1

AGRARNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Prof. dr. sc. Marko Tadić

4. i 5. ožujak 2010.

Agrarna politika je skup mjera i metoda kojima se utječe na razvitak poljoprivrede

AGRARNA POLITIKA

Vanjska trgovina

Agro i zoot. mjere

Administrativne mjere

Organizacijske mjere

Ekonomske mjere

Mjere mijenjanja posjedovnih

odnosa

Subvencije

Osiguranje

PropagandaPlaniranjeZemljišni minimum

Zaštita zdravlja

ZakonodavstvoKreditiZemljišni maksimum

SelekcijaZnanostInvesticijeArondacija

MehanizacijaMjere povlastica

Polj, školstvoPoreziKomasacija

KemizacijaMjere zaštite i kontrole

Polj, službaPolitika cijenaAgrarna

reforma

5.4.3.2.1.

Mogući ciljevi agrarne politike:

� Prehrambena sigurnost

� Postojanost dohotka poljoprivrednika i povećavanje njihova standarda življenja

� Zaštita i unapreñivanje okoliša

� Integralni razvitak sela

Zjalić i Tadić, 1992.

Čimbenici koji su odlučno utjecali na agrarnu politiku Republike Hrvatske

� Društveno-ekonomske promjene 1990.

� Pretvorba i privatizacija

� Ratne okolnosti

� Pristupanje svjetskoj trgovinskoj organizaciji

� Pristupanje Europskoj uniji

Društveno-ekonomske promjene

� Višestranački demokratski sustav

� Raspad zajedničke države

� Osamostaljenje

� Izgradnja institucionalnog okvira

� Izgradnja institucija

� Orijentacija na privatno vlasništvo

� Tržišno gospodarstvo

2

Pretvorba i privatizacija

� Neprimjeren model privatizacije osobito u poljoprivredi � Sporost u privatizaciji poljoprivrednih poduzeća� Sporost u privatizaciji prehrambene industrije� Destrukcija poljoprivrednih poduzeća (kombinata-

agroindustrijskog kompleksa)� Agrarna reforma

[ IDEJA – DVJESTO BOGATIH OBITELJI ]

� Pogubne posljedice privatizacije

Obilježja poljoprivredno-prehrambenih kombinata

� Velike površine poljoprivrednog zemljišta

� Zemljište visoke plodnosti

� Arondirano ili komasirano zemljište

� Suvremene, visokoproduktivne sorte bilja i pasmine stoke

� Suvremena tehnika i tehnologija proizvodnje i prerade

� Brojni stručnjaci različnih struka

� Integrirana proizvodnja

� Visoka proizvodnost

� Akcelerator ukupne poljoprivrede

Ratne okolnosti

� Okupirano poljoprivredno zemljište

� Minirane poljoprivredne površine

� Uništeni objekti, oprema i osnovno stado – jato

� Protjerani djelatnici

� Izgubljeno inozemno tržište

Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

� Smanjivanje potpore poljoprivredi

� Liberalizacija vanjske trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima

� Naglašena uloga sanitarne i fitosanitarne kontrole

� Sigurnost hrane

� Kakvoća hrane

Svjetska trgovinska organizacija: zemlje osnivači, tamno zeleno, i nove zemlje članice 1995-2009, svjetlo zeleno

Pristupanje Europskoj uniji

� Izuzetno dug proces

� Duboke promjene institucionalnog okvira

� Suštinske organizacijske promjene

Prosječne godišnje stope promjene obujma poljoprivredne proizvodnje ili mnoštvenosti stoke u Hrvatskoj izmeñu 1989. i 2008. godine

u %

6,54Meda

-1,47Jaja

-1,48Vune

-0,78Mlijeka

Proizvodnja:

0,54Peradi

-0,88Ovaca

-2,15Svinja

-2,72Goveda

Proizvodnja prirasta

-2,58Peradi

-0,76Ovaca

-2,11Svinja

-3,08Goveda

Brojnost:

0,60Kukuruza

-2,16Pšenice

Proizvodnja;

-1,27Ukupna poljoprivredna proizvodnja

3

Grafikon 1. Iznos državnih potpora (u 1.000 HRK) poljoprivredi i ribarstvu u Hrvatskoj izmeñu 1995. i 2010.

Var1 = 421,2582+59,262*x+7,862*x^2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

3200

3400

Var1

Grafikon 2. Udjeli državnih potpora poljoprivredi i ribarstvu u državnom proračunu Hrvatske izmeñu 1995. i 2010.

Var2 = 1,3753+0,1418*x-0,0053*x^2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 171,2

1,4

1,6

1,8

2,0

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

Var2

Grafikon 3. Dinamika promjena državnih potpora poljoprivredi i ribarstvu u Hrvatskoj izmeñu 1995. i 2010.

Var3 = 39,7091+31,3665*x+0,0887*x^2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

0

100

200

300

400

500

600

700

Var3

Grafikon 4. Ovisnost obujma poljoprivredne proizvodnje o udjelu državnih potpora poljoprivredi i ribarstvu u državnom

proračunu izmeñu 1995. i 2008.

Var4 = 96,4608+9,4543*x-2,8937*x^2

1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0

Var2

90

92

94

96

98

100

102

104

106

108

110

112

114

116

118

120

Var4

Var2:Var4: y = 108,4208 - 2,5744*x;

r = -0,1479; p = 0,6138

Grafikon 5. Ovisnost obujma poljoprivredne proizvodnje o državnim potporama poljoprivredi i ribarstvu izmeñu 1995. i

2008. godine (Indeksi)

Var2 = 107,0734-0,0044*x-2,5688E-5*x^2

0 100 200 300 400 500 600 700

Var1

90

92

94

96

98

100

102

104

106

108

110

112

114

116

118

120

Var2

Var1:Var2: y = 109,2231 - 0,0213*x;

r = -0,4249; p = 0,1299

Udjeli državnih potpora poljoprivredi i ribarstvu u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (1) i neto dodanoj vrijednosti (2)

Prosječne godišnje stopre rasta od 2005. do 2008. bile su:

53,914,22008.

53,012,02007.

57,610,92006.

51,710,72005.

21Godine

18,44Potpora poljoprivredi i ribarstvu4.16,84Neto dodane vrijednosti3.

7,67Vrijednosti poljoprivredne proizvodnje2.2,04Obujma poljoprivredne proizvodnje1.

u %

4

KRITIČKI OSVRT NA AGRARNU POLITIKU

REPUBLIKE HRVATSKE

Obilježja hrvatske poljoprivrede� Neprimjerena pretvorba i privatizacija� Ratne štete� Mali udio u državnom proračunu� Mala gospodarstva (oko 2,7 ha)� Visok udio mješovitih gospodarstava� Niska profesionalna struktura poljoprivrednika� Loša proizvodna struktura (prevladava proizvodnja žita)� Neriješeno tržište zemljišta (zemljišne knjige)� Odugovlačenje rješavanja državnog zemljišta� Institucijska potpora poljoprivredi slaba� Upravne službe neučinkovite� Poljoprivrednici se udružuju na političkoj osnovi� Proizvodnja se smanjuje� Smanjuje se tržišnost (oko 30%)� Smanjuje se zaposlenost� Povećava se zaduženost i nelikvidnost� Pogoršava se trgovinska bilanca poljoprivrede� Tehnološko zaostajanje

Franić i sur. 2003.

Bitni dokumenti za transformaciju hrvatske agrarne politike od poljoprivrednog razvitka

prema održivom ruralnom razvitku

� Zakon o poljoprivredi (NN 66/2001.)� Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/2002.)� Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN

89/2002.)� Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i

šumarstvu (NN 87/2002.)� Strategija ruralnog razvoja RH. 2008-2013. MPRRR, 2008.� Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja

2002-2003. Prijedlog

Franić i sur. 2003.

Zemljišna je politika, uz strukturnu politiku i politiku očuvanja okoliša, vjerojatno najslabiji dio poljoprivredne politike. Tijekom protekloga desetljeća najveća je pozornost posvećena politici poticanja poljoprivredne proizvodnje, no unatoč povećanju poljoprivrednoga proračuna u novije doba, ta sredstva nisu bila dostatna da se ostvari njezin rast.

Franić i sur. 2003.

Agrarna politika donedavno je bila mješavina ekonomskih i socijalnih mjera, što je smanjivalo konkurentnost poljoprivrede, uspješnu prilagodbu tržišnom sustavu i brži pristup europskim gospodarskim integracijama.

Franić i sur. 2003.

Za brži razvitak ruralnog prostora trebalo bi:

� ustanoviti jedinstven sustav kriterija za definiranje ruralnoga prostora, usporediv sa sustavom Europske unije kojoj težimo;

� mjerama strukturne politike poticati ulazak mladih u poljoprivredu, stručno pojačati osposobljavanje poljoprivrednika; poticati njihovo poslovno povezivanje;

� poticati investicije u poljoprivredna gospodarstva za prilagodbu potrebama tržišta, bolje uvjete rada i života poljoprivrednika, očuvanje okoliša i biološke raznovrsnosti;

� novčanim potporama pomoći područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (gorska, otočna, depopulacijska područja);

� provedbu sustava novčanih poticaja u poljoprivredi pojednostavniti i racionalizirati, ulagati u tržišnu infrastrukturu; urediti funkcioniranje tržišta zemljištem, ubrzati privatizaciju državnoga poljoprivrednog zemljišta i poljoprivredno-prehrambenih dioničkih društava;

Franić i sur. 2003.

5

� na lokalnim razinama poticati programe koji će se uklapati u državne planove održivoga razvitka, a ujedno biti korisni domicilnom stanovništvu koje treba sudjelovati u njihovu osmišljavanju;

� razviti metode ocjene napretka i revizije aktivnosti prema potrebama – prema rezultatima koji se ostvare (ili ne ostvare), ciljeve i mjere valja modificirati, a primijenjenu strategiju promijeniti;

� omogućiti razvitak vladinih struktura i osposobljavati donositelje (agrarno)političkih odluka, kako bi postali svjesniji veza izmeñu makroekonomske, regionalne i sektorske politike, odnosno poljoprivrede (i ostalih djelatnosti) i ruralne sredine.

Franić i sur. 2003.

Premda nominalni pokazatelji zaštite govore da je poljoprivreda visokoštićeni sektor, efektivna zaštita domaćih proizvoññača znatno je slabija zbog visokih troškova poljoprivrednih inputa i utjecaja svjetskih cijena.

Franić i sur. 2003.

NPR – Nominal Protection Rate, kojom se mjeri učinak vanjskotrgovinske zaštite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda;

EPR – Effective Protection Rate, koja uračunava utjecaj tržišta inputa, pa mjeri kako trgovinska ograničenja djeluju na novostvorenu vrijednost u pojedinoj djelatnosti;

PSE – Producer Subsidy Equivalent, agregatni pokazatelj koji uključuje cjenovnu podršku, subvencije i ostale oblike potpore i

ERA – Effective Rate of Assistance, mjeri te iste učinke na dodanu vrijednost (Franić, 1999., 2000.).

Franić i sur. 2003.

"Nominalna stopa zaštite - NPR se definira kao odnos prevladavajuće domaće cijene i odgovarajuće prilagoñene granične cijene bez prisustva intervencije. To je mjera "carinskog ekvivalenta " i ne mora se nužno podudarati s eksplicitnom carinom za proizvod koji se proučava. Formula na NPR za proizvod i je slijedeća:

gdje je Pd domaća cijena, Pw je svjetska cijena proizvoda i, a E0

je devizni tečaj."

0

0

EVA

EVAVAEPR

W

i

W

i

d

ii

−=

Franić, R. 2000.

Autorica navodi da je Efektivna stopa zaštite (EPR) odnos dodanevrijednosti u domaćim cijenama (intervencije) i dodane vrijednosti u svjetskim cijenama (bez intervencije). Dodana vrijednost se definira kao vrijednost proizvodnje manje troškovi inputa. Formula za EPR za proizvod i je slijedeća:

0

0

EVA

EVAVAEPR

W

i

W

i

d

ii

−=

Gdje su VAd i VAw dodane vrijednosti po domaćim isvjetskim cijenama, a Eo je odgovarajući devizni tečaj.

Franić, R. 2000.

Pokazatelji zaštite poljoprivrede 1997. godine

Franić, 1999.

25,3Hrvatska

38,3Slovenija

25,0Slovačka

22,0Poljska

16,0Mañarska

11,0Češka R.

42,0EU-15

PSE %

PSE – (Produce Subsidy Equivalent)

6

Novčani poticaji"Godine 1999. donesen je Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (Narodne novine, 29/1999.) čije se bitne novine mogu rezimirati u tri točke:

Prvo, gotovo da nema važnijeg poljoprivrednog proizvoda za koji nisu odreñeni poticaji po jedinici proizvoda. Drugo, uvedeni su poticaji po proizvodnoj površini pod žitima, uljaricama, šećernoj repi i drugim kulturama kao i po grlu stoke. Treće, odreñene su jednokratne potpore za podizanje novih višegodišnjih nasada u voćarstvu i vinogradarstvu."

Grahovac, 2003.

"Hrvatski sabor je napokon u srpnju 2002. godine donio ključne dokumente i zakone koji se odnose na poljoprivredu: Strategiju poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske i Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (Narodne novine, 89 i 87), a u 2001. godini Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, 66/2001.). Ovim je Zakonom uspostavljen novi model potpore poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i ruralnim područjima."

Grahovac, 2003.

"Komercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela: poticanja proizvodnje, kapitalnih ulaganja i ruralnog razvitka.

Model poticanja proizvodnje obuhvaća poticanje: ratarskih kultura; sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja; stočarstva i stočarskih proizvoda; uzgoja pernate divljači; ekološke proizvodnje; ribarstva. Poticanje proizvodnje provodi se plaćanjem po hektaru poljoprivredne površine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke, litri mlijeka, pčelinjoj zajednici, komadu pernate divljači, kilogramu ribe i školjaka, te komadu riblje mlañi. Pravo na poticaje ostvaruje se za ratarske i povrtlarske kulture(krušna žita, stočna žita), sadni materijal i višegodišnje nasade (vinogradi, voćnjaci, hmelj, …); stočarstvo i stočarske proizvode (mlijeko, tov junadi, …); ekološku proizvodnju; ribarstvo."

Grahovac, 2003.

"Komercijalna gospodarstva mogu, nadalje, ostvariti potporu u okviru sustava kapitalnih ulaganja kojima se nastoji unaprijediti uvjete proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava. Model kapitalnih ulaganja obuhvaća potporu ulaganju u poljoprivredu koju čine nepovratna sredstva koja se odnose na udjel sredstava iz državnog proračuna u ukupnoj vrijednosti investicija za koju je komercijalna banka odobrila kredit."

Grahovac, 2003.

"Napokon, i treći model kako komercijalna gospodarstva mogu ostvariti potporu jest model ruralnog razvitka. On obuhvaća programe: razvitka seoskog prostora; očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina; marketinšku pripremu poljoprivrednih proizvoda. Mjere unapreñenja seoskog prostora obuhvaćaju potporu: investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, preradi poljoprivrednih proizvoda, školovanju i prekvalifikaciji, zaštiti okoliša, ruralnom turizmu, ruralnoj infrastrukturi i sl. Osobitu važnost ima program održanja i unapreñenja proizvodnje hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina. I na koncu, zaseban je program kojim se potiče prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda."

Grahovac, 2003.

"Nekomercijalna gospodarstva - seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva - ostvaruju pravo na potporu u sklopu modela potpore dohotku, a mogu i u okviru sustava ruralnog razvitka. Radi se o gospodarstvima do tri hektara obradiva zemljišta. Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član gospodarstva koji ima najmanje 50 godina života za žene, odnosno, 55 za muškarce i to u iznosu do 7.200,00 kn godišnje."

Grahovac, 2003.

7

"No, pri tome valja reći da novčani poticaji i novčane naknade, iako daleko najvažniji, nisu bili i jedini oblik subvencija. Naime, država financijski potpomaže razvoj poljoprivrede, na primjer, otplatom kamata za pojedine kredite, subvencijom kamata, oprostima od plaćanja poreza i doprinosa, isplatom po jamstvima odobrenim za poljoprivredne programe, sanacijom poljoprivrednih poduzeća, marketinškom pripremom proizvoda za izvoz te potporom stručnim i znanstvenim institucijama koje se bave poljoprivredom."

Grahovac, 2003.

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

(ZPP)

EUROPSKA UNIJA

1951. Europska zajednica za ugljen i čelik1957. Europska ekonomska zajednica (Rimski ugovor) (Belgija,

Luksemburg, Francuska, Italija, Nizozemska, SR Njemačka)

1973. Prvo proširenje EEZ (V. Britanija, Irska, Danska)1981. Drugo proširenje EEZ (Grčka)1986. Treće proširenje (Španjolska i Portugal)1995. Četvrto proširenje (Austrija, Finska, Švedska)2004. Peto proširenje (Cipar, Češka, Estonija. Latvija, Litva, Mañarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija)2007. Šesto proširenje (Bugarska i Rumunjska)??? Sedmo proširenje (? ? ?)

Rimski ugovor (1957. g.), koji je prije više od 45 godina utemeljio Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ), naznačio je središnje mjesto poljoprivrede u toj zapadnoeuropskoj integraciji. Zajedničko tržište za poljoprivredne proizvode zahtijevalo je donošenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Franić i Žimbrek, 2003.

ZPP se temelji na tri načela:

� slobodnom protoku poljoprivrednih proizvoda unutar EU, koji se postiže zajedničkim EU cijenama, općom zabranom nameta i potpora te usklañivanjem tehničkih propisa;

� povlasticama prema kojima proizvodi EU imaju prednost na unutrašnjem tržištu pred uvoznima, što se postiže uvoznom zaštitom i

� zajedničkom financiranju poljoprivrednih programa.

Franić i Žimbrek, 2003.

Osnova za ZPP sadržana je u članku 39. Rimskog ugovora iz 1957., a principi su utvrñeni na konferenciji u Stresi 1958.

Cilj ZPP je osigurati:

1. Farmerima primjeren standard življenja

2. Potrošačima kvalitetnu hranu po fer cijenama

3. Sačuvati i unaprijediti ruralni prostor

8

ZPP je sustav mjera kojima se podržava stabilnost cijena i

daje potpora proizvodnji.

Glavni mehanizmi ZPP su:

- Uvozne carine

- Uvozne kvote

- Cijene:

- ciljne cijene

- interventne cijene

- tržišne cijene

- Izravne potpore farmerima

- Proizvoñačke kvote

SUSTAV PODSTICAJA POLJOPRIVREDI

U EUROPSKOJ ZAJEDNICI

I. POTPORE POLJOPRIVREDI

• Sustav dvostrukih cijena

• Pomoć, subvencioniranje cijena

• Kontingetiranje izvoza

• Carine i prelevmani pri uvozu

• Restitucije i krediti pri izvozu

• Izdvajanja u korist potrošača

• Usmjeravanja ponude

• Izdaci za savjetodavnu službu

SUSTAV ZAŠTITNIH CIJENA U POLJOPRIVREDI EUROPSKE ZAJEDNICE

1. ZAŠTITNE CIJENE (INTERVENTNE) - obavezan otkup po tim cijenama – jamče minimalni dohodak poljoprivrednicima

2. REFERENTNE CIJENE - za žitarice za ljudsku potrošnju

3. ORIJENTACIJSKE CIJENE (INDIKATIVNE) - razina im stimulira proizvodnju u deficitarnim područjima

4. GRANIČNE CIJENE

5. OSNOVNA CIJENA (slične su zaštitnim)

6. OBJEKTIVNA CIJENA (osigurava odgovarajući

dohodak i stimulira proizvodnju)

7. MINIMALNA CIJENA

II. IZRAVNA POMOĆ DOHOTKU POLJOPRIVREDNIKA

Izravna izdvajanja i osiguranje od prirodnih nepogoda

Kompenzacije za smanjivanje proizvodnje

III. NEZRAVNA POMOĆ DOHOTKU POLJOPRIVREDNIKA

Subvencioniranje investicija

Bonifikacija kamata

Subvencioniranje poljoprivrednih inputa

IV OSTALI OBLICI POMOĆI

IZDACI ZA : istraživanja, obrazovanje, inspekciju,

racionalizaciju, savjetodavnu službu itd.

9

EU je tijekom tri desetljeća svoju poljoprivredu unapreñivala služeći se ovim mjerama agrarne politike:

- Podržavane su visoke domaće cijene hrane i visok stupanj uvozne zaštite,

- Izgrañen je sustav robnih rezervi te sustav zaštitnih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda,

- Izravno su financirane ili subvencionirane investicije u poljoprivredi,

- Subvencionirani su pojedini troškovi (inputi) proizvodnje,

- Subvencioniran je izvoz pojedinih proizvoda,

- Pružene su porezne pogodnosti pojedinim skupinama proizvoñača,

- Financirano je poljoprivredno školstvo, znanstveno-istraživački rad te služba za unapreñivanje poljoprivrede (Extension Service)

Zjalić i Tadić, 1992.

Reforme ZPP uslijedile su:

1968. tzv. Mansholtov Plan (Sicco Mansholt) sa ciljem promjene agrarne strukture i povećavanja produktivnosti u poljoprivredi.

1992. Mac Sharry-eva reforma (Ray Mac Sharry). Ona je smanjila potporu za žitarice za 29% u za govedinu za 15% te uvela plaćanje za isključivanje zemlje iz proizvodnje (set aside).

Cilj je bio smanjiti hiperprodukciju pojedinih proizvoda.

Agenda 2000 (http://ec.europa.eu/agenda2000/index_en.htm)

podijelila je ZPP u dva stupa; potporu proizvodnji i ruralni razvoj.

Godine 2007. predloženo je uvoñenje limita za potpore farmama do 300.000 £ godišnje. Taj prijedlog naišao je na protivljenje V. Britanije (jer su brojna gospodarstva dobivala i više od 500.000 £ godišnje) te Njemačke koja je u Istočnoj Njemačkoj imala velike kolektivne farme.

26. lipnja 2003. ministri poljoprivrede usvojili su temeljitu reformu ZPP.

Osnova nove ZPP je odluka da farmeri proizvode ono što traži tržište, a većina potpora farmerima neće ovisiti o količini proizvodnje.

Novi način plaćanja farmerima "single farm payments" biti će usko povezan sa:

– zaštitom okoliša,

– sigurnošću hrane,

– dobrobiti životinja,

– unapreñenjem ruralnog prostora

Predviñeno je i smanjivanje potpora velikim farmama.

18-20. studenog 2008. ministri poljoprivrede EU postigli su politički dogovor o Zdravstvenoj provjeni CAP-a.

Glavni ciljevi su:a) unaprijediti "single payment scheme"b) unaprijediti sredstva upravljanja poljoprivrednim tržištemc) odgovoriti na nove izazove; klimatske promjene, upravljanje

vodom i očuvanje bioraznolikosti.

Glavni elementi “CAP Health Check“ su:- odustajanje od obveze neobrañivanja 10% obradivog zemljišta (set-

aside), teorijski je to 1,2 do 1,6 milijuna ha koje bi se ponovo koristilo za biljnu proizvodnju

- bitna promjena intervencija za pojedine proizvode – ukidanje ili ozbiljno smanjivanje

- promjena mliječnih kvota- promjena iznosa subvencija; veća sredstva za ruralni razvoj, a manja

za proizvodnju- veća sredstva manjim, a manja većim farmama.

Godina 2009. u siječnju EU je imala na skladištu 717.810 t žitarica, 41.422 tone šećera i 2,3 milijuna hektolitara vina. Iste godine ona je subvencionirala izvoz 30.000 t maslaca i 109.000 t mlijeka u prahu.

“Prema Human Development Report iz 2003. svaka krava u EU dobila je 2000. godine potporu od 913 $, nasuprot pomoći od samo 8 $ po osobi poslanoj u subsaharsku Afriku.

Procjenjuje se da javna potpora farmerima u zemljama OECD-a košta svaku četveročlanu obitelj oko 1000 $ godišnje kroz veće cijene i poreze.

10

ZPP poslije 2013.

Definirana je 2009. u deklaraciji “Zajednička poljoprivredna politika za europsko javno dobro”.

Deklaracija predlaže uklanjanje svih netransparentnih potpora za stimuliranje proizvodnje te podršku dohotku farme. Umjesto toga potpore bi trebale podržati javnu dobrobit; borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje bioraznolikosti i upravljanje vodnim resursima.

U EU samo 5% populacije radi na farmama, a poljoprivredni sektor daje samo 3% BDP.

Broj farmera svake se godine smanji za 2%.

ZPP EU (Common Agricultural Policy - CAP) je sustav potpora i programa u poljoprivredi EU.

Taj sustav je od 1992. iznosio oko 49% proračuna EU. Do 2013. očekuje se smanjivanje tradicionalnih mjera potpore poljoprivredi na 32% proračuna EU. Istodobno će regionalna politika povećati svoj udio sa 17% proračuna EU na 36% 2013. godine.

NOVA AGRARNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Nova agrarne politika Hrvatske

“Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju”

Narodne novine 83/2009.

Državne potpore su:– Izravna plaćanja

– Potpore ruralnom razvoju

Vrste izravnih plaćanja;– Osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini

– Posebno plaćanje po poljoprivrednoj površini

– Ostala posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji, plaćanja po grlu stoke, osim za držanje goveda, klanje goveda, tov i klanje svinja, dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala i med.

Izravna plaćanja vezana su uz višestruku sukladnost:

– Zaštitu okoliša

– Zdravlje ljudi, životinja i bilja

– Dobrobit životinja

– Dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu

Uvodi se sustav MODULACIJE!!!

Potpora ruralnom razvoju:

– Mjere za unapreñivanje konkurentnosti poljoprivrede

– Mjere za očuvanje okoliša i seoskog prostora

– Mjere za unapreñenje života u ruralnim područjima

11

jedinični iznos, kn izravno plaćanje

jedinica

mjere 2009. 2010.

Biljna proizvodnja

Osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini

osnovno plaćanje po poljop. površini – livade i pašnjaci ha 1.000,00 1.200,00

osnovno plaćanje po poljop. površini – ostale vrste korištenja ha 2.250,00 2.250,00

Posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji

sjeme krumpira ha 6.750,00 2.750,00

sjeme suncokreta i duhana ha 4.750,00 2.750,00

sjeme kukuruza ha 2.750,00 750,00

sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma i zobi ha 250,00 240,00

sjeme ostalih kultura ha 550,00 250,00

povrće za industrijsku preradu ha 750,00 450,00

šećerna repa ha 1.800,00 1.800,00

višegodišnji nasadi ha 250,00 240,00

vinogradi, teži uvjeti gospodarenja ha 1.150,00 750,00

ostale kulture – povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj ha 250,00 240,00

ekološka proizvodnja – oranice, višegodišnji nasadi ha 2.750,00 2.750,00

ekološka proizvodnja – livade i pašnjaci ha 700,00 1.050,00

Ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji

prerada ploda maslina kg 0,75 0,63

maslinovo ulje ekstra djevičansko l 10,00 6,00

voćne i lozne sadnice – certificirane kom 3,20 2,56

voćne i lozne sadnice – standard kom 1,60 1,28

sadnice maslina kom 4,00 3,20

duhan kg 6,45 6,13

Dodatak 1. VRSTE IZRAVNIH PLAĆANJA PO GODINAMA I PRIPADAJUĆI JEDINIČNI IZNOSI

Stočarstvo

Plaćanja po grlu stoke

krave dojilje grlo 1.300,00 1.300,00

krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju grlo 2.500,00 2.300,00

ovce i koze grlo 120,00 120,00

Plaćanja za držanje i klanje goveda

držanje goveda grlo 1.400,00 1.400,00

klanje goveda grlo 500,00 500,00

tov teladi grlo 400,00 400,00

Posebna plaćanja po grlu stoke

mliječne krave grlo 900,00 800,00

krmače grlo 350,00 300,00

tov svinja grlo 50,00 40,00

klanje utovljenih svinja grlo 50,00 40,00

rasplodna perad kljun 9,00 7,00

pčelinje zajednice košnica 50,00 40,00

Dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala

mliječne krave – dodatno grlo 250,00 240,00

ovce i koze – dodatno grlo 100,00 90,00

krmače – dodatno grlo 300,00 250,00

Plaćanja za mlijeko

mlijeko kravlje kg 0,65 0,60

mlijeko kravlje – dodatno kg 0,30 0,20

mlijeko ovčje i kozje kg 1,20 1,10

Ostala plaćanja u stočarstvu

med kg 2,00 1,50

Nastavak

izravno plaćanje jedinica mjere

minimalno poticane količine

osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini – livade i pašnjaci

ha 1,00

osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini – ostale vrste korištenja zemljišta

ha 1,00 ili minimum definiran kod

posebnog plaćanja po polj. površini

sjemenski usjevi ha svi priznati usjevi

povrće za industrijsku preradu ha 0,50

povrće ha 0,25

šećerna repa ha 1,00

vinogradi ha 0,25

voćnjaci ha 0,25

maslinici ha 0,25

ljekovito bilje ha 0,25

jagode ili hmelj ha 0,25

ekološka proizvodnja – svi nasadi ha 0,25

prerada ploda maslina kg 800

maslinovo ulje ekstra djevičansko l 100

sadnice – certificirane kom sav priznat sadni materijal

duhan kg sve isporučene količine

krave dojilje grlo 1

krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju grlo 20

ovce i koze grlo 10

držanje goveda grlo 1

klanje goveda grlo 1

tov teladi grlo 10

mliječne krave grlo 1

krmače grlo 2

tov svinja grlo 10

klanje utovljenih svinja grlo 10

rasplodna perad kljun 1.000

pčelinje zajednice košnica 30

mliječne krave - dodatno grlo 1

ovce i koze - dodatno grlo 10

krmače - dodatno grlo 2

mlijeko kravlje kg 6.000

mlijeko ovčje i kozje kg 500

med kg 450

DODATAK 2.MINIMALNO POTICANE KOLIČINE

DODATAK 3.1.OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA DOMAĆIH ŽIVOTINJA, VRSTE PLAĆANJA, JEDINIČNI IZNOSI I MINIMALNO POTICANE KOLIČINE

plaćanje jedinica mjere jedinični iznos u 2009. i 2010., kn minimalno poticane količine

goveda grlo 3.000,00 1

konji grlo 2.000,00 1

magarci grlo 1.000,00 1

svinje grlo 700,00 1

ovce grlo 350,00 1

koze grlo 350,00 1

zagorski puran kljun 150,00 5

kokoš hrvatica kljun 60,00 5

matice pčela komad 15,00 50

DODATAK 3.2.OČUVANJE GENETSKIH RESURSA, JEDINIČNI IZNOSI

jedinični iznos, kn plaćanje jedinica mjere

2009. 2010.

sjeme pozitivno testiranih bikova doza 8,00 7,00

sjeme nerastova doza 5,00 4,00

DODATAK 4.MJERE RURALNOG RAZVOJA, INTENZITET POTPORE

mjera aktivnost

intenzitet potpore

(udio opravdanih troškova ili kn)

– stručno osposobljavanje i informiranje poljoprivrednih proizvoñača uključujući širenje stručnih i znanstvenih spoznaja te inovativnih praksi

do 100% mjere edukacije krajnjih korisnika

– korištenja savjetodavnih i drugih usluga za poljoprivrednike osim onih koje se odnose na višestruku sukladnost

do 80%

– potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava do 12 000 kn godišnje

– rano umirovljenje nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

Do 130 000 kn po nositelju godišnje

mjere za razvoj ljudskih potencijala

– potpora mladim poljoprivrednicima za preuzimanje resursa poljoprivrednih gospodarstava

do 400.000,00 kn

jednokratno

– kapitalna ulaganja, restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

Za mlade poljoprivrednike u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja do 65%, za ostale do 50%

– usvajanje i primjena novih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu

do 75%

– unapreñenje samoopskrbnih gospodarstava koja proizvode poljoprivredne proizvode za vlastitu potrošnju i za tržište

od 14.500,00 - 29.000,00 kn/god. kroz 5 godina

– povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

do 65%

– poboljšanje i razvijanje infrastrukture vezane za razvoj poljoprivrede

do 50%

– ureñenje poljoprivrednog zemljišta kroz: sreñivanje zemljišno–knjižnog stanja, okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda, poboljšanje kakvoće tla, troškovi nastali za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugo

do 75%

– povećanje proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije iz biomase i otpada animalnog podrijetla

do 70%

mjere za razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala

– prevencija šteta nastalih od elementarnih nepogoda uključujući sufinanciranje premije osiguranja i sanaciji šteta na poljoprivrednim gospodarstvima

do 80%

– promocija tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih i obrtničkih proizvoda i tradicionalne kuhinje

do 60%

– razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru; poticanje korištenja inovativnih rješenja i pristupa u proizvodnji, istraživanju i razvitku

do 75%

– potpora poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kvalitete hrane

do 75%

mjere marketinga u poljoprivredi

– potpora skupinama proizvoñača za aktivnosti informiranja i promicanja proizvoda u programima kvalitete hrane

do 75%

– uspostava, funkcioniranje i umrežavanje proizvoñačkih grupa i proizvoñačkih organizacija

do 50% mjere za osnivanje i razvoj proizvoñačkih grupa i proizvoñačkih organizacija – izrada i provoñenje programa proizvoñačkih grupa,

proizvoñačkih organizacija i udruga proizvoñača do 50%

– potpora poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja

180-1800 kn/ha

– provedba poljoprivredno-okolišnog programa do 80% mjere za održivo korištenje zemljišta

– ulaganja koja se odnose na dobrobiti životinja, neproizvodna ulaganja i drugo

do 80%

– očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja prema Dodatku 3.1.

– očuvanje biljnih genetskih izvora do 75% mjere za očuvanja biološke raznolikosti

– očuvanje genetskih resursa prema Dodatku 3.2.

-diversifikacija na nepoljoprivredne djelatnosti do 60%

– stvaranje i razvoj mikro poduzeća s ciljem promicanja i razvoja poduzetništva

do 60% mjere diversifikacije ruralnih gospodarskih djelatnosti

– poticanje turističkih djelatnosti do 50%

– unapreñenje osnovnih usluga za gospodarstvo i stanovništvo u ruralnom području

do 60%

– obnova i razvoj sela do 100%

mjere poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima

– očuvanje i unapreñenje ruralnog naslijeña do 60%

– priprema i provedba lokalne strategije razvoja

– upravljanja lokalnim akcijskim grupama i provedba lokalne strategije razvoja

mjere jačanja lokalne zajednice

– provedba projekata suradnje izmeñu lokalnih akcijskih grupa

do 55.000,00 kn godišnje

mjere edukacije za korisnike potpore diversifikaciji ruralnih gospodarskih djelatnosti, poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima i jačanju lokalne zajednice

do 100%

12

Procjena očekivanih koristi i troškova pridruživanja Hrvatske EU u području poljoprivrede i razvoja ruralnih

područja

Autori Studije:� Mr. sc. Tanja Broz. Ekonomski institut, Zagreb� Prof. dr sc. Zoran Grgić, Agronomski fakultet. Sveučilište u Zagrebu� Doc. dr sc. Ramona Franić. Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu� Dr. sc. Mario Njavro, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Urednici Studije:� Dr. sc. Ivan Damir Anić, Ekonomski institut, Zagreb� Dr sc. Dubravka Jurlina Alibegović, Ekonomski institut, Zagreb

Zagreb, ožujak 2007.

Pregled troškova i koristi novih članica EU u području poljoprivrede

Učinci ZPP-a na poljoprivredu novih članica- TROŠKOVI� usklañivanje zakonodavstva i kvalitete proizvoda� povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednog zemljišta� obavezne uplate u proračun za ZPP� ograničavanje proizvodnje� diskriminirajući tretman za sektore koji imaju veći potencijal rasta (zbog povećane

potpore poljoprivredi)� uvoñenje proizvoñačkih ograničenja, kao što su kvote na šećer i mlijeko, vjerojatno

sprječavaju poboljšanje produktivnosti i konkurentnost poljoprivrednog sektora u novim članicama

� restrukturiranje dovodi do smanjenja zaposlenih u poljoprivredi, što predstavlja problem, ako se oni ne mogu zaposliti u drugim sektorima

- KORISTI� potpore cijena i dohotka za poljoprivrednike� proširenje tržišta� poboljšanje kvalitete hrane i veterinarskih i fitosanitarnih uvjeta� sredstva za ruralni razvoj� izvozni poticaji� okrupnjavanje posjeda

Preporuke nositeljima poljoprivrednepolitike (1)

� daljnja reforma sustava potpore u pravcu snižavanja tržišno-cjenovnih i proizvodnih potpora u korist mjera strukturne politike i politike ruralnog razvitka

• poticanje konkurentnosti treba postati prioritet� osigurati dodatna sredstva za aktivnosti i sudionike

uključene u aktivnosti ruralnog razvitka• potpore razvoju lokalnog poduzetništva

� ubrzati prilagoñavanje normativnim standardima ZPP-a, ne samo u smislu formalnog usvajanja zakona i pripadajućih propisa, nego još više u izgradnji administrativnih kapaciteta za njihovo provoñenje, nadzor provoñenja i sankcioniranjeneprovoñenja

Preporuke nositeljima poljoprivrednepolitike (2)

� unaprijediti tržište poljoprivrednih proizvoda (reguliranje tržnih redova i tržnih institucija)

� unaprijediti unutarnju kontrolu životinjskih i biljnih bolesti� ubrzati aktivnosti oko donošenja odgovarajuće regulative iz

područja sigurnosti hrane (Strategija sigurnosti hrane) i ukloniti tehničke prepreke kod izvoza

� osigurati pouzdane i dosljedne statističke podatke i informacije� uvažavati rezultate stručnih analiza (osobito u području

proizvodnih površina i proizvedenih količina, kao i ocjene učinkovitosti državne intervencije)

� iskoristiti pozitivna iskustva novih zemalja članica

Njavro (2008) predlaže u postupku prilagodbe hrvatske poljoprivrede EU osnivanje:

� Agencije za promet i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

� Mirovinskog zemljišnog fonda� Promjenu agrarne strukture� Proizvodnju usmjeriti na konkurenciju uvozu

poljoprivrednih proizvoda, a ne na izvoz.

U RH poljoprivrednom potporom obuhvaćeno je manje od petine od ukupnog broja statistički registriranih poljoprivrednih proizvoñača. U Hrvatskoj je 449.000 gospodarstava, a 81.920 je korisnika izravne potpore, ili 18,2 % s 3.878 eura po korisniku.

Kraljičković, 2009.

13

Posebno je indikativan podatak da se u RH gotovo 20% ukupnih proračunskih izdataka za direktna plaćanja odobrava poljoprivrednicima koji godišnje iz Državnog proračuna dobivaju više od 300.000 EUR-a godišnje za ove namjene.

Kraljičković, 2009.

Prema kriterijima OECD-a, u Europskoj uniji 80% ukupne površine smatra se ruralnim područjem na kojem živi četvrtina stanovništva.

U Hrvatskoj je to još izraženije: 92% ukupnog teritorija Hrvatske je ruralni prostor i na njemu živi 47% od ukupnog stanovništva.

Kraljičković, 2009.

CILJEVI MODERNE REFORME U POLJOPRIVREDI SU:

� Smanjivanje cijena� Sigurnost i kakvoća hrane� Stabilnost i sigurnost dohotka farmera� Zaštita okoliša� Dobrobit životinja� Alternativni dohodak za farmera

ZAKLJUČCI

1. Sustav državnih potpora poljoprivredi prečesto se mijenjao i nije bio konzistentan

2. Stalno se proširivala lista državnih potpora3. Izostala je kontrola uporabe državnih potpora i njihove djelotvornosti4. Državne potpore nisu dale ni moguće ni očekivane rezultate5. Državne potpore poljoprivredi brže su se povećavale od

– BDP– BDP poljoprivrede– Državnog proračuna– Obujma poljoprivredne površine

6. Državne potpore poljoprivredi imale su više socijalni nego razvojni karakter (kupovanje glasova i mira)

7. Nepoznate su vrste , iznosi i efekti potpora lokalne i regionalne samouprave8. Hrvatska nije iskoristila vrlo dugo razdoblje priprema za ulazak u EU kako bi:

– Povećala obujam poljoprivrednih proizvoda osobito onih koje uvozi– Restrukturirala poljoprivredu– Povećala konkurentnost poljoprivredne proizvodnje

PRIJEDLOZI

1. Liberalizacija prometa zemljištem2. Kreditiranje kupovine zemljišta3. Osnivanje umirovljeničkog zemljišnog fonda4. Efikasnija zaštita domaćeg tržišta sanitarnim i

fitosanitarnim mjerama5. Sužavanje (smanjivanje) liste proizvoda i aktivnosti

za potporu6. Kreativna prilagodba hrvatskog zakonodavstva

propisima Europske unije7. Nužno je s Europskom unijom ugovoriti duže

razdoblje prilagodbe

Hvala na pozornosti!