utjecaji na okoliš i mjere zaštite

7/26/2019 Utjecaji na okoli i mjere zatite

1/49

Zavrni rad br. 246/GR/2015

Utjecaji na okoli i mjere zatite okolia tijekom miniranja na

EP pica, Ljubeica

Tomislav Vusilovi, 4336/6014

25. rujan 2015. godine


2/49


3/49

Odjel za graditeljstvo

Zavrni rad br. 246/GR/2015

Utjecaji na okoli i mjere zatiteokolia tijekom miniranja na

EP pica, Ljubeica

Student

Tomislav Vusilovi, 4336/6014

Mentorica

dr.sc. Lovorka Gotal Dmitrovi, pred.

Varadin, 25. rujan 2015. godine


4/49

ZAHVALA

Veliku zahvalnost, u prvom redu, dugujem mentorici dr.sc. Lovorki Gotal Dmitrovi koja mi je

pomogla svojim savjetima pri izradi ovog zavrnog rada, i to je imala strpljenja i vremena za moje

brojne upite.

Takoer se zahvaljujem svim svojim prijateljima, koji su bili uz mene i bez kojih cijeli ovaj tijek

studiranja ne bi proao tako lako i zabavno.

Zahvaljujem se direktoru Kaming-a d.d. Zlatku Korparu te voditeljima proizvodnje Marijanu

Buniu i TomislavuNemeviu to su mi odgovorili na mnoga pitanja i dali svu potrebnu opremu

za pisanje ovog Zavrnog rada.

I na kraju, najveu zaslugu za ono to sam postigao pripisujem svojoj obitelji, takoer i zarunici,

jer su uvijek bili TU, uz mene, bez obzira radilo se o tekim ili sretnim trenucima i bez kojih sve

ovo to sam dosad postigao nebi bilo mogue!

Veliko HVALA svima!


5/49

SAETAK

U ovom radu obraene su vrste, koliine i kvalitete mineralnih sirovina te karakteristike leita EP

pica kao i detaljan prikaz utjecaja rada eksploatacijskog polja na okoli te vanost provoenja

mjera zatite okolia. Poseban naglasak je na nainu eksploatacije, miniranju. Potujui propisane

mjere zatite negativni utjecaji cjelokupnog rada eksploatacijskog polja na okoli smanjuju se na

najmanju moguu mjeru. Iako miniranje znaajno utjee na okoli, prvenstveno na sastavnice

okolia: zrak, voda, biljne i ivotinjske svojte, tlo, krajobraz, ti utjecaji mogu se ublaiti te svesti na

prihvatljive. Samo miniranje najjai utjecaj na okoli ima zbog emisije buke te zbog seizmikog

djelovanja koje se manifestira u vidu oscilacija i elastinih deformacija stijene, te predstavlja

umjetni potres, pri kojem je mjesto eksplozije njegov epicentar. Radi zatite okolia od razbacivanja

mase vano je pridravati se pravilne geometrije minskog polja, dozvoljene koliine eksploziva po

stupnju paljenja, koritenje milisekundnih usporivaa i dr.

Kljune rijei: miniranje, utjecaj miniranja na okoli, mjere zatite okolia


6/49

SUMMARY:

This thesis discusses the type, quantity and quality of mineral resources and the characteristics of

the area EP "pica" as well as a detailed overview of the impact of the exploitation field on the

environment and the importance of the implementation of environmental protection measures.

Special emphasis is on the method of exploitation, mining. By respecting the prescribed safety

measures, negative effects of the functioning of the exploitation field on the environment are

reduced to a minimum. While mining has a significant impact on the environment, primarily in the

environmental media: air, water, vegetation, animal species, soil, landscape, these impacts can be

mitigated and reduced to acceptable level. Mining itself has the strongest impact on the

environment because of high noise and because of seismic activity that manifests itself in the form

of vibrations and elastic deformations of the rocks; and it can be foreseen as an artificial earthquake,

at which the explosion position reperesnts its epicenter. To protect the environment against

sputtering of the mass, it is important to stick to the correct geometry of the minefield, the permitted

amount of explosives per stage of ignition, the use of millisecond retarders and others.

Keywords:mining, the impact of mining on the environment, environmental protection measures


7/49

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................................. 1

2. OPI DIO........................................................................................................................................................ 2

2.1. Eksploatacijsko polje pica..................................................................................................................... 2

2.2. Zemljopisni poloaj................................................................................................................................. 3

2.3. Ugroeni okoli Eksploatacijskog polja pica"...................................................................................... 3

2.4. Klimatske prilike ..................................................................................................................................... 4

2.5. Klasifikacija stijenske mase ..................................................................................................................... 4

2.4. Podaci o vrsti, koliini i kvaliteti mineralne sirovine te karakteristike leita........................................ 7

2.4.1. Vrsta, kvaliteta i koliina kamena.................................................................................................... 7

2.4.2. Rudarsko geoloke, tektonske i hidroloke prilike u leitu............................................................ 83. UTJECAJ NA OKOLI....................................................................................................................................... 9

3.1. Utjecaj detonacije eksplozivnog naboja na okoli................................................................................. 9

3.2. Utjecaji detonacije eksplozivnog naboja na ljude i objekte u neposrednom okruenju minskog polja

..................................................................................................................................................................... 12

3.2. Seizmiko tetno djelovanje miniranja................................................................................................. 13

3.3. Norme openito.................................................................................................................................... 14

4. MAKSIMALNO DOZVOLJENA KOLIINA EKSPLOZIVA PO STUPNJU PALJENJA Qdozv.................................. 18

5. PRORAUN VELIINA BUENJA I MINIRANJA.............................................................................................. 22

5.1. Odreivanje parametara buenja i miniranja....................................................................................... 22

5.2. Empirijsko odreivanje ostalih parametara miniranja......................................................................... 23

6. POVEZIVANJE I OTPUCAVANJE MINSKOG POLJA ........................................................................................ 30

7. ORGANIZACIJA ISKOPA MINIRANJEM .......................................................................................................... 33

8. MJERE ZATITE TIJEKOM I NAKON RADA NA EP.......................................................................................... 34

9. ZAKLJUAK................................................................................................................................................... 39

10. LITERATURA ............................................................................................................................................... 41


8/49

POPIS SLIKA

Slika 1. Eksploatacijsko polje pica

Slika 2.Podruja djelovanja eksplozije u stijeni

Slika 3.Uzduni ili longitudinalni val

Slika 4.Popreni ili transverzalni val

Slika 5.Grafiki prikaz graninih brzina oscilacija po DIN 4150 standardu

Slika 6.Granine brzine oscilacije u funkciji frekvencije (USBM RI8507 i OSM standard)

Slika 7. Dijagram utvrivanja dozvoljene koliine eksplozivapo stupnju paljenja u ovisnosti o

udaljenosti ugroenog objekta od minskog polja

Slika 8. Konstrukcija minske buotine

POPISA TABLICA

Tablica 1.Q klasifikacija

Tablica 2.Usporedba RMR i Q klasifikacije

Tablica 3.GSI

Tablica 4. Kemijski sastav kamena

Tablica 5.Granine brzine oscilacija estica stijena po DIN standardu 4150

Tablica 6.MCS (MercaliCancani, Sieberg) ljestvica za procjenu uinka potresaTablica 7. Tablica dozvoljene koliine eksploziva po stupnju paljenja ovisno o udaljenosti od

ugroenog objekta

Tablica 8. Znaajke eksploziva i izraunate vrijednosti za relativnu potisnu snagu eksploziva


9/49

Zavrni rad Tomislav Vusilovi

1

1. UVOD

Eksplotacija i uporaba kamena kao prirodne sirovine jedna je od najdugotrajnijih

ovjekovih gospodarskih djelatnosti. injenica je da je ta stoljetna ovjekova aktivnost

pridonijela kulturnom i industrijskom napretku ovjeanstva, ali je isto tako injenica da je to

jedna od aktivnosti kojom se razorno djeluje na tlo, na reljef, biljni i ivotinjski svijet i

posredno se mijenja izvorna cjelovita i prepoznatljiva slika krajolika.

Kamen je sirovina iz grupe neruda koju moemo svrstati u neobnovljiva

prirodna bogatstva, a koja je izuzetno vana u graditeljstvu. U prolosti, danas i u

budunosti graevinarima je kamen jedan od osnovnih graevinskih materijala koji se

uveliko upotrebljava u niskogradnji i visokogradnji. Tako je, primjerice, udio kamena u

betonu 70-80%, a u niskogradnji ak vie od 90%. Koristi se na dva osnovna naina:

kao arhitektonsko-graevni kamen te tehniko-graevni kamen. Arhitektonsko-

graevni kamen se dobiva paljivijom obradom i koristi se za oblaganje zidova,

poploavanje, za izradu spomenika i slino. Tehniko-graevni kamen koristi se za

razne vrste nasipavanja, kao agregat za betone i asfalte, kao mineralna sirovina u

proizvodnji nekih drugih materijala i slino. Dobiva se strojnim iskopavanjima i

miniranjem.

Openito, miniranje obuhvaa postupak razaranja neke razmjerno krute tvari pomouneke druge eksplozivne tvari (eksploziva). Miniranje stijene u uem smislu obuhvaa

postupak izvedbe buotina u stijeni koje se pune s odreenom vrstom eksploziva ije

aktiviranje i djelovanje razara (lomi, drobi, usitnjava) stijenu pretvarajui je u sipki materijal

pogodan u logistikom i tehnolokom smislu za daljnje graenje ili za proizvodnji mineralnih

gradiva. Budui da je detonacija eksploziva vrlo brza reakcija kod koje se razvija visoki tlak,

toplina i plinovi, vrijeme u kojemu je mogua nesrea je vrlo kratko pa je stoga potrebno

provesti odreene mjere sigurnosti, odnosno zatite.Ovim radom opisano je esploatacijsko polje pica u Ljubeici te izvoenje minerskih

radova u kamenolomu na siguran nain, kojima se tetni utjecaji miniranja po okoli svode u

dozvoljene granice.


10/49


2

2. OPI DIO

2.1. Eksploatacijsko polje pica

Eksploatacijsko polje pica otvoreoje 1959. godine nakon prestanka rada ugljenokopa

Ivanopolje. Tuenac za odravanje pruga i cesta, lomljeni kamen za obalu utvrde koji su

tada proizvedeni, transportirani su industrijskim kolosijekom do iare biveg ugljenokopa i

njome dalje do eljeznike stanice Novi Marof.

Rad u kamenolomu odvijao se zastarjelom opremom, s niskom produktivnou, to je

uz oteani plasman kamena za potrebe graevinarstva dovelo do zatvaranja kamenoloma

1968. godine. Likvidacijom privatnih kamenoloma na podruju Novog Marofa te potranja

za potrebe graevinarstva i cestogradnje uvjetovala jenastavak eksploatacije u 1976.godini,

sa proizvodnjom cca 50 000 m3/g. Od te godine pa nadalje raste potranja na tritu za

proizvodima kamenoloma pica, koja je vea od kapaciteta tadanje separacije te je 1989.

godine izraeno novo separacijsko postrojenje kapaciteta 500 000 m3/g finalnih proizvoda.

Eksploatacijsko polje pica otvoren je zasjekom u neposrednoj blizini ceste

Ljubeica-Ljubelj. Zasjek je bio usmjeren u pravcu sjever-jug, a elo radilita je napredovalo

prema sjevero-istoku. Dananji oblik kamenoloma poprima formu usjeka, gdje irina radne

fronte iznosi 200 m. Osnovni plato nalazi se na koti 214 n.v. a najvia toka kamenoloma na

369 n.v. Tako je sadanja visinska razlika izmeu najvie i najnie toe 155 m. Do sada je

formirano pet etaa:

1 etaa na koti + 244 m, H=30m

2 etaa na koti + 272m, H=28m

3 etaa na koti + 302 m, H=30m




11/49


3

Slika 1. Eksploatacijsko polje pica

(preuzeto:www.kaming.hr,downloaded: 2.10.2015.)

2.2. Zemljopisni poloaj

Esploatacijsko polje pica nalazi seu Opini Ljubeica.Opina Ljubeica je manjim

dijelom smjetena u dolini Bednje (sjeverozapadni nizinski dio), a veim dijelom na sjevernim

padinama Kalnika. Prostorna struktura Opine karakteristina je za Hrvatsko zagorje (gorja,

prigorja, pobra i dolinske ravni).U nizinskom dijelu apsolutne visinske kote se kreu od 174

do 182 m n.m. s blagim padom prema sjeveroistoku, u smjeru toka rijeke Bednje.

Eksploatacijsko polje pica nalazi se sjeverno od ceste Ljubeica-Ljubelj (LC

25148), Kalnikog gorjai potoka Ljuba voda, istono od ceste Ljubeica (D24)Vaga (LC

25147), a udaljen je od sredita Ljubeice cca. 2 km. Leite je povezano s cestom Novi

Marof- Varadinske Toplice(D24) i autocestom (A4) Zagreb-Gorian, a preko ove s glavnim

potroakim centrima to omoguava plasman gotovih proizvoda u svim pravcima.

2.3. Ugroeni okoli Eksploatacijskog polja pica" Dravnacesta Ljubeica-Ljubelj (LC 25148), potok Ljuba voda udaljen 300 m juno

od projektiranih kosina

Oplemenjivako postrojenje s june strane udaljeno 200 m

Zapadna strana- dravnacesta Ljubeica (D24) Vaga (LC 25147), naselje uz cestu

(Kalnika ulica)300 m

Betonara u sastavu Kamenoloma sa zapadne strane udaljena 300 m

Vinogradi i vikendice u zaleu sa sjeverno-zapadne strane udaljeni 400 m
http://www.kaming.hr/http://www.kaming.hr/


12/49


4

2.4. Klimatske prilike

Podneblje u kojem se nalazi eksploatacijsko polje pica je izrazito kontinentalno s

najviim srednjim mjesenim temperaturama u srpnju (19,5-20,1 oC), a najniim u sijenju i

veljai (-2o

C). Prosjene godinje koliine padalina na Kalniku iznose 1 080 mm, s najveimintenzitetom od svibnja do listopada. Srednji broj dana s kiom iznosi 13,sa snijegom 28,8 a s

mrazom 35,2. Najjai vjetrovi su sjevernog i zapadnog smjera, s maksimumima u prolijee i

jesen, a minimumima u ljetu i zimi.

2.5. Klasifikacija stijenske mase

Openito, fiziko-mehanika svojstva stijenskih masa izraena su najee

klasifikacijskim podacima prema dijelu "RMR" klasifikacije BIENIAWSKOG ili dijelu "Q"klasifikacije BARTON-a, LIENDE-a i LUND-a, do odreivanja "Geolokog indeksa

vrstoe"("Geological Strenght Indeks" - "GSI", Hoek, 1995. godina).

RMR-klasifikaciju stijenskih masa razvio je 1972. Z. T. Bieniawski te je to

najprihvaenija klasifikacija u geotehnici. Napravljena je na temelju 49 pojekata tunela i

kasnije verificirana na jo 351 razliitom izvedbenom projektu. Prvenstveno je napravljena

zbog definiranja podgrade u tunelima i drugim podzemnim graevinama. Brojne su

modifikacije za razliite vrste objekata kao to su tuneli, zasjeci, rudnici u vrstim stijenama,

rudnici ugljena, temeljenje brana itd. (Autor: Libri L, gra. fakultet Zagreb) Temelji se na

bodovanju odreenih est parametara, koji se mogu odrediti opaanjima i mjerenjima na

izdancima stijena, mjerenjima na jezgri buotina i jednoaksijalnim i triaksijalnim analizama

tlane vrstoe. To su:

jednoaksijalna (triaksijalna) tlana vrstoa osnovne stijene,

indeks kvalitete jezgre (RQD - Rock Quality Design),

razmak izmeu diskontinuiteta (pukotina),

stanje diskontinuiteta (duina, zijev, hrapavost, ispuna, rastroenost stijenki),

stanje podzemne vode,

orijentacija diskontinuiteta (poloajni elementi tektonskog sklopa stijenskih

masa).

Q-klasifikaciju stijenskih masa, Tablica 1, razvili su, u Norvekom geotehnikom

institutu, i predloili, 1974., Barton, Lien & Lunde. Temelji se na bodovanju odnosno na

analizi sljedeih est parametara:


13/49


5

indeks kvalitete jezgre (Rock Quality Design, RQD),

broj skupova diskontinuiteta (Jn),

indeks hrapavosti diskontinuiteta (Jr),

indeks alteracije diskontinuiteta (Ja), faktor redukcije za pukotinsku vodu (Jw),

faktor redukcije napona (SRF).

Ovi se parametri, prema svojim kvalitativnim ili na terenu izmjerenim svojstvima

ocjenjuju i boduju, a kvaliteta stijenske mase odreuje iz dobivenih bodova za svaki

pojedinani parametarprema formuli:

=

Tablica 1.Q klasifikacija (izvor: BoiB., 1998.)

Q KATEGORIJA STIJENSKE MASE

0,0010,01 Krajnje slaba

0,010,1 Iznimno slaba

0,11,0 Vrlo slaba

1,04,0 Slaba

4,010,0 Povoljna

10,040,0 Dobra

40,0100,0 Vrlo dobra

100,0400,0 Iznimno dobra

400,01000,0 Krajnje dobra

Treba spomenuti i modificiranu verziju Q klasifikacije Q' koja se koristi u raunu za

geoloki indeks vrstoe, GSI:

=


14/49


6

Prilikom projektiranja korisno je primijeniti istovremeno vie klasifikacija radi

potpunijeg prikaza stijenske mase i izbjegavanje moguih pogreaka. RMR i Q klasifikacija

se meusobno usporeuju, Tablica 2, i provjeravaju preko izraza:

= +

Tablica 2.Usporedba RMR i Q klasifikacije (izvor: Boi B.,1998.)

RAZREDI STIJENSKE MASE RMR Q

IVrlo dobra 10081 503,854,6

IIDobra 8061 54,66,6

IIIPogodna 6041 6,60,7

IVSlaba 4021 0,70,1

VVrlo slaba < 21 < 0,1

Prema Geolokom indeksu vrstoe, GSI, Tablica 3, stijenske mase su openito

podijeljene u 5 skupina, a odreuje se pomou RMR i Q' vrijednostiprema izrazima:

= za GSI 18 ili RMR 23 = + za GSI < 18, gdje je Q modificirana vrijednost Qklasifikacije

Tablica 3.GSI (Preuzeto:www.grad.unizg.hr.02.10.2015)

GSI INENJERSKO GEOLOKA SVOJSTVA

< 20 Vrlo slabe stijenske mase

2040 Slabe stijenske mase

40-60 Povoljne stijenske mase

60-80 Dobre stijenske mase

>80 Vrlo dobre stijenske mase
http://www.grad.unizg.hr/http://www.grad.unizg.hr/


15/49


7

2.4. Podaci o vrsti, koliini i kvaliteti mineralne sirovine te karakteristike

leita

2.4.1. Vrsta, kvaliteta i koliina kamenaU leitu su zastupljena tri glavna varijeteta kamena(Jenka Z., 1992.):

a) svijetlo sivi varijetet breaste strukture

breasti dolomit

b) svijetlo sivi varijetet homogene teksture sa vidljivim reliktima makrofosila-organogeni

vapnenac (biosparmikrit, biokalkarenit)

c) tamniji sivi varijetet homogene teksture

dolomitizirani vapnenac

Tablica 4. Kemijski sastav kamena (Preuzeto: Jenka Z., 1992.)

biosparmikrit dolomit vapnenac

Gub. arenjem 42,93% 47,73%

SiO2+ neotopivi 1,07% 0,94%

Al2O3 + Fe2O3 0,35% 0,5%

SO3 1,15% 1,13%

CaO 54,23% 50,86%

MgO 0,3% 3,01%

100,03% 100,17%

Proraunomje dobiveno:

Kalcit 94,5% 81,9%

Dolomit 1,4% 13,8%

Na osnovu analize ispitivanja fiziko-mehanikih svojstava stijenske mase pica,

stijensku masu glavni projektant rudarskog projekta ocijenioje kao sirovinu povoljnih

svojstava za proizvodnju:

kamene sitnei za izradu vezanih i habajuih slojeva na cestama 3.-5. prometnog

razreda


16/49


8

kamene sitnei za izradu bituminiziranih nosivih slojeva na cestama svih prometnih

razreda

agregata za beton i armirani beton

lomljenog kamena za zidanje i izradu obaloutvrda i vodopropusta

2.4.2. Rudarsko geoloke, tektonske i hidroloke prilike u leitu

Najzastupljenije stijene u leitu pica su trijaske starosti, preteno vapnenci i

dolomitizirani vapnenci. Ove stijene okruene su tercijarnim sedimentima (pijesci i pjeskovite

gline). U sredinjem dijelu leita prevladavaju stromatolitski vapnenci, koji su veim dijelom

dolomitizirani dok sjeverni dio leita tvore sitno zrnasti vapnenci od mikrokristalnog i

sitnozrnog kalcita. Na sjeveroistonoj i junoj strani leita pruaju se dva uzduna rasjeda

usporedna s pruanjem Kalnika. Pravcem jugoistok-sjeverozapad protee se veliki popreni

rasjed dolinom potoka Ljube vode, a presjeca Kalnik i Topliko gorje. Analizom pukotinskih

sistema projektanta rudarskog projekta, utvreni su sustavi pruanja 221/66O, 328/850,

131/600. Po inenjersko geolokim karakteristikama u leitu pica mogu se razlikovati

slijedee vrste stijena:

karbonatna stijena- povoljnih inenjersko-geolokih svojstava, osim uskih tektonskih

poremeenih zona,

tercijarni sedimenti- slabijih inenjersko-geolokih karakteristika zbog sadraja gline,

jalov pokrov, odnosno humusno-glinoviti materijal.

Najnia kota eksploatacije +214 nalazi se znatno iznad nivoa oblinjeg vodotoka, koji

izrazito ima bujini karakter.


17/49


9

3. UTJECAJ NA OKOLI

Kako bi se zatitio okoli kamenoloma Ljubeica mora se dobro poznavati svaki

segment miniranja kao i prirodu samog eksploziva te to je mogue bolje predvidjeti

pogreke.

3.1. Utjecaj detonacije eksplozivnog naboja na okoli

Utjecaji na kakvou zraka

Rad u kamenolomu uzrokuje emisije praine koje se pojavljuju:

pri buenju minskih buotina pri sekundarnom miniranju

pri utovaru i prijevozu

na drobilani i klasirnici

pri presipavanju

s linije za proizvodnju filera

s odlagalita gotovih proizvoda.

Udaljenost do koje se praina moe taloiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka

poput vegetacije. Koliina estica pada eksponencijalno s porastom udaljenosti. Tako je za

aerosolne estice, koje su mnogo sitnije od estica kamene praine te su sposobne prevaliti

vee udaljenosti. Najvei dio se istaloi unutar 100 m od izvora bez postojanja fizikih

prepreka.

Samo miniranje utjecaj na okolni zrak ima trenutni utjecaj odnosno iskjuivo prilikom

same detonacije. Radi smanjenja utjecaja na zrak cjelovitog rada na ekspotacijskom polju

rubovi uma su poumljeni odnosno po rubu je posaena visoko raslinje i drvee (veinom

crnogorica).


18/49


10

Utjecaj na ivi svijet (floru i faunu okolia)

Rad u kamenolomu oslobaa odreenu koliinu kamene praine. Ta e se praina

taloiti na svim nadzemnim organima biljaka. Najvei utjecaj na vegetaciju praina ima na

listovima, na kojima stvara sloj koji smanjuje fotosintezu, a isto se tako moe oekivati da e iodreeni broj pui na listovima biti zaepljen. Time biva smanjena i izmjena plinova izmeu

listova i okolne atmosfere. Sve to zajedno rezultira, svakako, u nekoj mjeri smanjenjem

koliine sintetizirane organske tvari i smanjenim prirastom biomase i drvea i prizemnog

raa.

Postojanje umskog pojasa oko kamenoloma svakako je povoljno jer smanjuje

podruje na koje se praina iz kamenoloma moe taloiti. Vegetacija, posebice jer se sastoji

od drvea i grmlja gueg sklopa, smanjuje brzinu vjetra. Osim toga, predstavlja fiziku

prepreku pa na oba ova naina smanjuje podruje na kojem se moe taloiti praina.

U konanici, ta praina e uglavnom zavriti na tlu i to tako to jedan dio te praine

odmah dospije na tlo, a drugi se dio zadri u vegetaciji. Kada se radi o praini koja potjee od

vapnenca, kao to je sluaj na eksploatacijskom polju pica,ona redovito djeluje tako da

poveava pH tla.

Jedno od najvanijih svojstava koje utjeu na reakcije u tlu je pH vrijednost tla,odnosno koncentracija slobodnih vodikovih iona u tlu matrice. Plodnost tla je izravno pod

utjecajem pH vrijednosti te u sluaju poveanja pH-vrijednosti >8 hranjive tvari postaju

netopive i biljke ih ne mogu iskoristiti.

Utjecaj na povrinske i podzemne vode

Eksploatacijom kamena, odnosno otvaranjem leita dolazi do propusnosti stijenskemase zbog raspucalosti, ali utjecaj vaenja kamena na kakvou podzemne vode nije velik.

Podruje zahvaeno eksploatacijom zbog svoje ogranienosti ne utjee bitno na reim

povrinskih i podzemnih voda.

Utjecaj na povrinsku vodu mogao bi se utvrditi donoenjem sitnih estica vapnenca i

gline za intenzivnih oborina. Mogui utjecaj na kakvou podzemne vode moe nastati uslijed

ispusta otpadnih voda iz mehaniarske radionice, sanitarnog vora i poslovnih prostora.


19/49


11

Oborinske vode koje ispiru radne i prometne povrine takoer mogu nepovoljno

utjecati na postojee prirodne vodne sustave, na bujicu koja e morati prihvatiti vee koliine

oborinske vode s podruja kamenoloma. Oborinske vode mogu u prijamnik donijeti i vee

koliine nanosa, to bi takoer imalo neeljene posljedice u vodotoku.

Zbog sprjeavanja zamuenja prijemnika, oborinske vode se prije isputanja

proputaju kroz lagunu odnosno kroz pjeskolov.

Utjecaj odlagalita jalovine

Jalovina koja se odlae pri otvaranju novih eksploatacijskih polja jest rastresit

materijal, koji osim kamena sadri i odreene koliine zemlje koja moe biti ispranaoborinama i donijeti odreene koliine mulja u bujice i kanale, a moe smanjit i njihovu

protonost i izazvati plavljenje okolnoga nizinskog podruja.

Utjecaj promjene iskoritavanja zemljita

Najznaajnije su promjene u topografiji, nestanku sitnozrnog i humusnog tla i vegetacije.

Kamenolomi mogu, izmeu ostalih uinaka, utjecati na oblikovnu kakvou prostora, kojaproizlazi iz vizualnog doivljavanja i raspoznavanja prostora. Iz vizualne degradacije

podruja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku prostora, to se oituje u sljedeem:

izmijenjena je cjelovita slika ueg podruja i izgled prirodnog okolia (skladnost s

entitetom prirode)

smanjena je reprezentativnost podruja i istovjetnost s identitetom ire pokrajine

promijenjen je kontinuitet razvoja u odnosu prema postojeoj strukturi prostora

smanjena je privlanost, atraktivnost i simbolina vrijednost prostora: kamenolom

poistovjeuje se s negativnim.


20/49


12

3.2. Utjecaji detonacije eksplozivnog naboja na ljude i objekte u

neposrednom okruenju minskog polja

Detonacija eksploziva je, kako je navedeno u uvodu, vrlo brza reakcija kod koje se

razvija visok tlak, toplina i plinovi. Od centra eksplozivnog naboja, ili zone eksplozije, u

stijeni, (Slika 2):

podrujedrobljenja ili usitnjavanja stijene, ili korisni i eljeni efekt miniranja,

podrujeradijalnih i koncentrinih pukotina, ili trajna i nepoeljna deformacija,

podrujeoscilacije i elastine deformacije stijene, ili nepoeljni umjetni potres,

Slika 2.podrujadjelovanja eksplozije u stijeni (Preuzeto:www.gradst.unist.hr

02.10.2015)

S druge pak strane, neposredni okoli minskog polja kao posljedica aktiviranja mina,

izloen je i razbacivanju komada stijene, te zranom udaru. Navedeni nepoeljni i tetni

utjecaji detonacije eksplozivnog naboja na objekte u neposrednom okruenju minskog polja,definiraju se u minerskoj praksi kao nekontrolirani mehaniki rad.
http://www.gradst.unist.hr/http://www.gradst.unist.hr/


21/49


13

3.2. Seizmiko tetno djelovanje miniranja

Seizmiko tetno djelovanje miniranja manifestira se u vidu oscilacija i elastinih

deformacija stijene, te u biti predstavlja umjetni potres, pri kojem je mjesto eksplozije njegov

epicentar. To zapravo znai, da se dio osloboene energije eksplozivnog punjenja pretvorio u

kinetiku energiju elastinih valova, koji se meusobno razlikuju u brzini irenja, intenzitetu i

obliku deformacije. Nastanak i irenje seizmikih valova najegzaktnije se dokazuje teorijom

elastinosti. Postoje dvije vrste osnovnih deformacija koje homogeno izotropno tijelo moe

pretrpjeti pod djelovanjem vanjskih sila, a to su :

deformacije volumena,

deformacije oblika.

Deformacije volumena i oblika prenose se u sredstvu odvojeno i razli itom brzinom. Pri

tomu se deformacije volumena prenose veom brzinom. Ta brzina se obino oznaava sa vp,

a valovi se zovu uzduni, ili longitudinalni (Slika 3).

Uzduni val neporemeeni dio

Slika 3.Uzduni ili longitudinalni val(preuzeto:www.rudar.rgn.hr 02.10.2015)

Valovi kojima se prenose deformacije oblika, ire se u sredstvu manjom brzinom, i

oznaavaju se obino sa vs. Zovu se transverzalni ili popreni, pri emu su oni horizontalni i

vertikalni seizmiki valovi (Slika 4).

Popreni val Neporemeeni dio

Smjer irenja seizmikog vala

- - - - - - - - Smjer oscilacija estica

Slika 4.Popreni ili transverzalni val (preuzeto:www.rudar.rgn.hr 02.10.2015)
http://www.rudar.rgn.hr/http://www.rudar.rgn.hr/http://www.rudar.rgn.hr/http://www.rudar.rgn.hr/


22/49


14

Nadalje, treba razlikovati gore opisane brzine irenja uzdunih i poprenih seizmikih

valova od oscilacija koje oni pri svom prolasku kroz tlo ili stijenu uzrokuju. Te oscilacije

mogu prouzroitioteenja ili ruenje razliitih stambenih zgrada ili gospodarskih objekata.

Intenzitet oscilacija, pri miniranjima ovisi o koliini i vrsti eksplozivnog punjenja, udaljenosti

od mjesta miniranja, te mediju kroz koji se valovi ire, a izraava se:

maksimalnim pomakom, = maksimalnom brzinom, = 2 maksimalnim ubrzanjem = 4 gdje su:

Amaksimalna amplituda [cm]

ffrekvencija oscilacija [cm/s]

Ttrajanje titraja [s]

Zatita okolia prilikom izvoenja masovnih miniranja u kamenolomu pica treba biti

dvojaka:

zatita od prevelikih seizmikih oscilacija, odnosno umjetnih potresa koji mogu

uzrokovati tete u vidu stvaranjapukotina na objektima okolia,

zatita od razbacivanja miniranog materijala u okoli.

Opasnost od zranog udara prilikom masovnih miniranja ne postoji jer e se povezivanje

minskih polja izvoditi sigurnim neelektrinim NONEL detonatorima. Brzine oscilacija

svode se u dozvoljene granice odreivanjem dozvoljene koliine eksploziva po stupnju

paljenja, a razbacivanje miniranog materijala u okoli sprjeava se pravilnim odabirom

geometrije i/ili pokrivanjem minskih polja.

3.3. Norme openito

Brzina oscilacije estica tla ili stijena izazvanih detonacijama eksploziva u minskoj

buotini kljuni je kriterij temeljem kojeg se ocjenjuje ugroenost pojedinog objekta od

seizmikog djelovanja. Brzina oscilacija tla izazvanih miniranjem u izravnoj je vezi sa

koliinom eksplozivnog punjenja koji detonira u pojedinom intervalu paljenja, udaljenou

mjesta opaanja od minskog polja, te znaajkama osnovnog tektonskog sklopa, ili openito

inenjersko-geolokim i fiziko-mehanikim karakteristikama stijenskih masa. U posljednjih

desetak i vie godina u Hrvatskoj je sazrjela svijest o potrebi seizmikih opaanja prilikom


23/49


15

miniranja kada se ona izvode u blizini ugroenih objekata. Dozvoljene brzine oscilacija

estica tla ili stijenskih masa za odreene objekte nisu normirane hrvatskim propisima, te se u

praksi koriste meunarodne norme DIN, BS, USBM i drugi. U Njemakoj su standardom

DIN 4150 klasificirani objekti po kategorijama i za njih pripadajue doputene brzine

oscilacija estica stijena u zavisnosti o frekvenciji oscilacija. Taj standard je prihvaen i u

naoj zemlji(Tablica 5., Slika 5).

Tablica 5.Granine brzine oscilacija estica stijena po DIN standardu 4150(preuzeto:

Strelec, S., 2007.)

Frekvencija oscilacija < 10 Hz 10 - 50 Hz 50 - 100 Hz

Kategorija objekta Granine vrijednosti brzina oscilacija [mm/s]

1. Kancelarije i tvornike zgrade 20 20-40 40-50

2. Stambene zgrade 5 5-15 15-20

3. Povijesni i drugi zatieni objekti 3 3-8 8-10

Za frekvencije > 100 Hz mogu se uzeti vee vrijednosti brzina oscilacija

Slika 5.Grafiki prikaz graninih brzina oscilacija po DIN 4150 standardu (preuzeto:Strelec S., 2007)


24/49


16

Klasifikacija potresa po kriteriju S. V. Medvedeva usvojena je 1963.god. u San

Franciscu, a temelji se na koliini i vrsti oteenja na objektima prema pripadajuim

vrijednostima rezultantne brzine oscilacija tla. Ona se podudara s meunarodnom

konvencionalnom skalom za procjenu uinka potresa MCS (Mercali-Cancani, Sieberg)

(Tablica 6.), prikaz odreivanja intenziteta stupnja potresa na osnovi izraunatih rezultantnih

brzina na mjestima opaanja po skali S.V.Medvedeva.

Tablica 6.MCS (MercaliCancani, Sieberg) ljestvica za procjenu uinka potresa

(Strelec S., 2007)

Stupanj

potresa

Brzina

oscilacija cm/sKarakteristika potresa

1. < 0.2 Oscilacije mogu registrirati samo instrumenti

2. 0.2 - 0.4 Oscilacije se mogu osjetiti samo u potpunoj tiini

3. 0.4 - 0.8 Oscilacije mogu osjetiti osobe koje su obavijetene o miniranju

4. 0.8 - 1.5 Oscilacije osjeaju mnogi ljudi i pojavljuje se zveckanje

5. 3.0 - 6.0 Pojavljuju se vee pukotine u buci, oteenja zgrada su lako

uoljiva

7. 6.012,0

Pojavljuju se oteenja na solidnijim zgradama; otpadajukomadibuke; nastaju tanke pukotine u zidovima i dimnjacima;poinjeklizanje vodom zasienog pjeskovitog tla; otpadanje nestabilnih

blokova na strmim nagibima

8. 12 -24

Nastaju znatna oteenja zgrada; pojavljuju se velike pukotine uzidovima i konstrukcijama; dimnjaci se rue; odvaljuje sebuka;

poinje obruavanje kosina uz rub tektonskih pukotina; u slabovezanim stijenama nastaju trajne deformacije

9. 24 - 48

Zgrade se rue; pojavljuju se velike pukotine u zidovima i stijenama; odronjavanje vrstih kosina; obruavanje rubnihdijelova slabo vezanih stijena i tla sa sistemom pukotina

nepovoljno orijentiranih

10. 48 - 96 Nastaju velika razaranja i ruenja zgrada; pojavljuju se pukotine

11. > 96 Znatna obruavanja kosina u vrstim stijenama


25/49


17

Za reduciranje vibracija tla, poznate su slijedee metode i tehnike:

smanjenje koliine eksploziva po stupnju paljenja, ime se smanjuje amplituda,

smanjenjem koliine eksploziva po stupnju opaljenja,

smanjenjem promjera buotine, visine punjenja eksploziva i epa, smanjiti emogunost tete,

smanjenje epa, ali ne do stupnja poveanja zvunog efekta i/ili odbacivanja

materijala,

smanjenje dubine buotina,

smanjenje podbuenja,

koritenje veeg intervala otpucavanja meu buotinama ili redova buotina,

miniranjem prema otvorenoj fronti (izbojnici bez ukljetenja),

planirati minska polja sa smjerom napredovanja paljenja buotina od objekta, gdje

je mogue, drati ukupno vrijeme cjelokupnog miniranja ispod jedne sekunde.

U SAD u je kriterij tete utvren preko odnosa brzina i frekvencija oscilacija

(Siskind at all., USBM RI8507, 1980). Na Slici 6 dan je grafiki prikaz graninih brzina

oscilacija tla za graevine koje propisuje United States Bureau of Mines (USBM RI8507 i

OSM standard).

Slika 6.Granine brzine oscilacije u funkciji frekvencije (USBM RI8507 i OSMstandard) (preuzeto: Strelec S., 2007)


26/49


18

4. MAKSIMALNO DOZVOLJENA KOLIINA EKSPLOZIVA

PO STUPNJU PALJENJA Qdozv.

Kod miniranja u blizini objekata, potrebno je prije miniranja izvesti snimanje

(fotografiranje) objekata u ugroenoj zoni, te sainjavanje oevidnika o stanju objekta prije

izvoenja radova miniranja.

Za odreivanje radijusa ugroene zone pri miniranju, prema Langeforsu, koristi se

slijedea formula:

= (mm/s)odnosno navedena zavisnost brzine oscilacije tla i ostalih parametara prema USBM

standardu, a koja je izraena slijedeom formulom:

-1,6

RQ

RKV

(mm/s)

gdje je:

VRrezultantna brzina oscilacije tla (mm/s),

Rudaljenost mjesta opaanja od minskog polja (m),

Qkoliina eksplozivnog punjenja koje detonira trenutno (kg),

Kkoeficijent transmisije i naina miniranja.

Ulazni podaci

Eksplozivno punjenje Q= 220,00kg

Udaljenost MP od MO-1 R1= 510,00m

Udaljenost MP od MO-2 R2= 540,00m

Dominantna frekvencija f= 10,00Hz

MP-minsko polje, MO- mjesto opaanja


27/49


19

Izlazni podaci

Maksimalna brzina oscilacije u MO-1 V1= 0,147 cm/s

Maksimalna brzina oscilacije u MO-2 V2= 0,178 cm/s

Faktori ovisni o miniranju i priguenju: Langefors USBM-1 USBM-2 USBM

Koeficijent priguenja, n: - -1,60 -1,60 -1,60

Koef. naina miniranja, K (izraunat): 13,44 59,10 78,41 80,00

Koeficijent naina miniranja, K

(usvojen, Langeefors):

18,00

Za izmjerenu brzinu oscilacije estice tla u mjestu opaanja (MO), poznatu udaljenost (R) od

minskog polja (MP) i maksimalne koliine eksploziva po stupnju paljenja (Q) izraunata je

vrijednost za koeficijent transmisije (K) prema Langeforsu i USBM-u.

Kada nam je poznata vrijednost K i doputena brzina oscilacije estica tla moemo

izraunati doputenu koliinu eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja za razliite

udaljenosti od minskog polja.

Tablica7. Tablica dozvoljene koliine eksploziva po stupnju paljenja ovisno o udaljenosti

od ugroenog objekta.(preuzeto: Strelec S., 2007)

Doputena brzina oscilacije 0,30 cm/s

Udaljenost

od MP R(m)

Koliina eksploziva Q (kg)

Langefors USBM

300 144,34 127,17

310 151,61 135,79

320 159,01 144,69

330 166,52 153,87

340 174,15 163,34

350 181,89 173,09

360 181,74 183,12

370 197,70 193,43

380 205,77 204,03

usvojen


28/49


20

390 213,94 214,91

400 222,22 226,07

410 230,61 237,52

420 239,10 249,25

430 247,69 261,26

440 256,38 273,55

450 265,17 286,12

460 274,05 298,98

470 283,04 312,12

480 292,12 325,54

490 301,29 339,25

500 310,56 353,24

510 319,93 367,51

520 329,38 382,06

530 338,93 396,90

550 358,30 427,42

Slika 7.Dijagram utvrivanja dozvoljene koliine eksploziva po stupnju paljenja uovisnosti o udaljenosti ugroenog objekta od minskog polja (preuzeto: Strelec S., 2007)


29/49


21

Iz tog razloga je prije poetka izvoenja radova buenja i miniranja potrebno izvriti

prethodno mjerenje intenziteta potresa, a radi utvrivanja vrijednosti koeficijenta K. U praksi

se esto rabi pojednostavljen izraz za odreivanje sigurne udaljenosti miniranja za objekte:

QKR (m)

gdje je:

Rsigurna udaljenost (m),

Qkoliina eksplozivnog punjenja koje detonira trenutno (kg),

Kkoeficijent ovisan o nainu miniranja,

K = 100-150 za sigurno miniranje ako je eksploziv na povrini,

K = 5-10 za sigurno miniranje ako je eksploziv u buotini.

U sluaju da su objekti oteeni te ovisno o tipu i stanju objekta, potrebno je napraviti

plan miniranja uz proraun maksimalne koliine eksploziva, na temelju izmjerenih

veliina pomaka, brzine i ubrzanja oscilacije tla.


30/49


22

5. PRORAUN VELIINA BUENJA I MINIRANJA

S obzirom na razliitosti u kvaliteti stijenske mase te lokaciju minskog polja, mijenjat

e se geometrija minskih polja kao i tehnologija izvoenja miniranja. O svakom minskom

polju, mora se izraditi elaborate s tono ucrtanim lokacijama buotina, njihovim dubinamate

koliinama eksplozivnog punjena po buotini i nainu aktiviranja, kako bi se izbjegla

nepoeljna djelovanja kao to su seizmiki efekti, djelovanje zranog udarnog vala i

odbacivanje odminiranog materijala. Kod odabira metode miniranja postavljaju se slijedei

uvjeti:

1. Geometrija, irina i dubina usjeka, nagib kosine, visina etae. Svi navedeni

parametri su odreeni graevinskim i geomehanikim projektom,

2. Raspoloiva oprema za buenje i miniranje, uz koritenje samohodnih buaih

garnitura s vanjskim ekiem sa krunama promjera 76 i 89 mm.

5.1. Odreivanje parametara buenja i miniranja

Parametri buenja i miniranja se esto prilagoavaju uvjetima tijekom izvoenja

miniranja ovisno o geometriji trase te kvaliteti stijenske mase. Parametri buenja i miniranja

uvjetovani su visinom etaete pozicijom minskog polja.

5.1.1. Odreivanje linije najmanjeg otpora w

Za proraun linije najmanjeg otpora utjecajni faktori su: karateristika stijenske mase,

traena granulacija, vrsta eksploziva, promjer buotina kao i dubina buotina (Krsnik, 1989).

Za izraun koristimo formulu koja glasi:

q

Qw m (m)

gdje je:

88,311704

065,0

4

22

ed

Qm kg/m',

Qmkoncentracija eksplozivnog punjenja (kg/m'),

dpromjer patrone eksploziva (m), (koristi se Riogel Troner te je d = 65 mm)


31/49


23

qspecifina potronja eksploziva (kg/m3), q = 0,7 kg/m3 ,

egustoa eksploziva (kg/m3), e = 1170 kg/m3 .

Tada je:

35,27,0

88,3w m.

Usvaja se da je za buotine duljine manje od 6m, maksimalna vrijednost izbojnice w = 2,3 m.

Odreivanje razmaka izmeu minskih buotina a

wma

(m)

gdje je:

mkoeficijent gustoe minskih buotina (0,8 1,6),

wizbojnica (m).

Odabrana je vrijednost m=1 te je:

3,23,21 a (m).

Usvaja se da je za buotineduljine manje od 6m a = 2,3 m.

5.2. Empirijsko odreivanje ostalih parametara miniranja

Odreivanje duljine minske buotine L

phH

L sin

(m)

gdje je:

Hvisina etae ili eljena dubina iskopa (m),

hpduljina probuenja (m)

- kut nagiba minske buotine prema horizontali ( 0 ), =900 .


32/49


24

Za svaki profil i buotinu potrebno je odrediti tonu dubinu ovisno o zahtijevanoj

visini etae, dodajuina tu dubinu jo 0,5 m probuenja.

Odreivanje volumena odloma minske buotine V

Za odreivanje volumena koji se dobije miniranjem jednom minskom buotinom

koritena je slijedea jednadba:

sin

HwaV (m3)

gdje je:

arazmak izmeu minskih buotina (m),

wizbojnica (m),

Hvisina etae (m),

- kut nagiba minske buotine prema horizontali ( 0 ).

Odreivanje eksplozivnog punjenja u buotini

Aktiviranje minskih buotina vri se pomou elektrinih milisekundnih detonatora,

neelektrinih detonatora ili detonirajueg tapina. Na osnovi toga se odreuje konstrukcija

minskih buotina(Slika 8).


33/49


25

Slika 8.Konstrukcija minske buotine(Preuzeto:www.info.grad.hr,02.10.2015)

Volumen izbijanja minske buotine, V:

= =3,05,010

0,94 = 111,70 112

Glavni naboj minske buotine (inicijalno punjenje)

Koliina eksploziva za glavni naboj (Qg),prema U. Langeforsu se rauna pomou izraza:

204,1 wsa

E

VQ

g

g (kg)

gdje je:

Vvolumen odloma minske buotine (m3),

wlinija najmanjeg otpora (m),

audaljenost izmeu buotina (m),

spokazatelj minirljivosti stijene

Bizbojnica (m).
http://www.info.grad.hr/http://www.info.grad.hr/


34/49


26

Iz navedenih razloga, za glavni naboj esto se koristi plastini eksploziv tip RIOGEL 2

ECO, promjera 50 mm. U svaku buotinu se stavlja jedna patrona s elektrinim ili nonel

detonatorom.

Prema tomu, koliina eksploziva za glavni naboj se odreuje pomou izraza:

ggg

dLQ

2

2 (kg)

gdje je:

Lgduljina glavnog naboja (m),

d promjer patrone (m),

ggustoa eksploziva glavnog punjenja (t/m3).

Duljina zaepljenja minske buotine

Duljina epa minske buotine ovisi o promjeru minske buotine i liniji najmanjeg otpora.

Odreuje se prema relaciji:

L = (0,751,0) w (m)

Pomoni naboj minske buotine

Koliina eksploziva za pomoni naboj (Qp), prema U Langeforsu se rauna pomou izraza:

)3,1( 2waVqQ pp (kg)

gdje je:

qpspecifina potronja eksploziva za pomoni naboj (kg/m3),


audaljenost izmeu buotina (m),

wizbojnica (m).

Za pomoni naboj obino se koristi AN-FO eksploziv pakiran u vree od 25kg. U

minske buotine se ugrauje sipanjem, nakon sputanja glavnog naboja i detonatora ilitapina. Pomonim nabojem (AN-FO eksplozivom) popunjava se buotina od patrone glavnog


35/49


27

naboja do dubine epa, od ua buotine. Pri tome je bitno voditi rauna o maksimalno

dozvoljenoj koliini eksploziva po stupnju opaljenja. Prema tome duljina pomonog naboja

(Lp) rauna se prema izrazu:

gp LLLL (m)

gdje je:

Lduljina minske buotine sa probuenjem (m),


Lduljina epa (m).

Koliina eksploziva za pomoni naboj se odreuje pomou izraza:

gpp

dLQ

2

2 (kg)

gdje je:

Lpduljina pomonog naboja (m),

dpromjer pomonog naboja (m), d = 0,076 m,

pgustoa eksploziva pomonog naboja (t/m3

), g=0,83 t/m3

.

Napomena:U sluaju da su minske buotine ispunjene vodom, potrebno je umjesto prakastih

eksploziva koristiti emulzijske eksplozive. Za te situacije esto se koriste eksplozivi kao to je

Riogel Troner ili Riohit.

Ukupna duljina eksplozivnog punjenja minske buotine

Le= Lg + Lp (m)

gdje je:


Lpduljina pomonog naboja (m),

Ukupna koliina eksplozivnog punjenja minske buotine

Qb = Qg + Qp (kg)


36/49


28

gdje je:

Qb - koliina eksploziva u buotini (kg),

Qg - koliina eksploziva za glavno punjenje (kg),

Qd - koliina eksploziva za dopunsko punjenje (kg).

Specifina potronja eksploziva (q)

b

b

V

Qq (kg/m3)

gdje je:

Qbkoliina eksploziva u minskoj buotini (kg),

Vbvolumen odloma minske buotine (m3).

Koncentracija eksplozivnog punjenja za glavni naboj (Pg)

g

g

g L

QP

(kg/m')

gdje je:

Qg - koliina eksploziva za glavno punjenje (kg),

Lgduljina glavnog naboja (m).

Koncentracija eksplozivnog punjenja za pomoni naboj (Pp)

p

p

pL

QP (kg/m')

gdje je:

Qp - koliina eksploziva za pomoni naboj (kg),

Lpduljina pomonog naboja (m).


37/49


29

Uinak miniranja (u)

L

Vu (m3/m')

gdje je:


Lduljina minske buotine s probuenjem (m).

Potrebno je odrediti optimalnu duljinu epa, radi to bolje fragmentacije u zoni epa, uz

sigurnosne uvjete neeljenih efekata od razbacivanja materijala.


38/49


39/49


31

Primjena neelektrinih detonatora nuna je na svim mjestima gdje postoji rizik od

pojave lutajuih struja, kao to su dalekovodi, blizina trafo stanica, telefonskih provodnika,

telefonskih i RTV predajnika, agregata za proizvodnju el. energije i slino.

Elektrino aktiviranje

Kod elektrinog aktiviranja minskog polja, mrea se sastoji iz slijedeih dijelova:

elektrini detonatori (mili sekundnih),

glavni vodi,

krajnji vodii- vodii od detonatora do ua buotine,

vodii za spajanje krajnjih vodia izmeu buotina,

spojni vodii- koji spajaju krajnje i glavni vodi.

Kod aktiviranja minskih polja predvieno je koritenje sekvencijalnog stroja, pomou

kojeg se, uz primjenu mili sekundnih elektrinih detonatora, moe postii bolja granulacija i

kontrola aktiviranja minskog polja. Sekvencijalni stroj je s 10 strujnih krugova. Kod

koritenja sekvencijalnog stroja doputeno je serijsko povezivanje vodia elektrinih

detonatora.

Nakon povezivanja elektrinih detonatora s glavnim vodiem potrebno je izvriti

provjeru vanjskog otpora serijske mree, potrebnu jakost struje za paljenje te da li stroj moe

proizvesti dovoljnu struju za paljenje. Kod odreivanja parametara miniranja mora se

proraunati vanjski otpor te potrebna jaina struje kako bi se osiguralo da kroz svaki detonator

proe struja dovoljna za njegovo aktiviranje.

Proraun vanjskog otpora (otpora svih vodia i el. detonatora), moe se raunati prema

jednadbi:

ggrred rLrLRmR 2 ()

gdje je:

mbroj elektrinih detonatora u seriji (mrei),

Redotpor jednog elektrinog detonatora (),

Lrduljina vodia u mrei (m),

Lgduljina glavnih vodia(m),

rr- otpor jednog dunog metra u mrei (/m'),


40/49


32

rg- otpor jednog dunog metra glavnog vodia (/m'),

Otpor jednog dunog metra vodia (rr) odreuje se iz odnosa:

s

lrr

(/m')

gdje je:

specifini otpor materijala vodia (mm2/m),

Lduljina vodia (m),

spopreni presjek vodia (m2).

Jakost struje (I) kod serijskog povezivanja el. detonatora rauna seprema jednadbi:

R

UI (A)

gdje je:

Unapon elektrine struje koja seproizvodi strojem za paljenje (V),

Rukupni otpor elektrine mree (),

ili:

edv RmR

UI

(A)

gdje je:

Unapon elektrine struje koja se proizvodi strojem za paljenje (V),

Rvotpor elektrinih vodia (),

Redotpor elektrinog detonatora (),

mbroj elektrinih detonatora u mrei.


41/49


33

7. ORGANIZACIJA ISKOPA MINIRANJEM

Svi radovi na miniranju moraju biti podreeni osiguranju dinamike. Svi radovi

miniranja moraju se izvoditi tako da ne doe do oteenja okolnih objekata, te ljudi i strojeva

koji rade na EP polju. Ovi uvjeti zahtijevaju izvoenja miniranja prema unaprijed odreenim

parametrima kako dubine zahvata, geometrije buenja tako i naina povezivanja i aktiviranja

minskih buotina. Za svako miniranje potrebno je izraditi Plan miniranjate nakon miniranja

Elaborat o miniranju. Prije izrade plana miniranja potrebno je utvrditi stanje objekata u

ugroenoj zoni te sainiti izvjee s fotografijama. U sluaju vode u buotinama puni se

emulzijskim eksplozivom. Koliina punjenja pojedine minske buotine dobiva se temeljem

prorauna. Proraunate koliine eksploziva, nakon prvih miniranja, treba eventualno korigirati

u ciljupostizanja zadovoljavajue fragmentacije odminirane stijenske mase, kao i intenziteta

potresa.

Eksploziv u buotini inicira se: elektrinim, neelektrinim detonatorom ili

detonirajuim tapinom, koji je uveden u buotinu i udarnu patronu. Minske buotine

meusobno se povezuju u redove, a redovi se povezuju na trenutni elektrini detonator ili

sekvencijalni stroj. Nakon to je buotina napunjena eksplozivom prema proraunu, buotina

se do vrha puni (epi) odgovarajuim materijalom. Duina epa mora biti mi nimalno

jednaka je duljini izbojnice (w). Punjenje, povezivanje i usporavanje minskih buotina izvodi

iskljuivo palioc mina, uz asistenciju svojih pomonika, osposobljenih za siguran rad s

eksplozivom. Nakon to su izvedene sve mjere zatite, odgovorna osoba daje znak za

aktiviranje minskog polja. Mjestu miniranja biti e dozvoljen pristup kad palitelj mina:

pregleda minsko polje,

utvrdi da su sve napunjene minske buotine aktivirane i

da ugovoreni znak za prestanak opasnosti i nastavak rada.


42/49


34

8. MJERE ZATITETIJEKOM I NAKON RADA NA EP

8.1. Zatita od nekontroliranog aktiviranja eksploziva i eksplozivnihsredstava

Zatita od nekontroliranog aktiviranja eksploziva i eksplozivnih sredstava tijekom

skladitenja, manipulacije, transporta, punjenja minskihbuotina i nakon izvedenog paljenja

minskog polja zahtjeva:

paljivo rukovanje eksplozivom i eksplozivnim sredstvima

zabranu prilaza otvorenim plamenom i puenje

prilikom punjenja minskih buotina patrone eksploziva ne smiju se gnjeiti i silom

utiskivati u buotine

nabijanje eksploziva i epa minske buotine izvoditi paljivo drvenim zaobljenim

letvama

buau garnituru i ostalu opremu, te radnike koji nisu zaposleni na miniranju

odstraniti s minskog polja na sigurnu udaljenost

ne izvoditi i obustaviti minerske radove pri atmosferskim pranjenjima

nakon miniranja palitelj mina obavlja pregled (najranije 20 minuta po otpucavanju)

odminirane stijenske mase. Kada se palitelj uvjeri da nema nedetoniranog eksploziva u

odminiranoj masi, obavjetava tehnikog rukovoditelja kopa koji potom moe

dopustiti pristup zaposlenima na minsko polje.

8.2. Postupak s neeksplodiranim minama

Neeksplodirane mine i ostatak mina u buotinama treba odstraniti novim miniranjem.

Razmak nove mine od neeksplodirane ne smije biti manji od osmerostruke vrijednosti

promjera minske buotine ije punjenje nije eksplodiralo. Zabranjeno je na bilo koji nainvaditi eksploziv iz mina koje nisu eksplodirale.

O neeksplodiranim minama i ostacima eksploziva poslovoa (miner) mora obavijestiti

ljudstvo i odrediti postupak za uklanjanje neeksplodiranih mina. Ako neeksplodirane mine ili

ostaci eksploziva u buotinama nisu mogli biti na vrijeme odstranjeni ili se minirani materijal

nije mogao pregledati u smjeni u kojoj se miniralo, duan je rukovodioc smjene upoznati

rukovoditelja dolazee smjene o stanju na radilitu i koji radovi nisu do kraja smjene

obavljeni, a treba ih prije nastavka radova obaviti.


43/49


35

Neeksplodirane mine ili ostaci mina moraju se vidno obiljeiti. O tome se mora voditi

pismena evidencija u smjenskoj izvjetajnoj knjizi sve dok se ne upie i ne javi od narednih

smjena da je neeksplodirana mina unitena uz naznaku vremena (sata) kad je unitena, to

mora biti ovjereno potpisom palitelja mina.

Zatita od zatajenih mina i nedetoniranog eksploziva i eksplozivnih sredstava:

Uoene nedetonirane mine treba vidljivo oznaiti i zabraniti radove i pristup u

ugroenu zonu dok se mine ne unite.

Ukoliko je do zatajenja mina dolo uslijed prekida neelektrinog upaljaa ili konektora

ako se on koristi, mina se moe unititi iniciranjem pomou sporogoreeg tapina i

rudarske kapsule br.8, dajui propisane zvune signale i provodei mjere osiguranja i

zabrane pristupa u ugroenu zonu kao i prilikom masovnog ilisekundarnog miniranja.

U sluaju da prilikom aktiviranja zatajene mine doe do razbacivanja materijala,

nedetoniranu minu treba unititi novom minom postavljenom u minsku buotinu

paralelno zatajenoj mini.

Udaljenost paralelne minske buotine za unitenje zatajene mine ne smije biti manja

od 1,0 m, za buotine dubine do 10 m, odnosno 3,0 m za buotine dublje od 10 m.

Nova minska buotina nesmije sjei pravac zatajene mine.

8.3. Zatita od razbacivanja stijenskih komada prilikom miniranja

Zatita od razbacivanja stijenskih komada prilikom miniranja provodi se:

izvoenjem buaih radova po skici buenja minskog polja

izvoenjem konstrukcije eksplozivnog punjenja po projektu

izvesti ep minske buotine u projektiranoj dubini od propisanog ispunog materijala

preostalog nakon izrade minske buotine. U ep se ne smiju stavljati krupniji komadi

stijene.

sklanjanjem zaposlenih i pokretne opreme na sigurnu udaljenost i sigurne zaklone

pokretnu opremu i objekte a posebice lako lomljive i vitalne dijelove koji se nalaze u

zoni razbacivanja zatititi daskama i ostalim provizornim materijalom, to se odnosi i

na spremnik goriva

prije paljenja minskog polja zabraniti pristup i prolaz te osigurati pristupne putove na

radilite postavljanjem straa radi sprijeavanja nekontroliranog ulaska ljudi, ivotinja

i materijalnih sredstava u ugroenu zonu.


44/49


36

8.4. Zatita od seizmikog djelovanja

izvoenje punjenja minskihbuotina prema projektiranim veliinama

kontrolna mjerenja brzina oscilacija tla na potencijalno ugroenim objektima, pri

pokusnim miniranjima i pri svakom proizvodnom miniranju.

Seizmografe treba postaviti uz:

o temelj stambenih objekata koji su locirani sa jugozapadne strane na udaljenostima

minimalno 190 m od ruba kamenoloma

o temelj stambenih objekata koji su locirani sa zapadne strane na udaljenostima od oko

330 metara od ruba kamenoloma

o oplemenjivako postrojenje sa junestrane kamenoloma

8.5. Mjere zatite bioraznolikosti

1) Sve povrine planiranog zahvata eksploatacijskog polja, koje nee biti neposredno

zahvaeneeksploatacijom moraju zadrati postojeuvegetaciju.

2) Neophodno uklanjanje vegetacijskog pokrova izvoditi izvan razdoblja gnijeenja ptica,

odnosno poslije rujna i prije veljae.

3) Za bioloku obnovu povrina u kamenolomu koristiti tlo prikupljeno s lokacije zahvata.

4) Organizirati struni nadzor biologa kod izvoenja radova na biolokoj obnovi podruja

zahvata.

5) Zabranjen je unos stranih organizama (meu njima su i invazivne biljke) te genetiki

modificiranih organizama tijekom eksploatacije, sanacije i daljnjeg gospodarenja prostorom.

8.6. Mjere zatite georaznolikosti

O nalazu fosila i minerala koji bi mogli predstavljati zatienu prirodnu vrijednost

obavezno treba izvijestiti tijelo dravne uprave nadleno za zatitu prirode te poduzeti nune

mjere zatite od unitenja, oteenja ili krae.


45/49


37

U sluaju otkria speleolokog objekta potrebno je obustaviti daljnje radove, a otkrie

prijaviti tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode u roku od 15 dana. Daljnje

aktivnosti ili radnje vezane uz speleoloki objekt obavljati jedino uz prethodno doputenje

tijela dravne uprave nadlenog za zatitu prirode.

8.7. Mjere zatite zraka

1) Pokretno drobilino postrojenje opremiti sustavom za otpraivanje.

2) Najsitniju frakciju kamenih agregata izolirati s tri strane (posebice iz smjera

sjeveroistok) da bi se u najveoj moguoj mjeri sprijeiti raznoenje praine.

3)

Stroj za buenje minskih buotina mora posjedovati ureajza otpraivanje.4) Za vrijeme jaih vjetrova obustaviti radove koji emitiraju prainu.

5) Miniranje izvoditi za vrijeme slabog vjetra (tiine) da se uzvitlana praina od

minerskog udara to prije i na licu mjesta obori.

6) Transportne puteve unutar eksploatacijskog polja i pristupni put do upanijske ceste te

mjesta utovara po potrebi polijevati vodom (posebno u sunom dijelu godine) radi

smanjenja razine zapraivanja.

8.8. Mjere zatite od buke

1) Ograniitibrzine kretanja vozila na 10 km/h unutar kamenoloma.

2) Radne strojeve, postrojenja i vozila redovito kontrolirati i odravati kako u radu ne

bi dolo do poveane emisije buke.

3) Prilikom nabavke novih strojeva / postrojenja, kao jedan od bitnih odrednica u

nabavi treba uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malo bunuopremu u skladu s

Pravilnikom o mjerama zatite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

8.9. Mjere zatite okolia nakon prestanka eksploatacije

Nakon okonanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog

kamenoloma na predmetnoj lokaciji, neophodno je izvriti sanaciju eksploatacijskog polja ili

njegovog dijela i svih naputenih radnih povrina koritenjem prethodno deponirane jalovine i

drugog materijala i zemlje, sukladno odredbama Zakona o rudarstvu i okolinim propisima.


46/49


38

Rekultivacija zemljita predstavlja obaveznu mjeru ureenja oteenog zemljita i njegovog

privoenja odreenoj namjeni.

U tom smislu, potrebno je provesti tehniku rekultivaciju (tehniko ureenje povrina)

i bioloku rekultivaciju (poumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekolokim isinekolokim osobinama odgovaraju ovom podruju), radi uklapanja u prirodni ambijent

krajolika. Pod tehnikom rekultivacijom se podrazumijeva dovoenje zavrnih kosina

kamenoloma u trajno stabilno i sigurno stanje u cilju stvaranja uvjeta za provoenje bioloke

rekultivacije.

Bioloka rekultivacija podrazumijeva provoenje sadnje odreenih vrsta drvea i

grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatra se da je najbolje koristiti autohtone vrste drvea

i grmlja, zbog idioekolokih i sinekolokih uvjeta koji vladaju na ovom podruju. Investitor je

duan osigurati provoenje rekultivacije u skladu sa projektnim rjeenjem.


47/49


39

9. ZAKLJUAK

Ovim radom opisano je esploatacijsko polje pica koje se nalazi sjeverno od ceste

Ljubeica-Ljubelj (LC 25148), Kalnikog gorja i potoka Ljuba voda, istono od ceste

Ljubeica (D24) Vaga (LC 25147), a udaljen je od sredita Ljubeice cca. 2 km. Tri

glavna varijeteta kamena koja su zastupljena u leitu su svijetlo sivi varijetet breaste

strukture (breasti dolomit), svijetlo sivi varijetet homogene teksture sa vidljivim reliktima

makrofosila-organogeni (vapnenac- biosparmikrit, biokalkarenit) i tamniji sivi varijetet

homogene teksture (dolomitizirani vapnenac).

Na osnovu analize ispitivanja fiziko-mehanikih svojstava stijenske mase pica,

stijenska masa ocijenjena je kao sirovina povoljnih svojstava za proizvodnju kamene sitnei

za izradu vezanih i habajuih slojeva na cestama 3.-5. prometnog razreda, kamene sitnei za

izradu bituminiziranih nosivih slojeva na cestama svih prometnih razreda, agregata za beton i

armirani beton te lomljenog kamena za zidanje i izradu obaloutvrda i vodopropusta.

Iako se na esploatacijskom polje pica u Ljubeici izvode minerski radovi na siguran

nain, u ovome radu detaljno se razrauju i objanjavaju mogui utjecaji miniranja na okoli

te vanost provoenja mjera zatite kojima se tetni utjecaji rada svode u dozvoljene granice.

Zakljuuje se kako miniranje utjee naokoli, prvenstveno na kakvou zraka. No osim kod

buenja minskih buutina i sekundarnog miniranja, emisije praine se pojavljuju i pri utovaru iprijevozu, na drobilani i klasirnici, pri presipavanju i sl.

Rad u kamenolomu oslobaaodreenu koliinu kamene praine. Ta se praina taloi

na svim nadzemnim organima biljaka. Najvei utjecaj na vegetaciju praina ima na listovima,

na kojima stvara sloj koji smanjuje fotosintezu. S druge strane, postojanje umskog pojasa

oko eksploatacijskog polja pica svakako je povoljno jer smanjuje podruje na koje se praina

iz kamenoloma taloi. Takoer, radi se o praini koja potjee od vapnenca pa djeluje tako da

poveava pH tla.Nadalje, eksploatacijom kamena, odnosno otvaranjem leita dolazi do propusnosti

stijenske mase zbog raspucalosti, ali utjecaj vaenja kamena na kakvou podzemne vode nije

velik. Podruje zahvaeno eksploatacijom, zbog svoje ogranienosti, ne utjee bitno na reim

povrinskih ipodzemnih voda.

Najznaajnije su promjene u topografiji, nestanku sitnozrnog i humusnog tla i

vegetacije. Eksploatacijsko polje pica utjee na oblikovnu kakvou prostora, koja proizlazi

iz vizualnog doivljavanja i raspoznavanja prostora.


48/49


40

Iz vizualne degradacije podruja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku

prostora, to se oituje u sljedeem: izmijenjena je cjelovita slika ueg podruja i izgled

prirodnog okolia, smanjena je reprezentativnost podruja i istovjetnost s identitetom ire

pokrajine, promijenjen je kontinuitet razvoja u odnosu prema postojeoj strukturi prostora te

je smanjena privlanost, atraktivnost i simbolina vrijednost prostora.

Najtetnije djelovanje na okoli prilikom miniranja je seizmiko djelovanje. Ono se

manifestira u vidu oscilacija i elastinih deformacija stijene, te u biti predstavlja umjetni

potres, pri kojem je mjesto eksplozije njegov epicentar. To zapravo znai, da se dio

osloboene energije eksplozivnog punjenja pretvorio u kinetiku energiju elastinih valova.

Zbog takvog djelovanja mogu nastati oteenja na kuama u blizini kamenoloma.

Osim od potresa, kue su takoer ugroene ukoliko doe do razbacivanja kamene

mase prilikom detonacije. Da bi se zatitili od razbacivanja mase treba se pridravati pravil ne

geometrije minskog polja, dozvoljene koliine eksploziva po stupnju paljenja, koritenje

milisekundnih usporivaa i dr. Osim navedenih mjera zatitite treba se pridravati i mjera

zatite na radu, zatite kod buenja, zatita od poara, pravilno rukovanje eksplozivom kao i

poduzeti sve mjere sigurnosti prije miniranja.

Nakon analize tehnike dokumentacije, prethodne procjene o utjecaju na okoli,

opservacije lokacije i njene okoline, te analize moguih utjecaja na okoli i mjera za

spreavanje i ublaavanje utjecaja na pojedine komponente okolia, utvreno je da

eksploatacija i prerada tehniko - graevinskog kamena na predmetnom kamenolomu na

lokalitetu pica u opini Ljubeica ne moe imati znaajnije negativne utjecaje na okoli,

uz potivanje i provoenje mjera zatite okolia navedenih u studiji o utjecaju na okoli i

projektnoj dokumentaciji. U ovom sluaju mogu se oekivati manji ili umjereni negativni

utjecaji na pojedine komponente okolia u neposrednoj blizini eksploatacijskog polja.

Varadin 26.10.2015


49/49


10. LITERATURA

1. Boi, B., Miniranje u rudarstvu, graditeljstvu i geotehnici, Geotehniki fakultet, Varadin,1998.

2. Dusper, V.: Projekt miniranja za vijadukte Draevac 2 I Vrila, Trg d.o.o. , Zbelava, 2007.

3. Institut za istraivanje i razvoj odrivih eko sustava. Studija o utjecaju na okoli

eksploatacije tehniko - graevnog kamena na buduem eksploatacijskom polju "kolevrat",

2013.

4. Jenka, Z., Glavni rudarski projekt eksploatacije vapnenenca na kamenoloma pica,Kaming d.d. Ljubeica, 1992.

5. Krsnik J. Miniranje RGNfakultet, Zagreb, 1990.

6. Krsnik, J.: Miniranje, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb,

1989.

7. Mesec J. Mineralne sirovine vrste i nain dobivanja Geotehniki fakultet, Varadin, 2009.

8. Rabljek V. Povrinska eksploatacija mineralnih sirovinaInstitut za rudarska i kemijskotehnoloka istraivanja Tuzla, 1970.

9. Strelec, S. et all., Izvjetaj o mjerenju seizmikih efekata miniranja na lokaciji kamenolomaLjubeica- pica, SPP d.o.o., 2007.

10. Tuar, B., Kamenolomi i okoli, Graevinar 54/01 356-364

11. xxx Zakon o rudarstvu (NN 56/2013)

12. xxx Zakon o eksplozivnim tvarima (NN, br, 178/04., 109/07. i 67/08.)

13. xxx Zakon o zatiti okolia (NN 78/15)

utjecaji na okoliš i mjere zaštite

Documents