utorak i besplatni primjerak bjelovarskisu s vremenom izblijedjele neke prepoznatljivosti bjelovara,...

043BJELOVARSKITJEDNIK NEZAVISNI TJEDNIK

BJELOVARSKOBILOGORSKE ŽUPANIJE

UTORAK I 3. SVIBNJA 2018. I BR. 008 I GODINA I I BESPLATNI PRIMJERAK

1. svibnja je i obljetnica vojno-redarstvene akcije Bljesak, pa su na mnogim spomen-područjima položeni vijenci

Žalosno je da nam Županija nije mnogo bolje razvijena, trebamo se trgnuti!

Za sufinanciranje stočarske proizvodnje bilo je predviđeno 235.000 kn, a ostvareno je tek 10 tisuća kuna

INTERVJU SA VELIMIROM ŽUNCEM

DOVOLJNE ŽUPANIJSKE MJERE ZA SPAS POLJOPRIVREDE?

BJELOVAR DO 12. SVIBNJA NA RASAPOREDU JE OVOGODIŠNJE IZDANJE BOK FESTA

DARUVAR PLANINARSKI DOM NA PETROVU VRHU DAROVAN LOKALNOJ SAMOUPRAVI

ČAZMATRAŽI SE PRODULJENJE RADA DJEČJEG VRTIĆA DO 21 SATA

GAREŠNICAU SADNJU CVIJEĆA OVE JE GODINE ULOŽENO 50.000 KUNA

GRUBIŠNO POLJESTANARI SREDSTVIMA PRIČUVE ENERGETSKI OBNAVLJAJU ZGRADU

POVEZIVANJE INOVATORA BJELOVARA I INDIJE ZA ZAJEDNIČKI BOLJITAK

Veleposlanik Indije Sandeep Kumar

Uz neizostavni grah i zabavni sadržaj uspješno proslavljen praznik rada

DAM

IR S

PEHA

R/PI

XSEL

L

2 3N e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j eN e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e

Nezavisni tjednik Bjelovarsko-bilogorske županije

2922

esplatni grah, pivo i sladoled još su jed-nom bili i više nego dovoljno primamljiva pozivnica za mnoge Bjelovarčane da se i ovog puta u značajnom broju okupe na

obilježavanju 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada. Po onome što se u utorak prije podne moglo vidjeti u središnjem gradskom parku, proslava je uistinu protekla u ugodnoj atmosferi i dobrom raspoloženju, zbog čega svi mogu biti jako zado-voljni. U manje od sat vremena podijeljeno je oko 1500 porcija graha, oko 1400 kuglica sladoleda i 600 litara piva, a posebno je zanimljivo da je graha nestalo osjetno prije nego piva. Ovaj detalj može se činiti posve nevažan, no ako je on stvarni na-govještaj promjena u prehrambenim navikama ovdašnjih građana, onda bi to mogao biti razlog za dodatno zadovoljstvo. Naime, Bjelovarsko-bilo-gorska županija već je godinama pri samom vrhu po potrošnji alkohola u Hrvatskoj i broju liječenih alkoholičara. I to je nešto s čim se nikako ne bismo smjeli hvaliti. Upravo suprotno, to je nešto što bi nas trebalo zabrinuti. U tom kontekstu zato i spo-minjemo ovu zanimljivost da su okupljeni građani veći interes pokazali za grah nego za pivo. Jer ako bi se nešto uistinu mijenjalo na tom polju i ovo bi bio čak samo mali nagovještaj manje zainteresi-ranosti za alkohol, onda bi to uistinu bila dobra vijest. Ovo je samo pretpostavka i ništa više, a na dobre vijesti na tom polju morat ćemo nažalost još čekati. No ovogodišnje obilježavanje 1. svibnja ipak je donijelo jednu dobru vijest, a ta je da tra-dicionalna moto budnica postaje sve masovnija. Po jednima više od 700, po drugima više od 1000, a po onim najoptimističnijim čak više i od 1500 motociklista okupilo se ovog prvosvibanjskog jutra u Bjelovaru na jedinstvenoj moto budnici. Koliko ih je uistinu bilo, vjerojatno znaju jedino djelatnici policije koji su i ovog puta osiguravali događaj i brinuli se da sve prođe bez ikakvih problema i u najboljem redu. No, točan broj sudionika čak i nije toliko važan, koliko je važna činjenica da ovaj uisti-nu jedinstven događaj iz godine u godinu okuplja sve više ljudi. To se naprosto vidi i golim okom jer je kolona iz godine u godinu sve duža. Što je to što ih privlači da sudjeluju u sad već nepreglednoj koloni koja vožnjom stvara zaglušujuću buku i time budi Bjelovarčane u to prvosvibanjsko jutro, teško je reći, ali činjenica je da je sve više onih koji nalaze razloga sudjelovati. Jedinstvena moto budnica po prvi put je organizirana prije točno 98 godina i u tim prvim desetljećima održavala se kao svojevr-stan bunt nezadovoljnih radnika, kao izraz njihova nezadovoljstva, odnosno kao tihi prosvjed protiv loših uvjeta rada. S vremenom su se ta prosvjedna obilježja posve izgubila i moto budnica je postala dio manifestacije kojom se obilježava Praznik rada. I danas je dio te manifestacije, ali čini se kao da za-dnjih godina dobiva jedan poseban štih. Nakon što su s vremenom izblijedjele neke prepoznatljivosti Bjelovara, moto budnica se pokazala kao događaj koji bi gradu mogao vratiti dio izgubljene prepo-znatljivosti. Iz godine u godinu raste broj sudionika i to najbolje govori o njezinu potencijalu koji bi se zasigurno mogao još bolje iskoristiti nego dosad.

Grah, pivo i moto budnica mogli bi postati „ludnica“!

Pod

pove

ćalo

m B

DARUVAR Gradonačelnik Damir Lneniček ugostio 35 mališana

Vrtićarci se upoznali s funkcijama gradonačelnika i radom gradske uprave

13

BJELOVAR Dinamovi prvotimci slavili 107. rođendan svog kluba i uz bjelovarske nogometaše

Za što bolju učinkovitost svakog dana na terenu potrebno je mnogo pažnje posvetiti zdravoj hrani

10

Osposobili 101 vatrogasca u Garešnici i Štefanju

17 GAREŠNICA

Sufinanciranje nabave energetski učinkovitijih vozila

21 EU FONDOVI

KULTURA Povećanje kapaciteta Doma za starije i nemoćne

POLJOPRIVREDA Kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju Traži se adekvatni prostor za

časne sestre, kako bi se moglu krenuti u širenje Doma

Do većih prinosa na temelju iskustava izraelskih stručnjaka

IMPRESUM >> IZDAVAČ > Smart Content d.o.o., Ulica hrvatskog proljeća 6, Bjelovar, GLAVNI UREDNIK > Ivan Cvetković, UREDNIŠ-TVO > [email protected] MARKETING > [email protected] PRETPLATA > [email protected] GRAFIČKO OBLIKOVANJE: RedPoint d.o.o. TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. NAKLADA: 5.000 primjeraka.

ŽELIŠ PRIMATI BJELOVARSKI TJEDNIK NA SVOJU ADRESU?

Besplatno! Prijavi se i postani pretplatnik!

Na e-mail [email protected] adresu pošalji ime, prezime i adresu na koju želiš dobivati

Bjelovarski tjednik... I to je to!

POSTANI ČLAN

043KLUBA!

ISSN

258

4-74

9X


Godine 1889. tzv. ‘Druga internacionala’ odredila je da se 1. svibnja slavi kao Dan rada i radnika.

Ne ulazeći u slojevitost političke situacije i doprinosa raznih stru-ja toj ideji, treba reći da je to bio jedan od odgovora na tada ista-knuto tzv. ‘radničko pitanje’. Još ranije, 1891. papa Lav XIII. dao je izniman doprinos raspravi o radničkom pitanju u svojoj veli-koj enciklici ‘Rerum novarum’, čije se godišnjice objavljivanja i danas obilježavaju. Kao logični nasta-vak tog svog djela, u godini kad je proglašen svjetski Praznik rada, papa izdaje encikliku ‘Quamquam pluries’ u kojoj ističe kako po pri-mjeru sv. Josipa ‘ljudi skromnijih životnih uvjeta i oni koji žive od rada svojih ruku mogu naučiti biti pravedni te biti dobrog srca’.Ujedno je Papa pozvao vjernike da ne vjeruju onima koji buntovnički i silom vode borbu za radnike i pro-tiv siromaštva, a samo produbljuju zlo, već da vjernici ‘slijede primjer i utječu se zagovoru sv. Josipa.’

Slijediti primjer znači obavlja-ti posao marljivo i s pravedno-šću poput Josipa, a utjecati se zagovoru znači ne zaboraviti i duhovnu dimenziju. Ukratko: radi, ali i moli - ‘Ora et labora!’ Godinama poslije, rješenje rad-ničkog pitanja (p)ostat će mjesto ideološke borbe između kapitaliz-ma i komunizma u kojoj neće ne-dostajati i optužbi na račun Crkve da je protiv radnika. Stoga 1955. g. papa Pio XII. nasuprot tim borbama i klevetama uvodi blag-dan sv. Josipa Radnika i određuje da se slavi u dan ‘koji si je svijet rada izabrao kao svoj dan.’ Papa, dakle, odbacivši ideološke pristu-pe, ne odbacuje i ideju praznika rada, već joj daje i kršćanski sadr-žaj. Sam blagdan sv. Josipa Rad-nika ustanovljen je ‘u namjeri da svi ljudi prepoznaju ‘dostojanstvo rada’ te da to dostojanstvo nadah-njuje društveni život i zakone, za-snovane na pravednoj rasporedbi prava i dužnosti.’ (govor talijan-skim radnicima, 1. svibnja 1955.). Papa time nastoji odvratiti borbu

za radnike od materijalističkih ci-ljeva i neprihvatljivih metoda. On usmjerava pogled prema katego-riji ‘dostojanstva’ rada i radnika. Rad je za čovjeka, a ne čovjek za rad. Rad proizlazi iz ljudske oso-be te je na nju i usmjeren, pa se radničko pitanje nikad ne može rješavati izvan ili bez pitanja o dostojanstvu ljudske osobe. Rad je čovjekovo udioništvo u djelu stvaranja i otkupljenja, jer se po mučnom naporu rada suobličuje-mo Sinu Božjemu.Sam Isus osudio je lijenost, a cije-nio rad sve dok on ne priječi brigu za dušu (Mk 8, 36). On je i sam manualno radio, zahvaljujući zna-nju koje mu je prenio sveti Josip. ‘Po svojem radničkom stolu, kod kojega je s Isusom radio svoj obrt, Josip je približio ljudski rad otaj-stvu otkupljenja’ (Ivan Pavao II.). Blagdan sv. Josipa i praznik rada podsjećaju nas da u našemu radu ‘nisu potrebne ‘velike stvari’, nego se samo traže obične, ljudske, jed-nostavne, ali prave i istinske kre-posti’ (Pavao VI.). Ivan Glavinić

Prvi svibnja u Grubišnom Polju obilježen je u subo-tu 28. travnja uz sportske

i zabavne aktivnosti. Započelo se s 24 kilometara dugom bi-ciklijadom, u kojoj je sudjelo-valo pedesetak sudionika iz G. Polja i susjednih mjesta. U 13 sati na izletištu Bara posjetite-lje je čekalo 550 porcija slasnog besplatnog graha, a u 19 sati je održan kulturno-umjetnički program, u kojemu su sudjelo-vale udruge s područja grada. U 20 sati je održan besplatan koncert mladog pop-rock sa-stava Pravila igre. Nakon lanj-skoga koncerta Gazdi, Grad Grubišno Polje i Turistička zajednica grada potrudili su se i ove godine u povodu Me-đunarodnog praznika rada građanima uz druge sadržaje osigurati i opuštanje uz domaći poznati sastav. (mp)

Bjelovarci su navikli biti posebni. Tako je i ovogo-dišnja proslava Međuna-

rodnog praznika rada započela tradicionalnu, ali svakako i je-dinstvenu Budnicu. Motoristi iz šire okolice Bjelovara, ali i Zagreba, Slavonije, Moslavi-ne, Bilogore itd. okupljali su se od četiri sata ujutro, dok su od pet do sedam imali jutar-nju vožnju gradom. Navod-no ih se skupilo više od 700. Glavna proslava odvijala se u središnjem gradskom par-

Rad proizlazi iz ljudske osobe te je na nju i usmjeren pa se radničko pitanje nikad ne može rješavati izvan ili

bez pitanja o dostojanstvu ljudske osobe

Još protekle subote održana je proslava Praznika rada, a započela je 24 km dugom biciklijadom

Prvi svibnja - blagdan sv. Josipa Radnika i Među-narodni praznik rada

Grubišno Polje

Bjelovar

Rad je za čovjeka, a ne čovjek za rad

Biciklijada, grah i Pravila igre

Budnica okupila više od 700 motorista

Garešnica

Sportske igre branitelja i obilježavanje Bljeska

ku, a gdje je tijekom cijelog dana bilo aktivno. Paviljon je cijelo vrijeme bio okupiran, a između ostalog nastupilo je Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar, Športski plesni klub H-8, Zajednica Mađara grada Bjelovara, Hrvatsko obrtničko radničko kulturno-umjetničko društvo Golub te Češka obec, dok se za glazbeni dio progra-ma pobrinuo Orkestar Grada Bjelovara. Posjetitelji su mogli uživati i u grahu, pivu, sladole-du, kolačima... (ic)

Obilježavanje obljetnice voj-no-redarstvene operacije Blje-sak te Međunarodnog praznika rada u Garešnici počelo je po-laganjem vijenaca i paljenjem svijeća poginulim hrvatskim braniteljima kod spomenika u Nazorovoj ulici. Program je nastavljen na ribnjaku Skreso-vi gdje su održane sportske igre branitelja koji su se natjecali u šahu, pikadu, boćanju, beli, ri-

bolovu i kuglanju, a potom je uslijedila podjela graha. Pro-slavu u Garešnici organizirala je Koordinacija braniteljskih udruga i Grad Garešnica. U najvećem mjesnom odboru Garešnički Brestovac orga-nizatori proslave bile su sve tamošnje udruge, građanima se dijelio grah, šarani s rašalja, ribice, gljive i kolači, a održan je i stolnoteniski turnir. (aš)

Utorak je na području Daruvara započeo odavanjem počasti onima koji su dali svoj život braneći domovinu, za sve stradale i nestale hrvatske branitelje te svima koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak. Akcija je to kojom su oslobođeni dijelovi zapadne Slavonije. Brojni okupljeni položili su vijence i zapaljene svijeće u Parku Antuna Jankovića kod Spomenika braniteljima Daruvara. Kasnije je u povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada održana proslava na sportskom ribnjaku ‘Jezero’, gdje je za građane bilo organizirao druženje uz besplatan riblji paprikaš i grah, dok je Gradski puhački orkestar prisutne počastio promenadnim koncertom. (bp)

DaruvarGradski puhački orkestar i riblji paprikaš

Aktualno Papa Pio XII. 1955. godine uveo je blagdan sv. Josipa Radnika, a koji se slavi 1. svibnja

Dan ‘koji si je svijet rada izabrao kao svoj dan’

Središnje obilježavanje Praznika rada za čazmansko gradsko područje održano je na Gradskoj tržnici. U organizaciji Gra-da Čazme, gradske Turističke zajednice i čazmanskog ugostiteljskog obrta ‘Brzi’ podijeljeno je više od 500 porcija graha. Time je prekinuta višegodišnja tradicija kada je grah dijelila samo Gradska orga-nizacija SDP-a. S moslavačkim pjesmama i plesovima nastupila je folklorna sekcija čazmanske Matice umirovljenika. Bio je to njihov prvi javni nastup nakon što je u Čazmi obnovljen rad umirovljeničkog fol-klora. Druženje umirovljenika i građana nastavljeno je uz živu glazbu u obnovlje-nom Domu umirovljenika. Praznik rada u Čazmi obilježen je bez jutarnje budnice, koju su svojedobno ulicama grada svirali članovi Puhačkog orkestra. (fj)

U malom poilovskom selu Ilovskom Klo-kočevcu u Općini Hercegovac pokraj Ga-rešnice Međunarodni praznik rada slavio se na dvije lokacije. Kod vatrogasnog doma Konjički klub Graničar i Turistička zajednica Sjeverna Moslavina u suradnji s garešničkim Udruženjem obrtnika po-brinuli su se za podjelu ribica i gljiva, a na sportskom ribnjaku načelnik općine Boro Bašljan sa suradnicima je kuhao grah. Sve to uz neizostavnu živu glazbu privuklo je u Ilovski Klokočevac mnoge posjetitelje sa šireg garešničko-hercego-vačkog područja, a mnogi od njih posje-tili su obje manifestacije. (aš)

Čazma

Ilovski Klokočevac

Uz folklor i neizostavni grah

Dvije fešte u čast radnika i njihovih prava

U sklopu proslave održane su sportske igre branitelja Podjela graha na Skresovima

ALEN

ŠTA

NDAR

GRAD

BJE

LOVA

RDA

MIR

SPE

HAR/

PIXS

ELL

MIC

HAEL

PAL

IJAN

ALEN

ŠTA

NDAR

FRAN

JO JA

GATI

Ć

GRAD

DAR

UVAR


Velimir Žunac od počet-ka 2017. godine obna-ša odgovornu dužnost državnog tajnika u Mi-

nistarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovaj bivši garešnički gradonačelnik jedan je od državnih dužnosnika koji dolaze iz Bjelovarsko-bilo-gorske županije.043 Bjelovarski tjednik: Ka-kvi su dojmovi nakon godi-nu dana rada u ministarstvu i kako se snalazite u novoj ulozi?Žunac: Moji dojmovi zaista su odlični. Radim jedan vrlo dina-mičan posao, zbog prirode svog posla putujem po raznim kraje-vima Europe, upoznajem nove ljude… Usput, na dnevnoj razini učim mnogo toga novoga i sve u svemu, jako sam zadovoljan. Prije svega, mogu reći da je ovaj posao sasvim drugačiji od mog prethodnog, kada sam obnašao dužnost gradonačelnika Grada Garešnice. To je bio u pravilu dnevno-operativan posao i to ponajviše na terenu, a ovo sada su kompleksniji poslovi plani-ranja, koordinacije, pa i diplo-macije… A što se tiče mog snalaženja,

Odgovorni u Županiji trebali bi se ugledati u gradove i općine koji su prepoznali važnost europskih fondova, kvalitetno se pripremili i tim odobrenim sredstvima građanima osigurali bolji standard življenja

Velimir Žunac je gradonačelničku funkciju zamijenio vrlo odgovornom državničkom

Intervju Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova

Garešnički Crveni križ u maloj je sali Hrvatskog doma u Garešnici prošlog tjedna proveo svoju drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog prikupljanja krvi. Pristupilo je 138 potencijalnih dariva-telja, a krv je dalo njih 116. Krv su prvi put darivale srednjoškolke Ela Začkaj i Nikolina Mihalić, a akciji su se odazvali i oni koji su krv dali više od stotinu puta. Tako je Dubravko Berden krv dao 116. put, Zlatko Nocijar 105. put, Zdravko Klišan 104., a Stevo Škreblin stoti put. U odnosu na prvu akciju u siječnju kada su prikupljene 142 doze, ovaj je put zabi-lježen ipak nešto manji broj darivatelja, a bolji rezultati očekuju se u idućoj akciji koja će biti 24. srpnja. (aš)

Akcija darivanja krvi

smatram da sam se snašao pri-lično dobro, ali zapravo je na drugima da ocjenjuju moj rad.043 Bjelovarski tjednik: Ko-jim se poslovima zapravo bavite?Žunac: Iako je dužnost držav-nog tajnika zapravo politička funkcija, naravno da imam konkretne poslove i zadaće koje odrađujem. S pomoćni-com ministrice Anom Odak, na čelu sam Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova. To zapravo znači da se bavimo strateškim razvojem i to ponajviše izradom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Ta-kva se strategija po prvi put radi od samostalnosti naše domovi-

ne i na to smo posebno ponosni, ali i uzbuđeni jer radimo nešto stvarno inspirirajuće. Također, naša Uprava je koordi-nacijsko tijelo za sve EU fondove u razdoblju 2014.-2020., gdje na dvotjednoj razini pratimo sva događanja za sve raspoloži-ve europske fondove, a to znači objave javnih poziva, ugovaranje projekata, plaćanje korisnicima, ovjeravanje izdataka… Bavimo se i drugim financijskim instru-mentima, kao što su Norveški financijski mehanizam, Švicar-sko-hrvatski program suradnje, Programi Unije, završavamo pretpristupne IPA programe…043 Bjelovarski tjednik: Po-sljednjih godina Vaše je mini-starstvo bilo prva destinacija za sve jedinice lokalne samo-uprave, barem kada su u pita-nju nacionalna sredstva. Je li to i dalje tako?Žunac: Da, to je točno. Naše ministarstvo i dalje je najizdaš-nije kada su u pitanju općine i gradovi. ‘Programom održivog razvoja lokalne zajednice’ i ‘Pro-gramom podrške regionalnom razvoju’ već se godinama sufi-nanciraju manji infrastrukturni projekti komunalne, socijalne ili

Žalosno je da nam Županija nije mnogo bolje razvijena, trebamo se trgnuti!

Prikupljeno 116 doza, iduća akcija u srpnju

Aktualno Dobri projekti i ozbiljan pristup lokalnim zajednicama donijeli su mnoge potpore

Trenutačno smo na gotovo 40% ugovorenosti u odnosu na raspoloživa sredstva, a cilj za 2018. godinu je dostići brojku od 60%

Gradovi i općine uspješniji od Županije Zatekli smo alarmantno stanje i stopu ugovorenosti od svega 9%

043 Bjelovarski tjednik: Zašto mislite da je to tako?Žunac: Mislim da u našoj Žu-paniji svijest o važnosti europ-skih sredstava, pogotovo onih bespovratnih, nije na potreb-noj razini. Smatram da svijest o tome, kako lokalni i županijski proračuni nisu dovoljni da bi se i naša županija brže i kvalitetnije razvijala, još nije u potpunosti zaživjela kod čelnika naše župa-nije. Na određene se natječaje javljaju, najčešće na one za koje su im sredstva praktički i osigu-rana Operativnim programom, ali to sve ide tako sporo, inertno, traje godinama… Smatram da bi se i Županija, a posebice Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske župa-nije trebale ojačati kvalitetnim i stručnim ljudima, da to ne bude samo formalno povećanje broja ljudi koji nemaju znanja ni kompetencija. U tom slučaju značajno bi se povećali i iznosi povučenih sredstava iz EU. Ne treba izmišljati toplu vodu, tre-ba samo vidjeti kako to neki u susjedstvu rade jer krasnih, po-zitivnih primjera ima dovoljno…043 Bjelovarski tjednik: Znači vi smatrate da stanje u Bjelo-varsko-bilogorskoj županiji nije zadovoljavajuće?Žunac: Uopće nisam zadovo-ljan. Da sam nažalost u pravu, govori i novi indeks razvijenosti koju našu Županiju i ogromnu većinu gradova i općina u njoj svrstava u posljednje skupine po razvijenosti, tj. u područja koja jako zaostaju za prosjekom Re-publike Hrvatske. Točnije, go-tovo 80% županijskih gradova i općina razvrstano je u dvije najnerazvijenije skupine od njih ukupno osam, a i sama županija je u najnerazvijenijoj skupini.

Također, gledajući analize i usporedbe svih hrvatskih žu-panija prema gospodarskim pokazateljima, tu smo pri sa-mom dnu, a što dovoljno go-vori samo za sebe. To su podaci koji su javno dostupni, svatko ih danas može pronaći na in-ternetu. To je naša realnost, ali vjerujem da mnogi od nas s takvim stanjem nisu zadovolj-ni. Pogotovo zato što doista ima potencijala za kvalitetniji razvoj cijele Bjelovarsko-bilo-gorske županije.043 Bjelovarski tjednik: Ima li zapravo uopće nade za ne-kakav optimizam?Žunac: Srećom ima. Kad već Županija nije sasvim prepo-znala važnost europskih fondo-va i kvalitetnije se pripremila, čelnici većine županijskih gra-dova i općina shvatili su koliko im to može značiti u postizanju boljeg standarda življenja za njihove građane. Imamo pri-mjere krasnih projekata koji su već odobreni na području cijele županije. Podsjećam da Bjelo-var već ima zapažene uspjehe u korištenju raznih EU fondova, u Čazmi i Garešnici prošli su projekti iz područja prirodne baštine, u Grubišnom Polju i Garešnici novi poduzetnički inkubatori, više od polovice op-ćina i gradova u županiji prošlo je na natječaju za nerazvrstane ceste s ukupnim iznosom višim od 40 milijuna kuna, nedavno je odobreno deset projekata iz Programa ruralnog razvo-ja ukupnog iznosa gotovo 55 milijuna kuna… Dakle, kada se ozbiljno pristupi problemu kvalitetne izrade projektne do-kumentacije, uspjeh je prilično izvjestan. Treba samo prionuti poslu, a manje pričati... (vm)

Da bi detaljna obnova zgrade multikul-turnog centra Bilogora u Kolodvorskoj ulici u Grubišnom Polju bila cjelokupna, valja još obnoviti pristupno stubište. Ovih dana i ti su radovi u tijeku u angažmanu Grada Grubišnoga Polja. Naime, Grad je u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja lani proveo energetsku obnovu te zgrade, Grubišnopoljcima poznatiju kao bivši Ured obrane, odnosno bivša zgrada Općinskoga suda. U sklopu rado-va vrijednih 562.100 kuna, pri čemu je Ministarstvo doniralo 200.000 kuna, a ostatak namirio Grad, izmijenjena je plas-tična stolarija, obnovljena fasada, izolirani stropovi i izmijenjen krovni pokrov. (mp)

Obnova centra Bilogora

Nakon prozora, krova i fasade, na red je došlo uređenje stubišta

MIC

HAEL

PAL

IJAN

ALEN

ŠTA

NDAR

logorskoj županiji, je li ona uspješna u povlačenju europ-skih sredstava?Žunac: Iskreno rečeno, mišlje-nja sam da bi se sredstva mo-gla bolje i kvalitetnije koristiti. Naravno, to nije posao ili pro-ces od nekoliko dana ili tjedana, radi se o mjesecima, a neke veli-ke strateške projekte zasigurno treba pripremati i godinama. U svakom slučaju, ima zaista mnogo prostora za napredak, iako se ne može osporiti činje-nica da su se određena sredstva iz europskih fondova ugovorila. Naglašavam ugovorila, ali to još ne znači da su se u iskoristila jer te odobrene projekte treba uspješno dovesti do kraja. Tek tada možemo govoriti o uspješ-nom povlačenju.

ukupno raspoloživa sredstva od 10,7 milijardi eura. Naše je mi-nistarstvo, na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac, bilo ključno u ubrzavanju procesa objave natje-čaja i ugovaranja odobrenih pro-jekata, tako da smo 2017. godinu završili na 35% ugovorenosti. Značajno su ubrzani svi procesi od objave natječaja do konačnih isplata krajnjim korisnicima, a s istim smo tempom nastavili i u 2018. godini. Današnje broj-ke još su bolje, tako da smo sada na gotovo 40% ugovorenosti u odnosu na raspoloživa sredstva. Naš cilj za 2018. godinu je dostići brojku od 60% ugovorenosti i na tome u ministarstvu svi predano radimo. 043 Bjelovarski tjednik: Kada govorimo o Bjelovarsko-bi-

društvene namjene i to baš oni koje su općine i gradovi prepo-znali kao svoje prioritetne pro-jekte, ali do iznosa manjeg od milijun kuna. Ne samo da smo nastavili dobru tradiciju nego smo i tijekom prošle 2017. go-dine izdvojili kroz oba navedena programa dosad najviše finan-cijskih sredstava. Tako je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj župani-ji tijekom 2017. godine sufinan-cirano oko deset milijuna kuna za projekte u svim našim opći-nama i gradovima. To je iz istog ministarstva oko tri puta više nego u prethodnim godinama. Na to sam posebno ponosan jer poznajem sve te gradonačelnike i načelnike, a kako sam nekad to bio i ja, znam koliko im to znači. Naravno, ministarstvo ima i druge programe kojima sufi-nancira projekte na otocima, projekte u brdsko-planinskim područjima, projekte vezane uz obnovu škola, sufinancira se i izrada projektne dokumentaci-je za buduće razvojne projekte... Želja nam je iz godine u godinu pomagati slabije razvijenim po-dručjima jer je jedna od ključnih zadaća našeg ministarstva rav-nomjeran razvoj cijele Hrvatske. 043 Bjelovarski tjednik: Mini-starstvo regionalnoga razvo-ja i fondova Europske unije ključno je ministarstvo kada su u pitanju i EU fondovi. Ko-liko je Republika Hrvatska uspješna u povlačenju tih sredstava i jesmo li zaista tako loši kako to neki govore?Žunac: Mogu samo reći da je na početku mandata ove Vlade RH situacija zaista bila loša, zapravo alarmantna. Vlada na čijem je čelu predsjednik Andrej Plenko-vić, zatekla je stopu ugovorenosti od devet posto i to u odnosu na

BORN

A FI

LIC/

PIXS

ELL

DAM

IR S

PEHA

R/PI

XSEL

L

Kurbla otvorila oldtimer sezonu

Održali traktorsku alku i dogovorili izložbu u Tehničkom muzejuTradicionalnim 13. Oldtimer

memorijalom Dejan Plavšić garešnički OTK Kurbla otvo-

rio je novu sezonu. U sklopu memo-rijala na gradskoj je tržnici održana traktorska alka, sudjelovalo je dese-tak natjecateljskih parova, a pobije-dili su Branko i Branimir Mamula na traktoru IMT. Drugi su bili Anita i Željko Puhović na Stayeru, a treći Branimir Božinić i Dario Alavanja na Fendtu. Zanimljivo natjecanje na

tržnicu je privuklo brojne građane, a osim oldtimer traktora, na memori-jalu su se mogli vidjeti i stari auto-mobili i motocikli, ali i jedna konjska zaprega Konjičkog kluba Graničar iz Ilovskog Klokočevca. Na otvorenju oldtimer sezone u Garešnici bio je i kustos Tehničkog muzeja u Zagrebu koji će u suradnji s OTK-om Kurbla u tom muzeju na jesen organizirati izložbu starih traktora i poljopri-vredne mehanizacije. (aš)


U poljoprivredi Bjelo-varsko-bilogorske županije prema do-stupnim podacima

nažalost i dalje su prisutni ne-gativni trendovi, a to uz ostalo pokazuje i broj obiteljskih po-ljoprivrednih gospodarstava koji se stalno smanjuje. Aktu-alni podaci kažu da je na kraju 2017. na području Županije bilo 11.045 registriranih OPG-ova, što je za čak 827 manje nego godinu prije. Upravo ova stati-stika možda i najjasnije govori u prilog tezi da pomoći koje su poljoprivrednicima dosad stiza-le iz županijskog proračuna nisu bile ni dovoljne ni učinkovite. U ovoj godini nešto bi se na tom planu ipak trebalo promijeniti. Ako je vjerovati najavama, Žu-panija u ovoj godini planira proširiti set mjera kojima želi pomoći poljoprivrednicima.

Niz novih subvencijaPrema onome što se čulo na prošlotjednoj prezentaciji, u planu je uvođenje niza novih subvencija od onih za premije osiguranja poljoprivredne proi-zvodnje, za koje se planira izdvo-jiti značajnih 700.000 kuna, do onih za analizu poljoprivred-

Powerlifting je sport srodan diza-nju utega, a Vjekoslav Karakaš iz Garešnice jedan je od najboljih

natjecatelja u tom, za većinu ljudi, re-lativno nepoznatom sportu. Karakaš se u tom sportu proslavio prošle godine kada je na World Powerlifting Cham-pionshipu u češkom Trnovu osvojio zlatnu medalju. Zbog svojih sportskih uspjeha, proglašen je najboljih sporta-šem Bjelovarsko-bilogorske županije u 2017. godini, a priznanje za promidžbu

svojeg grada dobio je i od Sportske za-jednice Grada Garešnice. Status naj-boljeg potvrdio je i prošlog tjedna na Powerlifting World cupu 2018 u ma-đarskom Gyoru gdje je kao predstav-nik Hrvatske osvojio zlatnu medalju u disciplini deadlift u kategoriji do 67,5 kilograma, M2, i postavio novi svjetski rekord u kategoriji s podignutih 155 kg. Za natjecanje se pripremao u vrlo skromnim uvjetima tako da je samim time ovaj uspjeh još i veći. Nada se da

će uskoro pronaći prikladan prostor za svoju teretanu u kojoj svakodnevno vježba i da će mu u tome pomoći grad i županija. Na Svjetskom kupu u Ma-đarskoj dobio je mnoge pozive za natje-canja diljem Europe, pa čak i u daleki Iran, no na njih se neće moći odazvati zbog nedostatka financijskih sredstava. Međutim, od ove godine ponovno će, nakon nekoliko godina izbivanja, sudje-lovati i na bodybuilding natjecanjima. Alen Štandar

Dosadašnja iskustva govore da su i ranijih godina u Proračunu planirane značajne stavke za pomoć poljoprivredi, ali planirani iznosi nažalost nisu uvijek stizali do poljoprivrednika

Od ove godine Karakaš će se ponovno, nakon dužeg izbivanja, uključiti i u bodybuilding natjecanja

Može li set novih županijskih mjera pomoći poljoprivredi?

Garešničan Vjekoslav Karakaš u Mađarskoj potvrdio status jednog od najboljih svjetskih powerliftera

Planirane subvencije ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru

Novo zlato i svjetski rekord u deadliftu

Značajan pad broja OPG-ova

Završena je prva faza uklanjanja derutnih i opasnih kuća u dr-žavnom vlasništvu na

području Grubišnoga Polja. Naime, još u srpnju lani Grad Grubišno Polje sa Središnjim uredom za stambeno zbrinja-vanje dogovorio je sanaciju kuća za stanovanje, odnosno rušenje onih koje nisu pri-kladne za stanovanje. Pred-stavnici ureda i Grada tada su na terenu uz cestu D5 utvrdili da je šest kuća u stanju za ru-šenje, od čega su po dvije bile u Lončarici, odnosno Gru-bišnom Polju, te po jedna u Velikim i Malim Zdencima. Nakon što su radovi vrijedni oko 600.000 kuna završeni, radilišta je sa zamjenikom gradonačelnika Zlatkom Pa-vičićem obišao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanja Nikola Mažar.- Radovi su napravljeni kva-litetno i u roku i možemo biti zadovoljni da je novac namjenski iskorišten za uklanjanje kuća koje su dugi niz godina bile ruševne. Sad ćemo to zemljište prenamije-niti i sljedeći korak Ureda je motivirati ljude da se prijave, dobiju građevinski materijal i na tom zemljištu sagrade nove kuće - kaže N. Mažar. No, istovremeno Središnji ured za stambeno zbrinjava-nje na području grada provodi i druge aktivnosti, a vezane uz

Trenutačno je sedam ugovora o darovanju objekata u obra-di, a 17 je zahtjeva za darovanjem građevinskog zemljišta

Uklonjene su kuće koje su dugo bile

ruševne

Srušeno prvih šest derutnih državnih kuća na grubišnopoljskom području

Na nedavno održanom drugom Škofje Open natjecanju u slovenskom Kopru nastupilo je devetero čazmanskih gire-vika. Od 60 natjecatelja iz Slovenije, Hr-vatske, Srbije i Mađarske, Čazmanci su postigli odlične rezultate, ekipno drugi, odmah iza jake zagrebačke Giryatrije. - Posebno vesele uspjesi naših juniora u na-tjecanju sa seniorima. Leo Živica nastupio je izvan svoje tjelesne kategorije, borio se s 20 kilograma težim suparnicima i osvo-jio drugo mjesto. Šesnaestogodišnji Eric Radotić donio je Čazmi zlato, pobijedivši u konkurenciji seniora u disciplini long cycle s dvjema girjama od 16 kg. Eric je popravio svoj osobni rekord za velikih 11 ponavljanja. U istoj disciplini i kategoriji Leon Dimitrijević zauzeo je treće mjesto - pohvalio se predsjednik kluba Boris Ba-borski i napomenuo kako najjaču trojku odraslih čine Anita Hinović, Tomislav Dia-nić i Davor Jurinjak. (fj)

Želeći obilježiti Svjetski dan knjige u Po-dručnoj školi u Kaniškoj Ivi u goste su po-zvali književnicu Branku Primorac. Osim što je književnica, ta rođena Zagrepčanka je i novinarka te fotografkinja, a njezin roman za mladež Maturalac uvršten je u popis lektire za sedmi razred osnovne ško-le. Druženje s književnicom potaknulo je učenike da se još više zainteresiraju za knji-ge i čitanje što je i bio cilj ovog susreta. (aš)

Međunarodni uspjesi juniora

Kaniška Iva

ugovore o darovanju objekata. - Trenutačno je sedam ugo-vora u obradi i očekuje se nji-hov završetak, a nakon toga će nekretnine RH darovati hrvatskim braniteljima i pri-padnicima HVO-a. Također u obradi imamo 17 zahtjeva za darovanjem građevin-

skoga zemljišta u državnom vlasništvu. Očekujemo da će do kraja godine svi ti lju-di to zemljište dobiti u svoje vlasništvo - navodi Mažar. Istaknuo je zadovoljstvo či-njenicom da kreće isporuka građevinskoga materijala za ovu godinu, Naime, nakon 2015. godine kada je isporu-čen samo jedan, a 2016. godi-ne ni jedan paket, lani je Ured isporučio šest paketa građe-vinskog materijala, a i ove bi godine trebao biti isporučen isti broj, što je vrijednost više od pola milijuna kuna. Micha-el Palijan

Čekaju prijave građana za donacijom građevinskog materijala

Junior Eric Radotić (16) u Čazmu donio zlato

Susret književnice i učenika škole

Aktualno Na kraju 2017. bilo 11.045 registriranih OPG-ova, što je za čak 827 manje nego godinu prije

Subvencija za 2018. Planirano Ostvarenoza sufinanciranje razvojnih EU projekata 1,000.000 kn ?za premije osiguranja poljop. proizvodnje 700.000 kn ?za nalizu poljoprivrednog zemljišta 230.000 kn ?za povrtlarsku i voćarsku proizvodnju 320.000 kn ?za stočarsku proizvodnju 250.000 kn ?za pčelarsku proizvodnju 140.000 kn ? za obrazovanje poljoprivrednika 145.000 kn ?

Proračun za 2017. Planirano Ostvarenosubvencije za poljoprivrednike 800.000 kn 500.000 knza stočarsku proizvodnju 235.000 kn 10.000 knza stočarske udruge 50.000 kn 10.000 knza program ‘Snaga mlijeka i meda’ 100.000 kn 10.000 kn

GRAD

GRU

BIŠN

O PO

LJE

Lani je isporučeno šest paketa građevinskog materijala, a i ove bi godine trebao biti isporučen isti broj

PŠ K

ANIŠ

KA IV

A

nog zemljišta za koje je planom predviđeno 230.000 kuna. Pre-ma najavama subvencije će se, osim za stočarsku proizvodnju za koju je predviđeno 250.000 kuna, dodjeljivati i za povrtlar-sku i voćarsku proizvodnju za koje je predviđeno 320.000 i za ekološku proizvodnju 100.000 kuna. Tu su još i subvencije za pčelarsku proizvodnju, plani-rane u iznosu od 140.000 kuna te subvencije za obrazovanje poljoprivrednika u iznosu od 145.000 kuna. Najveći iznos od milijun kuna planira se potro-šiti na sufinanciranje razvojnih projekata u poljoprivredi, odno-sno na sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije za projekte koji bi se financirali novcem iz europskih fondova. Kakve će učinke donijeti plani-rane subvencije tek treba vidjeti, ali prije toga one trebaju najprije zaživjeti jer sve ovo zasad je samo plan i dok ne krene realizacija, to su samo lijepe želje. Iskustvo nas uči da je takvih i sličnih lije-pih želja bilo i prije, pa i pored toga što su bile u planu i kao stavke postojale u proračunu, nisu ostvarene. Rebalansom na kraju godine brisane su kao da ih u proračunu nikada i nije bilo.

To u pravilu prođe nezamijećeno jer su svi tada fokusirani na novi proračun i nitko se posebno ne bavi rebalansom. Tako je bilo i lani u prosincu pri donošenju proračuna za 2018. Nitko se tada nije posebno osvrtao na činjeni-cu da je plan ostvarenja Uprav-nog odjela za poljoprivredu smanjen za gotovo 2,3 milijuna kuna. Rebalansom su tada pla-nirane subvencije od 800.000 kn smanjene za 300.000, a da nitko nije pitao zašto.

Bez rebalansa za lovceJoš drastičniji primjer onaj sa sufinanciranjem stočarske pro-izvodnje. Planom je bilo predvi-

đeno izdvajanje od 237.500 kn, no novim planom to se svelo na svega 10.000 kn. Stočarskim udrugama planirane su potpore od 50.000 kn, no rebalansom su smanjene za 40.000. Za pro-gram ‘Snaga mlijeka i meda’ pr-votnim planom trebalo je izdvo-jiti 100.000 kn, no rebalansom se to svelo na 10.000 kn. I sve je to prošlo bez ikakvih pitanja i pojašnjenja. No za razliku od poljoprivrednika i poljoprivrede, lovstvo i lovci rebalans nisu uop-će osjetili. Planirana izdvajanja od 1,650.000 kn nisu smanje-na ni za jednu lipu, što upućuje na zaključak da je lovstvo ovdje strateška grana, a ne poljoprivre-

da. Nije zgorega spomenuti da se rebalans nije osjetio ni u kabi-netu župana za čije se funkcio-niranje planom trebalo izdvojiti nemalih 2,1 milijun kuna, iz čega se lako može zaključiti da je lak-še štedjeti na poljoprivredi nego na svom kabinetu. Upravo zbog svih ovih pokazatelja koji najbo-lje govore sami za sebe, jasno je da poljoprivreda i poljoprivred-nici s područja Županije još ne-maju razloga za optimizam. Da im Županija uistinu želi pomoći, moći će reći tek kad se ostvari sve što je planom predviđeno, a dok se to ne dogodi ostaje im da se ravnaju po onoj narodnoj ‘uzdaj se u se i u svoje kljuse’. (vm)

DAM

IR S

PEHA

R/PI

XSEL

L


Modernizacija katastra i zemljišnih knjiga dugotrajan je proces, ali ide u dobrom smjeru

Još četiri godine projekta Uređena zemlja

Bjelovarski odjeci kazališta ili BOK fest ponodno su s nama. Od proteklog petka na vrlo bogatom programu pripremljeno je mnoštvo predstava,

zabave, druženja, promocija... Pripremljeno je 17 pred-stava, a jedna od najvećih atrakcija svakako je poznati mjuzikl Jalta, Jalta u izvedbi zagrebačke Komedije. Ulaznice se prodaju na BOK kiosku pored fontane, na Trgu E. Kvaternika, a prvu ulaznicu prodao je Petar Preradović, odnosno naš sugrađanin Mladen Medak Gaga preodjeven u poznatog književnika, najavivši tako i svoju predstavu ‘Ja, Preradović’, koja je na re-pertoaru zadnjeg dana BOK festa, 12. svibnja. Premi-jerom predstave ‘Stvaran svijet oko mene’ u izvedbi glumaca Bjelovarskog kazališta otvoren je BOK fest, kada se publici obratio i njegov umjetnički direktor Goran Navojec.U ponedjeljak je održana glazbeno-zabavna večer po-svečena Ivi Robiću nazvana ‘Dobra večer, mister Mor-gen’, koju su vodili Vojo Šiljak i Dubravko Adamović. Odigrana je i sjajna drama ‘Duet za jednog’ posvećena tematici borbe protiv multiplaskleroze koju su izveli Tomislav Krstanović i Ana Vilenica koja je posebice briljirala i izmamila ovacije publike. (ic)

Zdrav način života, zdravu hranu i aktiv-no bavljenje sportom, trojica su Dinamovih

prvotimaca Amir Rahmani, Ivan Fiolić i Armin Hodžić, na 107. rođendan Dinama, prošlog tjedna promovirali u Bjelovaru. S našim poznatim projektom ‘Bjelovarski do-ručak’ predstavljen je i pro-jekt ‘Godina zdravih odluka’. - Vremena su se promijenila i djeca su sve više u zatvore-nom prostoru, a sve manje vani. Moramo poduzeti sve da ih učimo i usmjerimo pre-ma sportu i zdravoj prehrani - rekao je Ugo Klingor, trener Dinamove nogometne škole. Na desetominutnim utakmi-cama snage su odmjerili naj-

Prvu ulaznicu prodao je slavni Petar Preradović, odnosno u njega prerušeni Mladen Medak Gaga

Najmađima će ostati u pamćenju posjet Dinamovaca

Konzumacija zdrave hrane vidi se i na terenu

Započeo BOK fest koji traje sve do 12. svibnja

Proteklog smo tjedna imali zanimljiv posjet veleposlanika Indije, Sandeepa Kumara

U svom je uredu grado-načelnik Dario Hrebak prošlog tjedna, u su-

radnji sa suradnikom Marijom Stančićem, ugostio njegovu ekselenciju Sandeepa Kumura, veleposlanika Indije. Prilikom ovog posjeta, veleposlanik In-dije posjetio je Tehnološki park Bjelovar i upoznao se s radom tvrtke Hittner, a bio je i u posjetu Gradskom muzeju Bjelovar. Zajedno s gradonačelnikom, njegovom zamjenicom Valnom Bastijančić Erjavec i zamjeni-com župana Bjelovarsko-bilo-gorske županije Bojanom Hri-bljan razgovarao je o mogućoj suradnji. Veleposlanik je rekao kako ga je pozitivno iznenadilo koliko gradonačelnik strastveno

Čak 16 predstava, uz hit mjuzikl Jalta, Jalta

Unutar četiri godine očekuje se ‘čista slika’

Indija i Bjelovar naprijed zajedno

Nakon završetka projekta ‘Ure-đena zemlja’ građani će imati po-jednostavljene procese oko ne-kretnina, kao i precizniji uvid u sve potrebno prilikom kupoprodaje Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave godinama pro-vodi nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastara, skra-ćenog naziva Uređena zemlja. Mo-dernizacijom oba sustava, i katastra i zemljišnih knjiga, cilj je ubrzani pro-ces registracije nekretnina, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu

nekretnina, pojednostavljenje po-slovnih procesa, poboljšanje odnosa s korisnicima, kao i brzine i kvalitete pružanja usluga. Grad Bjelovar prepoznao je ovaj mo-deran, inovativan i brz program Vlade Republike Hrvatske, a u siječnju ove godine sklopio je ugovor s tvrtkom Metra koja obavlja geodetsko-kata-starske usluge. U skladu s ugovorom, 60% troškova, odnosno 478.000 kuna sufinancira Grad Bjelovar. Cijeli postupak podijeljen je u četiri faze, prema četiri zone katastarske općine Bjelovar, a očekuje se da će biti gotov

u četiri godine. Za ovu godinu Grad je u proračunu osigurao 180.000 kuna.- Ovo je hvalevrijedan projekt i svaki grad mora ovako razmišlja-ti. Za dobro upravljanje sustavom nužna je prava podloga - rekao je Antun Vidaković, zamjenik ravna-telja Državne geodetske uprave. Nakon završetka ovog postupka građanima će biti posve dostupan transparentan uvid u sustav ze-mljišnih knjiga i katastara jer će biti uspostavljena sređena katastarska i zemljišno-knjižna evidencija o ne-kretninama. (mb)

Nakon završetka druge sjednice Odbora za određivanje imena ulica i trgova u Bjelovaru pripremljen je prijed-log s kojime se ide pred Gradsko vijeće na kojem stoji odluka. Naime, Odbor za branitelje Grada Bjelovara s predsjednikom Igorom Crnomarićem te klubom vete-reana A satnije ZNG-a inicijator je da se ulice posvete Specijalnoj jedinici PU Bjelovarsko-bilogorske ‘Omega’ te A satniji Zbora narodne garde Bjelovar. (ic)

Na području Grada Bjelovara ovog će ljeta biti otvoreno više od četrdeset gradilišta. Radovi su na nekim gradilištima već započeli, kao što su radovi na Gradskom bazenu koji u potpunosti mijenja izgled pa do početka kupališne sezone možemo očekivati bazen u potpuno novom izdanju. U taj projekt uloženo je oko dva i pol milijuna kuna. Predsjednik Uprave Komunalca i predsjednik Vodnih usluga Ivan Ivančić razgovarao je s gradonačelnikom Darijom Hrebakom o drugim ulaganjima. U sljedeća četiri mjeseca gra-đevinski radovi imaju ukupnu vrijednost višu od 46 milijuna kuna. (mb)

Na više od 40 lokacija započinu radovi vrijedni više od 46 mil. kuna

Uskoro ulice za Omege i ZNG-e

Tehnička reambulacija provodi se u suradnji s Vladom RHKomemoracija u Gudovcu

U organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara i BBŽ-a, kao i Udruge antifašistič-kih boraca i antifašista Bjelovara, pod pokrovitelj-stvom Bjelovarsko-bilogorske županije, održana je komemoracija na 77. godišnjicu ustaških zločina na spomen-području Gudovac. - Ovdje smo da bismo se sjećali ljudi koji su ubijeni na najgnusniji mogući način. Ne iz osvete, ne iz odmazde, nego zato što su drukčije vjeroispovijesti i nacionalnosti - rekao je predsjednik Srpskog na-rodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupo-vac. Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odana je počast žrtvama prvog masovnog ustaškog zločina nad Srbima bjelovarskog kraja. (mb)

Programi za sve uzraste i ukuse svojih ko-risnika i građana knjižnica je pripremi-la u Noći knjige. Mala noćna pričaonica održana je na Dječjem odjelu, a održana je i Spikaonica, nazvana ‘Čitanje za život’ i Knjigoparty. Na važnost čitanja i na nje-govu pozitivnost za naš sadašnji i budući život, ukazali su svi programi. Književni susret s književnikom Ivicom Prtenja-čom održan je na Studijskom odjelu, a svi posjetitelji mogli su uživati i u koncertu Mikija Solusa, mladog glazbenika. (mb)

U prostoru Komercijalne i trgovačke te Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar, na sajmu Vježbeničkih tvrtki sudjelovale su 34 vježbeničke tvrtke iz devet gradova. Sajam je otvorila direktorica Županijske gospodarske komore Martina Posavac Ćurić, a učenicima se obratila i ravnatelji-ca Komercijalne i trgovačke škole Nataša Vibiral, kao i ravnatelj Ekonomske i biro-tehničke škole Bjelovar, Vojislav Kranže-lić. Komercijalnu i trgovačku školu, koja je jedanaestu godinu bila domaćin, pred-stavljalo je osam vježbeničkih tvrtki. Škole su poslove i svoje tvrtke predstavljale osta-lim tvrtkama iz Daruvara, Zagreba, Nove Gradiške, Virovitice, Požege, Čakovca, Kutine, Vrbovca, a naravno i školama iz Bjelovara. Ovakva vrsta sajmova pomaže učenicima u usavršavanju komunikacij-skih znanja i vještina, a najvažnije, onih poslovne prirode. (mb)

Noć knjige

11. sajam Vježbeničkih tvrtki

Za sve uzraste i ukuse

Usavršavanje poslovnih znanja i vještina

govori o planovima koje Grad Bjelovar želi ostvariti, a zadovo-ljan je i time što studenti imaju priliku studirati informatičku tehnologiju upravo u Bjelovaru. Cilj ovog posjeta bio je dogo-voriti moguću suradnju, a ve-leposlanik Indije naglasio je kako je Bjelovar jedan od top gradova inovatora u Hrvatskoj i upravo iz tog razloga želi da se inovatori povežu s indijskim inovatorima, ali da samim time indijske kompanije odluče doći u Bjelovar. Iako je Indija jedna velika ekonomska sila, velepo-slanik je naglasio kako su Indija i Hrvatska potpuno ravnopravne i kako između njih postoji velik broj komplementarnosti. Marija Brajković

77. godišnjica ustaških zločina

Najpoznatiji hrvatski nogometni klub 107. rođendan slavio je i u Bjelovaru, s brojnim našim sugrađanima

Dinamovi prvotimci, ali selekcija najmlađih igrača u posjetu Bjelovaru

Promocija zdrave hrane i aktivnog bavljenja sportom

mlađi, Limači Dinama s vrš-njacima iz NK Bjelovara i NK Mladosti Ždralovi. Prisutni su imali priliku probati i zdrave, svježe napitke od voća i po-vrća, a dijelili su se i kuponi za preuzimanje ulaznica za utakmicu Dinamo - Rijeka. Da je prehrana iznimno važna nogometašima, rekao je i Di-namov igrač Ivan Fiolić, koji tvrdi kako se znatno ne razli-kuje od prehrane svih drugih ljudi, izuzmemo li činjenicu da se prije svake utakmice izbje-gava ‘teška’ i masna hrana. - Želimo potaknuti da se odrasli, ali i djeca što zdravi-je hrane, da jedu više voća i povrća i da se svakodnevno rekreiraju - dodao je Fiolić. Marija Brajković

BJELOVAR


Na početku bismo iro-nično mogli reći da nema nesavjesnih

građana kojima čistoća oko-liša ne znači ama baš ništa, Daruvar sigurno ne bi već nekoliko godina sudjelovao u nacionalnoj akciji ‘Zelena čistka’ i ne bi morao angaži-rati ekološki svjesne građane da u okviru te akcije čiste ot-pad koji zagađuje prirodu i tako grad održavaju lijepim.U provedenoj akciji sudjelo-valo je oko 900 građana: od onih Dječjeg vrtića Vladimir Nazor i Češkog dječjeg vrtića Ferde Mravenca Daruvar, preko Osnovne škole Vladimir Nazor, ČOŠ Jana Amo-sa Komenskog, Tehničke škole, Ekonomske i turističke škole, Centra Rudolf Steiner, Udruge Korak dalje i Ma-tice umirovljenika, do Gimnazije, Vatrogasne zajednice, Moto kluba, Šumarije, HVIDRA-e, Udruga osoba s in-validitetom, Udruge Ždralice, TZ Daruvar Papuk, Pučke

knjižnice i čitaonice, Udruge Impress, GO HSS-a i Češke Besede Gornji Daruvar.Svi su se oni tijekom dva dana akcije raštrkali po nemalom broju lokacija na kojima se nalaze ‘divljaci’ te u ugodnom druženju s rukavicama i vrećama po-čistili tone smeća. Čistili su nekoliko lokacija: Rimsku park-šumu, okoliš škole, Park Antuna Jankovića, Julijev park, šetnicu uz To-plicu, Trg dr. Franje Tuđma-na i okoliš Doma zdravlja.

Drugoga dana volonterske ekološke akcije očistili su čak dva divlja odlagališta otpada, ono u Gornjem Daruva-ru i u ulici Slave Raškaj, ali i okoliš jezera i parkiralište Termalnog vodenog parka, šetnicu uz rijeku Toplicu i okoliš Doma kulture u Gornjem Daruvaru, pri čemu je vrijedna bila logistička podrška Šumarije Daruvar i Darkoma. (mp)

Osigurat će se brzina od 30 do 100 Mbit/s te ultrabrzi širokopojasnipristup s više od 100 Mbit/s

Pripreme za NGA širokopojasnu mrežu

Grad Daruvar kao nada-leko poznata hrvatska kontinentalna turistič-

ka destinacija i grad koji nosi epitet ‘najljepšeg malog grada’ kontinuirano ulaže u svoju komunalnu infrastrukturu s ciljem da svojim stanovnici-ma omogući ugodno i sigur-no življenje, a svojim brojnim gostima ugodan boravak. Da bi spomenute epitete zadr-žao i unaprijedio, potrebna su značajna ulaganja, a za te je svrhe gradska vlast pred-vođena gradonačelnikom Damirom Lneničekom ove godine u gradskom proraču-nu osigurala 2,000.000 kn. Kako doznajemo od Ratka Vu-kovića, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, gra-diteljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti, ovo ljeto Daruvar će postati veliko gradilište jer se planira izvo-

Radove će izvoditi gradska

komunalna tvrtka Darkom

Daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček ugostio 35 mališana DV Ferde Mravenca

Više od 900 Daruvarčana volontiralo u okviru ‘Zelene čistke’

Što je gradska uprava, tko je čini i kako se njome upravlja, 35-ro djece sta-

rije odgojno-obrazovne skupi-ne Češkog dječjeg vrtića Ferde Mravenca Daruvar imalo je pri-like doznati iz prve ruke. Nai-me, daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček ugostio ih je u srijedu u svom uredu i upo-znao ih s funkcijama gradona-čelnika te njegovim poslovima i obavezama djelatnika gradske uprave. Ujedno je to bio način upoznavanja s ‘rođendanom’ grada Daruvara koji se slavi 5. svibnja, na dan rođenja grofa

Vrtićarci se upoznali s funkcijama gradonačelnika i radom gradske uprave

Uklonili tone smeća iz šuma, parkova, ulica i trgova

Studija širokopojasnog interneta

U Daruvaru je prezentirana konačna verzija studije pod nazivom ‘Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u gradovima Daruvaru i Grubišnom Polju te općinama Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač’. Riječ je o zajedničkom projektu dvaju gradova i četiriju općina s ciljem izgradnje takozvane NGA širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom će se osigurati brzina od 30 do 100 Mbit/s i ultrabrzi širokopojasni pristup s više od 100 Mbit/s. Time će biti osigurani infrastrukturni preduvjeti za održivi, dugoročni društveni i gospodarski razvitak na projektnom područ-ju. Nositelj projekta je Grad Daruvar, a prezentaciji je prethodila javna rasprava sa svrhom pribavljanja mišljenja svih zainteresira-nih strana, prije svega od operatera na tržištu i korisnika usluga. Javnom su raspravom verificirana i inicijalno određena područja na kojima je opravdano provoditi projekt. (mp)

Daruvarska ženska klapa Stentoria 5. svib-nja, na Dan Grada Daruvara, domaćin je pete Daruvarske klapske večeri. Večer klapskih nota, koja je redovito popunjena do posljednjega mjesta, počinje u 20 sati u Dvorcu grofa Jankovića. Do sada su da-ruvarske klapašice ugostile brojne klape, a ove godine će uz domaćice nastupiti klapa Teranke iz Pule, mlada klapa Euterpe iz Zagreba i tri vrhunske muške klape: Pin-guentum iz Buzeta, Stine iz Zagreba i Kola-pjani iz Siska. Grad Daruvar klapsku večer prepoznao je kao događaj od posebnog zna-čaja za kulturnu i turističku ponudu i time je, zajedno s Turističkom zajednicom Da-ruvar-Papuk, pokrovitelj večeri. (mp)

U organizaciji Grada Daruvara pod vod-stvom zamjenice gradonačelnika Vande Cegledi i domaćinima ravnateljicom Ma-rinom Vulinović te korisnicima i zaposleni-cima Doma za starije i nemoćne ‘Ljudevite pl. Janković’ u petak, 27.travnja obilježen je Europski dan solidarnosti među gene-racijama. Praćen lijepim i sunčanim vre-menom u posebnom ambijentu dvorišta Doma i atmosferi prihvaćanja i međusob-nog razumijevanja održan je prigodan i vrlo ambiciozan program počevši sa zajed-ničkom tjelovježbom najmlađih i najstari-jih sudionika, preko kreativnih radionica do koncerta i za kraj dvokorak partya. (bp)

Formiranjem vijeća Mjesnog odbora Do-ljani završen je prošlotjedni ciklus kon-stituiranja vijeća nakon izbora održanih u ožujku ove godine. U tom su mjesnom odboru svoje četverogodišnje mandate ve-rificirali Zvonko Markalaus, Velimir Koš-njar, Miroslav Tometić, Zdenko Franekić i Damir Šepl ispred zajedničke liste HDZ-a i HSU-a. Podsjetimo, građani Daruvara između 77 kandidata birali su 41 vijećnika u sedam mjesnih odbora. (mp)

Daruvarske klapske večeri

Europski dan solidarnosti

Konstituiranje mjesnih odbora

U subotu druženje s vrhunskim pjevačima

Zajedno za boljitak svih nas

Mjesni odbori spremni za svoj četverogodišnji rad

Antuna Jankovića. Bila je to prilika za razgovor i o novim za-nimanjima jer su cjelogodišnja kurikularna tema ove vrtićke skupine upravo - zanimanja! Osim gradonačelnika vrtićar-cima su o radu gradske uprave govorili i pročelnici: Upravnog odjela za opće, pravne, imovin-sko-pravne poslove i društvene djelatnosti Olga Šimon-Dańek, Upravnog odjela za financi-je i proračun Milena Šimić i Upravnog odjela za gospodar-stvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelat-nosti Ratko Vuković. (mp)

S ultrabrzim internetom za gospodarski razvitak

Za komunalnu infrastrukturu pripremljeno 2 milijuna kuna

Iako su već neki i započeli, uskoro nas očekuju o nove lokacije koje idu u ušminkavanje

Grad postaje veliko gradilište i Svibanjskoj, nogostup i par-kiralište ispred zgrada u Ma-žuranićevoj ulici i kod dječjeg dispanzera, ukupne vrijedno-sti 900.000 kn, moderniza-cija prometnica - produžetak A. G. Matoša, I. Cankara i Svibanjske ceste - odvojak u iznosu od 700.000 kn, ure-đenje stuba kod Dvorca grofa Jankovića i Japanskoj četvrti, montaža betonskih kanalica na Slaviku vrijednosti 166.000 kn. Navedene i druge radove izvodit će gradska komunalna tvrtka Darkom. Dario Kolou-ch, poslovođa operativnih je-dinica, izvješćuje da su poslovi na uređenju komunalne infra-strukture grada zbog lijepog vremena počeli već u siječnju kada su uređivani odvodni ka-nali iskapanjem, polaganjem PVC cijevi i postavljanjem be-tonskih kanalica na više različi-tih lokacija u gradu. (bp)

Sajam cvijeća, promenadni koncert, klapska večer, svečana sjednica vijeća…Grad Daruvar u subotu, 5. svibnja, proslavlja svoj dan. Naime, Dan grada Daruvara obilježa-va se na godišnjicu rođenja daruvarskog grofa Jankovića. Program proslave počinje u 8 sati otvorenjem sedmog Sajma cvijeća, ukrasnog bilja, sadnica i popratne opreme, dok u 9 sati počinje proslava 50. rođendana Radija Daruva-ra. U 9.30 je promenadni koncert Gradskog puhačkog orkestra Daruvar. U 10 sati gradski

čelnici primit će delegaciju Unije ratnih veterana Slovačke Republike i gradonačelnika Galante, dok je u Julijevu parku u 10.30 svečana kome-moracija za slovačke građane poginule u Do-movinskom ratu. Subotnja proslava završava u 20 sati petom Daruvarskom klapskom veče-ri u Dvorcu grofa Jankovića. Svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada bit će održana 8. svibnja. (mp)

Dan grada Daruvara

Daruvarsko planinar-sko društvo ‘Petov vrh’ Gradu Daruva-ru darovalo je plani-

narski dom na Petrovu vrhu. Odlučila je tako skupština toga društva protekloga tjedna na redovnoj godišnjoj sjednici. Slavko Pokorny, predsjednik društva pojašnjava da je 2016. godine Grad Daruvar izradio projekt obnove toga doma. No, kako bi projekt uspješni-je aplicirao, odnosno ostvario što više bodova na natječaju, a time i više europskoga nov-ca, dom je valjalo dati u vla-

Grad Daruvar još je 2016. godine izradio projekt obnove doma, vrijedan 4,5 milijuna kuna, pa ga želi aplicirati na EU fondove

Volonterskoj akciji odazvali su se brojni građani Daruvara, članovi udruga, političkih stranaka, ustanove

Planinarsko društvo ‘Petrov vrh’ planinarski dom darovalo lokalnoj samoupravi

S Gradom kao vlasnikom veće su šanse obnove doma

sništvo lokalne samouprave. -Projekt je vrijedan oko 4,5 milijuna kuna i podrazumije-va potpuno preuređenje doma. Od krovišta, preko instalaci-ja, strojarske opreme, struje, vode, do inventara. Sukladno projektu bila bi preuređena i terasa, a uz to bi bio postav-ljen dječji i adrenalinski park. Sama zgrada doma ne bi bila proširivana, već bi obnova bila provedena unutar postojećih ‘gabarita’ - kaže S. Pokorny. Sad predstoji apliciranje pro-jekta na EU natječaje, a kako doznajemo, trebao bi biti pri-

javljen na natječaj u sklopu Programa prekogranične su-radnje, objavljenog prekjučer. Planinarsko društvo s Gradom Daruvarom potpisalo je ugovor prema kojem bi, ako projekt ne bude realiziran u roku od dvije godine, dom bio vraćen u vla-sništvo planinara, odnosno, ako bude proveden, u njiho-vu bi vlasništvu ponovno tre-bao biti nakon sedam godina. - Smatramo da je to dobro rje-šenje jer Grad ima daleko više mogućnosti da dom i njegov okoliš budu obnovljeni - kaže S. Pokorny. (mp)

đenje radova na više lokacija na raznovrsnoj gradskoj infra-strukturi. Tako se planira ure-đenje ili postavljanje vanjskih igrački na dva dječja igrališta, Baltazar i u Preradovićevoj, ukupne vrijednosti 140.000 kn, uređenje nogostupa i par-kirališta u Jelačićevoj (od Sva-čićeve do Gajeve - lijeva strana)

GRAD

DAR

UVAR

GRAD

DAR

UVAR

GRAD

DAR

UVARDARUVAR

BORI

S PE

RANO

VIĆ


Potrebu za produljeni rad, do 21 sat iskazalo je 27 obitelji s minimalno jednim djetetom

Dulje radno vrijeme dječjeg vrtića

U skladu s Pravilnikom o financiranju pro-grama i projekata od interesa za opće

dobro, koje provode udruge s područja Grada Čazme, iz gradskog je proračuna ove go-dine izdvojeno 185.000 kuna. Nakon ponuda po javnom na-tječaju, novčanu će potporu dobiti 21 udruga. Najviše, po 30.000 kuna, odobreno je dvje-ma udrugama koje organiziraju priredbe od šireg značaja, Udru-ga vinogradara i vinara Čazme za organizaciju Međunarodne izložbe vina Čazmanski vino-kap, koja je nedavno i održana, i Ekološka udruga Eko Čazma za peti Međunarodni Eko sajam koji će se u Čazmi održati u ruj-nu. Čazmanskom udruženju obrtnika odobreno je 15.000 kuna, dok će po 10.000 kuna dobiti Udruga udomitelja djece

Dječji vrtić Pčeli-ca u partnerstvu s Gradom Čazmom, osnivačem vrtića,

pripremio je svu dokumen-taciju i prijavio se na natječaj projekta ‘Vrtići za skladniji život’, koji ima cilj unaprjeđe-nja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, koji je moguće fi-nancirati iz Europskog socijal-

Dvije udruge dobile su najveću pojedinačnu potporu od 30 tisuća kuna

Martina Kovač, ravnateljica Dječjeg vrtića Pčelica

Ekološkoj udruzi Eko Čazma

odobreno je 15 tisuća kuna

Grad Čazma i ove godine podržava rad udruga građana, kao i razvoj poljoprivrede i gospodarstva

Za potporu 21 udruge osigurano 185.000 kuna

i odraslih Veliko srce, Planinar-sko društvo Garjevica, Društvo Naša djeca, Centar za inklu-ziju i socijalne usluge, Matica umirovljenika, tri braniteljske udruge iz Domovinskog rata, a još deset udruga manje iznose. Novac će biti isplaćen sa stava-ka Programi udruga građana,

U dvije utakmice 11 pogodaka, rezultat je visokih pobjeda oba klubova s čazman-skog područja u Prvoj županijskoj nogo-metnoj ligi. Čazmanci su na gostovanju u Gudovcu s lakoćom porazili momčad Laste 6:0. Najbolji golgeter lige Kirin skrasio se s tri pogotka te s po jednim Čorić, Matešin i Stjepanović. Čazma je i dalje nedostižno vodeća na ljestvici. I Dragančani su zabilježili visoku pobjedu. Na domaćem terenu, gubeći s početka utakmice, preokrenuli rezultat u pobje-du 5:2 s BŠK-om. Za Draganec Ravlić je zabio dva te po jedan Golubić, Posavec i Dominik Furmek. (fj)

Djeca čazmanskog Dječjeg vrtića Pčelica u travnju su bila vrlo aktivna. Sudjelovala su na raznim događanjima. Gledala su kazališnu predstavu ‘U proljeće kad po-tok poteče - priča o mladuncima’, posje-tila su Gradsku knjižnicu u povodu Dana medijske pismenosti i brojnim aktivno-stima obilježila Dan planeta Zemlje. (fj)

Izvještaj

Dan planeta Zemlje

Prva županijska nogometna liga 18. kolo

Travanj u vrtiću Pčelica

Vrtlarice ovih dana imaju pune ruke posla. U tijeku je proljetna sadnja zelja, kelja, paprike, rajčice... Ovih presadnica (flanci) je na čazmanskoj Gradskoj trž-nici zaista veliki izbor. Kako je zemlja prilično suha, a sunce grije kao ljeti, za-lijevanja će biti na pretek. (fj)

Proljetna sadnja

Puna tržnica flanci

Ministarstvo kulture Čazmi odobrilo vrlo izdašnu potporu

U Ministarstvu kulture prepo-znali su važnost čazmanskih projekata pa je odobreno

1,183.000 kuna, za rane namjene ove godine, što je znatno veća novčana pot-pora, nego što je bilo u prethodnoj go-dini. To Čazma i zaslužuje. Jer, čazman-ska bogata baština kulture ima važni značaj, ne samo za Grad i Županiju, već za cijelu Hrvatsku, ističu u Čazmi. Ministarstvo je odobrilo najmanje 14 projekata i programa. Za obnovu crkve sv. Marije Magdalene 700.000

kuna i 31.250 kuna za kućište orgulja, koje datiraju iz 1767. godine. Crkvi sv. Franje Ksaverskog u Bojani, 120.000 kuna za građevinske radove i 50.000 kuna za glavni oltar iz 18. stoljeća. Crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u Gornjemu Dragancu za ol-tar sv. Antuna Opata iz 1765. godine 40.000 kuna. Projekt zaštite ruševina starog grada i Biskupskog dvora u cen-tru Čazme (Gradina) 110.000 kuna. Centru za kulturu 10.000 kuna za informatičku opremu te 15.000 kuna

za uređenje dvorane. Gradskoj knjiž-nici Slavka Kolara 10.000 kuna za informatičku opremu, 10.000 kuna za Dane Slavka Kolara, 50.000 kuna za nabavku knjižne i ne knjižne građe i 4000 kuna za programe poljopri-vredne zelene knjižnice. Puhačkom orkestru Čazma 15.000 za nabavku instrumenata, KUD-u Sloga u Mi-kloušu 13.000 kuna za manifestaciju Zapovijed pod lipom i 8000 kuna za nabavku moslavačkih narodnih noš-nji. (fj)

Za 14 programa 1,183.000 kuna

Grad se obvezao izdvojiti novac za neprihvatljive troškove projekta

Grad Čazma i Dječji vrtić Pčelica prijavili su još jedan zajednički projekt

Za čazmanske mališane zajedno

nog fonda, naročito za uslugu produženog rada dječjeg vrti-ća. Projekt s programom ‘Za čazmanske mališane zajedno’ prijavili su Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a financijski je ‘težak’ oko tri milijuna kuna.- Opći cilj je usklađivanje poslovnog i privatnog života roditelja i djece s područja Grada Čazme osiguranjem

popodnevnog rada u Dječjem vrtiću Pčelica. O toj potrebi anketirani su građani i rodi-telji djece, a rezultate ankete objašnjava - Martina Kovač, ravnateljica vrtića.Potrebu za produljeni rad vr-tića do 21 sat iskazalo je 27 obitelji s minimalno jednim djetetom. Anketa je pokazala i potrebu za logopedom i psi-hologom koji će stalno raditi

s djecom koja imaju poteško-će u razvoju. Roditelji traže i otvaranje dodatnih progra-ma u vrtiću, kako bi djeci bile dostupne dodatne aktivnosti i razvoj novih vještina. Pro-dužene usluge i poslijepodne omogućit će nova zapošljava-nja i pridonijeti budućem gos-podarskom rastu i razvoju na gradskom području, zaključila je ravnateljica Kovač.

Projekt će provoditi Dječji vr-tić Pčelica u partnerstvu s Gra-dom Čazmom, a da bi se rea-lizirao što uspješnije, uskladili su međusobno obaveze. Tako će ‘Za čazmanske mališane zajedno’ neprihvatljive troš-kove projekta izdvojiti Grad. Koliki će biti, znat će se nakon, nadaju se u Čazmi, pozitivnog odgovora iz Ministarstva. Fra-njo Jagatić

Čazma dobila Plan gospodarenja otpadom

Vijećnici Gradskoga vijeća prihvatili su Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine, koji je bio u izradi od 2015., dok ga još nije imala ni drža-va, pa se više puta morao usklađivati s novim državnim propisima, sve dok iz Županije nije dobivena suglasnost za donošenje odluke o njegovu prihvaćanju. Željko Živoder i Kristijan Marinić iz oporbe bili su suzdržani. Od 16 propisa, na razini države, devet ih je obavezna provesti na područ-ju Grada Čazme, detaljno je pojasnio predstavnik tvrtke Eko Invest, izra-đivača plana, napomenuvši pritom da za njegovu realizaciju, sukladno europskim propisima, Grad Čazma mora osigurati 13,6 milijuna kuna. - Donošenjem ovog važnog dokumenta sad možemo prijaviti svoje projekte u državne i europske fondove pa ćemo za jedan već pripremljen odmah podni-jeti zahtjev za nabavu nužne opreme u vrijednosti najmanje dva milijuna kuna - najavio je direktor Komunalija Ivan Beljan. Podsjetio je gradske vijećnike da je na području 36 naselja Grada Čazme u 2011. godini prikupljeno i deponirano 3400 tona miješanog otpada, a u 2017. godini je smanjena količina ispod 2000 tona, što je pohvalni trend općenitog smanjenja deponiranja otpada. (fj)

Na sjednici Gradskoga vijeća Projekt prekogranične suradnje Interreg

Provodeći projekt Sport over Borders, koji se financira iz Europskog fonda, u sklopu prekogranične suradnje Hrvatske i Mađar-ske, programa Interrega, nedavno su Čazmu posjetili predstavnici Zalaegerszega, ma-đarskog grada, partnera u ovom projektu. Tijekom jednodnevnog posjeta upoznali su neke od čazmanskih prirodnih ljepota, spo-menike baštinske kulture, ustanove i turističke znamenitosti, po kojima je Čazma poznata i izvan granica Hrvatske. U dvjema čazmanskim galerijama razgledali su djela akademskog sli-kara Antona Cetina i crteže Aleksandra Mar-ka, crkvu sv. Marije Magdalene iz 13.stoljeća, čazmansku povijesnu srednjovjekovnu utvrdu Gradinu i posjet završili šetnjom i razgledanjem imanja Zlatka Salaja u Grabovnici, poznatog po Božićnoj priči na koju turistički dolaze i tisuće Mađara. (fj)

Mađari upoznali čazmanske znamenitosti

Dječaci uzrasta 2004. na gostovanju u Križevcima s la-koćom su pobijedili dječake Trnovca 25:19 , a zbog ozlje-de ponajboljeg čazmanskog igrača Ježića, Čazmanci su u drugoj utakmici poraženi 27:25 od križevačkog KTC-a. Seniori su u Velikoj Gorici poraženi od vodeće mom-čad lige Iluzije s 45:39 (19:18). Čazma je čak u 45. minuti i vodila, ponajviše zahvaljujući najboljemu strijelcu Juriću, koji je postigao 20 golova. (fj)

Streljačko društvo ‘Čazmatrans’ Čazma organizira 11. Kup Čazme u gađanju puškom velikog kalibra. Natje-canje će se održati na streljani u Derezi u nedjelju, 6. svibnja u 9 sati. Puške, streljivo i mete osigurane su na strelištu. Gađa se isključivo oružjem i streljivom udruge. Sudjelovanjem strijelci ispunjavaju uvjet za dobivanje potvrde Hrvatskog streljačkog saveza o aktivnom bavlje-nju streljaštvom, sukladno važećim propisima. Kotiza-cija je 50 kuna s pripadajućom porcijom gulaša. Prijave su do 4. svibnja na telefon 099 2302 760. (fj)

Na vodi Vustje kod Ciglane u Čazmi održano je pojedinačno na-tjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Ulov je bio zadovoljava-jući, unatoč lošemu stanju vode nakon poplave koja je pogodila Štukine ribolovne vode. Pobjednik je Vanja Ugrinović s ulovom od 3949 grama, drugi je bio Đuro Šalamunec s 3420 grama, a treći Darko Sedlar s 2396 grama. Najviše su grizli ‘cvergli’, babuške, uklije... Za regularnost natjecanja pobrinuli su se Mario Volarić i Predrag Živković, a ‘mladi kuhari Željko Mileković i Slavko Iva-nović, skuhali su u novom loncu ukusni grah, koji su ribolovci brzo ispraznili. (fj)

Čazmanska Gradska knjižnica Slavka Kolara or-ganizirala je protekli tjedan sedmu Noć knjige, uključujući i Svjetski dan knjige i autorskih prava. Cilj je manifestacije bio poticaj čitanju i razgovor o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Manifestacija je popraćena kazališnim predstavama za učenike nižih razreda čazmanske Osnovne škole i koncertom Malih čazmanskih slavuja, a završila u večernjim satima razgovorima o knjizi budućnosti - SF u knjižnici. (fj)

Sportski ribolov s okusom graha

Održana Noć knjige

Poraz seniora i jedna pobjeda dječaka

Kup Čazme puškom velikog kalibra

Poticanje razvoja poljoprivrede i Poticanje razvoja gospodarstva. Za udruge u sportu, što nije obuhvaćeno ovim Pravilnikom, ove će godine izdvojiti 600.000 kuna, a sukladno važećim pro-pisima i kriterijima novac će raspodijeliti Sportska zajedni-ca. (fj)

FRAN

JO JA

GATI

Ć

DJEČ

JI VR

TIĆ

PČEL

ICA

FRAN

JO JA

GATI

ĆČAZMA


Izložba cvijeća u gradskom parku prikazat će brojne kreativne cvjetne instalacije

Za vikend se održava Gastro-Flora

U Hrvatskom domu u Ga-rešnici održana je godiš-nja izvještajna skupšti-

na Vatrogasne zajednice grada Garešnice, jedne od najjačih i najorganiziranijih Vatrogasnih zajednica na području Bjelovar-sko-bilogorske županije. Skup-štinu je vodio predsjednik Đuro Petrić i na početku pozdravio sve delegate iz mjesnih DVD-a, predstavnike županijskog VZ-a i Vatrogasnih zajednica susjednih gradova i općina, kao i predstav-nike Grada Garešnice na čelu s gradonačelnikom Josipom Bi-landžijom i dogradonačelnikom Željkom Rijetkovićem.Kako je rečeno, VZ Grada Gareš-nice okuplja 16 DVD-a i jednu vatrogasnu profesionalnu po-strojbu, a organiziran je u četiri operativna područja. Zajednica stalno skrbi o osposobljavanju

Kreće se s osposobljavanjem vatrogasnih časnika, a s obzirom na financijsko stanje u društvu, vodi se stalna i primjerena briga o nabavi opreme i izgradnji ili adaptaciji vatrogasnih objekata

Divlja odlagališta u šumi prema ribnjaku Skresovi

Održana redovita skupština vatrogasne zajednice Grada Garešnice

Zelena čistka

U povodu Dana planeta Zemlje grad Garešnica i ove se godine uklju-

čio u najveću ekološku volon-tersku akciju čišćenja grada i divljih odlagališta otpada. Ze-lena čistka na garešničkom je području provedena od 20. do 29. travnja, a odazvalo se 30-ak volontera, među kojima i člano-vi Povijesne udruge Bršljanica i Mjesnog odbora Bršljanica, kojih se odazvalo najviše. U akciju su bili uključeni i zapo-slenici javnih radova, garešnič-

Osposobili 101 vatrogasca u Garešnici i Štefanju

i usavršavanju svojih vatroga-snih kadrova, posebno mlađih uzrasta, a prošle su godine os-posobili 70 vatrogasaca, ali i 15 građana tečajem protupožarnog minimuma te još 31 vatrogasca u Općini Štefanje. Ove godine, rečeno je, kreću i s osposoblja-vanjem vatrogasnih časnika za što su prijave u tijeku. S obzirom na financijsko stanje u društvu, vodi se stalna i primjerena bri-

Branitelji učenicima govorili o Domovinskom ratu

Čistilo se diljem grada, divlja odlagališta čak i kod Skresova

S ciljem promicanja vrijednosti Domovinskog rata, članovi Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Policije Garešnica proteklog su tjedna održali predavanje učenicima viših razreda osnovne škole u Velikoj Trnovitici. Prikazali su im kraći film i posta-vili izložbu ratnih predmeta i fotografija. Nakon toga učenici su pisali literarne radove na temu Domovin-skog rata, a autori prva tri najbolje ocijenjena rada dobili su nagrade i priznanja. To su Matea Čukman, Josip Fadljević i Klara Ibrahimpašić. (aš)

Vatrogasci DVD-a Kapelica radnom su akcijom koju je organizirao predsjednik društva Dubravko Križa-nović ožbukali unutrašnjost vatrogasnog spremišta u kojem drže traktorsku cisternu. Već su izgradili prilazne staze do spremišta i prostorija tamošnjeg info-kluba, a ovih su dana krenuli i s pripremama za proslavu Petrova koju će zajednički organizirati s Mje-snim odborom Kapelica 29. lipnja ove godine. (aš)

Natjecateljska ekipa ŠRD-a Ilova iz Garešnice u Murskom je Središću na ribolovnoj stazi Stara Mura Žabnik otvorila novu sezonu Druge hrvatske ribolovne lige – sjever u lovu ribe udicom na plovak. Odigrana su dva kola, a ribolovci Ilove u prvom su kolu izborili drugo mjesto između osam seniorskih ekipa, s tim da je Garešničanin Siniša Finek bio i pojedinačno drugi. U drugom kolu garešnički su ribolovci bili šesti. Treće i četvrto kolo održat će se 12. i 13. svibnja na ribnjaku Skresovi u Garešnici. (aš)

Suradnja vatrogasaca i Mjesnog odbora Kapelica

U sadnju cvijeća uloženo 50.000 kuna Problem krađe i uništavanje sadnica

ŠRD Ilova osrednji u Murskom Središću

Aktivnosti UHBDRP Garešnica Kreće dvodnevna Gastro-flora 2018.

Ovog petka i subote, 4. i 5. svibnja, u Garešnici će se održati tradicionalna Gastro-flora. Prvog će se dana, u sklopu manife-stacije, od 9 do 14 sati održati Dan otvorenih vrata garešničke Srednje škole August Šenoa, a potom od 19 sati obrtnička gastro izložba na gradskoj tržnici. Nakon nje uslijedit će zabavno-glaz-beni program. Drugog će se dana manifestacije, u subotu, u gradskom parku održati sajam cvijeća. Svečano otvorenje je u 11 sati, a nakon njega slijedi kulturno-umjetnički i zabavno-sport-ski program koji će trajati cijelo poslijepodne. U 12 sati kreće biciklijada, od 14 do 16 sati bogata gastro ponuda, a u 20 sati na rasporedu je kino pod zvijezdama i projekcija crtića Mali šef. U 21 sat program seli na središnji gradski trg gdje nastupa tamburaški sastav Gelipteri i klapa Rišpet. (aš)

Udruga hrvatskih branitelja Domovin-skog rata Policije Garešnica svečano je otvorila svoju novu prostoriju na gareš-ničkoj gradskoj tržnici. Taj je prostor dobila na korištenje od Grada Garešni-ce, a potom su ga članovi udruge uredili uz pomoć Općine Velika Trnovitica. Na otvorenju su uz članove udruge bili na-zočni gradonačelnik Josip Bilandžija, na-čelnik Općine Trnovitica Ivan Marković i drugi uzvanici. (aš)

U posljednjem kolu proljetnog dijela prvenstva Treće šahovske lige - centar C Šahovski klub Garešnica u Kopriv-nici pobijedio je istoimenog domaćina s visokih 5:1. Za Garešnicu su nastupili Aleksandar Savanović, Ognjen Matko, Marin Mužina, Miroslav Horina, Martin Crnjaković i Zoran Filipović. Pobjede su upisali Savanović, Matko, Horina, Crnja-ković i Filipović, dok je Mužina poražen. Trenutačno su drugi na ljestvici, a vjeruju da u nastavku sezone mogu izboriti prvo mjesto i ulazak u viši rang. (aš)

Seniorke RK Garešnica osvojile su naslov prvakinja Treće HRL - sjever i od jeseni će igrati u drugoj ligi. U posljednjem pr-venstvenom kolu odigranom u subotu u Garešnici pobijedile su ŽRK Veliko Troj-stvo s 29:20. Poslije utakmice povjerenik lige Josip Janković uručio im je pehar, a potom je uslijedilo veliko slavlje. Ruko-metašice su na putu do titule vodili tre-ner Jozo Sušilović te ambiciozna i složna klupska uprava. (aš)

Branitelji

Treća šahovska liga

Rukomet

Otvorena prostorija UHBDRP-a Garešnica

Šahisti Garešnice slavili u Koprivnici

Seniorke RK Garešnica osvojile naslov

ga o nabavi opreme i izgradnji ili adaptaciji vatrogasnih obje-kata, u čemu im pomaže Grad Garešnica.Predsjednik Đuro Petrić zahva-lio je Županijskoj vatrogasnoj zajednici, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Državnoj upravi za spašavanje i čelnicima grada Ga-rešnice na dosadašnjoj potpori, a gradonačelnik Josip Bilandžija pozdravljajući skupštinare rekao je da su ulaganja u vatrogastvo ulaganja u sigurnost građana i imovine te je vatrogascima obe-ćao daljnju potporu. Grad Ga-rešnica, podsjetimo, u prošloj je godini ukupno za vatrogastvo, uključujući Vatrogasnu zajed-nicu, sve DVD-e, profesionalnu postrojbu i investicije u vatro-gasne objekte, izdvojio gotovo milijun kuna vlastitih sredstava. Alen Štandar

ka Šumarija te Komunalac koji je odvozio otpad na odlagalište Johovaču, dok je Grad osigu-rao rukavice i vreće. Čistilo se u šumi kod veterinarske stanice prema ribnjaku Skresovi, zatim u Svačićevoj ulici i u Rogoži, a uklonjeno je nekoliko divljih odlagališta glomaznog i bio-razgradivog otpada. Cilj je ove akcije, naglašava komunalni re-dar Željko Rebrović, razvijanje svijesti o očuvanju okoliša, ali i učenje o pravilnom razvrsta-vanju i odlaganju otpada. (aš)

Od ukusnih delicija do koncerta klape Rišpet

Da se u Garešnici odu-vijek vodila briga o urbanom zelenilu, dokaz je drvored

kestena u središnjoj Nazo-rovoj ulici koji je već više od jednog stoljeća prepoznatljiv simbol grada po kojem je Ga-rešnica danas nadaleko po-znata. Posljednjih su godina ulaganja u nove nasade i bri-ga o uređenju javnih zelenih površina dobile novu dimen-ziju. Za tu su namjenu pove-ćana gradska izdvajanja, a u komunalnoj tvrtki koja vodi brigu o zelenilu oformljena je stručna ekipa zadužena za sadnju i održavanje nasada. Nove drvorede dobila je Ko-lodvorska ulica, u kojoj su posađene 43 sadnice kestena manjeg obujma i sporijeg ra-sta, kao nastavak na poznati drvored kestena u Nazorovoj ulici, zatim Svačićeva ulica u kojoj je od križanja s Hu-mljanovom do stočne vage posađeno 35 sadnica gloga te Moslavačka ulica gdje je prošle jeseni nastavljena sadnja drvo-reda jasena kuglaste krošnje. Sadnice su, kako doznajemo, birane prema određenim kri-terijima koje često određuje

Nove drvorede dobile su Kolodvorska, Svačićeva i Moslavačka ulica, a u planu je i sadnja u Lovrakovoj

Središnji gradski trg u

cvjetnom ruhu

Gradska ulaganja u urbano zelenilo

blizina infrastrukture i uglav-nom se sade one sporijeg rasta. Ovog proljeća nastavljena je sadnja cvijeća i ukrasnog bilja po cijelom gradu te nadopuna oštećenih sadnica u drvore-dima, a tek predstoji izmjena cvijeća ljetnim sadnicama, što će se obaviti sredinom svibnja. Budući da je garešnički Komu-

nalac sponzor i suorganizator izložbe cvijeća koja će se u sklopu predstojeće Gastro-flo-re održati 5. svibnja, njegovi djelatnici ovih dana uređuju prostor gradskog parka na ko-jem će u suradnji s domaćim cvjećarima postaviti brojne kreativne cvjetne instalacije. Alen Štandar

Garešnica nikad ljepša u proljeće!

DVD

KAPE

LICA

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

UHBD

RP G

AREŠ

NICA

Velik su im problem, ističu u Komunalcu, krađe cvijeća i uni-štavanje drvoreda, što im stvara dodatni trošak. Budući da je proteklih godina, kako kažu, nespretno biran sadni materijal, velike troškove stvara im održavanje pojedinih drvoreda. Kao primjer navode Ulicu bana Jelačića u kojoj je posađen drvored sibirskog brijesta čije održavanje garešničku komunalnu tvrtku stoji čak 13 tisuća kuna godišnje. Riječ je o vrsti koja brzo raste te se orezivanje tog drvoreda mora vršiti dva puta godišnje. Zato razmišljaju o njegovu rušenju i sadnji prikladnije vrste.(aš)

Djelatnici Komunalca zaduženi su za sadnju, održavanje i rezi-dbu svih nasada na javnim površinama, a kako doznajemo, od ove su godine po prvi put ovlašteni i za nabavu sadnog mate-rijala. Dosad je to radila gradska uprava, a novim ugovorom s Komunalcem Grad Garešnica taj je posao prepustio stručnom timu garešničke komunalne tvrtke te za istu namjenu osigu-rao 50 tisuća kuna godišnje. Važno je istaknuti da djelatnici Komunalca i sami proizvode trajnice i tako godišnje uštede deset do 15 tisuća kuna. U planu im je i nabava plastenika. (aš)

GAREŠNICA


Iz programa obnove pročelja računa se na iznos između pet i 35 tisuća kuna

Korisna subvencija iz Grada

Posljednjih dana rastu skele oko zgrade na samom početku Ulice 77. samostalnog bata-

ljuna ZNG-a. Kako doznajemo od njezine upraviteljice Rade Jovanović, zgrada će uskoro dobiti novi izgled i ujedno će, izuzmemo li braniteljsku zgra-du, koja je energetski opre-mljena pri samoj izgradnji, biti i prva među ostalim višestam-benim zagradama u gradu koja će oblaganjem stiroporom do-živjeti energetsku obnovu. Do-bit će i nov, lijep izgled. No, ne putem Fonda za zaštitu okoliše i energetsku učinkovitost, već isključivo vlastitim sredstvima iz stanarske pričuve, pri čemu se tijekom vremena istraživa-njem tržišta uspjelo osigurati 100.000 kuna manju cijenu radova negoli je bilo planirano u početku, kaže upraviteljica.- S tim što će nam Grad iz svog programa, kojim subvencio-nira obnovu glavnog pročelja, dotirati od pet do 35.000 kuna - kaže Jovanović. Posljednjih godina suvlasnici te zgrade na-pravili su puno kako bi unapri-jedili svoju imovinu.- Obnovili smo krovište, oluke, zidove, ugradili senzore, protu-požarne aparate, svake godine u posljednjih deset, otkako ju ja vodim, osiguravamo zgradu. Riješili smo i zemljište koje je dijelom bilo na RH, dijelom na Hotelu i MUP-u, te skoro čekamo prijenos vlasništva - navodi upraviteljica. No, nije bilo lako osigurati potreban novac pričuve.- Posezala sam za opomenama,

Xerores ne et eum voloritati te

Svijest dobrog broja građana po pitanju očuvanja okoliša i dalje je na niskoj razini

Očito je svijest dobrog bro-ja građana po pitanju očuvanja okoliša i dalje

na niskoj razini. Naime, dijelu njih bacanje otpada u prirodu i stvaranje divljih odlagališta oči-to je normalno, pa iako se ulaže podosta sredstava u sanaciju ‘div-ljaka’, nesavjesni su građani za sada sposobni unerediti daleko više prostora negoli su gradovi i općine u prilici očistiti ih.Prošle je godine na području Grubišnoga Polja evidentira-no 14 divljih odlagališta koja se prostiru na površini od 12.550 četvornih metara, a procjene govore da na njima leži 19.400 prostornih metara otpada.- Riječ je o procjenama u okvi-ru elaborata za sanaciju divljih odlagališta na području grada, koji je izradila jedna zagrebačka tvrtka. Jedan od najvećih divljih deponija, koji je prioritet za sa-

Na 14 ‘divljaka’ leži oko 19.400 prostornih metara otpada

Učenici strukovnoga predmeta instalatera kućnih instalacija Srednje škole Bartola Kašića imali su prilike susresti se s najnovi-jim proizvodima i tehnologijama po pitanju instalacijskih cijevi, kanalizacijske opreme i dijelom grijanja. Naime, prezentaciju jedne inozemne tvrtke koja proizvodi takvu opremu organizi-rale su grubišnopoljske tvrtke Sam cro i VB tehna, koje s tom tvrtkom surađuju. Nastavnik stručnih predmeta Mato Fic ističe da je važno da učenici i ovako nauče nešto što će im ubuduće u njihovu poslu biti korisno, dok je ravnateljica škole Ana Ivšić potvrdila je da je ovakav način prezentacije nov u toj školi. (mp)

Terenska nastava

Da se glavnina znanja usvoji u školskim klupama odavno je poznato, no dio znanja valja učvrstiti i na živim primjerima. Znaju to učenici 2.a razreda Osnovne škole Ivana Nepomu-ka Jemeršića. Naime, u sklopu nastavnoga predmeta Prirode i društva njihova razrednica Željka Ružička je, obrađujući temu prometa, učenike pove-la u školski okoliš kako bi i na primjerima učili o prometnim znakovima, propisima i kre-tanju i tako bili što sigurniji u prometu. Bez problema su sve

Nogometaši Zdenke ‘91 proteklog vikenda NK Garić na domaćem terenu pobijedili su rezultatom 1:0. Pobjednički zgodi-tak postigao je iz jedanaesterca kapetan momčadi Danko Tomašek. Nogometaši Bilogore ‘91 su s 3:1 slavili su protiv Br-šljanice. Dva je zgoditka postigao Nenad Šplajt, a jedan Mihael Kralj-Bistrički. To je ujedno prva pobjeda kluba pod palicom novoga trenera Tonija Marušića, koji je zamijenio dotadašnjega Dražena Ivan-kovića nakon njegove ostavke podnijete nakon poraza u Donjim Sređanima.(mp)

Rukometaši Ilove su u 21. kolu 3. HRL sjever poraženi u gostima u Križevcima. Domaćin KTC 2 porazio ih je rezultatom 34:27. Već je rezultat od 20:17 na poluvre-menu najavio nadmoć domaćina. No, Ilo-va i dalje čvrsto ostaje na trećem mjestu 3. HRL sjever. Boćari Otkosa 10 gostovali su kod HVIDRA-e na zagrebačkoj Trešnjevci i pobijedili rezultatom 16:2. Od domaćina su bili nadmoćniji u svim disciplinama, osim pojedinačne.(mp)

Atletski klub osoba s invaliditetom Otos Grubišno Polje u Vinkovcima na držav-nom ekipnom prvenstvu osvojio je peto mjesto među 17 klubova. Predsjednik kluba Deni Černi osvojio je prvo mjesto hitnuvši kuglu 9,92 metra, čak 93 cen-timetra dalje od osobnog rekorda, a u bacanju koplja drugo. U tim disciplina-ma Nikola Salopek bio je drugi i sedmi, a Josip Zima četvrti u objema. Goran Po-pović u bacanju kugle bio je peti, a diska četvrti, dok je Dejan Bradešić u bacanju kugle bio osmi. (mp)

Nogometni vikend

Rukomet i boćanje

Državno prvenstvo u atletici

NK Zdenka ‘91 svladala Garić, Bilogora ‘91 Bršljanicu

Ilova poražena, Otkos 10 slavio u gostima

Deni Černi za 93 cm premašio vlastiti rekord

naciju, nekadašnji je deponij ot-pada, takozvani Kaginac u Ulici kralja Zvonimira. Procijenjeno je da se ondje nalazi oko 9000 pro-stornih metara otpada. - rekao je Branko Kašić, voditelj gradskog Odsjeka za promet i komunalno redarstvo. Lani je Grad Grubišno Polje uložio 86.250 kuna u sana-ciju divljeg odlagališta u Ulici Te-rezije Bernardete Banje, s kojeg je uklonjeno oko 2500 prostornih metara uglavnom građevinskog otpada koji je ondje bio odbačen. Iako je i u prošloj godini komu-nalni redar intervenirao na svim lokacijama te provodio kontrole s ciljem sprječavanja odbaci-vanja otpada, borba s nesavje-snim ljudima vrlo je teška. Osim komunalnog redara, i građani mogu Grad obavijestiti o nepro-pisno odbačenom otpadu putem obrasca koji se nalazi na internet-skim stranicama Grada. (mp)

U sklopu Prirode i društva učili o prometnim pravilima

Nije bilo lako osigurati potreban novac pričuve pa se posezalo za opomenama, razgovaralo sa stanarima da plaćaju koliko mogu i izbjegnu ovrhu

Obnova zgrade u Ulici 77. samostalnog bataljuna ZNG-a

Stanari sredstvima pričuve energetski obnavljaju zgradu

Obilježena 28. godišnjica osnutka HDZ-a u Velikim Zdencima

U Velikim Zdencima obilježena je 28. obljetnica osnutka ogranka Hrvatske demokratske zajednice u tom grubišnopoljskom naselju. Naime, 19. travnja 1990. godine nekoliko tamošnjih mještana odlučilo je osnovati ogranak te stranke, čiji je predsjednik bio Darko Vacek. Tadašnji tajnik ogranka Alen Skender kaže da je trebalo dosta hrabrosti i volje za okup-ljanjem ljudi, ali ih se ipak uspjelo animirati dese-tak kao inicijalnu kritičnu masu kako bi ogranak bio utemeljen. Iako tada HDZ nije uspio ući u gradsku

vlast, od tih teških početaka do danas, ta je stranka u Grubišnom Polju narasla u najjaču. Broji više od 800 članova i neprekidno obnaša vlast od 1997. Njezin predsjednik Ivo Martinović kaže da uspjeh stranke leži u kontinuitetu i zajedništvu. Stranci se u velikoj mjeri priključuju mladi pa tako ima najjaču mladež u županiji. Stranka ima stalan rast i rad, što se vidi i iz postignutih rezultata, koje, kaže Martinović, građani prepoznaju i na parlamentarnim, predsjedničkim, europarlamentarnim i lokalnim izborima. (mp)

Od teških početaka do najjače grubišnopoljske stranke

Prezentacija za učenike instalatere instalacija

Imali priliku vidjeti nove tehnologije i proizvode

Moto klub 4. Gardijske brigade Split poznat je po svojoj Moto ka-

ravani u okviru koje njegovi članovi posljednjih pet godina u povodu godišnjice osnutka brigade obilaze spomenike di-ljem Hrvatske, polažu vijence i pale svijeće te na spomenicima polažu krunice. Ove godine, u povodu 27. obljetnice osnutka brigade, članovi kluba proteklo-ga su tjedna obišli 52 spome-nika diljem Hrvatske od Splita do Vukovara, a na svom su putu posjetili i Grubišno Polje.Goste iz Splita dočekao je za-mjenik gradonačelnika Zlatko

Na svom putu od Splita do Vukovara i natrag, obišli su 52 spomenika hrvatskim braniteljima i zapalili svijeće njima u spomen

Moto karavana 4. Gardijske brigade Split na svome petom proputovanju zaustavila se i u Grubišnom Polju

Hodočasnici na dvokotačima i domaćini poklonili se poginulim braniteljima

Pavičić te predsjednik i člano-vi braniteljske udruge Bilogora ‘91. Zajedno su položili svijeće ispred spomenika grubišno-poljskim braniteljima u Ulici 77. SB ZNG-a. Među moto hodočasnicima bio je i Mari-jan Lisak, donedavni stanov-nik Big brother kuće. Rođeni Zagrepčanin s adresom stano-vanja u Zadru, bivši je pripad-nik 1. gardijske brigade i ATJ Lučko, a danas je organizator sportsko-rekreacijskih natjeca-nja ratnih vojnih invalida, ali, kaže, i redovni sudionik moto karavane. Kako je njihova ka-ravana u ovih pet godina po-

stala popularna, pridružuju joj se i brojni drugi branitelji motoristi.- Ovim se putem družimo. Sada su nam se priključili članovi Moto kluba Tigrovi, Veterani Slavonije i Baranje, nagodinu su nam se najavili Petrinjci, Pume, tako da mi koji smo izašli iz gardijskih brigada nastojimo ne dozvoli-ti prašini da prekrije naše spo-menike - rekao je Zlatko Boro-jević, predsjednik Moto kluba, koji je svoju karavanu završio u subotu poslijepodne u splitskoj vojarni, na godišnjicu osnutka 4. Gardijske brigade. (mp)

razgovarala sa stanarima, onaj tko može, neka plati i 100 ili 50 kuna, samo da se ne ide na ovrhu koja donosi brojne troš-kove. Gdje smo god mogli, do-govorili smo se, a gdje nismo, morali smo sjedati i na mirovi-ne i drugo. Nema drugog izbo-ra ako želimo nešto napraviti - ističe Jovanović, dodajući da razlike između obiteljske kuće i višestambene zgrade ne bi trebalo biti.- To je naša kuća. Kako se po-našam u svom stanu, tako mo-ram i po pitanju cijele zgrade. Kada posao bude gotov, meni će biti ponos reći da blista na-šim sredstvima uz malu pomoć Grada - zaključuje R. Jovano-vić. Michael Palijan

naučili i uglas kazali da je riječ o znaku ograničenja brzine na 30 kilometara na sat i o zna-ku koji najavljuje izbočinu na cesti, u ovom slučaju ‘ležećeg’ policajca. (mp)

MIC

HAEL

PAL

IJAN

MIC

HAEL

PAL

IJAN

DENI

ČER

NI

Rada Jovanović, upraviteljica zgrade

GRUBIŠNO POLJE


Na sigurnost vožnje domaćim prometnicama utječe višeod 14 godina prosječna starost vozila

Previsoka starost domaćeg voznog parkaEU FONDOVI

PITANJE: Očekuje li se i sufi-nanciranje nabave električnih vozila za pravne osobe? Nai-me, mi imamo malu pizzeriju i mislili smo kupiti električno vozilo radi smanjenja troško-va goriva.

Hvala, Miroslav H.

ODGOVOR: Natječaji za pravne osobe prema izjavi mi-nistra zaštite okoliša i energe-tike Tomislava Ćorića objavit će se u iduća tri-četiri tjedna. Kako je velika najava pravnih osoba koje će se prijaviti, a na-javljeni iznos za sufinanciranje je 13,000.000 kn, predlažemo Vam da pratite stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i stranice Mini-starstva zaštite okoliša, a do tada skupite ponudu i pripre-mite potrebnu dokumentaciju. Predlažem da pogledate natje-čaj koji je bio za fizičke osobe jer će biti vrlo sličan. Uz jedno malo upozorenje, prijavite se isti dan objave natječaja i to po mogućnosti u prvom satu. Ako imate zaista veliki broj prijeđe-nih kilometara, možda možete razmisliti i o samostalnoj pro-izvodnji električne energije uz postojeće sustave koje razvija npr. hrvatska tvrtka Dok-ing, tzv. ‘Sunčica’ koja fotonapon-skim sustavom puni neovisni set baterija, kojim ćete zaista postati prva energetski neovi-sna pizzeria u RH.Sretno!Ako i vi imate pitanja, slobod-no nam se javite na [email protected]

Pitajte nas! Mi istražujemo za VAS!

Požurite se jer očekuje se velika navala na ovaj program potpora

Alarm

200 milijuna kuna za srednja, mala i mikro poduzeća

Nakon odgođenog roka početka natje-čaja za 3. svibnja, ponavljamo znak za

alarm svim malim i srednjim poduzetnicima koji u planu imaju gradnju hala, proizvod-nih prostora ili nabavu opreme i strojeva za proizvodnju.Na raspolaganju je samo, napo-minjemo samo 200,000.000 kn i dajemo preporuku da vaša prijava bude poslana što prije, ako je ikako moguće još danas.Prihvatljivi prijavitelji: mikro, mala i srednja poduzećaUkupna alokacija: 200,000.000 knVrste potpora: - Regionalne potpore- Potpore za savjetodavne usluge u korist MSP-ova- Potpore MSP-ovima za su-djelovanje na sajmovima- Potpore za usavršavanje- Potpore male vrijednosti (de minimis)

regionalne konkurentnosti MSP-ova razvojem identifi-ciranih strateških djelatnosti industrije. Poticanjem aktiv-nosti koje stvaraju dodatnu vrijednost i učinkovitim pozi-cioniranjem malog i srednjeg poduzetništva u globalnim lancima vrijednosti omogućit će se razvoj novih kompeten-

cija, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mjesta.Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 3. svibnja 2018.Pozivom na dostavu projek-tnih prijedloga ‘Izgradnja i opremanje proizvodnih kapa-citeta MSP-ova’ sufinancirat će se ulaganja u kapacitete MSP-ova, početnim ulaganji-ma u izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica. Poziv ima za cilj jačanje regionalne kon-kurentnosti MSP-ova razvo-jem identificiranih strateških djelatnosti industrije. Potica-njem aktivnosti koje stvaraju dodatnu vrijednost i učinko-vitim pozicioniranjem malog i srednjeg poduzetništva u globalnim lancima vrijedno-sti omogućit će se razvoj novih kompetencija, povećanje pro-izvodnje, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mjesta.

Budite spremni za novi krug sufinanciranja kupnje električnih vozila

Natječaj koji su mnogi zaljubljenici u eko-lošku vožnju dugo čekali. Veća cijena

električnih vozila najveći je ra-zlog vrlo malog broja takvih vo-zila na našim cestama. Većina razvijenih država potiče naba-vu istih upravo zbog smanjenja emisije CO2, koja u ukupnom domaćem prometu iznosi oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada goto-vo tri milijuna tona. U Hrvat-skoj je danas registrirano više od dva milijuna cestovnih vo-zila, od čega je gotovo 1,5 mili-juna osobnih automobila. Pro-sječna starost osobnih vozila je više od 14 godina te prosječno osobno vozilo u RH godišnje emitira oko tri tone CO2. Za ilustraciju, hibridno vozilo go-dišnje emitira tonu CO2, dok električna vozila uopće nema-ju emisija niti zagađuju okoliš bukom.S ciljem poticanja čistijeg tran-sporta u Hrvatskoj i smanjenja onečišćenja zraka 2014. godine pokrenut je projekt Vozimo eko-nomično kojim se građanima i tvrtkama dodjeljuju bespovrat-na sredstva za kupnju energet-

ski učinkovitijih vozila. Te 2014. i godinu kasnije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 50 milijuna kuna sufinancirao je nabavu 1425 električnih, hi-bridnih i plug in hibridnih vo-zila. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je po-rast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo svega 13 električnih automobila,

2014. godine evidentirano ih je 74, a 2017. g. 277.Zašto električna vozila? I zašto ovakav natječaj? Prvenstveno jer takva vozila nemaju emisije štet-nih plinova u atmosferu, odno-sno njihovim korištenjem sma-njuje se štetan utjecaj na okoliš, njihovim korištenjem smanjuje se potrošnja fosilnih goriva, po-drazumijevaju smanjenje troš-kova održavanja i veću sigurnost u prometu, manje je porezno opterećenje, smanjuje se zaga-đenost okoliša. Fond za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost objavio je 25. 4. 2018. godine novi Javni poziv za sufinanciranje, u sklopu ko-jeg je osigurano 12 milijuna kuna bespovratnih sredstava za gra-đane. Sufinanciranje je moguće dobiti za kupnju najviše jednog vozila, a iznos poticaja ovisi o vrsti vozila. Iznos ne može pri-jeći 40% iznosa investicije, a po-ticaje je moguće dobiti za kup-nju sljedećih kategorija vozila: - električni bicikl - do 5000 kuna- električno vozilo L1-L7 katego-rije - do 20.000 kuna- vozilo M1 kategorije s hibrid-nim ‘plug-in’ pogonom - do 40.000 kuna

Prvi dio od 12 milijuna kuna za fizičke osobe je razgrabljen pa su prijave zatvorene već idući dan, a uskoro očekujemo novu tranšu namijenjenu pravnim osobama

Nakon dvije godine pauze ove je godine za poticanje kupnje električnih vozila predviđeno 25 milijuna kuna

Sufinanciranje nabave energetski učinkovitijih vozila

Predmet Poziva: poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološ-ke spremnosti MSP-ova koji djeluju u identificiranim pri-hvatljivim djelatnostima poti-canjem ulaganja u kapacitete MSP-ova, početnim ulaganji-ma u izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica.Svrha (cilj) Poziva: jačanje

- vozilo M1 kategorije s električ-nim pogonom - do 80.000 kunaGovorimo li o automobilima, dva su hrvatska proizvođača prisutna - Dok-ing i Rimac Automobili. Nažalost, tvrtka Dok-ing nije uspjela svoj model automobil Loox pustiti u serij-sku proizvodnju, ali sada imaju skutere, dostavna vozila iz gos-podarskog programa. Za tvrtku Rimac Automobili uglavnom svi već znaju, ali nažalost cijena je ograničavajući faktor za veliku većinu običnih smrtnika, iako još nismo imali priliku vidjeti te ‘sretnike’ koji su se iz tvornice u Svetoj Nedelji odvezli u svom moćnom električnom automo-bilu. U natječaju za fizičke osobe bila je velika navala na električne bi-cikle, što sumnjamo da će biti i kod pravnih osoba. Problem je i u tome što se s najavama ovih poticaja nije surađivalo s doma-

ćim zastupnicima proizvođača automobila pa pored toga što je širina električnih modela dosta malena, problem su i raspoloži-ve količine. Prema tome ispada da rok od šest mjeseci za kupnju električnog vozila nekima neće biti dostatan da im vozilo stvar-no i stigne, da ga uspiju registri-rati i Fondu podnesu sve potreb-ne dokaze kako bi u narednom periodu mogli očekivati povra-tak do 40% ukupne investicije, odnosno od propisanih iznosa za sufinanciranje pojedine ka-tegorije vozila. Za prijavu fizič-ke osobe bilo je potrebno imati ponudu za vozilo koje se kupu-je, specifikacije vozila, kopiju osobne iskaznice te popunjene formulare. Slično se očekuje i za pravne osobe pa budite spremni te si barem pribavite ponudu za željeno vozilo da biste nakon početka zaprimanja prijava čim prije istu i ispunili.

Po pojedinoj kategoriji vozila propisan je maksimalan iznos potpore, a što ne može biti više od 40% vrijednosti vozila

Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom Još jedan natječaj za mala i srednja poduzeća koji prate razvoj u svom sektoru i žele izvoziti na međunarodna tržišta koja zahtijevaju sve više normi te sustava upravljanja procesima proizvodnje. Datum početka zaprimanja pri-java je 14. svibnja. Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 38,000.000 kn.Ovim Pozivom sufinancirat će se uvođenje priznatih sustava upravljanja poslovnim pro-cesima i kvalitetom u skladu sa zahtjevima međunarodno prihvaćenih norma ili tržiš-no priznatih certifikacijskih shema, koje će pridonijeti olakšanom pristupu tržištima i povećanju konkurentnosti MSP-ova. Uz sve veću globalizaciju tržišta, međunarod-no prihvaćene norme i/ili priznate certifika-cijske sheme te s njima povezane oznake postale su ključne za međunarodnu trgovinu jer podrazumijevaju ispunjavanje standarda priznatih razina kvalitete i sigurnosti u raz-mjeni roba i usluga.Najniži iznos bespovratnih sredstava: 50.000 knNajviši iznos bespovratnih sredsta-va: 380.000 kn

Ovim Pozivom želi se osigurati dostizanje primjenjive razine standarda međunarodno priznatih razina kvalitete i sigurnosti u raz-mjeni roba i usluga povećanjem uporabe priznatih normi koje pridonose povjerenju kupaca, posebno u područjima poboljšanja kvalitete sustava upravljanja i povećanja sposobnosti za dokazivanje kvalitete susta-va, čime bi se MSP-ovima olakšao pristup inozemnim tržištima i povećala konkuren-tnost.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaga-nja su dozvoljena? Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financi-rati u okviru ovog Poziva uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certifici-ranje sustava upravljanja (kvalitetom ili po-slovnim procesima ili uslugama) prema za-htjevima međunarodno priznatih norma za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO)- ulaganja u pripremu, uvođenje i certifi-ciranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih

shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL i sl.10). Jedan projektni prijedlog može se odnosi-ti na certificiranje više sustava upravljanja kvalitetom ili poslovnim procesima. Ak-tivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ako ih je provelo tijelo akreditirano za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom.Kod svih objavljenih natječaja za sve vas koji se želite natjecati uvijek predlažemo odlazak na jednu od radionica koja naša ministarstva organiziraju, a gdje ćete moći dobiti informa-cije o svim nedoumicama koje imate jer na ta pitanja odgovaraju upravo stručnjaci koji su taj projekt i pripremali.Radionica poziva na dostavu projektnih pri-jedloga ‘Uvođenje sustava upravljanja po-slovnim procesima i kvalitetom (ISO i slične norme)’ održat će se u ponedjeljak, 7. svib-nja 2018. s početkom u 11 sati u kinodvorani Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (Ulica grada Vukovara 78, Zagreb).

ISO i slične norme


Hrpu okrećite otprilike svaka tri mjeseca ili kada vidite da se hrpa slegla

Redovno miješanje kompostaPOLJOPRIVREDA

Otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte baciti u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu

Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu dušika i ugljika, odnosno ‘zelenih’ i ‘smeđih’ materijala

Kompost - blago našeg vrta

Kompostiranje započi-njete već u svojoj kuhi-nji i to svaki put kada idete kuhati obrok ili

kavu, stvarate određenu količi-nu biootpada. Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad mo-žete pretvoriti u nešto korisno. Otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte baciti u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu.

Odaberite mjesto za kompostiranjePrije nego što započnete kompo-stiranje, važno je odabrati mje-sto. Ako ne želite da vaš kompost stoji kao hrpa otpada, možete ga ograditi drvom, ciglom ili žicom. Kompost ne zahtijeva nužno veliki prostor. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda, već bi bilo dobro da mjesto ima lagani nagib. Također na nekoliko ci-gli možete staviti drvenu paletu koja će biti odignuta od zemlje i tako propuštati višak vode. Praktična, ali nešto skuplja su termokompostišta proizvedena uglavnom od recikliranog sinte-tičkog materijala. Imaju debele

zidove i dobri su izolatori topli-ne, što potiče i ubrzava proces razlaganja tvari. Kod zatvore-nih termokompostišta kao što su termoquick ili aeroquick, za-hvaljujući optimalnom dotoku zraka, omogućuje se komposti-ranje koje nema nikakav miris.

‘Zeleni’ i ‘smeđi’ kompost‘Zeleni’ materijali bogati su dušikom. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganiza-

ma. U zeleni kompost ubraja-mo travu, talog od kave, ostatke od voća i povrća, kravlji, ovčji ili konjski izmet. Važno je znati da se za kompost smije koristiti je-dino izmet životinja koje se hra-ne isključivo biljnom hranom. ‘Smeđi’ materijali bogati su ugljikom. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorga-nizme. Tu ubrajamo lišće, boro-ve iglice, koru drveća, grančice, slamu, sijeno piljevinu i slično. Izraelska tvrtka Netafim poznata je po svojim sustavima

kojima na temelju znanstvenih dostignuća uz minimalna ulaganja dosežu poljoprivredni maksimum

Grad Grubišno Polje traži dodatne načine kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju

Do većih prinosa na temelju iskustava izraelskih stručnjaka

ljen laboratorij za ispitivanje tla, plodova i lista, a idući je odrediti kako poboljšati proi-zvodnju naših poljoprivredni-ka. Jedan je način povećanje prinosa po površini, a drugi je povećanje kvalitete. Upravo smo se s tim ciljem sastali s Izraelcima, da primijenimo nji-hova iskustva - kazao je Pavičić. Kako doznajemo, u Izraelu sva-ka pokrajina ima poljoprivred-ne razvojne centre, koji prema klimi, strukturi tla i uzgoju po-jedinih kultura, obuhvaćaju ra-dijus od 50 do 100 kilometara.- Mala smo država, ali s više ge-ografskih područja na kojima se uzgajaju različite vrste kulture, različitim metodama. Imamo takvih sedam područja u Izra-

elu - rekao je Zev Kaufman, predstavnik Netafima.Osnovni posao tih centara, fi-nancijskim rječnikom rečeno, je stvaranje četiri ili pet kuna iz jedne i to korekcijom proi-zvodnje od pripreme tla, preko sjetve do žetve, a sve temeljeno na analizama koje se provode u centrima, koje su temeljni korak bez kojega se ne može planirati proizvodnja i prinosi. Namjera je Grada Grubišnoga Polja da takva iskustva budu primijenjena i na gradskom području. Naravno, dođe li do uspostave takva centra, glavni preduvjet da i zaživi je da ov-dašnji poljoprivrednici prihvate takav pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Michael Palijan

Grubišnopoljski grad-ski čelnici predvođeni zamjenikom grado-načelnika Zlatkom

Pavičićem sastali su se s pred-stavnicima izraelske poljopri-vredne tvrtke Netafim, vodećeg svjetskog poljoprivrednog pro-izvođača, poznatog po svojim sustavima kojima na temelju znanstvenih dostignuća u po-ljoprivredi uz minimalna ula-ganja dosežu poljoprivredni maksimum. Naime, plan Gra-da Grubišnoga Polja je da i na svojem području među poljo-privrednicima proširi izraelska iskustva.- Prvi korak je Proizvodno-po-duzetničkoga inkubatora, u okviru kojeg će biti uspostav-

Cilj je vrijedna iskustva gostiju iz Izraela primijeniti i na domaćim aktivnostima poljoprivrednika

ukuruz je jednogodišnja biljka, a dužina vege-tacije od nicanja do pune zriobe ovisi o sorti i uvjetima uzgoja. Poseban ekonomski značaj daje činjenica da svi dijelovi biljke kukuruza

mogu poslužiti za preradu. Sjetva je jedan od najbitnijih koraka u proizvodnji kukuruza. Dobra i kvalitetna sjetva osigurava povolj-ne uvjete za rast i razvoj biljaka. Najbolje ju je obaviti u optimalnom agrotehničkom roku. Uglavnom je to od polovice pa do kraja travnja. Sjetvu treba započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10 Celzijevih stupnjeva. Ranom sjetvom kukuruza osi-guravamo ranije klijanje i nicanje, ranije metličanje, svilanje, cvatnju i oplodnju. Time izbjegavamo velike vrućine u najosjetljivijim fazama razvoja kukuruza. Također, sama biljka može iskoristiti zimsku vlagu. Gustoća usjeva jedan je od najvažnijih činitelja visine prinosa. Kod kupovine sjemena, za svaki hibrid na-značena je gustoća sklopa. Obično se raniji hibridi siju u gušćem sklopu jer imaju manju lisnu površinu, nisku stabljiku i slabije razvijen korijenov sustav pa zauzimaju manji vegetacijski prostor, dok kasnije hi-bride sijemo u manjoj gustoći sklopa zbog veće biljne mase. Sjetvu kuruza obavljamo mehaničkim ili pneumat-skim sijačicama. Razmak između redova trebao bi biti 70 cm. Taj razmak nije dobro povećavati jer pove-ćavamo konkurenciju biljaka i smanjujemo optimal-no korištenje vegetacijskog prostora. Dubina sjetve na težim vlažnijim tlima je 4-5 cm dubine, a na sušim i lakšim te toplijim tlima može se sijati dublje, 5-7 cm. Na pjeskovitim tlima, sjetva može biti i dublja. U pra-vilu, sitnije sjeme sije se pliće, a krupnije dublje. Ako u tlu ima zemljišnih štetnika, potrebno je prilikom sjetve unijeti odgovarajući insekticid. Kukuruz u početku ima sporiji rast što pogoduje ra-zvoju korova. Zato zaštitu kukuruza treba obaviti već u početnim fazama razvoja. Preventivna borba protiv korova počinje već predsjetvenom obradom. Prije sjetve kukuruza dobro je očistiti strojeve jer i tako mo-žemo prenijeti sjeme i vegetativne dijelove korovnih biljaka. Nakon sjetve, u borbi protiv korova koristimo rotacijske kopačice, međuredne kultivatore i ostalo. Ako se preventivnim mjerama nije izbjeglo zakorov-ljivanje usjeva, tada nažalost moramo koristiti kemij-sko suzbijanje upotrebom herbicida.

Sjetva kukuruzaIvona Takač, mag. ing. fitomedicine

K

MIC

HAEL

PAL

IJAN

Organski otpaci kao što su če-povi od pluta, češeri i orahove ljuske teško se razgrađuju pa ih se ne preporučuje staviti u velikim količinama.

Slaganje kompostaZa dobar kompost kod slaga-nja treba voditi računa o od-nosu dušika i ugljika. ‘Zelene’ i ‘smeđe’ materijale za kompost usitnite i pomiješajte, a zatim sve to namočite, ali ne previše

jer kompost ne smije biti pre-vlažan. Ako je prevlažan, omo-gućite drenažu suvišne vode ili dodajte suhog komposta kao što je piljevina. Složite kompost na hrpu i prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća jer ga tako štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mje-secima. Idealna temperatura u sredini hrpe je 50-70 stupnjeva.

Redovno miješanje kompostaRedovno miješanje donosi zrak bakterijama. Hrpu okrećite ot-prilike svaka tri mjeseca ili kada vidite da se hrpa slegla. Ako ot-pad odlažete kako nastaje, okre-tanje je potrebno raditi jednom mjesečno. Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati, već ga moramo ostaviti da se zagrije.Nakon šest mjeseci do godine dana iz organskog otpada na-stat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima. Kompost se smatra zrelim onda kada se svi njegovi sastojci pretvore u smeđu rastresitu zemlju sličnu humusu koji miriše na dobar šumski humus od lišća. Ivona Takač

Smije na kompostOstaci od košnje trave,

orezivanja živice i sl.Sijeno, slama

Vrtni otpad, usitnjenSitni komadi drveta, kora drveta

Konjska i goveđa balega, izmet peradi

LišćePepeo od drveta

Piljevina od drvetaOtpad od orezivanja cvijeća

Ne smije na kompostKorov sa sjemenomKorov s korijenjem

Zaražene biljke Deblji drvenasti dijelovi

Plastika, guma, kamenje i sl.

24 25N e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j eN e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e24

Prosjek svih zaposlenih spustio se na manje od 40 godina, uz prosječna primanja od 3900 kuna

U čazmanskom Komunalnom mnogo mladih

Za sada je projekt u fazi završetka pripreme projektne dokumentacije i trebao bi krenuti u radove iduće godine

Zbog povremenih zamućenja, očekuje se rekonstrukcija 18 kilometara vodosustava

nisu pogodovale normalnoj vodoopskrbi, ali je interven-cijama Darkoma za nekoliko dana postignuta zadovoljava-juća kvaliteta vode u skladu s pravilnicima. No, svakako valja raditi na rješavanju tog povremenog problema susta-va izgrađenog u drugoj polo-vici šezdesetih godina prošloga stoljeća.Podsjetimo, Daruvar i okolna naselja napajaju se na vodo-zahvatu smještenom nizvod-no od ušća rijeke Sloboštine u Pakru kod naselja Bijela. Voda se nakon zahvaćanja i kondici-oniranja 50 godina starim i 18 kilometara dugim cjevovodi-ma transportira do Daruvara. Jedan od ključnih problema kod zahvaćanja i obrade sirove vode je mutež koja oscilira ovi-

Projekt aglomeracije trebao bi riješiti povremenu mutnoću daruvarske vode

ka voda nakon obrade zado-voljava propisane parametre. Rješenje je obnova vodosustava u okviru opsežnoga EU projek-ta aglomeracije Daruvar, koji će osim rekonstrukcije 18 kilome-tara vodosustava i sanacije gu-bitaka, obuhvatiti rekonstruk-ciju uređaja za kondicioniranje pitke vode riješiti i problem muteži sirove zahvaćene vode. - Projekt aglomeracije za sada je u fazi završetka projektne dokumentacije i trebao bi kre-nuti u radove iduće godine - rekao je gradonačelnik Damir Leneniček. Nedavna situacija posljedica je vrlo nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta oko područja samog vodozahvata, a kao pouka lošeg iskustva, de-finirana je uspostava dodatne interne kontrole na zahvatu sirove vode radi pravovremene detekcije i sprječavanja ugro-žavanja sigurnosti opskrbe pit-kom vodom, navode nadležni. Michael Palijan

GOSPODARSTVON e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e

Analizom Financijske agencije, temeljem po-sljednjih dostupnih iz-

vješća o poslovanju poduzeća u 2016. godini, Grad Čazma može biti itekako zadovoljan. U usporedbi s godinama pri-je u porastu su ukupni pri-hodi, dobit i broj zaposlenih. - Ukupni prihod tvrtki je 665 milijuna kuna, čime je Čazma na drugom mjestu u našoj Žu-paniji, odmah iza Grada Bjelo-vara. Budući da imamo manje stanovnika od Bjelovara, Da-ruvara i Garešnice, rezultati su tim bolji. Na području Grada Čazme u 2016. godini ukupno su u poduzećima bila zaposlena 1563 radnika pa smo s 19,3 po-sto udjela u odnosu na 8095 sta-novnika na prvom mjestu u Žu-paniji - protumačio je pozitivne rezultate Ivan Beljan član grad-skog Odbora za gospodarstvo. I ostali pokazatelji idu prilog čazmanskom gospodarstvu... - Drugi smo grad po broju radnika, također iza Bjelovara koji ima 7201 radnika, Čazma

Sa 665 milijuna kuna ukupnog prihoda Čazma je druga u Županiji, iza Bjelovara, a ispred ostalih gradova

Potpisivanjem ugovora o radu i službeno počela realizacija programa ‘Uključi se!’

Dugogodišnje dobro poslovanje komunalnog poduzeća Komunalije

Čazmanska tvornica Intra

Lighting izvozi više od 90 posto

proizvodnje

Čazmanske tvrtke uspješno poslovale u 2016. godini

Prednjače Čazmatrans, Intra Lighting, Drvna industrija i Komunalije

1563, pa manje od nas Daruvar s 1345, Garešica s 1149 i Gru-bišno Polje s 512 radnika. Podu-zeća Grada Čazme po zadnjim pokazateljima Financijske agencije ukupno su poslovala pozitivno. U županiji to samo nisu uspjele jedinice lokalne samouprave Veliki Grđevac, Zrinski Topolovac i Garešnica (zbog pilane Brestovac d.o.o. u stečaju) - dodao je Beljan. Najboljim pokazateljima u gospodarstvu Grada Čazme, u Bjelovarsko-bilogorskoj žu-

U sklopu projekta ‘Uključi se!’, po progra-mu Zaželi - zapošljavanja žena, za koji je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Gradu Čazmi dodijelilo 2,5 milijuna kuna bespovratnih iz fondova EU, 15 dugotraj-no nezaposlenih žena potpisalo je ugovor o radu. Time su postale radnice čazman-skog Gradskog društva Crvenog križa i jučer započele rad na dvije godine, s tri mjeseca probnog roka. Radit će osam sati na dan i svaka će se brinuti o minimalno četiri korisnika na poslovima potpore i brige o starijim osobama. Na području Grada Čazme ovim će programom biti obuhvaćeno više od 60 korisnika.- Po završetku ovog projekta, minimalno deset žena prekvalificirat će se za neka deficitarna zanimanja, kako bismo im povećali konkurentnost na tržištu rada - rekao je Ivan Tomašević, koordinator i voditelj u projektu.Prilikom potpisivanja Ugovora žene su i dodatno educirane za poslove koje će obavljati osobama u nepovoljnom sta-tusu ili s invaliditetom. (fj)

U Čazmi 15 žena dobilo posao na dvije godine

Naplaćena dugovanja od Županije u veće plaće

paniji, najviše su pridonijela najveća poduzeća Čazmatrans promet, Intra Lighting, Drv-na industrija Čazma i Ko-munalije pa su upravo njima zahvalni iz gradskog Odbora za gospodarstvo, u nadi da će takav povoljni trend nastaviti. Najveća poduzeća najav-ljuju, i bez detaljne analize, dobro stanje u 2017. godini pa je očekivano da će, za čaz-mansko gospodarstvo, biti još bolja od 2016. godine. Franjo Jagatić Foto: Franjo Jagatić

U zadnjih 15 godina, prima-nja radnika redovita su s prosjekom 3900 kuna.

Čazmansko Komunalno poduze-će primjer je nagrađivanja radni-ka i novog zapošljavanja mladih ljudi pa se prosjek svih zaposlenih spustio na manje od 40 godina. Poduzeće financijski dobro stoji pa je nadzorni odbor Komunalija odobrio povećanje plaća pola kune po satu rada za sve radnike u stal-nom radnom odnosu. Povećanje plaća primjenjuje se i radnicima u pripadajućim poduzećima, Komu-nalije vodovod i Čaplin, sveukupno za stotinjak radnika. Veća primanja

radnici su dobili već drugi mjesec. - Povećanje nije veliko (na mjesec oko 103,20 kuna bruto), ali je pozi-tivnog i stimulirajućeg trenda. Ra-zlog povećanja plaća je dugogodišnje pozitivno poslovanje poduzeća, kao i konačno dospjela naplata duga od Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno njezina poduzeća Bjelo-varsko-bilogorske vode u iznosu od pola milijuna kuna. Nenaplaćeni ra-čun, u tom za nas značajnom iznosu, bio je nenaplaćen više od 900 dana - pojasnio je direktor Ivan Beljan i dodao da radnici iz Komunalije ne odlaze drugamo tražiti posao. Smanjenja plaće ni jednom radniku

nije bilo deset godina, a u zadnjih pet-naest godina plaće su redovite s prosjekom 3900 kuna. Komunalci tijekom godine obavezno dobiju i ne-oporezivih 2500 kuna u bonovima ili u novcu za božićnicu, valentinov-ku i uskrsnicu, a kako najavljuju iz Komunalija, bit će još i drugih sti-mulacija kako bi se radnici zadržali i bili što zadovoljniji primanjima, za komunalne poslove koji nisu lagani. Kao jednu od konkretnih mjera u korist radnika, direktor je najavio gradnju stambene zgrade s garso-nijerama do 30 m2, u neposrednoj blizini sadašnje upravne zgrade Ko-munalija. (fj)

Nedavno zamućenje vode u Daruvaru mala je beba u od-nosu na problem s

kojim su se prije nekoliko tje-dana suočili građani Slavon-skoga Broda. No, činjenica je da i u najljepšem malom kon-tinentalnom gradu povremeno postoje problemi s pitkom vo-dom. Naime, sredinom ožujka gradom je prohujala službena obavijest da je analizom utvr-đena nepravilnost vode za piće na lokacijama OŠ Vladimira Nazora u Ulici Ljudevita Gaja i Frankopanskoj te je i nakon in-terventnog ispiranja mreže na uzorcima s lokacije u centru, zapadu i jugu grada ustanov-ljeno odstupanje u muteži pa je ispiranje nastavljeno. Krivac su bile vremenske neprilike koje

sno o tome jesu li stabilni vre-menski uvjeti ili je riječ o kiši, vjetru i zimskom razdoblju. - Zbog ekstremnih oscilaci-ja, nekada je otežano pravo-vremeno uočiti zamućenje i dozirati sredstva za bistrenje,

što otežava zadovoljavanje propisane parametre defini-rane Zakonom i Pravilnikom - navode nadležni, ali doda-ju da unatoč problematici i trenutnom stanju uređaja za njezino kondicioniranje, pit-

FRAN

JO JA

GATI

Ć

FRAN

JO JA

GATI

Ć

FRAN

JO JA

GATI

Ć


Ovaj zaziv, koji nalazimo u Matejevu evan-đelju, lijepo uokviruje prvi dio ‘Očenaša’ koji je usmjeren Ocu ‘na nebesima’. U isto vrijeme ovaj zaziv uvodi i u drugi dio moli-

tve, usmjeren prema dobru na zemlji. Tako se jednoj rečenici pokazuje da kršćanska molitva i život imaju dvije nerazdvojne sfere - nebo i zemlju - te da Božja volja obuhvaća oboje. Često smo skloni shvaćati ovaj zaziv tek kao dio onoga koji mu prethodi (‘budi volja tvoja’), no veliki likovi rane Crkve smatrali su taj izraz povezanim sa svim ranijim prošnjama. Tako Origen (III. st.) izriče: ‘Sveti se ime tvoje kako na nebu, tako i na zemlji, dođi kraljevstvo tvoje kako na nebu, tako i na zemlji, budi volja tvoja kako na nebu, tako i na zemlji.’ Ovime se, dakle, izvrsno očituje širi smisao svakog pojedinog dijela ‘Očena-ša’. Važno je primijetiti i: izrazom ‘tako i na zemlji’ pobija se svaka misao koja bi Boga, molitvu i vjeru ograničila tek na nebo. Nebo i zemlja neraskidivo su povezani otpočetka: Otac je onaj po kome su nebo i zemlja povezani, ta povezanost zasjala je Božjom objavom i, konačno, utjelovljenjem Isusa Krista. On, Bog s nama - Bog na zemlji, poučio nas je moliti upravo ovim zazivom. Vjernik stoga ne može pri-stati na govor onih koji bi Krista u njemu odvojili od zemaljskih stvari koje su povjerene čovjeku, niti može prihvatiti riječ onih koji odbacuju sve zemalj-sko, pod izlikom brige za nebesko. Vjernik to ni sam prema sebi ne može učiniti. Stepinčevim riječima: ‘Ako smo vjernici, tada se naša vjera mora očitovati na svim područjima našega života.’ Razdijeliti nebe-sko i zemaljsko u vjerniku znači podijeliti i samoga čovjeka, a kada ga se tako pretvori u komadiće, lako ga je gaziti. Vjernik, dakle, moli i živi: ‘kako na nebu, tako i na zemlji’.

Kako na nebu, tako i na zemlji!

Ivan Glavinić

KProtekle subote, 28. travnja,

u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Čazmi slav-

ljen je sakrament svete potvrde ili krizme. Tom prigodom svetu misu slavio je bjelovarsko-križe-vački biskup msgr. dr. Vjekoslav Huzjak u koncelebraciji s preč. Dubravkom Laušem, župnikom i dekanom čazmanskim i osta-lim svećenicima Čazmanskog dekanata. 42 krizmanika prima-njem ovog sakramenta postali su ‘punoljetni’ članovi Crkve, pri-mili su pečat dara Duha Svetoga. Prije samog obreda podje-le sakramenta potvrde, u svojoj nadahnutoj homili-ji biskup Huzjak rekao je: - Čitanja koja smo upravo čuli, čitanja su u kojima odzvanja i prosijava Duh Božji jer sve je pismo predano nama nadah-nuto duhom Božjim, drevni prorok Izaija naviješta lik Sluge Božjega. Što je prvo što Izaija govori o Sluzi Božjemu? Prva stvar, ako smo pomno slušali, jest da je Sluga Božji ispunjen Duhom Božjim. Dakle, prvi uvjet da netko vrši volju Oče-vu i da osluškuje što Bog želi od čovjeka i da to tako prenosi drugima jest da je ispunjen Du-hom Božjim. A kakav je to sluga Božji? Sluga Božji je onaj koji u svijet i ljudima kojima dolazi do-

nosi samo dobro, bilo za njihov osobni život, bilo za društveni život, za zajednički život. Kad kaže ‘stijenja što tek tinja neće ugasiti’, to znači da svaki tračak svijetla i dobra koje nalazi u čo-vjeku neće utrnuti, nego će ih nastojati pojačati. To znači da sluga Božji koji dolazi čovjeku nastoji u njemu naći ono Bož-je i to podići, rasplamsati. Zato Isus u sinagogi citira upravo proroka Izaiju: ‘Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza.’ Bla-govjesnikom biti siromasima, siromasi nisu oni koji nemaju ništa, nego siromasi su oni koji očekuju, koji gladuju Božje riječi Božjega duha, siromašni duhom kako će Isus poslije reći u govoru na gori. Oni koji su svjesni toga da su potrebni Duha Božjega, da bi mogli biti ono što čovjek

Biskup msgr. dr. Vjekoslav Huzjak podijelio sakrament svete potvrde u Čazmi

42 krizmanika primilo ‘pečat dara Duha Svetoga’

i kršćanin jest. Zato Isus potiče svoje, a to znači potiče danas i nas da riječ Božju pustimo da ona prožme naša srce. Danas su u prvom planu u centru pažnje naši krizmanici i krizmanice koji su mladi; znali su me mladi po-zdraviti ovako na početku, ‘mi smo, biskupe, jako mladi i evo pozdravljamo vas, veselimo se krizmi’, ja sam znao odgovoriti: ‘Meni je jako drago da ste vi jako mladi ali mi je pomalo žao što to jako brzo prođe.’ Dakle, kad se vi s 15, 16 godina okrenete iza sebe, nekad vam se čini da je to dugo, a nekad vam se čini da je proš-lo brzo. U životu stvari prolaze brzo, osobito one stvari koje su čovjeku ugodne, vesele. Mladost je prekrasno razdoblje života čo-vjeka, mladost pokazuje zapravo i posvješćuje nama da smo mi ljudi koji rađajući se dolaze na ovaj svijet, rastemo, napreduje-mo i idemo prema punini svoga života, ispunjenju svoga života i nastavljamo svoj život u Bogu. Duh Božji koji se vama daruje sa svojim darovima upravo je ona snaga vašega života koja će vam davati uvijek sigurnost, oslo-nac i koja će vam omogućiti da možete o svijetu u kojem živite razmišljati na pravi način - po-ručio je krizmanicima, između ostalog, biskup Huzjak. (ig)

U povodu obilježavanja Ble-iburške tragedije biskupija Gurk-Klagenfurt objavila je izjavu za javnost. U izjavi, koja je u cijelosti objavljena na mrežnim stranicama te bi-skupije, ističe se da se Crkva u Koruškoj jasno i odlučno distancira od svih krajnje de-sničarskih i fašističkih javnih skupova u okružju spomena na mrtve. Slavljenje mise na privatnome zemljištu, koja se slavi u okviru ovog spomena na mrtve, odgovara crkveno-prav-nim propisima te u proteklim godinama nije ni dala povod za kritiku, istaknuto je u izjavi. ‘Kako bi također osigurala da prostorno i vremensko okružje mise, kao i molitva za mrtve i procesija, ne pruže povod za kritike’, biskupija Gurk-Kla-genfurt propisala je određene konkretne uvjete, s kojima je upoznala Hrvatsku biskupsku konferenciju, a radi se o zabra-

Središnja komemoracija bleiburških žrtava

Izjava biskupije Gurk-Klagenfurt

Karitas

Papa pozdravio hrvatske hodočasnike

Papa Franjo uputio je pozdrav hrvatskim hodočasnicima koji su sudjelovali na općoj audi-jenciji u Vatikanu, a posebno izaslanstvu koje boravi u posje-tu Rimu u povodu dvadesete obljetnice osnutka Vojnog ordi-narijata u Republici Hrvatskoj. - Radosno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način delegaciju Mi-nistarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministar-stva branitelja Republike Hr-vatske, zajedno s ministrima i ostalim dužnosnicima Oru-žanih snaga, Vojnog učilišta i Policije, u pratnji biskupa Jure

U povodu 20. obljetnice osnutka vojnog ordinarijata

Bogdana. Dragi prijatelji, došli ste u Rim u povodu dvadesete obljetnice osnutka Vojnog or-dinarijata u Republici Hrvat-skoj. Neka Božji blagoslov bude uvijek nad vama i nad vašim obiteljima, kako biste mogli u povjerenoj vam misiji donositi u društvo nadu i mir. Pozdrav-ljam također hodočasnike iz Križevačke eparhije zajedno s mons. Nikolom Kekićem, kao i vjernike iz Đakovačko-osječ-ke nadbiskupije. Neka milo-srđe Božje bude vaša snaga u svakodnevnom radu! Od srca sve blagoslivljam! Hvaljen Isus i Marija! - rekao je Papa. (ig)

ni političkih govora u okviru mise - od početka euharistije do završnoga blagoslova, za-brani nošenja političkih ozna-ka, zastava, plakata i transpa-renata, odora i odjeće koja sliči na odore i s inkriminirajućim sadržajem, a zabranjeno je i postavljanje štandova i točenje alkohola.Odgovornima u Crkvi u Hrvat-skoj pismeno je priopćeno da je pridržavanje ovih smjernica uvjet kako bi se i ubuduće mo-gao dati pristanak za slavljenje mise, navodi se u izjavi biskupi-je Gurk-Klagenfurt, te se ističe da za cjelokupnu manifestaciju vrijede austrijski zakoni koji se moraju poštovati. Te je uvjete Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu koje je zajedno s Hrvatskom katoličkom misi-jom u Klagenfurtu organizator liturgijskoga dijela proslave, u suglasju s Počasnim bleibur-škim vodom, prihvatilo. (ig)

Prvi uvjet da netko vrši volju očevu i da osluškuje što Bog želi od čovjeka i da to tako prenosi drugima jest da je ispunjen Duhom Božjim

Pogled na popis svetaca podsjetit će nas na prijatelje – imenjake. Možda ih zato odlučimo i nazvatiDUHOVNI KUTAK SVECI KROZ TJEDAN

Sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore; da ih obavljam savjesno, ne obazirući se na svoje sklonosti, već jedino na dužnost; da ih izvršim sa zahvalnošću i radošću.

Sveti Pio V. rođen je u Boschiju 1504. Budući da je postao svećenikom (1528.) i postigao diplomu lektora, predavao je svetu teologiju i više puta vršio službu pri-ora. Pavao IV. imenovao ga je općim povjerenikom Svete inkvizicije 1551., a onda biskupom Nepija i Sutrija 1556.; zatim kardi-nalom 1557. Konačno mu je Pio IV. povjerio bisku-piju Mondovì u Pijemontu (1560.). Kad je 1566. g. bio podignut na najvišu pa-stirsku službu, primivši ime Pio, sav se predao spase-nju duša i obnovi Crkve.

PONEDJELJAK 30. TRAVNJA

PETAK 4. SVIBNJA

ČETVRTAK 3. SVIBNJA

PIO V., PAPA; VENANCIJE

FLORIJAN; SILVIJE; CVJETKO; ISKRA

FILIP I JAKOV; JAK-ŠA; ALEKSANDAR

JOSIP RADNIK

ANĐEO; HILARIJE; MAKSIM

ATANAZIJE; BORIS

IRINEJ SRIJEMSKI; LUCIJE; MARIJAN

Sveti Florijan rođen je III. stoljeću, u rimskoj tvrđavi Cannabiaci. Za vrijeme Di-oklecijanova progonstva radio je kao visoki državni činovnik.Optužen je kao kršćanin i okrivljen da je u gradu Lauriacumu po-sjećivao kršćane i bodrio ih da ustraju u vjernosti Kristu. Rimski namjesnik Akvilin pozvao ga je da se odrekne kršćanskog uvjerenja. Florijan o tome nije htio ni čuti pa je gro-zno mučen, bičevan i pre-mlaćen. Potom je osuđen na smrt i s mlinskim ka-menom oko vrata bačen u rijeku Enns.

Svetog Filipa i Jakova na-lazimo na sve četiri apo-stolske liste u Matejevu, Markovu i Lukinu evan-đelju te u Djelima apostol-skim. Prema podacima iz Ivanova evanđelja znamo da je Filip potjecao iz Bet-saide na Genezaretskom jezeru. Filip je bio prijatelj pisca četvrtog evanđelja, s kojim je pripadao učenič-kom krugu Ivana Krstitelja. Sv. Pavao u Poslanici Ga-laćanima spominje Jakova kao jednu od najuglednijih ličnosti prve Crkve, dok se u Djelima apostolskim ističe kao jeruzalemski biskup.

Godine 1955. uveo je u cr-kvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan ‘koji si je svijet rada izabrao kao svoj praznik’. Godine 1889. takozva-na Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski pra-znik radništva. Iste godine papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries i u njoj ‘radnike i sve ljude skro-mnih životnih prilika ‘upu-ćuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje’.

UTORAK 1. SVIBNJA

SUBOTA 5. SVIBNJA

Sveti Anđeo rođen je 1185. godine u Jeruzalemu kao Židov. Kad su mu roditelji postali kršćani, krstili su i dva svoja sina blizanca, Anđela i njegova brata. Kad je Anđeo zaređen za svećenika, propovijeda po Palestini. Uskoro odlazi na Siciliju kao propovjed-nik. Tada su se na Siciliji proširili patareni. Njihova mržnja na Anđela došla je do vrhunca u Likati, gdje ga napadoše za vrijeme svete mise i bodežom mu zadaše mu pet rana. Od zadobivenih rana umro je četiri dana kasnije, 5. svib-nja 1255.

Sveti Atanazije rođen je u Egiptu, vjerojatno u ta-dašnjem glavnom gradu Aleksandriji i to oko 295. godine. Zanesen kršćan-skim asketskim idealima Atanazije je još kao mladić otišao u pustinju gdje je bio učenik sv. Antuna Pu-stinjaka. Atanazijev će se teološki talent razviti za arijanske krize. Arije je bio svećenik koji je nijekao Kri-stovo božanstvo. Atanazije prati svog biskupa na I. opći sabor u Niceji gdje je bilo osuđeno arijanstvo i pro-glašen pravovjerni nauk o istobitnosti Sina s Ocem.

SRIJEDA 2. SVIBNJA

NEDJELJA 6. SVIBNJA

Sveti Irenej Srijemski, bi-skup i mučenik, rodio se u III. stoljeću. O njegovu mučeništvu postoje dva zapisa, jedan na grčkom, a drugi na latinskom jeziku. Irenej je vrlo mlad postao biskupom u Sirmiumu. Prema tadašnjem običaju bio je oženjen, a imao je i troje djece. Za vrijeme Di-oklecijanovih progona bio je uhvaćen i doveden pred Proba (Probusa), prefekta rimske pokrajine Panonije. Prob mu je naložio da žr-tvuje poganskim bogovi-ma, ali Irenej je to odlučno odbio, ubog čega je mučen i pogubljen.

EXPA

/PIX

SELL


Nekad najbrojnija i najaktivnija podružnica, sada broji tek 50 umirovljenika

Značajan pad broja članova

Na utrci u Đurđevcu KK Garić je nastupio sa 7 jahačkih parova

Danas Dom ima 17 stalno

zaposlenih od kojih najveći broj čine medicinske

sestre i njegovateljice

koje trenutačno skrbe o 46 osoba

Godišnja skupština Podružnice umirovljenika u Mikloušu

Nekada najbrojniji i najaktivniji, a danas...

Konjički klub Husar Čazma

Jahači čazmanskog Konjič-kog kluba Husar ekipno su treći. Husari su sudje-

lovali s četiri natjecateljska para, a rezultate je vidno za-dovoljan prokomentirao pred-sjednik kluba Branko Kovačić. - Sudjelovalo je 80 parova, među kojima i 15 mađarskih, što je najveći broj do sada u jednoj utakmici u Hrvatskoj. U tako jakoj konkurenciji naši su natjecatelji bili vrlo uspješni.

Martina Škrlec pobjednica na 82 kilometra Na 40 kilometara naši juniori Antonio Dijanek s konjem Gi-dranom Semsom i Janko Širola s Altonom, osvojili su treće i če-

Traži se adekvatni zamjenski prostor za časne sestre, koje bi u tom slučaju kompletnu zgradu prepustile Gradu

U planu je povećanje kapaciteta Doma za starije i nemoćne Ljudevite pl. Janković

Uz 70 štićenika Dom postaje samoodrživ

DRUŠTVO

Dom za starije i ne-moćne Ljudevite pl. Janković osnovao je 2006. Grad Daruvar

koji brojnim korisnicima stal-nog smještaja osigurava kvali-tetan život kroz pružanje uslu-ga 24-satne njege, medicinske skrbi, prehrane prilagođene dobi i dijagnozi te usluge soci-jalnog rada. Dom je osnovan i pruža uslugu smještaja u zgradi koja je u vlasništvu Družbe se-stara Milosrdnica svetog Vinka Paulskog, s kojima dijeli prostor dobiven u dugogodišnji zakup na 35 godina, bez naknade.Za pružanje usluge pomoći u kući i provođenje organiziranih dnevnih aktivnosti (dnevni bo-ravak) koristi prostor na izdvo-jenoj lokaciji koji je u vlasništvu Grada Daruvara te je ugovorom o korištenju prostora dobiven na period od narednih pet godina, bez naknade. Kako doznajemo od ravnateljice Marine Vulino-vić, Dom ima 17 stalno zaposle-nih od kojih najveći broj čine medicinske sestre i njegovate-ljice koje trenutačno skrbe o 46 osoba.U skladu s vizijom i misijom ustanove, u narednim godinama planira se proširenje kapacite-ta, kako smještaja, tako i ostalih usluga koje pružaju te se raz-mišlja i o uvođenju novih usluga u zajednici, kako bi se osigurala što kvalitetnija skrb o starijim i nemoćnim osobama s područja Daruvara. U tom smislu, u tije-ku su završni pregovori s pred-stavnicama vlasnika objekta radi preuzimanja ostatka zgrade i proširenja kapaciteta. Željeni kapacitet bio bi smještaj za 70 korisnika, kada bi Dom postao ‘samoodrživ’, tj. kad bi mogao osigurati prihode za potpuno samostalno financiranje.

Proširenje kapaciteta dovelo bi i do dodatnog zapošljavanja zna-čajnog broja radnika. Vezano za postojeću suradnju s osnivačem, Gradom Daruvarom, na čelu s gradonačelnikom Damirom Lneničekom, možemo reći da isti pružaju iznimnu pomoć i po-dršku u svakodnevnom radu, da je gradonačelnik u dosadašnjoj suradnji pokazao senzibilizira-nost za problematiku starijih osoba s područja Daruvara i u svom radu promiče skrb o sta-rijima kao jedno od prioritetnih područja svog djelovanja, ali i djelovanja svojih suradnika. Tomu u prilog važno je istaknu-ti da je odmah po preuzimanju dužnosti, prilikom izrade pro-računa, povećao proračunska sredstva za sufinanciranje rada ove ustanove te su isplate re-dovite u skladu s dogovorenim iznosima.Nadalje, osigurana su sredstva za adaptaciju prvog kata usta-nove koja je bila nužna radi usklađivanja prostornih uvjeta

sukladno važećim standardima i propisima i provedena je tije-kom listopada i studenog 2017. godine. Navedenom adaptaci-jom uređene su sobe u skladu sa standardima koji omogućuju kvalitetniju skrb o korisnicima i pridonosi povećanju kvalitete njihova života i boravka u usta-novi.Također, ulaže se veliki trud u dovršetak pregovora i iznalaže-nja rješenja s predstavnicama Družbe sestara Milosrdnica svetog Vinka Paulskog radi pro-širenja kapaciteta ustanove, a da se časnim sestrama kupnjom ili izgradnjom novog objekta osi-gura adekvatni zamjenski pro-stor, a što je krucijalno pitanje za daljnji razvoj i napredak Doma. Partnerstvima podržava sve projekte i programe koje kao ustanova prijavljujemo na ra-zličitim natječajima i u više je navrata svojim angažmanom sudjelovao u rješavanju pojedi-nih problema s kojima se usta-nova suočila. (bp)

Najmlađe mažoretkinje naših krajeva okitile se brojnim medaljama

Mažoretkinje grada Grubišnoga Polja - dobna skupina kikice

u Vinkovcima su među 70 ko-legica istočne Hrvatske nastu-pile na natjecanju Prvi korak. Riječ je o natjecanju za uzrast do devet godina. Među Gru-bišnopoljkama zlatne medalje osvojile su Nora Pali, Tia Hor-vatić i Karmen Rajkovačić. Sre-brnima su se okitile Ines Šeliš, Marta Pali i Paula Dengoricija, dok je brončanu osvojila Lana Pušić. Među Grubišnopoljka-ma nastupila je još i Anja Sabo, a sve su ih budno pratile trene-rice Mateja Ikanović i Patricija Ljubojević.U Vinkovcima su uspješno na-stupile i Bjelovarske mažoret-kinje. Medalje za bjelovarske kikice osvojile su Klara Para-nos, Tija Mrzlečki, Magdalena Krklec, Paola Gerić, Viktoria Smrk, Leandra Gašparić, Ma-rieta Gašparić, Viktorija Vuk, Mirta Halužan, Lara Kuzmi-nović, Mia Kovačević, Nea Vu-

Uspješan nastup na natjecanju Prvi korak u Vinkovcima

Anita i Nikola Matijašević najčitatelji

Anita Matijašević i njezin šestogodišnji sin najčitatelji su gru-bišnopoljske Gradske knjižnice Mato Lovrak u prošloj godini, obznanjeno je na ovogodišnjem 14. Susretu najčitatelja održa-nom u Čazmi. Zaista prelijep primjer gdje roditelj ljubav prema knjizi prenosi na svoje dijete od najranijih dana. Naime, Nikolu je kao petogodišnjaka zanimalo kako izgleda knjižnica u kojoj majka posuđuje lijepe knjige, pa je otada i on postao članom i redovitim posjetiteljem grubišnopoljske knjižnice. Najdraže su mu različite slikovnice iz kojih prvo voli pregledati slike, a potom i poslušati ono što mu majka iz slikovnice pročita.-Volim slikovnice, a najdraži mi je Petar Pan, koji leti, ima zelenu kapu i na njezinu vrhu pero, spašava ljude i hrabar je - rekao je simpatični i razigrani Nikola, koji voli i igrice, ali podjednako i knjige. Njegova majka Anita godišnje u prosjeku pročita do pedesetak knjiga, za koje rezervira vrijeme uvečer nakon što iza sebe ostavi sve kućne obiteljske obveze. (mp)

čemilo, Lana Levak i Mia Lukić. Djevojčice su pokazale zavidnu razinu znanja i vještina na zado-voljstvo trenerice Adrijane Žu-pljanin i voditelja mažoretkinja Dragutina Hubaka te roditelja.Vinkovačko je individualno natjecanje, u okviru kojeg se djevojčice ne natječu protiv ostalih, nego prikupljajući bo-dove osvajaju medalju. Organi-zator natjecanja bio je Hrvatski mažoret savez i Plesna udruga Vinkovačke mažoretkinje, a natjecanjem se nastoji popula-rizirati mažoret ples i motivirati buduće natjecateljice.Sljedeće natjecanje na kojem će nastupiti Bjelovarske mažo-retkinje je u Župi Dubrovačkoj i to je državno prvenstvo za mažoretkinje starijih godišta. Nadalje, one će imati priliku predstaviti se i na prvoj Smo-tri mažoretkinja, gdje će biti domaćice u okviru ovogodiš-nje Terezijane pod pokrovi-teljstvom Turističke zajednice Bjelovar-Bilogora. (mp)

Majka na sina prenijela prelijepu naviku čitanja knjiga

Konjički klub Garić naj-mlađa je garešnička sportska udruga, osno-

vana u prosincu prošle godine, a okuplja 20 jahača kojima je primarna konjička disciplina daljinsko jahanje, odnosno en-durance. Svoj prvi službeni na-stup na nekom natjecanju imali su u Đurđevcu gdje su nastupili u prvom kolu Croatia Cupa u daljinskom jahanju. Natjecali su se s čak sedam jahačkih parova na kvalifikacijskoj utrci dužine staze 42 kilometra, a svi Garićevi natjecatelji uspješno su završili utrku s prosječnom brzinom 13 km/h. Nastupili su u sljedećem sastavu: Dora Franjić s konjem

U prvom kolu Croatia Cupa u daljinskom jahanju nastupili su sa sedam jahačkih parova i svi su uspješno završili utrku dugu 42 km

Konjički klub Garić svoj prvi natjecateljski nastup imao je u Đurđevcu

Odličan start garešničkih jahača na otvorenju sezone

1682 Al Malik, Ana Jergović i 30 Polina, Paula Marinić i 365 Višnjica Hamdani, Ana Matasić i 394 Cora Lee, Barbara Nova-čić i 393 Ziba Hamdani, Karla Šebalj i 532 Hanan te Antonio Posavac s konjem 331 Kuhaylan Zaid Hamad.Ovo natjecanje ima posebno značenje za Konjički klub Garić, kaže njegova predsjednica Pau-la Marinić, jer se radi o njihovu prvom službenom nastupu na nekom natjecanju te su ostva-rene kvalifikacije za daljnje ra-zine. – Posebno smo ponosni na mlade jahačice Doru, Bar-baru i Anu kojima je ovo bila prva utrka, a pohvale zaslužuje

i naša vrijedna logistika koja je pratila i pomagala jahače. To su sponzori kluba, tvrtke Arđent, Croatia protekt, UPTO Benšak, PTP Dado, PNP d.o.o., ZM-Pro-met, Plodovi zemlje, Gljive Evaj, Matija Glogovski, Koestlin i Ho-rizont Adria – kaže Marinić. Ovim natjecanjem otvorena je sezona daljinskog jahanja u Hr-vatskoj, a prekrasna staza u or-ganizaciji Konjičkog kluba ‘Đur-đevački graničari’ privukla je čak 80 natjecatelja čime je oboren rekord u broju sudionika. Slje-deće kolo Croatia Cupa održat će se 12. svibnja u Tinjanu kod Pazina na kojem će nastupiti i garešnički jahači. (aš)

Žalosno je što nas tako malo ima. Prije više godina imali smo 120 članova, bili smo najbrojnija i najaktivnija

podružnica umirovljenika u prigradskim naseljima Čazme, a sada je u našu orga-nizaciju učlanjeno samo 50 umirovlje-nika iz svih pripadajućih sela Donjeg i Gornjeg Miklouša, Novog Sela, Vučana i Martinca. Naša je populacija sve starija i starija. Imamo čak 13 članova starijih od 80 godina - zavapila je na početku Godiš-nje skupštine umirovljeničke podružnice u Mikloušu predsjednica Božica Štefović. - Stanje je u seoskim podružnicama sve teže. I ja sam žalosna kad ovo čujem. Mo-ramo nastojati pridobiti mlađe umirovlje-nike, a ima ih. Kad bismo uspjeli pomladiti organizaciju, imao bi tko provoditi i više aktivnosti - istaknula je Ivanka Bukovac predsjednica čazmanske Matice umirovlje-nika i podsjetila da učlanjenjem umirovlje-nici imaju jeftiniji prijevoz autobusima, u prodavaonicama Borovo svake subote ima-ju deset posto popusta na kupovinu obuće,

FRAN

JO JA

GATI

Ć

tvrto mjesto, što je veliki uspjeh na prvom nastupu. Njihova mentorica Dinka Kovačević zbog ozljede konja Aslana nije završila utrku. Najveći uspjeh u juniorskoj konkurenciji pono-vila je prošlogodišnja prvakinja Hrvatske, naša Martina Škrlec i s konjem Whisperom osvojivši prvo mjesto na 82 kilometra, a Katarina Neralić sa Sokolom četvrto mjesto - rekao je Kova-čić. (fj)

KONJ

IČKI

KLU

B GA

RIĆ

KK H

USAR

a i organizirane izlete, susrete i druženja. Bukovac je pozvala umirovljenike na be-splatno mjerenje šećera i tlaka utorkom u lijepo uređeni Dom umirovljenika u Čazmi, gdje se umirovljenici okupljaju i u raznim sekcijama, a bit će i više veselica za druženje. Mikloušanci su, međutim, za odlazak u Čazmu, istaknuli problem prijevoza. Mnogi više i ne voze auto, autobusnih li-nija prilagođenih tomu nema, prijevoz tak-sijem je, za njihove male mirovine, skup. Predsjednica Bukovac rekla je da to ne smije biti prepreka za dolazak na druže-nje i druge aktivnosti te je obećala izvidje-ti mogućnost prijevoza sa simboličnim plaćanjem. Umirovljenici koji žive u se-lima podalje od Čazme nikako ne smiju biti zapostavljeni. Učinit ćemo dodatne napore da se stanje promijeni na bolje. A jedna od dobrih vijesti, napomenula je, što Grad Čazma u partnerstvu s Ma-ticom priprema program poludnevnog boravka u čazmanskom Domu umirov-ljenika, čega do sada nije bilo. U sklopu toga riješio bi se i prijevoz umirovljeni-ka iz svih naselja, zaključila je Bukovac. Franjo Jagatić


OGLASI ZA POSAO U s u r a d n j i s

DJELATNIK / CA ZA RAD S ROBOTOM ZA ZAVARIVANJE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 3 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 22.5.2018.

TEHNIČAR / KA U PRIPREMI PROIZVODNJE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: ELEKTROMETAL NOVA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

SERVISER / KA BIJELE TEHNIKE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: FIBEST d.o.o. za vanjsku i unutarnju trgovinu i poljoprivredu Rok za prijavu: 18.5.2018.

KONSTRUKTOR / KONSTRUKTORICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 11.5.2018.

RADIOLOŠKI TEHNOLOG / RADIOLOŠKA TEHNOLOGINJA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: LADENTAL d.o.o. za zdravstvenu djelatnost RTG ortopan Rok za prijavu: 15.5.2018.

VODITELJ / ICA SKLADIŠTA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARMI društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 5.5.2018.

VIDEO TEHNIČAR / TEHNIČARKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARMI društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 5.5.2018.

DOKTOR / ICA VETERINARSKE MEDICINE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: VETERINARSKA AMBULANTA INES-VET društvo s ograničenom odgovornošću za veterinarske usluge Rok za prijavu: 9.5.2018.

MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKI DOM KUDELJNJAK Rok za prijavu: 8.5.2018.

UČITELJ / ICA ENGLESKOG JEZIKA PO HDEE METODI Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBRT ZA ZABAVNE USLUGE “MALI”, VL. LIVIO MAĐER, BJELOVAR, J. HAULIKA 10A Rok za prijavu: 15.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: RADIONA jednostavno društvo s ograničenom odovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: PREDAVAC Traženo radnika: 1 Poslodavac: P.S.P. D.O.O. ZA TRGOVINU Rok za prijavu: 15.5.2018.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: PODGARIĆ Traženo radnika: 3 Poslodavac: VILA GARIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo i turizam Rok za prijavu: 15.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: PODGARIĆ Traženo radnika: 3 Poslodavac: VILA GARIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo i turizam Rok za prijavu: 15.5.2018.

NJEGOVATELJ / NJEGOVATELJICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: ZADRUGA NAŠ DOM za pružanje usluga skrbi, trgovinu i proizvodnju Rok za prijavu: 24.5.2018.

ZAŠTITAR / ZAŠTITARKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: STANKO društvo s ograničenom odgovornošću za tjelesnu i tehničku zaštitu osoba i imovine Rok za prijavu: 4.5.2018.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKI DOM Vl. Martina Berić Rok za prijavu: 8.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: ČAZMA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KI SA Car društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoze, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: H.G.L. TOMO društvo s ograničenom odgovornošću za

građevinarstvo, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 22.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: VELIKO TROJSTVO Traženo radnika: 2 Poslodavac: W BAU jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za usluge, trgovinu i proizvodnju Rok za prijavu: 18.5.2018.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: TERMALNI VODENI PARK AQUAE BALISSAE putnička agencija, d.o.o. za rekreaciju, šport i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 7.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 5 Poslodavac: TERMALNI VODENI PARK AQUAE BALISSAE putnička agencija, d.o.o. za rekreaciju, šport i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 7.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: SKULD jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 8.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: CAFFE BAR “SCORPION”, VL. SLAVKO ČULO, BJELOVAR, A.ŠENOE 20A Rok za prijavu: 15.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: LEPIRAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

KOZMETIČAR / KA Stručno osposobljavanje za radMjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: KARLA jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za njegu tijela Rok za prijavu: 6.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: BONUS GRUPA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 20.5.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: NARTA Traženo radnika: 1 Poslodavac: RETRO NARTA , obrt za ugostiteljstvo, vl. Zvjezdan Hunjet, Narta, Narta 331 Rok za prijavu: 16.5.2018.

PRODAVAČ / PRODAVAČICA NA BENZINSKOJ POSTAJI Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: LEPIRAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

PRODAVAČ / PRODAVAČICA REZERVNIH DIJELOVA ZA TRAKTORE I POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: MASIVA trgovina d.o.o. Rok za prijavu: 18.5.2018.

PRODAVAČ / PRODAVAČICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: VODOTEHNA društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 4.5.2018.

BERAČ GLJIVA / BERAČICA GLJIVA Mjesto rada: KAPELICA Traženo radnika: 4 Poslodavac: FRIDRIH društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju preradu i trgovinu gljiva Rok za prijavu: 11.5.2018.

FASADER / FASADERKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: TPM BAU jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

ZIDAR / ZIDARICA Mjesto rada: GRUBIŠNO POLJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAĐEVINSKI OBRT LAGUNDŽIĆ Vl. MARIJO LAGUNDŽIĆ Rok za prijavu: 4.5.2018.

MONTER / KA PLINSKIH / TOPLINSKIH I VODOVODNIH INSTALACIJA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: DG mont j.d.o.o., montaža i održavanje instalacija Rok za prijavu: 5.5.2018.

TESAR / TESARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: BILO GRADNJA društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.5.2018.

ZIDAR / ZIDARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: BILO GRADNJA društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.5.2018.

AUTOMEHANIČAR / AUTOMEHANIČARKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 17.5.2018.

AUTOELEKTRIČAR / AUTOELEKTRIČARKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 3 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 17.5.2018.

RADNIK / RADNICA NA OTKUPU I SKLADIŠTENJU METALNOG OTPADA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: RD METALI društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.5.2018.

AUTOMEHANIČAR / AUTOMEHANIČARKA Mjesto rada: SIRAČ Traženo radnika: 2 Poslodavac: KAMEN SIRAČ dioničko društvo za proizvodnju i promet građevnim materijalom Rok za prijavu: 15.5.2018.

BRAVAR / BRAVARICA-SERVISER / SERVISERKA SEPARACIJE Mjesto rada: SIRAČ Traženo radnika: 1 Poslodavac: KAMEN SIRAČ dioničko društvo za proizvodnju i promet građevnim materijalom Rok za prijavu: 15.5.2018.

RADNIK / RADNICA NA ODRŽAVANJU ALATNIH STROJEVA Mjesto rada: REŠKOVCI Traženo radnika: 2 Poslodavac: KAMPIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 4.5.2018.

AUTOMEHANIČAR / AUTOMEHANIČARKA Mjesto rada: ČAZMA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KI SA Car društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoze, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 10.5.2018.

BRAVAR / BRAVARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 5 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 20.5.2018.

REZAČ / REZAČICA METALNOG OTPADA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: RD METALI društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.5.2018.

POMOĆNI RADNIK / POMOĆNA RADNICA U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI Mjesto rada: GRUBIŠNO POLJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: VESNA TEKSTILNA INDUSTRIJA d.o.o. za proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 4.5.2018.

POMOĆNI RADNIK / POMOĆNA RADNICA U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: VESNA TEKSTILNA INDUSTRIJA d.o.o. za proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 4.5.2018.

MESAR / MESARICA - KLAONIČAR / KLAONIČARKA Mjesto rada: TOMAŠICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: BPB TRADE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 16.5.2018.

MESAR / MESARICA - KOBASIČAR / KOBASIČARKA Mjesto rada: TOMAŠICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: BPB TRADE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 16.5.2018.

POMOĆNI RADNIK / POMOĆNA RADNICA U KLAONICI Mjesto rada: TOMAŠICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: BPB TRADE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 16.5.2018.

PEKAR / PEKARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: KONTINENTAL društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge Rok za prijavu: 8.5.2018.

MLINAR / MLINARICA Mjesto rada: GORNJI DRAGANEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: GRANOLIO d.d. za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 25.5.2018.

POMOĆNI RADNIK / POMOĆNA RADNICA U OBRADI KAMENA Mjesto rada: GAREŠNICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: POPOVIĆ-GRANITI DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE Rok za prijavu: 10.5.2018.

RADNIK / ICA NA IZRADI I MONTAŽI PVC STOLARIJE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 3 Poslodavac: DRVOPLAST Obrt za proizv.građev.stolarije Vl. Adolf Čer Rok za prijavu: 12.5.2018.

OPERATER / OPERATERKA KRUŽNOM PILOM Mjesto rada: VELIKI GRĐEVAC Traženo radnika: 2 Poslodavac: ETNO SOUL društvo s ograničenom odgovornošću za preradu

mesa i povrća, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 22.5.2018.

VOZAČ / VOZAČICA TERETNOG VOZILA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: IRKA PROMET društvo s ograničenom odgovornošću za usluge Rok za prijavu: 21.5.2018.

VOZAČ / ICA KIPERA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 3 Poslodavac: AUTO-BRKI d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 12.5.2018.

VOZAČ / VOZAČICA C I E KATEGORIJE U MEĐUNARODNOM PROMETU Mjesto rada: ČAZMA Traženo radnika: 2 Poslodavac: KI SA Car društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoze, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 10.5.2018.

VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA Mjesto rada: KAJGANA Traženo radnika: 1 Poslodavac: LIPAK TRANSPORTI društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge, trgovinu i energiju Rok za prijavu: 9.5.2018.

RADNIK / RADNICA U PRAONI ZA TERETNA VOZILA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: LEPIRAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 7.5.2018.

ČISTAČ / ČISTAČICA Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 6 Poslodavac: TERMALNI VODENI PARK AQUAE BALISSAE putnička agencija, d.o.o. za rekreaciju, šport i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 4.5.2018.

DOSTAVLJAČ / DOSTAVLJAČICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: SAMBI društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 5.5.2018.

DOSTAVLJAČ / DOSTAVLJAČICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: LASAB jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za turizam i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 8.5.2018.

RADNIKA / RADNICA U POLJOPRIVREDI Mjesto rada: BLAGORODOVAC Traženo radnika: 3 Poslodavac: POLJODAR TIM društvo za proizvodnju,promet i usluge s ograničenom odgovornošću Rok za prijavu: 18.5.2018.

STOČARSKI RADNIK / STOČARSKA RADNICA Mjesto rada: VELIKI ZDENCI Traženo radnika: 2 Poslodavac: ZDENAČKA FARMA društvo s ograničenom odgovornošću

za proizvodnju mlijeka, uzgoj stoke i poljodjelsku proizvodnju Rok za prijavu: 11.5.2018.

STOČARSKI RADNIK / STOČARSKA RADNICA Mjesto rada: VELIKI ZDENCI Traženo radnika: 2 Poslodavac: ZDENAČKA FARMA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju mlijeka, uzgoj stoke i poljodjelsku proizvodnju Rok za prijavu: 11.5.2018.

RADNIK / RADNICA NA BERBI JAGODA Mjesto rada: BATINJSKA RIJEKA Traženo radnika: 20 Poslodavac: EURO FRUCTUS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 9.5.2018.

POMOĆNI RADNIK / POMOĆNA RADNICA NA GRAĐEVINSKIM POSLOVIMA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE U GRAĐEVINARSTVU “KOČIŠ”, VL. ĐURO KOČIŠ, BJELOVAR, D.ŠIMUNOVIĆA 2 Rok za prijavu: 10.5.2018.

RADNIK / RADNICA U PROIZVODNJI VOĆNIH SOKOVA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: SAMBI društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 5.5.2018.

MONTER / MONTERKA NAMJEŠTAJA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: DS DIZAJN, obrt za izradu namještaja, vl. Darijo Slavin, Veliko Trojstvo, Grginac 5 a Rok za prijavu: 8.5.2018.

POMOĆNI GRAĐEVINSKI RADNIK / POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNICA Mjesto rada: GRUBIŠNO POLJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAĐEVINSKI OBRT LAGUNDŽIĆ Vl. MARIJO LAGUNDŽIĆ Rok za prijavu: 4.5.2018.

SKLADIŠNO TRANSPORTNI RADNIK / SKLADIŠNO TRANSPORTNA RADNICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: PLODINE dioničko društvo za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 4.5.2018.

RADNIK / RADNICA U PROIZVODNJI I ODRŽAVANJU Mjesto rada: HERCEGOVAC Traženo radnika: 3 Poslodavac: TECHNO-OIL društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 14.5.2018.

POMOĆNI / A RADNIK / CA U NISKOGRADNJI Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: KOMUNIKACIJSKI VODOVI “BARKOP”, VL. DALIBOR BARTOLIĆ, BJELOVAR, J.RUNJANINA 44 Rok za prijavu: 12.5.2018.

32 N e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e

Ribolovno društvo Štuka prvi put organizira u nedjelju, 6. svibnja, sve atraktivniji način ulova ribe udicom na plovak Urban spin Fishing, s vraća-njem ribe u vodu. Natjecanje će se održati na čazmanskoj rijeci Česmi, bogatoj upravo ribom koja će se bodovati - bolen, jez, klen, štuka, smuđ, grgeč i som. Loviti se može jednim štapom i umjetnim mamcima. Kako do-znajemo od Predraga Živkovića, predsjednika Štuke, zanimanje je veliko pa je svoj dolazak na-javilo već više od 20 strastvenih ribolovaca sa šire regije. Lije-pi primjerak ulova Predraga Živkovića (na slici) najavljuje uspješno nedjeljno natjecanje. Pa, ribolovci, ‘bistro’. (fj)

Novo u čazmanskom sportskom ribolovu

Prvi Urban spin Fishing

Biciklisti dobrovolj-nog biciklističkog društva ‘Potepuh’

iz Zagreba na petom bi-ciklističkom maratonu od Zagreba do Okučana, dužine oko 330 km, u trajanju četiri dana, čime obilježavaju uspomenu na vojno-redarstvenu ak-ciju ‘Bljesak’, nakratko su se zaustavili i Čazmi. Kod spomenika u središtu Čaz-me poklonili se poginulim braniteljima i nastavili put sve do Okučana. Među za-grebačkim biciklistima bio je i čazmanski biciklistički bračni par Brankica i Da-vor Gibanjek iz Dereze. I delegacija udruge Kluba 2/105 pješačke brigade iz Čazme 1. svibnja posjetila je Bijele stijene, mjesto po-gibije hrvatskih branitelja s čazmanskog područja i mjesta iz Domovinskog rata na pakračkom boji-štu. (fj)

Biciklistički maraton

U spomen akcije ‘Bljesak’

Čazmanski i kutinski planinari u Sloveniji uživali u prekrasnoj prirodi

Na nedavnom izletu u Sloveniji bilo je 30 članova HPD-a Garjevica i šest kutinskog Planinarskog društva Jelengrad.- Krenuli smo iz mjesta Brega, nedaleko Sevnice, a do-laskom u Razbor uživali smo u pogledu na rijeku Savu i u razgledanju tamošnje mjesne crkve. Nastavili smo do mjesta Lisce, gdje smo se razdvojili. Četvorica su se uputili na ferratu, zahtjevniju rutu, a ostali lakšim putem, sve do vrha planine Lisce. Tamo smo uživali u prekrasnom pa-noramskom pogledu. Autobusom smo se odvezli do sta-roga grada Sevnice i posjetili tamošnji dvorac - dojmove planinara, s ovog iznimno lijepog izleta, prenio je vodič i predsjednik HPD-a Garjevica Kristijan Čikor. (fj)

HPD

GARJ

EVIC

AF

FRAN

JO JA

GATI

Ć

FRAN

JO JA

GATI

ĆFR

ANJO

JAGA

TIĆ

utorak i besplatni primjerak bjelovarskisu s vremenom izblijedjele neke prepoznatljivosti bjelovara,...

Documents