urbanisti Čki plan ureĐenjaprvenstveno gradine na vrhovima brda. venecijanski isusovac alberto...

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA UNIJE SAŽETAK ZA JAVNOST

lipanj, 2015.

1

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA UNIJE (NA 11, NA 11.1., NA 11.2., NA 11.3. SA POVRŠINOM

ZA IZDVOJENE NAMJENE (R112))


lipanj, 2015.

2

POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA UNIJE U PROSTORU GRADA MALOG LOŠINJA Naselje Unije je naselje na istoimenom otoku koji administrativno pripada Gradu Malom Lošinju. Obzirom na kopnenu površinu otok Unije zauzima 7,5% ukupne kopnene površine administrativne jedinice Malog Lošinja. Duljina obalne linije otoka iznosi 11% ukupne obalne linije Grada Malog Lošinja. Udio stanovništva u lokalnoj samoupravi, prema posljednjem popisu iz 2011. g., iznosi svega 11%. Otok Unije udaljen je od centralnog naselja administrativne jedinice – Malog Lošinja nešto manje od 2 sata brodske vožnje (14 NM). Prema centralitetu naselja Grada Malog Lošinja, Unije možemo rangirati kao malo lokalno središte samostalno u svom djelovanju. Samostalnost naselja ipak nije takva da omogućava upravno-administrativnu, zdravstveno-socijalnu, gospodarsku neovisnost već lokalno stanovništvo navedene sadržaje mora potražiti u obližnjim centrima Mali Lošinj, Cres, Rijeka. U gravitacionom smislu, dostupnost potrebnim sadržajima je i veća od stvarne geografske zbog činjenice da se radi o otoku, te da na njegovu dostupnost ima utjecaj još jedna “mjerna jedinica”, a to je vremenska prilika.

Položaj otoka Unije u obuhvatu Grada Malog Lošinja

Otok Unije proteže se u pravcu sjever – jug. Dok je sjeverni i središnji dio otoka nenastanjen, u južnoj trećini otoka, uz njenu zapadnu obalu smješteno je jedino naselje otoka. Otok Unije s pripadajućim otočićima (Školjić, Mišnjak i Samunčel) pripada istoimenoj katastarskoj općini Unije. Naseljenost otoka potiče još iz doba paleolita o čemu svjedoče i brojna arheološka nalazišta prvenstveno gradine na vrhovima brda. Venecijanski isusovac Alberto Fortis u svom poznatom djelu Put po Dalmaciji iz 1774 prvi put spominje otok Unije (Onie), te komentira slijedeće: • imaju nekoliko stanovnika i svi su jako siromašni; • glavni proizvod im je drvo za loženje, jer je otok većim dijelom šumovit;


lipanj, 2015.

3

• mogli bi proizvoditi velike količine meda i voska i uzgajati stoku, ali to ne čine; • more oko Unija je bogato ribom, uglavnom tunom, skušom i sardelom, ali siroto

stanovništvo nema ništa od toga, pa stranci dolaze i hvataju im ribe pred nosom. Od prvog desetljeća 20 stoljeća do konca drugog svjetskog rata Unije imaju najveći broj stanovnika u svojoj povijesti. U tom periodu otok bilježi i najaktivniji gospodarski, društveni i socijalni razvoj. Za dobru gospodarsku i demografsku sliku razvoja otoka “zaslužna” je adekvatna iskorištenost prirodnih i stvorenih uvjeta odnosno aktivno održavanje poljoprivredene proizvodnje (prvenstveno maslinarstvo i vinogradarstvo, uzgoj ovaca i ribolov) te rad tvornice za preradu ribe. U tom periodu način korištenja resursa pokazao je mogućnost samoodrživosti. Nazalost, ono što dalje slijedi u životu otoka i naselja Unije su pokušaji obnove “stare slave” koji su imali svoje uspone, ali su bili kratkotrajni, a padovi su donosili sve veće posljedice – zapuštenost maslina, neobradivost vrijednog unijskog Polja, neiskorištenost postojećih stvorenih kapaciteta (veliki građevinski fond, tvornica), nejasnost situacije sa stanjem vlasništva nad tvornicom (vojna građevina), neiskorištenost prirodnih resursa i povijesnih vrijednosti u infrastrukturne i gospodarske (prvenstveno turističke) svrhe. Potrebno je naglasiti nekoliko karakteristika današnjeg stanja: • današnji broj stanovnika čini jedva 11% stanovništva iz “idealnog” perioda života otoka; • turizam ima najznačajniju ulogu u životu naselja, za neke možda i jedinu; • vezanost sa većim centrima (Mali Lošinj, Pula, Rijeka) danas je veća nego ikad; • i dalje nema vode,

naselje Unije (NA 11, NA 11.2., NA11.3., R112 i uvala Maračol (NA 11.1.)

površina ha / km2 /kopno/ stanovništvo 2011. duljina obalne linije m/km

Unije 1.687,91 / 16,88* 88 38.013/38,01*

Grad Mali Lošinj 22.406 / 224,41 8.116 346.537 / 346,54 *prema Statističkom ljetopisu 2014.g. površina otoka iznosi 16,92km2, a duljina obalne linije otoka Unije iznosi 36,6km; Planski obuhvat Urbanističkog plana uređenja Unije – UPU 25 odnosno građevinskog područja naselja Unije (NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA 11.3) sa površinom za sportsko-


lipanj, 2015.

4

rekreativne namjene (R112,) definiran je člankom 285. Odredbi Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko goranske županije 13/08, 13/12, 26/13, 05/14, 42/14), a zauzima 24,39ha ukupne površine od čega 5,58ha pripada obuhvatu morske površine. Uz granice planskog područja nisu formirana druga građevinska područja. Granične površine planskog područja su uglavnom ostale obradive površine planerske oznake P3.

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja naselja Unije – UPU 25


lipanj, 2015.

5

Naselje Unije zauzima blagu padinu najveće i istoimene uvale zapadne obale otoka. Osnovna cjelina naselja Unije NA 11 sadrži već definirane površine isključive namjene i to: hotel – T1 i gospodarsko-poslovnu zonu K19. Pored svoje osnovne cjeline definirane kao NA 11, naselje Unije ima djelove građevinskog područja naselja kao zasebne cjeline koje su sa osnovnom vezane pješačko-kolnom komunikacijom. To su: • NA 11.1. – dio građevinskog područja naselja formiran na djelu bivše tvornice za

preradu ribe u uvali Maračol na istočnoj obali otoka; • NA 11.2. i 11.3. – djelovi građevinskog područja naselja formirani nedaleko od osnovne

cjeline u sjevernom dijelu obuhvata. Građevinsko područje sportsko-rekreativne površine R112 sastavni je dio obuhvata predmetnog Plana i smatra se građevinskim područjem izvan naselja za izdvojene namjene. Njegova površina neposredno je vezana uz osnovnu cjelinu naselja Unije i iznosi cca 1,62ha.

Osnovna cjelina naselja Unije NA 11 (sa R112), sa izdvojenim dijelovima NA 11.2., NA 11.3.

Izdvojeni dio naselja Unije NA 11.1. – uvala Maračol


lipanj, 2015.

6

Javna i društvena opremljenost planskog obuhvata Naselje Unije ima minimalan broj sadržaja društvene namjene kao i ostalih sadržaja javnog korištenja. U administrativnom smislu na otoku djeluje Mjesni odbor Unije. Sadržaji društvene namjene su školskog, zdravstvenog i vjerskog karaktera. Područno odjeljenje osnovne škole Maria Martinolića trenutne broji 7 učenika. Vjerski sadržaji su najzastupljeniji. Pored župne crkve Sv. Andrije izgrađena je i kapela na groblju i samostan. Sadržaj zdravstvene namjene – ambulanta povremenog je djelovanja. Ostali javni sadržaji su uslužnog i turističko-ugostiteljskog karaktera – pošta, prodaja brodskih karata, turistička agencija, prodavaonica, tri restorana/konobe. Potrebno je napomenuti da su dio tih sadržaja ljetnog – povremenog karaktera. Na području otoka djeluje i sportsko društvo Unije. Prostorno - razvojne značajke Planski prostor i u prostornom, a i u razvojno – gospodarskom smislu odlikuju različitosti i specifičnosti. Prostor možemo podijeliti na prirodne, stvorene i gospodarske komponente. Prirodnu komponentu prostora čini jedinstven prostor samoobnovljive plaže Žal. Stvorene vrijednosti čine prostorne cjeline naselja stvorene uz zapadnu obalu otoka uz pitomiju i pristupačniju obalnu liniju sa karakterističnom arhitekturom (povijesna cjelina naselja Unije), a gospodarsku komponentu prostora čini prostorna cjelina građevine bivše tvornice sardina uz istočnu obalu uvale Maračol. Struktura naselja, u povijesnom dijelu, je kompaktna, jedinstvene prostorne i arhitektonske forme. Naselje se povijesno vrlo gusto razvilo na padini većeg visinskog raspona, a nedaleko od površina Unijskog polja. Nekada, nagibom blagi dijelovi oko naselja bili su “pošteđeni” izgradnje i korišteni u poljoprivredne svrhe, dok se danas razvoj naselja razvija u pravcu Unijskog polja na lokacijama manje zahtjevnim za gradnju, ali i poljoprivredno napuštenim.

tradicionalno naselje – gusta izgradnja


lipanj, 2015.

7

Prikladnija i blaža lokacija omogućava stvaranje okućnica koje se, kao element u povijesnoj matrici, pojavljuju u veoma malim površinama ili ih ni nema. Takve površine omogućavaju rahliju izgradnju sa zadovoljavajućim formiranjem infrastrukturnih zahtjeva.

gradnja izvan obuhvata povijesne matrice - rahla gradnja Najkarakterističniji tradicionalni elementi gradnje su odnos dužine i širine građevine, karakteristična visina i etažnost građevine, tradicionalan nagib krova i smjer pada krovnih ploha, kameni oluk sa okapnicama, krovne plohe bez naglašenih streha, raspored otvora, upotreba “škura” bijele boje, ožbukana fasada bez upotrebe boja, jedan dimnjak uz rub građevine, ogradni zidovi od suhozida, a ponegdje i ožbukani.

karakteristična gradnja Komunikacije su odvojene, od intime stanovanja, ogradnim zidovima parcela, najčešće suhozidnim, različitih visina, ali nije neuobičajno da parcele imaju otvoreni pristup javnim površinama zbog zbijenosti izgradnje.


lipanj, 2015.

8

ogradni zidovi izgradnja uz javnu površinu Problem postojeće povijesne strukture naselja je upravo u formiranim komunikacijama koje su na mjestima izuzetno uske, velikih nagiba i svojim profilom neadekvatna za realizaciju svih infrastrukturnih zahtjeva modernog načina života.

dio postojećih komunikacija neprikladnih profila


lipanj, 2015.

9

Unutar planskog obuhvata nema zapaženih uređenih mjesnih površina. One su minimalne i smještene na širim križanjima komunikacija.

mjesna križanja

Tamo gdje površina parcele to dozvoljava formirane su okućnice. U uređenju okućnica prisutna je autohtona vegetacija, travnate terase sa kamenim (suhozid) podzidima manjih visina, terase, uređena vrtna površina, pomoćna građevina uz osnovni gabarit građevine.

okućnice


lipanj, 2015.

10

vrt unutar okućnice Interpolacija novogradnje u kontaktnom dijelu sa povijesnom jezgrom je u mnogim slučajevima neuspjelo rješene ili u proporcijama ili u samoj formi ili u detaljima izvedbe.

primjeri neusklađenosti sa tradicionalnim oblicima izvan povijesne jezgre Zanimljivo je da se danas raznim intervencijama i u djelovima povijesne jezgre gubi tradicionalan izričaj. U želji da se na maloj površini dobije što veća izgrađenost vrše se neprimjerene rekonstrukcije u smislu dogradnje i nadogradnje.


lipanj, 2015.

11

nedorečenost intervencija


lipanj, 2015.

12

Plan šireg područja za tipologiju ovog naselja kaže da pripada kategoriji slabije urbaniziranih naselja. To su naselja na malim otocima koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe te, po svojim obilježjima, danas predstavljaju naselja za odmor. Iz demografskih podataka vidljivo je da ukupan statistički prostor naselja Unije zadovoljava od 783 (u ranijim periodima) do 88 stanovnika (u novije vrijeme). Neovisno o lošim demografskim podacima građevni fond samo raste i iznosi 292 građevine prema prethodnom popisu stanovništva iz 2011.g.. Ako gospodarstvo Unija sagledavamo sa povijesnim odmakom onda možemo reći da se na Unijama razvija poljoprivreda u vidu maslinarstva kao velikog gopodarskog potencijala, vinogradarstava, nešto ratarstva, ribarstavo, stočarstvo sa naglaskom na ovčarstvo, te prerađivačka obrada maslina, grožđa, žitarica, ribe i stoke (sir, skuta, mesa, vuna i koža). Od svega navedenog, danas se obrađuje svega 10% poljoprivrednih površina i proizvodi samo za vlastite potrebe i eventualno za potrebe ponude turistima u privatnim smještajima. Za nekada, bogatu poljoprivrednu i stočarsku djelatnost možemo konstatirati da je napuštena. Posljedica povremenog življenja u naselju je nedostatak osnovnih uslužnih i društvenih sadržaja. Današnje gospodarsko opredjeljenje ima naglasak isključivo na ponudu privatnog smještaja, ponešto ugostiteljstva u turizmu, te turističko-lučku djelatnost kroz kontrolirano sidrište u uvali Maračol. U privatnom smještaju pokazuju se slijedeći rezultati: ukupan broj no ćenja

2012.g. 2013.g. 2014.g. Unije 20.333 23.156 25.765 Grad Mali Lošinj 2.203.677 2.229.551 2.104.179 Prema podacima turističke zajednice vidljiv je stalan porast broja noćenja neovisno o ukupnom padu lokalne jedinice. Udio broja noćenja u turizmu zajednice stalno raste i od 9,2% za 2012. za dvije godine došlo ostvaruje 12,2% udjela u ukupnom broju noćenja na području Grada Malog Lošinja. Privatni sektor okuplja 24 iznajmljivača i 58 smještajnih jedinica – kapacitet kreveta iznosi 173 + 15 pomoćnih ležaja. Zastupljenost gostiju je velikim dijelom strana: struktura gostiju % Slovenija 33,7 Italija 13,9 Austrija 8,9 Njemačka 5,5 SAD 2 Srbija 2 češka 1,2 Velika Britanija 1,2 Bosna i Hercegovina 1,1 ostali 5 ukupno strani 74,5 ukupno domaći 26,5 Potrebno je napomenuti da je udio domaćeg gosta u postotku duplo veći od udjela domaćeg gosta na području Grad Malog Lošinja što ide u prilog statističkim činjenicama da je naselje Unije naselje za povremeni boravak – vikend naselje.


lipanj, 2015.

13

Infrastrukturna opremljenost i zbrinjavanje otpada Prometna infrastruktura Cestovni promet Promet otoka Unije je pješački. Otokom je razvijena ulična mreža kojom su povezani svi izgrađeni dijelovi otoka kao i sve ostale površine – poljoprivredne, šumske, površina letjelišta i dr., Potrebno je napomenuti da, u tehničkom smislu, postojeća mreža spada u kategoriju poljskih - makadamskih puteva izuzev ulica unutar samog naselja Unije koje imaju različitu završnu obradu. Završna obrada ulica u samom naselju je većinom betonska, u već dotrajalom stanju, te mjestimično zemljana pogotovo u zapuštenijim dijelovima naselja. U dijelovima većih strmina beton je izbrazdan. Obzirom da je naselje postavljeno na padini do visine i od 50m.n.m za očekivati je da su komunikacije strme pa se dio komunikacija rješava stepenicama.

raskrižje stepenice

dotrajala betonska obrada izbrazdan (rijani) beton zemljani put; motorni promet; Poljski putevi prohodni su samo u dijelovima otoka koji se intenzivno koriste za poljoprivrednu djelatnost, Postojeća mreža ulica povremeno služi za kretanje poljoprivrednih strojeva i vozila. Istim tim vozilima vrši se sav transport roba.


lipanj, 2015.

14

Pomorski promet Temeljem Naredbe o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske županije (NN 32/11), u luke lokalnog značaja razvrstane su: luka Unije i luka Maračol obe smještene unutar obihvata ovog Plana. Luka Unije smještena je u istoimenoj uvali naselja Unije sa zapadne strane otoka dok je luka Maračol smještena u istoimenoj uvali sa istočne strane otoka. Uvala Maračol je duboka uvala zaštićena od svih vjetrova osim od juga. Uvala se koristi kao organizirano sidrište u ljetnim mjesecima kapaciteta i do 100 plovila. Luka Unije smještena je u središnjem dijelu naselja. Lučko područje i ostatak uvale zaštićeno je samo od bure. Od lučke podgradnje izgrađen je lukobran dužine cca 85m uz koji pristaju putnički brodovi. Na njegovom kraju je svjetionik. Lučka površina koristi se za sidrenje do najviše 10-tak jahti dok se u ljetnim mjesecima, za sidrenje, koristi i površina uvale. U novije vrijemu uređuje se i obalna linija za prihvat plovila lokalnog stanovništva. Dubina mora u samom vrhu lukobrana prelazi 5m, dok u središnjem dijelu uvale dubina je i do 10m. Otok Unije povezan je brodskim i katamaranskim linijama: • Mali Lošinj – Ilovik – Susak – Unije – Martinšćica – Cres – Rijeka, • Mali Lošinj – Srakane v.- Unije – Susak – Mali Lošinj, • Pula – Unije – Mali Lošinj – Zadar. Na Unijama postoji Lučka ispostava Unije koja djeluje u sklopu Lučke kapetanije Rijeka. Zračni promet Zračno pristanište Unije nije unutar obuhvata ove prostorno-planske dokumentacije, ali ga je potrebno naglasiti jer se nalazi nedaleko od naselja Unije. To je uređen travnati prostor za male zrakoplove. Registrirano je kao javni aerodrom za domaći promet.kodne oznake 1C. Koristi se za dnevno letenje. Letjelište je opasano zaštitnom ogradom. Telekomunikacije Unutar obuhvata plana djelomično je izvedena telekomunikacijska infrastruktura. Priključak korisnika je izvršen na UPS lociran unutar zone obuhvata plana. Kapacitet UPS-a je 256 korisničkih priključaka . U naselju Unije formiran je poštanski ured Unije 51562 koji radi cjelogodišnje. Elektroopskrba a) Mreža 110 kV Unutar područja obuhvata plana ne postoji izgrađena prijenosna mreža naponske razine 110 kV. b) Mreža 35 kv Unutar područja obuhvata plana ne postoji izgrađena prijenosna mreža naponske razine 35 kV. c) Mreža 10(20) kv Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz postojeće trafostanica 10(20)/0,4 kV u vlasništvu distribucije. Srednjenaponska mreža 10(20) kV naponskog nivoa izvedena je kao kabelska. Rezervno napajanje na 10(20) kV naponskom nivou nije osigurano.


lipanj, 2015.

15

d) Transformatorske stanice Unutar područja obuhvata plana realizirana je transformatorska stanica TS 10(20)/0,4 kV UNIJE. Kapacitet TS 10(20)/0,4 kV UNIJE u potpunosti zadovoljava sadašnje potrebe konzuma. e) Niskonaponska mreža Niskonaponska mreža je izvedena pretežno s podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnjeg konzuma i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe napajanja novih potrošača. f) Javna rasvjeta Javna rasvjeta je izvedena kao samostalna, na zasebnim stupovima. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Unije se opskrbljuju vodom iz privatnih bunara i cisterni, te većim cisternama smještenih uz crkvu, školu i mjesni ured, a u kojima se zahvaća kišnica. Cisterne se nadopunjuju vodom iz vodonosca koja dolazi po potrebi. Otok Unije u podzemlju ima vodnu leću, ali je dovoljno razveden pa u gornjem sloju ima relativno malo pitke vode. 80 – ih godina izvedena su probna bušenja i iskopan je jedan bunar, te su ispitivanja ukazala na minimalnu izdašnost od 3,5 l/s. Pored bunara nalazi se crpna stanica sa crpkom kapaciteta 2 l/s koja tlači vodu do kote 50 m n.m. Od crpne stanice do javne cisterne kraj crkve, proveden je cjevovod dužine 950m i promjera 2“. Razvodna mreža duga je 700 m sa 10 hidranata Ø 50. Voda iz bunara je boćata sa većim zaslanjenjima ljeti, te su izmjerena i bakteriološka opterećenja s obzirom na nepostojeću sanitarnu odvodnju na otoku. Postojeći vodoopskrbni sustav zadovoljava osobne potrebe stanovništva preko zime s obzirom da svaka kuća ima cisternu, ali za ljetni period i gospodarstvo je podkapacitiran. Odvodnja Sustav odvodnje nije rješen, a postojeće zbrinjavanje otpadnih voda odvija se najčešće nepropisnim septičkim jamama otvorenog dna tako da otpadne vode nepročišćene završavaju u krško podzemlje otoka, a za prepostaviti je da iste završavaju i u Unijsku uvalu u dijelu koji se koristi za kupanje. Zbrinjavanje otpada Komunalni otpad iz domaćinstava na području naselja Unije prikuplja se u kontejnere, te se specijalnim brodom, tri puta tjedno u sezoni, a jednom tjedno izvan sezone, odvozi na postojeće komunalno odlagalište na lokaciju Kalvarija. Uz izgrađeni dio naselja, a unutar obuhvata ove prostorno-planske dokumentacija nalazi se divlje odlagalište pretežito građevinskog otpada.


lipanj, 2015.

16

Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Prirodne vrijednosti i posebnosti Na području naselja Unija nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. Za izradu ove dokumentacije koristi se stručna podloga pripremljena od Državnog zavoda za zaštitu prirode. Otok Unije obuhvaćen je ekološkom mrežom Republike Hrvatske koja je predložena za uvrštenje sa ekološkom mrežom Natura 2000 Europske unije i to: • područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

o HR3000018 podmorje otoka Unije • međunarodno važna područja za ptice:

o HR1000033 kvarnerski otoci. Potrebno je spomenuti i područje HR2000962 Lokva u naselju Unije, iako područje nije unutar obuhvata ove planske dokumentacije, ali se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini. Mjere zaštite definirane su planom šireg područja i usmjeravaju nas na slijedeće: - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme - sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju Zašti ćene i ugrožene životiljske vrste na podru čju otoka Unije Prema Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske, područje otoka Unije je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta. Te zaštićene i ugrožene vrste spadaju u kategoriju morskih sisavaca, ptica, gmazova. Biljni svijet Procjenjuje se da na otoku Unije ima 629 biljnih vrsta. Krajobrazne karakteristike prostora Pored evidentiranih i zaštićenih prirodnih dobara potrebno je naglasiti prirodnu posebnost prostora koja ovaj prostor čini jedinstvenim i prepoznatljivim. Prvenstveni je naglasak na obalnu konfiguraciju koju odlikuju dvije uvale – jedna duga, plića sa prirodnom pješčanom plažom (uvala naselja Unije) i druga duboko usjećena, zaštićena i nešto dublja od prethodne sa oštrom kamenom obalnom linijom (uvala Maračol). Obe uvale kao i ostatak obalnog pojasa otoka Unije predložen je za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata. Obalne vrednote i očuvanost nisu jedine karakteristike planskog prostora. Specifičnost čini položaj naselja na padini i karakteristična arhitektura jedinstvenih proporcija. Cjelokupan otok predložen je u zaštitu kao značajni krajobraz. Kulturno-povijesna baština Unutar prostora planskog obuhvata nema kulturno-povijesne baštine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Međutim, Prostornim planom Primorsko-goranske županije kao i Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja prepoznati su dijelovi kulturnog i povijesnog značenja kako na kopnu tako i na moru. Evidentirani su slijedeća područja i građevine: • na moru:

arheološki lokaliteti - podmorje uz zapadnu obalu otoka Unije od rta Vele stine do južno od uvale Vrulje

(zidovi rimske vile) - uvala Maračol

• na kopnu - povijesna graditeljska cjelina - naselje Unije - sakralna građevina – župna crkva sv. Andrije


lipanj, 2015.

17

- etnološke građevine – dva mlina (toš) za masline Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Ocjena stanja, mogu ćnosti i ograni čenja razvoja u odnosu na demografske podatke i prostorne pokazatelje Izoliranost otoka, napuštanje poljoprivrednih površina, zatvaranje tvornice sardina jedni su od uzroka depopulacijskih pokazatelja u posljednjim popisima stanovništva. Nedostatak stanovništva donosi i upitnost postojanja minimalnih društvenih sadržaja, pa su neki sadržaji, poput ambulante, povremenog karaktera. Nedostatak društvenih sadržaja nije pravi put u rješavanju loših demografskih pokazatelja pogotovo, ako za dostupnost takvim sadržajima stanovništvo ovisi i o vremenskim prilikama. Sam Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja, kao plan šireg područja, omogućio je razvoj ovom naselju, neovisno o negativnim demografskim pokazateljima iz posljednjeg popisnog razdoblja. Prema demografskim projekcijama Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja za period do 2015.g. predložene su dvije projekcije stanovništva: jedna umjerenija sa projeciranim brojem od 105 stanovnika i druga, koja bi u današnjim uvjetima bila ekspanzionistička, sa 135 stanovnika. Nijedna od projekcija nije se ostvarila, a pad populacije i dalje je prisutan. Preduvjet zadržavanja mladih i obrazovanih ljudi na otoku, odnosno ostvarenje prognostičkog porasta stanovnika moguće je povećanjem kvalitete stanovanja i rada, boljom dostupnošću blizini mjesta rada, omogućavanje bavljenja nekom djelatnošću odnosno formiranje obiteljskih gospodarstava kao sadržaja koji spaja stanovanje i mjesto rada.

Površina obuhvata ovog Plana iznosi 24,39ha, od čega kopnena površina iznosi 18,81ha odnosno 77%, a morska 5,58ha odnosno 23% ukupne površine obuhvata.

POSTOJEĆA IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA UNIJE namjena površina kopna (ha)

bivša tvornica sardina (NA 111) 0,56 mješovita (NA 112) 0,24 mješovita (NA 113) 0,22 mješovita (NA 11) 13.01

UKUPNO 14,02

POSTOJEĆA IZGRAĐENOST POVRŠINA SA IZDVOJENIM NAMJEN AMA namjena površina kopna (ha)

sportsko-rekreativna sa uređenom plažom R112

1,62

UKUPNO 1,62 Izgrađeni dio planskog obuhvata - građevinskog područja naselja Unije (NA 11, NA 111, NA 112, NA 113) sa površinom za izdvojenu namjenu (R112) iznosi 15,64ha što čini 83% ukupnog kopnenog dijela planskog obuhvata. Prostorni plan omogućio je, dosada neosmišljenom prostoru u smislu stanovanja, prostor za potrebnu organizaciju time što je funkciji naselja omogućio 17% proširenja. Sportsko-rekreativna površina sa uređenom plažom R112 čini cca 9% ukupnog kopnenog obuhvata, pa možemo zaključiti je da prostor za formiranje naselja i svih njegovih fukcija dominantniji od izdvojenih namjena. Postojeća gustoća stanovanja iznosi 6,28 stanovnika/ha izgrađenog prostora naselja Unije odnosno njegova bruto vrijednost 5,63 stanovnika/ha ako tom naselju dodamo i površinu izdvojene namjene. Prirodne vrijednosti i posebnosti područja su najznačajniji resurs ovog područja tako da i


lipanj, 2015.

18

planirani daljnji razvoj i izgradnja naselja ne bi smjela narušiti postojeće prirodne i stvorene vrijednosti. Iz toga proizlazi da se budući razvitak zasniva na visokoj kakvoći življenja, uređenja prostora i ponude. Visoka kakvoća življenja zahtjeva i veću razvijenost infrastrukturnih sustava odnosno komunalnu opremljenost, što je za ovo područje, zbog nedostatka osnovnih sustava, ograničavajući faktor obzirom na skupoću zahvata. Ocjena stanja gospodarskih djelatnosti Dosadašnji razvoj planskog obuhvata samo je dokaz trajnog iseljavanja stanovništva zbog nedostanih uvjeta života i rada, kao i dokaz da monokulturan načina razvoja ne može omogućiti samoodrživost života na otoka. Današnji gospodarski aspekti svedeni su na turističku ponudu (iznajmljivanje, ugostiteljstvo, sidrište) u privatnom sektoru kroz tri do najviše četiri proljetno-ljetna mjeseca, te povremenim bavljenjem ribarstvom. Bavljenje stočarstvom i ratarskim uzgojem je minimalno, pa onda ne začuđuje činjenica da je više od polovine površine otoka obraslo makijom. Turistička ponuda je bez ikakve vizije, svedena na plažu, ribu i dobru volju turista da se šetaju otokom i rone podmorjem, bez jasnih ciljeva i ponuda. Prirodne i stvorene vrijednosti otoka, osim u onom nautičkom-lučkom, nisu iskorištene. I robinzonski turizam kao i turizam u prirodnom okruženju odnosno “netaknutoj” prirodi ima svoju organizaciju i ponudu. Takva orjentacija lokalnog stanovništva nije opravdanje na neuređene pješačke komunikacije, neoznačena kretanja otokom pogotovo šumom, nedostatak uslužnih, zabavnih i rekreativnih sadržaja, onemogućavanje pristupa i kretanja osobama smanjene prokretljivosti. U van turističkom periodu život zamire, a sva gospodarska aktivnost svodi se na jednu trgovinu ovisnu o vremenskim uvjetima i plovidbi dnevne brodske linije. Za bilo koje druge djelatnosti možemo reći da su nezastupljene. Općenito, karakteristike gospodarstva su slijedeće: • kratka turistička sezona, • nerazvijenost djelatnosti za koje postoje prostorni preduvjeti, • nedostatnost aktivnosti uslužnog i društvenog sektora, • nerazvijenost obiteljskih gospodarstava koje bi smanjile migracije stanovništva. Unije svojim položajem, stvorenim vrijednostima, prirodnim blagodatima ima mogućnost samoodrživosti, što je u određenim razvojnim periodima i dokazao. Prirodne mogućnosti prostora omogućavaju bavljenje većim brojem djelatnosti koje se međusobno nadopunjuju (npr. poljoprivreda – proizvodnja, poljoprivreda – turizam, tradicionalna kuhinja – nautika, izletništvo), a obzirom na planska opredjeljenja stvoreni su preduvjeti za obnavljanjem poljoprivrednog uzgoja i proizvodnje kao i dopunu sadržaja turističke ponude. U gospodarskom smislu kao razvojni resursi ovoga područja mogu se uzeti slijedeći: - poljoprivredne mogućnosti – razvoj maslinarstva, stočarstva, ribarstva,

vinogradarstva, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja; - prerađivačke mogućnosti – iz poljoprivrednog uzgoja; - raznolikost ponude, eko uzgoj - gastro destinacija; - nautički i izletnički turizam. Tako sagledavajući stanje uočava se najveći nedostatak. a to je ljudski potencijal. Svi razvojni projekti moraju biti usmjereni na realne mogućnosti, razloge i ponude zbog kojih bi se mladi čovjeka vratio na otok. U pozitivnom smislu, uz prirodne i prostorne pogodnosti i stvaranjem preduvjeta, za očekivati je slijedeće: • postepeni porast broja stanovnika, • poboljšanje strukture zaposlenosti domicilnog stanovništva u korist zapošljavanja u

samom naselju, • jačanje obiteljskog poduzetništva, • poboljšanje kvalitete usluga u turističkoj ponudi.


lipanj, 2015.

19

CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Ciljevi razvoja gradskog značaja, utvrđeni Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja, a primjenjivi na naselje Unije su slijedeći: • Osiguranje radnih mjesta u cilju povratka stanovništva na otok i zadržavanje otočana,

kroz osiguranje radnih mjesta i povećanje dinamičnosti otočkog gospodarstva. • Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i

izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. • Racionalno i primjereno korištenje prostora, u skladu s odredbama Prostornog plana

uređenja Grada Malog Lošinja, Zakona o prostornom uređenju i drugih propisa. • Razvitak i uređenje prostora temeljiti na načelima održivog razvitka. Održivi razvitak

označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi.

• Porast bruto domaćeg proizvoda na 15.000 EUR-a po stanovniku uz povećanje udjela zaposlenosti u stanovništvu na 39%.

Pored navedenih demografsko-sociološko-gospodarskih ciljeva, iz daljnjeg konteksta Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja možemo sagledati i druge ciljeve: • očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti područja, • osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, • osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, • planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem,

veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, • razvijati sve oblike cjelogodišnjeg turizma, naročito izletnički turizam te uključiti

stanovništvo u pružanje turističko-ugostiteljskih usluga seoskog, agro i eko turizma, • povećati razinu komunalne i društvene opremljenosti prostora sa prioritetnim rješenjem

sustava javne odvodnje otpadnih voda. • osigurati prometnu povezanost naselja i šireg područja uređenjem biciklističkih i

pješačkih staza. Osnovni cilj prostornog uređenja naselja Unije je postizanje više razine urbanog standarda naselja. Naselju je potrebno osigurati osnovnu infrastrukturnu opremljenost. Iz navedenog možemo postaviti lokalne ciljeve na način da: • se neizgrađeni prostor naselja prvenstveno treba namijeniti kvalitetnom stanovanju u

obiteljskim ili stambenim kućama do 4 stambene jedinice sagrađenim na građevnim česticama veće površine od postojećih u povijesnoj jezgri, što će za posljedicu imati relativno nisku gustoću stanovanja;

• se odredi način i oblik korištenja prostora; (definirati dovršene dijelove naselja unutar obuhvata plana, gdje će biti moguće održavanje i manji zahvati, tj. sanacija građevina, područja nove gradnje, te područja u kojima je nužna sanacija građevina i dijelova naselja kroz zahvate uklanjanja, zamjene, rekonstrukcije, prenamjene i obnove)

• je potrebno posebne napore uložiti u razvoj komunalnih mreža – vodoopskrbnih i odvodnih;

• je potrebno težiti povećanju razine društvene opremljenosti prostora (socijalno-zdravstveni sadržaji, zabavni i rekreativni sadržaji, kulturni sadržaji i sl.);

• je potrebno organizirati promet na moru prvenstveno za povremene – sezonske korisnike;

• se unaprijedi sustav urbanog uređenja formiranjem površina sportsko-rekreacijske aktivnosti, površina javnog korištenja – parkovi, pješačke površine, zaštitne površine, komunalne površine i sl.,

• se osiguraju radna mjesta lokalnom stanovništvu poticanjem malog obrtništva i poduzetništva unutar naselja,

• je potrebno razvijati polivalentnost domaćinstava tako da se može osigurati prihod iz više izvora, na kvalitetnijoj razini od dosadašnje;


lipanj, 2015.

20

• je potrebno zaštititi i valorizirati prirodne i krajobrazne elemente prostora te elemente tradicijske gradnje;

• se očuvaju prirodne plaže. Demografski razvoj Stanovništvo je jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ulaganje u ljudski potencijal i populacijski razvoj cilj je svake lokalne samouprave. Povijesni pregled Stanovništvo naselja Unija najbrojnije je u prvoj polovini 20.stoljeća. Nagli pad stanovništva dešava se u dva perioda: - iza drugog svjetskog rata – pad za 36%; - 60-tih godina – pad za 75%. Od perioda 70-tih godina može reći da broj stanovnika stagnira ili je u blagom porastu. Pa tako za period od popisne 1981. do zadnje popisne iz 2011. godine ostvareno je prosječan porast od 3,5% stanovnika.

Povijesni pregled broja stanovnika

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Unije 517 520 630 678 696 758 783 717 457 402 273 113 85 81 90

Projekcija i prognoza broja stanovnika

BROJ NAZIV NASELJA CENTRALITET NASELJA

STANOVNICI postojeći projekcija

I. II. 2011. 2015. 2015.

11 UNIJE manje lokalno središte (samostalno) 88 105 135

UKUPNO GRAD MALI LOŠINJ 8.116 9.853 9.853

Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja prikazane su dvije projekcije prva prateći minimalan porast stanovnika u periodu od 1981. – 2001.g. i druga koja izražava želju za naglim porastom nataliteta kao i u periodu početka 20.stoljeća. Obe projekcije su se pokazale nerealne i preambiciozne za današnja vremena. pa porasta stanovništva nema već se u posljednje popisnom periodu pokazuje i njegovo opadanje. Statistički podaci za naselje Unije, obzirom na spolnu zastupljenost, ukazuju na veći broj ženskih osoba u strukturi stanovništva i to najveći u dijelu mladog i starijeg stanovništva. Iz statističkih podataka vidljiv je pad udjela mladog stanovništva (0-19) i radno sposobnog (20-59) u strukturi naselja Unije. Zabrinjava velik udio starijeg stanovištva (60 i više) u strukturi naselja i nepovoljan koeficijent starosti. Kroz desetogodišnje razdoblje vidljiv je negativan prirodni prirast (više stanovništva umire nego što se rađa). Kućanstva i stanovi Prosječan broj članova kućanstva za Grad Mali Lošinj iznosi 2,82, dok je za Unije svega 2,09 u popisnom period iz 2001. Za naredni popisni period (2011.) prosječan broj članova kućanstva za naselje Unije iznosi svega 1,87 što je daleko ispod gradskog (2,65) i županijskog (2,51) prosjeka. Karakteristično je za Unije da je velik broj stambenih jedinica u odnosu na broj stanovnika i broj kućanstava što odražava povremenu korištenost većeg dijela stambenog fonda.


lipanj, 2015.

21

stalno stanovanje % povremeno stanovanje % Unije* 16-20 75-84 Grad Mali Lošinj 45,5 42,7 *pretpostavka izrađivača Migracijska kretanja Radno aktivno stanovništvo u naselju Unije zastupljeno je kontinuirano sa 38% ukupnog broja stanovnika što je nešto manje od udjela radno aktivnog stanovništva u ukupnoj lokalnoj sredini (41%). Migracijska kretanja stanovništva nisu poznata iako je za pretpostaviti da dio radnoaktivnog stanovništvo, te srednjoškolski i fakultetski uzrast, zbog nedostatka društvenih sadržaja i radnih mjesta, dnevno i tjedno migrira u okolna područja. Školsko stanovništvo kreće se prema lokalnom centru Malom Lošinju, ali i makroregionalnim središtima Rijeci, Zagrebu i sl., dok su kretanja radnoaktivnog stanovništva na relacijama Unije – Mali Lošinj – Rijeka i druga okolna poslovna područja. Kvalitetniji razvoja turizma i ugostiteljstva, kao i obnova poljoprivrednih aktivnosti, te razvoj prerađivačkih djelatnosti omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta što za posljedicu ima prvenstveno zadržavanje domicilnog stanovništva, a i imigraciju stanovništva okolnih područja. Odabir prostorne i gospodarske strukture Urbanističkim planom uređenja potrebno je omogućiti racionalno korištenje prostora, te razvitak temeljen na načelu održivosti. Pri tome treba težiti postizanju optimalnog i uravnoteženog odnosa između postojećeg i planiranog dijela naselja, uz određivanje takvog načina gradnje koji je primjeren području. Ako razvoj nekog područja ovisi o prirodnim i stvorenim resursima onda su, za naselje Unije, razvojni resursi slijedeći:

- očuvanost prirodnog krajobraza, - očuvanost obalne linije, - postojeći poljoprivredni resursi, - kulturne i povijesne vrijednosti, - znanje i tradicija samoodrživosti.

U gospodarskom smislu razvoj naselja Unije možemo usmjeriti na tri temeljne djelatnosti, i to: • poljoprivreda, • prerada poljoprivrednih proizvoda, • turizam i ugostiteljstvo. Sukladno utvrđenom, u konceptualnom smislu, naselju je potrebno omogućiti da se nedostatni sadržaji interpoliraju unutar sadržaja stanovanja. Prostori predviđeni za razvoj naselja moraju dobiti svoju namjenu, a da pri tome korištenja prostora bude dostupno svakom stanovniku podjednako. Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja unutar obuhvata građevinskog područja naselja Unije definirane su površine isključive namjene koje, u smislu utvrđenih pravaca razvoja naselja i otoka, stvaraju predispoziciju za brži razvoj: • zona hotela T1, • zona proizvodno - zanatske namjene K19 – Kanali. Navedeni lokaliteti su novoplanirane površine. Uvjete izgradnje potrebno je definirati na način da se za planirani hotel utvrdi viša kvaliteta usluge, kategorije od 3 zvjezdice (*) i više, a proizvodno-zanatska zona objedini sadržaje tradicionalne obrade poljoprivrednih proizvoda (prerada maslina i proizvodnja ulja, prerada grožđa i proizvodnja vina i drugih proizvoda od grožđa, proizvodnja i prerada voća, povrća i ljekovitog bilja, skladištenje poljoprivrednih i


lipanj, 2015.

22

prehrambenih proizvoda, sortiranje i pakiranje voća i povrća, prerada ribe, proizvodnja sira i ostalih mliječnih proizvoda, prerada mesa, vune i dr.). Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Urbanističkim je planom uređenja potrebno odrediti način korištenja i uvjete gradnje unutar građevinskog područja naselja Unije (NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA 11.3) sa površinom za izdvojene namjene (R112). Neovisno o lošim demografskim pokazateljima za naselje Unije, osigurane su površine za daljnji razvitak. Gusto ća stanovanja Iskaz površina građevinskog područja i gustoća stanovanja (Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja)

POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Izgrađeni dio GP/ha

Neizrađ. dio. GP/ha

Ukupno /ha/

Procjena broja stanovnika 2015.g.

gusto ća stan/ha

UNIJE 14,02 2,25 16,27 105 6,45 Grad Mali Lošinj 336,31 133,66 469,97 4542 21,06

Prema planiranim demografskim podacima za naselje Unije (očekivani porast stanovništva sa 88 – prema popisu iz 2011.g. na 105 do 2015g.) planirana gustoće stanovanja iznosi 6,45 st/ha što je znatno manje od planirane gustoće stanovanja samog Grada Malog Lošinja koja iznosi 21,06 st/ha (iz podataka Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja).

NASELJE POKAZATELJI

posto jeća izgrađenost naselja postoje ća gusto ća stanovanja planirana gusto ća stanovanja

Unije 14,02 6,28 6,45 Budući način korištenja prostora mora zadovoljiti kvalitetu življenja i rada poštujući visoko vrijedne prirodne karakteristike – krajobraznu sliku naselja koju karakterizira: • padinska izgradnja povijesne cjeline; • dvije specifične i zaštićene uvale, • prirodna obalna linija, • čistoća mora, zraka. Pojedinačne stvorene vrijednosti, u povijesnom smislu, su minimalne, evidentirano je samo njihovo postojanje, ali postojeće oblikovanje i formiranje prostora predstavlja vrijednost koju je potrebno poštovati. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uz realizaciju navedenih osnovnih ciljeva prostornog uređenja naselja, određuju se posebni ciljevi u svrhu unapređenja uređenja naselja, te unapređenja komunalne i društvene infrastrukture. Ovim planom potrebno je omogućiti ne samo proširenje postojećeg naselja, već i njegovo osmišljeno uređenje. Sustavom novih komunikacija između već izgrađene i planirane strukture naselja potrebno je omogućiti njegovo optimalno povezivanje i korištenje. Izgradnja stambenih gra đevina • Stanovanje, odnosno stambenu izgradnju treba planirati kroz zone za stanovanje

mješovite namjene pretežito stambene koje omogućavaju izgradnju stambenih građevina sa poslovnim sadržajem.


lipanj, 2015.

23

Izgradnja gospodarskih gra đevina • Gospodarske građevine treba planirati u zonama isključive namjene ugostiteljsko-

turističke i poslovne namjena, u zonama mješovite namjene samostale ili dodatni sadržaj uz stanovanje.

• Gospodarski sadržaji u zonama mješovite pretežito stambene namjene mogu biti poslovni sadržaja koji nisu u koliziji s pretežitom stambenom namjenom. Prije svega to se odnosi na uslužne i trgovačke djelatnosti, te razvoj turističko-ugostiteljske ponude.

• Unutar planiranih zona mješovite namjene potrebno je dati prednost planiranju manjih obiteljskih pansiona.

Izgradnja gra đevina javnog i društvenog standard • U formiranju sadržaja društvene djelatnosti Plan mora omogućiti slijedeće:

- dopunu zdravstvenim sadržajima, privatnim specijaliziranim ordinacijama i sl.; - smještaj socijalne ustanove za starije osobe; - smještanje kulturnih sadržaja.

Rekreacijske zone • Prostor isključive namjene za uređenje i izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja

definiran je planom šireg područja. Potrebno je smjestiti sve sadržaje koje prate visoku uređenost plaže.

Zelene površine • Utvrditi prostore isključive namjene za javne zelene površine, te prostore koji imaju

pretežno zaštitnu funkciju u smislu razdvajanja namjena. • Utvrditi obvezu očuvanja postojećih zelenih površina, te obvezu uređenja građevnih

čestica kultiviranim zelenilom. U svrhu unapredenja prometne i komunalne infrastrukture potrebno je, prije izgradnje neizgrađenih dijelova gradevinskih područja naselja, osigurati tj. izdvojiti prostor javnog interesa (javne pješačke (cestovne) površine, zelene površine i dr.). Promet • Odrediti glavne mjesne pravce te ostale kolno-pješačke i pješačke površine koje čine

cjeloviti sustav ulične mreže naselja. • Definirati karakteristične minimalne poprečne profile koridora ulica tako da iste zadovolje

promet električnim vozilima, poljoprivrednim strojevima i vozilima. • Utvrditi način korištenja mora. Ostala prometna, elektroenergetska i komunalna infr astruktura • Sukladno utvrđenom sustavu ulične mreže, kao i u koncepciji utvrđenih kapaciteta

pojedinih zona potrebno je u njihovim koridorima planirati polaganje linijskih građevina telekomunikacijske, elektroopskrbne, vodovodne i kanalizacione mreže.

Uređenost planiranog obuhvata Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana određuju se minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta za koju je potrebno zadovoljiti slijedeće uvjete: • imovinsko – pravnu pripremu, • pristupni put, • priključak na niskonaponsku mrežu • odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, iznimno u izgra đenom dijelu

građevinskog podru čja naselja , do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem.


lipanj, 2015.

24

PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Sukladno analizi postojećeg stanja i predviđenim ciljevima, uređenje i organizacija planskog prostora definirana je na temelju racionalnog korištenja i zaštite prostora. Ovaj Plan definirao je namjenu, način korištenja i uređenja površina, utvrdio standarde prometnog i komunalnog opremanja, te uvjete zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora. Obuhvat Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja naselja Unije (NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA 11.3) sa površinom za izdvojene namjene (R112) određuje obuhvat jedinog naselje na otoku Unije. Planski obuhvat ima i svoje tradicijske i prirodne osobitosti, a Plan je u svojim predviđanjima težio zadržati stvorene vrijednosti i kvalitete kako života tako i građenja. Gradnja i uređenje naselja prvenstveno ovise o ekonomskoj moći lokalne samouprave i njenih žitelja i, u tom smislu, pomoći Države i njenih nadležnih službi. Kao preduvjet kvalitetnom životu i uvjetima rada, te formiranju ostalih pratećih aktivnosti je rekonstrukcija i izgradnja nedostatnih komunalnih sustava (sustava vodoopskrbe i odvodnje). Pored navedenog, a sa pretpostavkom povećanog interesa stanovništva za stalnim stanovanjem na otoku, potrebno je omogućiti razvoj proizvodno-zanatske zone. Za potrebe nautičkog turizma, za koji se kao turistički oblik može reći da je tradicionalan na ovom području, potrebno je omogućiti uslugu sukladno danasnjem razvoju i tehnologiji kao i sve potrebne sadržaje na kopnu (internet, voda, zbrinjavanje otpada, restorani, suvenirnice, sport i rekreacija, sanitarni blokovi, noćni klubovi i sl.) Nadalje, potrebno je pristupiti uređenju, kako plažnog dijela i sadržaja sporta i rekreacije, tako i javnih i privatnih površina naselja koja su zapuštena, obrasla i neuređena, ali i dotrajala – komunikacije. Unutar naselja potrebno je uvesti oznake kretanja, sadržaja, kulturno-povijesnih elemenata, rekreativnih staza kao i elemente urbanog mobilijara (koševi za smeće, klupe, javna rasvjeta i sl.). OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Građevinsko područje naselja Unije namjenjeno je formiranju naselja za stalni život i rad i naselju visoke tuirističke ponude. Namjena prostora mora zadovoljiti sve potrebe lokalnog stanovništva, omogućiti kvalitetno korištenje lokalnim i povremenim korisnicima prostora, te naglasiti prirodne i stvorene vrijednosti prostora. Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju grafički je prikazano na kartografskom prikazu 1 , a izvršeno je na slijedeći način: • površine građevinskog područja naselja Unije, • površine građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R112. Pored navedene podjele izvršena je podjela i na: • površine javnih namjena • površine drugih namjena Površine javnih namjena u području građevinskog područja naselja Unije su: • kolno-pješačke površine, • površina luka otvorenih za javni promet • površine komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba) • površine parkovnog zelenila – Z1 • prirodna plaža • rekreativne površine mora • ostale morske površine

Površine drugih namjena u području građevinskog područja naselja Unije su: • površine mješovite namjene – pretežito stanovanje, • površine društvene namjene – D (škola, crkva, ambulanta)


lipanj, 2015.

25

• površine ugostiteljsko-turističke namjene – T1, T4, Ti, • površina poslovne namjene – K1, • površine zaštitnog zelenila – Z.

Ukupan obuhvat građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene – R112 smatra se površinom javne namjene. Površine javnih i drugih namjena utvrđeni su na kopnenim i morskim površinama unutar obuhvata. POVRŠINE JAVNIH NAMJENA Građevinsko podru čje naselja Unije Kolno-pješa čke površine Kolno-pješačke površine su površine namjenjene pretežno kretanju pješaka, ali i kretanju drugih prevoznih sredstava - traktora, električnih vozila, bicikli i druga vozila u funkciji života i rada otoka. Javne kolno-pješačke površine su površine namjenjene: • postojećoj kolno-pješačkoj infrastrukturi • rekonstrukciji postojeće kolno-pješačke infrastrukture • izgradnji nove kolno-pješačke infrastrukture

Unutar utvrđenih kolno-pješačkih površina prometa smješteni su svi elementi komunikacije u poprečnom profilu: trak za komunikaciju, rubni trak. Unutar površine nije potrebno posebno odvajati trak za pješački ili biciklistički promet. Površine luka otvorenih za javni promet Površine luka otvorenih za javni promet su kopnene i morske površine potrebne za organizaciju djelatnosti luke Unije i luke Maračol. Površine komunalne infrastrukture Površine komunalne infrastrukture su površine namjenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža. Ovim planom definirane su lokacije postojeće i planirane trafostanice i prikazane na kartografskom prikazu 2.2. , te lokacije crpnih stanica prikazanih na kartografskim prikazima 2.3. i 2.4.. Potrebno je naglasiti da su navedeni sadržaji prikazani simboličkim oznakama, a da će se točna lokacija definirati po usvojenim načinima priključka te izradi projektne dokumentacije. Površine parkovnog zelenila Z1 Površine parkovnog uređenja (Z1) formirane su unutar građevinskog područja naselja kao i unutar građevinskog područja sportsko-rekreativne namjene. Površine su namijenjene uređenju, sadnji i održavanju zelenila, te gradnji i uređenju pješačkih puteva, odmorišta, dječijih igrališta i sl. Površina prirodne plaže Površina prirodne plaže formirana je u sjevernom dijelu obalne linije, iza luke otvorene za javni promet. Obuhvat je postojeći. Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena i očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Potrebno je napomenuti da formirane površine prirodnih plaža nisu unutar obuhvata ovog Plana, ali ih Plan obrađuje kao sastavni dio građevinskog područja naselja. Građevinsko podru čje sportsko-rekreacijske namjene R1 12

Sportsko-rekreacijska površina R112 je površina za odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti stanovništva i korisnika prostora, te formiranju uređene plaže i njenih sadržaja.


lipanj, 2015.

26

Površine mora Površine mora dijele se na površine mora koje pripadaju namjenama definiranih ovim Planom bez koje se namjene ne bi mogla realizirati (luke otvorene za javni promet, sportsko-rekreativne površine R112 – rekreativne površine), te na ostale morske površine. Rekreativne površine mora Rekreativne površine mora utvrđene su u obalnom pojasu uz definirane uređene i prirodne plaže. Rekreativni obuhvat je ujedno i sigurnosna površina mora u širini od 30-40m od obalne linije. Unutar navedenog pojasa pomorski promet je ograničen u ljetnim mjesecima. Unutar navedenih površina nije dozvoljeno sidenje. Potrebno je napomenuti da formirana rekreativna površina uz prirodne plaže, kao i površine prirodnih plaža, nisu unutar obuhvata ovog Plana, ali ih Plan obrađuje kao sastavni dio građevinskog područja naselja. Ostale morske površine Preostali dio mora definiran je kao ostale morske površine, a koriste se za omogućavanje pomorskog prometa. POVRŠINE DRUGIH NAMJENA Građevinsko podru čje naselja Unije Površine mješovite namjene M Površine mješovite namjene namjenjene su izgradnji stambenih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreativnih i društvenih građevina odnosno građevina koje svojom uporabom (bukom, otpadom, onečišćenjem, izgledom i sl.) ne narušavaju život i rad ljudi u naselju, te prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline. Površine mješovite namjene su površine: • M1 – pretežito stambena namjena

Izgradnja unutar mješoviti zona omogućava izgradnju različitih namjena na zasebnoj građevnoj čestici kao i mogućnost integriranja više namjena na jednoj građevnoj čestici. Površine poslovne namjene su površine namjenjene izgradnji građevina administrativno-upravnih, trgovačkih, manjih ugostiteljsko-turističkih i ostalih uslužnih djelatnosti, te servisnih i zanatskih djelatnosti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju život i rad ljudi, te prirodne i stvorene vrijednosti. Površine društvene namjene – D Površine društvene namjene su postojeće površine namjenjena na kojima su izgrađeni sadržaji školske, zdravstvene, vjerske namjene, te površine planirane za formiranje kulturnih sadržaja. Obzirom da građevina ambulante, kao slobodnostojeća, nije formirana već je formirana kao stambeno-poslovna građevina, površina se ne iskazuje. Površine ugostiteljsko-turisti čke namjene T4 i Ti Površine ugostiteljsko-turističke namjene T4 su površine unutar kojih se smještaju sadržaji ugostiteljske djelatnosti. Ugostiteljsko-turistička namjena Ti je sadržaj unutar površine T4 i označava turistički informativni punkt. Površine zaštitnog zelenila Z Površine zaštitnog zelenila su površine uz komunikaciju nedostatne površine za realizaciju nekih od namjena definiranih ovim Planom i površine koje razdvajaju pojedine namjene.


lipanj, 2015.

27

Površine isključive namjene definirane planom šireg područja Površina poslovne namjene K1 Površina poslovne namjene je površina izdvojene namjene unutar građevnog područja naselja namjenjena izgradnji građevina manje proizvodno - zanatske djelatnosti, a sadržaja vezanih uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost. Površina ugostiteljsko-turisti čke namjene T1 Površina ugostiteljsko-turističke namjene T1 je površina izdvojene namjene unutar građevnog područja naselja za potrebe izgradnje hotela. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NA ČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Red. broj

Područje obuhvata urb.plana uređenja GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA UNIJE Oznaka Ukupno

/ha/ % od površine zahvata

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. mješovita namjena…...............................uk upno M1 12,59

1.2. poslovna namjena…........................ ........ukupno pretežito proizvodna djelatnost

K1

0,28

1.3. ugostiteljsko -turisti čka namjena… …….ukupno hotel ugostiteljstvo

T1 T4

0,72 0,25 0,47

1.4. luke otvorene za javni p romet .................ukupno 0,27 1.5. društvena namjena………………… …….ukupno 0,14 1.6. sportsko -rekreacijska namjena… ……..ukupno R112 1,53

1.7. javne prometne površine…............ .........ukupno kolno-pješačke površine pješačke površine

2,36 2,25 0,11

1.8. zelene površine…............................ .........ukupno zaštitne zelene površine parkovne površine

Z

Z1

0,92 0,05 0,87

Obuhvat UPU -a..............................................………kopno 18,81

2.0.

more luke otvorene za javni promet rekreativno more ostalo more

3,36 1,25 0,97

Obuhvat UPU -a..........................................................more 5,58 Obuhvat UPU -a......................................................ukupno 24,39

urbanisti Čki plan ureĐenjaprvenstveno gradine na vrhovima brda. venecijanski isusovac alberto...

Documents