ured ovlaŠtenog inŽenjera - zagrebacka-zupanija.hr · eurokod 3: projektiranje čeli čnih...

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA TARNIK KREŠIMIR Višnjica 29, Zagreb

INVESTITOR: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Ulica grada Vukovara 72/V, HR-10000 Zagreb, OIB: 07132269553

T.D.: 106/11-17

GRAĐEVINA: ZGRADA DOMA ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA VRBOVEC, Ulica 7. svibnja 14, HR-10340 Vrbovec, na k.č.br. 1493/1, k.o. Vrbovec

GLAVNI PROJEKT – STATIČKI PRORAČUN Projektant : KREŠIMIR TARNIK d.i.g. Str. 2

A.1. POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA (ZOP): 16/2017

MAPA 1 ARHITEKTONSKI PROJEKT

TD: 16/2017 projektantska tvrtka: MODUL E3 d.o.o. projektant: Andrej Jakomin, dipl.ing.arh.

MAPA 2 PROJEKT RACIONALNE UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE

TD: 16/2017 projektantska tvrtka: MODUL E3 d.o.o. projektant: Andrej Jakomin, dipl.ing.arh.

MAPA 3 GRAĐEVINSKI PROJEKT-PROJEKT MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI ZGRADE

TD: 106/11-17 projektantska tvrtka: UOIG KREŠIMIR TARNIK projektant: Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ.

MAPA 4 ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT TD: MZ-EODZV-07/17 projektantska tvrtka: ETS FARAGO d.o.o. projektant: Alen Farago, dipl.ing.el.

MAPA 5 STROJARSKI PROJEKT TD: 273/2017 projektantska tvrtka: EKSPERTERM d.o.o. projektant: Davorin Gržan, dipl.ing.stroj.



T.D.: 106/11-17



S A D R Ž A J : OPĆI DIO strana Naslovna stranica ………………………………………………………………. 1

Popis knjiga …………………………………………………………………………... 2

Sadržaj ......................................................................................................... 3

Isprave i uvjerenja:

Rješenje o osnivanju ureda ……………...………………………………... 4

Izjava o usklađenosti sa odredbama posebnih zakona i propisa ……… 7

TEHNIČKI DIO 1. Tehnički opis ………………………………………………………………… 8 2. Program kontrole i osiguranja kakvoće …………………………………... 11 3. Statički proračun …………………………………………………………..… 14 4. Nacrti……… …………………………………………………………..…….. 25



T.D.: 106/11-17





T.D.: 106/11-17



Projektant : Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ. , ovlašteni inženjer Br.rješenja o upisu u registar ovlaštenih inženjera građevinarstva : 3556 URED OVLAŠTENOG INŽENJERA Tarnik Krešimir, MB 80370225, Višnjica 29, Zagreb

U skladu sa čl.208. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i čl.1 i 3, stavak 1-5 Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 29/03), daje se

I Z J A V A

kojom se potvrđuje da je glavni projekt za : Građevinu : ZGRADA DOMA ZDRAVLJA

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA VRBOVEC

Ulica 7. svibnja 14, HR-10340 Vrbovec na k.č.br. 1493/1, k.o. Vrbovec Broj projekta : TD 106/11-17

usklađen s posebnim uvjetima kao i s odredbama sljedećih zakona i propisa :

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08,125/10,73/12,136/12) Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09,14/10, 125/10, 136/12) Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (NN 119/08, 125/10, 136/12) Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12) Zakon o građevnim proizvodima (NN 25/13, 76/13, 30/14) Drugim zakonima, propisima, normativima i pravilima struke navedenim u poglavlju br. 1. (Tehnički opis - Primijenjeni propisi i normativi) Zagreb, prosinac 2017.g. Projektant : Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ.



T.D.: 106/11-17



1. TEHNIČKI OPIS (UZ STATIČKI PRORAČUN) OPĆENITO Predmet statičkog proračuna je dokaz nosivosti i stabilnosti postojeće zgrade doma zdravlja – ispostava Vrbovec na k.č.br. 1493/1, k.o. Vrbovec. Dodavanjem novih slojeva na nosive zidove i na stropu prema provjetravanom tavanu provjerava se je li postojeća građevina ima dostatnu nosivost. OPIS KONSTRUKCIJE Građevina se sastoji od podruma samo ispod svjernog dijela građevine, prizemlja razvedenog tlocrta i kata samo nad sjevernim dijelom građevine. Nosivu konstrukciju prizemlja i kata čine okvirni zidovi ispunjeni punom opekom debljine 25 cm i armiranobetonski zidovi debljine 38 cm. Razred tlačne čvrstoće betona je C 25/30. Podna konstrukcija se izvodi kao armiranobetonska debljine 15 cm. Objekt se temelji na temeljnim gredama dimenzija b/h = 60/80 cm, b/h = 80/80 cm i b/h = 60/100 cm razreda betona C 25/30. Krovna konstrukcija cijele građevine je dvostrešno krovište obloženo metalnim limom. GRADIVO Armiranobetonska konstrukcija C 25/30. Opečni zidni elementi debljine d=25 cm. Mort razreda čvrstoće M5. Armatura horizontalnih i vertikalnih serklaža, greda i nadvoja te u pločama je B500B.

OPTEREĆENJE Stalno : vlastita težina ugrađenih materijala Snijeg : prema pravilniku Vjetar: prema pravilniku Korisno : prema pravilniku

NAČIN PRORAČUNA Proračun utjecaja i dimenzioniranje konstruktivnih elemenata provedeno je prema važećim propisima Kod izrade ovog elaborata poštivani su zahtjevi Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17).

TEMELJENJE Nosivost tla uzeta je iz nosivosti tla susjednih objekata.



T.D.: 106/11-17



PRIMIJENJENI PROPISI I STANDARDI a) Elementi proračuna

HRN EN 1991-1 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 1. dio: Osnove projektiranja (EN 1991-1:1994)

HRN EN 1991-2-1 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-1. dio: Djelovanja na konstrukcije – Prostorne težine, vlastite težine, uporabna opterećenja (EN 1991-2-1:1995)

HR HRN EN 1991-2-2 Eurokod 1: Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije – 2-2. dio: Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-2-2:1995)

H HRN EN 1991-2-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-3. dio: Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje snijegom (EN 1991-2-3:1995)

HR HRN EN 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-4. dio: Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje vjetrom (EN 1991-2-4:1995)

HR HRN EN 1991-2-5 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-5. dio: Djelovanja na konstrukcije – Toplinska djelovanja (EN 1991-2-5:1997)

HRhHRN EN 1991-2-6 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-6. dio: Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-2-6:1997)

HR HRN EN 1991-2-7 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-7. dio: Djelovanja na konstrukcije – Izvanredna djelovanja prouzročena udarom i eksplozijom (EN 1991-2-7:1998)

HR HRN EN 1991-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 3. dio: Prometna opterećenja mostova (EN 1991-3:1995)

HR HRN EN 1991-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 4. dio: Djelovanja na silose i spremnike tekućina (EN 1991-4:1995)

HR HRN EN 1991-5 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 5. dio: Djelovanja prouzročena kranovima i drugim strojevima (EN 1991-5:1998)

HRhHRN EN 1992-1-1:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-1. dio: Opća pravila i pravila za zgrade (NV 1992-1-1:1991)

HRhHRN EN 1992-1-2:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-2. dio: Opća pravila – Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1992-1-2:1995+AC:1996)

HR HRN EN 1992-1-3:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – dio 1-3: Opća pravila – Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije (EN 1992-1-3:1994)

HR HRN EN 1992-1-4:1997

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-4. dio: Opća pravila – Lakoagregatni beton (EN 1992-1-4:1994)

HR HRN EN 1992-1-5:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-5 dio: Opća pravila – Konstrukcije sa slobodnim i vanjskim nategama (EN 1992-1-5:1994)

HR HRN EN 1992-1-6:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-6 dio: Opća pravila – Nearmirane betonske konstrukcije (EN 1992-1-6:1994)

HR HRN EN 1992-2:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 2. dio: Betonski mostovi (EN 1992-2:1996)

HR HRN EN 1992-3:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 3 dio: Betonski temelji (EN 1992-3:1998)

HR HRN EN 1992-4:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 4 dio: Spremnici tekućina i rastresitih materijala (EN 1992-4:1998)

HRN EN 1993-1-2:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2006)

HRN EN 1993-1-3:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-2: Opća pravila–Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1993-1-2:2006)

HRN EN 1993-1-4:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-3: Opća pravila – dodatna pravila za hladnooblikovane elemente i limove (EN 1993-1-3:2006)

HRN EN 1993-1-5:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-4: Opća pravila – dodatna pravila za nehrđajuće čelike (EN 1993-1-4:2006)

HRN EN 1993-1-6:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-5: Opća pravila – Pločasti elementi konstrukcija (EN 1993-1-5:2006)

HRN EN 1993-1-7:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-6: Nosivost i stabilnost ljuski (EN 1993-1-6:2007)

HRN EN 1993-1-8:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-7: Nosivost i stabilnost poprečno opterećenih ravnih limenih konstrukcija(EN 1993-1-7:2007)

HRN EN 1993-1-9:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-8: Projektiranje veza (EN 1993-1-8:2005)

HRN EN 1993-1-10:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-9: Nosivost čeličnih konstrukcija na zamor (EN 1993-1-9:2005)



T.D.: 106/11-17



HRN EN 1993-1-11:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-10: Izbor čelika u pogledu žilavosti i svojstava po debljini (EN 1993-1-10:2005)

HRN EN 1993-1-12:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-11: Projektiranje konstrukcija sa zategnutim elementima od čelika (EN 1993-1-11:2006)

HRN EN 1993-2:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-12: Dodatna pravila za čelike visoke čvrstoće (EN 1993-1-12:2007)

HRN EN 1993-3-1:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 2: Čelični mostovi (EN 1993-2:2006)

HRN EN 1993-3-2:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 3-1: Tornjevi, jarboli i dimnjaci – tornjevi i jarboli (EN 1993-3-1:2006)

HRN EN 1993-4-1:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 3-2: Tornjevi, jarboli i dimnjaci – dimnjaci (EN 1993-3-2:2006)

HRN EN 1993-4-2:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-1: Silosi (EN 1993-4-1:2007)

HRN EN 1993-4-3:20XX

Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-2: Spremnici (EN 1993-4-2:2007)

HRN EN 1993-5:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-3: Cjevovodi (EN 1993-4-3:2007)

HRN EN 1993-6:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 5: Piloti (EN 1993-5:2007)

HR HRN EN 1997-1:2001

Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:1994)

HR HRN EN 1997-2:2001

Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 2. dio: Projektiranje uporabom laboratorijskih ispitivanja (EN 1997-2:1999)

HR HRN EN 1997-3:2001

Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 3. dio: Projektiranje uporabom terenskih ispitivanja (EN 1997-3:1999)

HR HRN EN 1998-1-1:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1-1. dio: Opća pravila – Potresna djelovanja i opći zahtjevi za konstrukcije (EN 1998-1-1:1994)

HR HRN EN 1998-1-2:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1-2. dio: Opća pravila – Opća pravila za zgrade (EN 1998-1-2:1994)

HR HRN EN 1998-1-3:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1-3. dio. Opća pravila – Posebna pravila za razna gradiva i elemente (EN 1998-1-3:1995)

HR HRN EN 1998-1-4:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1-4. dio: Opća pravila – Pojačanje i popravak zgrada (EN 1998-1-4:1996)

HR HRN EN 1998-2:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 2 dio: Mostovi (EN 1998-2:1994)

EN 1998-2/AC:1997 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 2 dio: Mostovi, amandman AC (EN 1998-2/AC:1997)

HR HRN EN 1998-3:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 3 dio: Tornjevi, stupovi i dimnjaci (EN 1998-3:1996)

H HHRN EN 1998-4:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 4 dio: Silosi, spremnici i cjevovodi (EN 1998-3:1998)

HR HRN EN 1998-5:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 5 dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja (EN 1998-5:1994)

c) Građevinska regulativa Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih Zakona i drugih propisa (NN 98/99) Zakon o normizaciji (NN 80/13) Navedene norme su sastavni dio Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (NN 136/12) i Izmjenama i dopunama tehničkog propisa za betonske konstrukcije i njihovim prilozima (prilozi o građevnim materijalima i proizvodima «A», «B», «C», «D», «E», «F», «G» i «K» ; prilozi o projektiranju »H« i »I« ; prilog o izvođenju i održavanju betonskih konstrukcija »J« ) Projektant : Zagreb, prosinac 2017.g. Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ.



T.D.: 106/11-17



2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE Na temelju članka 182, stavke 4 “Zakona o gradnji”, tijekom građenja potrebno je provoditi slijedeća ispitivanja materijala: 2.1. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI a. Materijal za izradu betona i svježi beton U tvornici betona potrebno je vršiti tehničku kontrolu rada i kontrolu osnovnih materijala i gotovog betona. Rukovodilac gradilišta treba od betonare pribaviti ateste svih upotrebljenih materijala za pripremu betona. Atesti moraju biti u skladu s “Tehničkom propisu za betonske konstrukcije” NN 139/09,14/10, 125/10, 136/12 (TPBK): - agregat : dostaviti ateste prema glavi III. Čl 14. prilog D TPBK - cement : dostaviti ateste prema glavi III. Čl 14. prilog C TPBK b. Ugrađeni beton Kontrolu kakvoće ugrađenog betona treba vršiti ovlaštena organizacija uzimanjem betona na pojedinim konstruktivnim elementima. Dovoljno je ispitivanje tlačne čvrstoće kocaka odnosno valjka s bridom (promjerom) 20 cm i starosti od 28 dana. Epruvete moraju biti izrađene i njegovane na način određen čl. 14. prilog A TPBK i na njega vezanim prilozima. Utjecaj uvjeta ugrađivanja i njegovanja betona u konstrukciji nije potrebno kontrolirati, izuzev betoniranja u zimskim uvjetima (čl. 14 TPBK). Kod ispitivanja treba se pridržavati članka 14 Pravilnika Prilog A (TPBK). Program uzimanja uzoraka treba izraditi organizacija koja će vršiti ispitivanje, a u dogovoru sa izvođačem radova i na osnovu plana izvedbe. c. Betonski čelik Za dokaz kakvoće čelika koji će se ugraditi, armiračnica mora dobaviti i dostaviti gradilištu ateste proizvođača čelika s potvrdom rukovodioca armiračnice da se svi atesti odnose na taline iz kojih je betonski čelik izrađen (čl. 14. prilog B TPBK) Rukovodilac gradilišta je dužan te ateste pribaviti i provjeriti da li su u skladu s knjigama evidencije armiračnice (u kojima mora biti evidentiran po vremenu i objektima ulaz i izlaz određenih količina čelika iz svake određene taline). 2.2. ZIDARSKI RADOVI a. Materijal za zidanje Svi materijali, koji će se upotrijebiti za izradu zidova, moraju biti snabdjeveni atestima, kao dokazom standardne kvalitete. Rukovodilac gradilišta mora ateste pribaviti od isporučioca. Ako nije moguće, dokaz standardne kakvoće treba pribaviti ispitivanjem iz isporučenih vrsta, a prije ugradbe. b. Mortovi Za svaku pojedinu vrstu morta i glazure treba, u toku građenja, izvršiti po jedno kompletno kontrolno ispitivanje kakvoće. Elementi koji se ugrađuju u objekt moraju imati ateste izdane od organizacija ovlaštene za provođenje kontrole kvalitet gotovog betona i konstrukcija.



T.D.: 106/11-17



2.3. ČELIČNE KONSTRUKCIJE - UVJETI ZAŠTITE I IZVEDBE PLAN KONTROLE KVALITETE PRILIKOM IZRADE Dokumenti kojima se potvrđuje kvaliteta izrade čeličnih elemenata (u skladu s HRN EN 10204) trebaju biti kao što je navedeno u HRN EN 1090-2, tablica 1. Metoda označavanja, indentifikacije elemenata treba biti u skladu s HRN EN 1090-2, poglavlje 6.2., dok rukovanje i skladištenje materijala treba biti izvedeno prema HRN EN 1090-2 tablica 8. MATERIJAL KONSTRUKCIJE Primjenu materijala konstrukcije ili spojnih sredstava koji nisu u skladu s mjerodavnim tehničkim propisima, tehničkim normativima i standardima potrebno je posebno tretirati i posebno uskladiti prema odredbama Zakona o normizaciji (NN br. 163/03). Tolerancija debljine Treba biti u skladu s normom HRN EN 10029, thickness class A. Površinska obrada Za ploče i široke plosnate elemente - klasa A2 te treba uvažiti zahtjeve norme HRN EN 10163-2; Za ostale elemente - klasa C1 te treba uvažiti zahtjeve norme HRN EN 10163-3; Ako se za klasu izvedbe EXC3 i EXC4 traže rigorozniji zahtjevi, oni trebaju biti dodatno specificirani. Specijalne karakteristike Za klasu izvedbe EXC3, internal discontinuity quality class ili unutarnja klasa kvalitete diskontinuiteta treba biti specificirana kao S1 prema normi HRN EN 10160. Rezanje čeličnih elemenata (termalno) Treba biti izvedeno prema HRN EN ISO 9013, dok se u normi HRN EN 1090-2, tablica 9 specificiraju zahtjevi obzirom na klasu izvedbe; Izvedba rupa Dimenzije rupa trebaju biti u skladu s navedenim nominalnim klirensima za vijke i zakovice HRN EN 1090-2, tablica 11. Za EXC3 probijanje bez bušenja nije dozvoljeno. Rupe trebaju biti probijane najmanje najmanje 2mm manjeg dijametra od dijametra rupe. Prilikom montaže, bušenje u cilju izravnavanja rupa treba biti izvedeno na način da elongacija ne prelazi vrijednosti dane u HRN EN 1090-2 Anex D, D.2.8. br. 6; za EXC3 i EXC4 Class 2. Zavarivanje Zavarivanje treba izvesti prema HRN EN ISO 3834-2. Kvalifikaciju procedure zavarivanje treba izvesti prema tablicama 12 i 13 norme HRN EN 1090-2. Kvalifikacije zavarivača i ostale radne snage treba biti prema HRN EN 287-1 (zavarivači) i HRN EN 1418. Koordinaciju procesa zavarivanja trebaju voditi osobe koje imaju tehničko znanje i barataju pojmovima navedenim u normi HRN EN ISO 14731. Kriteriji za ispravnost varova definirani su normom HRN EN ISO 5817; quality level B. U slučaju da radionički nacrti čelične konstrukcije koja se primjenjuje za predmetnu građevinu, (ne odnosi se na tipske elemente), nisu revidirani, potrebno ih je pregledati od strane odgovornog projektanta građevinskog dijela ili druge odgovarajuće stručne osobe. ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA, IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE Zaštita vrućim pocinčavanjem, kao zaštita od korozije čeličnih konstrukcija, ostvaruje se nanošenjem prevlake cinka po vrućem postupku. Srednja (minimalna) debljina prevlake cinka prema HRN EN ISO 1461 iznosi:

• za debljinu ≥ 6 mm t = 85 μm, • za debljinu ≥ 3 mm < 6 mm t = 70 μm,

Priprema čeličnih površina za vruće pocinčavanje sastoji se od: • odmašćivanja, • čišćenja razblaženom otopinom klorovodične kiselilne neposredno prije cinčanja, • ispiranja hladnom vodom,



T.D.: 106/11-17



• nanošenja topitelja (flusa) na čeličnu površinu. Neposredno prije cinčanja čelična konstrukcija se umače u otopinu za flusiranje. Vruće cinčanje izvodi se umakanjem čelične konstrukcije u rastopljeni cink. Višak cinka s čelične površine uklanja se stveljačajem vodene pare i toplog zraka. Prevlaka cinka dobivena vrućim postupkom mora biti homogena i mora potpuno pokrivati površinu, treba biti glatka i bez neravnina. Za izvedbu radova na zaštiti od korozije mogu se upotrebljavati samo materijali s atestom izdanim od stručne radne organizacije registrirane za djelatnost u koju spada isptivanje kakvoće tih materijala. Tijekom izvedbe radova na zaštiti od korozije mora se kontrolirati svaka radna operacija i rad u cijelini. Za vrijeme izvedbe radova na zaštiti od korozije, potrebno je uzimati povremeno uzorke materijala koji se upotrebljavaju za zaštitu od korozije. Čelična konstrukcija i dijelovi čelične konstrukcije ne mogu se staviti u upotrebu prije nego se utvrdi da su zaštićeni od korozije na način kako je ovdje propisano. Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija i njihovih dijelova mora se održavati u ispravnom stanju, a povremenim pregledima utvrđuje se stanje zaštite. Kod preuzimanja radova montaže čelične konstrukcije, potrebno je obratiti pozornost na sva eventualna odstupanja od projekta, izmjerena i zabilježena u dnevnik o montaži. KVALITETA OSNOVNOG MATERIJALA I SPOJNIH SREDSTAVA: Prema podacima iz tehničkog opisa. Prema normi HRN EN 12944 konstrukcija je svrstana u srednji razred korozivnosti C3. Prema normi HRN EN 1090-2 za konstrukciju je određena klasa izvođenja EXC2. Zagreb, prosinac 2017.g. Projektant : Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ.



T.D.: 106/11-17



3. S T A T I Č K I P R O R A Č U N 3.1. ANALIZA OPTEREĆENJA S T A L N O Vanjski zidovi 1 - VZ1_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 1.01 Puna opeka od gline 38,000 0,810 10,00 3,80 1800,00 3 3.02 Vapnena žbuka 3,000 0,800 10,00 0,30 1600,00

4 Knauf Insulation ploča za kontaktne fasade FKD-S Thermal 16,000 0,035 1,10 0,18 100,00

5 3.15 Polimerna žbuka 0,500 0,700 150,00 0,75 1100,00 6 3.16 Silikatna žbuka 0,300 0,900 60,00 0,18 1800,00

Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 24,00 Jugoistok 139,20 Jugozapad 27,00 Sjeverozapad 131,46

Vanjski zidovi 2 - VZ2_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 2.01 Armirani beton 38,000 2,600 110,00 41,80 2500,00 3 3.02 Vapnena žbuka 3,000 0,800 10,00 0,30 1600,00



Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 69,96 Jugoistok 97,69 Jugozapad 69,37 Sjeverozapad 111,05



T.D.: 106/11-17



Vanjski zidovi 3 - VZ3_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 1.01 Puna opeka od gline 25,000 0,810 10,00 2,50 1800,00 3 3.02 Vapnena žbuka 3,000 0,800 10,00 0,30 1600,00



Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 2,88 Jugoistok 2,88 Jugozapad 2,88 Sjeverozapad 9,72 Vanjski zidovi 4 - VZ4_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 2.01 Armirani beton 25,000 2,600 110,00 27,50 2500,00 3 3.02 Vapnena žbuka 3,000 0,800 10,00 0,30 1600,00



Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 10,16 Jugoistok 15,04 Jugozapad 9,21 Sjeverozapad 16,09 Vanjski zidovi 5 - VZ5_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 2.01 Armirani beton 38,000 2,600 110,00 41,80 2500,00 3 3.02 Vapnena žbuka 3,000 0,800 10,00 0,30 1600,00 4 7.03 Ekstrudirana polistir. pjena

(XPS) 15,000 0,033 80,00 12,00 25,00


Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 16,68 Jugoistok 39,98 Sjeverozapad 6,81



T.D.: 106/11-17



Zidovi prema tlu 1 - TZ1_gv Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2.01 Armirani beton 38,000 2,600 110,00 41,80 2500,00 Bitumenska ljepenka (traka) 2,000 0,230 50000,00 1.000,00 1100,00 Definirana ploština [m 2 ]: 138,93 Stropovi između grijanih dijelova različitih korisnika 1 - MZ1_gg

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 7.07 Drvena vuna (WW) 5,000 0,065 3,00 0,15 360,00 3 Neprovjetravan sloj zraka 30,000 - 1,00 0,01 - 4 2.01 Armirani beton 5,000 2,600 110,00 5,50 2500,00 5 2.03 Beton 7,000 2,000 100,00 7,00 2400,00 6 2.30 Beton s jednozrnatim šljunkom 3,000 1,400 100,00 3,00 2000,00

Definirana ploština [m 2 ]: 289,63 Podovi na tlu 1 - P1_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 1.01 Puna opeka od gline 0,000 0,810 10,00 0,00 1800,00 2 2.30 Beton s jednozrnatim šljunkom 1,000 1,400 100,00 1,00 2000,00 3 2.03 Beton 5,000 2,000 100,00 5,00 2400,00 4 2.01 Armirani beton 15,000 2,600 110,00 16,50 2500,00 5 Bitumenska ljepenka (traka) 2,000 0,230 50000,00 1.000,00 1100,00 6 2.03 Beton 8,000 2,000 100,00 8,00 2400,00

7 6.04 Pijesak, šljunak, tucanik (drobljenac) 35,000 0,810 3,00 1,05 1700,00

Definirana ploština [m 2 ]: 289,63 Podovi na tlu 2 - P2_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] 1 2.30 Beton s jednozrnatim šljunkom 1,000 1,400 100,00 1,00 2 2.03 Beton 5,000 2,000 100,00 5,00 3 2.01 Armirani beton 15,000 2,600 110,00 16,50 4 Bitumenska ljepenka (traka) 2,000 0,230 50000,00 1.000,00 5 2.03 Beton 8,000 2,000 100,00 8,00

6 6.04 Pijesak, šljunak, tucanik (drobljenac) 35,000 0,810 3,00 1,05

Definirana ploština [m 2 ]: 889,47



T.D.: 106/11-17



Stropovi prema provjetravanom tavanu 1 - MK3_gv

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,000 1,000 20,00 0,40 1800,00 2 1.08 Šuplji blokovi od gline 16,000 0,480 10,00 1,60 1100,00 3 2.01 Armirani beton 9,000 2,600 110,00 9,90 2500,00 4 2.03 Beton 10,000 2,000 100,00 10,00 2400,00 5 Polietilenska folija 0,15 mm 0,002 0,500 334000,00 1,50 980,00 6 7.01 Mineralna vuna (MW) 20,000 0,032 1,00 0,20 10,00

Definirana ploština [m 2 ]: 1181,07 B. K O R I S N O B.1. KONTINUIRANO 2,0 kN/m2 : stambeni prostor 4,0 kN/m2 : terase 3,0 kN/m2 : stubište Snijeg Vrbovec se nalazi na prosječno oko 125 m n.m. i spada u zonu – Kontinentalna Hrvatska.



T.D.: 106/11-17



Opterećenje snijegom na krovu: k i e ts s C Cµ= ⋅ ⋅ ⋅

ks - karakteristično opterećenje snijegom na tlu prema tablici/zonama snijegova

- za zonu III i nadmorsku visinu 125 m: 2

k 1 25 kN/ms ,=

iµ - koeficijent opterećenja snijegom na krovu (prema tipu i nagibu krova)

- za kosi krov nagiba α ≤ 30° i 0 8,µ =

eC - koeficijent izloženosti (uzima u obzir teže uvjete puhanja vjetra)

- uglavnom e 1C =

tC - temperaturni koeficijent zbog zagrijavanja zgrade

- uglavnom t 1C =

2

k i e t 1 25 0 8 1 1 1 0 kN/ms s C C , , ,µ= ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ =



T.D.: 106/11-17



Vjetar Opterećenje vjetrom odabrano je prema: EC1, Dio 1-4: Djelovanja vjetra i europskoj normi EN 1991-1-4: Djelovanja na konstrukcije opterećene vjetrom, te nacionalnom dokumentu za primjenu u Republici Hrvatskoj. Građevina se nalazi u Vrbovcu. Prema navedenim normama, lokacija je smještena u II područje djelovanja vjetra, te je osnovno djelovanje vjetra:

Osnovna brzina vjetra za Vrbovec ,0 25 /bv m s=

,0

,0

1,0

1,0

1,0 1,0 25,0 25,0 /

b dir season b

dir

season

b dir season b

v c c v

c

c

v c c v m s

= ⋅ ⋅

=

=

= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =



T.D.: 106/11-17



Osnovni tlak zbog brzine vjetra:

2 2 2

2 2

3

1,25 125 390 0,39 /

2 2

1,25 /

zrb b

zr

kg mq v kN m

s m

kg m

ρ

ρ

⋅= ⋅ = ⋅ = ⋅ ⋅ =

=

Djelovanje vjetra na visini oko 8,5m iznad tla: Koeficijent položaja ce(z) za kategoriju terena III

Slika – Koeficijent položaja ce(z)

2

( ) ( )

( ) 1,6 0,39 0,62 /

p e b

p

q z c z q

q z kN m

= ⋅

= ⋅ =

Slučaj I. – vanjski transverzalni pritisak

VANJSKI PRITISAK -Vanjski pritisak na vertikalne stijene -Referentni pritisak vjetra

2zrakab b

2q v

ρ= ⋅

3

zraka 1 25 kg/m,ρ =

b 25 m/sv =



T.D.: 106/11-17



2 2 2

b

1 2525 390 N/m 0 39 kN/m

2

,q ,= ⋅ = =

-Referentna visina

e c

hz f

b

=

h = 6,3 m b = 53,1 m – širina površine na koju puše vjetar h < b → e 8 5 mz h ,= =

-Koeficijent pritiska na vertikalne stijene e = min( b; 2h )= min( 53,1 ; 12,6 )= 17,0 m d = 11,5 m – širina objekta na koju ne puše vjetar d > e ⇒ 1 slučaj h/d = 0,74

Površina (A) = 23,7 m² > 10 m² → pe 1 20c ,= −

Površina (B) = 61,4 m² > 10 m² → ,10 0,80pec = −

Površina (D) = 333,9 m² > 10 m² → ,10 0,80pe pec c= = +

Površina (E) = 333,9 m² > 10 m² → ,10 0,50pe pec c= = −

-Djelovanje vjetra na vertikalne površine A 2

e 0 39 1 6 1 20 0 75 kN/mw , , ( , ) ,= ⋅ ⋅ − = −

B 2

e 0 50 kN/mw ,= −

D 2

e 0 50 kN/mw ,= +

E 2

e 0 31 kN/mw ,= − Slučaj II. – vanjski longitudinalni pritisak VANJSKI PRITISAK -Koeficijent pritiska na vertikalne stijene e = min( b; 2h )= min( 11,5; 12,6 )= 11,5 m d = 53,1 m – širina objekta na koju ne puše vjetar d > e h/d = 0,12

Površina (A) = 14,4 m² > 10 m² → ,10 1,20pec = −

Površina (B) = = 58,1 m² > 10 m² → ,10 0,80pec = −

Površina (C) = 261,4 m² > 10 m² → ,10 0,5pec = −

Površina (D) = 85,1 m² > 10 m² → ,10 0, 7pec = +

Površina (E) = 85,1 m² > 10 m² → ,10 0,3pec = −



T.D.: 106/11-17



-Djelovanje vjetra na vertikalne površine A 2

e 0 39 1 6 1 20 0 75 kN/mw , , ( , ) ,= ⋅ ⋅ − = −

B 2

e 0 50 kN/mw ,= −

C 2

e 0 31 kN/mw ,= −

D 2

e 0 44 kN/mw ,= +

E 2

e 0 19 kN/mw ,= − 3.2. PRORAČUN 3.2.1 Provjera fasade na čupanje Maksimalna sila čupanja od djelovanja vjetra iznosi w=0,75 kN/m2. Postava na zid izvodi se ljepljenjem polimerno-cementnim ljepilom točkasto I po rubovima ploče, te mehaničkim učvršćenjem 6-8 spojnica (tipli) po m2. Tipla mora imati otpornost na čupanje:

, ,t Ed t RdV V≤

,

0,75 0,750,125

6t EdF kN

n= = =

, 0,13t RdV kN>

Tiple se moraju dostatno usidriti u opečne zidove i ab zidove prema uputstvima proizvođača.

3.2.2 Provjera temeljnih traka U odnosu na postojeće stanje vanjskim zidovima se dodaju novi slojevi: Knauf Insulation ploča za kontaktne fasade FKD-S Thermal, polimerna žbuka i silikatna žbuka.

ZID VZ1 – novo stanje Vapneno-cementna žbuka 0,02 × 18 = 0,36 kN/m2

Puna opeka od gline 0,38 × 18 = 6,84 kN/m2

Vapnena žbuka 0,03 × 16 = 0,48 kN/m2

Knauf Insulation ploča za kontaktne fasade 0,16 × 1 = 0,16 kN/m2

Polimerna žbuka 0,005 × 11 = 0,06 kN/m2 Silikatna žbuka 0,003 × 11 = 0,03 kN/m2

ukupno slojevi gS = 7,93 kN/m2 ZID VZ1 – postojeće stanje Vapneno-cementna žbuka 0,02 × 18 = 0,36 kN/m2



ukupno slojevi gS = 7,68 kN/m2 Ukupna tlačna sila po m´ na temeljne trake iznosi:

, 7,93 7,4 58,68Ed novoF g h kN= ⋅ = ⋅ =



T.D.: 106/11-17



, 7,68 7,4 56,83Ed postojećeF g h kN= ⋅ = ⋅ =

Razlika između tlačne sile na temeljnu traku od novog zida i postojećeg zida je manja od 4%. Kako razlika nije veća od 10% nije potrebno dokazivati nosivost temeljne trake. ZID VZ2 – novo stanje Vapneno-cementna žbuka 0,02 × 18 = 0,36 kN/m2

Armirani beton 0,38 × 25 = 9,5 kN/m2








, 10,59 7,4 78,37Ed novoF g h kN= ⋅ = ⋅ =


Razlika između tlačne sile na temeljnu traku od novog zida i postojećeg zida je manja od 3%. Kako razlika nije veća od 10% nije potrebno dokazivati nosivost temeljne trake. ZID VZ3 – novo stanje Vapneno-cementna žbuka 0,02 × 18 = 0,36 kN/m2









, 5,59 7,4 41,37Ed novoF g h kN= ⋅ = ⋅ =


Razlika između tlačne sile na temeljnu traku od novog zida i postojećeg zida je manja od 5%. Kako razlika nije veća od 10% nije potrebno dokazivati nosivost temeljne trake.



T.D.: 106/11-17



ZID VZ4 – novo stanje Vapneno-cementna žbuka 0,02 × 18 = 0,36 kN/m2









, 7,34 7,4 54,32Ed novoF g h kN= ⋅ = ⋅ =


Razlika između tlačne sile na temeljnu traku od novog zida i postojećeg zida je manja od 5%. Kako razlika nije veća od 10% nije potrebno dokazivati nosivost temeljne trake.

Projektant : Zagreb, prosinac 2017.g. Krešimir Tarnik, dipl.ing.građ.



T.D.: 106/11-17



4. NACRTI

VZ

5V

Z5

VZ

5

VZ

5

AA

SU

RA

DN

IK:

ovlašteni inženjer građevinarstva

Krešim

ir Tarnik, d

ipl.in

g.g

rađ.

PR

OJE

KT

AN

T:

1:100

Faza proj.

Datum

Mjerilo

Z.O

.P

1List broj

T.D

. TLO

CR

T

PO

DR

UM

A

SA

DR

ŽA

J LIST

A:

U.O

.I.G

. T

ar

nik

ZA

GR

EB

, VIŠ

NJIC

A 29

VR

ST

A P

RO

JEK

TA

:

GR

AĐ

EV

INA

:

INV

ES

TIT

OR

:

Borna K

elava, mag.ing.aedif.

GLA

VN

I

GR

AĐ

EV

INS

KI P

RO

JEK

T

ZG

RA

DA

DO

MA

ZD

RA

VLJA

ZA

GR

EB

AČ

KE

ŽU

PA

NIJE

- ISP

OS

TA

VA

VR

BO

VE

CU

lica 7.svibnja 14, HR

-10340 Vrbovec

na k.č.br. 1493/1, k.o. Vrbovec

ZA

GR

EB

AČ

KA

ŽU

PA

NIJA

Ulica g

rada V

uko

vara 72/V,

HR

-10000 Zag

reb

106/11-17

prosinac, 2017

16/2017

VZ

1V

Z1

VZ

4V

Z4

VZ

2

VZ

2

VZ

1V

Z1

VZ

1V

Z4

VZ

4V

Z1

VZ

1

VZ

4

VZ

4

VZ

4

VZ

4

VZ

2V

Z2

VZ

2

VZ

1

VZ

1

VZ

1

VZ

1

VZ

1V

Z4

VZ

1V

Z4

VZ

1V

Z4

VZ

4

VZ

3

VZ

4

VZ

3

VZ

4

VZ

3V

Z4

AAAA

SU

RA

DN

IK:


Krešim

ir Tarnik, d

ipl.in

g.g

rađ.

PR

OJE

KT

AN

T:

1:100

Faza proj.

Datum

Mjerilo

Z.O

.P

2List broj

T.D

. TLO

CR

T

PR

IZE

MLJA

SA

DR

ŽA

J LIST

A:

U.O

.I.G

. T

ar

nik

ZA

GR

EB

, VIŠ

NJIC

A 29

VR

ST

A P

RO

JEK

TA

:

GR

AĐ

EV

INA

:

INV

ES

TIT

OR

:

Borna K


GLA

VN

I

GR

AĐ

EV

INS

KI P

RO

JEK

T

106/11-17

ZG

RA

DA

DO

MA

ZD

RA

VLJA

ZA

GR

EB

AČ

KE

ŽU

PA

NIJE

- ISP

OS

TA

VA

VR

BO

VE

CU


-10340 Vrbovec


ZA

GR

EB

AČ

KA

ŽU

PA

NIJA

Ulica g

rada V

uko

vara 72/V,

HR

-10000 Zag

reb

prosinac, 2017

16/2017

VZ

1V

Z1

VZ

4V

Z4

VZ

2

VZ

2

VZ

1V

Z1

VZ

1V

Z4

VZ

4V

Z1

VZ

1V

Z1

AAAA

SU

RA

DN

IK:


Krešim

ir Tarnik, d

ipl.in

g.g

rađ.

PR

OJE

KT

AN

T:

1:100

Faza proj.

Datum

Mjerilo

Z.O

.P

3List broj

T.D

.

TLO

CR

T 1. K

AT

A

SA

DR

ŽA

J LIST

A:

U.O

.I.G

. T

ar

nik

ZA

GR

EB

, VIŠ

NJIC

A 29

VR

ST

A P

RO

JEK

TA

:

GR

AĐ

EV

INA

:

INV

ES

TIT

OR

:

Borna K


GLA

VN

I

GR

AĐ

EV

INS

KI P

RO

JEK

T

106/11-17

ZG

RA

DA

DO

MA

ZD

RA

VLJA

ZA

GR

EB

AČ

KE

ŽU

PA

NIJE

- ISP

OS

TA

VA

VR

BO

VE

CU


-10340 Vrbovec


ZA

GR

EB

AČ

KA

ŽU

PA

NIJA

Ulica g

rada V

uko

vara 72/V,

HR

-10000 Zag

reb

prosinac, 2017

16/2017

AAAA

SU

RA

DN

IK:


Krešim

ir Tarnik, d

ipl.in

g.g

rađ.

PR

OJE

KT

AN

T:

1:100

Faza proj.

Datum

Mjerilo

Z.O

.P

4List broj

T.D

.

TLO

CR

T K

RO

VA

SA

DR

ŽA

J LIST

A:

U.O

.I.G

. T

ar

nik

ZA

GR

EB

, VIŠ

NJIC

A 29

VR

ST

A P

RO

JEK

TA

:

GR

AĐ

EV

INA

:

INV

ES

TIT

OR

:

Borna K


GLA

VN

I

GR

AĐ

EV

INS

KI P

RO

JEK

T

106/11-17

ZG

RA

DA

DO

MA

ZD

RA

VLJA

ZA

GR

EB

AČ

KE

ŽU

PA

NIJE

- ISP

OS

TA

VA

VR

BO

VE

CU


-10340 Vrbovec


ZA

GR

EB

AČ

KA

ŽU

PA

NIJA

Ulica g

rada V

uko

vara 72/V,

HR

-10000 Zag

reb

prosinac, 2017

16/2017

MK

3

MK

1

P1

MK

2

P2

MK

3

P2

MK

3

VZ

1

VZ

1

VZ

3

VZ

1

VZ

1

VZ

2

VZ

2

VZ

2

VZ

2V

Z4

VZ

3

VZ

4

VZ

5

TZ

1T

Z1

SU

RA

DN

IK:


Krešim

ir Tarnik, d

ipl.in

g.g

rađ.

PR

OJE

KT

AN

T:

1:100

Faza proj.

Datum

Mjerilo

Z.O

.P

5List broj

T.D

.

PR

ES

JEK

A-A

SA

DR

ŽA

J LIST

A:

U.O

.I.G

. T

ar

nik

ZA

GR

EB

, VIŠ

NJIC

A 29

VR

ST

A P

RO

JEK

TA

:

GR

AĐ

EV

INA

:

INV

ES

TIT

OR

:

Borna K


GLA

VN

I

GR

AĐ

EV

INS

KI P

RO

JEK

T

106/11-17

ZG

RA

DA

DO

MA

ZD

RA

VLJA

ZA

GR

EB

AČ

KE

ŽU

PA

NIJE

- ISP

OS

TA

VA

VR

BO

VE

CU


-10340 Vrbovec


ZA

GR

EB

AČ

KA

ŽU

PA

NIJA

Ulica g

rada V

uko

vara 72/V,

HR

-10000 Zag

reb

prosinac, 2017

16/2017

ured ovlaŠtenog inŽenjera - zagrebacka-zupanija.hr · eurokod 3: projektiranje čeli čnih...

Documents