usporedba Četverobojnog i...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAFIČKI FAKULTET

ANTUN ABAFFY

USPOREDBA ČETVEROBOJNOG I ŠESTEROBOJNOG

KOLORNOG OTISKIVANJA NA

VISOKOPRODUKTIVNOM INKJET STROJU

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2018.

ANTUN ABAFFY

USPOREDBA ČETVEROBOJNOG I ŠESTEROBOJNOG

KOLORNOG OTISKIVANJA NA

VISOKOPRODUKTIVNOM INKJET STROJU

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Student:

izv. prof. dr. sc. Igor Majnarić Antun Abaffy

Zagreb, 2018.

Rješenje o odobrenju teme diplomskog rada

ZAHVALA:

Želio bih se u prvom redu zahvaliti svom mentoru doc. dr. sc.

Igoru Majnariću, na odabiru teme, na svoj potrebnoj opremi koju

mi je omogućio, savjetima koje mi je pružao tijekom izrade ovog

diplomskog rada i što je uvijek imao strpljenja i vremena za moje

brojne upite.

Također zahvaljujem se cijeloj svojoj obitelji, prijateljima i

djevojci koji su uvijek bili uz mene i pružali mi podršku tijekom

studiranja.

SAŽETAK

Današnji porast grafičke industrije temeljen na zahtjevima modernog marketinga zahtjeva

sve veću brzinu i kvalitetu tiskovina. Inkjet otiskivanje to zadovoljava, te je njegova

najveća prednost otiskivanje na zahtjev (zbog konstrukcije glava), otiskivanje na veliki

broj različitih materijala i brzu izmjenu poslova. Brzina otiskivanja se može postići i

implementacijom strojeva širokih formata. Međutim, nažalost reprodukcija otisaka na tim

strojevima neće biti toliko kvalitetna kao na strojevima malog i srednjeg formata.

Kvaliteta kolornog otiska direktno ovisi o broju otisnutih boja. Tako će se dodatnim

otiskivanjem svijetlog cijana i svijetle magente ostvariti bolji kontinuirani prijelazi u

svijetlim dijelovima kolorne slike.

U ovom radu će se analizirati kako visokoproduktivni Inkjet tiskarski stroj DURST

Rho500 radi u modu CMYK i CMYKlclm pri brzini od 170 m2/h. Korištena podloga biti

će tekstil sa impregniranom crnom podlogom (blockout) 285 g/m2. Razlike otisnutih

tonova odrediti će se mjerenjem 378 polja temeljem kojih se konstruira gamut

reprodukcije. Osim izraženog volumena gamuta definirati će se i kolorne razlike CMYK

i CMYKlclm reprodukcije u obliku denzitometrijskih krivulja reprodukcije. Pritom će se

usporediti ostvareni prirasti separacije cijana i magente. Uređaj korišten za

denzitometrijsko mjerenje biti će X-Rite eXact. Za detaljnu analizu otisnutih fotografija

dodatno će se odrediti raspon devijacija finih rasterskih elemenata (u području od 5 do

20% RTV-a), a to će se izvesti pomoću uređaja za slikovnu analizu (Personal IAS). Za

reprodukciju teksta važno je kontrolirati i debljinu reproduciranih najtanjih linija. Pritom

se je odredilo odstupanje linije debljine 160 µm i 750 µm. Identičnim uređajem za

slikovnu analizu dodatno će se odrediti profil, debljina, zamućenost i nazubljenost cijan i

magenta linija. Time će se odrediti isplativost primjene četverobojnog i šesterobojnog

tiska na materijalu velikog formata. Otiskivanje s 6 boja na tiskarskom stroju Durst RHO

500 neće ostvariti značajniju kolornu razliku u odnosu na CMYK

Ključne riječi:

Inkjet širokog formata, magenta, cijan, svjetla magenta, svijetli cijan, tekstilna podloga,

gamut.

ABSTRACT

Nowadays growth in graphic industry based on demands of modern marketing, request

higher speed and quality of production. Inkjet printing fulfill those requirements, and its

biggest adventage is print on demand (because of printing head construction), printing on

different materials and fast job switches. Printing speed can be achieved with

implementation of large width Inkjet machines. Unfortunately, printed reproduction on

this machines will not be so high in quality as reproduction on machines that can print

only on small or middle sized formats. Therefore, printing with additional light cyan and

light magenta, can result with better continuous transition in lighter parts of color printed

images.

This paper will analyze how high speed Inkjet machine Durst Rho500 works in two

modes (CMYK and CMYKlclm) due printing speed 170 m2/h. Used material will be

textile with impregnated black backsurface 285 g/m2. Diferences in printed color will be

defined with measurement of 378 color fields which defines reproduction gamut. Beside

diferences in gamut volume, it will be defined what is the amount of color deviation

between CMYK and CMYKlclm reproduction with construction densitometer curves of

reproduction. At the same time it will be compared achieved increase of cyan and magenta

separation. Device used for measuring densitometer values will be X-Rite eXact. For

more detailed analysis of printed photos it will be defined deviation range of fine raster

elements (in range from 5 to 20% RTV), and that will be accomplished with device for

image analysis (Personal IAS). For reproduction of text, it is important to control

thichness of most thin lines. In so doing, it is determinate deviation of lines with thichness

160 µm and 750 µm. With same device for image analysis will be defined line profile,

thickness, blurness and roughness of cyan and magenta lines. With that results will be

specified cost effectiveness of four color and six color printing on large width materials.

Printing with six colors on printing machine Durst Rho 500 will not achieve major color

difereces in regarding to CMYK color printing.

Key words:

Injekt of wide format. Magenta, cyan, light magenta, light cyan,textile substrate, gamut.

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 7

2. TEORIJSKI DIO ....................................................................................................... 8

2.1 Vanjsko oglašavanje ................................................................................... 8

2.1.1. Trendovi u primjeni tiskovina velikog formata .......................................... 9

2.1.2. Trendovi visokoproduktivnih strojeva za digitalni tisak .......................... 12

2.2 Princip rada Inkjet-a .................................................................................. 13

2.2.1. Piezoelektrični Inkjet ................................................................................ 14

2.3 MEMS ispisne glave ................................................................................. 19

3. EKSPERIMENTALNI DIO ................................................................................... 23

3.1 Metodologija rada ..................................................................................... 23

3.2 Korišteni materijali, strojevi i mjerni uređaji ............................................ 25

3.2.1. Rhotex boja ............................................................................................... 25

3.2.2. Durst Rho 500 ........................................................................................... 25

3.2.3. Antonio i Fratelli Zappa kalender ............................................................. 27

3.2.4. Tekstil Blockout 7058FS .......................................................................... 28

3.2.5. Spektrofotometar i denzitometar X-rite eXact .......................................... 29

3.2.6. Spektrofotometar X-rite DTP20“Pulse“ ................................................... 30

3.2.7. Uređaj za slikovnu analizu QEA Personal IAS ........................................ 31

4. DISKUSIJA I REZULTATI ................................................................................... 33

4.1 Rezultati i analiza gamutne reprodukcije .................................................. 33

4.2 Rezultati i analiza krivulja reprodukcije ................................................... 35

4.3 Rezultati i analiza reprodukcije rastera ..................................................... 41

4.4 Rezultati i analiza reprodukcije linija ....................................................... 46

5. ZAKLJUČCI ........................................................................................................... 54

6. LITERATURA ........................................................................................................ 56

7. PRILOZI ................................................................................................................. 58

7

1. UVOD

Otiskivanje bazirano na Inkjet tehnologiji svoju upotrebu našla je u raznim industrijskim

područjima. Jedna od najbrže rastućih sektora je tisak na tekstilni materijal namijenjen za

vanjsko oglašavanje. Pritom se Inkjet boje na bazi vode direktno nanose na razne

tiskarske podloge. Kako bi se formirao kvalitetan otisak potrebno je nakon tiska izvršiti

toplinsku aktivaciju (fiksaciju) boje na poliestersku podlogu pomoću kalendera. Kvaliteta

reprodukcije tako je ovisna o veličini formirane kapljice kao i o broju nanešenih osnovnih

boja (4 separacije ili 6 separacija). Dodatnim nanašanjem svijetle magenta i svijetlog

cijana ostvaruje se bolji raspon reprodukcije u svjetlijim tonovima, što ostvaruje bolju

kolornu reprodukciju višebojnih slika. Tako ostvareni Inkjet otisci postaju uočljiviji i

kolorno intenzivniji što je osnovni preduvjet za realizaciju visokokvalitetnih

marketinških zahtijeva, a struktura tiskovne podloge pritom igra vrlo važnu ulogu.

U ovom radu istražit će se utjecaj postavki visokoproduktivnog Inkjet tiskarskog stroja

(Durst Rhotex 500) koji ostvaruje otiske sa četiri separacije (CMYK) ili šest separacija

(CMYKlclm). Kako sadržaj koji se otiskuje može varirati (od teksta, jednotonskih slika i

višetonskih slika) postavlja se pitanje da li jeftinija opcija otiskivanja (CMYK) može

zadovoljiti kriterije visokokvalitetnog FOGRA PSD (Print Standard Digital) tiska.

Cilj ovog rada je odrediti kako četiri odnosno šest separacija utječu na reprodukciju

različitih sadržaja (slike, teksta i niskokvalitetnih jednotonskih ilustracija), te koje će

optimalne postavke Inkjet stroja biti potrebne da se ostvari najbolji mogući kolorni otisak.

Samim time dati će se preporuka kako grafički proizvod na poliesterskom tekstilu sa

crnom podlogom (blockout) treba otiskivati.

8

2. TEORIJSKI DIO

2.1 Vanjsko oglašavanje

Dok se količina i proračun televizijskog oglašavanja povećava oglašavanje pomoću

tiskanih reklama malih formata polagano pada. Vanjsko oglašavanje je jedini reklamni

format čiji proračun i dalje raste. U 2017. godini on iznosi čak 2.7% [2]. U današnjem

„digitalnom“ dobu, informacija je postala lakše dostupna. Potrošačima je dovoljan jedan

klik na reklamu koja se nalazi na nekoj internetskoj stranici da se informira. Većina

kompanija zbog toga napušta tradicionalni pristup oglašavanju, dajući prednost internet

stranicama i oglasima na njima. Samim time oglašavanje pomoću tiskovina za vanjsko

ima sve veću konkurenciju u takvom poslovanju. Međutim, zbog jednostavnije

konzumacije, aplikacije za vanjsko oglašavanje i dalje privlače veliku pozornost. Tako

58% ispitanih vozača privlači pozornost billboardima sa kojih dobivaju korisne

informacije. U istoj ispitnoj populaciji vozača na 38% reklama je toliko utjecala, da

konzumiraju reklamiranu uslugu i proizvod. Također čak 24% anketiranih vozača odmah

je stalo i kupilo reklamirani proizvod [1].

Takve rezultate potvrđuje i godišnja statistika FESPA-inih ispitanika gdje je 57%

proizvođača proizvoda za vanjsko oglašavanje odgovorilo je da njihova tvrtka zbog toga

koristi tiskarske strojeve velikog formata, a samo 43% ne koristi.

Prema InfoTrend-ovim podacima (slika 1.) provedenim na 1 018 grafičkih poduzeća s 50

ili više djelatnika, a bave se nekom vrstom digitalnog otiskivanja, najveći udio se bavi

grafičkim tiskom velikog formata na papir (41,5%) te slijedi otiskivanje na tekstil

(22,1%). Ista anketa pokazuje da je u razdoblju od 2013. do 2018. godine digitalni tisak

velikog formata tiskan UV bojama, bojama na bazi vode ili bojama na bazi otapala

ostvario godišnji rastući prihod od 1%, odnosno ukupni globalni rast od 5%. Najveći

doprinos u tom rastu ima Inkjet tisak pomoću UV boja za koju se predviđa veliki rast čak

od 12% [2].

9

Slika 1. Udio primjenjivih tiskarskih tehnika za vanjsko oglašavanje u svjetskoj

grafičkoj industriji (Izvor: FESPA, FESPA Print Census Report, 2015.)

2.1.1. Trendovi u primjeni tiskovina velikog formata

Zbog velike tržišne konkurencije i široke palete različitih medija za oglašavanje, grafička

industrija su se morale prilagoditi tržištu i omogućiti si tisak na različite formate, oblike,

razne materijale i različite načine proizvodnje.

U zadnjih nekoliko godina digitalni strojevi velikog formata postali su jako rašireni. Zbog

lakog rukovanja, brzine otiskivanja, mogućosti otiskivanja pomoću različitih boja i

različitim rezolucijama, omogućeno je otiskivanje na zahtjev, smanjene su pričuvne

zalihe, proizvodi su veće kvalitete i roba se odmah isporučuje kupcu. Današnji Inkjet

strojevi adaptirani su u tolikoj mjeri da omogućuju otiskivanje na različite materijale bez

obzira da li su u obliku arka ili rola. U ukupnoj proizvodnji materijali iz role se koriste u

više (75%). Razlog tomu su lakše rukovanje, skladištenje i transport fleksibilnog

materijala. Oko 67%, ispitanih poduzetnika trenutno se bavi industrijskom proizvodnjom

promotivnih materijala, laminacijom otisaka i 3D otiskivanjem. Kroz iduće dvije godine

očekuje se porast otiskivanja pomoću 3D printera, ali i otiskivanja elektronike i

oslikavanje vozila (slika 2) [2].

10

Slika 2. Zastupljenost otisnutih proizvoda prije dvije godine i danas (Izvor: FESPA,

FESPA Print Census Report, 2015.)

Iako se banneri, billboardi i oglasne ploče najviše proizvode, najveći porast proizvodnje

očekuje se kod funkcionalnog tekstila i zidnih naljepnica (slika 3). U segmentu

proizvodnje koji se izvodi na strojevima širokog formata, otiskivanje na tekstil i odjevni

tekstil koji se uglavnom izvodi na sitotiskarskim strojevima. Bez obzira na kompliciranu

izradu tiskovnih formi, očekuje se porast proizvodnje od 80%, a otiskivanje istih

materijala pomoću digitalnog tiska porast će 77% (Slika 4) [2].

11

Slika 3. Grafički proizvodi koji se najviše proizvode unutar jednog grafičkog poduzeća,

a da posjeduju digitalni tisak (Izvor: FESPA, FESPA Print Census Report, 2015.)

Slika 4. Procjena upotrebe strojeva širokog formata (Izvor: FESPA, FESPA Print

Census Report, 2015.)

12

2.1.2. Trendovi visokoproduktivnih strojeva za digitalni tisak

Današnja grafička industrija teži korištenju strojeva koji mogu otiskivati na veliki broj

različitih materijala. Prema FESPA-inom istraživanju najučestaliji proizvodi otisnuti su

na analognim strojevima (18%), Inkjet s pigmentom bojom na bazi otapala (18%), eco-

Inkjet (13%) i Inkjet stroj na bazi vode (12%) (slika 5). Sudionici istraživanja većinom

posjeduju Inkjet stroj na bazi vode (M=4,5 takvih strojeva) [3]. Grafička industrija se sve

više temelji na tisku grafičkih proizvoda velikih formata. Najučestaliji strojevi velikog

formata primjenjuju boje na bazi otapala (45%), UV boje (41%) i Inkjet strojevi na bazi

vode (35%) [2].

Slika 5. Rezultati FESPA ankete o primijenjenoj tehnologiji za tisak velikog formata

(Izvor: FESPA, FESPA Print Census Report, 2015.)

Durst je svjetski vodeća kompanija za izradu strojeva za digitalni tisak. U zadnjih 15

godina tvrtka Durst je vodeća u inovacijama za izvođenje industrijskog Inkjet tiska, pa

tako i tiska na velike formate.

Durst kompanija je 2010. godine započela proizvodnju Rhotex serije Inkjet strojeva, čija

je glavna svrha omogućiti otiskivanje formata od 1,85 do 5 m. Osim širokog formata,

glavne karakteristike strojeva iz te serije su otiskivanje iz role, rad baziran na OEKO-

TEX Standardu 100, te rad na Inkjet bojama koje su 100 % bez lako hlapljivih organskih

otapala (bez mirisa). Takve postavke rezultiraju ekološki prihvatljive procese otiskivanja

13

te omogućuju i tisak na tekstil za odjeću. Ova Durstova serija strojeva također pruža

otiskivanje od 600 dpi-a pomoću Ricoh glava sa varijabilnim veličinama kapljica od 7-

14-21 pl, a otiskivanje se vrši strogo s Inkjet bojama na bazi vode. Sustav Inkjet glava za

otiskivanje ima automatiziran dodatak za ispuhivanje mlaznica čime je minimalizirano

vrijeme za održavanja i čišćenje glava za otiskivanje, a samim time je povećan

kontinuiran rad stroja brzinom do 310 m2/h.[3]

2.2 Princip rada Inkjet-a

Inkjet tehnika otiskivanja je jedna od najjednostavnijih suvremenih tehnika tiska, pa tako

i najraširenija u području kućne primjene (otiskivanje fotografija), uredskog otiskivanja

(fotokopirni strojevi u boji), industrijske proizvodnje (pisači za velike formate), itd..

Povijesni razvoj ove tehnike započeo je 1878. godine kada je Lord Rayleigh opisao i

objasnio princip razbijanja mlaza u sitne kapljice, što je glavni temelj za razvoj Inkjet

tehnologije. Od tada pa skroz do početka 60-tih, mnogi znanstvenici su radili na toj istoj

problematici, ali od početka 60-tih počelo se istraživati selektivno nanošenje tekuće boje

na podlogu. Tim profesora Sweeta, primjenom elektromagnetskog zračenja, razbio je

mlaz tekućine u kapljice, te ugradnjom mehanizma za kontrolirano nabijanje prvi put

omogućio skretanje putanje mlaza tekućine (kapljice boje). Takvim sustavom prvi puta

je omogućeno otiskivanje nazvano princip kontinuiranog Inkjeta [4].

Izumom računala unaprijeđena je tehnologija kontinuiranog Inkjeta. IBM je izradio prvi

Inkjet pisač za otiskivanje teksta, a Lund institut sa profesorom Hertzom je razvio novi

način kontinuiranog kapanja. Hertzova metoda je omogućila generiranje sivih skala i

višetonskih otisaka. Pomoću kontrole svake izbačene kapljice, odnosno definiranim

digitalnim zapisom, reproduciran je točan broj piksela u slici. Kod takvog je otiskivanja

svakom pikselu bio dodijeljen točan iznos volumena kapljice. Kod većih kapljica, koje su

nastale združivanjem više malih kapljica, generirao se tamniji ton i suprotno[4].

Uz kontinuirani Inkjet počeo se razvijati i Inkjet koji je formirao kapljice samo na

mjestima koja treba otisnuti (princip kapanja na zahtjev). Drugim riječima, nije bilo

kontinuiranog protoka bojila kao kod kontinuiranog Inkjeta. Riječ je o sustavu koji

generira egzaktan broj kapljica u točno određenom trenutku. Princip rada temeljio se na

14

naponskim impulsima koji su aktivirali aktivatore, u mikrokomorama sa bojilom. Drugim

riječima rezultat slanja jednog naponskog impulsa bio je izbacivanje jedne kapljice bojila.

Začetnici razvoja ove tehnike otiskivanja su Zoltan, Kyser i Sears, a njihovi patenti su

primijenjeni u Siemensovom PT-80 Pisaču (1977.) i Silonicsu (1978.) [5].

Gledajući na same konstrukcije glava, do danas je konstruirano četiri vrste različitih

principa stvaranja kapljica, a to su piezoelektrični, termalni, elektrostatski i ultrazvučni.

Od ove četiri različite vrste Inkjeta, piezoelektrični Inkjet se najviše koristi u grafičkoj

industriji [6]. Za potrebe ovog istraživanja korištena je piezoelektrična Inkjet glava pa će

u idućih par poglavlja biti detaljnije objašnjena njezina konstrukcija i princip rada.

2.2.1. Piezoelektrični Inkjet

Piezoelektrični Inkjet je najzastupljenija vrsta Inkjeta u grafičkoj industriji, a razlog tomu

je njena najstabilnija i najjeftinija izvedba. Osim toga piezo Inkjet je omogućio

otiskivanje pomoću svih vrsta Inkjet boja (bez obzira na dodatke i otapala u bojilu). Sam

naziv ove vrste otiskivanja dolazi od grčke riječi „Piezo“ što znači „nešto pritisnuti“ [7].

Tim nazivom dalo se do znanja da se princip rada ovakve glave za otiskivanje temelji na

električnim i elastičnim svojstvima materijala. Bez djelovanja električnog naboja

(impulsa) piezokeramički element ima svojstva izolatora. Međutim kada se taj element

izloži djelovanju električnog polja, on će se početi ponašati kao dipol (molekule

pozitivnog naboja se odvajaju od molekula negativnog naboja). Drugim riječima uslijed

dovođenja električnog naboja na površinu piezoelektričnog elementa, doći će do

njegovog mehaničkog stezanja ili širenja, a vrsta mehaničkog pomaka ovisiti će od

stvorenom polaritetu na piezokristalu [8].

Materijali koji se koriste za izradu piezoelektričnih elemenata su pojedini kristali (litijski

niobat, litijski tantalid, amonijum-dihidrogen-sulfat, litijski sulfat-monohidrat,

Rochellova sol, kvarc), superiorne piezoelektrične legure (Pb-Zn-Ni, Pb-Mg-Ni) i

piezoelektrične keramike (barijev titanat, olovni titanat, olovni cikrontitanid, olovni-

lantij-titanid, olovno-magnezij-niobid). Svi ti spojevi imaju karakterističnu pravilnu

kristalnu strukturu gdje su molekule međusobno povezane elastičnim ionskim silama

(Coulombove sile). Iz slike 6, može se vidjeti da se piezoelektrični element može

deformirati u različitim smjerovima. Ovisno o načinu deformacije piezokristala i

15

pozicioniranju mlaznica, piezo elementa i mikrokomore s bojom razlikuju se tri načina

formiranja kapljica, a to su piezo Inkjet na principu savijanja, guranja, istiskivanja i

smicanja [9].

Slika 6. Osnovne deformacije u radu piezokeramičkih pločica: a) deformacije po širini i

dužini; b) radijalna deformacija (bočna); c) smicajuća deformacija (škarna) (Izvor: I.

Majnarić, Osnove digitalnog tiska, 2015.)

Kod piezo Inkjeta na principu savijanja, piezokeramičke pločice su direktno spojene s

dijafragmom koja se savija i na taj način istiskuje boju (umomentu kada se piezo pločica

savije). Piezo pločice su spojene s pločastim elektrodama koje omogućuju konekciju s

računalom i dovod električnog impulsa. Na mjestima na kojima se očekuje otiskivanje

tiskovnih elemenata treba se omogućiti izbacivanje kapljice. Računalo će poslati

električni impuls koji će započeti deformiranje (savijanje) piezoelektričnog kristala i

formiranje kapljice bojila (slika 7).

16

Slika 7. Piezoelektrični Inkjet na principu savijanja (Izvor: I. Majnarić, Osnove

digitalnog tiska, 2015.)

Veoma sličnu konstrukciju glave ima i piezo Inkjet koji radi na principu guranja. Jedina

razlika je u tome što kod ovakve izvedbe piezokeramički element ima izgled duguljaste

šipke koja je usmjerena prema mikrospremniku sa bojilom. Prilikom djelovanja

električnog impulsa, piezo kristal se širi uzduž svoje osi i na taj način gura (izbacuje)

pojedinu kapljicu (slika 8). Najčešća izvedba ovakve glave je takva da se između

piezokeramičkog elementa i spremnika s bojilom stavi tanka dijafragma (kako piezo

element i bojilo na bi bili u izravnom kontaktu, zbog duljeg vijeka trajanja). Moguće je

napraviti i konsturkciju gdje su ta dva elementa u izravnom kontaktu [9].

Slika 8. Piezoelektrični Inkjet na principu guranja (Izvor: I. Majnarić, Osnove digitalnog

tiska, 2015.)

Piezoelektrični Inkjet na principu istiskivanja ima nešto kompliciraniju konstrukciju. Za

rad jedne mlaznice potrebna su dva piezokeramička elementa koji su ugrađeni na dvije

strane mlazne komore. Mlazna komora je konstantno ispunjena bojilom, jer je direktno

spojena sa cjevčicom za dovod bojila. Prilikom djelovanja električnog impulsa koji se

17

preko elektroda istovremeno šalje na piezokeramičke elemente, rezultirat će savijanjem

tih elemenata prema središtu mlazne komore i izbacivanju kapljice bojila iz mlaznica

(slika 9).

Slika 9. Piezoelektrični Inkjet na principu istiskivanja ( Izvor: I. Majnarić, Osnove


Zadnja verzija konstrukcije glave piezoelektričnog Inkjeta je piezo Inkjet koji radi na

principu smicanja. Tijekom rada ovakve ispisne glave, piezokeramički elementi će se

savijati u dva smjera. Savijanjem piezo elementa u jednom smjeru izbacit će se kapljica

bojila iz jedne komore, a kada se savije u drugom smjeru izbacit će se kapljica iz susjedne

komore. Upravo zbog toga ovakva konstrukcija će omogućiti veliku brzinu otiskivanja

ali će za istu kvalitetu otiskivanja biti potreban dvostruko veći broj mlaznica. U stanju

mirovanja (kada nema djelovanja električnog impulsa) piezoelementi su u ravni. Iako oni

nisu u izravnom kontaktu s bojilom vijek trajanja ovakve glave je vrlo kratak. Razlog

toga je što su elektrode u izravnom kontaktu s bojilom jer moraju biti izravno spojene sa

piezokeramičkim elementima pa tako tvore stjenke mikrokomora (slika 10) [9].

Slika 10. Piezoelektrični Inkjet na principu smicanja (Izvor: I. Majnarić, Osnove


18

Slika 11. Piezoelektrični Inkjet sa škarnim kretanjem stjenki mikrokomora: a) aktivacija

parnih mlaznica; b) početno stanje; c) aktivacija neparnih mlaznica; d) početno stanje

(Izvor: I. Majnarić, Osnove digitalnog tiska, 2015.)

19

2.3 MEMS ispisne glave

Glavna karakteristika MEMS (Micro Electron Mechanical System) ispisnih glava je

njihova posebna konstrukcija. Kombinacija električnih i mehaničkih sklopova je u mikro

ili čak u nano veličinama koji zajedno tvore jednu komponentu. Takva MEMS Inkjet

komponenta se sastoji od: aktivatora, senzora, mikroprocesora, elektroničkog sučelja za

mikroprocesor i sučelja za vanjsku konekciju [10].

MEMS tehnologija danas se koristi za sve tri tehnike Inkjet tiska (kontinuirani,

piezoelektrični i termalni), a njihova proizvodnja je potpuno automatizirana zbog potrebe

za masovnom proizvodnjom. Zbog sve većeg korištenja Inkjet printera i strojeva danas

na tržištu ima samo nekoliko proizvođača koji proizvode tu tehnologiju za izradu ispisnih

glava, jer se tako povećava pouzdanost sustava kapanja i smanjuju se troškovi

proizvodnje. Najpoznatiji proizvođači su: Epson, FujiFilm, Kyocera, Lenmark,

Panasonic, Dimatrix, Brother, Canon, Ricoh, Kodak, Lexmark i Silverbook [11].

HP i Canon koriste MEMS tehnologiju za izradu termalnih Inkjet printera, dok Kodak za

kontinuirani Inkjet. Tvrtke Kyocera, Ricoh, Dimatrix, Epson i Xaar uglavnom proizvode

piezoelektrične Inkjet tiskarske strojeve za industrijsku upotrebu. Epson također

proizvodi piezoelektrične glave, ali za printere koji se koriste za kućnu i uredsku

upotrebu. Dva najuspješnija pa tako i najkonkurentnija proizvođača piezoelektričnih

Inkjet glava za tekstilnu industriju zasigurno su Ricoh i Koycera [11].

Za potrebu otiskivanja Inkjet bojom na bazi vode koje se koriste za otiskivanje na

tekstilne materijale koriste se moduli KJ4B-QA; KJ4B-YH i KJ4B-1200. Koycerini

modeli KJ4B-QA i KJ4B-YH su Inkjet glave širine 108 mm i omogućuju brzo otiskivanje

velikih površina implementacijom manjeg broja glava u jedno kućište. Tako se smanjila

masa, osiguralo lako podešavanje, spajanje elektroničkog napajanja i cijevi za dovod i

odvod boje. Posebna tehnologija u piezoelektričnim aktivatorima omogućila je kvalitetu

slike od 600x600 dpi-a u 5 razina RTV-a. To je ostvareno pomoću varijabilnih veličina

kapljica. Ove Koycerine glave imaju 2656 mlaznica u jednoj glavi s razmakom od 0,042

mm. Tako raspoređene pokrivaju ukupnu dužinu od 108 mm. Svaka glava izbacuje

40.000 kapljica boje u jednoj sekundi, što znači da sve glave u kućištu izbace preko 100

milijuna kapljica po sekundi. Zbog takvog rasporeda i brzine izbacivanja kapljica,

moguće je otisnuti 100 m/min na rezoluciji od 600x600 dpi. Glave obavezno imaju

20

ugrađene filtere za eliminaciju nečistoća, grijače koji se pale ili gase obzirom na vanjsku

radnu temperaturu [12].

Tablica 1. Karakteristike Koycera i Ricoh Inkjet glava za velike formate

Model D x Š x V

[mm]

Težina

[g]

Broj

sapnica

Rezolucija

[dpi]

Efektivna

širina

otiskivanja

[mm]

Min.

frekvencija

rada [kHz]

Veličina

kapljica

[pL]

Optimalna

viskoznost

boje

[mPa*s]

K

Y

O

C

E

R

A

KJ4B-

QA

200 x 25 x

59,3 420 2.656 600 x 600 108,25 30 5, 7, 12,

18 5,0 – 6,0

KJ4B-

YH

200 x 30 x

60,9 438 2.656 600 x 600 108,25 40 5, 7, 12 5,0 – 6,0

KJ4B-

1200

200 x 45 x

71,6 760 5.312 1200 x 1200 112,44 64 1,5, 3, 5 5,5 – 6,0

R

I

C

O

H

MH5421

/5441

89 x 69 x

24,51 155 1.280 600 x 600 54,1 30 7, 14, 21 11/6

MH5421

F

89 x 64,2 x

24,5 149 1.280 600 x 600 54,1 30 7, 14, 21 11

GH2220 61,8 x 40,5

x 23,3 36 384 600 x 600 32,4 30 3-5, 21 6-16

U Durstovim strojevima primijenjena je Ricoh GH2220 glava koja je nastala nakon

desetogodišnjeg istraživanja, i potpuno je optimizirana za visoko produktivnu

proizvodnju. Arhitektura male težine donosi izvrsnu izvedbu. Mlaznice i kućište su

pozicionirane sa velikom točnošću da bi integracija u kućište bila što lakša (slika 12).

Slika 12. Ricoh GH2220 a) izgled jedne glave; b) izgled 4 glave u kućištu; c) sastavni

dijelovi Inkjet glave (Izvor: http://industry.ricoh.com/en/industrialinkjet/gh/2220/)

21

Najveća prednost Ricoh GH2220 glave je njeni kompaktni dizajn. Jednolična brzina

špricanja boje je ključ za precizno pozicioniranje kapljice. Velika preciznost silikonskih

ćelija postignuta je MEMS tehnologijom. Piezo element je izrezan na sitne kockice

pomoću mikrogravurne tehnologije. Ispod svakog nepomičnog dijela piezo elementa,

postavljene su tanke pregrade, tako da za tekuću boju tvore male zasebne prostore iznad

svake mlaznice (slika 13). Takva struktura omogućuje izbacivanje kapljica boje velike

viskoznosti i istovremeno zadržava piezo pokretač stabilnim [14].

Povećanjem frekvencije titranja piezo elementa povećava se brzina izbacivanja boje. To

omogućuje zadržavanje visoke kvalitete otisaka pri velikim brzinama otiskivanja.

Precizne mlaznice su proizvedene naprednom tehnologijom koja omogućuje izbacivanje

savršeno formiranih kapljica. Na jednoj ispisnoj glavi nalazi se 384 mlaznica koje su

raspoređene u 2 reda i tako tvore rezoluciju ispisa od 600 dpi-a. Ovakvim kretanjima

piezo elemenata moguće je u kratkom vremenskom periodu omogućiti aktivaciju

mlaznica. Time je moguće formirati kapi veličine 5 pl, 7 pl, 12 pl i 18 pl. To znači da

većom frekvencijom titranja jedan rasterski element čini 5, 7, 12 ili 18 kapi [14].

Slika 13. Presjek Ricoh GH2220 Gen4 glava (Izvor: Izvor:

http://industry.ricoh.com/en/industrialinkjet/gh/2220/)

Ovisno o vrijednosti RTV-a Ricoh serija ima mogućnost otiskivanja varijabilnim

veličinama kapljica ( 3-5 i 21pl). To ne znači da će veličina jedne kapljice biti veća ili

manja nego će, na isto mjesto, iz sapnice biti izbačeno više ili manje kapljica, koje će pri

padu na podlogu stvoriti veći ili manji rasterski element. Inkjet glave koje otiskuju

22

pomoću varijabilnih kapljica zahtijevaju otiskivanje vrlo malih kapljica (oko 2pl) pomoću

boje koja je visoko koncentrirana. Otisci dobiveni ovakvim principom formiranja

tiskovnih elemenata imati će visoku kvalitetu ali s ograničenom produktivnošću jer će biti

potrebno formiranje većeg broja kapljica za jedan tiskovni element (Slika 14) [15].

Slika 14. Princip nastajanja kapljica i konačnog otiska a) izbacivanje kapljica iz

mlaznica glave b) faze formuliranja varijabilne kapljice c) izgled varijabilnih rasterskih

elemenata na otisku (Izvor: http://industry.ricoh.com/en/industrialinkjet/gh/2220/)

23

3. EKSPERIMENTALNI DIO

3.1 Metodologija rada

U ovom radu cilj je istražiti uspješnost otiskivanja sa četiri boje i šest boja na

industrijskom Inkjet stroju Durst Rho 500. Za potrebe ovog eksperimenta korištena je

standardna tiskovna forma FOGRA koja se upotrebljava za dobivanje PSD certifikata

(Print Standard Digital). Ona sadržava 32 A3 stranice i rađena je u PDF X-4 formatu.

Znači takva tiskovna forma se procesira u Caldera RIPu verzije 7.57, gdje se standardni

PDF format prebacuje u rastrirane opcije sa 6 separacija ili 4 separacije. Tako

digitalizirani dokumenti se direktno šalju u stroj Durst Rho 500 koji radi brzinom od

125m2/h. Ta produktivnost je ostvarena prolaskom u dva prolaza (preklapanjem). Sam

Durst Rho 500 radi s bojama na bazi vode, te ima Richo Inkjet glave koja u radu

omogućuje formiranje 3 vrste kapljica (7-14-21pl). Ovisno o izabranoj brzini vrši se

određena kombinacija unutar takve glave.

Na stroju su otisnuta dva tipa otiska. Jedan otisak je otisnut standardnom CMYK

separacijom boja, a drugi otisak je dobiven otiskivanjem pomoću 6 boja (CMYK+ svijetli

cijan i svijetla magenta). Odmah nakon otiskivanja, otisci su kalendrirani (fiksirani)

pomoću kalendera Antonio i Fratelli Zappa pri brzini od 1,6 m/min i trajanju od 35 s,

pomoću valjaka koji su zagrijani na tempreaturu od 195ºC. Dobiveni otisci napravljeni

su u travnju 2017. godine (Demo centar u Brixten, Italija). Dvije verzije otisaka mjerili

smo na Grafičkom fakultetu primjenom tri tipa uređaja. Uređajem Xrite DTP 21 Pulse

mjereno je 378 polja iz čega je kasnije dobiven gamut pomoću aplikacije Monaco Profiler

u obliku 3D grafičkog prikaza. Za precizniju spektrofotometrijsku analizu korišten je

uređaj Xrite eXact s kojim su mjerene samo procesne boje (CMYK i CMYKlclm) iz

kojeg su onda definirane kolorne vrijednosti Lab te je izmjerena gustoća obojenja (D) i

zasićenost za svaku pojedinu procesnu boju (Lab).

24

Iz tih rezultata je izračunata rastertonska vrijednost (RTV) i prikazana je kao krivulja

reprodukcije. Za najdetaljniju analizu koristio se uređaj Personal IAS koji mjeri veličinu

površine od 2,5 mm2. Na temelju tih površina analizirala se reprodukcija najsitnijih

elemenata (rasterske točke i linije). Za rasterske točke mjerena je pokrivenost površine

(A), cirkularnost rastertonske vrijednosti (C) i dijametar rasterskih točaka (d), a za

rasterske linije analizirana je debljina linija (l), zamućenost (B) i nazubljenost (R).

Pomoću tih podataka dobiveni su rezultati na temelju kojih je vidljivo kakva je razlika

između otisaka dobivenih otiskivanjem s četiri boje i šest boja. Na slici 15 prikazan je tok

izvršenog eksperimenta.

Slika 15. Shema izvršenog eksperimenta

25

3.2 Korišteni materijali, strojevi i mjerni uređaji

3.2.1. Rhotex boja

Rhotex Inkjet boje su boje na bazi vode i dispergiranih pigmenata. Takvi setovi Inkjet

boja su bez lako ishlapljivih organskih otapala i zbog toga su ekološki pogodna. Pigmenti

u boji se kvalificiraju po „Blue Wool“ skali sa vrijednosti 8. Glavna prednost Rhotex boja

je mogućnost dobivanja otisaka velikog gamuta obojenja (većeg od gamuta boja koji se

dobiva Eco-solventnim bojama). Nijanse i gustoće obojenja su također bolje od UV i

lateks boja. Primjena ovih boja najčešća je za zastave, banere, plakate, zidne dekoracije i

backlit aplikacije. Izdržljivost ove boje za vanjske aplikacije je 1-2 godine bez dodatne

opreme. Dostupne boje su u nijansama: cijan, magenta, žuta, crna, svijetla cijan i svijetla

magenta [16].

3.2.2. Durst Rho 500

Durst Rho 500 je visokoproduktivan tiskarski stroj koji je austrijske tvrtke Durst. To je

stroj namijenjen za otiskivanje na široke i super široke formate. Sa mogućnošću

maksimalnog otiskivanja na pet metarski širokim rolama, ovaj stroj omogućuje

otiskivanje 310 m2/h sa kvalitetom otisaka od 600 dpi-a. Otiskivanje se može izvesti na

različitim materijalima iz role kao što su 5m tekstil, vinil baneri i mesh-evi za prekrivanje

fasada. Također, ima mogućnost otiskivanja na tri 1,6 m role istovremeno koje ne trebaju

biti od istog materijala. [17]

Slika 16. Slika stroja Durst Rho 500 (Izvor: https://www.durst-

group.com/Segment/LargeFormatPrinting/Fabrics_And_Soft_Signage)

26

Pojačanje noseće osovine role koja je građena od aluminijske izrađena je preciznom

laserskom tehnologijom. Takvim dizajnom ne dolazi do ulegnuća role. Visoka točnost

brzine odmatanja materijala omogućena je linearnim motorom i „Push-Media“

tehnologijom. Ona je upogonjena kotačima za namotavanje i kotačima različitih

površinskih hrapavosti za balansiranje napetosti različito teških materijala [18].

Tablica 2. Specifikacija stroja Durst Rho 500

Naziv Durst Rho 500R

Rezolucija i način

otiskivanja

400-600 dpi

variabilna veličina kapljice (7-14-21 pl)

Softver/RIP

ekran osjetljiv na dodir sa Linux operativnim sustavom;

vanjski Caldera RIP server sa GrandRip+ softverom;

sjajni i mat mod otiskivanja;

Spremnici za boje

standardni CMYK;

standardni CMYK + svjetla magenta i svijetla cijan;

bijela boja;

spotne boje (na zahtjev);

Maksimalna širina

otiskivanja 505 cm

Produktivnost

do 310 m2/h;

(bez pada pada brzine pri korištenju šesterobojnog načina

otiskivanja)

Vrste boja Rho UV boja za role;

Sušenje dva neovisna ventilatora;

Vrste materijala

široki spektar premazanih i nepremazanih materijala iz role

kao što su vinil, mesh, poliester, platno, papir, PVC/PA

transparentni mateirjali, tekstil, cerade.

Maksimalna

temperatura

okoline

+15 °C do +30 °C

Maksimalan

vlažnost zraka 25-80%

Potreban prostor

za stroj cca 13x10 m

Dimenzije stroja 850 x 220 x 208 cm

27

3.2.3. Antonio i Fratelli Zappa kalender

Antonio i Fratelli Zappa kalender je uređaj koji se koristi za kalendriranje tekstilnih

podloga. Kalendriranje tekstila je doradni proces kojim se zaglađuje, presvlači ili preša

materijal. Tekstil se provlači kroz niz valjaka koji su ugrijani na visoku temperaturu.

Uslijed povišene temperature i visokog pritiska valjaka, tekstil i otisak na njemu dobivaju

sjajniju i glađu teksturu. Takvim se postupkom dobivaju izraženije boje koje postanu

otpornije na pranje, i ostale vanjske uvjete [19].

Slika 17. Antonio & Fratteli Zappa kalender (Izvor:

http://antonioefratellizappa.com/macchine/calandre/?lang=en)

Tablica 3. Specifikacije stroja Antonio & Fratelli Zappa

Naziv Antonio & Fratteli Zappa calender

Način rada Glatko ili embosirano kalendriranje

Širina materijala 0,5 do 6 m

Pritisak 6 do 60 tona

Brzina rada 0 do 20 m/min

Zagrijavanje

Uljem napunjeni valjci električno

zagrijavani ili sa vanjski generatorom

vrućeg ulja

28

3.2.4. Tekstil Blockout 7058FS

Tekstil Blockout je materijal koji je korišten kao podloga na stroju Durst Rho 500. Ova

podloga je napravljena od poilesterskih vlakana koja su podložena crnim slojem koji ne

propušta svijetlo. Materijal je ekološki prihvatljiv, 100% bez PVC-a i bez teških metala.

Idealan je za UV i lateks otiskivanje. Pogodan je za obrubljivanje silikonskim kederima

i ima veliku čvrstoću na rastezanje [20].

Slika 18. Izgled materijala Tekstil Blockout 7058FS (Izvor: https://www.g-o-

friedrich.com/en/textilien/index.php?t=3&skip=2)

Tablica 4. Specifikacije podloge

Naziv digitex® decoflex opaque B1/M1

Zaštitni sloj Poliuretan (PUR)

Težina 285 g/m2

Otpor na istezanje 300/1200 N/5 cm

Stezanje na vrućem zraku -6% / -0,5%

Širina 5m

Način otiskivanja UV Inkjet

Lateks Inkjet

29

3.2.5. Spektrofotometar i denzitometar X-rite eXact

Uređaj X-rite eXact je uređaj koji se koristi za kontroliranje točnosti otisnutih CMYK i

spotnih boja. Uređaj ima potpuno integriranu paletu svih Pantone boja. Napredni

programi za spektralna mjerenja i opcija za kalibraciju na bijeloj boji omogućuju

najpreciznija mjerenja kroz veliki broj polja. Moguće je mjeriti mala i velika kolornih

polja, pri čemu je minimalna površina skeniranja 3x3 mm, a promjer mjernog zaslona je

1.5-6 mm. Osim spektrofotometrijskih mjerenja ovim uređajem je moguće mjeriti i

denzitometrijske karakteristike pri čemu uređaj automatski računa rastertonske

vrijednosti [21].

Slika 19. Spektrofotometar X-rite eXact (Izvor:

https://www.xrite.com/categories/portable-spectrophotometers/exact)

Tablica 5. Tehničke specifikacije uređaja X-rite eXact

Naziv x-Rite eXact

Dimenzije 7,6 x 7.8 x 18 cm

Težina 700g

Raspon valnih duljina 400 – 700 nm

Raspon mjerenja 0 – 200% refleksija

Brzina mjerenja 2 s

Optička razlučivost 10 nm

Geometrija 45º/0º

Standardni promatrač 2º/10º

30

3.2.6. Spektrofotometar X-rite DTP20“Pulse“

X-rite DTP20 je uređaj za precizna spektrofotometrijska mjerenja tj za mjerenja točno

određenih vrijednosti obojenja. Veza između uređaja i računala postiže se programom

ColorShopX s kojim je moguće dobiti sljedeće podatke: RGB, LCh, XYZ, xyY, Lab i

PANTONE uzoraka. Također moguće je i dobiti vrijednosti gustoće obojenja statusom

A, E M i T, RTV, iznose spektralne refleksije i transmisije te usporediti razlike između

uzoraka. Uređaj ima mogućnost samostalnog rada (bez računala) s memorijom za

spremanje 256 mjerenja [22].

Slika 20. Spektrofotometar X-rite DTP20“Pulse“ (Izvor: http://www.x-rite.com)

Tablica 6. Osnovne karakteristike spektrofotometra X-rite DTP 20

Naziv X-rite DTP 20

Točnost <1ΔE max., <5 prosjek

Spektralni senzor DRS tehnologija

Spektralni opseg mjerenja 400 – 700 nm

Ponovljivost 0,2 ΔE max ± 0,01 D max

Brzina mjerenja 2 s

Interno instrumentsko slaganje <1ΔE max., <5 prosjek

Mjerna geometrija 0/45º ANSI i ISO standard

Izlaz

31 točka spektralnih podataka,

kolorimetrijski podaci statusa (T,I,A,M i

E)

Dimenzija/masa 6,9 x 7,6 x 13,7 cm / 340 g

Izvori svijetlosti A, C, D50, D55, D65, D75, F2, F7, F11, F12

Kut promatranja po CIE 2º , 10º

Mjerni zaslon 4 mm

31

3.2.7. Uređaj za slikovnu analizu QEA Personal IAS

Personal IAS je prijenosni digitalni mikroskop i analizator kvalitete otiska. Koristi se za

analizu otisnutih tiskovnih elemenata. Personal IAS-om je moguće ustanoviti kvalitetu

svih oblika rasterskih elemenata mjerenjem njihovih perimetra, promjera, cirkularnosti,

postotka rastera, debljine linija i kuta zaslona. Kvaliteta otisnutih linija određuje se

mjerenjem širine, gustoće, oštrine rubova, kontrasta, diskontinuiteta. Analiza punog tona

radi se mjerenjem refleksije, gustoće, postotka pokrivenosti površine, sivog balansa i

kontrasta na otisku. Svojim specijalno konstruiranim softverom omogućava ROI baziranu

analizu na trenutnoj ili pohranjenoj slici što uključuje mjerenje udaljenosti dvije točke,

automatski ili ručni odabir boje, automatsku detekciju orijentacije linije, automatska

detekcija svijetle/tamne točke, statička i grafička iscrtavanja, pohranjivanje i rukovanje

podacima. Specifikacije uređaja Personal IAS prikazane su u tablici 7, a na slici 21 je

prikazan uređaj [23].

Slika 21. Personal IAS (Izvor:

http://www.qea.com/productsimage_quality_analysis.htm)

32

Tablica 7. Tehničke specifikacije Personal IAS uređaja

Naziv uređaja Personal IAS

Dimenzije 23.1 cm x 9.4 cm x 5.3 cm

Težina 850 g

Zaslon LCD (320 x 240)

Geometrija mjerenja širokopojasno difuzno osvjetljenje;

> 45°/0° gledanja

Detektor boja CCD

Rezolucija 5 µm po pikselu

Veličina otvora 2.4 x 2.4 mm

Minimalna veličina točkice 10 µm promjera

Kalibracija tvornički kalibriran

Ponovljivost (prostora) bolja od ±2 µm

Ponovljivost (optička) bolja od ± 0.05 µm

Ponovljivost (točke %) bolja od ± 1% na 200 lpi

Vrijeme mjerenja obično do 6 sekundi (ovisi o funkcijama

mjerenja)

33

4. DISKUSIJA I REZULTATI

4.1 Rezultati i analiza gamutne reprodukcije

Kvalitetu kolorne reprodukcije moguće je pratiti na različite načine. Međutim, cjelokupnu

slika predstavlja kolorni gamut reprodukcije koja nastaje primjenom aplikacije za izradu

ICC profila (Monaco profiler platinum verzije). Korištena forma za konstrukciju gamuta

sadržavala je 378 točno definiranih polja (tonova).

Slika 22. Gamutna reprodukcija a) volumni prikaz; b) presjek na L=75%, c) presjek na

L=50%, d) presjek na L=25%

34

Na slici 22 prikazani su gamuti otisaka nastali sa četiri i šest boja. Iz prikazanih gamuta

vidljivo je da tiskarski stroj Durst Rho500 reproducira vrlo mali gamutni volumen na

tiskovnoj podlozi Tekstil Blackout 70 čija je površina izrazito hrapava. Samim time

otiskivanje u CMYKlclm neće ostvariti nikakve veće korisne benefite tj. formira se gamut

od V=332,596 gamutnih jedinica, dok se standardnim CMYK otiskivanjem postiže bolji

otisak čiji gamut iznosi V=343,111 gamutnih jedinica. Dakle direktnom promjenom

tiskarskog moda iz CMYK u CMYKlclm smanjiti će se gamutni volumen za ΔV=10,515

gamutnih jedinica. Takve promjene jedva su primjetne u plavom, žutom i crnom

području. Takvi rezultati su logični jer primjenom svjetlijih Inkjet boja ostvarit će se bolja

reprodukcija svjetlijih područja slike koja se ne moguće definirati na gamutu (nalaze se

unutar gamuta)

35

4.2 Rezultati i analiza krivulja reprodukcije

Osim punih tonova, na slici se otiskuju i polutonovi koji su nastali rastiranjem. Za

kvalitetnu kolornu produkciju potrebno je kreirati krivulje reprodukcije koje nastaju

denzitometrijskim mjerenjem CMYK standardnih klinova u rasponu od 10-100% RTV-a

(u koraku od 10%). Na slikama 23, 25, 27 i 28 prikazane su krivulje reprodukcije svake

boje zasebno za dva različita otiska, gdje je jedan otisak tiskan pomoću 4 boje (CMYK)

a drugi s 6 boja (CMYKlclm).

¸

Slika 23. Krivulje reprodukcije za cijan i svijetli cijan

Krivulje cijan reprodukcije ostvarene na tiskarskom stroju Durst Rho500 nisu pravilne,

te one ne odgovaraju definiranom standardu (FOGRA PSD). Razlog tome je područje od

0 do 10% koje ima negativni prirast. U području svijetlih tonskih vrijednosti (20% RTV)

otisak sa tamnim cijanom ostvaruje vrijednost od 25,2%, a sa svjetlijom bojom 23,1%. U

srednjim tonskim vrijednostima (50%) obje krivulje su identične i ostvaruju reprodukciju

tona u vrijednosti od 63,5%. Daljnjim povećanjem rastertonske vrijednosti (80% RTV-a)

ponovno nastaje vidljiva promjena gdje će se sa svijetlim cijanom ostvariti vrijednost od

91,3%, a tamnim cijanom 89,6%. Na slici 24 prikazana je preciznija devijacija RTV-a

otisnute cijan separacije nastale sa četiri i šest boja.

36

Slika 24. Odstupanja cijan nijansi otisnutih na stroju sa četiri i šest boja

Promjenom tiskarskog stroja sa četiri na šest boja ostvariti će se promjene koje su

nepravilnog karaktera. Tako će se u području do 40% RTV-a zamijetiti negativni prirast

koji svoj maksimum ostvaruje u vrijednosti -2%. Područja veća od 40% RTV-a ostvaruju

pozitivni prirast koji svoj maksimum od 2% ostvaruje u području 60% i 80% RTV-a (dva

vrha). Jedina oscilacija ostvarena je u području od 50% i 90% koja je definirana s

negativnim minornim prirastom od 0,4%.

37

Slika 25. Krivulje reprodukcije magentu i svijetlu magentu

Krivulje reprodukcije ostvarene magentom i svijetlom magentom, na tiskarskom stroju

Durst Rho500, također nisu pravilne i ne podudaraju se sa definiranim standardom

(FOGRA PSD). Razlog tome je opet područje od 0 do 10% koje ima negativni prirast. U

području svijetlih tonskih vrijednosti (20% RTV) otisak sa tamnom magentom ostvaruje

vrijednost od 24,7%, a sa svjetlijom bojom 24,2%. U srednjim tonskim vrijednostima

(50%) obje krivulje su identične i ostvaruju reprodukciju tona u vrijednosti od 67,9%.

Daljnjim povećanjem rastertonste vrijednosti (60% RTV-a) ponovno nastaje vidljiva

promjena gdje će se sa svijetlom magentom ostvariti vrijednost od 73,8%, a tamnom

magentom 72,6%. Nakon 60% RTV-a krivulje se ujednačavaju i ostvaruju jednaku

reprodukciju tonova. Na slici 26 prikazana je preciznija devijacija RTV-a otisnute

magenta separacije nastale sa četiri i šest boja.

38

Slika 26. Odstupanja cijan nijansi otisnutih na stroju sa četiri i šest boja

U odnosu na cijan, magenta separacija je kvalitetnije reproducirana. Što znači da su

razlike u prirastima otisaka sa četiri i šest boja manje. Tako na područjima od 0 do 20%

RTV-a postoji pozitivni prirast od 2,4% dok se u područjima većim od 20% RTV-a

zamjećuje negativni prirast od -1,6%. Jedine iznimke su područja od 30%, 50% i 90%

gdje je taj prirast pozitivan. Ovako oscilatorno ponavljanje cijan i magenta rezultata

direktno se može pripisati tiskovnoj podlozi i mjerenju sa otvorom spektrofotometra od

2,5 mm. Hrapavost površine uvelike utječe na rezultate pogotovo na području s niskom

tonskom vrijednošću gdje je dominantna bjjelina tiskovne podloge.

39

Slika 27. Krivulje reprodukcije za CMYK žutu i CMYKlclm žutu

Krivulje reprodukcije žute boje ostvarene na tiskarskom stroju Durst Rho500 zadržavaju

svoju nepravilnost i ne odgovaraju definiranom standardu (FOGRA PSD). Razlog tome

je podloga i područje od 0 do 15% RTV-a koje ima veliki negativni prirast. Kod žute boje

otisnute sa četiri boje prirast pri 10% RTV-a iznosi 0,7 %, a prema FORGA standardu

trebao bi biti 11,2%. U području svijetlih tonskih vrijednosti (20% RTV) žuta boja na

uzorku koji je otisnut sa 4 boje iznosi 20,4%, a na otisku otisnutom sa šest boja žuta ima

vrijednost 22,5%. Od srednjih tonskih vrijednosti (50%) obje krivulje se izjednačuju i

ostvaruju reprodukciju tona u vrijednosti od 59,8%. Daljnjim povećanjem rastertonske

vrijednosti boje krivulje ostaju istih vrijednosti i imaju veliki pozitivni prirast koji pri

80% RTV-a za obje krivulje iznosi 91,7%.

40

Slika 28. Krivulje prepordukcije za CMYK crnu i CMYKlclm crnu

Na slici 28 prikazana je krivulja reprodukcije crne separacije otisnute u modu sa četiri i

šest boja. Jedino je reprodukcija crne boje pravilna i odgovara krivulji definiranom

FOGRA PSD standardu. Može se reći da su rezultati otisnuti sa četiri i šest boja identični

gotovo na svim dijelovima rastertonskih vrijednosti. Mala promjena nastala je kod 30%

RTV-a. Na tom području prirast crne separacije otisnute sa četiri boje iznositi će 36,5%

dok će prirast za crnu separaciju otisnutu sa šest boja iznositi 38,6% pri čemu je ostvarena

razlika od 2,1 %. Sve u svemu krivulje reprodukcije žute i crne su korektno reproducirane

i promjena moda otiskivanja neće dati veće kolorne promjene na otiscima.

41

4.3 Rezultati i analiza reprodukcije rastera

Najfiniji elementi koji se reproduciraju na slici su rasterske točkice. U tehnici Inkjet tiska

one se generiraju frekventno-modularnim (FM) rastriranjem. FM rastriranje, kod Caldere

RIP-a i Richo ispisnih glava četvrte generacije, sustav je malo kompliciraniji jer je kod

takvog sustava, tijekom otiskivanja, moguće generirati više različitih veličina kapljica

(različita veličina rasterskih elemenata). Tako će se za svijetla tonska područja aplicirati

kapljice od 3 pl, za srednja 5 pl, a za najtamnije tonske vrijednosti 21 pl. Na slici 29

prikazane su krivulje RTV vrijednosti u području od 5-20% RTV-a s iskazanim

promjerima otisnutih rasterskih elemenata.

Slika 29. Promjer rasterskih elemenata cijana i magente otisnutih na stroju sa četiri i

šest boja

Kod cijan reprodukcije vidljivo je da će se sa primjenom svijetle cijan boje formirati

manji rasterski elementi u odnosu na standardni cijan. To pravilo vrijedi za otisnute

površine veće od 10% RTV-a pri čemu će se s povećanjem RTV-a promjer elemenata

smanjivati (Δd15%=3,58 µm, Δd20%=2,98 µm).

42

To pravilo ne vrijedi za najsvjetlije RTV vrijednosti (5% RTV-a). U tom slučaju manji

rasterski elementi ostvariti će se sa standardnim CMYK (Δd5%=38,13 µm), dok će se

svijetlim cijanom formirati odstupanje od promjera (Δd5%=40,19 µm).

U odnosu na cijan separaciju, Inkjet magenta otiskuje veće rasterske elemente.

Podrobnijom analizom vidimo da svjetlija Inkjet magenta ostvaruje manji tiskovni

element u odnosu na tamniju Inkjet magentu (standardni mod). U području od 5 do 20%

elementi otisnuti svijetlom magentom (CMYKlclm modom) kreću se u rasponu od 44 do

49,28 µm, dok će otisci dobiveni magentom u CMYK modu formirati puno veće elemente

(od 51,49 do 58,88 µm). U području od 5 do 10% promjer rasterskih elemenata svjetle

cijan separacije će iznositi od 28,88 do 40,19 µm, dok za standardni cijan ta vrijednost

iznosi od 31,86 do 38,13 µm. Koliko su te razlike velike najbolje je predočiti vizualnom

procjenom mikroskopskim slikaam povećanim 60x. Na slici 30 prikazani su uvećani

otisci cijan i magenta separacija.

Slika 30. Mikroskopske slike magentnog i cijan rastera (5,10,15,20% RTV-a) na stroju

sa četiri CMYK i šest boja CMYKlclmž

Na slici 31 prikazane su krivulje RTV vrijednosti u području od 5-20% RTV-a s

iskazanom ukupnom otisnutom površinom. Da bi se na otisku mogla vidjeti razlika u

43

nijansama potrebno je otisnuti različite tonove s različitom površinskom pokrivenošću.

To se postiže FM rastriranjem kojim se ovisno o koncentraciji tiskovnih elemenata, po

jediničnoj površini nanosi više ili manje boje u obliku kapljica. U ovom ispitivanju

analizirana je površina od P=2,4 mm2 i na njoj su vršena mjerenja tako da se dobiju podaci

kolika je ukupno obojena površina, tj. udio prekriven s rasterskim elementima cijan i

svijetle cijan odnosno magente i svijetle magente separacije.

Slika 31. Pokrivenost otiska s rasterskim elementima nastalim otiskivanjem s četiri boje

(CMYK) i šest boja (CMYKlclm)

Iz slike 31 može se vidjeti da razlike između ta dva moda postoje i da su vrlo velike. Kod

magente i svijetle magente, na površini od 5%-10% RTV-a, može se vidjeti da se krivulje

kreću u potpuno suprotnim smjerovima. Početna vrijednost magente na 5% RTV-a iznosi

Pm5%=4,46 mm2, dok je vrijednost svijetle magente Plm5%=2,30 mm2. Na 10% RTV-a

izračunata razlika otisnute površine pada sa ∆Pm5%-lm5%=1,16 mm2 na ∆Pm10%-lm10%=0,69

mm2, ali daljnjim porastom RTV-a vidimo da opet dolazi do povećanja razlike gdje

svijetla magenta nastavlja rasti do Plm15%=3,58 mm2 pokrivenosti površine, a magenta

pada do Pm15%=4,20 mm2. Na poljima sa 15% RTV-a ta razlika je iznosila ∆Pm15%-

lm15%=0,62 mm2. Razlog tolike devijacije unutar ta dva otiska magenta separacije leži u

činjenici da nakon 20% RTV-a počinje veća količina nanosa svijetle Inkjet nijanse.

44

Izuzetak je magenta separacija koja se nakon 20% RTV-a ujednači i smanji. Za cijan i

svjetlu cijan separaciju razlika u površini pokrivenosti rasterskim elementima nije toliko

velika i može se vidjeti da je od 13% RTV-a ona gotovo neznatna. Razlika od ∆Pc5%-

lc5%=0,05 mm2 pri 5% RTV-a uzrokovana je zbog hrapavosti površine i razlike u gustoći

Inkjet boje gdje je svijetli cijan manje gustoće od standardne cijan boje.

Na slici 32 prikazan je odnos RTV vrijednosti od 5 do 20% i cirkularnosti rasterskih

elemenata (kapljica). Cirkularnost je vrijednost koja predstavlja oblik otisnutih elemenata

(omjer širine i visine elementa). To znači da ako je vrijednost cirkularnosti 1 tada je širina

jednaka visini rasterskog elementa i raster će imati oblik kruga. Veća odstupanja govore

nam da rasterski elementi postaju elipse.

Slika 32. Cirkularnost rasterskih elemenata otisaka otisnutih s četiri (CMYK) i šest boja

(CMYKlclm)

Iz grafa se vidi da je reprodukcija rasterskih elemenata otisnutih svjetlom cijan i svjetlom

magentom pri manjim RTV vrijednostima drastično manja u odnosu na standardni

CMYK mod otiskivanja.Pri vrijednosti od 5% RTV-a za svjetlu cijan cirkularnost iznosi

Clc5%=1,56, a za standardnu cijan Cc5%=1,82. Samim time razlika u deformaciji rasterskih

točkica iznositi ∆Cc5%-lc5%=0,26. Za svijetlu magenta i magenta separaciju razlika pri 5%

45

RTV-a je veća i ona iznosi ∆Cm5%-lm5%=0,76. Pri 10% RTV-a, kod obje separacije i oba

moda otiskivanja (CM i lclm) razlika u iznosu deformacije elemenata se smanjuje, ali se

globalno poveća u odnosu na pokrivenost površine. Razlika u cirkularnosti cijana i

svijetlog cijana i magente i svijetle magente pri 10% RTV-a je gotovo jednaka i iznosi

∆C10%=0,07. Dok se u području od 10% do 20% RTV-a vrijednosti cirkularnosti za cijan

svijetli cijan i magentu izjednačuju, cirkularnost za svijetlu magentu prelazi vrijednost

C=2 (omjer duljine i širine) te poprima vrijednost od Clm15%=2,1, a zatim opada i poprima

virjednost Clm20%=1,9. Samim time otisnuti rasterski elementi postali su elipsoidi koji su

rezultat primjene velike brzine tiskarskog stroja.

46

4.4 Rezultati i analiza reprodukcije linija

Osim rastera na otiscima se reproduciraju i linije. Za detekciju širine i nazubljenosti

otisnutih linija primjenjuje se metoda slikovne analize (QEA Personal IAS) koji može

detektirati razliku izmađu svijetlih i tamnijih linija. Analizirane linije bile su originalne

debljine od 160 µm i 750 µm. Na slikama 33, 34, 35 i 36 prikazane su karakteristike linija

debljine od 160 µm. Mjerenja su izvršena pomoću QEA Personal IAS uređaja na oba

otiska (CMYK i CMYKclcm).

Slika 33. Reprodukcija cijan linija debljine 160 µm otisnutih sa četiri i šest boja:

a) krivulja reflektancije; b) debljina, nazubljenost i zamućenost linija

47

Tiskarska podloga tekstil blockout 7058FS zbog ugrađenog crnog sloja ima površinu čija

refleksija iznosi oko 60%. Otiskivanjem svijetlog cijana ostvariti će se svjetlija linija čija

je reflektancija veća za ∆Rc-lc=7% . Osim promjene u svjetlini, ostvarene su i promjene u

debljini. Tako će tamni ili standardni Inkjet cijan ostvariti liniju debljine d=215 µm, a

svijetli cijan d=271 µm. To će utjecati i na vrijednost nazubljenosti linija, gdje će se

otiskivanjem svijetlog cijana ostvariti linije nazubljenosti Rlc=14 µm, dok će se sa

standardnim cijanom nazubljenost povećati na Rc=23 µm. Zamućenost linije otisnute sa

standardnim Inkjet cijanom biti će veća od linije otisnute sa svijetlim cijanom za ∆Bc-

lc=80 µm. Na slici 34 vizualno se može uočiti razlika otisaka otisnutih u modu CMYK i

CMYKlclm.

Slika 34. Mikroskopska fotografija cijan linija debljine 160 µm otisnute sa četiri

(CMYK) i šest (CMYKlmlc) boja

48

Slika 35. Reprodukcija magenta linija debljine 160 µm otisnutih sa četiri i šest boja

a)krivulja reflektancije; b) debljina, nazubljenost i zamućenost linija

U slučaju otiskivanja magenta separacija, iz slike 35 i 36, vidljivo je da pri otiskivanju sa

standardnim 4-bojnim sustavom i 6-bojnim sustavom neće doći do velikih promjena u

kvaliteti dobivenog otiska. Magenta linije od 160 µm gotovo su iste debljine sa razlikom

od samo ∆d=6 µm. Za razliku od cijan separacije otisnute sa četiri i šest boja, zamućenost

linije otisnute sa standardnom Inkjet magentom biti će manja od linije otisnute sa

49

svijetlom magentom za ∆Blc-c=65,2 µm.. Nazubljenost linije biti će nešto manja u odnosu

na cijan separaciju. Za CMYK magentu ona će iznositi Rm=17,8, a za CMYKlclm svijetlu

magentu Rlm=10,5. To pokazuju i potvrđuju mikroskopske slike uvećane 60x.

Slika 36. Mikroskopska fotografija magentne linija debljine 160 µm otisnute sa četiri


50

Osim tankih linija koje se nalaze na najfinijim slikama, otisci mogu imati i debele linije.

Pogotovo su one zastupljenije pri tisku giganografije (tisak na velike formate). Na

slikama 37, 38, 39 i 40 prikazani su razultati reprodukcije linija originalne debljine 750

µm.

Slika 37. Reprodukcija cijan linija debljine 750 µm otisnutih sa četiri i šest boja

a)krivulja reflektancije; b) debljina, nazubljenost i zamućenost linija

51

Kod mjerenih linija debljine 750 µm, cijan linija otisnuta standardnim CMYK modom

biti će debljine d=846 µm, a linija otisnuta svijetlom cijan bojom (CMYKlclm mod) će

biti d=767 µm. Razlika u debljini tih dviju linija tada će biti ∆d=79 µm. Iako linija

otisnuta standardnom cijan Inkjet bojom svojom debljinom više odstupa od željene širine,

kod ove Inkjet boje se pokazuju značajno bolji rezultati u zamućenosti i nazubljenosti.

Zamućenost linije otisnute tamnijom cijan Inkjet bojom iznosi Bc=159,7 µm, dok je

nazubljenost Rc=19,8 µm. Isti parametri kod svijetle cijan boje će biti veći i iznose:

Blc=334,1 µm i Rlc=40,3 µm. Ti rezultati pokazuju da otiskivanje tamnijom cijan Inkjet

bojom ostvaruju ujednačenije otisnute rubove od linije otisnute svijetlom cijan. Mogući

razlog toga je što pri povećanju gustoće obojenja Inkjet glava prestaje koristiti svjetlu

cijan boju i umjesto nje otiskuje sa standardnom cijan bojom. Upravo zato se očituje veća

razlika u promjeni refleksije na rubovima linije. To je vizualno vidljivo i na uvećanim

mikroskopskim fotografijama na slici 38.



52

Sika 39. Reprodukcija magenta linija debljine 750 µm otisnutih sa četiri i šest boja

a)krivulja reflektancije; b) debljina, zamućenost i nazubljenost linija

Na slici 39 prikazana je krivulja refleksije jednog linijskog rastera debljine 750 µm

dobivenog tamnijom i svjetlijom magenta Inkjet bojom (CMYK i CMYKlclm). Kao i

kod reprodukcije najtanjih linijskih rastera, kod uzorka sa linijama od 750 µm, separacija

magenta pokazuje veću stabilnost i ujednačenost oba uzorka (CMYK i CMYKlclm) u

odnosu a cijan separaciju. Minimalna razlika u debljini i razlike između zamućenosti i

nazubljenosti, najprije u korist magenti a zatim u korist svijetloj magenti, upućuju na to

53

da su rubovi linijskih rastera puno bolje reproducirani magenta separacijom. Ostvarena

debljina sa tamnijom magenta Inkjet bojom je d=794 µm, a sa svjetlijom magentom

d=739 µm pri čemu izračunata razlika u debljini iznosi ∆d=55 µm. Nešto veće odstupanje

dobiveno je u rezultatima mjerenja nazubljenosti rubova linija gdje je na liniji otisnutoj

tamnijom magenta bojom Rm=24 µm, a na liniji otisnutoj svjetlijom magentom Rlm=8,8

µm. Zamućenost linije dobivene tamnijom magentom je Bm=217 µm, a svjetlijom

magentom Blm=267 µm. Kao i u prethodnim slučajevima mikroskopska slika govori više

od riječi, tj. jasno je vidljiva nastala razlika u ostvarenim linijama (slika 40).



54

5. ZAKLJUČCI

Uzevši u obzir da se u ovom radu želi ustanoviti isplativost implementacije dodatne dvije

Inkjet glave za otiskivanje na tekstilnim tiskovinama velikog formata može se zaključiti

da otiskivanje s 6 boja na tiskarskom stroju Durst RHO 500 neće ostvariti značajniju

kolornu razliku u odnosu na CMYK. Štoviše, reprodukcija će biti slabija, zbog čega se

ovakav mod ne preporuča za otiskivanje kolornih otisaka. Razlog tome je tiskovna

podloga koja osim svoje hrapavosti sadrži i laminiranu podlogu. Također kalendriranje

otisaka, koje je nužno nakon otiskivanja na tekstil, rezultirat će nešto većim djelomičnim

hlapljenjem cijan svijetle i magenta svijetle separacije.

Iz denzitometrijskih mjerenja možemo zaključiti da su međusobne razlike, u

rastertonskim vrijednostima u ova dva moda otiskivanja vrlo male.

Kod cijan separacije ta razlika će iznositi ∆Dc-lc=0,299, kod magenta separacije ∆Dm-

lm=0,129, žute separacije ∆Dlž-ž=1,734, a kod crne ∆Dlc-c=0,675. Rastertonske vrijednosti

kod svih boja, osim crne, u području od 0-10% pokrivenosti, su ispod krivulje za idealni

slučaj. Ukupni pad pozitivnog prirasta može se vidjeti iz vrijednosti devijacija

rastertonskih vrijednosti cijana i svijetlog cijana i magente i svijetle magente. Srednja

vrijednost devijacije za cijan separaciju dobivenu sa četiri i šest boja je ∆Z=0,29%, a za

magenta separaciju dobivenu sa četiri i šest boja je ∆Z=-0,12%.

Iako je razlika u veličini reproduciranih elemenata između magente i cijana velika (∆dm=

54,6 µm; ∆dc= 34,7 µm). Razlog toga je veća koncentracija pigmenta u Inkjet

standardnim CMYK bojama za razliku od CMYKlclm boja tj. boje će nakon kalendriranja

ostati intenzivnije i više postojane. Sukladno tome ukupna površina prekrivena rasterskim

elementima proporcionalno će rasti ili padati, ovisno o rastertonskoj vrijednosti i

promjeru rasterskih elemenata.

Početna vrijednost cirkularnosti uvjetovana je brzinom pomaka glave i udaljenosti glave

od podloge (2,5 mm), iz rezultata analize rasterskih točkica može se vidjeti da će kapljice

biti pravilnije ako su otisnute sa svjetlom cijan i svjetlom magenta Inkjet bojom. Srednja

vrijednost cirkularnosti pojedinih boja biti će ∆Cc=1,86 i ∆Clc=1,78, a razlike od ∆Cc-

55

lc=0,08 za cijan i ∆Clm-m=0,15 za magenta separaciju pokazuju da se povećanjem RTV-a

(zbog povećanja frekvencije izbacivanja boje) povećava deformacija kapljica.

Pomoću slikovne analize mjereni su i linijski rasteri. Rezultati su pokazali da tanje cijan

i magentne linije (160 mikrona) više odstupaju u promjeru od debljih linija (750 mikorna).

Promjenom otiskivanja sa četiri na šest boja tako će ostvariti devijaciju linija ∆Dm106=6

µm odnosno ∆Dm750=55 µm, a cijan separacija ∆Dm106=56 µm odnosno ∆Dm750=79 µm.

Otiskivanje sa četiri i šest boja ostvariti će devijaciju u nazubljenosti koja iznosi ∆Rc160=9

µm i magenta ∆Rm160=7 µm, dok će kod debljih linija devijacija nazubljenosti iznositi

∆Rc750=20 µm i ∆Rm-lm= 15 µm. Dakle tanke linije (do 200 µm) bolje je otiskivati sa

svijetlim cijanom i svijetlom magentom

56

6. LITERATURA

1. *** https://www.smartdatacollective.com/global-billboard-advertising-statistics-and-

dynamics/ - Rezultati istraživanja utjecaja plakata za vanjsko oglašavanje, 5.5.2018.

2. Guvenen Y (2015.), FESPA Print Census Report, Vol. 4, (Ožujak, 2015.)

3. ***https://www.durst-

group.com/Segment/LargeFormatPrinting/Fabrics_And_Soft_Signage – Katalog Durst

Rhotex serije, 11.6.2018.

4. Tomašegović D., (2017.), Utjecaj visine ispisne glave na reprodukciju crnih tonova u

tehnici UV Inkjet-a, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet, Zagreb

5. *** http://supplies-outlet-blog.com/history-of-inkjet-printing/#.W5V0dvZuKUk –

History of Inkjet, 19.6.2018.

6. Božanić M., (2015.), Utjecaj različitih konstrukcija MEMS Inkjet glava na kvalitetu

reprodukcije, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet, Zagreb

7. *** https://en.wikipedia.org/wiki/Piezo - pojam piezo, 28.6.2018.

8. Štimac A., (1998.), Piezoelektrični senzori udara, magistarski rad, Fakultet

elektrotehnike i računarstva, Zagreb

9. Majnarić I., (2015.), Osnove digitalnog tiska, Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet,

Zagreb

10. Ujiie H., (2006.), Digital printing of textiles, Woodhead publishing limited,

Cambridge, England

11. Cahill V., (2016.), Inkjet printhead characteristic and application requirements,

VCE Solutions

12. ***https://global.kyocera.com/prdct/printing-devices/inkjet-printheads/indeks.html

– Kyocera inkjet printheads, 20.7.2018.

13***https://europe.kyocera.com/index/products/printing_devices.html, 20.7.218.

14. ***https://www.digiprint-supplies.com/en/ricoh-gh2220-

printhead.html?category=43#details – specifikacije Ricoh glave, 20.7.2018.

15. *** http://industry.ricoh.com/en/industrialinkjet/mh/ - Ricoh MH/GH Series,

21.7.2018.

https://www.smartdatacollective.com/global-billboard-advertising-statistics-and-dynamics/

https://www.smartdatacollective.com/global-billboard-advertising-statistics-and-dynamics/

57

16. ***http://www.durst.it/media/Durst-Ink_booklet.pdf – Durst Ink Booklet,

28.7.2018.

17. *** https://www.youtube.com/watch?v=_opIRE5Ihe4 - Introducing the Rhotex 500,

5.8.2018.

18. *** https://www.picdrop.de/durstphototechnikag/qJFuTtUFeY - Rho fabric soft

signage machine catalogue, 10.8.2018.

19. *** http://antonioefratellizappa.com/macchine/calandre/?lang=en – Calendar

specifications, 10.8.2018.

20. *** https://www.g-o-friedrich.com/en/textilien/index.php?t=3&skip=2 – Database

of fabrics, 20.08.2018.

21. *** http://www.xrite.com/documents/Manuals/en/eXact_User_guide_en.pdf – X-

Rrite eXact, 20.08.2018.

22. ***https://www.xrite.com/service-support/downloads/d/dtp20-pulse-

spectrophotometer – X-Rite DTP 20 Pulse, 20.8.2018.

23. *** http://www.qea.com/upload/files/products/datasheet_personalias newaddr.pdf –

Personal IAS, 20.08.2018.

24. Kipphan, H. (2001.), The handbook of print media, Springer

58

7. PRILOZI

Tablica 1. Vrijednosti RTV orginala i RTV otiska za cijan separaciju dobivenu

četverobojnim otiskivanjem na Durst Rho 500 stroju

Durst Rho 500 otiskivanje sa četiri boje

RTV org/RTV ot Cijan Magenta Žuta Crna

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5,0 3,3 4,4 -0,2 6,1

10,0 6,9 9,4 0,7 12,0

15,0 16,7 20,4 14,5 18,2

20,0 23,2 24,2 20,4 24,4

25,0 30,3 29,9 27,6 30,5

30,0 37,7 37,8 33,5 36,5

35,0 42,7 41,6 40,3 42,0

40,0 50,1 49,6 47,4 48,7

45,0 57,2 54,7 52,3 53,2

50,0 63,8 62,1 58,9 59,0

55,0 69,4 68,5 64,9 64,2

60,0 75,0 72,6 70,7 69,6

65,0 80,4 78,8 76,8 74,2

70,0 83,3 83,4 82,0 79,1

75,0 87,5 87,6 86,5 83,2

80,0 91,3 91,9 91,1 87,7

85,0 93,9 95,0 94,1 91,1

90,0 96,0 96,8 96,7 94,4

95,0 97,7 98,3 98,8 96,6

100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

59

Tablica 2. Vrijednosti RTV orginala i RTV otiska za cijan separaciju dobivenu

šesterobojnim otiskivanjem na Durst Rho 500 stroju

Durst Rho 500 otiskivanje sa šest boja

RTV org/RTV ot svijetli cijan svijetla magenta

žuta crna

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5,0 4,3 2,7 1,2 4,2

10,0 8,0 8,7 12,5 13,4

15,0 18,7 18,3 17,3 17,6

20,0 25,2 24,7 22,5 25,1

25,0 32,3 30,1 31,1 31,3

30,0 39,7 36,7 34,9 38,6

35,0 44,3 43,4 42,0 42,8

40,0 52,1 51,2 49,1 49,9

45,0 56,5 56,2 54,6 54,5

50,0 63,5 61,9 59,8 59,4

55,0 70,0 69,6 65,5 64,5

60,0 73,9 73,8 71,2 70,3

65,0 78,6 79,2 77,5 75,3

70,0 82,8 84,3 82,7 80,4

75,0 85,8 87,5 87,1 84,1

80,0 89,6 91,9 91,7 87,8

85,0 92,9 94,5 93,9 92,2

90,0 95,5 96,7 96,8 94,5

95,0 98,2 98,4 98,9 97,5

100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

60

Tablica 3. Vrijednosti odstupanja cijana i svijetlog cijana i magente i svijetle magente od

rastertonske vrijednosti orginala

Durst Rho 500 otiskivanje sa četiri i šest boja

RTV org/RTV ot cijan i svijetli cijan magenta i svijetla magenta

0,0 0,0 0,0

5,0 -1,0 1,6

10,0 -1,1 0,8

15,0 -2,0 2,1

20,0 -2,1 -0,4

25,0 -1,9 -0,2

30,0 -2,0 1,1

35,0 -1,6 -1,8

40,0 -2,0 -1,5

45,0 0,7 -1,4

50,0 0,3 0,2

55,0 -0,6 -1,1

60,0 1,0 -1,2

65,0 1,8 -0,3

70,0 0,4 -0,9

75,0 1,7 0,1

80,0 1,7 -0,1

85,0 1,0 0,5

90,0 0,6 0,1

95,0 -0,5 -0,1

100,0 0,0 0,0

61

Tablica 4. Vrijednosti promjera rasterskih elemenata cijana i magente otisnutih na stroju

sa četiri i šest boja


RTV org/RTV ot cijan svijetli cijan razlika magenta svijetla magenta

razlika

5,0 38,1 40,2 -2,1 58,8 44,0 14,8

10,0 34,8 34,5 0,3 51,5 46,7 4,8

15,0 34,0 30,4 3,6 54,7 49,3 5,4

20,0 31,9 28,9 3,0 53,3 42,4 11,0

Tablica 5. Vrijednosti otisnute površine s rasterskim elementima nastalim otiskivanjem

s četiri i šest boja



razlika

5,0 2283,5 2338,1 -54,6 4461,1 2303,9 2157,2

10,0 1938,4 2001,4 -62,9 3641,4 2956,6 684,8

15,0 2017,8 1940,7 77,1 4202,9 3579,7 623,2

20,0 1740,6 2415,3 -674,7 3588,0 3008,9 579,1

Tablica 6. Vrijednosti Cirkularnost rasterskih elemenata otisaka otisnutih s četiri i šest

boja



razlika

5,0 1,8 1,6 0,3 2,2 1,5 0,7

10,0 1,8 1,8 0,1 1,9 1,8 0,1

15,0 1,8 1,9 -0,1 1,8 2,1 -0,3

20,0 2,0 1,9 0,1 1,9 1,9 0,0

62

Tablica 7. Rezultati mjerenja debljine, zamućenosti i nazubljenosti tankih linijskih

rastera otisnutih sa četiri boje i šest boja: a) linijski raster debljine 160 µm; b) linijski

raster debljine 750 µm.

a)

Durst Rho 500 otiskivanje linijaskog rastera debljine 160 µm sa četiri i šest boja

separacija debljina zamućenost nazubljenost

cijan 215,9 337,6 23,0

svijetli cijan 271,0 256,1 14,0

magenta 200,7 394,6 17,8

svijetla magenta 206,8 459,8 10,5

b)

Durst Rho 500 otiskivanje linijaskog rastera debljine 750 µm sa četiri i šest boja

separacija debljina zamućenost nazubljenost

cijan 845,8 159,7 19,8

svijetli cijan 767,0 334,3 40,3

magenta 794,7 217,6 24,0

svijetla magenta 739,1 267,0 8,8

usporedba Četverobojnog i...

Documents