uvod: kako se slu>iti ovom knjigom - naklada slap...vanje razvojnih i bihevioralnih pitanja. peds...

Suradnja s roditeljima je priruènik. On pru�a“kako da” informacije i opisuje podlogu vrlobrzog pristupa procjeni djeèjih potreba za struè-nom pomoæi u razvoju i ponašanju, kao i odgo-varajuæeg reagiranja na te potrebe. Taj pristupomoguæuje struènjacima donošenje brzih i isprav-nih odluka o tome:

• kada roditelje treba umiriti

• kada treba pomnije promatrati djecu kako bise otkrilo nastajanje problema

• kada roditeljima dati savjete i o èemu

• što uèiniti kada savjet koji smo dali nije biodjelotvoran

• kada primijeniti razvojni ili bihevioralno/emocionalni test za poèetnu provjeru stanja

• je li potrebno uputiti dijete na daljnje procjenerazvoja ili mentalnog zdravlja i ako jest, kojebi slu�be mogle biti od najveæe koristi.

Ovaj priruènik opisuje tehniku koja se nazivaRoditeljske procjene djeèjeg razvojnog statusa ièija je kratica PEDS [od engl. Parents’ Evaluationsof Chilren’s Developmental Status (prim. prev.)]PEDS omoguæuje korištenje lako dostupnih poda-taka: roditeljskih zabrinutosti o tome kako njihovadjeca uèe, razvijaju se i ponašaju.

Premda veæina zdravstvenih struènjaka i dje-latnika koji skrbe o maloj djeci ispituje roditelje onjihovim zabrinutostima, sam naèin na koji je pi-tanje formulirano utjeèe na kvalitetu i vrijednostroditeljskih odgovora. Buduæi da je PEDS istra�i-vanjem utvrðen kratak i optimalan naèin dola�enjado roditeljskih zabrinutosti, bilo je moguæe u-tvrditi povezanost izmeðu razlièitih vrsta roditelj-skih zabrinutosti i djeèjeg razvojnog i bihevioral-nog statusa. Ta povezanost jasno upuæuje na naj-bolji naèin udovoljavanja razvojnim i bihevioral-nim potrebama svake obitelji.

U biti, PEDS se mo�e smatrati sustavom vo-ðenja ili trija�nim procesom koji struènjacima kojirade s malom djecom omoguæuje optimalno ra-sporeðivanje vremena i truda koje ula�u u rješa-vanje razvojnih i bihevioralnih pitanja. PEDS po-ma�e u otklanjanju problema koji proizlaze iz ko-rištenja “èekaj i vidi” pristupa kod djece koju za-pravo treba uputiti u druge slu�be radi daljnjihprocjena, primjene testova za poèetnu provjerustanja kod djece koja se vjerojatno razvijaju nor-malno, upuæivanja djece u slu�be koje se naj-vjerojatnije ne bave cjelokupnim opsegom njiho-vih potreba ili, pak, savjetovanja obitelji kojima supotrebne intenzivnije intervencije.

1. poglavlje

Uvod:Kako se slu>itiovom knjigom

Kako se slu>iti ovom knjigom

Buduæi da æe neki èitatelji odmah po�eljetislu�iti se PEDS procesom, dok æe se drugi najprijehtjeti upoznati s podacima na kojima se PEDS te-melji i koji ga podr�avaju, za lakše snala�enje uknjizi pripremili smo sljedeæe savjete. �elite li:

• razloge za korištenje PEDS-a ili njegov detalj-niji opis, proèitajte ostatak ovog poglavlja.

• proèitati kako se PEDS primjenjuje, proèitajtedrugo poglavlje.

• saznati kako pomoæu PEDS-a odluèiti o tomekoje pacijente treba uputiti na daljnje procjeneu druge slu�be, kod kojih je potrebno pri-mijeniti dodatne testove za poèetnu provjerustanja, kojima je potrebno savjetovanje, kodkojih treba pozorno èekati, a kod kojih rutin-ski nadgledati, proèitajte drugo poglavlje.

• primijeniti PEDS, pogledajte stranicu 20 udrugom poglavlju.

• nauèiti o pru�anju pomoæi obiteljima u po-ticanju djeèjeg razvoja ili o tome kako savje-tovati obitelji, uvje�bati ih i poduèiti o nekimuobièajenim pitanjima kao što su disciplina,razvod braka, izgradnja djetetovih socijalnihvještina i tome slièno, proèitajte treæe po-glavlje.

• pismene upute koje mo�ete podijeliti rodite-ljima, proèitajte treæe poglavlje.

• nadopuniti PEDS detaljnijim podacima o raz-voju i ponašanju (npr. primijeniti neki drugitest za poèetnu provjeru djetetova ponašanja irazvoja), proèitajte èetvrto poglavlje.

• objasniti rezultate provjere djetetova razvoja iponašanja obiteljima, proèitajte peto poglavlje.

• dobiti savjete o struènjacima i slu�bama u kojemo�ete uputiti dijete, proèitajte šesto poglavlje.

• saznati više o tome zbog èega je potrebno dazdravstveni struènjaci i djelatnici koji skrbe omaloj djeci budu ukljuèeni u pitanja razvoja iponašanja, kao i o va�nosti rane identifikacijete o spornim pitanjima u mjerenju razvoja,proèitajte sedmo poglavlje.

• saznati više o istra�ivanjima razlièitih vrstainformacija o djetetovu razvoju koje zdrav-stveni djelatnici mogu dobiti od roditelja, pro-èitajte osmo poglavlje.

• saznati zašto su podaci dobiveni od roditeljatoèni, proèitajte osmo poglavlje.

• saznati podatke o psihometrijskim svojstvimaPEDS-a – njegovoj pouzdanosti, valjanosti,toènosti i drugim obilje�jima, proèitajte po-glavlja od devetog do dvanaestog.

• provesti istra�ivanje u kojem biste koristiliPEDS, pogledajte trinaesto poglavlje.

Najva>niji podaci

PEDS utvrðuje postoji li kod djeteta:

• Velika vjerojatnost postojanja nedijagnosti-ciranog razvojnog poremeæaja, koji zahtijevaupuæivanje na temeljite procjene razvoja.PEDS takoðer daje smjernice za vrstu pre-gleda koji je potreban (primjerice, ispitivanjegovora-jezika ili testiranje inteligencije iznanja).

• Umjerena vjerojatnost postojanja nedijagno-sticiranog poremeæaja, tako da je potrebnadaljnja provjera kako bi se donijele ispravne ijasne odluke o tome kamo je potrebno uputitidijete.

• Mala vjerojatnost nedijagnosticiranog pore-meæaja, tako da nije potrebno ni daljnje ispi-tivanje djeteta niti njegovo upuæivanje u drugeslu�be.

• Blago zaostajanje koje zahtijeva pojaèanubudnost, ukljuèujuæi i pa�ljivije promatranjedjeteta i poduèavanje roditelja tome kako koddjeteta izgraditi vještine koje su potrebne zauspješno školovanje. Otkrivanje ove grupedjece, iako ona najvjerojatnije neæe steæi pra-vo na posebno školovanje, poma�e nam raz-vrstati razlièite privatne usluge i slu�be i/ili nadruge naèine pospješiti razvoj (primjerice,putem ambulantnog savjetovanja).

12 Roditeljske procjene djeèjeg razvojnog statusa

PEDS takoðer poma�e utvrditi:

• Kojim je roditeljima potrebno posebno vo-ðenje kako bi se pospješio djetetov razvoj ismanjile pretjerane zabrinutosti.

• Teme o kojima je roditeljima potrebna po-sebna poduka.

• U koje je slu�be potrebno uputiti dijete.

Ostala obilje>ja

• Za primjenu i ocjenjivanje PEDS-a, ako sekoristi u obliku intervjua, potrebne su otpri-like dvije minute. Još je manje vremena pot-rebno dade li se roditeljima da ispune kratkiupitnik u èekaonici, prostoriji za ispitivanje/konzultacije ili kod kuæe prije posjeta li-jeèniku.

• Zdravstvenim struènjacima poma�e da u pot-punosti iskoriste lako dostupne klinièke infor-macije.

• Potièe sigurno donošenje odluka o razvojnimpitanjima i pitanjima ponašanja.

• PEDS je napisan na razini èitanja petog raz-reda (što u prosjeku odgovara djeci uzrasta oddeset godina*), èime je osigurano da gotovosvi roditelji mogu samostalno èitati pitanja.

• PEDS pru�a popratne pisane materijale zaroditelje, koji im poma�u da se prisjete i dalakše primijene savjete struènjaka o tomekako se nositi s problemima ponašanja i kakopodr�ati optimalan razvojni napredak.

• PEDS ima obrazac za longitudinalno praæenjei bilje�enje koji omoguæuje sa�eto prikazi-vanje poduzetih aktivnosti nadgledanja i poti-canja razvoja kako bi se pospješilo optimalnodugoroèno bavljenje psihosocijalnim potre-bama djece i roditelja.

• PEDS-om se otkriva 74 do 80% djece s raz-vojnim poremeæajima – što je u skladu sastandardima za testove poèetne provjere raz-voja (screening testovi) i sukladno je pre-ciznosti mjera èija primjena traje znatno du�e.

• PEDS otkriva 70 do 80% djece koja nemajurazvojne smetnje – što je takoðer u skladu sastandardima za testove poèetne provjere.

• PEDS je validiran na uzorku od 771-og djetetaiz svih podruèja Sjedinjenih Amerièkih Dr�a-va; djeca su ispitivana u razlièitim okolnos-tima: pedijatrijskim ambulantama, ambulant-nim klinikama, djeèjim vrtiæima i školama.

• Standardiziran je na 971-oj obitelji razlièitihobilje�ja, ukljuèujuæi i nacionalnost, prihodete obrazovnu razinu.

• Mo�e se koristiti u sklopu redovitih siste-matskih pregleda djeteta od roðenja pa doosme godine �ivota.

• Mo�e se koristiti s razlièitim obiteljima, bezobzira na razinu njihove naobrazbe ili rodi-teljsko iskustvo.

• Visoko je pouzdan i mogu ga primjenjivatistruènjaci razlièitih profila, paraprofesionalci,te pomoæno osoblje, ukljuèujuæi i administra-tivno osoblje.

• Zahtijeva minimalno uvje�bavanje. Novim jekorisnicima dovoljno da proèitaju drugo po-glavlje (ili Kratki vodiè za primjenu i ocje-njivanje koji je prilo�en PEDS materijalima).

• Roditelji ga takoðer mogu primijeniti sami,bilo u èekaonicama, prostorijama za ispiti-vanja/konzultacije ili kod kuæe.

• Mo�e se primijeniti kao intervju ili putem te-lefona.

• Cijena njegove primjene vrlo je niska.

• Koristan je u radu razlièitih telefonskih linijaza pru�anje pomoæi, programa ranog otkri-vanja djece s razvojnim poremeæajima, kao i uprimarnoj zdravstvenoj zaštiti.

• Prošao je struène recenzije. Istra�ivanja kojaga podupiru objavljena su u èasopisimaPediatrics, Archives of Pediatrics and Ado-lescent Medicine, Ambulatory Child Health,Journal of Pediatrics i Clinical Pediatrics.

Kako se slu>iti ovom knjigom 13

* Navedena dob odnosi se na djecu u amerièkom sustavuškolovanja. U našem školskom sustavu desetogodišnja djecapolaze èetvrti, a ne peti razred (prim. prev.).

Logièka osnova korištenja PEDS-a u ranom otkrivanjurazvojnih problema i problema ponašanja

Zdravstveno osoblje i djelatnici koji skrbe omaloj djeci èesto su jedini struènjaci koji su uizravnom dodiru s malom djecom. Zbog toga ihSmjernice Bright Futures, te struène organizacijekao što su Amerièka pedijatrijska akademija(American Academy of Pediatrics), Kraljevskikoled�za pedijatriju i zdravlje djeteta (Royal Col-lege of Paediatrics and Child Health), Australskipedijatrijski koled� (Australian College of Pae-diatrics), Amerièka udruga medicinskih sestara(American Nurses’ Association), Nacionalno ud-ru�enje za odgoj i obrazovanje male djece (Na-tional Association for the Eduction of Young Chil-dren) i brojne druge, potièu da što ranije otkriju iupute na daljnje procjene djecu s teškoæama u raz-voju. Logièka osnova takvog pristupa sastoji se utome da rano otkrivanje vodi k ranoj intervenciji,koja mo�e sprijeèiti razvoj poremeæaja kod djecekoja se zbog nepovoljnih psihosocijalnih uvjetasmatraju riziènom, te ubla�iti poremeæaje koddjece koja su ih veæ razvila. Meðutim, zadatak ra-nog otkrivanja poremeæaja iz više je razloga te�ak.Prepreke njegovu izvršavanju obuhvaæaju:

• Vremenska ogranièenja

• Minimalna novèana sredstva

• Riziènu djecu koja èesto ne dolaze na redovitesistematske preglede, koji postoje kako bi senadgledao razvoj

• Teškoæe s toènošæu (preciznošæu) ili pak du�i-nom popularnih testova poèetne provjere

• Velike napore koje je èesto potrebno ulo�itikako bi se djeca pridobila na suradnju u za-dacima za mjerenje razvoja

Dodatnu teškoæu predstavlja to što djeca kojojje poèetno ispitivanje najpotrebnije obièno ne-maju simptome i ne pokazuju vidljivo zaostajanjeili ošteæenje. Veæina poremeæaja ima suptilne ma-nifestacije, naroèito u predškolskoj dobi, i ako sene poduzmu odgovarajuæa mjerenja praktièki sunevidljivi. Nadalje, djeca koja u jednoj dobi imajunormalni razvojni status s daljnjim razvojem nemoraju ostati takva (primjerice, mo�e se dogoditida se govor ne pojavi navrijeme ili na uobièajeninaèin). Slièno tome, štetni utjecaji nepovoljnih

psihosocijalnih uvjeta su kumulativni i uzimajusvoj danak tijekom vremena. To je razlog zbog ko-jeg se djeèje ponašanje i razvoj trebaju nadgledatirutinski i opetovano.

Najuobièajeniji poremeæaji su jeziène smetnje,blaga mentalna retardacija i teškoæe uèenja. Djecakod koje su ti problemi neotkriveni èesto hodaju,upotrebljavaju rijeèi, ili èak imenuju slova u oèe-kivanoj dobi. Meðutim, mo�e se dogoditi da nekoriste kombinacije rijeèi, da ne kombiniraju rije-èi pravilnim redoslijedom, ne razlikuju glasove iline mogu vršiti glasovnu analizu i sintezu. Ovakvasuptilna ponašanja teško je otkriti samo na temeljuopa�anja. Da bi se djeca koja vjerojatno imajuneke poremeæaje razlikovala od djece koja se nor-malno razvijaju, potrebno je mjerenje. Mjerenjetakoðer poma�e da se ogranièi obièaj “otezanja”,odnosno “èekanja i promatranja”, onda kada djecazapravo trebaju daljnje testiranje.

Jedan od pristupa ranom otkrivanju pore-meæaja kojim se mogu sprijeèiti neki od problemapoèetne provjere (screeninga), sastoji se u pridobi-vanju suradnje roditelja. Premda postoji mnogonaèina na koje se to mo�e uèiniti, sustavno prik-upljanje roditeljskih procjena oduzima najmanjevremena, a jednako je precizno kao i bolji, aliznatno du�i testovi za poèetnu provjeru. Roditelj-ske procjene zapravo su njihove zabrinutosti iliprosudbe kvalitete razvoja njihova djeteta. Osla-njanjem na njih, struènjaci mogu u znatnoj mjerismanjiti vrijeme i cijenu izravnog otkrivanja dje-tetovih sposobnosti i vještina. Iako veæina struè-njaka rutinski ispituje roditelje o njihovim zabri-nutostima, naèin na koji su ta pitanja formuliranautjeèe na to kakve æe odgovore roditelji dati. Pa�-ljiva upotreba PEDS pitanja, koja su provjerena istandardizirana, jamèi da æe veæina roditelja jasnoizraziti svoje zabrinutosti u vezi s razvojem i po-našanjem svoga djeteta.

No ipak, struènjaci moraju pa�ljivo tumaèitiroditeljske zabrinutosti. Istra�ivanje PEDS-a po-kazuje da su samo neke vrste zabrinutosti sna�ni iznaèajani prediktori razvojnih problema. Za raz-liku od toga, druge vrste roditeljskih zabrinutosti


samo su marginalni prediktori problema, dok sutreæe u najveæoj mjeri povezane s normalnim raz-vojem. Utvrdivši kako tumaèiti roditeljske zabri-nutosti, PEDS omoguæuje brzo razvrstavanje dje-ce u skupine koje struènjacima poma�u u iznala-�enju optimalnih odgovora. Na slici 1-1 grafièkisu prikazane te skupine.

Kao što se mo�e vidjeti, kod razlièitih skupinapostoji razlièita vjerojatnost razvojnih problema iproblema ponašanja, pa prema tome i razlièitepotrebe za struènom pomoæi:

• Za djecu kod koje postoji velika vjerojatnostporemeæaja, upuæivanje na dijagnostièko tes-tiranje najbolji je odgovor.

• Kod djece s umjerenom vjerojatnošæu pore-meæaja (èiji roditelji imaju samo jednu odzabrinutosti za koje je utvrðeno da su znaèajniprediktori poremeæaja ili pak oèite komuni-kacijske teškoæe) potrebno je primijeniti do-datne mjere poèetne provjere. Za djecu kojana takvim mjerama postignu dobre rezultate,potrebno je savjetovanje, poduèavanje, ohrab-renje i pozorno promatranje buduæi da onaèesto posti�u izrazito ispodprosjeène rezultatei vjerojatno æe imati teškoæa u školovanju.Djecu koja na takvim mjerama postignu slaberezultate treba uputiti na temeljito testiranje.

• Kod djece s niskom stopom poremeæaja, a èijiroditelji imaju zabrinutosti koje upuæuju napostojanje poremeæaja, potrebno je poduèa-


43% djece ima roditelje koji nemajunikakvih zabrinutosti u vezi sdjetetovim ponašanjem i razvojem.Svega oko 5% djece iz oveskupine ima neotkriveneporemeæaje. Potreban jerutinski nadzor iklinièko promatranje.

23% djece ima roditeljekoji imaju samo jednu znaèajnuzabrinutost. Unutar ove skupine,29% djece imaneotkrivene poremeæaje. Potrebna je primjena dodatnihmjera poèetne provjere kako bi se djeca s vjerojatnimporemeæajima otkrila i uputila dalje. Ostala djeca iz oveskupine èesto su ona koja posti�u slab uspjeh ièiji je razvoj potrebno poticati i pozorno pratiti.

11% djece ima roditelje s veæim brojem znaèajnih zabrinutosti.Gotovo 70% te djece ima neotkrivene poremeæaje ili pak

ispodprosjeène jeziène i intelektualne sposobnosti teškolski uspjeh. Svako dijete iz ove skupine potrebno jeuputiti na daljnje procjenjivanje. Djeci kojoj se na tim

procjenama ne otkriju poremeæaji, potrebna je dodatnapomoæ u obrazovanju,u obliku usluga kao što su

privatne instrukcije, ljetne škole i tome slièno(nije potrebno specijalno obrazovanje).

3% djece ima roditelje koji imajukomunikacijske probleme

koji ometaju njihovusposobnost izra�avanja

zabrinutosti.Oko 20% djece

iz ove skupine imaneotkrivene

poremeæaje, a ostaliposti�u ispodprosjeène

rezultate. Potrebno jeupuæivanje na daljnja

ispitivanja, poduèavanje i oprez

20% djece ima roditelje èije zabrinutostinisu znaèajne i uglavnom se odnose nadjetetovo ponašanje. Svega oko 7% djeceiz ove skupine ima neotkrivene poremeæaje.Potrebno je strpljivo poduèavanje i savjetovanje

Slika 1-1

vanje roditelja. Ako je to neuspješno, pre-poruèa se primjena bihevioralno/emocional-nih mjera za poèetnu provjeru kako bi se mog-la razdvojiti djeca kojoj su potrebne uslugeslu�bi za duševno zdravlje i bihevioralne inter-vencije od djece kojoj mogu pomoæi i manjeintenzivne usluge poput škola za roditelje iprograma bihevioralne intervencije.

• Za djecu s niskom stopom poremeæaja i bezroditeljskih zabrinutosti, potreban je samo ru-tinski nadzor i ohrabrivanje.

Svrstavanje obitelji u opisane skupine ono ješto PEDS-u omoguæuje da ima ulogu razvojno/bi-hevioralnog trija�nog sustava. Djeci i roditeljimato omoguæuje dobivanje uèinkovitih i ispravnihoblika pomoæi od struènjaka koji se bave djecom.

TROŠKOVI, PRECIZNOST I UPRAVLJANJE POSLOVIMA(S NAGLASKOM NA POSEBNIM IZAZOVIMA BAVLJENJA RAZVOJNIM PITANJIMA I

PITANJIMA PONAŠANJA U MEDICINSKIM UVJETIMA)

Rasprava o troškovima, preciznosti (toènosti),protoku pacijenata i voðenju medicinske doku-mentacije koja slijedi, ilustrira korisnost PEDS-au primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Troškovi. S obzirom na koristi koje proizlazeiz rane intervencije, struènjaci koji otkriju i naodgovarajuæa mjesta upute djecu s razvojnimporemeæajima, kao i djecu koja su rizièna za raz-voj takvih poremeæaja, pru�aju društvu golemuuslugu. Rano otkrivanje vodi ranoj intervenciji, aekonomska i obrazovna korist koju korisnici tak-vih intervencija imaju dobro je poznata. Vrijed-nost rane intervencije za djecu s razvojnim pore-meæajima iznosi više od 30 000 amerièkih dolara.Za djecu koja su zbog nepovoljnih psihosocijalnihuvjeta rizièna za razvoj poremeæaja taj se iznospenje na 100 000 dolara. Do ovih ušteda dolazizbog veæe vjerojatnosti da ta djeca završe fakultet,�ive samostalno, zaposle se, ne raðaju djecu pre-mlada, u manjoj su mjeri sklona kriminalitetu itd.(dodatne informacije potra�iti u sedmom poglav-lju).

Ipak, osiguravanje koristi od rane intervencijeèesto ima visoku cijenu i ide na raèun financijskedobrobiti zdravstvenih struènjaka, posebice onih uprivatnoj praksi. Veæina industrijaliziranih ze-malja nudi, ili èak prisiljava na rane intervencijskeprograme i druge razvojne usluge, èesto od ko-lijevke pa do groba. Meðutim, veæina njih nijeulo�ila mnogo u programe ranog otkrivanja pore-meæaja koji osiguravaju pristup ranoj intervenciji.Naknada troškova od platitelja treæe strane za pro-vjeru i nadgledanje djeèjeg razvoja tradicionalnoje vrlo mala ili nikakva. Zbog toga postoji hitna

potreba za metodama ranog otkrivanja poreme-æaja poput PEDS-a koje lijeènicima omoguæujupru�anje visokokvalitetne skrbi za razvoj i po-našanje, a istodobno nameæu minimalne troškovekako samim lijeènicima tako i pacijentima.

Korisno je razmotriti vrijednost PEDS-a prekovremenskih pokazatelja i troškova povezanih svremenom. Uzmemo li 100 pacijenata i primije-nimo li na svima test poput Denver-II, èija pri-mjena i ocjenjivanje zahtijevaju pribli�no 20 mi-nuta, potrebna su nam otprilike 33 sata da bismo ihsve ispitali. Primijenimo li, umjesto toga, PEDS,èija primjena i ocjenjivanje traju otprilike dvijeminute, ukupno nam trebaju samo tri sata. Pret-postavimo li da cijena lijeènikova sata i re�ijskihtroškova po jednom satu iznosi 71 amerièki dolar,ukupna cijena primjene Denver-II mjere iznosi2343 dolara, dok za primjenu PEDS-a troškoviiznose 213 dolara.

Za struènjake koji koriste PEDS preporuèa se,iako to nije nu�no, da kod pribli�no 25% pacije-nata primijene i drugi test za poèetnu provjeru.Ako je tako, i ako je za primjenu tog drugog testapotrebno 20 minuta, za optimalnu procjenu svih100 pacijenata potrebno je deset, a ne tri sata. Uku-pni troškovi tada rastu s 213 dolara u sluèaju da seprimijeni samo PEDS na 710 dolara kada se popotrebi primijeni i drugi test – što je još uvijek višenego dvostruko manje od troškova za primjenu20-minutnog testa na svih 100 pacijenata.

Osim toga, cijena drugog stupnja testiranjamo�e se smanjiti ili potpuno eliminirati upuæiva-njem djeteta u slu�be koje se bave ranim otkriva-njem djece s poremeæajima i slu�be namijenjene


upravo takvom poèetnom testiranju (opis slu�bi ukoje je moguæe uputiti dijete nalazi se u šestompoglavlju), ili upotrebom mjera koje primjenjujusami roditelji i kojima se prikupljaju njihovi opisidjetetovih sposobnosti (takve mjere, pogodne zadrugi stupanj testiranja, opisane su u èetvrtom po-glavlju). Koristi li se barem jedan od ova dva pris-tupa, cijena ranog otkrivanja poremeæaja uz po-moæ PEDS-a i dalje je gotovo 90% ni�a od cijeneprimjene 20-minutnog testa na svim pacijentima.

Preciznost (toènost). PEDS ima visoki stu-panj osjetljivosti i otkriva izmeðu 74 i 80% djece srazvojnim problemima u dobi od 0 do 8 godina.Njegova specifiènost u toènom otkrivanju djecekoja se razvijaju normalno takoðer je velika i zarazlièite dobne uzraste kreæe se u rasponu od 70 do80%. Ove su brojke potpuno ravnopravne onimaza najbolje testove poèetne provjere (screeningtestove) kojima se izravno izazivaju djeèja po-našanja i koji oduzimaju znatno više vremena (štoje detaljnije opisano u èetvrtom poglavlju).

Podcjenjivanje poremeæaja, iako je opæenitorijetko, s PEDS-om se dogaða jednako èesto kao is drugim metodama poèetne provjere i nadzora.Oèekuje se da æe ponavljana i rutinska upotrebaPEDS-a omoguæiti otkrivanje djece koja prvobit-no nisu bila otkrivena. Meðutim, onda kada ro-ditelji nemaju nikakvih zabrinutosti, podr�avamostruènjake u korištenju njihovih klinièkih prosud-bi prilikom odluèivanja o tome je li potrebno upu-titi dijete dalje ili primijeniti dodatne mjere zapoèetnu provjeru. Premda, èini se, klinièka pro-sudba nije toèna prilikom odluèivanja o tome kadadijete ne treba uputiti dalje (kao što je opisano usedmom poglavlju), neosporno je da ako je pro-blem vidljiv, onda on vjerojatno postoji i treba senjime baviti.

Premda PEDS, kao i druge mjere poèetne pro-vjere, malo precjenjuje broj djece sa smetnjama,valja upamtiti da razvoj nije binarna pojava u kojojdjeca uredno spadaju u jednu od dviju kategorija –onu sa i onu bez poremeæaja. Razvojni status prijeje jedan kontinuum. Kod neke djece nesumnjivopostoje smetnje, druga su normalna ili iznadpro-sjeèna, dok se treæa nalaze negdje izmeðu graniceporemeæaja i granice prosjeka. Istra�ivanja PEDS-apokazuju da do la�nog upuæivanja na poremeæajegotovo uvijek dolazi kod djece koja se nalaze udonjim granicama prosjeka. Iako ta djeca ne udo-voljavaju kriterijima za usluge specijalnog ško-

lovanja, potrebno im je ipak posvetiti posebnupa�nju. Korisno je izdvojiti tu skupinu djece injihovim roditeljima pru�iti savjete o optimalnompoticanju razvoja, a djecu promatrati s pojaèanombudnošæu. Od pomoæi mo�e takoðer biti i njihovoupuæivanje na usluge kao što su izobrazba ro-ditelja te obrazovni programi koji ne spadaju uprograme specijalnog obrazovanja, poput privat-nog poduèavanja i privatne govorno-jeziène tera-pije.

Upravljanje poslovima i protok pacijenata.PEDS mo�e poveæati protoènost pacijenata u pe-dijatrijskim ustanovama buduæi da ga roditeljimogu samostalno ispuniti u èekaonicama i prosto-rijama za ispitivanje/konzultaciju, a mo�e ga se ipoštom poslati njihovoj kuæi prije dogovorenogposjeta. Otprilike 90% roditelja mo�e samostalnoispuniti PEDS, omoguæujuæi zdravstvenim struè-njacima da vrijeme posvete njegovu tumaèenju,savjetovanju roditelja o podruèjima koja ih zabri-njavaju, upuæivanju pacijenata u druge slu�be iliumirivanju i uvjeravanju roditelja da su ponašanjei razvoj djeteta uredni. Upotreba PEDS-a prevede-nog na strane jezike mo�e ukinuti potrebu za pro-nala�enjem i èekanjem prevoditelja. KorištenjePEDS-a prigodom dolazaka lijeèniku zbog bolestidjeteta mo�e eliminirati ona “usput da vas pitam”roditeljska pitanja, koja se èesto pojavljuju kadaroditelji na samom kraju svojeg posjeta izrazeneke zabrinutosti. PEDS se takoðer mo�e poslatikuæi kao priprema za ponovni susret s lijeènikom,posveæen iskljuèivo pitanjima razvoja i ponašanja.

Longitudinalno voðenje dokumentacije.PEDS poma�e u organiziranju podataka o razvoju iponašanju za svakog pacijenta i pospješuje preglednovoðenje bilješki o aktivnostima nadgledanja razvoja.Obrasci za ocjenjivanje i tumaèenje PEDS-a (primjerisvih obrazaca nalaze se u drugom poglavlju) jesu lon-gitudinalni i mogu se koristiti tijekom redovitih siste-matskih pregleda djece do osme godine �ivota kakobi se bilje�ile aktivnosti nadziranja i poticanjarazvoja.


��

Ukratko, osnovni razlog stvaranja PEDS-a je bavljenje pitanjima ranog otkrivanja poremeæaja u pri-marnoj zdravstvenoj zaštiti i ustanovama u kojima borave mala djeca. PEDS-om se izbjegavaju brojnavremenska ogranièenja i problemi mjerenja koji su prisutni kod drugih metoda otkrivanja poremeæaja. Paopet, PEDS se ne zaustavlja samo na otkrivanju poremeæaja, veæ pru�a cjelovit sustav za bavljenje raz-vojnim i bihevioralnim potrebama obitelji. PEDS pospješuje ispravno donošenje odluka, uz istodobnosvoðenje troškova na najmanju moguæu mjeru, optimaliziranje protoènosti pacijenata i klijenata te orga-niziranje voðenja dokumentacije.


2. poglavlje

Smjernice zaocjenjivanje, primjenu

i tumaèenje

Opæenite smjernice za testiranje

PEDS se mo�e koristiti na dva naèina: 1) samostalno, putem obrasca koji roditeljisami ispunjavaju kod kuæe ili u èekaonici ili 2) putem intervjua, bilo izravnog ili tele-fonskog. Samostalno ispunjavanje obrasca kod kuæe funkcionira dobro kod roditeljakoji ne èitaju dobro ili ne komuniciraju adekvatno na materinskom jeziku struènjakakojem se obraæaju. Takvi roditelji redovito mogu pronaæi nekoga tko æe im pomoæibilo u èitanju ili u prevoðenju. Davanje PEDS-a na ispunjavanje kod kuæe uèinkovitoje takoðer i onda kada roditelji izraze svoje zabrinutosti o djetetovu razvoju iliponašanju, a imamo vrlo malo vremena da im na to odgovorimo (primjerice, kadsvoje zabrinutosti izraze na samom kraju posjeta lijeèniku zbog bolesti djeteta). Na-posljetku, PEDS se mo�e obiteljima poslati i putem pošte (primjerice, zajedno s pis-mima kojima ih podsjeæamo na dogovorene susrete).

PEDS je trenutaèno dostupan na engleskom i španjolskom jeziku. Poseban pri-ruènik za primjenu i ocjenjivanje namijenjen struènjacima kojima je engleski ma-terinski jezik omoguæuje im da protumaèe odgovore dane na španjolskom jeziku, teda procijene mogu li roditelji samostalno ispuniti ovu mjeru. Kompanija Ellsworth &Vandermeer Press, Ltd., sa zadovoljstvom æe razmotriti prijevode i audiosnimke nadrugim jezicima te poziva korisnike PEDS-a da joj upute te materijale radi moguæegobjavljivanja.

Za korištenje PEDS-a trebat æe vam upute kojeslijede ili Kratki vodiè za primjenu i ocjenjivanjePEDS-a, kao i dva lista papira s razlièitim obras-cima. PEDS obrazac za odgovore koristi se zaprikupljanje podataka od roditelja. PEDS obrazacza ocjenjivanje i PEDS obrazac za tumaèenje (kojisu tiskani na suprotnim stranama istog lista papira)upotrebljavaju samo struènjaci.

Premda je PEDS validiran na djeci od roðenjado osme godine �ivota, tijekom prvih nekolikomjeseci djetetova �ivota roditelji i struènjaci redo-vito se moraju baviti razlièitim zdravstvenim pi-tanjima. Zbog toga je, èini se, PEDS najkorisnijepoèeti primjenjivati u dobi od 4 do 6 mjeseci.

Struènjaci za zdravstvenu skrb trebali bi koris-titi PEDS prilikom svakog sistematskog pregledadjeteta, kako bi udovoljili preporukama za otkri-vanje i nadgledanje razvojnih teškoæa razlièitihudru�enja i organizacija, poput Amerièke pedija-trijske akademije, Amerièke udruge medicinskihsestara, Australskog pedijatrijskog koled�a, Kra-ljevskog koled�a za pedijatriju i zdravlje djeteta , itd.

Za djecu koja rijetko dolaze na redovite siste-matske preglede, PEDS se mo�e koristiti prilikomposjeta lijeèniku zbog bolesti djeteta. Struènjacikoji rade u ustanovama za malu djecu mogu koris-titi PEDS jednom godišnje ili svakih šest mjeseci,kao što predla�u razlièita udru�enja za odgoj iobrazovanje male djece, poput Nacionalnog udru-�enja za odgoj i obrazovanje male djece.


Upute za primjenu i ocjenjivanje

Prije nego što roditeljima date PEDS obrazacza odgovore, upoznajte ih s time da je bavljenjerazvojnim pitanjima i pitanjima ponašanja va�andio usluga koje pru�ate.

Zatim ih upitajte: “Biste li htjeli sami ispu-niti obrazac ili biste radije da vam netko pri-tom pomogne ?” Obièno æe roditelji s teškoæamaèitanja tra�iti pomoæ (u španjolskoj verziji Pri-ruènika za primjenu i ocjenjivanje postoji to pi-tanje napisano fonetski na španjolskom jeziku,kao pomoæ struènjacima koji govore samo engle-ski jezik).

PEDS obrazac za odgovore

Ime i prezime djeteta:

Datum roðenja djeteta:

Ime i prezime roditelja:

Dob djeteta: Današnji datum:

1. Molimo Vas da nabrojite sve zbog èega ste zabrinuti u vezi s uèenjem, razvojem i ponašanjem Vašeg djeteta.

2. Zabrinjava li Vas naèin na koji Vaše dijete govori i proizvodi govorne glasove?

3. Zabrinjava li Vas kako Vaše dijete razumije ono što govorite?

4. Zabrinjava li Vas naèin na koji Vaše dijete koristi svoje šake i prste da bi nešto uèinilo?

5. Zabrinjava li Vas naèin na koji se Vaše dijete slu�i svojim rukama i nogama?

6. Zabrinjava li Vas to kako se Vaše dijete ponaša?

7. Zabrinjava li Vas to kako se Vaše dijete sla�e s drugima?

9. Zabrinjava li Vas to kako Vaše dijete ovladava predškolskim ili školskim vještinama?

8. Zabrinjava li Vas to kako Vaše dijete uèi brinuti o sebi?

10. Molimo Vas da navedete sve ostalo što Vas zabrinjava u vezi s Vašim djetetom?

Zaokru�ite jedan od odgovora: Ne Da Malo OBJAŠNJENJE:








Copyright © 1997 Frances Page Glascoe, Ellsworth & Vandermeer Press, Ltd.,4405 Scenic Drive, Nashville, Tennessee

Copyright © 2002. » «, Republika HrvatskaSva prava za licencno izdanje na hrvatskom jeziku pridr�ava »Naklada Slap«.SVA PRAVA PRIDR�ANA! ZABRANJENO UMNO�AVANJE U BILO KOJEM OBLIKU!

NAKLADA SLAP

Prvi korak: Pripremite roditelje

Drugi korak: Na PEDS obrascu za ocjenjivanje pronaðite stupac koji odgovara dobi djeteta

Kad su roditelji ispunili PEDS obrazac za od-govore i vratili vam ga, uzmite PEDS obrazac zaocjenjivanje i pronaðite stupac koji odgovara dobipromatranog djeteta.

PODRUÈJEZABRINUTOSTI

TIPIÈNI ODGOVORI Ako postoji, na PEDSobrascu za ocjenjivanjeoznaèite kvadratiæ ustupcu koji odgovaradjetetovoj dobi za:

Globalno/Kognitivno Èini se da zaostaje; ne mo�e uèiniti ono što druga dje-ca mogu; sporo je i kasni za drugom djecom; nezrelo;sporo uèi; zaostaje u uèenju stvari; uèi, ali mu je po-trebno jako puno vremena; problemi s uèenjem svega

Èesticu 1

Jezièno izra�avanjei artikulacija

Ne govori kao što bi trebalo; koristi kratke reèenice;ne mo�e uvijek reæi ono što misli; ono što govori kat-kad nema smisla; ne mo�e govoriti glatko. Nitko osimmene ne razumije što govori

Èesticu 2

Jeziènorazumijevanje

Ne razumije što ka�ete; ne sluša dobro Èesticu 3

Fina motorika Ne mo�e bojiti unutar crta; ne zna napisati svoje ime;ne mo�e nacrtati geometrijske likove, ne mo�e pravil-no dr�ati olovku; još uvijek ne mo�e hranu staviti �li-com u usta i stoga jako neuredno jede

Èesticu 4

Gruba motorika Nespretno; èudno hoda; još uvijek ne zna voziti bicikl;puno pada; mlitavo, ima slabu ravnote�u; mrzinogomet

Èesticu 5

Ponašanje Tvrdoglavo; pretjerano aktivno; kratkotrajne je pa�-nje; razma�eno; izaziva; ima ispade bijesa; radi samoono što �eli

Èesticu 6

Socio-emocionalno �eli da ga se ostavi na miru; èesto mijenja raspolo-�enje, hvata se za odrasle; cendravo; uznemiravaju gapromjene; razdra�ljivo, nezainteresirano za uobièa-jene stvari; povodljivo; ponaša se zloèesto; lako sefrustrira; zapovijeda; srame�ljivo; razredni cirkusant;ljutito; podmuklo; mrzi me

Èesticu 7

Samopomoæ Ne �eli se brinuti o sebi; ne �eli mi reæi kad je mokro;još uvijek koristi pelene; još uvijek tra�i boèicu; nemo�e se samo obuæi

Èesticu 8

Škola Ne zna napisati svoje ime (boduje se takoðer i za finumotoriku); ne poznaje boje ili brojeve; ne uèi èitati; nemo�e upamtiti glasove za slova; jedan dan zna slov-kati rijeèi, a drugi ne

Èesticu 9

Ostalo Infekcije uha; astma; malo je za svoju dob; èesto jebolesno; èini mi se da ne èuje dobro; prilazi previšeblizu televizoru i brine me njegov vid

Èesticu 10

Nema zabrinutosti Tipièno dijete; razvoj je normalan; napreduje baš do-bro; napredno je

Ako nije izra�ena nijedna zabrinutost,ostavite kvadratiæeprazne i nastavite sèetvrtim korakom

Smjernice za ocjenjivanje, primjenu i tumaèenje 21


U PEDS obrascu za odgovore proèitajte odgo-vore roditelja na 1. pitanje. Pogledajte zatim tab-licu na prethodnoj stranici kako biste odluèili kojikvadratiæ ili koje kvadratiæe u PEDS obrascu zaocjenjivanje trebate oznaèiti.

Ako roditelji izjave nešto poput: “Bila sam

zabrinuta, ali mislim da je sada bolje”, oz-

naèite to kao zabrinutost u onom po-

druèju razvoja u kojem je navedeno.

Slièno tome, izjave li roditelji da su “sa-

mo malo” zabrinuti, to takoðer treba oznaèiti

kao zabrinutost

Za svaku èesticu za koju je u PEDS obrascu zaodgovore zaokru�eno “Da” ili “Malo”, u PEDSObrascu za ocjenjivanje oznaèite pripadajuæikvadratiæ.

Ako u PEDS obrascu za odgovore roditelji nisu

napisali ništa, veæ su samo tu i tamo zaokru�ili

“Da” ili “Malo” na pitanja 2-10, mo-

guæe je da postoji problem nepismenosti.

U tom sluèaju još jednom provjerite od-

govore i to na taj naèin da ponovno primijenite

PEDS, ali u obliku intervjua.

Mali obojeni kvadratiæi u PEDS obrascu zaocjenjivanje upuæuju na znaèajne zabrinutosti(one koje su najprediktivnije za poremeæaje).Izbrojite koliko je obojenih kvadratiæa oznaèeno ustupcu iznad i taj broj upišite u veæi obojeni kvad-ratiæ koji se nalazi pri dnu PEDS obrasca za ocje-njivanje.

Mali neobojeni kvadratiæi u PEDS obrascu zaocjenjivanje upuæuju na neznaèajne zabrinutosti(one koje nisu prediktivne za poremeæaje). Izbro-jite koliko je neobojenih kvadratiæa oznaèeno i nji-hov broj upišite u veæi neobojeni kvadratiæ nasamom dnu PEDS obrasca za ocjenjivanje.

Treæi korak: Na PEDS obrascu za ocjenjivanje oznaèite kvadratiæe za svaku zabrinutost iskazanuu 1. pitanju

Èetvrti korak: Na PEDS obrascu za ocjenjivanje oznaèite kvadratiæe za sve zabrinutosti navedeneu pitanjima 2-10

Peti korak: Na Obrascu za ocjenjivanje sumirajte zabrinutosti

smiješno hoda

još uvijek

zeli bocicu

razmazena

Prednosti i zamke korištenja PEDS-a

Dola>enje do roditeljskih zabrinutosti i njihovo istra>ivanje

PEDS se sastoji od dva pitanja otvorenog tipa iosam pitanja višestrukog izbora, kao što je prika-zano u primjerima na kraju ovog poglavlja. Va�noje napomenuti da su ta pitanja standardizirana –što znaèi da su provjeravana i da je njihova uèin-kovitost dokazana. Iako naizgled krajnje jednos-tavna, njihova je konstrukcija bila više nego pom-na (vidjeti osmo poglavlje). Roditelji ne reagirajudobro na alternativne formulacije s izrazima kaošto su “brige” (engl. worries) ili “problemi”. Maloih razumije rijeè “razvoj” ako se koristi odvojenood “uèenja” i “ponašanja”. Zato je izuzetno va�noda se koriste postojeæe formulacije. Samo se tadaroditeljske zabrinutosti (engl. concerns) (ili nji-hovo nepostojanje) mogu pouzdano protumaèiti i

odrediti vjerojatnost prisutnosti ili odsutnosti raz-vojnih problema.

Drugo se upozorenje odnosi na iskušenje daonda kada roditelji izraze neku zabrinutost, na-èinimo kratku stanku i zatra�imo ih da potpunijeopišu ono na što misle, ili da navedu primjere.Iako to nije nerazumno niti neprikladno, roditelj-ski primjeri èesto zvuèe trivijalno. Struènjaka tomo�e navesti na podcjenjivanje va�nosti izvornezabrinutosti i dola�enja do potencijalno pogrešnogzakljuèka kako su izra�ene zabrinutosti bezna-èajne ili prolazne. Prema tome, ako se tra�e pri-mjeri, presudno je da se ne zaborave prvobitnoizra�ene zabrinutosti. Za njih je vjerojatnost odra-�avanja stvarnih problema poznata (za dodatnedokaze vidjeti jedanaesto i dvanaesto poglavlje).

Kategoriziranje zabrinutosti

Na kraju ovog poglavlja prikazani su primjeriispunjenih PEDS obrazaca za ocjenjivanje. Ro-diteljski odgovori na otvoreno pitanje (1. pitanje)katkad su nejasni i mo�e nam se èiniti da ne spa-daju samo u jedno podruèje nego u više njih. Prim-jerice: “Ne zna zavezati cipele” mo�e upuæivatibilo na zabrinutost u podruèju fine motorike ili nazabrinutost u podruèju samopomoæi. U takvimsluèajevima, oznaèite na obrascu obje vrste zabri-nutosti. Drugi uobièajeni primjer je: “Ne �eli sebrinuti o sebi”. Odbija li to dijete odijevanje ili ku-panje, ili mu pak nedostaju vještine samopomoæikako bi udovoljilo tim zahtjevima? Postoji li ne-doumica, preporuèa se bodovati i samopomoæ iponašanje.

Neki roditelji, najèešæe oni koji su mladi ili onikoji imaju samo jedno dijete, kod izra�avanja svo-jih zabrinutosti upotrebljavaju vrlo neodreðen je-zik. Primjerice: “Nisam u blizini druge djece idoista ne znam, no mislim da ima teškoæe s …..”.Istra�ivanja PEDS-a pokazuju da ono što slijedinakon toga treba kategorizirati kao zabrinutost.

Još su više sporni roditelji koji na otvoreno pi-tanje (1. pitanje PEDS-a) odgovaraju izjavama po-

put: “Brinuo me njegov govor, ali mislim da musad ide bolje”. I to takoðer treba ocijeniti kao za-brinutost. Razlog je u tome što onda kada roditeljiprvi put postanu zabrinuti za svoje dijete, mogupoèeti promatrati djetetov razvoj sa sve veæompa�njom. Moguæa je posljedica toga uoèavanjerazmjerno malih ili jedva zamjetljivih poboljšanjakoja bi se inaèe smatrala beznaèajnima. Takvo je“uoèavanje poboljšanja” karakteristièno za rodi-telje èija djeca imaju poremeæaje i odraz je zdra-ve i pozitivne prilagodbe na teškoæe odgajanja dje-teta koje neke razvojne vještine uèi znatno sporije.Zadatak je struènjaka osigurati da ta roditeljskasklonost ne sprijeèi otkrivanje stvarnih problema.Prema tome, onda kada su zabrinutosti postojaleranije (kao u gornjem sluèaju) ili kada su roditeljisamo “malo” zabrinuti, oznaèite to kao zabrinutost.

Neki æe roditelji izraziti svoje zabrinutosti uodgovoru na prvo (otvoreno) pitanje, no onda æenaizgled opovræi sami sebe jer neæe ponovno spo-menuti te zabrinutosti na odgovarajuæim speci-fiènim pitanjima. Primjerice, u prvom pitanju ro-ditelj mo�e napisati: “Zabrinjava me njegov go-vor”, a u pitanju: “Jeste li zabrinuti zbog toga kakoVaše dijete govori i proizvodi govorne glasove?”


neæe zaokru�iti odgovor “da” ili “malo”. U pravi-lu, to je posljedica nedovoljnog pridavanja pa�njedetaljima, rastresenosti ili nedostatka vremena.Sreæom, takva su proturjeèja više prividna negostvarna i ne ometaju ocjenjivanje i tumaèenjePEDS-a. U PEDS obrascu za ocjenjivanje jed-nostavno je potrebno oznaèiti kvadratiæ za svakukategoriju zabrinutosti koju su roditelji izrazili uprvom pitanju. Kada ste u dvojbi (npr. ako su za-brinutosti nejasne, neèitko napisane ili nerazum-

ljive) preporuèljivo je ponoviti PEDS u obliku in-tervjua.

Za razliku od toga, neki roditelji na prvo (ot-voreno) pitanje ne napišu ništa, ali zaokru�e “da”ili “malo” na nekim od sljedeæih pitanja. Takviodgovori upuæuju na slabu pismenost ili na ro-ditelje kojima engleski nije materinski jezik. Usvim takvim sluèajevima PEDS treba ponovnoprimijeniti u obliku intervjua.

Pronala>enje odgovarajuæeg puta naPEDS obrascu za tumaèenje

Kao što je prikazano u primjerima ispunjenihPEDS obrazaca za tumaèenje na kraju ovog po-glavlja, postoje razlièite optimalne reakcije na ro-diteljske zabrinutosti, ovisno o njihovoj vrsti i

ukupnom broju. Prikladna reakcija ili “put” nave-dena je u donjem odjeljku Obrasca za ocjenji-vanje. Kratki opis tih putova nalazi se na Obrascuza tumaèenje, a ovdje su oni potpunije opisani.

Put A. Kad postoji veæi broj znaèajnih zabrinutosti:uputiti dijete dalje

Pribli�no jedan na svakih deset roditelja imatæe dvije ili više znaèajnih zabrinutosti – onih kojesu prediktivne za poremeæaje. Kod njihove djecepostoji 20 puta veæa vjerojatnost da imaju pore-meæaje nego kod djece èiji roditelji nemaju ni-kakvih zabrinutosti. To znaèi da oko 50% te djeceima poremeæaje, dok dodatnih 20% posti�e znatnoispodprosjeène rezultate u podruèjima koja su odpresudne va�nosti za uspjeh u buduæem školo-vanju – jezik, inteligencija i akademsko/predaka-demsko postignuæe. Uz tako veliku vjerojatnostporemeæaja, u sluèaju kada postoje znaèajne zab-rinutosti dijete je potrebno uputiti na dijagnostièkotestiranje, kao što je prikazano u primjerima PEDSobrazaca za tumaèenje na kraju ovog poglavlja.Takvim testiranjem potrebno je odrediti je li opsegporemeæaja toliki da su djetetu potrebne uslugespecijalnog obrazovanja, jesu li mu potrebna do-datna financijska sredstva i/ili mu treba nekadruga vrsta pomoæi (primjerice, programi koji sene temelje na posebnim kriterijima koje dijetetreba zadovoljiti, kao što je privatno poduèavanje).

Postavlja se pitanje kamo je potrebno uputitidijete? PEDS istra�ivanja pokazuju da u 79% slu-

èajeva djecu roditelja koji imaju dvije ili više zab-rinutosti u vezi s vještinama samopomoæi, društ-venim i školskim vještinama, te sposobnostimajeziènog razumijevanja, treba uputiti na ispitiva-nje govora, jer djeca za koju postoji takav skloproditeljskih zabrinutosti u velikoj mjeri kao pri-marni poremeæaj imaju jezièno-govorna ošteæe-nja. Kako bi stekla pravo na usluge slu�bi za speci-jalno obrazovanje, nu�no je da proðu postupakprocjene jezièno-govornih sposobnosti (pogledatidvanaesto poglavlje radi empirijske podrške tak-voj preporuci). Mo�da je donekle iznenaðujuæe tošto su zabrinutosti u podruèjima kao što su soci-jalizacija ili vještine samopomoæi povezane s je-zièno-govornim nedostacima. Vjerojatan je razlogtome to što izmeðu podruèja zabrinutosti i vrsterazvojnih problema postoji neparalelna pove-zanost. Primjerice, roditelj koji ka�e da se njegovodijete ne mo�e ili ne �eli samo odijevati ili sa-mostalno koristiti nu�nik, uz istodobno navoðenjeznaèajnih prediktivnih zabrinutosti, mo�da izra-�ava zapa�anja da dijete ne èuje dobro, nema raz-vijene jeziène vještine za razumijevanje zahtjeva,


ili pak pa�nju i kognitivne sposobnosti koje bi muomoguæile izvršavanje naredbi.

Za razliku od toga, kada roditelji imaju manjeod dvije zabrinutosti o samo-pomoæi, socijaliza-ciji, školi ili sposobnostima jeziènog razumije-vanja, ali imaju i zabrinutosti u drugim po-druèjima, u 71% sluèajeva njihovoj je djecipotrebno psihološko testiranje (pod èime se podra-zumijeva primjena testova inteligencije, adaptiv-nog ponašanja i školskih/predškolskih vještina odstrane psihologa). Razlog tome jest to što koddjece èiji roditelji imaju ovakav sklop zabrinutostipostoji vjerojatnost teškoæa uèenja, mentalne re-tardacije i drugih stanja koja zahtijevaju psiho-loško testiranje kako bi se utvrdila potreba i pravona specijalno obrazovanje.

Ovo što je do sada reèeno treba shvatiti kaoopæe smjernice za upuæivanje djeteta u druge slu�-be. Iako su one od pomoæi, još uvijek je nu�nokoristiti profesionalne prosudbe – vaša zapa�anja,znanja o djetetovoj prošlosti i prošlosti roditelja,podatke o zdravlju, podatke o poèetnoj provjerivida i sluha, itd., kako biste odluèili je li potrebnadodatna procjena (kao što je procjena pogodnostiza radnu ili fizikalnu terapiju, provjera vida/sluha,testiranje govora/jezika, psihoterapija, obiteljskosavjetovanje, teèajevi za roditelje, lijekovi ili dru-ge usluge).

Gotovo svi roditelji s višestrukim znaèajnimzabrinutostima imaju takoðer i neznaèajne zabri-nutosti (one koje nisu prediktivne za razvojne teš-koæe). U tim sluèajevima, neznaèajne zabrinutosti(koje se najèešæe odnose na ponašanje ili vještinesamopomoæi) mogu odra�avati nedijagnosticiraniporemeæaj, djetetovu ili roditeljevu frustriranostzbog sporog uèenja, jeziène probleme, itd. Buduæida se ta skupina djece ionako upuæuje na daljnjeprocjene, onda kada roditelji izraze zabrinutosti uvezi s ponašanjem, vještinama samopomoæi ilidrugim neznaèajnim podruèjima, uputno je tra�itida socijalni radnik ili djeèji psiholog procijenifunkcioniranje obitelji i ponašanje djeteta, kako bise osiguralo utvrðivanje potrebnih usluga i nji-hovo dobivanje. Osiguravanje takve multidiscipli-narne procjene mo�e biti nešto te�e onda kada seèini da djecu jedino treba uputiti na procjenu iterapiju jezika/govora. U takvim sluèajevima, za-molite struènjaka za jezik/govor da se pozabavi i

zabrinutostima zbog ponašanja koje mogu bitipovezane s djetetovom frustriranošæu njegovimslabim sposobnostima izra�avanja ili slušanja,savjetujte roditelje o postupcima upravljanja dje-tetovim ponašanjem i/ili uputite obitelj na pro-grame poduèavanja roditelja ili programebihevioralne intervencije. Peto poglavlje sadr�iinformacije o savjetovanju obitelji u kojima po-stoje neznaèajne zabrinutosti. U šestom poglavljunalaze se savjeti o tome kamo uputiti dijete, kakoobjasniti rezultate dobivene PEDS-om i kako pro-naæi potrebne slu�be.

Za neku djecu koja spadaju na Put A i upute sena testiranje, utvrdit æe se da nisu pogodna zaslu�be specijalnog obrazovanja, iako vjerojatnoznatno zaostaju za svojim vršnjacima. Primjerice,djeca s kvocijentom inteligencije (IQ) veæim od74, ali manjim od 85, po svojoj se inteligenciji na-laze izmeðu petog i šesnaestog centila. Ta djecaznatno zaostaju za svojim vršnjacima, meðutimzbog propusta u zakonima o specijalnom obra-zovanju, to zaostajanje nije dovoljno da bi ih semoglo svrstati meðu djecu s poremeæajima. Onaæe ipak postizati slab uspjeh u školi i postoji velikavjerojatnost da æe nakon višegodišnjeg školskogneuspjeha naposljetku prekinuti školovanje. Kakobi se pomoglo toj djeci, potrebno je razvrstatidruge obrazovne usluge, one koje ne spadaju uspecijalno obrazovanje. Ako djeca i obitelji ne-maju dovoljno sredstava, treba ih uputiti na pro-grame izvanškolskog opismenjavanja, klubove zadjeèake i djevojèice, usluge koje se nude u društ-venim centrima, ljetne škole, itd. Takvi su pro-grami veæinom besplatni ili vrlo jeftini. Kada dje-ca imaju problem s prilagodbom na teškoæe uèe-nja, treba ih uputiti u slu�be za zaštitu duševnogzdravlja, od kojih mnoge imaju moguænost na-plate po kliznim skalama. Ostanak u vrtiæu ili uprvom razredu takoðer mo�e biti koristan, ali trebaizbjegavati višekratna zadr�avanja djeteta u istomrazredu jer su ona povezana s visokom stopomprekida školovanja. Inaèe, dostupni su takoðer iprogrami izvanškolskog poduèavanja, privatne te-rapije jezika/govora, savjetovanja i ljetne škole.Naposljetku, pomoæi takvoj djeci u pronala�enjudrugih putova uspjeha – u glazbi, sportu, umjet-nosti ili mehanièarskim poslovima – va�no je zaoèuvanje njihova samopoštovanja.


Put B. Kada postoji samo jedna znaèajna zabrinutost:primijeniti drugu mjeru za poèetnu provjeru ili uputiti na takvo ispitivanje

Pribli�no dvoje na svakih deset roditelja imatæe samo jednu od zabrinutosti za koje se pokazaloda su znaèajni prediktori problema. Premda kodnjihove djece postoji osam puta veæa vjerojatnostprisutnosti poremeæaja nego kod djece èiji rodi-telji nemaju ni jednu znaèajnu zabrinutost, upuæi-vanje takve djece na dijagnostièko testiranje mo�edovesti do velikog porasta broja nepotrebno upu-æene djece. Toènije, za svega jedno od troje djeceèiji roditelji imaju jednu znaèajnu zabrinutostdaljnjim æe se testiranjem utvrditi da ima nekiporemeæaj. Najekonomièniji naèini reagiranja narazvojne potrebe ove skupine djece navedeni su udaljnjem tekstu i prikazani grafièki u primjerimaispunjenih PEDS obrazaca za tumaèenje na krajuovog poglavlja.

(a) Kada postoji vremensko ogranièenje, dijetetreba uputiti na dodatno ispitivanje mjeramaza poèetnu provjeru (primjerice, u dr�avnimškolama ili lokalnim programima rane inter-vencije).

(b) U protivnom, ako ne postoji vremensko ogra-nièenje, lijeènik ili pomoæno osoblje trebajuprimijeniti drugi razvojni test za poèetnu pro-vjeru. Mjere koje su opisane u èetvrtom po-glavlju imaju osjetljivost i specifiènost kojeudovoljavaju standardima za testove poèetneprovjere. Kada djeca na takvom poèetnom is-pitivanju postignu slabe rezultate, upotrijeb-ljene mjere mogu nam pomoæi u otkrivanjudjetetovih jakih i slabih strana, što nam pakpoma�e u odabiru slu�bi u koje æemo dijeteuputiti. Osim razvojnih testova poèetne pro-vjere, lijeènik bi takoðer trebao obaviti i ispiti-vanje vida i sluha.

Meðu razlièitim visokokvalitetnim instrumen-tima, naroèito su korisni oni koji se oslanjaju naroditeljske izvještaje (roditeljski izvještaji razli-kuju se od roditeljskih zabrinutosti jer se u njimakoriste roditeljski opisi djetetovih vještina i po-našanja). Prednost mjera koje koriste roditeljskeizvještaje sastoji se u tome što se roditeljima kojisu izrazili samo jednu znaèajnu zabrinutost takvamjera mo�e poslati kuæi kako bi je ispunili kao pri-premu za iduæi susret. Tijekom iduæeg posjetatreba osigurati vrijeme za ocjenjivanje i tumaèenje

ispunjene mjere, kao i za upuæivanje djeteta udruge slu�be ako je to potrebno. Buduæi da rodi-teljske zabrinutosti i roditeljski izvještaji ne do-vode uvijek do istih rezultata, roditeljski izvještajimogu se koristiti kako bi se dobio drugaèiji pogledna djetetov razvoj.

Kad na drugoj mjeri za poèetnu procjenudijete postigne loš rezultat:upuæivanje u druge slu>be

U šestom poglavlju dane su smjernice za upu-æivanje djeteta u druge slu�be, kao i popis tihslu�bi. Pa�ljivo zabilje�ite zadatke koji djeci pred-stavljaju najveæe teškoæe jer to mo�e pomoæi uizboru slu�bi u koje je dijete potrebno uputiti (npr.neuspjeh na brojnim zadacima za ispitivanje finemotorike, ili pak neuspjeh na zadacima za ispiti-vanje jeziènih sposobnosti itd.).

Kad na drugoj mjeri za poèetnu procjenudijete postigne dobar rezultat:bavite se uoèenim potrebama

Roditelji èija djeca na drugoj mjeri za poèetnuprovjeru razvoja postignu dobre rezultate pogodnasu skupina za umirivanje i pru�anje utjehe, alitakoðer i za ambulantno savjetovanje i poticanjedjetetova razvoja. S tom skupinom takoðer je po-trebno èekati – što znaèi pomno promatrati, po-veæati broj redovitih posjeta lijeèniku i budno nad-zirati djetetovo ponašanje i razvoj. PEDS istra-�ivanja pokazuju kako ova djeca, unatoè tome štona ispitivanju mjerama za poèetnu provjeru pos-tignu dobre rezultate, na preciznijim mjeramajeziènih, motorièkih, školskih i drugih sposob-nosti posti�u ni�e rezultate od djece èiji roditeljinemaju zabrinutosti (vidjeti dvanaesto poglavljeradi prikaza istra�ivanja koja to pokazuju). Iako neposti�u dovoljno niske rezultate da bi stekli pravona usluge specijalnog obrazovanja putem dr�av-nih škola, potrebne su im privatne usluge poputpoduèavanja, privatne terapije govora/jezika itome slièno. Kriteriji pogodnosti za usluge speci-jalnog obrazovanja vrlo su strogi, tako da im kat-kada èak ni djeca s doista znatnim problemima neudovolje.


Djeca èiji je kvocijent inteligencije veæi od 74 imanji od 85, po svojim akademskim postignuæimaopæenito se kreæu izmeðu petog i devetog centila -što znaèi da se u pravilu nalaze negdje pri dnu togarazreda inteligencije. No, ako ne udovoljavaju kri-terijima za dijagnozu teškoæa u uèenju, lake men-talne retardacije ili bilo koje druge dijagnostièkekategorije, ne mo�e ih se upisati u programe speci-jalnog obrazovanja. Toj su djeci potrebne privatneusluge ili usluge koje se ne temelje ni na kakvimposebnim kriterijima, kao što su ljetne škole ili iz-vanškolsko poduèavanje, �elimo li da postignubarem mali uspjeh u školovanju. Takoðer je vrlova�no ponuditi roditeljima savjetovanje o tomekako poticati optimalan razvoj. U treæem poglav-lju dani su neke pismene upute za roditelje te popisdrugih izvora takvih informacija za roditelje.

Posljednji razlog zbog kojeg je kod djece èijiroditelji imaju samo jednu znaèajnu zabrinutost,ali koja na drugoj primijenjenoj mjeri za poèetnuprovjeru posti�u dobre rezultate, potrebno pa�-ljivo èekanje, jest u tome što kod te djece èestopostoje problemi koji se tek razvijaju i trenutaènojoš nisu klinièki znaèajni. Meðutim, kako razvojnapreduje, razvijaju se takoðer i ti razvojni prob-lemi, a neki se od njih u potpunosti oèituju tek ukasnijoj dobi (npr. jezièni problemi nakon 18 mje-seci �ivota, a teškoæe uèenja nakon navršenih èe-tiri ili pet godina �ivota). Roditeljske zabrinutostizapravo mogu nagovješæivati probleme koji jošnisu dijagnosticirani. Stoga æe mudri praktièar sli-jediti preporuke struènih udru�enja i omoguæiti

nadziranje razvoja i ponašanja u pravilnim inter-valima (npr. prilikom svakog redovitog sistemat-skog pregleda, ili pak jednom godišnje ili jednomu svakih šest mjeseci); mo�da veæ i èešæi susreti stom skupinom pacijenata kako bi se pospješio nji-hov razvoj omoguæuju rano otkrivanje problema,promatranje teškoæa koje se tek razvijaju, voðenjei davanje savjeta te upuæivanje u potrebne slu�beèim se pojavi potreba za time.

Oko 50% roditelja koji imaju samo jednu zna-èajnu zabrinutost izra�avaju takoðer i jednu iliviše neznaèajnih zabrinutosti – oko 40% tih zabri-nutosti tièe se djeèjeg ponašanja. Kad se jednom,pomoæu drugog testa za poèetnu provjeru, otklonisumnja u klinièki znaèajne razvojne probleme,treba pomno razmotriti neznaèajne zabrinutostikako bi se odluèilo treba li obitelj uputiti na teèajza roditelje, programe upravljanja ponašanjem ilina savjetovanje. Mo�ete takoðer slijediti Put C,koji objašnjava kako se djelotvorno baviti nezna-èajnim zabrinutostima.

Naposljetku, treba poticati optimalan razvojdjeteta na taj naèin da se roditeljima daju savjeti otome kako razvijati jeziène, predškolske i soci-jalne vještine. Buduæi da roditelji s kojima trebaslijediti Put B imaju zabrinutosti u vezi s djeteto-vim razvojem, trebali bi biti prilièno motivirani zato da i sami pomognu u rješavanju opa�ene teš-koæe. Pismene upute za roditelje (nekoliko ih senalazi u treæem poglavlju, zajedno s podacima odrugim izvorima takvih uputa) roditeljima mogupomoæi u poticanju razvoja jeziènih, socijaliza-cijskih i bihevioralnih vještina njihove djece.

Put C. Postupci s roditeljima koji imaju neznaèajne zabrinutosti

Dvoje od deset roditelja izrazi samo nezna-èajne zabrinutosti (one koje nisu prediktivne zaporemeæaje). Utješno je znati da kod njihove djecepostoji vrlo mala vjerojatnost razvojnih problema.Pa ipak, neznaèajne zabrinutosti mogu biti poka-zatelj znatne narušenosti obiteljskog funkcioni-ranja, sukoba izmeðu roditelja i djeteta ili pro-blema s disciplinom. Iako se sadr�aj neznaèajnihzabrinutosti mijenja s djetetovim uzrastom, onenajèešæe obuhvaæaju zabrinutosti u vezi s djeteto-vim ponašanjem (npr. pritu�be na djetetovu pa�-

nju, agresivnost, ljenèarenje, neposlušnost). Za-pravo, meðu roditeljima koji izra�avaju samo ne-znaèajne zabrinutosti, njih više od 80% ima zabri-nutosti u vezi s djetetovim ponašanjem. Ostaliimaju zabrinutosti u vezi sa socioemocionalnimvještinama djece starije od 18 mjeseci (primjerice,pritu�be poput “samotnjak je; zapovijeda; povod-ljiv je; ne zna se lijepo igrati s drugima”) ili ovještinama samopomoæi (pritu�be poput “ne �elise odijevati; ne �eli jesti”).


Bavljenje zabrinutostima u vezi s ponašanjemdjeteta ne bi trebao biti iscrpljujuæi ni vremenskizahtjevan posao. Postoje tri jednostavna pristuparješavanju tih pitanja koji se mogu izabrati s obzi-rom na njihovu djelotvornost, vrijeme kojimstruènjak raspola�e i njegove interese.

Kratki savjeti, ambulantno savjetovanje ipismene upute

Ovo mo�e biti najbolji izbor kada su roditelj-ske pritu�be malobrojne. Najprije utvrdite pri-tu�bu koja je roditeljima najznaèajnija. Najèešæesu to sljedeæe pritu�be: ometa (54%); lako se ras-plaèe ili cendra (36-39%); odbija poslu�enu hranuili trati vrijeme tijekom obroka (36-39%); trativrijeme tijekom odijevanja, sporo se sprema naspavanje ili odbija navrijeme leæi u krevet (29-39%); ima ispade bijesa, razljuti se kad nije ponjegovu, ponaša se drsko, odbija poslušati sve dokmu se ne zaprijeti (34-49%); kratkotrajna pa�njaili lako odvraæanje pa�nje (28-30%); verbalni ilifizièki sukobi s braæom ili drugima (21-26%);mokrenje u krevet (17%).

Nakon toga pronaðite odgovarajuæe pismeneupute (treæe poglavlje obuhvaæa neke upute i iz-vore za pribavljanje drugih). Ja, u svojoj ambu-lanti na Sveuèilištu Vanderbilt, upute dr�im u pro-zirnim plastiènim omotima i kad se pojavi nekiproblem u vezi s djetetovim ponašanjem, isprièamse roditeljima, fotokopiram prikladnu uputu – iprisjetim se sadr�aja upute èitajuæi ga na povratkuu prostoriju za ispitivanje! – a zatim zajedno s ro-diteljima kratko proðem kroz sadr�aj upute, na-glašavajuæi najva�nije stvari. Prednost pismenihuputa je u tome što roditelji vide i èuju savjete iimaju nešto što im mo�e pomoæi kada savjetepokušaju primijeniti. Obièno tra�im od roditeljada isprobaju neku tehniku, a potom da ponovnodoðu kod mene, bilo zato što se u dva tjedna djete-tovo ponašanje nije poboljšalo, ili zato što suspremni poèeti raditi na novom ponašanju. Ako seradi o onom prvom, najbolje je isprobati neku oddrugih moguænosti.

Katkada se obitelji protive savjetima o tomekako postupati s problemima. U takvim sluèaje-vima, roditelji obièno izvještavaju o iskušavanjuvelikog broja razlièitih tehnika, ali bez uspjeha.

Tada ih je potrebno upitati je li neka od tehnikadovela do pogoršanja problema. Ako roditelji moguidentificirati nešto takvo, zamolite ih da se vratetoj metodi i da je ponovno iskušaju. Pogoršanjeponašanja mo�e zapravo predstavljati “eksplo-zivnu reakciju” koja se dogaða onda kada koddjece eskalira problematièno ponašanje zbog togašto su suoèeni sa stvarnim prijetnjama njegovojdjelotvornosti – upamtite, problematiènim pona-šanjem dijete nam nešto priopæava i nastoji dobitinešto što �eli. Takoðer, djeca èesto ne znaju reagi-rati na druge naèine i sve dok ih se ne poduèi no-vom naèinu reagiranja mogu jedino ponavljati od-reðena ponašanja. Upravo zbog toga uspostav-ljanje discipline uvijek treba ukljuèivati igranjeuloga i druge naèine uèenja djeteta novim obli-cima ponašanja, a ne samo ka�njavanje nepri-hvatljivih ponašanja. Prema tome, pogoršanje po-našanja zbog suoèavanja s novom disciplinskommetodom èesto pokazuje kako æe ta tehnika na-posljetku biti uèinkovita na du�i vremenski rok, tekako je kod korištene disciplinske tehnike po-trebno u veæoj mjeri naglasiti aspekte poduèa-vanja.

Poèetno ispitivanje ponašanja iemocionalnog razvoja

Kada kratke intervencije kao što su savjeti ipismene upute za roditelje nisu djelotvorne, vri-jeme je da se razmisli o poèetnom ispitivanju po-našanja i emocionalnog razvoja. To æe vam po-moæi u razlikovanju djece kojoj su vjerojatnopotrebne slu�be za duševno zdravlje od djece kojatrebaju manje intenzivne usluge poput programabihevioralne intervencije ili teèajeva za roditelje.Opisano je nekoliko takvih mjera (a neke su u cije-losti prikazane u èetvrtom poglavlju). Kada djecana tim mjerama postignu dobre rezultate, one namèesto mogu biti korisne kod planiranja daljnjih ko-raka buduæi da roditelje mo�emo pitati koji ihproblem najviše uznemiruje, pa bi stoga trebao bitisredište intervencije. Meðutim, ako je vaš ranijisavjet isproban i pokazao se neuspješnim, rodi-telje treba uputiti na teèajeve za roditelje, pro-grame bihevioralne intervencije, grupe podrške zaroditelje i tome slièno.

Kada djeca na takvom poèetnom ispitivanjuponašanja i emocija postignu loše rezultate, pot-


rebno ih je uputiti struènjacima za duševno zdrav-lje (primjerice, socijalnom radniku, psihijatru ilidjeèjem psihologu). Buduæi da znaèajni problemiponašanja mogu biti odraz razvojnih problema, usluèajevima kada dijete postigne loše rezultate naovim mjerama uputno je takoðer primijeniti i

drugi instrument za poèetnu provjeru, namijenjenotkrivanju razvojnih problema (osim ako su ti pro-blemi veæ utvrðeni). Moguæa prisutnost obje vrsteproblema, i razvojnih i ponašajnih, ukazuje napotrebu opse�nog procjenjivanja kako bi se ut-vrdio potpuni opseg potreba i preporuèljivih slu�bi.

Put D. kada roditelji imaju teškoæa u komuniciranju:razmotriti alternativne metode otkrivanja poremeæaja

Kod otprilike troje na svakih 100 roditelja pos-toje neke komunikacijske prepreke. Uzroci takvihproblema su mnogobrojni: razlièit materinski je-zik struènjaka i roditelja, jezièni poremeæaji ro-ditelja, problemi s duševnim zdravljem, ili se pakradi o tome da roditelj nije ona osoba koja najvišeskrbi o djetetu pa stoga ne poznaje svoje dijete bašnajbolje (npr. ne zna odgovoriti na pitanja o tomešto je dijete zadnje jelo, èime se voli igrati, itd.).Nepismenost takoðer mo�e biti komunikacijskaprepreka, ako se kod roditelja slabih sposobnostièitanja i/ili jeziènih nedostataka/razlika PEDSnepa�njom primijeni u pismenom obliku, a ne uobliku intervjua.

Djeca èiji roditelji imaju oèite komunikacijsketeškoæe imaju gotovo peterostruko veæu vjerojat-nost poremeæaja ili ispodprosjeènog postignuæa naboljim prediktorima školskog uspjeha – inteligen-ciji, jeziènim ili akademskim/predakademskimvještinama. Zapravo, otprilike 50% te djece ili imaneki poremeæaj ili zaostaje u razvoju. Kada pos-toje oèite komunikacijske teškoæe, postoji neko-liko prikladnih reakcija:

1. Kako bi se zaobišli problemi zbog nepismeno-sti, pitajte najprije roditelje �ele li sami ispunitiPEDS ili bi ga radije ispunili uz neèiju pomoæ.Uobièajeni znakovi koji upuæuju na nepisme-nost pobrojeni su ranije u ovom odjeljku, a na-vedeni su i u Kratkom vodièu za ocjenjivanje iprimjenu.

2. Kako biste izbjegli probleme sa stranim jezikom,pokušajte sljedeæe:

a. Ako je prikladno, upotrijebite španjolsku ver-ziju PEDS-a te vodiè za ocjenjivanje za struè-njake koji govore engleskim jezikom.

b. Ako to nije prikladno, pošaljite roditeljimaprimjerak PEDS-a kuæi i ohrabrite ih da po-tra�e nekoga tko æe im pomoæi u razumije-vanju pitanja i formulaciji odgovora, te do-govorite sljedeæi susret na koji æe donijeti is-punjeni PEDS. Isto tako, mo�ete im dati iomotnicu s veæ zalijepljenom poštanskommarkom i zamoliti ih da vam PEDS vratepoštom. Inaèe, zamolite ih da na sljedeæi sus-ret dovedu prevoditelja ili ga osigurajte visami (prevoditelji se obièno mogu anga�iratiputem dr�avnih ureda za zdravstvo, katoliè-kih socijalnih slu�bi i drugih sliènih slu�bi).

c. Ako unaprijed znate da æe vam doæi obiteljkoja ne govori vašim jezikom, pošaljite imPEDS poštom zajedno s podsjetnikom za ter-min susreta. Roditelji uglavnom mogu pro-naæi nekoga tko æe im pomoæi u ispunjavanjuPEDS-a. U zdravstvenim ustanovama takavpostupak mo�e poveæati odaziv obitelji i nji-hov dolazak na redovite sistematske pre-glede.

d.Posljednji se pristup sastoji u tome da se obi-telji kod kojih postoje jeziène razlike jed-nostavno upute u klinike i programe koji sebave procjenom i poèetnim ispitivanjem raz-voja, pri èemu se slu�ba u koju se upuæujuunaprijed obavještava o potrebi anga�iranjaprevoditelja.

3. Kako bi se izbjegle teškoæe koje proizlaze iz go-vornih poremeæaja roditelja ili njihovih proble-ma s duševnim zdravljem, kao i teškoæe kojepostoje u sluèajevima kada roditelji nisu osobekoje vode primarnu brigu o djetetu:


a.Primijenite mjere za poèetnu provjeru kojimase izravno izazivaju i mjere djetetova pona-šanja, a ne tra�e se opisi ili procjene tih po-našanja od strane roditelja (u èetvrtom po-glavlju opisano je nekoliko dobrih mjera tevrste). U pedijatrijskim ambulantama kod nasna Sveuèilištu Vanderbilt kao drugi, pomoænitest za poèetnu provjeru u pravilu se primje-njuje test koji se temelji na izvještajima ro-ditelja. Meðutim, kada postoje oèiti komu-nikacijski problemi (ili kada odrasla osobakoja doðe s djetetom nije osoba koja najvišeskrbi o djetetu, pa stoga ne poznaje njegovrazvoj baš najbolje), neke ili èak sve èesticeprimijenimo izravno na dijete (primjerice,umjesto da pitamo roditelje zna li njihovodijete nacrtati krug, tra�imo od djeteta da na-crta krug). Takve se mjere takoðer mogu pos-lati kuæi kako bi ih ispunila osoba koja naj-više skrbi o djetetu i najbolje ga poznaje, akota osoba nije uz dijete prilikom posjeta.

b.Uputite obitelj na poèetno ispitivanje djete-tova razvoja u neku od slu�bi spomenutih kodPuta B i u šestom poglavlju. Zamolite socijal-nog radnika ili psihologa da procijeni obitelj-sko funkcioniranje, odgoj i brigu o djetetu,

roditeljske probleme s duševnim zdravljem,itd.

Neki komunikacijski problemi roditelja ne mo-gu se lako prepoznati. U istra�ivanju o PEDS-u,nakon što je dijete testirano, roditelji su upoznati snalazima. Kao rezultat toga, nekoliko je roditeljakoji nisu izrazili nikakve zabrinutosti – ali za èijuje djecu testiranjem otkriveno da imaju razvojneprobleme – izjavilo nešto poput: “Veæ dugo bri-nem o njemu, ali sam mislila da je moja zabri-nutost pretjerana i da je vjerojatno sve u redu”.Slièno tome, neki su roditelji izjavili kako nisuizrazili svoje zabrinutosti pred djetetovim lijeè-nikom, jer “… ako postoji problem, lijeènik æe gauoèiti, a u suprotnom mogu smatrati da je sve uredu”. Premda ne postoji pokazatelj koji bi namomoguæio otkrivanje roditelja koji su sami sebinametnuli komunikacijske prepreke, moguæe je daæe se opetovanom primjenom PEDS-a tijekomvremena (primjerice, u zdravstvenim ustanovamaprilikom svakog redovitog sistematskog pregledadjeteta, a u predškolskim ustanovama svakih polagodine) pomoæi roditeljima da prepoznaju svojezabrinutosti kao va�ne i od interesa za medicinskestruènjake.

Put E. Kada nema nikakvih zabrinutosti

Kada roditelji nemaju nikakvih zabrinutosti, zanjihovu djecu postoji krajnje mali rizik za pore-meæaje ili zaostajanje u razvoju. Takvim je ro-diteljima potrebno jedino potvrditi kako njihovadjeca po svoj prilici dobro napreduju, te ihohrabriti da ponovno doðu kada æe za to imatipriliku (primjerice, prilikom sljedeæeg sistemat-skog pregleda djeteta ili sljedeæe akcije besplatnogpoèetnog testiranja razvoja), kako bi se provjeriloje li i dalje sve u redu. Kao što je spomenuto ranije,veæina struènih organizacija koje se bave djecompreporuèuje da zdravstveni radnici i struènjacikoji se bave malom djecom motre djetetov razvo-jni status i ponašanje, te potièu optimalan razvoj.Potreba da se djetetov razvoj opetovano promatraposve je jasna – zbog nepovoljnih okolinskih utje-caja, kao i zbog toga što se poremeæaji èesto po-javljuju vrlo sporo, djeca se u odreðenoj dobi

mogu èiniti normalnom, no kasnije se mo�e ut-vrditi kako zaostaju ili imaju poremeæaje. Samoponavljanim provjerama i ispitivanjima razvoj iponašanje mogu se adekvatno i toèno motriti.

Rizièna djeca – ona kod koje postoje višestrukirizièni psihosocijalni èinitelji – ne dolaze baš èestona sistematske preglede kod lijeènika, niti pos-jeæuju organizirane akcije besplatne provjere raz-voja, što ote�ava rano otkrivanje razvojnih pro-blema i problema u ponašanju. U takvim sluèaje-vima, u medicinskim je ustanovama moguæeprimijeniti PEDS prilikom posjeta zbog djetetovebolesti. Obitelji koje se ne pridr�avaju dogo-vorenih termina susreta mogu se nazvati tele-fonom i PEDS se mo�e primijeniti kao intervjuputem telefona. To bi trebalo pokazati naše zani-manje za dijete i obitelj, te stoga ojaèati vezu iz-meðu roditelja i lijeènika.


Slièno tome, struènjaci u predškolskim ustano-vama èesto primjeæuju da se djeca s najveæimstupnjem rizika (ona s golemim brojem riziènihpsihosocijalnih èinitelja, kao što su nizak socioe-konomski status, velik broj braæe i sestara, sa-mohrani roditelj niskog stupnja naobrazbe) èestone upisuju u programe kakav je Head Start, ilikvalitetne predškolske programe kojima se mogupoveæati njihovi izgledi za uspjeh u školovanju.Kako bi se to izbjeglo, mnogi programi imaju naraspolaganju slu�be za rano otkrivanje djece sporemeæajima i usluge poput telefona za psi-hološku pomoæ i zdravstvenih “sajmova”. Postojepodaci koji pokazuju da djeca s najveæim stup-njem rizika rjeðe tra�e usluge takvih slu�bi oddjece s manjim brojem riziènih èinitelja. Neki pro-grami rješavaju taj problem suradnjom s drugimagencijama i uredima, kako bi identificirali i po-mogli odvesti obitelji u slu�be za otkrivanje djece

s teškoæama (kao i do mjesta na kojima se provodeintervencijski programi i programi poticanja raz-voja). Neki programi ukljuèuju i razlièite poticajeza pohaðanje (kao što su poklon-bonovi za trgo-vine mješovitom robom, knjige ili igraèke). Or-ganiziranje “sajmova” za procjenu djeèjeg razvojana mjestima na kojima postoji velik broj riziènedjece (npr. projekti udomljavanja, odnosno dod-jele stanova) takoðer je korisno u pronala�enjudjece koja inaèe najvjerojatnije ne bi bila pod-vrgnuta provjeri razvoja.

Struènjaci koji primijete zaostajanja i teškoæekod djece èiji roditelji nisu izrazili nikakve zabri-nutosti trebaju se pouzdati u svoja struèna za-pa�anja i prosudbe. U takvim sluèajevima, pot-rebno je primijeniti mjere za poèetnu provjeru raz-voja ili uputiti dijete na temeljite procjene i slu�bekoje rade takve procjene.


uvod: kako se slu>iti ovom knjigom - naklada slap...vanje razvojnih i bihevioralnih pitanja. peds...

Documents