OTP kаko bi se obezbijedilа trаnspаrentnost prije i poslije trgovаnjа, kаo i obаveze izvještаvаnjа o trаnsаkcijаmа hаrtijаmа od vrijednosti.

Propisuje se minimаlni kаpitаl regulisanog tržišta, kvаlifikovаno

učešće, kаdrovskа i orgаnizаcionа osposobljenost i tehničkа opremljenost, nаčin trаženjа i izdаvаnjа dozvole zа obаvljаnje djelаtnosti itd. Tаkođe, bliže se uredjuju i uslovi zа orgаnizаtorа MTP-а, i OTP-a kаo i nаdzor regulatora nаd poslovаnjem organi-zatora tržišta.

Poglаvlje Investicionа društvа bаvi se uslovimа potrebnim zа izdаvаnje licenci i dozvolа zа rаd investicionim društvimа, kаdrovskom i tehničkom osposobljenošću, uslovimа zа člаnove odborа direktora i izvršnog direktora u skladu sa odredbama Di-rektive MiFID II.

Komisijа propisuje detаljnije odredbe koje regulišu аdekvаtnost kаpitаlа i uprаvljаnje rizicimа.

Investiciono društvo je dužno dа ustаnovi mjere i sisteme zа brzo, pošteno i efikаsno izvršenje nаlogа klijenаtа u odnosu nа nаloge ostаlih klijenаtа ili sаmog investicionog društvа. Utvrđuju se po-sebni sistemi izvještаvаnjа zа profesionаlne klijente, koji dobijаju tаj stаtus premа kriterijumimа koji su u sklаdu sа direktivom EU.

Propisuje se i nаčin pružаnjа uslugа uprаvljаnjа portfoliom, pozаjmljivаnje finаnsijskih instrumenаtа kao i trgovanje na mar-gini.

Zakon sadrži i odredbe vezane za ovlаšćene kreditne institucije nа koji se primjenjuju odredbe Zakona iz poglаvljа o investicionim društvimа.

Zakonom se propisuje kliring, saldiranje i registracija hartija od vrijednosti putem odredbi koje se tiču nаstаnkа i prenosа prаvа iz finаnsijskih instrumenаtа poštujući IOSCO Preporuke vezane za sisteme saldiranja hartija od vrijednosti. Propisuje se djelаtnost i orgаnizаcijа Centrаlnog registrа hartija od vrijednosti, obаveze u pogledu kliringа i sаldirаnjа, kаo i prenos prаvа iz hаrtijа od vrije-dnosti i upis prаvа trećih licа.

Ustanovljena je obaveza osnivanja garantnog fonda sa ciljem zаštite investitorа čijа su sredstvа ili finаnsijski instrumenti iz-loženi riziku u slučаju stečаjа, odnosno drugih nemogućnosti ispunjаvаnjа obаvezа premа klijentimа investicionog društvа, ili аktivnosti čuvаnjа i držаnjа finаnsijskih instrumenаtа i novčаnih sredstаvа.

U poglavlju Konačnost saldiranja u sistemu finansijskih instru-menata definišu se konačnost saldiranja u sistemima hartija od vrijednosti i posljedice postupka zbog insolventnosti nad učesni-kom u sistemu na prava i obaveze koje proizilaze iz učestvovanja ili su u vezi sa učestvovanjem u sistemu, kao i prava primaoca instrumenata osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davaocem instrumenata osiguranja.

Konačno, vraćamo se na pitanje šta su perspektive tržišta vezano za usvajanje ovog Zakona i ne samo ovog već i ukupnog unapređe-nja tržišta kapitala. Vjerujem da su aktivnosti poput utvrdjivanja i formalnih mehanizama za kontrolu i nadzor, prihvatanje prakse razvijenih tržišta a što u našem slučaju znači dodatno otvaranje i povezivanje sa spoljnim svijetom, činjenice relavantne za ubla-žavanje rizika.

Pitanja poput transparentnosti poslovanja, adekvatnosti kapitala, pitanje unapređenja korporativnog upravljanja, organizacionih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta svih učesnika mogu obezbije-diti veću zaštitu investitora, a sve to treba značiti i veće povjere-nje, oporavak i dalji razvoj tržišta kapitala.

64


The new law will regulate the capital market more adequately and more in line with modern standards.

The Draft Law on the Capital Market has been the result of several factors: the situation analysis at the financial mar-ket, which took several months of hard work, an overview

of the existing problems at this market for the sake of its faster development and functioning, and the expressed needs of parti-cipants for changes which are expected to contribute so that this area should be regulated more adequately and in line with modern standards. The objective of passing this law is its harmonization with the EU guidelines and with the guidelines of International Organization for Securities Commissions (IOSCO). In addition, it is expected to harmonize the activities of the Commission, primarily referring to its regulatory function but also related to the imple-mentation of the law – this has been stated in the explanation. The aim of the law is to direct the attention of the Securities and Exchange Commission to the regulatory activities of key impor-tance for the protection of investors, i.e. fair and regulated trade in securities – this has been stated in the explanation of the Draft which will be the subject of public consultations on 08 September 2015.

Amir Nurkovic, Securities and Exchange Commission, made com-ments on this important act.

The Law on Capital Market is an essential provision which esta-blishes further ground for the capital market in Montenegro. It has been established in order to cover a major part of the issues pertai-ning to this field of interest and it is currently well aligned with the European regulations and other international standards.

As such, the Law is established with an ambition to cover the fol-lowing issues: - basic provisions,- regulator,- securities offered to the public or grouped for trade purposes,- transparency, - market abuse,

Amir Nurkovic, The Securities and Exchange Commission

Comments on the Draft Law on the Capital Market

- investment firms, - authorized credit institutions,- investor protection system,- central register of securities,- final settlement in the systems of financial instruments, - punitive measures and - transitional and final provisions.

Our intention is to improve the capital market, to bring back the trust, both domestic and international, which has been shaken by the effects of the crisis in 2008, as well as to increase the volume and achieve a long-term extension of the capital market role in the overall financing structure.

When discussing the content of the law, it is necessary to empha-size that the provisions of this law are to a large extent harmoni-zed with:- Directive MiFID- II;- Prospectus Directive;- Transparency Directive;- Market Abuse Directive;- Directive on Insider Dealing and Market Manipulation;- Directive on Investor Compensation Scheme and - Directive on Settlement Finality in Payment and Securities Set-tlement Systems.

The introductory part of the law provides the definitions of the main concepts aligned with the EU directives. The newly intro-duced concepts in this law are: Organized Trade Platform (OTP), Over-the-Counter (OTC), systematic internalizer, growing SME market, algorithmic trading and many other.

The law presents the itemized list of investment services and fi-nancial instruments. The law defines the transfer of rights from financial instruments, dematerialized securities and the excepti-ons from the obliged dematerialization of securities in case of the involvement of derivative financial instruments in trade which is

65


prescribed by the market organizer based on the consent by the Commission.

For the Chapter The Securities and Exchange Commission, the members of the existing law on Securities and IOSCO documents have been taken as a source. The Commission is given full inde-pendence in their work, for which they are responsible to the As-sembly of Montenegro.

The law prescribes the decision-making process, adoption of sub--legal enactments, issuing opinions, interpretation, as well as other activities, necessary for the implementation of certain pro-visions of the law or sub-legal enactments. The protection of busi-ness secret and cooperation with the relevant authorities of other member states is also prescribed by the law.

The focus is placed on the issues relevant for the protection of investors. The law also prescribes the monitoring of investment companies and regulators’ responsibilities with respect to the pie-ces of information published on their internet page.

In the Chapter Securities offered to the public or admitted to tra-ding, the public offer has been developed in detail and harmoni-zed with the exceptions from the obligatory publication of the pro-spectus for public offer. The elements of the prospectus and the responsibility for the information published in the prospectus are prescribed in more detail. The procedure related to the submissi-on of requests for the approval and publication of prospectus has been defined.

The obligations of foreign issuers when they announce the pro-spectus and of domestic issuers when they offer securities abroad are also prescribed. The end of this chapter contains the provisi-ons related to the authorizations and supervisory measures du-ring the public offer of securities or the procedures for the admis-sion of securities in trading at the regulated market.

The chapter Transparency incorporates the European Parliament Directive on the harmonization of the requirements for transpa-rency in relation to information about issuers whose securities are admitted to trading on a regulated market.

The chapter Market Abuse regulates the framework for tackling unfair, manipulating and other forbidden activities related to the trading in securities. It defines the concept of insider informati-on, as well as the responsibility of the persons who have access to insider information. This law prescribes the obligation for the disclosure of insider information and for the creation and publica-tion of a list of persons with access to insider information.

The law also regulates cooperation and exchange of information between the Commission and other responsible institutions of the Member States.

The chapter Regulated Market, MTP and OTP prescribes in more detail the conditions which need to be fulfilled by the regulated market, MTP and OTP in order to provide transparency before and after trading, as well as the reporting obligations on the transacti-ons of securities.

The law defines minimum capital of the regulated market, quali-fied participation, human resources and organizational capaciti-es, technical capacities, the procedure for requesting and issuing licenses for doing business, etc. In addition, it also regulates the conditions for MTP and OTP organizer, as well as the regulators’

supervision of the market organizer’s activities.

The chapter Investment Firms considers the conditions which are necessary for issuing licenses and work permits to the investment firms, professional and technical capacities, the conditions for bo-ard members and the executive director in line with the provisions of the Directive MiFID II.

The Commission prescribes more detailed provisions which regu-late the adequacy of capital and risk management.

An investment firm is obliged to establish the measures and sy-stems for a fast, fair and efficient execution of the clients’ orders in relation to the orders from other clients or the investment firm itself.

Specific reporting systems are determined for professional clients, who receive this status according to the criteria in line with the EU Directive. In addition, the law prescribes the provision of services, portfolio management, lending of financial instruments and mar-gin trading.

The law contains the provisions related to authorized credit in-stitutions subject to the provisions of the chapter of this law on Investment Firms.

The law also prescribes clearing, settlement and registration of securities through the provisions related to the origin and transfer of rights from financial instruments with the respect of the IOS-CO Recommendations for Securities Settlement System. The law prescribes the organization and activities of the Central Register of Securities, obligations with respect to clearing, settlement and transfer of rights over securities and the registration of third party rights.

The obligation to establish a guarantee fund has been determi-ned with an aim to protect an investor whose funds or financial instruments are at risk in case of insolvency, i.e. other failures to meet the obligations towards the clients of the investment firm, or the activities of safekeeping financial instruments and financial assets.

The chapter Final Settlement in the System of Financial Instru-ments defines the final settlement in the securities system and the consequences of this procedure due to the insolvency proce-dure on the participant in the system, the rights and obligations stemming from or related to the participation and the rights of the recipient of the insurance instruments in case of the insolvency procedure on the provider of the insurance instruments.

Finally, we get back to the question what market perspectives are in relation to the adoption of this law and not only related to this law but to the overall improvement of the capital market. I beli-eve that the activities such as: determining formal control and monitoring mechanisms, introduction of the practices of deve-loped markets, which in our case means additional opening and connection with the outside world, are the facts relevant for the reduction of risk.

The issues such as transparency of business operations, adequa-cy of the capital, improvement of corporate management, orga-nizational, expert and technical capacities of all participants, may provide higher protection of investors, which should mean improved confidence, recovery and further development of the capital market.

66


Svijetvijesti

Barclays ukida 30.000 radnih mjesta

Britanska banka Barclays planira da ukine više od 30.000 radnih mjesta u iduće dvije godine, kako bi poboljšala poslovne rezul-tate i podstakla rast cijena dionica, objavio je The Times.

Ova odluka je donesena nakon što je rani-je ovog mjeseca otpušten izvršni direktor banke Antony Jenkins, prenosi Al Jazeera.

Ovaj program otpuštanja, koji bi mogao reducirati globalnu radnu snagu banke na ispod 100.000 radnika do 2017. godine, sma-tra se jedinim načinom za rješavanje pro-blema hroničnog lošeg poslovanja banke te za udvostručivanje vrijednosti dionica Barclays, kazao je anonimni viši zvaničnik.

Ukidanja radnih mjesta će najvjerovatnije pogoditi radnike u administraciji i podršci te odjelima za transakcije, gdje se mogu ostvariti najveće uštede, navodi Times.

Grčka će biti primorana da izađe iz eurozone

Još postoji opasnost da će Grčka do kraja naredne godine biti primorana da izađe iz eurozone, pokazuje Bloombergova anketa u kojoj je učestvovalo 34 ekonomista.

Njih 70 odsto smatra da će Grčka do kraja ove godine biti bezbjedna, iako skoro po-lovina anketiranih tvrdi da će treći paket pomoći, vrijedan 86 milijardi EUR, biti ne-dovoljan za tu zemlju, prenosi Tanjug.

U trenutku kada grčki premijer, Alexis Tsi-pras nastoji da dobije novi paket pomoći, manjkavosti sporazuma koji je prošle sed-mice postigao sa liderima eurozone pod-

grijale su zabrinutost da će Grčka imati problema sa primjenom trogodišnjeg pro-grama.

Kreditori odbijaju da se obavežu na restruk-turiranje duga Atine, što je potez, koji je pre-ma tvrdnjama Međunarodnog monetarnog fonda, od ključnog značaja za stabilizova-nje finansija Grčke, navodi Bloomberg.

- Bez neke vrste olakšanja duga, iznos pa-keta pomoći nikada neće biti dovoljan. Za-trpavanje dodatnim kreditima, i to države koja nije u stanju da ih vrati, po Ajnštajno-voj definiciji je ludost, odnosno ponavljanje iste stvari uvijek iznova u očekivanju dru-gačijih rezultata - saopštio je ekonomista Commerzbank iz Londona Peter Dickson.

Od 500 najvećih kompanija na svijetu petina je iz Kine

Ukupno 106 kineskih kompanija našlo je mjesto na ovogodišnjem popisu Fortune Global 500, listi sa pet stotina najvećih sv-jetskih kompanija. Prošle godine, na istom popisu našlo se 100 kineskih kompanija.

Glavni kineski prerađivač nafte Sinopec Group s prošlogodišnjeg trećeg mjesta popeo se na drugo mjesto u svjetskom poretku kompanija s najvećim ukupnim prihodima, odmah iza američkog malopro-dajnog giganta Walmart.

Petro China, najveći proizvođač nafte i pli-na u Kini, ostao je na četvrtom mjestu, dok je najveći kineski snabdijevač električnom energijom State Grid Corporation ostao sedmi.

Petsto najvećih svjetskih kompanija u 2014. generisale su 31.2 triliona dolara pri-hoda i 1.7 triliona dolara zarade.

BRICS banka počela da radi

Nova banka koju su osnovale države čla-nice BRICS-a počela je 21. jula da radi u Šangaju. Osnovana je za finansiranje infra-strukturnih projekata u zemljama BRICS-a i zemljama u razvoju, banka će postati je-dna od najvećih multilateralnih razvojnih

institucija sa kapitalom od 100 milijardi dolara.

Banka će praktično biti konkurent Svjet-skoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Otvaranje banke dolazi dvije nedje-lje nakon samita BRICS-a, organizovanog u ruskom gradu Ufa. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, koje pred-stavljaju 40 posto svjetske populacije, odlu-čile su 2013. godine da utemelje ovu novu finansijsku instuticiju.

Sporazum o osnivanju banke BRICS-a po-tpisan je u junu 2014. godine u brazilskom gradu Fortaleza.

Mjesečni budžet Švajcaraca 7.000 eura

Švajcarskim domaćinstvima je u prosjeku 2013. godine na raspolaganju bilo 7.130 fra-naka mjesečno (6813.84 eura), po izvještaju federalnog statističkog zavoda, OFS.

U izvještaju se navodi da je 61 odsto do-maćinstava imalo veći prihod od prosječ-nog.

Najveće opterećenje za budžet švajcarskih građana u 2013. bili su troškovi održavanja stana i računi za struju, na koje je u prosje-ku odlazilo 1.520 franaka, prenosi švajcar-ski list 24 sata.

Više od polovine raspoložive sume, 54,5 od-sto, Švajcarci su trošili za kupovinu robe ši-

67


roke potrošnje i plaćanje usluga, dok su za transportne usluge trošili 7,8 odsto prihoda.

Na hranu i bezalkoholna pića odlazilo je 6,4 odsto mjesečnih sredstava a na kulturne događaje i zabavu šest odsto.

Na izlaske i restorane švajcarska porodica je 2013. trošila 5,8 odsto kućnog budžeta, prenosi B92.

Osnivač Facebooka sve bogatiji

Osnivač društvene mreže Facebook Mark Zuckerberg zauzeo deveto mjesto na Bloombergovoj listi najbogatijih ljudi na svetu, potisnuvši sa te pozicije osnivača Ikee Ingvara Kamprada, pisao je britanski Indipendent.

Zuckerbergov uspon na toj ljestvici se na-stavlja, budući da je prije samo nekoliko sedmica prestigao članove porodice Vol-ton, osnivače trgovinskog lanca Volmart, i zauzeo 11. mjesto na spisku.

Imovina Zuckerberga sada se procenjuje na 42,9 milijardi dolara, tako da sada »diše za vratom« osnivaču »Amazona«, Lariju Bezo-su, čije bogatstvo vredi 43,5 milijarde do-lara, kao i osnivaču Orakla, Lariju Elisonu (43,7 milijardi dolara).

Kapitalizacija Facebooka na Njujorškoj ber-zi procenjuje se na 274,9 milijardi dolara, i po tržišnoj vrednosti je osma najveća ame-rička kompanija, a prvi je Apple čija je trži-šna vrednost 760,8 milijardi dolara.

Gazprom raskinuo ugovor za gradnju Turskog toka

Ruski energetski gigant Gazprom raskinuo je 2,2 milijarde dolara vrijedan ugovor s ita-lijanskom kompanijom Saipem o izgradnji prvog kraka plinovoda Turski tok, koji ide ispod Crnog mora, potvrđeno je iz kompa-nije.

Kao razlog za raskid ugovora Gazprom navodi nemogućnost postizanja dogovora o komercijalnim i radnim pitanjima veza-

nim za projekt, prenosi Bloomberg.

Osim toga, Gazprom je potvrdio kako nije moguće početi gradnju plinovoda, jer su se pregovori o međuvladinom ugovoru s Tur-skom odužili.

- Radovi na plinovodu Turski tok će se na-staviti, budući da Gazprom planira uskoro početi pregovore s potencijalnim (novim)izvođačima radova - navode u ruskoj kom-paniji.

Podmorsku dionicu Turskog toka trebaju činiti četiri linije, a svaka će imati kapaci-tet od 15,75 milijardi kubnih metara.

Plinovod će prolaziti rutom od 660 kilome-tara Južnog toka, dok će 250 kilometara ići novom rutom prema evropskom dijelu Turske.

Huawei prodao više telefona od Applea

U drugom kvartalu ove godine, četvrti naj-veći proizvođač pametnih telefona, kineski Huawei, prodao je više pametnih telefona od po prihodima neprikosnovenog Applea.

Kineska kompanija je saopštila da je u druga tri meseca 2015. godine prodala uku-pno 48,2 miliona pametnih telefona, dok je Apple prodao 47,5 miliona iPhonea.

Za sada još nisu poznati rezultati prodaje u Kini, gde se za prvo mesto po broju prodatih pametnih telefona takmiče upravo Huawei i Apple.

Ostavka rukovodstva Toshibe zbog falsifikovanja računovodstvenih knjiga

Direktor Toshibe i još osam rukovodilaca

te japanske kompanije podnijeli su ostav-ke zbog lažiranja računovodstvenih knjiga čime su „naduvani“ profiti kompanije za 152 milijarde jena (1,2 milijarde dolara) tokom nekoliko godina.

Toshiba je priznala sistematsko zataškavi-nje koje je počelo 2008. Više njenih sektora, među kojima i onaj za kompjuterske čipove i personalne kompjutere, imali su finansij-ske probleme, ali su direktori kao „izazov” postavili nerealne ciljeve za profite, poslije čega su potčinjeni lažirali rezultate.

Pored problema u sektoru za elektroniku, perspektive Toshibe u nuklearnoj industri-ji, što je jedno od njenih osnovnih poslova-nja, uzdrmani su nuklearnom katastrofom u Fukušimi 2011. To je izazvalo brigu jav-nosti za bezbjednost reaktora i smanjilo šanse za nove nuklearke. Svih 48 reaktora u Japanu sada je isključeno.

Direktor Hisan Tanaka je na početku kon-ferencije za novinare držao pognutu glavu skoro pola minuta kao gest pokazivanja dubokog srama i kajanja. Ostavke su pod-nijeli njegov prethodnik, a sada potpreds-jednik kompanije Norio Sasaki i savjetnik Acutoshi Nishida i još šest rukovodilaca.

- Imamo ozbiljnu odgovornost. Toshiba će morati da izgradi novu sistematizaciju i iz-vrši rekonstrukciju - rekao je Tanaka.

Toshiba je saopštila da su lažiranja trajala i tokom prošle fiskalne godine, završene u martu, i da revizija, koja treba da pokaže pravu finansijsku sliku, još nije završena.

Skandal u Toshibi ponovo je potcrtao pro-bleme u korporativnom upravljanju u Ja-panu, uprkos nastojanjima da se poveća nezavisan nadzor kompanije. Prije nekoli-ko godina proizvođač medicinske opreme i kamera Olympus bio je u centru pažnje po-što je njen predsjednik BritanacMajkl Vud-ford objelodanio zataškavanje gubitaka.

Toshiba se izvinila akcionarima i kupcima, a osnovala je i nezavisnu grupu za istragu kako je došlo do propusta i što treba uraditi da se tako nešto opet ne desi.

68


Neočekivano glasno NE na grčkom referendumu je rezultat istorijskog glasanja u očajnoj situaciji. U svom radu često koristim poznati vic iz poslednje decenije Sovjetskog Sa-

veza. To je vic o Rabinoviču, Jevrejinu koji želi da emigrira. Službe-nik u emigracionoj kancelariji ga pita zašto, a on odgovara: „Iz dva razloga. Prvo, bojim se da će komunisti izgubiti vlast i da će nova vlast svu krivicu za komunističke zločine svaliti na nas Jevreje – pa će opet biti pogroma…“

“Čovječe”, prekide ga službenik, “pa to je čista besmislica. Ništa ne može da se promeni u Sovjetskom Savezu! Komunistička vlast će biti vječna!”

“E, to je moj drugi razlog”, mirno odgovori Rabinovič.

Čuo sam da po Atini kruži nova verzija ovog vica. Mladi Grk dolazi u australijski konzulat u Atini i traži radnu vizu. “Zašto želite da napustite Grčku?” pita ga službenik.

Slavoj Žižek

Buđenje Evrope

Grčko pobjedničko NE zapravo je DA punoj svijesti o krizi u Evropi, DA potrebi da se krene iz početka.

“Iz dva razloga” – odgovara Grk. “Prvo, bojim se da bi Grčka mogla da napusti EU, što će dovesti do novog siromašenja i haosa u ze-mlji…”

“Mladiću”, prekida ga službenik, “pa to je čista besmislica: Grčka će ostati u EU i biće podvrgnuta finansijskoj disciplini.”

“To je moj drugi razlog”, mirno odgovori Grk.

Da parafraziramo Staljina, znači li to da je svaka od ove dve mo-gućnosti gora?

Vrijeme je da se okanemo irelevantnih rasprava o mogućim gre-škama i lošim procjenama grčke vlade. Ulog je previše podignut.

Duboko je simptomatično to što u pregovorima između grčke vla-de i administracije EU nije moguć kompromis, koji se u stvari i ne odnosi na aktuelna finansijska pitanja – u toj ravni razlika je mini-malna. EU optužuje Grčku da govori uopšteno, da daje neodređena

69


obećanja bez konkretnih detalja, dok Grčka optužuje EU da poku-šava da kontroliše i najsitnije detalje i da se aktuelnoj vladi na-meću teži uslovi nego prethodnoj. Ali iza ovih optužbi tinja mnogo dublji sukob. Grčki premijer Alexis Tsipras nedavno je rekao: kad bi Angela Merkel i on otišli na večeru, stvar bi bila riješena za dva sata. Poenta ove izjave je da su on i Angela Merkel političari, pa bi i svoja neslaganja rješavali tako, za razliku od tehnokratskih admi-nistrativaca kakav je predsjednik eurogrupe Jerun Diselblum. On je poslovični negativac u ovoj priči, a njegov moto je: “Ako želite uspjeh, izbjegavajte ideologiju”.

To nas dovodi do same suštine: Tsipras i bivši ministar finansija Yanis Varoufakis, koji je 6. jula dao ostavku, nastupaju politički i teže “ideološkim” odlukama (zasnovanim na normativnim pre-ferencama), dok evropski tehnokrati ostaju u okviru regulativnih detalja. Zato kada grčki predstavnici postave fundamentalna po-litička pitanja, bivaju optuženi da lažu, izbjegavaju konkretna rje-šenja i tako dalje. Jasno je da je grčka strana u pravu: Diselblumov stav poricanja „ideologije“ je suštinski ideološki – njime se mjere zasnovane na političko - ideološkim odlukama lažno predstavljaju kao čisto ekspertske. Zbog ove asimetrije, „dijalog“ Tsiprasa i Va-roufakisa sa njihovim evropskim partnerima liči na razgovor stu-denta željnog ozbiljne debate i arogantnog profesora koji ignoriše pitanja studenta i ponižava ga ispravkama tehničkih detalja („Ni-ste to dobro formulisali. Niste uzeli u obzir taj i taj propis.“).

Ovo prenošenje politike u užem smislu na teren neutralnog admi-nistriranja postalo je karakteristika političkog procesa u Evropi. Strateške odluke moćnika predstavljaju se kao propisi koje su do-nijeli eksperti. O njima se pregovara tajno, a onda se nameću bez demokratske diskusije. U pitanju je bitka za evropsku ekonomsku i političku Leitkultur (kulturu usmjeravanja). Evropske sile se tu pojavljuju kao tehnokratski status quo koji već decenijama Evropu drži u stanju inercije.

U tekstu „Ka definiciji kulture“ veliki konzervativac T. S. Eliot pri-mjećuje da postoje trenuci kada se može birati samo između je-resi i bezvjerja, to jest kada je jedini način da se sačuva živa vjera – sektarijansko otcjepljenje od njenog osnovnog korpusa. To je danas položaj evropskih građana u odnosu na Evropu: samo nova „jeres“ (koju trenutno predstavlja Syriza) može da spase ono vri-jedno spasavanja u evropskoj baštini: demokratiju, povjerenje u ljude, egalitarnu solidarnost. Ako Syriza bude nadigrana, pobediće „azijska Evropa“ (koja, naravno, nema nikakve veze sa Azijom, već sa očiglednom tendencijom savremenog kapitalizma ka suspen-ziji demokratije).

Pogled zapadne Evrope na Grčku je pogled nezainteresovanog po-smatrača koji sažaljivo i sa simpatijama prati sudbinu jedne osi-romašene zemlje. Ovo udobno stanovište počiva na kobnoj iluziji - ono što se poslednjih nedjelja događa u Grčkoj tiče se svih nas. U Grčkoj se rješava sudbina Evrope. Dok čitamo vijesti iz Grčke treba da mislimo na staru izreku de te fabula narratur (kada se zamijene imena, ovo je priča o tebi).

Iza reakcija evropskog establišmenta na grčki referendum poma-lja se poželjni ideal koji najbolje opisuje kolumna Gideona Rahma-na iz Financial Timesa: „Najslabija karika eurozone su glasači“. U tom idealnom svijetu, Evropa se riješila te „najslabije karike“, a ek-sperti propisuju nužne ekonomske mere. Ako se izbori uopšte ra-spisuju, to je samo zato da potvrde konsenzus eksperata. Problem je u tome što su ekspertske politike zasnovane na fikciji „idi dalje i pravi se lud“ (produži period otplate kao da vjeruješ da će dugovi

biti vraćeni).

Zašto je ova fikcija toliko uporna? Nije riječ samo o tome da nje-mački glasači lakše prihvate produžavanje roka otplate, niti samo o tome da bi otpis grčkog duga doveo do sličnih zahtjeva iz Portu-galije, Irske ili Španije. Riječ je o tome da oni koji imaju moć ni ne žele da im dug bude vraćen. Zajmodavci i oni koji kontrolišu vraća-nje duga optužuju zadužene zemlje da se ne osjećaju dovoljno kri-vima. Ove optužbe se poklapaju sa zahtjevima Frojdovog super ega i paradoksom koji ga prati: što se više povinujemo svome nad- ja, to više rastu njegovi zahtjevi i naše osjećanje krivice.

Zamislite pakosnog nastavnika koji djeci daje nemoguće zadatke, a onda sadistički uživa u njihovom strahu i panici. Pravi cilj pozaj-mljivanja novca nije profit, već beskonačno obnavljanje duga koje dužnika održava u stanju zavisnosti i podređenosti. Postoje poseb-ni dužnici za koje ovo ne važi, na primer SAD, koje kao ni Grčka nikada ni teorijski neće moći da vrate svoje dugove, što je od skoro i javno priznato. Postoje, dakle, dužnici koji mogu da ucjenjuju svo-je kreditore jer ne smiju da propadnu (velike banke). To su dužnici koji diktiraju uslove otplaćivanja duga (vlada SAD) i njih kreditori ne smiju da kinje i ponižavaju (kao Grčku).

Zajmodavci i kontrolori duga zapravo optužuju vladu Syrize da se ne osjeća dovoljno krivom, to jest da se osjeća previše nedužnom. To uznemirava evropsku birokratiju: vlada Syrize priznaje dug, ali bez osjećanja krivice. Oni su se oslobodili pritiska nad - ja. U pre-govorima sa Briselom taj stav je oličavao Varoufakis: on je priznao dug i racionalno zaključio da se, budući da je evropska politika pro-pala, mora naći druga opcija.

Paradoksalno, Varoufakis i Tsipras su više puta ponovili da je vla-da Syrize jedina šansa zajmodavaca da dobiju bar dio uloženog novca. Varoufakis se pitao zašto su banke toliko štedro sipale no-vac u Grčku i sarađivale sa njenom klijentelističkom državom iako su dobro znale kako stoje stvari. Drugim riječima, Grčka nikada ne bi postala toliko teško prezadužena bez saučesništva zapadnog establišmenta. Vlada Syrize je pri tome svjesna da joj glavna pri-jetnja ne dolazi iz Brisela već iz same Grčke, od njene klijenteli-stičke, korumpirane države bez premca. Evropska birokratija je odgovorna za samo jednu stvar: dok je kritikovala korumpiranost i neefikasnost Grčke, podržavala je partiju Nova demokratija, koja je otjelovljenje te korupcije i neefikasnosti.

Vlada Syrize pokušava da presiječe taj čvor. Pogledajte Varoufaki-sovu programsku deklaraciju (Guardian), u kojoj se navodi krajnji strateški cilj grčke vlade:

- Izlazak Grčke ili Portugalije ili Italije iz eurozone ubrzo bi doveo do fragmentacije evropskog kapitalizma i donio ozbiljne recesione viškove regionu istočno od Rajne i zapadno od Alpa, dok bi ostatak Evrope zapao u tešku stagflaciju. Šta mislite, ko bi imao koristi od takvog razvoja događaja? Progresivna ljevica koja bi se kao feniks opet rodila iz pepela evropskih javnih institucija? Ili nacistička Zlatna zora, udruženi neofašisti, ksenofobi i šverceri? Potpuno mi je jasno ko će profitirati od dezintegracije eurozone. Prije svega, nijesam spreman da pomažem postmodernoj verziji događaja tri-desetih godina XX vijeka. Ako to znači da mi, primjerni zabludjeli marksisti, treba da spasimo evropski kapitalizam od njega samog, neka bude tako. Ne iz ljubavi prema evropskom kapitalizmu, eu-rozoni, Briselu ili Evropskoj centralnoj banci već samo zato da na najmanju mjeru svedemo nepotreban danak krize u ljudskoj pa-tnji.”

70


Financial Times prodat

Japancima

Finansijska politika vlade Syrize strogo je pratila sljedeće smer-nice: smanjivanje deficita, čvrsta disciplina, više novca od poreza. Neki njemački mediji nedavno su Varoufakisa opisali kao psiho-tičara koji živi u svom paralelnom svijetu. Da li je on baš toliko radikalan? On im ne ide na živce svojim radikalizmom, već svo-jom racionalnom pragmatičnom skromnošću. Ako pažljivo po-gledamo predloge Syrize, primijetićemo da su oni nekada bili dio standardnog, umjerenog socijaldemokratskog programa (program švedske vlade iz šezdesetih godina prošlog vijeka bio je mnogo ra-dikalniji). Mračni znak našeg vremena je da moraš biti pripadnik „radikalne“ ljevice da bi zastupao te iste mjere. Ovo je ipak šansa da ljevica preuzme prostor koji je prije više decenija pripadao umje-renom lijevom centru.

Ali možda tvrdnja da je politika Sirize samo skromna, dobra, stara socijaldemokratija, promašuje metu. Kao da time molimo eurokra-te da shvate da nijesmo zaista opasni i da nam pomognu. Syriza jeste opasna. Ona jeste prijetnja sadašnjoj orijentaciji EU. Današnji globalni kapitalizam ne može sebi da dozvoli povratak na staru dr-žavu blagostanja. Ima nečeg licemjernog u uvjeravanjima da su želje Sirize skromne: ona u stvari želi nešto što je nemoguće u ko-ordinatama postojećeg globalnog sistema. Pred nama je ozbiljan strateški izbor: šta ako je nastupio čas da se skine maska skro-mnosti i da se otvoreno zastupa mnogo radikalnija promjena?

Kritičari grčkog referenduma tvrdili su da se tu radi o demagoškom glumatanju i podrugljivo isticali da nije jasno o čemu se tu odluču-je. Ako ništa drugo, referendum nije bio o euru ili drahmi, o Grčkoj u EU ili van nje: grčka vlada je neprekidno naglašavala svoju želju da ostane u Evropi i eurozoni. I ovoga puta, kritičari su automatski preveli ključno političko pitanje postavljeno na referendumu u ad-ministrativnu odluku o posebnim ekonomskim merama.

U intervjuu za Bloomberg 2. jula, Varufakis je objasnio prave ciljeve referenduma. Na njemu će se birati između nastavljanja politike EU iz poslednjih deset godina, koja je Grčku dovela do ivice pro-pasti i novog, realističnog početka zasnovanog na planu stvarnog oporavka grčke ekonomije. Bez tog plana, kriza će se obnavljati u beskraj. Tog istog dana je čak i MMF priznao da je Grčkoj potreban veliki otpis dugova da bi „prodisala“ i pokrenula ekonomiju (predlo-žen je dvadesetogodišnji moratorijum na otplaćivanje duga).

NE na grčkom referendumu bilo je, dakle, nešto više od običnog iz-bora između dva različita pristupa ekonomskoj krizi. Grčki narod se herojski odupro bijednoj kampanji zastrašivanja koja je mobili-sala najniže nagone samodržanja. Prozreo je brutalnu manipulaci-ju svojih protivnika koji su referendum lažno prikazivali kao izbor između eura i drahme, Grčke u Evropi i grexita.

Grčko NE bilo je NE eurokratima koji iz dana u dan dokazuju da su nesposobni da Evropu izvuku iz inercije. Bilo je to NE nastavljanju utabanog puta, očajnička poruka da stvari moraju da se menjaju. Bio je to izbor za autentičnu političku viziju, a protiv čudne kom-binacije hladne tehnokratije i vrućeg rasističkog klišea o lijenim i rasipnim Grcima. Bila je to rijetka pobjeda principa protiv egoi-stičkog i, u osnovi, autodestruktivnog oportunizma. Pobjedničko NE zapravo je DA punoj svijesti o krizi u Evropi, DA potrebi da se krene iz početka.

Sada je na potezu EU. Da li će se ona prenuti iz samozadovoljne inercije i prihvatiti nadu koju nam je pružio grčki narod? Ili će sru-čiti svoj gnijev na Grčku i vratiti se svom dogmatskom drijemežu?

Financial Times, poznati britanski list koji pokriva globalni biznis, prodat je Japancima za 1,3 milijarde dolara.

- Ono što je stvarno potrebno Financial Timesu je da bude dio organizacije apsolutno posvećene novinarstvu - kazao je no-vinarima direktor medijskog konglomerata Pearson John Felon, nakon što je prethodno objavljeno da je ta kompanija prodala Fi-nancal Times japanskom izdavaču Nikkei.

Ovim su demantovani navodi da je novi vlasnik FT-a njemački iz-davač Aksel Springer, prenijeli su svjetski mediji.

Kako su naglasili Felon i direktor FT-a John Reading, prodaja vrije-dna 1,3 milijarde dolara je imala smisla.

Financial times koji je Pearson preuzeo prije 58 godina uspješna je digitalna priča koja predstavlja dokaz da model naplate pristu-pa člancima nakon određenog broja besplatnih članaka može da funkcioniše.

Štampano i internet izdanje ovog lista zajedno imaju tiraž od 737.000, što je 30 odsto više u posljednjih pet godina – s tim što in-ternet korisnici čine 70 odsto ukupnog broja čitalaštva koje plaća sadržaj.

Polovina Internet korisnika pristupa sadržaju sa mobilnih telefona dok se 20 odsto novih pretplatnika ove godine prijavilo sa pame-tnih telefona.

Kako je Felon napisao u svom blogu, Nikkei ima dugu tradiciju kvaliteta, nepristrasnosti i pouzdanosti novinarstva.

- Odbor i ja smo sigurni da će FT nastaviti da cvjeta u vlasništvu Nikkei-ja - napisao je Felon.

- Naš moto pružanja ekonomskih i drugih vijesti visokog kvaliteta uz poštovanje nepristrasnosti je veoma blizak stavu FT-a - kazao je Cuneo Kita, direktor kompanije Nikkei i zaključio dijelimo iste novinarske vrijednosti.

Reading je naglasio da će FT zadržati uređivačku nezavisnost.

Pearson zadržava 50 udjela udjela u Ekonomistu i 47 odsto učešća u Penguin Random House, koji je najveći svjetski izdavač knjiga.

71


Proizvodi u Južnoj Koreji su preskupi, pa potrošači kupuju online, iz drugih zemalja.

Mijenja se način na koji Južnokore-anci troše svoj novac. Za ovu pa-triotsku naciju samo su proizvodi

na kojima piše »Made in Korea« bili dovolj-no dobri. Ali, sve više potrošača postaje sv-jesno da su korejski proizvodi u inostran-stvu mnogo jeftiniji nego kod kuće.

Prosperitet u kojem danas uživaju građani Južne Koreje izgrađen je na sopstvenim proizvodima, koji se izvoze širom svijeta.

Decenijama je kupovina korejskih proizvo-da bila izraz nacionalnog ponosa, a danas sve manje. Jedan od deset automobila sa ulica je uvezen. Najnoviji Appleov iPhone drži trećinu tržišta.

Za mnoge potrošače nije stvar u ponosu, već u cijeni. Proizvodi u Južnoj Koreji ru-tinski se prodaju po visokim cijenama, pa

Južna Koreja

Kupuju domaće proizvode u inostranstvu

potrošači kupuju online, iz inostranstva.

- Za velike stvari, poput kolica, automobi-la ili sjedišta za bebe, sve se možete kupiti upola cijene, uključujući i troškove isporu-ke. Sve je mnogo jeftinije«, kaže nastavnik Hwangbo Eunjung.

Ovo je fenomen koji uključuje sve - od automobila do bijele tehnike. Na primjer, Samsungov televizor u Južnoj Koreji košta 5.000 dolara, a na stranoj internetskoj stra-nici 2.300 dolara. Čak i sa svim troškovima transporta i carine je jeftiniji.

Velike proizvođače optužuju da domaće tržište uzimaju »zdravo za gotovo«, od-nosno da njime subvencioniraju izvoz. U svoju odbranu kažu da strani distributeri prodaju njihovu robu na veliko i po sniže-nim cijenama, ali i da su sami proizvodi

drugačiji.

- Iako su televizori iste veličine, oni mogu biti funkcionalno drugačiji. Oni koji se pro-daju u Americi imaju funkcije fiksno veza-ne za TV uređaj. Ali, oni koji se prodaju u Koreji imaju Ultra HD i 3D, zbog čega se cijene razlikuju«, kazao je Kim Jae-hoon iz Consumer Timesa.

Ali, lokalni potrošači su umorni od ovih pojašnjenja. Jedna grupa studenata pravi čamac od čipsa kako bi opisala svoj ma-njak izbora, za razliku od alternativa iz inostranstva. Potrošači su otkrili da su oni ti koji imaju moć i sada će je se teško od-reći, piše Al Jazeera.

72


Servisiranje grčkih dugova „poješće“ većinu pretpostavljenog bruto proizvoda te zemlje, čak i ako bi im se rok otplate produžio na sto godina. Jedino rješenje za „spašavanje“ ove periferne članice eurozone je otpis 30 do 40 posto duga uz najmanje 10-godišnji moratorijum na otplatu glavnice.

Maks Tajnikar

Grčko iskustvo upozorenje Sloveniji

Grčka bez radikalnog otpisa dugova ne može preživjeti, a pogrešna politika štednje koju za račun međunarodnog kapitala forsiraju Njemačka i „birokrati iz Brisela“ morala bi

biti upozorenje Sloveniji i drugim manjim članicama eurozone šta im se i samima može dogoditi, tvrdi ugledni slovenski ekonomist Maks Tajnikar.

- Politika koju nudi Evropska komisija uništava Evropu u korist Njemačke, te na štetu država kao što su Grčka i Slovenija - naveo je u opširnoj analizi naslovljenoj »Evrope više nema, pobijedila je Njemačka« nekadašnji ministar gospodarstva i profesor na Eko-nomskom fakultetu u Ljubljani.

Njemačka je štampa posljednjih mjeseci više puta upravo Slove-niju i njenu politiku štednje isticala kao primjer Grčkoj kako se fi-skalnim mjerama, reformama i rezovima potrošnje može doći do novog rasta i izlaska iz recesije, no Tajnikar ocjenjuje da se takvih njemačkih pohvala treba čuvati i uzimati ih sa zrnom soli.

- Komično je danas slušati tumačenje našeg premijera Cerara i ministra finansija Dušana Mramora da smo spremni na sve grčke scenarije, a sve što su napravili jest da su usvojili (njemačke) ste-reotipe o Grčkoj, čime se stvara istorijska šteta Evropi - naveo je

Tajnikar u članku u ljubljanskom „Delu“.

- Teza kako Grci politikom štednje, koja se pokazala neefikasnom, mogu otplatiti svoj dug je velika greška koju ponavljaju neupućena javnost i politički evropski lideri kojima smeta lijeva orijentacija grčke vlade - navodi Tajnikar u svom prilogu.

Prema njegovom amortizacijskom proračunu servisiranje grčkih dugova bi „pojelo“ većinu pretpostavljenog bruto proizvoda te ze-mlje, čak i ako bi im se rok otplate produžio na sto godina pa je jedino rješenje za „spašavanje“ periferne članice eurozone otpis 30 do 40 posto grčkog duga uz najmanje 10-godišnji moratorijum na otplatu glavnice.

Sadašnjom politikom štednje, koja ide u korist Njemačke iza koje stoji međunarodni kapital, koristi razvijenijim članicama eurozo-ne, dok će periferne članice s vremenom postati izvoznice radne snage u Njemačku i sjeverne zemlje pa će se Evropa opet pretvoriti u kontinent „gastarbajtera“, kakav je nekad i bila, navodi Tajnikar.

Nakon Grčke, može lako postati suvišna još neka članica eurozone koja se nađe u problemima, pa i Slovenija. Ako Evropa u eurozoni ne treba Grčku, može se dogoditi da joj sjutra neće biti potrebna ni Slovenija, navodi Tajnikar za ljubljansko „Delo“.

73


Posao je mnogim ljudima nužno zlo i ne uživaju radeći ga, dok su drugi u njemu pronašli svoje ispunjenje, ali i sreću. Upo-ređujući poslodavce i zadovoljstvo zaposlenih širom svijeta,

pokazalo se kako je na samom vrhu Danska u kojoj je velika veći-na radno sposobnih itekako zadovoljna svojim poslom, radnom atmosferom i prilikama koje im se pružaju.

Iako postoje izuzeci svugdje na svijetu, ovo je ipak top pet razloga zašto je dobro biti (ne)zaposleni Danac.

Razumno radno vrijeme

Danci su shvatili kako prekovremeni sati zaposlenih imaju niz ne-gativnih učinaka, kako na zaposlene tako i na poslodavce. Ameri-kanci koji rade 1,790 sati godišnje, u odnosu na Dance koji na svom radnom mjestu provedu samo 1,540 sati, manje su produktivni i znatno nezadovoljniji na svom poslu.

I dok Amerikanci prekovremene sate smatraju dokazom svoje pre-danosti i uspješnosti, Danci ih smatraju dokazom neproduktivno-sti te nedostatkom smisla za delegiranje zadataka i vođenje posla.

Šef je odgovoran, ali nije »glavni«

U većini zapadnih zemalja hijerarhija je vrlo jasna i šef je ultima-tivni autoritet.

U Danskoj, međutim, situacija nije tako crno - bijela. Danci na po-slu imaju znatno više autonomije i ovlašćenja, češće učestvuju u odlukama koje se tiču poslovanja i uvijek su dobrodošli sa svojim prijedlozima i idejama za unapređenje poslovanja.

Velikodušna primanja s berze

Gubitak posla u Danskoj nije tako veliki problem kao, na primjer, u Hrvatskoj jer radnik nakon otkaza još naredne dvije godine prima 90 posto plate, što mu ostavlja dovoljno prostora i vremena da se snađe te reorganizuje karijeru i život.

Ulažu u svoje zaposlene

Još u 19. vijeku, Danci su shvatili važnost cjeloživotnog obrazova-nja u koje od tada neprestano ulažu.

Od plaćenih edukacija, seminara i networkinga pa sve do mo-gućnosti raznih oblika prekvalifikacija i savjetovanja prilikom odabira studija.

Srećni na poslu

Među inim razlikama, tu je i jezik koji ima, ili nema riječi koje označavaju određene pojmove.

I dok japanski jezik za riječ posao koristi riječ karoshi, što znači »umoran od posla«, Danci imaju riječ arbejdsglæde koja se prevodi u kontekstu »srećan na poslu«. Te riječi čine veliku razliku - kako u vokabularu, tako i u samom pristupu poslu i očekivanjima od nje-ga, prenosi Jutarnji.hr.

Zanimljivosti

Zašto su Danci srećni i zadovoljni na poslu?

74


Šta Steve Jobs i Walt Disney imaju zajedničko?

Vizionari industrijaLider s vizijom može biti samo osoba koja je uspjela da razvije

specifične vještine i način na koji posmatra svijet oko sebe, tvrdi B. Keith Simerson, američki profesor na Northwestern

Universityju i koautor knjige “Vođstvo sa strateškim razmišlja-njem – četiri načina na koji učinkovite vođe dolaze do novih spo-znaja, sprovode promjene i ostvaruju rezultate”, a Inc je prenio pet ključnih vještina koji lidere pretvaraju u vizionare.

Uočavaju trendove

“Stvaranje vizije počinje uočavanjem”, objašnjava Simerson. Upra-vo iz tog razloga, vizionari konstantno proučavaju, ne samo vlasti-tu industriju nego i ostala područja. Vizionari su posebno dobri u praćenju trendova i uočavanju prilika koje će im omogućiti da is-koče iz statusa quo. Na primjer, jednom od njih to uspijeva rigoro-znim vođenjem zabilješki. Rutinski zapisuje sve što se događa i što je primijetio u danu i svake dvije nedjelje proučava zapisano i traži teme, trendove i uzorke. Još jedan pristup je kontinuirano sticanje novih iskustava. Recimo, barem jednom godišnje treba posjetiti konferenciju ili događaj koji je potpuno izvan područja djelatnosti. Izleti u područja drugih struka dobar su način za uočavanje uzora-

ka i istraživanje novih prilika.

Vode računa o stvarima koje iritiraju ili svakodnevno otežavaju život

“Praćenje trendova je samo jedan dio procesa u postajanju viziona-rom”, kaže Simmerson. Drugi dio je pomno praćenje svakodnevnih zadataka i obaveza te sposobnost da stvari koje uočite iskoristite za pronalaženje novih načina za obavljanja stvari ili rješavanje problema.

- Ikein inovativni flat-pack, odnosno princip prodaje smo djeli-mično sastavljenog namještaja, nije začet kao odvažna inovaci-ja”, tvrdi Simmerson. Umjesto toga, ovdje se radilo o jednostavnoj primjedbi Ikeinih radnika koji su morali da skidaju noge stola jer drugačije ne bi mogao stati u auto. “Zašto bismo uopšte morali po-stavljati noge stola”, pitali su. Postavili su upravi dobro pitanje, na koje je očito odgovor glasio da – zapravo i ne moraju – i to je po-stao ključni uvid koji je Ikeu lansirao u vodeće svjetske trgovine namještajem. Nije jedini, dodali bismo, ali je upravo ovakav način razmišljanja nužan za uvođenje promjena koje će činiti razliku.

75


Vještine koje lidere pretvaraju u vizionare.

jama i mogućnostima. Osobe koje rade na razvoju proizvoda uvijek imaju na desetine odbačenih prototipova dok ne dođu do gotovog rješenja. Jednako tako, vizionari se ne srame dijeljenja svojih ideja iako one još nisu potpuno razvijene. Osim toga, ne zadržavaju se na nekoj ideji u slučaju da sprovedena testiranja ili istraživanja pokažu da stvar nije funkcionalna i da se mora mijenjati.

Privlače ljude da dijele njihovu viziju

Lideri koji naprosto pretpostavljaju da će njihova dobra ideja biti jasna i svima ostalima, vrlo lako može podbaciti, upozorava Sim-mons. Lider mora posvetiti jednako mnogo pažnje tome da utiče na sve uključene učesnike koliko je posvetio i razvoju same same vizije.

Upravo ovo je tajna uspjeha Stevea Jobsa – uložio je veliki napor da ljudi postanu uzbuđeni zbog svakog novog Appleovog priozvo-da. Njegovi prototipovi su pažljivo pripremani, a njegova želja da se proizvodi predstave kupcima na najbolji mogući način odvela ga je čak do toga da se sam prihvati dizajniranja Appleovih trgo-vina.

“Zašto bi drugima bilo stalo, pita Simerson, “čija podrška vam je potrebna da bi vaša vizija postigla uspjeh? Kakve oni imaju koristi od vaše ideje? Pouzdati se isključivo u briljatnost ideje je pogrešno. Aktivna podrška i učestvovanje može ubrzati proces razvoja vizije isto kao što izostanak podrške može učiniti da i odlične spozna-je, dizajni i razvoj postanu nevažni”, zaključuje Simerson, prenosi portal Telegram.

Gledaju dalje od trenutnih mogućnosti

“Vizionari su ostvarili proboj tako da su uhvatili priliku i profiti-rali u trenutku događanja promjena u okruženju”, kaže Simerson. Uzimo za primjer jednog od izvornih revolucionara svoje industri-je, Walta Disneya. Uspjeh njegove kompanije počeo je njegovim uvidom ne samo o tome u okviru filmske industrije nego kako će ona uticati na ostale područja. Dok su ostali bili koncentrisani na stvaranje animiranih fillmova, Disney je skicirao prodajnu strate-giju ubrzo nakon što je objavio svoj prvi crtić. Disney je u samom početku predviđao prognozirao kako će se Mickey Mouse i ostatak društva proširiti u druge sfere industrije, poput tematskih parkova i igračaka.

Na sličan način, Jeff Bezos, osnivač Amazona, iako je znao da su knjige savršen proizvod za početak poslovanja, već je tada pred-viđao da će Amazon jednoga dana postati prodavnica u kojoj mo-žete kupiti gotovo sve što vam padne napamet. Tako da, dok ste za-uzeti pokušavajući da iskoristite priliku koja se nalazi ispred vas, uvijek treba voditi računa o tome kako vas ta prilika može odvesti u smjeru koji još nikome drugom nije pao napamet.

Ne čekaju da ideja postane savršena

Baš kao i kod prvih iPhonea ili iPada, važno je planirati i razmišljati o daljim poboljšanjima. Vizionari ne ostaju pri svom prvom poku-šaju, kaže Simmerson. Oni se rapidno kreću kroz različite stadije evolucije tehnologija i mogućnosti, prilagođavaju novih informaci-

76


Prof. dr Maja Baćović, prorektorka Univerziteta Crne Gore

Doprinos većem kvalitetu obrazovanja i kadrova

Na Univerzitetu Crne Gore definisani su ishodi učenja na svim fakultetskim jedinicama koji će biti unapređivani i dorađivani u cilju povećanja kvaliteta obrazovanja.

Akademsko obrazovanje, zasnovano na ishodima učenja, znači baziranje opisa aktivnosti na vrlo eksplicitnoj iden-tifikaciji integrisanog znanja, vještina i vrijednosti koje su

potrebne i kandidatu i društvu, ocijenila je u autorskom tekstu za Glasnik prorektorka Maja Baćović.

Što su ishodi učenja?

Ishodi učenja daju precizne opise svega što učenici/studenti treba da znaju, razumiju, oblikuju i urade nakon završetka procesa uče-nja. Zahtjev za jasnom i eksplicitnom formulacijom ishoda uče-nja dio je šireg konteksta u kome se fokus obrazovanja pomjera od nastave, nastavnika i onoga čemu oni žele da nauče studente, ka studentima, odnosno onome šta oni znaju da rade kao rezultat učenja u toku nastavnog procesa. Sama nastava i učenje prila-gođeni su postizanju prethodno definisanih rezultata učenja. Ova-kvo razumijevanje obrazovanja zahtijeva i to da je način provjere naučenog na transparentan način povezan sa jasno definisanim

77


ishodima učenja. Svaki rezultat učenja se detaljno provjerava i konzistentno ocjenju-je u skladu sa eksplicitnim kriterijumima za svaku ocjenu, od prelazne – za minimal-no ostvareni standard rezultata učenja, do najviše – za maksimalno postignute rezul-tate učenja.

Ishodi učenja određuju kakvu vrstu novog ponašanja kandidati treba da pokažu na-kon procesa učenja. Oni opisuju znanje, vještine i stavove koje će kandidati steći. Ishodi učenja počinju glagolom koji opi-suje radnju i nešto što se može opaziti ili izmjeriti.

Moderno obrazovanje više nije privilegija manjine a ni proces ličnog usavršavanja bez ikakve veze sa širim društvenim okru-ženjem. Moderno obrazovanje mora da ima jasnu društvenu funkciju - da obuči široke slojeve populacije kako bi na efika-san i kompetentan način obavljali različi-te poslove neophodne za funkcionisanje društva u različitim oblastima, u skladu sa područjem svoje stručnosti.

Moderni univerzitet može ostvariti svoju društvenu funkciju pod uslovom da se re-zultati obrazovnog procesa mogu prenijeti i procjenjivati kako od strane drugih obra-zovnih institucija, tako i od studenata, ali i od stručnjaka-diplomiranih studenata koji su na ovim institucijama stekli obrazova-nje.

Ishodi učenja su važni zato što: definišu vrstu i opseg učenja za koje se očekuje da će kandidati postići; pružaju objektivni kri-terijum/mjerilo za formativnu i sumativ-nu provjeru, kao i za provjeru prethodnog učenja; kandidatima jasno ukazuju na očekivanja od učenja; potencijalnim poslo-davcima, na jasan i transparentan način, ukazuju na sposobnost ikandidata – kada pročita ishode učenja, poslodavac treba da bude u mogućnosti da identifikuje koje znanje, vještine i stavove kvalifikovane osobe mogu da ponude; pomažu pri defini-sanju koherentnih jedinica učenja koje se mogu dalje dijeliti ili modularizovati; akce-nat je sa podučavanja (input) pomjeren na rezultate učenja kadaje fokus na onome što kandidat treba da postigne; lakše je procije-niti ono što je postignuto ako su očekivani rezultati učenja izraženi na konkretan na-čin; pomažu usmjeravanje i vođenje kandi-data i pomoć pri uvidu u očekivane efekte učenja.

Pristup zasnovan na ishodima učenja zna-či baziranje opisa aktivnosti na vrlo eks-plicitnoj identifikaciji integrisanog znanja,

vještina i vrijednosti koje su potrebne i kandidatu i društvu. Ovaj pristup se razli-kuje od tradicionalnih akademskih pristu-pa koji se više fokusiraju na sadržaj i inpute za proces učenja nego na njegove ishode. Tako na primjer, tradicionalni obrazovni programi često imaju široko postavljene ci-ljeve, spisak oblasti znanja koja se trebaju prenijeti i teme koje se trebaju obuhvatiti. Ovaj pristup zasniva obrazovne programe na onome što kandidati treba da znaju i šta treba da budu u mogućnosti da rade, kako je određeno prema potrebama kandidata i društva, a ne samo znanje koje treba da imaju kao rezultat određenog kursa ili pro-grama, čineći eksplicitnim razvoj i provje-ru generičkih/opštih sposobnosti.

Određivanje ishoda učenja treba da se za-sniva na pažljivoj i širokoj analizi onoga što bi kompetentna osoba trebala da radi u različitim kontekstima. Učenje treba da bude relevantno za razne uloge pojedinca uključujući i uloge u radu, društvenom i privatnom životu. Ishodi učenja su opisani nezavisno od načina na koji će se učenje odvijati – formalno obrazovanje, kursevi, obuke, učenje uz rad, slobodno vrijeme i dr. Posmatraju se i vrednuju rezultati.

Ključni element u pristupu koji se zasniva na ishodima učenja jeste provjera. Način provjere daje jasno značenje apstraktnijim formulacijama ishoda učenja; precizno iz-raženi ishodi učenja i provjera zasnovana na eksplicitnim standardima u velikoj mje-ri olakšava učenje kandidata. Instrumenti provjere se takođe mogu smatrati primar-nim sredstvom učenja.

Definisanje ishoda učenja na Univerzitetu Crne Gore

Uz podršku Tempus projekta DEVCORE, na Univerzitetu Crne Gore definisani su ishodi učenja na svim fakultetskim jedinicama, na nivou studijskih programa i pojedinač-nih kurseva na svim nivoima studija. Is-hodi učenja na nivou studijskih programa publikovani su u Informatoru, koji se nalazi na stranici www.ucg.ac.me, dok će se na nivou kurseva uskoro naći na portalu www.nastava.ucg.ac.me. Ovako definisani ishodi učenja predstavljaju dobru polaznu osnovu za njihovo dalje unapređenje i doradu, a sve u cilju povećanja kvaliteta obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore. U ovom procesu značajnu ulogu imaju korisnici, koji će svo-jim inputima doprinijeti boljem definisanju ishoda učenja i stvaranju kvalitetnijih ka-drova u Crnoj Gori.

78


PhD Maja Baćovic, Vice-Rector of the University of Montenegro

Learning outcomes increase the quality of education Learning outcomes at the University of Montenegro have been defined at all faculty units and they will be improved and modified in order to increase the quality of education.

Academic education based on learning outcomes means to base the description of the activities on a very explicit identification of integrated knowledge, skills and values

which a candidate and the society need – these are the words of the Vice-Rector, Ms Maja Bacovic, in her article for Glasnik.

What are learning outcomes?

Learning outcomes provide accurate descriptions of everything that the pupils/students need to know, understand, form or do fol-lowing the completion of the learning process. The requirement of a clear and explicit formulation of the learning outcomes is a part of a wider context where the focus is shifted from the teaching process, teachers and the content they want to teach their stu-dents, to students, i.e. to what they know to do as a result of lear-ning in the teaching process. The teaching and learning processes are adapted to the pre-defined learning results. Education under-stood in this way requires that the assessment of what has been learnt is transparent and connected with the clearly defined lear-ning outcomes. Each learning outcome is checked in detail and consistently evaluated in line with the explicit criteria for each mark, from sufficient – for the minimum achieved standard of the learning outcome to the excellent mark – for maximum results.

Learning outcomes define what kind of new behaviour the can-didates need to demonstrate after the completion of the studying process. They describe the knowledge, skills and attitudes acqui-red by the candidates. Learning outcomes start with the verb which describes an action and something which can be noted or measured.

Modern education is no longer a priviledge of a minority, neither is it a process of personal development unrelated to social enviro-

nment. Modern education must have a clear social function – to educate wide strata of population in order to efficiently and com-petently perform different tasks necessary for the functioning of the society in various areas, in line with their area of expertise.

A modern university may achieve its social function provided that the results of the education process may be transferred and asses-sed by other education institutiuons, students and experts – ba-chelor students who acquire their education at these institutions.

Learning outcomes are important because they: define the type and scope of learning outcomes which are expected to be achi-eved by the candidates; offer an objective criterion/standard for formative and overall assessment, as well as the evaluation of the previous learning outcomes; the candidates clearly point at the expectations from the learning process; potential employers cle-arly and transparently point at the candidates’ capacities – when an employer reads learning outcomes, he/she should be able to identify which type of knowledge, skills and attitudes qualified persons may offer; help with the definition of coherent learning units which can be further divided or organized in modules; shift the accent from teaching (input) to learning outcomes when the focus is placed on what the candidates should achieve; facilitate the assessments of what has been achieved if the expected lear-ning outcomes are expressed concretely; help in directing and le-ading the candidates, as well as in proividing an overview of the expected learning results.

The attitude based on learning outcomes refers to basing the de-scription of activities on a very explicit identification of integrated knowledge, skills and values which the candidates and the society need. This attitude differs from traditional academic approaches which focus more on the content and inputs for the learning pro-cess than on their outcomes. Thus, for example, traditional educa-tion programmes often have widely set objectives which should

79


be incorporated and topics which should be covered. This attitude bases its curricula on what the candidates need to know and what they should be able to do, in line with the needs of the candidates and the soci-ety, and not only based on the knowledge that they should acquire as a result of a certain course or programme. Cosequently, this leads to an explicit development and the assessment of generic/general capaci-ties.

The definition of learning outcomes should be based on a careful and wide analysis of what a competent person should do in va-rious contexts. Learning should be relevant for various roles of an individual, including the roles in work, social and private life. Le-arning outcomes are described indepently from the learning methodology – formal education, courses, trainings, in-house tra-ining, pastime, etc. What is analysed and evaluated are the results.

The key element in the approach based on learning outcomes is assessment. The assessment methodology gives a clear me-aning to the abstract formulation of the le-arning outcomes; accurately expressed le-arning outcomes and assessment based on explicit standards to a large extent make the candidate's learning easier. The asses-sment instruments can also be considered as primary learning tools.

Definition of learning outcomes at the University of MontenegroWith the support of the Tempus project DEVCORE, the University of Montene-gro defined all learning outcomes at all faculty units and on the level of all study programmes and particular courses at all levels of all study programmes. Learning outcomes at the level of study programmes are published in the Information Booklet at the web page www.ucg.ac.me, while for the level of the courses it will be uploaded soon at the portal www.nastava.ucg.ac.me. Thus defined learning outcomes present a good starting point for their further im-provement and modifications, all with an aim to improve the quality of education at the University of Montenegro. The benefi-ciaries will have a significant role in this process as their inputs will contribute to improved definition of learning outcomes and the creation of excellent quality pro-fessionals in Montenegro.

80


Projekat Wellfood

Promocija inovacija za dobrobit jadranske regije

Privredna komora Crne Gore aktivno učestvuje u impelementaciji mnogih projekata a posebno onih koji daju

šansu za rast i razvoj u poljoprivrednom prehrambenom sektoru zahvaljujući izgra-dnji jačih veza između proizvođača, istra-živačkih centara i potrošača.

Takav projekat je i WELLFOOD „Promoci-ja inovacija za dobrobit jadranske regije“ koji je odobren u okviru drugog poziva IPA Adriatic programa prekogranične sara-dnje. U ovaj projekat su preko različitih institucija(Komore, univerziteti, istraži-vački centri) uključene sve države regiona kao i Grčka i Italija. Cilj projekta je jačanje inovacijskih kapaciteta jadranske regije u poljoprivredno prehrambenom sektoru podsticanjem saradnje, transferom znanja iz razvijene italijanske regije u ostale ze-mlje. Svaka učesnica projketa je predložila da projektom budu obuhvaćeni tradicio-nalni proizvodi, a mi smo se opredijeli za med, maslinovo ulje, pljevaljski sir, skorup i sok od nara jer tim proizvodeima domaći

FOOD VALLEY EXPO u Holandiji.

Kako je to i predviđeno u aktivnostima projekta Privredna komora Crne Gore je takođe organizovala u periodu od 06. do 10. jula 2015. godine dva ciklusa obuka na pro-izvođače i istraživače. Prvi ciklus se odno-osi na EU politiku i fondove EU. na jer je na putu ka članstvu u EU prepoznata potre-ba edukacije i obuke poljoprivrednih proi-zvođača kako bi se pripremili za usvajanje i primjenu visokih standarda u proizvodnji i kako bi što više saznali o Zajedničkoj po-ljoprivrednoj politici EU u cilju što boljeg korišćenja evropskih fondova za razvoj sopstvene proizvodnje. Tokom prethodna tri dana na ovu temu govorio je dr Milan Marković sa Biotehničkog fakulteta. Drugi ciklus je obuhvatio obuku o unapređenju kvaliteta i marketinga za proizvođače u mjekarskom i sektoru maslinarstva. O mli-jeku i mlječnim proizvodima govorio je dr Slavko Mirecki, a dr Biljana Lazović o kva-litetu i marketingu za maslinovo ulje.

potrošač daje svoje povjerenje i time dopri-nosi daljem razvoju sektora poljoprivrede.opored toga radi se i o proizvodima bez ko-jih ne možemo zamisliti domaću ponudu posebno kada govorimo o vlastitoj turistič-koj ponudi.

Ono što je dosadašnji zaključak na projek-tu, za sve predložene proizvode iz zemalja regiona, je da svi proizvodi zahtijevaju ino-vativniji pristup pakovanju i marketingu kako bi, uz neosporan kvalitet, bili privlač-niji za potrošača. Na nama je da svi zajedno radimo na stvaranju prepoznatljivog bren-da „crnogorskog proizvoda“ ali pri tome imajući u vidu da je lakše zadobiti povjere-nje u brend nego ga očuvati.

U 2014. godini, Privredna komora je kao korisnik ovog projekta omogućila učešće predstavnika istraživača, poljoprivrednih proizvođača i laboratorija na studijskim posjetama u Grčkoj i Italiji. Takođe, pred-stavnici Privredne komore su učestvovali na međudržavnom susretu sa lokalnim preduzetnicima u Briselu kao i sajmu

81


Zanati kroz vrijeme

Pedesete godine zlatno doba zanatstva

U razvojnim politikama Crne Gore zanatstvo je tretirano kao dugoroč no društveno opredjeljenje, ali je, ipak, je ovu oblast privređivanja pratila relativna stagnacija u razvoju

u odnosu na druge grane privrede. Institucionalnim okvirom spu-tavan je rad privatnog zanatstva i to ne, zbog neshvatanja značaja zanatstva u privredi, već težnje da se opovrgne ideja o mogućno-stima lične inicijative i rada u sektoru usluga. Ili, očekivani rast zanatstva je izostao jer su njegovu dinamiku kreiali kriterijumi lokalnih poreskih organa, dok je na drugoj strani rasla je tražnja za zanatskim proizvodima i uslugama.

Zanatske radnje bile su najbrojnije 1951. godine: 2.277, od kada bi-lježe tendenciju pada tako da ih je da 1991. bilo samo 73. Zanatstvo je pedesetih godina bilo jedina privredna grada sa dominantnim učešćem privatnog kapitala kada su postojale 1823 privatne ra-dnje, a državne 454. Ipak, podatke o broju ovih radnji treba uzeti sa rezervom jer je veliki broj njih radio bespravno, pa najvjerovatnije podaci ne odražavaju pravo stanje.

U tom periodu zanatstvo je tretirano kao »mala privreda« od koje

Zanatstvo je poslije Drugog svjetskog rata stagniralo u razvoju u odnosu na druge grane privrede iako je rasla tražnja za proizvodima i uslugama ove djelatnosti.

se mnogo očekivalo posebno u zapošljavanju radne snage. Podaci kažu da je 1951. zanatstvo zapošljavalo 3790 ljudi. Najviše zaposle-nih u ovoj djelatnosti bilo je 1987. i to 9.331, da bi 1991. broj zaposle-nih u ovoj djelatnosti smanjen na 893.

Porast zanatskih kapaciteta ipak je bio nedovoljan da podmiri po-trebe privrede i stanovništva. Preko 70% od ove djelatnosti činile su obućarska, krojačka, opančarska, poslastičarska, kovačka i dru-ge struke koje su imale višak radne snage. Zabilježen je nedostatak zanatskih radnji za opravku aparata za domaćinstvo, mehaničar-skih, građevinskih i dr. Istovremeno, brojni zanati su nestali poput ćilimirskog, izrade trikotaže i drugih. Tada je za mnoga mjesta u Crnoj Gori dimnjačar bio rijedak i dragocjen majstor, jer je u ovom poslu radilo malo ljudi.

Crnogorsko zanatstvo je oskudijevalo u kvalifikovanoj radnoj snazi, i pored toga što su Privredna i Zanatska komora Crne Gore nastojale da preko stručnih edukacija obezbijede taj kadar. U Tito-gradu (Podgorici) postojala je industrijska škola koja je obučavala kadar za čitavu Crnu Goru, a radila je i majstorska škola u kojoj se sticalo visokokvalifikovano znanje iz određene struke. Nedovoljne investicije u zanatstvo, takođe, su bile kočnice njegovog razvoja, što je smanjivalo njegovo učešće u privredi Crne Gore. Tada se smatralo da treba ulagati u druge djelatnosti te da zanatstvo može zadovoljiti potrebe stanovništva. Zanatlije su same finansirale svoj razvoj, ali zbog nedovoljne akumulacije u ovoj djelatnosti, ta sred-stva nijesu ni izbliza mogle da dovedu do njegove ekspanzije.

Izostali su i osavremenjivanje i ubrzani razvoj ove djelatnosti čemu je umnogome trebalo da doprinise šira društvena zajednica. Petogodišnji društveni dogovor o razvoju ove grane realizovan je u samo devet od dvadeset opština, koliko ih je bilo u Crnoj Gori, pa su izostali očekivani rezultati male privrede, a zanatstvo je stagniralo i nazadovalo.

Prvi Zakon o zanatstvu Crne Gore donijet je 1950. godine, a on je razlikovao državne i privatne zanatske radnje. Zanatlije su se, po pomenutom zakonu, mogle udruživati u Sresku i Zanatsku komoru Crne Gore od kojih su dobijale alat i materijal, ali su komore davale mišljenje o cijeni njihovih proizvoda, uslugama i kreditnim spo-sobnostima članova. Takođe su kontrolisale rad zanatlija i starale se o njihovom stručnom usavršavanju.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

82


Rusko tržište

Crna Gora najprivlačnija destinacija

Crna Gora je postala jedinstveno turističko odredište među evropskim zemljama gdje ovog ljeta nije opao broj turista iz Rusije, već je porastao za 20 odsto, navode ruski mediji.

Turistički centri Crne Gore, prvi su na listi želja na ruskom turi-stičkom internet pretraživaču »Kajak« (Kayak), a za njom slijede Francuska i Kipar, saopštila je kompanija Kajak.

Na tom pretraživaču najpopularniji sredozemni grad je Tivat, dok je za njim Nica, a potom Larnaka.

RIA novosti navodi, pozivajući se na visokog menadžera u toj kom-paniji Veroniku Fatinu da su se prognoze o porastu posjeta Crnoj

Gori potvrdile i da je udio Crne Gore u ukupnoj prodaji porastao za tri do pet odsto.

- Kao prvo, to je jedina sredozemna evropska zemlja za koju Rusi-ma nisu potrebne vize. Kao drugo, ne postoji jezička barijera, desti-nacija je orijentisana na rusko tržište - rekla je ona.

Glavni razlog uspjeha je, ipak, po njenom mišljenju to što su lokalni hotelijeri veoma zainteresovani za dolazak gostiju iz Rusije.

Ksenija Marozova iz TUI Russia rekla je Interfaksu da se uspjeh Crne Gore objašnjava i niskim cijenama u odnosu na ostale sredo-zemne zemlje, prenose Vijesti.

velimir mijušković, intervju agenciji mina novim zakonom o radu … · 2015-09-15 · u 2005....

Documents