POJAM BANKE

Banke su kroz povijest bile, u većini zemalja i danas su najvažnije financijske posredničke institucije. Uz štedionice i štedno kreditne zadruge banka čini tzv. depozitno kreditni kompleks. Novčana sredstva banka pribavlja primanjem depozita i plasira ih uglavnom u kredite, baveći se uz to i financijskim uslugama.BANKA je samostalna financijska organizacija osnovana kao d.d. koja obavlja djelatnost na načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti. KREDITNA INSTITUCIJA je poduzeće čiji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja ili odobravanja kredita za vlastiti račun.FINANCIJSKA INSTITUCIJA je ono poduzeće koje nije kreditna institucija tj. ne prima depozite već joj je glavni posao odobravanje kredita, stjecanje udjela ili investiranje.Općenito, banka se može definirati ka financijska institucija koja u pasivi ima depozite koji su po prirodi novac, a u aktivi uglavnom ima kredite.

POVIJEST RAZVOJA BANAKABankarstvo počinje s bogatim pojedincima koji svoj novac pozajmljuju trgovcima. Bankarski poslovi pojavljuju se još u robovlasničkom razdoblju povijesti. U antičkoj grčkoj razvijaju se mjenjački poslovi i tako nastaju trapezari. Prva banka poznata u povijesti bankarstva je Cosa di Sant Georgie osnovana 1407 godine u Genovi.U 19 st. počinje osnivanje banaka kao d.d. pojava banaka ovog tipa vezuje se uz industrijalizaciju zemalja u kojima se banke osnivaju. Bankarstvo u BiH razvija se od sredine 19st. kada se bankarske i kreditne ustanove počinju razvijati.

ULOGA BANKE U FINANCIJSKOM I REALNOM SUSTAVUBanka je sastavni dio financijskog sustava koji predstavlja skup institucija, instrumenata i mehanizma putem kojih se ostvaruje mobilizacija, koncentracija, transfer i alokacija novčanih sredstava u društvu. Temeljna zadaća financijskih sustava je realokacija resursa. Da bi se to ostvarilo sustav se koristi sa 6 funkcija:

1. kliringom i platnim prometom kako bi se olakšala trgovina i proizvodnja 2. kumuliranjem i alociranjem tako akumulirane imovine i tijekova sredstava tako da svi projekti budu dostatno

financirani3. transferiranjem ekonomskih resursa kroz vrijeme, prostor i gospodarsku djelatnost4. stvaranjem, akumuliranjem i širenjem informacija u svrhu donošenja odluka5. iznalaženjem metoda osiguranja od neizvjesnosti i kontrola rizika6. iznalaženjem načina na koji se može upravljati s nepostojanim, nedostatnim ili asimetričnim informacijama.

Banka je ta koja osigurava različita sredstva plaćanja, one obavljaju transfer sredstava te prikupljena sredstva posuđuju klijentima, tvrtkama i vladi.Glavna zadaća financijskih posrednika je njihova sposobnost smanjenja izloženosti riziku i kontrola rizika.Sekuritizacija je tehnika uklanjanja rizika koja generira likvidnost.Banke obavljaju dva temeljna posla: prikupljanje depozita i odobravanje kredita, stoga se može reći da su banke financijski posrednici.Financijsko posredovanje je način prijenosa slobodnih novčanih sredstava od štediša ka zajmotražiteljima putem financijskih posrednika uključujući i banke. Drugi način transfera novčanih sredstava je izravno financiranje koje predstavlja izravan odnos kreditora i uzajmljivača.

FUNKCIJE BANKE1. financijsko posredovanje- banke prikupljaju depozite deponenata i posuđuju id po odbitku rezervi likvidnosti, u

obliku kredita, nudeći različite oblike novčane štednje i kredita. Banke posreduju između suficitarnih i deficitarnih novčanih jedinica.

2. posredovanje u plaćanjima- banke obavljaju poslove platnog prometa i kliringa za svoje klijente i druge banke. Obavljanje platnog prometa sa inozemstvom i sva plaćanja u inozemstvu su dopuštena bankama koji udovoljavaju propisima regulatora

3. kreiranje novca (ekspanzija kredita)- ponuda novca kroz stalnu ponudu kredita. Kroz proces kreiranja novca iz prikupljenih sredstava banke osiguravaju likvidnost poduzećima. Banka plaća pasivnu kamatnu stopu 2-3% na depozit, a zaračunava aktivnu kamatnu stopu 10-13% na kredit i ta razlika između kamatnih stopa predstavlja zaradu banke.

4. funkcija rizika- banke nude svojim klijentima zaštitu od rizika kojem su izloženi u obavljanju svojih poslova npr. kamatni cap, floor, i swap.

5. funkcija politike- preko banke se provodi stabiliziranje gospodarstva i izbjegavanje inflacije.

Zašto koristiti usluge financijskih posrednika?Financijski posrednici mogu ostvariti niže troškove transakcija, fleksibilnosti, smanjiti troškove prikupljanja informacija, diversifikacija rizika, upravljanje rizikom, stručnost.

KARKTERISTIKE SUVREMENOG BANKARSTVA1. okrupnjavanje predstavlja spajanje velikih banaka radi ostvarenja određenih ciljeva kao što su: povećanje

profitabilnosti, porezne olakšice, obavljanje poslova koje inače banka ne smije obavljati jer su zakonom o bankama zabranjeni ili ograničeni

2. univerzalizacija- pojava novih konkurenata, direktnog tržišta i financijskih posrednika dovodi do despecijalizacije banaka i njihova preoblikovanja ne samo u univerzalne banke već i u financijske institucije „potpune usluge“

3. internacionalizacija- nacionalna tržišta su internacionalizirana, a svjetsko tržište je postalo spoj nacionalnih i posebnih međunarodnih financijskih tržišta- eurotržišta

4. primjena novih tehnologija- razdoblje tehnološke revolucije u bankarstvu i financijama koje još traje kompjutorizacija i uvođenje elektroničkih bankarstvo radikalno snižavaju troškove bankovnih usluga povećanom produktivnošću i ekonomijom razmjera.

SWIFT- međunarodna bankovna mreža za plaćanje i razmjenu podataka.

KATARKETISTIKE POSLOVNE POLITIKE BANAKA1. deregulacija- uklanjanje brojnih regulatornih ograničenja koja su određivala osnivanje i poslovanje banaka, ali i

drugih financijskih institucija. Deregulacija znači što manje uplitanja u poslovanje banaka, liberalizaciju kamate, kredita, neto aktive, multiplikatora. Ona u bankarstvu objedinjava 3 polja deregulacije: deregulacija cijene, proizvoda i zemljišna deregulacija

2. sekuritizacija- način prikupljanja sredstava putem kreditnih vrijednosti papira ( u širem smislu). U užem smislu je proces kreiranja utrživih financijskih instrumenata na temelju nekih nelikvidnih oblika aktive. Sekuritizacijom se želi osloboditi dio mobiliziranog kapitala za druge svrhe, povećati povrat na angažman kapitala, diferzificirati kreditni i minimizirati kamatni rizik te osigurati dodatne izvore financiranja

3. globalizacija- predstavlja velik napredak u razvoju tržišta i institucija na način da zemljopisne granice ne predstavljaju prepreke obavljanju financijskih usluga. Financijska tržišta za kredite i druge usluge postaju sve više integrirana.

4. supervizorstvo- 3 najznačajnija događaja na polju supervizorstva :a) International Banking Act koji ujednačuje uvjete poslovanja i za domaće i za strane banke u SAD-ub) Singl European Act- koji uređuje poslovanje svih banaka u Eu pod istim uvjetimac) jedinstvena regulacija adekvatnosti kapitala- minimalna adekvatnost kapitala po Baselskom standardu

BANKOVNA UPRAVA ( MENADŽMENT)Bankovna uprava određuje pouzdanosti i sigurnosti banaka. Zadatak im je složiti takvu optimalnu kombinaciju teorije i prakse kako bi banka opstala u izuzetno promjenjivom zakonodavnom financijskim i gospodarskom okruženjuTijela uprave banke u FBiH i RS su:

1. uprava banke- predstavljaju je vlasnici i njihovi predstavnici. Upravu banke bira nadzorni odbor banke. U RS uprava mora imati najmanje 2 člana, u FBiH uprava mora imati neparan broj članova uprave, najmanje 5 najviše 11.

2. nadzorni odbor- u FBiH može imati najmanje 5 a najviše 7 članova. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova banke. Može pregledati i ispitati poslovne knjige banke, dokumentaciju i sl.

3. skupština- čine je dioničari koji posjeduju dionice s pravom glasa. Ona odlučuje o izboru i razrješenju članova nadzornog odbora, uporaba dobiti, godišnjim i financijskim izvještajima.

CILJEVI POSLOVANJA BANKE 1. maksimiziranje bogatstva dioničara- može se maksimizirati putem rasta dividende ili putem rasta dioničarskog

kapitala. Banka je profitna institucija i vrijednost banke treba stalno uvećavati u interesu njezinih dioničara.2. obavljanje temeljnih funkcija banke:

prikupljanje i pribavljanje sredstava kreditna funkcija pružanje bankarskih usluga obavljanje vlastitih poslova

3. socijalni ciljevi banaka- banke pružaju financijske usluge svim fizičkim i pravnim osobama u zemlji i prema inozemstvu, i to one usluge za čije su obavljanje sposobne

cilj nadzora na makrorazini je održati stabilnost bankovnog sustava, a na mikrorazini spriječiti propadanje pojedinih financijskih institucija

PROIZVODNA FUNKCIJA POSLOVNE BANKEPoslovna banka je institucija koja angažira odgovarajuće inpute, proizvodi proizvode i usluge spremne za prodaju sa ciljem ostvarivanja prihoda

Inputi banke su: zemljište i zgrade oprema zaposlenici tehnologija dioničarski kapital izvori sredstava

Banke u svom poslovanju trebaju imati na raspolaganju poseban oblik kapitala, primjerenu lokaciju, poslovnicu i uređene poslovne prostore kako bi bile dostupne svojim klijentima i kako bi ostavile dojam sigurnosti i pouzdanosti.Suvremena oprema, posebno informatička omogućuje bankama pružanje bržih i kvalitetnih usluga klijentima. Ljudski resursi su ključni čimbenici svake banke jer upravo o njima ovisi kvaliteta poslovanja banke te njezina prepoznatljivost kod klijenata kroz stručnost kadrova, organizacijsku kulturu i sl. Djelatnici banke trebaju biti idealni tvorci i nositelji svih aktivnosti u banci.Osobna računala, bankomati, telefonsko bankarstvo, Internet i dr. kanali distribucije omogućuju bankarstvu pružanje usluga klijentima 24 sata dnevno i neovisno o lokacijama poslovnica banke i njezinih ekspozitora i radnog vremena.Kapital banke pojavljuje se u svim fazama poslovnog procesa od njezina osnivanja, preko usmjeravanja istog u kredite i/ili investicije i na kraju poslovne godine profita kao temeljnog cilja svake banke.Kapital može imati i sljedeće funkcije:

pokriće neočekivanih gubitaka zaštitu vjerovnika regulativnu funkciju

Najznačajniji izvori sredstava u banci su: depoziti u domaćoj ili stranoj valuti pribavljanje kreditnih sredstava korištenje sredstava izdvojenih na računima kod SB pribavljanje sredstava izdvajanjem VP kapital i rezerve banke

Outputi banke su:1. gotovina i krediti2. investicije u VP3. usluge

Od banke se zahtjeva da srži jedan manji dio gotovine u funkciji osiguranja likvidnosti putem obvezne rezerve i dr. oblika rezervi. Banke prikupljena sredstva najvećim dijelom usmjeravaju u kredite fizičkim i pravnim osobama. Odobravajući kredite banke primarno stvaraju profit u svojem poslovanju. Krediti uz sebe vežu jedan od najznačajnijih oblika rizika u bankovnom poslovanju- kreditni rizik-Banke ulažu sredstva u dužničke i vlasničke VP. Banke obavljaju različite usluge za svoje klijente radi ostvarivanja zarade kao npr. domaći i međunarodni platni promet, garancije…

TEORIJE UPRAVLJANJA BANKAMA 1. Teorija komercijalnih zajmova ili doktrina trgovinskih papira

Banka u svojem poslovanju ima problem koji se može najbolje opisati kao dvojba između likvidnosti i zarade. Ako bi banka željela osigurati likvidnost za svoje deponente ona bi trebala sva prikupljena sredstva drži u trezorima. U tom slučaju banka koja bi samo čuvala novac ne bi ostvarila nikakvu zaradu. Kako bi riješili problem likvidnosti i zarade, bankari su davno uočili prednost davanja samolikvidirajućih kredita ili trgovinskih papira. Ova teorija ima svoje nedostatke u tom što takav sustav može pružiti likvidnost samo jednoj banci, ali ako bi sve banke slijedile iste postupke u slučaju problema s naplatom kredita, takve bi za posljedicu imale krizu u bankarskom sustavu.

2. teorija prebacivanjaOva teorija uočava da se likvidnost banke može postići ako se određeni dio depozita upotrijebi za kupnju takvih sredstava kao što su krediti ili VP za koje postoji sekundarno tržište. Riječ je o prebacivanju sredstava iz manje likvidnosti kredita u likvidnije instrumente novčanog tržišta. U kriznim slučajevima oslanjaju se na pomoć CB

3. teorija udruživanja fondovaNaglasak na likvidnosti karakteristika je ove teorije. Sredstva se po ovoj teoriji raspoređuju u primarne rezerve koje čine: gotovina u trezorima, obvezne depozitne rezerve i rezerve ostalih depozitnih institucija. Zatim se sredstva raspoređuju u sekundarne rezerve koje čine kratkoročni visokolikvidni VP, s tim da je prosječan rok dospijeća sekundarnih rezervi manji od 1 godine. Kada se zadovolji potreba tržišta za kreditima, ostatak sredstava može se usmjeriti na kupovinu dugoročnih VP. Najznačajniji nedostatci ove teorije su:

nepostojanje objektivne osnove za procjenu „ standarda likvidnosti“ različiti depoziti imaju različitu stabilnost naglasak na likvidnosti, a ne na profitabilnosti

4. teorija predviđenog dohotkaPrema ovoj teoriji bankari bi na svoje kreditne portfelje trebali gledati kao na izvore likvidnosti. Iako se u kreditnom portfelju banke nalaze dugoročni krediti koji imaju dosta dugi rok otplate, ovi krediti su likvidni budući da se otplaćuju u obrocima. Na taj način kreditni portfelj banci osigurava kontinuirani tijek sredstava

5. teorija pretvaranja fondovaOva teorija bavi se svakim izvorom sredstava i pridružuje svakom izvoru sredstava samo aktivu koja ima sličan rok dospijeća. Sredstva prikupljena od depozita po viđenju raspoređuju se u primarne i sekundarne rezerve, dok se sredstva od prodaje obveznica koriste za financiranje dugoročnih kredita i fiksne aktive. Naglasak ove teorije je na profitabilnosti a ne na likvidnosti.

MODERNI PRISTUP- MEĐUDJELOVANJE SREDSTAVA I OBVEZARazvijene su 3 strategije upravljanja sredstvima i obvezama:

1. strategija neutralnog jaza- menadžeri banke nastoje izjednačiti dio bankarskih sredstava raspoređenih u sredstva s varijabilnom kamatnom stopom s djelom bankarskim obveza raspoređenih u obveze s varijabilnom kamatnom stopom.

2. strategija pozitivnog jaza- traži od uprave banke da osigura veći omjer sredstava koji je plasiran uz varijabilnu kamatnu stopu i ukupnih sredstava koji je veći od omjera obveza plasiranih uz varijabilne kamatne stope i ukupnih obveza

3. strategija negativnog jaza- podrazumijeva držanje omjera sredstava s varijabilnom kamatnom stopom i ukupnih sredstava manjim od omjera obveza s varijabilnom kamatnom stopom i ukupnih obveza banke.

PRILAGODBA BANAKA PROMJENAMA

Akronim od čimbenika promjenjivog okruženja je TRICK i on predstavlja:T- transparentnost- način na koji banka mora učiniti svoje poslovanje jasnijim i razumljivim svojim klijentimaR- izloženost rizicima- povezuje se s promjenama kamatnih stopa, izloženost kreditnom, kamatnom i deviznom rizikuI- informatička tehnologija- olakšava i smanjuje troškove usluga klijenata te čini bankovne usluge dostupne 24 sata dnevnoC- natjecanje za klijente- klijent i njegove potrebe središte su pozornosti banakaK- adekvatnost kapitala- kapital štiti banku od rizika, adekvatnost kapitala 12% u BiH, u RS 10%, u EU 8%.Kapital čine: primarni kapital (obične i povlaštene dionice) i sekundarni kapital (subordinirani dug i note)

2. VRSTE BANAKA

SREDIŠNJA BANKASredišnja banka he vrhovna novčana vlast neke zemlje. Najznačajnija uloga SB je jamčenje vrijednosti novca koji se emitira. Pasiva bilance SB sačinjena je od: novca koji se nalazi u optjecaju, obveznih rezervi, komercionalnih banaka, depozita banaka i dr. fin. Institucija, depozita države i kapitala.Aktivu čine: zlato i devizne pričuve te potraživanja prema državi, bankama i fin. Institucijama. Zbog svoje uloge SB se još naziva „banka banaka“.

TEMELJNI CILJ SB

Temeljni cilj SB:1. održavanje stabilnosti cijena2. visoka zaposlenost3. održivi neinflatorni rast4. visok stupanj konkurentnosti

Najstarije emisijske banke bile su organizirane kao d.d. Najstarija SB je Švedska Riskbank. Bank of England je prva privatna institucija.SB je neprofitna institucija.Prihodi SB su:

1. kamate na primljene depozite i dane kredite poslovnim bankama2. kamate na vrijednosnice koje drži u aktivi3. provizija za obavljene poslove državi i PB 4. prihodi od pozitivnih tečajnih razlika

Troškovi SB su:1. kamate na obveznu pričuvu banaka i depozite2. kamate na blagajničke zapise3. obveze prema MMF-u4. transakcijski troškovi s inozemnim bankama i troškovi provizija5. materijalni troškovi, troškovi plaća, amortizacije

Razlike između prihoda i rashoda SB naziva se emisijska dobit, to je redovito prihod državnog proračuna.

FUNKCIJE SB1. regulira opticaj novca i emisiju kredita2. vodi brigu o likvidnosti i solventnosti banaka3. brine o platnoj bilanci zemlje4. izdaje novac koji u zemlji predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja5. obavlja transakcije za državu

MJERE SREDIŠNJE BANKE1. operacije otvorenog tržišta- predstavlja trgovanje SB državnim VP, te izdvajanje i trgovanje vlastitim blagajničkim

zapisima SB.Repo poslovi koriste se kod restriktivne monetarne politike, a označavaju kupovinu i prodaju VP s obvezom kupca da ih vrati nakon određenog vremenskog razdoblja

2. eskontna politika je ponovno eskortiranje već eskortirane mjenice od strane PB kod SB,tj. odobravanje eskontnih kredita

3. politika likvidnosti predstavlja utvrđivanje uvjeta minimalne likvidnosti i praćenje visine rezervi likvidnosti banaka. Rezerve likvidnosti mogu se podijeliti na primarne i sekundarne

4. politika obvezni rezervi- SB propisuje posebnim odlukama obvezu banke da izdvoji i održava obveznu rezervu u blagajni ili na posebnom računu kod SB. OR u BiH je 14%

5. kvantitativna ograničenja poslovanja banaka najčešće se vežu za visinu jamstvenog kapitala za ograničavanje porasta kratkoročnih kredita od određene visine i za održavanje likvidnosti

6. selektivna kreditna politika predstavlja poticaj razvoju pojedinih djelatnosti, tvrtki ili zemljopisnih regija od strane SB.

SUSTAV CURRENCY BORDCurrency board definira se kao monetarni režim zasnovan na zakonskoj obvezi zamjene domaćeg novca za određenu stranu valutu prema fiksnom valutnom tečaju.Currency board angažman kombinacija triju elemenata:

1. deviznog tečaja domaće valute koji je fiksno vezan uz „ sidrenu valutu“2. automatske konvertibilnosti- pravo zamjene domaće za sidrenu valutu na fiksnoj razini u svako doba3. dugoročne vezanosti za currency board angažman koji je često ugrađen i u sam zakon o SB.

Jedina funkcija currency board je do izdaje novčanice i kovani novac te ih na zahtjev zamjenjuje po fiksnom tečaju za određeni strani- pričuvni novac SB nema nikakvih diskrecijskih prava u monetarnoj politici, ne prima depozite niti odobrava kredite od PB. S ugrađenim sustavom currency boarda SB više ne može djelovati kao „zajmodavac u krajnjoj nuždi“ bankama u financijskim poteškoćama.

HRVATSKA NARODNA BANKA (HNB)HNB je SB RH. Osnovana je 1991 i zakonskim propisima iz 1992;1995;2001 godine.Glavni zadatak je postizanje i održavanje stabilnosti cijena. Uz to HNB trena podupirati gospodarsku politiku RH. HNB je odgovorna Saboru, u obavljanju svojim poslova ona je samostalna i neovisna.Zadatci HNB:

1. utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike2. držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama RH3. izdavanje novčanica i kovanog novca 4. izdavanje i odobravanje ( dozvola) za rad bankama, nadziranje poslovanja banaka5. vođenje računa banaka i platnog prometa6. reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava7. obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH8. donošenje podzakonskih propisa9. obavljanje ostalih zakonom utvrđenih propisa

CENTRALNA BANKA BiHCB BiH utemeljena je 1997 godine. Temeljni ciljevi su:

1. postizanje i održavanje stabilnosti domaće valute2. definiranje i kontroliranje provođenja monetarne politike BiH3. potpomaganje i održavanje odgovarajućih i obračunskih sustava4. koordiniranje djelatnosti agencija za bankarstvo entiteta5. primanje depozita od institucija na razini BiH6. izdavanje propisa i smjernica za ostvarenje djelatnosti CB BiH

Najviši organ je Upravno vijeće nadležno za utvrđivanje monetarne politike i kontrole njezina provođenja, organizaciju i strategiju SB BiH. Upravno vijeće se sastoji od guvernera koji je predsjedavajući i 3 člana. Izvršnu upravu čine guverner i 3 viceguvernera.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA (ECB)Može se govoriti o Eurosystemu i ESCB.Eurosystem predstavlja ECB i nacionalne SB zemalja koje su ušle u europsku monetarnu uniju, dok ESCB predstavlja banke u okviru ECB i nacionalne središnje banke zemalja koje još nisu ušle u monetarnu uniju.Funkcije ECB:

1. definiranje i implementiranje monetarne politike u europodručju2. obavljanje deviznih operacija 3. formiranje i upravljanje službenim deviznim rezervama država članica4. unapređenje operacija platnog prometa

ECB ima ovlasti emitirati novac u europodručju. ECB-om upravljaju 2 tijela: savjet guvernera i izvršni odbor.Savjet guvernera sačinjen je od 6 članova izvršnog odbora i guvernera 15 nacionalnih SB zemalja europodručja.Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i vicepredsjednika i 4 druga člana.

Instrumenti ECB: operacije otvorenog tržišta ustaljene pogodnosti kreditiranja banaka od ECB-a politika obvezne rezerve

UNIVERZALNE BANKE (UB)UB obavljaju sve vrste bankarskih poslova, osim emisijskih, bez obzira na ročnost sredstava i vrstu komitenta s kojima posluju. Zadužuju se prikupljanjem svih vrsta depozita na osnovi kojih daju kratkoročne i dugoročne kredite. UB karakteristične tu za područje Zapadne Europe.

SPECIJALIZIRANE BANKESpecijalizirane banke svoju djelatnost ograničavaju na određene vrste bankovnih poslova, na pojedine gospodarske djelatnostiRazlikujemo:

1. SB2. Komercijalne banke imaju temeljnu funkciju primanja depozita i davanja kredita svojim klijentima. Kreiraju novac

putem sekundarne emisije ekspanzijom kredita i multiplikacijom depozita3. razvojne banke vrše dugoročno kreditiranje gospodarskog razvoja. Financiraju razvoj putem investicija, ulažu u

zgrade, opreme i infrastrukturu4. poslovne banke su banke velikih industrijskih i trgovačkih koncerna i kartela. Bave se financiranjem poduzeća,

koncerna, kartela, emisijom VP i raznim financijskim transakcijama5. eskontne banke obavljaju poslove eskontiranja VP za svoje komitente. Eskont je mjenično pravna radnja kojom se

obavlja naplata mjenice prije njezina dospijeća6. lombardne banke odobravaju lombardne kredite, to je vrsta kratkoročnog kredita koji se odobrava na osnovi zaloga

realnih pokretnih dobara7. akceptne banke obavljaju mjenično pravne poslove akceptiranja mjenice8. hipotekarne banke odobravaju dugoročne kredite na osnovi hipoteke. Hipoteka je oblik založnog prava u kojem se

založna stvar ne predaje vjerovniku, nego do isteka roka povrata sredstava ostaje u posjedu založenog dužnika te se on njom može koristiti ali je ne smije otuđiti

9. devizne banke obavljaju devizne poslove tj. kupnju i prodaju deviza i valuta za svoje klijente10. granske banke obavljaju funkcije u pojedinim djelatnostima ili gospodarskim granama npr. stambeni kredit11. banker' s banke je depozitna institucija koja obavlja posao isključivo za druge financijske institucije, nalazi se u

vlasništvu svojih klijenata i ne obavlja poslove za širu javnost.

OSNIVANJE BANKE Banke se osnivaju kao d.d. osnivači mogu biti fizičke i pravne osobe. U FBiH zahtjev za odobravanje bankarske dozvole upućuje se Agenciji za bankarstvo FBiH. Uvjeti koje treba ispuniti:

1. kapital od 40 mil. kuna RH, u FBiH 15 mil.km2. kvalificirani kadar3. statut ili društveni ugovor4. poslovni plan za prve tri godine koji uključuju bilancu i račun dobiti i gubitka5. opis posla 6. podatke o visini osnivačkog uloga7. informacija o financijskom stanju8. prijedlog kandidata za nadzorni odbor 9. dokumentacija o kadrovskim, tehničkim i organizacijskim preduvjetima

SB il Agencija za bankarstvo prihvaća ili odbija zahtjev u roku od 60 dana. Ako banka dobije odobrenje, osnivačka skupština donosi statut, imenuje nadzorni odbor, utvrđuje poslovnu politiku i dr. akte banke. Odluke na osnivačkoj skupštini donose se dvotrećinskom ili običnom većinom glasova. Uplata sredstava u banku vrši se kupnjom dionica koje glase na ime.

OKRUPNJAVANJE BANAKAOblici okrupnjavanja banaka su:

1. bankovni holding je oblik okrupnjavanja u kojem jedna banka „majka“ posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili većinski udjel u drugoj banci ili više drugih banaka ili financijskih institucija. Time vršna banka ima odlučujući utjecaj na poslovnu politiku banke i na izbor rukovodstva banke

2. bankarski konzorcij predstavlja poslovni odnos dviju ili više banaka.cilj bankarskog konzorcija je udruživanje sredstava, kadrova, tehnike i poslovnih veze za financiranje razvojnih programa, većih poslova i radi podjele rizika. Ovaj oblik okrupnjavanja može biti kratkoročan ili dugoročan, ovisno o cilju radi kojega se konzorcij osniva

3. multinacionalne banke- širi i slobodniji oblik udruživanja banaka i kapitala između vodećih svjetskih banaka iz više zemalja. MB udružuju kapital za obavljanje svih bankarskih poslova. Dominiraju u svim bankovnim poslovima od platnog prometa, poslovima s VP do prikupljanja potrebnih informacija klijentima

4. bankovni sindikat je skupina banaka koja odobrava sindikalizirani kredit, kad svaka od banaka u sindikatu participira u djelu tako velikog kredita. Sindikat organizira voditelja sindikata. Bankovni sindikat čini i skupina investicijskih banaka.

5. joint ventures- brojne su djelatnosti u kojima je bankama dopušteno ugovorno se udružiti radi ostvarenja zajedničkih interesa. Jedan od primjera je sudjelovanje u kreditu, kod kojeg nekoliko banaka sudjeluje e odobrenom kreditu jednom zajmotražitelju. Još jedan oblik sudjelovanja banaka u kreditu je poslovanje s kreditnim karticama.

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Osnivač Hrvatske banke za obnovu i razvoj je RH i ona je njezin 100% vlasnik, a temeljni kapital banke je 3,7 milijardi kuna. Banka pribavlja sredstva na 2 načina: izdavanjem obveznica i uzimanjem kredita u zemlji i inozemstvu, za koje jamči RH. Djelatnost NBOR je:

1. osiguranje izvoznih poslova hrvatskih izvoznika2. financiranje izvoza i kreditiranje inozemstva3. financiranje obnove i razvoja gospodarstva i infrastrukture4. poticanje malog i srednjeg poduzetništva

U izvršavanju zadataka HBOR odobrava kredite, daje jamstva, obavlja ulaganja i izdaje police osiguranja za nekomercijalne rizike. Krediti mogu biti u domaćoj ili inozemnoj valutiGodišnja dobit HBOR se ne dijeli državi, već se raspoređuje u rezerve HBOR. HBOR ne plaća porez na dobit.

INVESTCIJSKA BANKA FBiH (IBF)IBF osnovala je Vlada FBiH 1997 godine, temeljni kapital iznosi 2 500 000 km, a Vlada FBiH kao osnivatelj u ukupnom kapitalu bake sudjeluje s najmanje 51%.IBF je financijska institucija univerzalnog tipa za obavljanje bankovnih poslova, s osnovnim ciljem ostvarenja dobiti. Tijelo koje upravlja bankom je uprava banke. Sjedište banke je u Sarajevu a banka ima organizacijski dio u Mostaru. Banka pribavlja sredstva potrebna za poslovanje kroz kreditne linije i primanje depozita.Djelatnost IBF-a je:

1. financiranje izvoznih poslova2. dugoročno kreditiranje investicija i obrtnog kapitala3. financiranje poljoprivrede4. financiranje mikro biznisa5. pružanje kratkoročnih bankovnih poslova6. pružanje usluga platnog prometa

3. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

VRSTE NEBANKONVIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJAS procesom deregulacije i liberalizacije brišu se granice uspostavljene između pojedinih financijskih tržišta, tako da danas sve više institucija obavlja svoje aktivnosti na različitim tržištima nudeći različite financijske usluge. Oblici ne bankovnih financijskih institucija koje se danas javljaju kao jaki konkurenti bankama na tržištu bankovnih proizvoda i usluga u razvijenim zemljama su:

1. štedionice2. štedno-kreditne zadruge3. kreditne zadruge4. poštanske štedionice5. stambena društva6. mirovinski fondovi7. institucije osiguranja8. investicijski fondovi9. financijske kompanije 10. brokeri i dileri

Objašnjenje velikog napretka konkurenata i zaostajanja banaka je u tome što su i nebankovni konkurenti „mekše“ regulirani od banaka i mogu bolje iskoristiti promjene na tržištu

4. MULTIPLIKACIJA DEPOZITA I EKSPANZIJA KREDITA

KREDITNA MULTIPLIKACIJA Banka kreira novac odobravajući kredite svojim klijentima. Kreditna multiplikacija je proces odobravanja dodatnih kredita koji rezultiraju formiranjem dodatnih depozita. U slučaju odobravanja kredita, za isti iznos bit će povećana aktiva banke koja je odobrila kredit i pasiva banke u koju je iznos odobrenog kredita položio zajmotražitelj u obliku depozitnog novca na svoj ž.r. Svaka banka koja primi bilo kakav depozit mora iz tog inicijalnog depozita izdvojiti propisanu obveznu rezervu kako bi na zahtjev klijenta mogla isplatiti, kada oni zatraže svoje obveze prema njima.

MAKROMULTIPLIKACIJA

Makromultiplikacija je multiplikacija unutar neke zemlje odnosno bankovnog sustava neke zemlje ako je taj sustav u bilančnoj ravnoteži

Depozitni multiplikator – Md

Md= 1/ 1-z z=(1-r1-r2) * h

r1 – stopa obvezne rezerver2 - stopa rezervi likvidnosti h- stopa povrata 0 <h>1z- stopa obnavljanja sredstava

kreditni multiplikator- MkMk= Md * (1-r1-r2)

Depozitni multiplikator pokazuje rast financijskog potencijala banaka, a kreditni multiplikator kreditnog potencijala.

Propisivanjem stope obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (0<r>100) SB može ograničiti proces multiplikacije.

MIKROMULTIPLIKACIJA Svaka banka se nalazi u stanju ravnoteže što označava jednakost njezina kreditnog i financijskog potencijala. Svaki pozitivan inicijalni priljev sredstava u banku putem sustava platnog prometa, kredita koje banka koristi kod SB ili dr. banaka, zbog smanjenja stope obvezne rezerve znači i narušavanje ravnoteže u banci i započinje proces multiplikacije.Proces mikromultiplikacije, multiplikacije u jednoj banci započinje u trenutku kada se dio danih kredita vraća u depozitni sustav banke.

5. BANKARSKO POSLOVANJE

FORMIRANJE I VRSTE IZVORA SREDSTAVAIzvori sredstava nalaze se u pasivi a krediti i dr. oblici plasmana nalaze se u aktivi banke.

AKTIVA( potraživanja) PASIVA ( izvori)-gotovina-krediti- investicije- vlasnička ulaganja - ostalo

-depoziti-ne depozitni izvori- trajni kapital(dionice, zadržana dobit, rezerve)-ostalo

Ukupni izvori= Financijski potencijal

Financijski potencijal banke je zbroj svih pozicija pasive bilance banke

Kreditni potencijal= financijski potencijal – rezerve likvidnosti

KP je iznos koji banka može plasirati u kreditne i ne kreditne plasmane a da pri tome ne ugrozi svoju likvidnost

Vrste: 1. prema ročnosti

kratkoročni dugoročni

2. prema vrstama depozitni izvori ne depozitni izvori kapital i rezerve

3. prema vlasništvu tuđi izvori vlastiti izvori

4. prema obvezi vraćanja povratni nepovratni

DEPOZITIDepozit je suma novca koju je depozitor dužan isplatiti ili transferirati po nalogu deponenta. Novčani se de depoziti mogu definirati kao potraživanje na računima sredstava imatelja. Prema vrsti i vrijednosti koja se ulaže u banku te način raspolaganja, depoziti se dijele: na prave depozite i na neprave depozitePravi depoziti- kada banka prima na čuvanje vrijednosti i vraća ih deponentu u onakvom stanju u kakvom ih je i primila.Nepravi depoziti- se novčani ulozi koji se polažu na račun banke, uz obvezu isplate deponentu s odgovarajućom kamatom.Novčani depoziti se dijele na:

po porijeklu novčanih sredstava koja se ulažu an račun banke po imovinsko- pravnim obilježjima nositelja depozita po ročnosti

Depoziti po porijeklu mogu biti: depoziti koji potječu od uloga u banku depoziti koji nastaju ulaganjem iznosa depoziti koji nastaju prodajom deviza, zlata i dr. plemenitih metala

Depoziti prema ročnosti:Depoziti po viđenju (a vista) predstavljaju deponirana novčana sredstva kod banaka, koja njihovi ulagači mogu koristiti i njima neograničeno raspolagati kao sredstvima plaćanja ili ih pretvarati u gotov novac, ili na temelju njih učiniti bezgotovinsko plaćanje.Banke na ove depozite plaćaju malu kamatu. Najznačajnije vrste su:1. depoziti po tekućim ili ž.r.2. depoziti stanovništvu3. depoziti društveno političkih zajednica4. ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke

Oročeni depoziti su depoziti koji su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se koristiti kada taj rok isteknePodvrste su:

kratkoročni dugoročni namjenski nenamjenski

Depoziti prema „valuti“ mogu biti: u domaćoj u stranim valutama

Prema vlasništvu: depoziti privrede neprivredni depoziti depoziti stanovništva

NEDEPOZITNI IZVORINe depozitni izvori predstavljaju sredstva pribavljena njihovom kupnjom od dr. fin. Institucija, reeskontom i relombardom kod SB, prodajom VP u okviru repo sporazuma, zaduživanjem u inozemstvu i izdavanjem VP na novčanom tržištu.Veće banke češće posežu za ne depozitnim izvorima od malih banaka.

POLITIKA FORMIRANJA OPTIMALNE STRUKTURE IZVORA SREDSTAVAPri donošenju odluke o izvorima prikupljanja i koncentracije novčanih sredstava koja su potrebna banci za njezino poslovanje, mora se voditi računa o sljedećim kriterijima:

1. sigurnost i stabilnost- po ovom kriteriju banka bi trebala voditi računa o visini vlastitih i tuđih sredstava s kojima posluje kao i o odnosu između tih izvora. Ovim kriterijem banka stavlja naglasak na potrebe procjene raspoloživosti sredstava i njihova raspolaganja te na uvijete korištenja kredita i prikupljanja depozita.

2. likvidnost bankarskog sustava je proces cirkuliranja sredstava iz novčanog oblika u potraživanja i iz potraživanja u novac, plasiranom dinamikom i u planiranom opsegu

3. rentabilnost predstavlja mjerilo uspješnosti poslovanja oje mjeri prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloženog kapitala

4. samostalnost – prikupljanje depozita na određenom području znači „obvezu“ plasiranja na istom području.KREDITNI PLASMANI

Kredit predstavlja skupinu aktivnih bankovnih poslova, definira se kao sposobnost pribavljanja vlasništva i primitka dobara za uporabu u sadašnjosti dok se za ta dobra plaćanje odgođeno za neki datum u budućnosti. Glavno obilježje kredita je obveza njegova vraćanja. Cijena kredita izražava se u visini kamatne stope čija visina ovisi o trajanju kredita, rizičnosti kreditnog posla, troškovima pribavljanja potrebnih sredstava za odobravanje kredita.

POJAM KREDITAKredit je uspostavljanje određene novčane svote od strane financijskih organizacija, kao kreditora nekoj osobi uz obvezu da mu ih vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću kamatnu stopu

ZNAČENJE KREDITAKredit ima značenje funkcije:Prva funkcija- prikupljanja svih raspoloživih sredstava koja postoje u gospodarstvu disperzirana kod mnoštva vlasnika i na različitim mjestima a koja se ne koriste. Ta sredstva banke trebaju prikupljati, koncentrirati i usmjeravati putem kredita zajmotražiteljaDruga funkcija kredita je osiguranje likvidnosti, kontinuitet, sigurnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje te uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu.Treća funkcija kredita je utjecaj na međunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i osiguranje izvoznih poslovaČetvrta funkcija je financiranje razvoja nekih gospodarskih nerazvijenih područja kroz koju se osiguravaju dodatna sredstva i razvoj tih područja. Kredit ima važnu kontrolnu funkciju u gospodarstvu.Najvažniji oblik kontrole provod SB koja kroz sustav instrumenata monetarno- kreditne politike utječe na kreditne plasmane banaka i tako neposredno na poslovanje poduzeća koja se kreditiraju.

VRSTE KREDITAPrema roku vraćanja:

kratkoročni dugoročni

Prema namjeni: investicijski za obrtna sredstva

Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni, krediti mogu biti: naturalni poslovi novčani krediti

Prema subjektima koji odobravaju kredite mogu biti: komercijalni krediti bankovni krediti

Prema svrsi kreditni plasmani mogu biti: proizvođački krediti potrošački krediti

Prema domicilu davatelja kredita mogu biti: tuzemni krediti inozemni krediti

Prema načinu osiguranja kredita: otvoreni krediti pokriveni krediti

Posebnu vrstu kredita predstavljaju eurodolarski krediti. Oni su kratkoročni i denominirani u velikim iznosima.

KRATKOROČNI KREDITIBanka odobrava kratkoročne kredite iz mobiliziranih i kod nje koncentriranih depozita po viđenju, kratkoročnih kredita SB i kratkoročnih kredita dr. banaka. To su krediti s rokom dospijeća vraćanja do 1 godine. Najčešće namjene su za financiranje proizvodnje i osiguranje zaliha te pripremu izvoza.

Vrste kratkoročnih kredita:

1. obični kratkoročni kredit odobrava se temeljem dokumentacije, a ostvaruju se doznakom sredstava na račun klijentu

2. kontokorektni kredit se odobrava kao okvirni iznos mogućeg zaduženja na tekućem računu kod banke za utvrđeno vremensko razdoblje. Kamata za ovaj kredit plaća se na iskorišteni dio kredita.

3. lombardni kredit je kredit koji banka odobrava na temelju zaloga pokretnih stvari, VP, zlata i dr. pokretnih dobara. Odobravaju se u vrijednosti od 60% do 80% stvarne vrijednosti predmetu zaloga

4. eskontni kredit je takav bankarski posao koji se sastoji u kupovini mjenica koje nisu dospjele. Temelji se na eskontu mjenica, pri čemu se stvarna vrijednost mjenice izračunava tako da se od nominalne vrijednosti oduzme kamata

5. akceptni kredit- banka ne odobrava pravi kratkoročni kredit, nego vrši „akcept“ mjenice povećavajući joj time bonitet i kvalitetu. Banka akceptiranjem postaje glavni dužnik- trasat

6. avalni kredit- predstavlja jamstvo da će banka u slučaju naplaćivanja mjenice od strane izdavatelja isplatiti svotu naznačenu u mjenici

7. rambursni kredit- primjenjuje se u međunarodnoj razmjeni i postoje razne kombinacije rambursnog kredita. To je zapravo stvarni akceptni kredit koji banka otvara uvozniku uz pokriće na njezino ime prenesenih robnih dokumenata

DUGOROČNI KREDITI Dugoročni krediti imaju rok vraćanja preko jedne godine i pretpostavljaju veći rizik ulaganja, zaračunavaju se više kamatne stope te osiguranje kolaterala.VRSTE:

1. investicijski krediti namijenjeni su kreditiranju opreme, građevinskih objekata i infrastrukture. Investicijski krediti najčešće se vraćaju u ratama ili anuitetima

2. hipotekarni krediti najčešće se odobravaju uz pokriće zalaganja neke nepokretne stvari. Koriste se pri izgradnji ili adaptaciji stambenih objekata

3. krediti za pokriće prodaje na kredit i izvođenje investicijskih radova najčešće se izdaju proizvođačima i izvođačima radova, na rok do 10 godina

4. krediti za trajna obrtna sredstva traju do 5 godina a koriste se jednostavnom doznakom na ž.r.5. leasing je važan izvor srednjoročnog i dugoročnog financiranja za poduzeće jer je prikladno rješenje za osiguranje

nabave potrebnih sredstava za poslovanje kada poduzeća ne raspolažu dostatnim sredstvima za njihovu kupnju. Banka leasingom zadržava vlasništvo nad opremom čime se ujedno osigurava od rizika te koristi jednostavniju dokumentaciju

KREDITI STANOVNIŠTVU1. potrošački krediti su skupina kredita namijenjenih povećanju potrošačke moći klijenata banke. To su krediti koje

odobravaju banke i dr. fin. institucije potrošačima u cilju plaćanja dobara i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Najčešća namjena ovih kredita je kupnja robe široke potrošnje. Rok vraćanja kreće se od 3 mjeseca do 2 godine.

2. krediti za stambenu izgradnju odnosno kupovinu stana imaju rok trajanja do 20 godina; a osnova im je učešće ili oročeni depozit tražitelja kredita. Otplata kredita vezana je uz: hipoteku. 2-3 jamstva kod osiguravajućeg zavoda

3. krediti za unapređenje gospodarske djelatnosti daju se obrtnicima, a namjena im može biti izgradnja građevinskih objekata ili nabava opreme

4. lombardni kredit je kredit na podlozi založnih VP vrijednih predmeta. U FBiH ovakav oblik nije još razrađen5. pozajmice na osnovi oročenih depozita su kratkoročne, a cilj im je da se ne prekine rok oročavanja glavnice6. kontokorektni krediti daju pokriće za prekoračenje na tekućem računu 7. krediti za kupnju dionica su namjenski krediti kojima se omogućuje klijentima banke kupnja VP koje banke nudi.8. krediti po kreditnim karticama predstavlja obvezu banke da će posuditi određeni iznos kroz određeno vrijeme

klijentima koji vrše kupnju roba i usluga putem kreditne kartice.

II. kolokvij

KAPITAL I REZERVE

Pojam i sastavni dijelovi jamstvenog kapitala

Neto kapital= osnovni kapital + dopunski kapital – odbitne stavke

Temeljni (osnovni ) kapital banke:Elementi temeljnog kapitala moraju ispunjavati uvijete:

1. bezuvjetne nepovratnosti2. za vrijeme poslovanja banke stoje u cijelosti na raspolaganju za pokriće gubitaka banke3. u slučaju stečaja banke u cijelosti i bez ograničenja stoje na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke

nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima banke

Struktura trajnog kapitalaDijelovi temeljnog kapitala:

1. uplaćeni temeljni kapital, osim kumulativnih povlaštenih dionica2. rezerve formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja3. zadržana dobit4. dobit tekuće godine koja se namjerava rasporediti u temeljni kapital5. kapitalna dobit ostvarena na osnovi kupnje i prodaje dionica6. rezerve za vlastite dionice

Odbitci od temeljnog kapitala:1. gubitci proteklih godina2. gubitak tekuće godine3. kapitalni gubitak4. nematerijalna imovina- goodwill, licence, patenti i zaštitni znakovi5. stečene vlastite dionice koje se uključuju u temeljni kapital6. neotplaćeni iznosi kredita kojim su otkupljene dionice banke koje se uključuju u temeljni kapital banke te

jamstvo za takve kredite, osim za kumulativne povlaštene dionice

REZERVE BANKE

Rezerve su rezultat primjene računovodstvenog načela opreznosti nastale radi smanjenja rizika nastalih zbog neizvjesnosti i nesigurnosti u poslovanjuNajznačajnije vrste rezervi su:

1. zakonske rezerve- potrebno je staviti 20-i dio dobiti tekuće godine u zakonske rezerve, umanjenu za iznos gubitaka prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od 5 % temeljnog kapitala

2. statutarne rezerve utvrđuje sama banka svojim statutom3. ostale rezerve- skupština može temeljem odredbi statuta u ostale rezerve iz dobiti tekuće godine

rasporediti najviše polovinu dobiti tekuće godine. Prije toga treba pokriti gubitke iz ranijih godina i izdvojiti sredstva za zakonske i statutarne rezerve

4. posebna rezerva za identificirane gubitke i rizike- formiraju se na teret rashoda banke u visini kvalifikacije potraživanja, ali ulaze u jamstveni kapital

5. posebne rezerve za neidentificirane gubitke- banka je dužna provoditi rezerviranja za pokriće neidentificiranih gubitaka zbog izloženosti kreditnom riziku. Rezerviranja za neidentificirane gubitke koji se odnose na izvanbilančne potencijalne obveze u financijskim izvješćima iskazuju kao ostale obveze u pasivi. Ova skupina rezervi ulazi u izračun jamstvenog kapitala

6. dodatne rezerve za opće bankovne rizike- dodatni rizici mogu nastati kao posljedica rasta bilance i izvanbilančnih aktivnosti. Rezerve se formiraju iz dobiti u kojoj je ostvaren rast izloženosti zbog koje je potrebno formirati ove rezerve.

FUNKCIJE TEMELJNOG JAMSTVENOG KAPITALA

Sredstva od kapitala služe za ulaganje u razne oblike kreditnih i nekreditnih plasmana. Posebne funkcije kapitala u poslovanju banke su:

1. osnivanje banke- minimalan iznos temeljnog kapitala od 15 mil. Km u FBiH. Temeljni kapital mora sadržati najmanje ¾ redovnih dionica jer tijekom poslovanja banka ne smije u svojem temeljnom kapitalu imati povlaštenih dionica više od 1/4 svih izdanih dionica

2. zaštita vjerovnika- što je iznos dioničkog kapitala veći, veća je vjerojatnost da će u slučaju likvidacije banke ili poduzeća, vjerovnici naplatiti svoja potraživanja. Treba izbjegavati poduzeća koja nemaju materijalne imovine u aktivi ili koja imaju „sumnjivi“ kapital. Ukupna aktiva se unovčava i podmiruju se obveze vjerovnicima

3. sredstva za poslovanje- sve stavke jamstvenog kapitala dijelovi su financijskog potencijala, odnosno pasive bilance pa se tako formirana sredstva koriste za tekuće poslovanje

4. pokriće neočekivanih gubitaka- ako banka ne može iz tekućih prihoda pokriti povećane rashode nastale nepredviđenim gubitcima, tada se takvi gubitci mogu pokriti na teret kapitala. Prvo će se iskoristiti različiti oblici rezervi, a tek kada su rezerve nedostatne koristi se zadržana dobit

5. regulatorna funkcija- na temelju visine jamstvenog kapitala izračunavaju se razni parametri kojima se regulira poslovanje banke

NOVI BASELSKI STANDARDI REGULACIJE KAPITALA

Baselski komitet za bankovnu superviziju okuplja tijela koja provode superviziju nad bankama i njihovim poslovanjem, utemeljitelji su guverneri 10 zemalja: Kanada,Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Belgija, Nizozemska,Luksemburg, Švedska, Švicarska, VB, i SAD Baselski komitet je tijekom 2001 god. predložio izmjene standarda za regulaciju kapitala banaka. Ciljevi novog Baselskog standarda regulacije kapitala su:Ciljevi novog Baselskog standarda regulacije kapitala su:

unapređenje sigurnosti i stabilnosti financijskog sustava stvaranje uvjeta za osiguranje konkurentske jednakosti banaka stvaranje šireg pristupa raspoređivanju rizika razvijanje prikladnih pristupa određivanju adekvatnosti kapitala

Koncept se temelji na tri stupa:1. minimalna adekvatnost kapitala2. supervizijski nadzor bankovnog sustava3. tržišnoj disciplini

adekvatnost kapitala= jamstveni kapital / kreditni rizik+tržišni rizik+ operativni rizik

adekvatnost kapitala u BiH je 12% (min)

VRIJEDNOSNI PAPIRI U BANKARSKOM POSLOVANJU

Instrumenti novčanog tržištaKratkoročni vrijednosni papiri se razlikuju od jednog do drugog nacionalnog novčanog tržišta. To su prenosivi VP s rokom dospijeća do godine dana. Njihovom emisijom tvrtke i sama država pribavljaju kratkoročna sredstva. Trgovanje kratkoročnim VP uglavnom se obavlja između banaka i SB te banaka i dr. osoba.

Blagajnički zapis je kratkoročni VP s dospijećem do jedne godine. Najčešći je rok od 30 do 90 dana. U Hrvatskoj sama HNB izdaje blagajničke zapise. U BiH Centralna banka nema takvo diskrecijsko pravo. Blagajnički zapis služi za reguliranje količine novca u opticaju i reguliranje likvidnosti banke. Banke upisuju blagajničke zapise radi kamatne stope, apsolutne sigurnosti naplate i mogućnosti korištenja lombardnog kredita za likvidnost u visini 50% upisanih blagajničkih zapisa

Certifikat o deponiranim sredstvima (CD) je kratkoročni bankovni VP koji izdaju velike komercijalne banke i dr. depozitne institucije, različitih iznosa rokova dospijeća i kamatnih stopa CD predstavlja potvrdu o depozitu kod PB na određeno vrijeme uz određenu kamatnu stopu, koja se izdaje kako bi banka osigurala dodatne izvore sredstava. Može biti predmet prometu a karakterizira ga atraktivnost te nizak rizik investicija. Mogu se prodavati na sekundarnom tržištu. Za razliku od dionica i obveznica na CD se izdvaja obvezna rezerva. Rok dospijeća CD je od 30 dana do 3 mjeseca s fiksnim prihodom ili s rokom od 6-12 mjeseci i s varijabilnom kamatnom stopom

Trezorski zapis Ministarstva financija su kratkoročni VP kojima Ministarstvo financija prikuplja sredstva na rok od 30,60 ili 90 dana. Kamatna stopa je obično za jedan bazni poen veća od kamatne stope HNB na blagajničke zapise. Trezorski zapisi imaju stabilnu vrijednost, visok stupanj likvidnosti

NAČELA PRI KUPNJI VP

Sigurnost VP predstavlja vjerojatnost da će izdavatelj na vrijeme isplatiti glavnicu, kamate i u međuvremenu neće prestati djelovati. Stoga je potrebno pri ulaganju vršiti diversifikaciju ulazeći u : o Veći broj manjih izdavateljao Subjekte iz različitih djelatnostio Subjekte iz različitih zemljopisnih područjao VP različitih ročnosti i različite vrsteo VP osigurane imovinom ili nekom garancijom

Likvidnost- označava potrebu kupnje VP kojima se može obavljati promet i koji se mogu konvertirati u novac. Kod ovog načela postoje 2 dimenzije: postignuta cijena i vrijeme potrebno za prodaju. Potrebno je znati ima li VP u portfelju banke sekundarno tržište. Što je niža utrživost, to je veći prihod na VP

Profitabilnost- posebnu pozornost stavlja na ukupnu stopu povrata po pojedinim VP te mogućim kapitalnim gubitcima i dobitcima kod profitabilnosti treba uzeti u obzir: kamatu, dividendu, kapitalni dobitak, indirektne koristi i očuvanje realne vrijednosti potraživanja sadržane u VP

Dospijeće VP, pogotovo kod obveznica, ima značajnu ulogu kod donošenja odluke o kupnji, kao i prosječno vrijeme vezivanja. Dužnički VP u portfelju banke s duljim rokom dospijeća imat će veće gubitke u svojoj vrijednosti zbog porasta kamatnih stopa.

Osobine u vidu opcije treba uzeti u obzir pri izboru VP. Ako investitor dade opciju emitentu, tada VP s opcijama imaju viši prihod. VP koji ne podliježu oporezivanju a to su državni VP, nose i manji prihod. Neki VP mogu nositi pravo opozivno za korporacije i vlade koje su ih izdale, čime se banke mogu noći u opasnosti gubitka ukoliko sredstva opoziva moraju reinvestirati po nižim kamatnim stopama. Zemlje slabog i plitkog financijskog tržišta karakterizira nepostojanje:

1. razvijenog tržišta kapitala2. šarolikost VP3. institucionalnih investitora koji znaju uspješno obavljati poslove emisije4. pouzdanih institucija nadzora

RIZICI U BANKOVNOM POSLOVANJU

Rizici u poslovanju bankeFinancijska teorija dijeli rizik:

1. sistemski rizik- obuhvaća ukupne tržišne rizike i nastaje zbog promjena u svjetskoj ili nacionalnoj ekonomiji, npr. pravne reforme. Nemoguće ga je otkloniti

2. nesistemski rizik-se veže za svako pojedino poduzeće i neovisan je o ekonomskim, političkim i dr. čimbenicima koji utječu na poduzeće. Može se ukloniti ili smanjiti diversifikacijom ili širenjem portfelja

Rizici koji se najčešće susreću u bankama i bankarstvu su: kreditni rizik valutni rizik rizik kamatne stope rizik utrživosti osiguranja rizik likvidnosti rizik zemlje granski rizik upravljački rizik

RIZICI KAMATNE STOPEMože se definirati kao izloženost bančinog financijskog stanja nepovoljnom kretanju kamatnih stopa. Kamatni rizik se može definirati i kao rizik držanja otvorene pozicije u dioničkim VP i dr. financijskim instrumentima vezani kamatnom stopom kao odnosnom veličinom. Upravljanje rizikom uključuje upravljanje strukturom aktive i pasive banke, u nastojanju kontroliranja utjecaja promjena kamatnih stopa na financijski rezultat banke. Praćenjem i predviđanjem kretanja kamatnih stopa i njihovih učinaka banaka može utvrditi model upravljanja rizikom kamatne stope kako bi ga izbjegla ili umanjila.

POJAM KAMATNE STOPE Kamatna stopa predstavlja iznos koji zajmotražitelj plaća kreditoru na posuđena sredstva kroz određenu kamatnu stopu koja može biti ugovorena kao fiksna ili varijabilna. Odnos plaćenog iznosa kreditora i posuđene glavnice naziva se kamatna stopa. Kamatna stopa ima više značajnih funkcija u ekonomiji od pomoći u kanaliziranju štednje prema investitorima, osiguranju ponude kredita do funkcije instrumenata ekonomske politike. Tržišna kamatna stopa je određena čimbenicima koji utječu na ponudu i potražnju za raspoloživim sredstvima. Ravnotežna kamatna stopa prema teoriji slobodnih raspoloživih sredstava, određena je odnosom ukupne ponude i potražnje. Čimbenici koji utječu na kretanje kamatnih stopa su:

1. monetarno- kreditna politika2. razina proračunskog deficita3. poslovni ciklusi4. razina inflacije5. međunarodni tijekovi novca

Monetarno- kreditna politika ima utjecaj na visinu kamatne stope. Ako se provodi ekspanzivna monetarna politika, kamatne stope će padati, u suprotnom, restriktivna monetarna politika vodi rastu kamatnih stopa. Postojanje proračunskog deficita znači i veću potražnju što znači rast kamatnih stopa. U situaciji booma kamatne stope rastu, dok u situaciji recesije padaju. Postojanje inflacije u ekonomiji znači i rast kamatnih stopa. Svaka dodatna ponuda novca, pa i iz inozemstva, utjecaj će na smanjenje visine kamatne stope.

OBLICI RIZIKA KAMATNE STOPENajčešći oblici rizika kamatne stope su:

1. rizik od promjene cijena- javlja se u bankovnom poslovanju jer banka katkad ugovara fiksne a katkad promjenjive kamatne stope na plasmane i izvore sredstava

2. temeljni rizik nastaje u praksi zbog neperfektne korelacije koja postoji između promjena aktivnih kamatnih stopa koje je banka naplatila i pasivnih kamatnih stopa koje banka plaća na neke pozicije imovine, obveza i izvanbilančne pozicije.

3. rizik krivulje prihoda- je rizik vezan za tečaj VP, koji utječe na bankine prihode i ekonomsku vrijednost4. rizik opcionalnosti- predstavlja rizik vezan za neke od opcija koje se pojavljuju uz neke od oblika imovine,

obveza i izvanbilančnih pozicija banke

UČINCI PROMJENE KAMATNE STOPE

1. učinci promjene kamatne stope na depozite i kredite depoziti

Svako povećanje razine kamatne stope koju banka plaća na svoje izvore u čijoj strukturi dominiraju depoziti, povećat će se izloženost banke riziku likvidnosti. Banke će se susresti s prijevremenim povlačenjem depozita, što će pred banku staviti drugi problem- potrebu pribavljanja novih izvora po većim troškovima. U suprotnom slučaju- smanjenje pasivnih kamatnih stopa- banka će se susresti s opasnošću prijevremene otplate kredita

aktiva- kreditiBilo kakvo smanjenje aktivne kamatne stope imat će negativan učinak na poslovanje banke tako što će novoodobreni krediti klijentima nositi manju kamatnu stopu. Svako povećanje aktivne kamatne stope značit će odobravanje kredita uz više kamatne stope. Povećanje kamatnih stopa znači i povećanje troškova pribavljanja novih izvora sredstava u suprotnom slijedi suočavanje sa problemom nelikvidnosti

2. učinci promjene kamatne stope na novčani tijekPovećanje kamatnih stopa utjecat će na povećanje novčanih tijekova po novoodobrenim kreditima, ali i na povećanju novčanih odljeva po novo pribavljenim izvorima. Ovakva situacija za banku predstavlja prijetnju gubitka djela planiranih novčanih priljeva. Smanjenje kamatnih stopa predstavlja za banku pad budućih novčanih priljeva ali i odljev, po primljenim depozitima. Promjenu kamatnih stopa utječući na novčane tijekove, utječu na poslovanje banke, prije svega na njezinu likvidnost i ostvarenu dobit

3. učinci promjene kamatne stope na tržišnu vrijednost bankeKamatno osjetljive pozicije aktive i izvora banke predstavljaju kamate na financijske instrumente s ugovorenim fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama. Tržišna vrijednost banke= sadašnja vrijednost +očekivani novčani priljevi od imovine- sadašnja vrijednost očekivanih novčanih odljeva na obveze + / - neto novčani tijekovi od izvanbilančnih pozicija banke.

MJERENJE I UPRAVLJANJE RIZIKOM KAMATNE STOPENeto kamatna marža= prihod od kamate – rashod od kamate / prosječna kamatonosna aktiva

METODE UPRAVLJANJA RIZIKOM KAMATNE STOPEU bankarskoj praksi poznato je više takvih metoda:

analiza jaza imovine i obveza osjetljivih na promjenu kamatne stope analiza prosječnog vremena vezivanja imovine i obveza analiza jaza prosječnog vremena vezivanja imovine i obveza simulacijski modeli

Upravljanje aktivom i pasivom u funkciji zaštite od kamatnog rizikaALM se može promatrati kroz trorazinski pristup financijskog menadžmenta u bilanci bankeRazina I- predstavlja globalni ili opći pristup koji se fokusira na koordinaciju upravljanja bankovnom imovinom, obvezama, kapitalom i izvanbilančnim aktivnostima Razina II- identificira posebne komponente bankovne bilance korištene u koordinaciji i upravljanju portfeljem banke.Razina III- pokazuje da date kamatne stope i cijene bankovnih usluga generiraju račun dobiti i gubitka te novčane tijekove banke.

POJMOVNO ODREĐENJE KREDITNOG RIZIKAKreditni rizik predstavlja neizvjesnost naplate potraživanja banke prema uvjetima kreditnog ugovora.Kreditni rizik- se može definirati kao rizik neplaćanja ili nemogućnosti dužnika da podmiri svoje obveze banci po osnovi glavnice i kamata, u punoj svoti na dogovoren dan dospijeća sukladno odredbama ugovora o kreditu. U najužem smislu kreditni rizik je vjerojatnost da klijent neće platiti po ugovorenom novčanom kreditu. U širem smislu kreditni rizik je vjerojatnost da će aktiva banke,a posebno njezin kreditni portfelj izgubiti na vrijednosti i možda postati bezvrijedan

Statistika kreditnih odluka- ideal

Statistika kreditnih odluka- ideal

+ odluka 

  Ispravne pozitivne odluke 

        -

  + bonitet

ispravne negativne odluke

 

-

Statistika kreditnih odluka- realitet

+ odluka 

  Ispravne pozitivne odluke

Pogreška tipa I.

       

-   + bonitet

ispravne negativne odluke

Pogreška tipa II.

 

-

U prikazanom grafikonu moguće je vidjeti ispravno donesene odluke utemeljene na kvalitetno ocjenjenoj kreditnoj sposobnosti klijenta, kao i ispravno donesene odluke o odbijanju zahtjeva za odobravanje kredita na temelju dobro procijenjenog lošeg boniteta tražitelja kredita.Pogreška tipa II- predstavlja slučaj u kojem kreditni odbor negativno odgovara na kreditni zahtjev, iako je kreditna sposobnost klijenta dobra. Kada se pojavi pogreška tipa II smatra se da je banka postala „ škrta“ na kreditima. Daleko pogubnija odluka odbora za rizičnu izloženost banke je ona koja u sebi ima pogrešku tipa I, odnosno odobravanje kredita klijentu lošijeg boniteta i kreditne sposobnosti. Pojava pogreške tipa I pri donošenju kreditnih odluka može imati za posljedicu bankrot banaka.

MODEL ZA UTVRĐIVANJE CIJENE KREDITAOdređivanje cijene kredita utječe na sigurnost, stabilnost i rast banke. Također, model utvrđivanja cijena kredita utječe na održavanje adekvatne kapitaliziranosti banke, zaštitu vlasnika i klijenta banke te na poslovni rezultat banke.

Aktivna troškovi kompenzacija za neto profitna kamatna = pribave kredita + troškovi + rizik neplateži + marža u %stopa ili depozita u % banke klijenta u %

Aktivna kamate je ona koju banka zaračunava i naplaćuje za određene vrste aktivnih poslova, tj. poslova u kojima je ona vjerovnik. Aktivna kamata je prihod banke koji ona ostvaruje u poslovanju.Troškove pribave kredita ili depozita čine pasivna kamata na depozite, kamata na pribavljeni kredit od dr. banke, troškovi vlasničkih glavnicaTroškove banke čine: izravni troškovi i indirektni, odnosno troškovi kreditne analize i odobravanja kredita. Profitna marža izračunava minimalnu povrat dioničarima po svakom kreditu, odnosno dio prihoda koji nakon pokrića troškova pripada dioničarima

PROCJENA KREDITNOG RIZIKA U ZAHTJEV ZA ODOBRAVANJE KREDITA

Da bi kreditni rizik svele a najmanju moguću mjeru, banke provode sveobuhvatnu i kvalitetnu procjenu kreditnog rizika u zahtjev za odobravanje kredita. U teoriji i praksi se spominju 4 pristupa vrednovanja kreditnog zahtjeva i to:

1. tradicionalni pristup- analizira 6 točaka motrišta: karakter, kapacitet, kapital, kolateral, okruženje, kontrolu2. statistički pristup- oslanja se na povijesna financijska izvješća koja daju mogućnost uvida u stanje

pojedinih njihovih stavki. Zapravo je riječ o pokazateljima koji se izvode iz podataka bilance i računa dobiti i gubitka

3. dinamički pristup- tržišne analize usmjerava se na tijek gotovine u kombinaciji s kvalitetom, analizom. U ovom dinamičkom ili modernom pristupu može se koristiti horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvješća. Horizontalna analiza je usporedni prikaz apsolutnih svota najvažnijih pozicija bilance i računa dobiti i gubitka te promjena tih svota tijekom vremena. Vertikalna analiza pokazuje postotni udjel svake stavke financijskih izvješća u odnosu na odgovarajući zbroj. Na ovaj način dobit će se podloga za analizu sadašnjih budućih tendencija kretanju poslovanja klijenta.

4. vrlo moderan pristup- temelji se na sustavu bodovanja klijenta, a poznat je Altmanov „Z-score“ model. Ekspertni sustavi predstavljaju primjenu informacijske tehnologije u ocjeni kreditnih zahtjeva i mjerenju kreditnog rizika

Statistički pristupPretpostavke statističkog pristupa u ocjeni kreditnog rizika su:

likvidnost je sposobnost pretvaranja potraživanja u gotovinu, odnosno likvidnu aktivu likvidnost aktive predstavlja gotovinu ili tekuću aktivu koja se brzo i bez gubitaka može pretvoriti u

novac nelikvidno poduzeće ne može uredno podmiriti obveze koje dospijevaju u kratkom roku i nelikvidna

tvrtka je izložena riziku propasti likvidnost poduzeća mjeri se usporedbom vrijednosti likvidne aktive s iznosom kratkoročnih obveza

poduzeća. Standardni test likvidnosti je tekući omjer: tekuća aktiva / tekuća pasiva

Dinamički pristupPretpostavke dinamičkog pristupa su 4 potencijalna izvora gotovine:

operativni tijek gotovine sposobnost rasprodaje fiksne aktive sposobnost pribavljanja novih sredstava garancije trećih strana

Analiza gotovinskih tijekova usredotočuje se na sposobnost poduzeća da generira gotovinu za otplatu kredita i dr. dugova. Glavni izvor gotovine treba biti operativni gotovinski tijekGotovinski tijek može biti: bruto, neto i operativniBruto gotovinski tijek je jednak razlici ukupnih priljeva i ukupnih odljeva novčanih sredstava. Neto gotovinski tijek jednak je ukupnoj promjeni stanja gotovine poduzeća u zadanom vremenskom razdoblju.Operativni tijek je neto novčani tijek, aktualni neto primitak ili neto izdatak gotovine u razdoblju iz trgujućih operacija.

Vrlo moderan pristupPretpostavka vrlo modernog pristupa je da se kreditna sposobnost poduzeća i izloženost riziku propasti može objektivno mjeriti temeljem ključnih financijskih omjera.„Zeta score“ je pokazatelj koji se može izračunati iz malog broja financijskih omjera:Z= 1.2 * x1 + 1.4 * x2 +3.3 * x 3+ 0.6 * x4+1.0 * x 5

x1 = tekuća imovina- obveze / ukupna aktiva x2 = zadržana dobit/ ukupna imovina x 3= neto dobitak + troškovi kamata+ troškovi oporezivanja / ukupna imovina x4=tržišna vrijednost običnih i preferencijalnih dionica / tekuće obveze i dugoročni dugovi x 5=neto prodaja / ukupna imovina

Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti da je:1. „Z“ >3 tvrtka posluje vrlo dobro i ima blistavu budućnost2. „Z“ < 1.8 tvrtka posluje vrlo slabo i očekuje je neuspjeh u 2 godine3. 1.8> „Z“ < 3- tvrtka mora hitno preispitati svoje poslovanje

KREDITNI PROCESOn se sastoji od 3 funkcije:

1. poslovnog razvoja i kreditne analizePolazna točka poslovnog razvoja je istraživanje tržišta. Kako bi uprava banke na temelju rezultata provedenih istraživanja definirala tržište i proizvode koje će ponuditi tržištu. Istraživanjem se analiziraju ekonomski uvjeti, demografska obilježja područje na kojem banke posluje. Kreditnom analizom želi se utvrditi spremnost i sposobnost zajmotražitelja da vrati kredit. Kreditna analiza se sastoji od nekoliko teza: kompletiranje kreditnog dospijeća, ocjena uprave, analiza financijskih izvješća, predviđanje budućih novčanih tijekova i njihove dostatnosti za pokrivanje otplatnih rata, procjene kolaterala te konačne ocjene i preporuke u svezi kreditnog zahtjeva

2. kreditnog izvršavanja i administriranjaOdluke o odobravanju ili odbijanju zahtjeva za kredit može donijeti kreditni referent samostalno ili kreditni odbor ovisno o organizacijskoj strukturi banke. Kada je pozitivno riješen kreditni zahtjev , bankini službenici pripremaju ugovor o kreditu. Definira se namjena kredita, njegov iznos, način korištenja, otplatni plan i dr. elementi bitni za kreditni posao. Pri izvršavanju kredita posebnu pozornost posvećuje se kolateralu kako instrumentu osiguranja kredita.

3. nadziranja kreditnog portfelja Usmjeren je ka smanjenju kreditnog rizika i rješavanju problematičnih kredita te likvidiranju založene imovine neurednog dužnika. Nadzor se može podijeliti u 2 podfunkcije:a) nadziranje obilježja kredita- svrha je ispitivanje prihvatljivosti trenutnog financijskog stanja dužnika, dokumentacije, kako bi se otkrili problemi i predložile mjere za njihovo otklanjanje b) aktivnosti s problematičnim kreditima- ako se financijsko stanje zajmotražitelja pogorša krediti odobreni takvim klijentima klasificirat će se kao problematični krediti. Upravljajući ovim kreditima banka može vršiti njihovo reprogramiranje kako bi povećali vjerojatnost njihove naplate. S druge strane, banka može tražiti i stavljanje na raspolaganje dodatnih instrumenata osiguranja ili garancijaNadzor nad kreditnim portfeljem treba otkriti „znakove ranog upozorenja“ prije nego što klijent postane neuredan.

Prema banci uobičajena su 3 stupnja: I. stupanj likvidnosti:

rast zaliha slabija naplata potraživanja odugovlačenje plaćanja vjerovnicima

II. ugrožene likvidnosti: restrikcije troškova otpuštanje zaposlenika prodaja imovine koja nije u funkciji pokušaj ishođenja kredita za prevladavanje nelikvidnosti dr. poduzeća uz spremnost plaćanja

neprimjerno niskim troškovimaIII. prijeteći bankrot:

ne podmiruju obveze kredita prema dobavljačima, zaposlenicima prodaje imovinu, pa i ispod vrijednosti pokušava pronaći partnera za spajanje ili kupnju cijelog vlasništva

VALUTNI RIZIKValutni rizik ogleda se u iznenadnom povećavanju ili smanjenju vrijednosti jedinice određene valute nastalom kao posljedica odluke nadležne vlastiU praski se pojavljuje nekoliko mogućih slučajeva:

ukupne devine pozicije obveze o pojedinim valutama su veće od potraživanja tj. kratke pozicije potraživanja u pojedinim valutama su veće od obveza tj. duga pozicija

RIZIK LIKVIDNOSTI

Banke se suočavaju s nelikvidnošću kada njihovi novčani odljevi premašuju novčane priljeve banke. Likvidnost se može definirati kao sposobnost odvijanja nesmetanog poslovanja. Razlikuju se primarna i sekundarna likvidnost banaka.Da bi spriječile rizik likvidnosti, banke neprestano rade analizu sredstava i obveze po skupinama dospijeća u ovisnosti o poslovnoj politici. Postoje različiti načini osiguranja likvidnosti banke, različiti načini posuđivanja od SB, zalogom VP, kao što je trezorski zapis ili sekuritizacijom imovine kao što su krediti za automobile ili hipotekarne kredite.

RIZIK UTRŽIVOSTI OSIGURANJAPlasman sredstava različitih subjekata banke se suočavaju s mogućnošću ne vraćanja posuđenih ili plasiranih sredstava. Radi osiguranja banka uzima i određena sredstva osiguranja. Na taj način banka ima 2 izvora naplate potraživanja:

likvidnost poduzeća za otplatu duga garancijsku vrijednost kolaterala

Uzimanjem kolaterala banka se izlaže i riziku njegove utrživosti. Rizik utrživosti kolaterala ovisi o nekoliko čimbenika:

o unovčivosti VP o ročnosti VP o funkciji u njegovoj tržišnoj vrijednosti

Ovom riziku banka se izlaže uzimajući neutržive, nedostatne instrumente osiguranja nad kojima nema kontrolu.

UPRAVLJAČKI RIZIK

Rizik kadrova poduzeća (VR) predstavlja opasnost da poduzeće bude oštećeno zbog nepovoljne strukture zaposlenih, njihove stručne sposobnosti ili umanjene sposobnosti. Upravljački rizik je posljedica pogrešaka menadžmenta banke u vođenju cjelokupnog poslovanja.

RIZIK ZEMLJE Može se definirati kao izlaganje gubitcima u kreditnim poslovima s inozemstvom zbog odbijanja ili nemogućnosti primatelja kredita da vrati dio glavnice, ili u najgorem slučaju kao potraživanje koje banka mora otpisati kao nenaplativo.

Granski rizikDajući kredite gospodarskim subjektima iz različitih gospodarskih grana banka se susreće s granskim rizikom. Ova vrsta rizika vezana je uz niz činitelja: opće stanje grane, kretanje unutar grane. Jedan od uzroka propadanja banaka je prevelika koncentracija rizika u pojedinim gospodarskim granama.

9. POSLOVNA POLITIKA BANAKA I NAČELA BANKOVNOG POSLOVANJA

Poslovna politika banaka … predstavlja skup načela i metoda odlučivanja o poslovanju koji se zasnivaju na znanstvenim dostignućima, analitičkim metodama i iskustvu, s ciljem stalnog unapređenja poslovanja. Svrha poslovne politike banaka je da donesenim mjerama, akcijama i instrumentima osigura optimalnu realizaciju temeljnih funkcija banke, a to su mobiliziranja sredstva i njihovo usmjeravanje.

Načela poslovne politike banaka1. načelo fleksibilnog prilagođavanja potrebama klijenata2. načelo dugoročnog planiranja politike pribavljanja i prikupljanja sredstava3. načelo dugoročnog planiranja politike plasmana4. načelo usklađivanja poslovne politike plasmana s poslovnom politikom sredstava s naglašenim

principom stabilnosti izvora sredstava5. načelo likvidnosti kao apsolutno najviši prioritet poslovne politike banaka

Skupine politike banaka

S aspekta organizacijske razine poduzeća razlikuje se: opća politika tj. politika poduzeća kao cjeline te politike organizacijskih jedinica. S aspekta vremena politika može biti dugoročna i kratkoročna. U okviru poslovne politike banke nalaze se sljedeće politike:

1. politika prikupljanja sredstava- predstavlja skup aktivnosti koje banka poduzima da bi povećala visinu i poboljšala ročnu strukturu izvora sredstava te udovoljila postojećoj potražnji bankovnih proizvoda. U politici prikupljanja sredstava banke koriste različite instrumente i oblike prikupljanja sredstava. Prikupljaju ih kroz štedne uloge, depozite pravnih osoba, stanovništva, sredstava prikupljena emisijom VP, kredita od SB, kredite od PB u zemlji i inozemstvu, trajni kapital i kroz rezerve. Banka mora voditi računa da usklađuje poslovnu politiku sredstava s poslovnom politikom plasmana.

2. politika plasmana- obuhvaća plasiranje prikupljenih sredstava u banci. Banke prikupljena sredstva usmjerava u skladu s ciljevima i interesima njezinih vlasnika uobličenih kreditnoj politici banke. U okviru politike plasmana moraju biti uvažene i primijenjene upute za vođenje spisa i minimalnog sadržaja referata za odobravanje plasmana. Kreditni spis sadrži opći i posebni dio.

Predviđanje obuhvaća projiciranje tijeka privrednih i financijskih kretanja u zemlji i inozemstvu, kretanje u pojedinim granama i djelatnostimaDinamika cirkulacije znači da sredstva ne smiju mirovati niti biti „zaleđena“ u kreditima, VP, i vlasničkim ulozima nego bi morale stvoriti nove vrijednosti 3. politika obavljanja neutralnih poslova- ovom politikom bi se definirale visine naknada za pravne osobe pri

izdavanju kredita, garancija i dr. usluga banke. Ovom politikom treba razmotriti i odrediti visinu te kontrolirati troškove kojima se banka izlaže obavljajući neutralne poslove

4. politika kamatnih stopa i tarifna politika- kamatna politika, politika formiranja i raspodjela financijskih rezultata banke. Rashodi su ulaganja u poslovni proces s ciljem stvaranja učinka. Rashode banke sačinjavaju:

kamate na izvore sredstava materijalni troškovi tečajne razlike plaćene naknade ostali rashodi

Prihod predstavlja pozitivnu komponentu poslovnog rezultata poduzeća jer dovodi do povećanja kapitala i imovine.Prihode banke čine:

kamate na kredite pozitivne tečajne razlike naplaćene naknade prihodi platnog prometa prihodi od VP ostali prihodi

Prihodi i rashodi se iskazuju u računu dobiti i gubitka. Kratkoročni ciljevi ove politike su solventnost i likvidnost, dok dugoročne ciljeve predstavljaju jačanje trajnog kapitala, stabilnosti i tržišne vrijednosti banke te kontrola tržišne izloženosti.

Načela bankarskog poslovanja1. načelo poslovnosti i urednog poslovanja

Načelo poslovnosti obuhvaća: razboritost, dinamiku cirkulacije sredstava i predviđanje. Ovo načelo kaže da se minimalnim ulaganjem treba postići maksimalan rezultat. Poslovnost znači biti bolji i pouzdaniji od konkurencijeRazboritost označava sljedeće:

ne donositi odluke brzopleto i olako ne donositi odluke pod pritiskom donošenje odluka treba biti na podlozi stručne analize boniteta i kreditne sposobnosti tražitelja i

njegovih poslovnih rezultata treba ispitati stanje na domaćem i međunarodnom tržištu

Uredno poslovanje znači: da banka treba poslovati stručno, racionalno i ekonomično da se pridržava ugovora i običaja da poslove obavlja točno i ekspeditivno da se poštuju moralni i društveni interesi te da se sačuva ugled zemlje da se pridržava propisa, posebno mjera monetarno-kreditne politike

2. načelo sigurnosti ulaganja…. Znači postojanje mogućnosti plaćanja ili naplate svih obveza ili potraživanja u roku, obujmu ili na način predviđen ugovorom. Ovim načelom žele se zaštiti vlasnici banke, deponenti, vjerovnici i država od mogućeg rizika neplateži po odobrenim plasmanima

3. načelo efikasnog ulaganja… podrazumijeva postizanje pozitivnih efekata koji se očekuju od načinjenih plasmana. Banke bi stoga trebale usmjeravati sredstava u one projekte, djelatnosti ili gospodarske grane koje jamče prihvatljiv povrat

4. načelo rentabilnosti poslovanja.. je ekonomsko mjerilo uspješnosti poslovanja koje predočuje prihode u odnosu na uloženi kapital. Ovo načelo smatra da kamatnom i tarifnom politikom treba osigurati dobitak u poslovanju banke kao razlika aktivne i pasivne kamatne stope. Ovo načelo traži da se prikupljena sredstva u što većem stupnju mobiliziraju

PLANIRANJE U BANCI

Pojam i cilj planiranja

Planiranje bi se moglo definirati kao formalni proces utvrđivanja ciljeva i izbora adekvatnosti strategija za ostvarenje tih ciljeva. Planiranje ima veliko značenje zbog 2 ključna razloga s kojima se susreće svaka tvrtka a to su : ograničenost resursa i neizvjesnost okoline.Cilj planiranja u banci je:

predviđanje kretanja postojećih i novih izvora predviđanje potražnje za novih kreditima planiranje obveze po odobrenim a neiskorištenim kreditima planiranje mogućih obveza po danim garancijama, jamstvima, avalima

Može se reći da planiranje u banci treba dati odgovor na sljedeća 3 pitanja:1. gdje je banka danas2. gdje bi banka trebala biti u budućnosti3. kako će banka doseći željeni položaj

Razlikuju se sljedeće vrste planova: kratkoročni srednjoročni dugoročni

Dugoročni plan(dulje od 5 godina)- ima karakter predviđanja s naglaskom nekih ključnih događaja u budućnosti npr. tehnološki razvojSrednjoročni plan (1-5 godina)- razrada je dugoročnog plana s preciznim određenjem sredstava i način ostvarenja postavljenih sredstavaKratkoročni plan (do 1 godine)- osnovni i operativniOsnovni se odnosi na cjelokupno kratkoročno razdoblje, dok se operativni odnosi na kraća razdoblja- obično mjesec danaPlanovi što ih banka stvara i donosi, predstavljaju temelj za kreiranje poslovne politike banke. Najznačajnije pitanje u planiranju je veličina i struktura izvora sredstava koje ograničavaju kreditne aktivnosti banke.

Planiranje kreditnog potencijala… predstavlja planiranje kreditne bilance banke. Njome banke predviđa korištenje kreditnog potencijala na strani aktive i predviđa izvore sredstava banke na strani pasive. U aktivi kreditne bilance nalazi se visina planiranih kredita i njihova struktura prema skupinama kredita. Pasiva kreditne bilance prikazuje izvore iz kojih se financiraju krediti u aktivi kreditne bilance. Statički potencijal je financijski potencijal umanjen za rezerve likvidnosti u određenom trenutku.Dinamički potencijal obuhvaća razumijevanje utjecaja promjena u cirkuliranju sredstava u određenom razdoblju

Planiranje kreditne bilance

Planiranje se može vršiti pomoću 2 metode:1. metoda bilančnog stanja- karakteristike ove metode je planiranje stanja izvora i plasmana na početku i

na kraj planskog razdoblja kao i utvrđivanje neto promjena. Nedostatak ove teorije je što ne razmatra novčane tijekove unutar izvora i plasmana u tom razdoblju, nego samo stanje. Ne usklađuje BS i BU

2. metoda bilančnih tijekova- ovom metodom planira se stanje izvora i plasmana početkom razdoblja, utjecaj priljeva i odljeva tijekom razdoblja i stanje izvora i plasmana krajem razdoblja. Ova metoda treba omogućiti razumijevanje onog što će se desiti ako se u bankovnom sustavu nađu kreditni plasmani

Upravljanje likvidnošću bankeBanci je potrebna likvidnost da bi udovoljila željama svojih klijenata, kako u pogledu njihove pojačane potražnje za kreditima tako i u njihovu pokušaju povlačenja novca s računa kod banke. Neočekivane promjene u potrebama za kreditima i volativnim obvezama stvaraju probleme likvidnosti banke. Korištenje posuđenih izvora za zadovoljenje potreba za likvidnošću banke naziva se upravljanje obvezama. Problem likvidnosti u banci definira se kao veličina jaza između izvora i plasmana sredstava banke.Pojam likvidnosti

Likvidnost banke predstavlja sposobnost banke da udovolji svim predviđenim i nepredviđenim financijskim zahtjevima svojim klijenata te osigurava dodatne izvore za povećanje potrebnih sredstava banke.Insolventnost banke je posljedica rasta kamatnih stopa, pojave tržišnog i operativnog rizika ili problema s likvidnošću i sl. O insolventnosti se govori kada temeljni i dioničarski kapital nisu dostatni za pokriće gubitaka koji se pojavljuju kao posljedica jednog ili više rizika.Solventnost predstavlja sposobnost banke da udovolji svojim obvezama na dulji rok

A < 0 A- 0 = -K

Vrste likvidnosti 1. likvidnost pojedinog potraživanja- unovčivostiUnovčivost je sposobnost novčanog potraživanja da se u kratkom roku pretvori u novac i to bez gubitaka a ovisi :

o vjerojatnosti da se potraživanja odgode može pretvoriti u novac o vjerojatnosti da se ta transakcija može obaviti na tržištu s dovoljnom apsorpcijom moći kako

imovine ne bi izgubile na vrijednosti o mogućnosti povrata uloženog bez rizika gubitka

Stupanj sadašnje vrijednosti potraživanja ovisi o: sigurnosti izdavatelja o kamatnoj stopi koju obveznica nosi o unovčivosti obveze

2. likvidnost aktive… predstavlja zbroj likvidnosti pojedinih potraživanja, a ujedno i proces pretvaranja novca u kreditne i nekreditne plasmane i obratno, potraživanja u novac.

3. likvidnost banke… treba promatrati kao njezinu sposobnost podmirenja potrebe klijenata i dr. svojih obveze.Likvidnost banke može biti:

a) primarna- čine je sredstva kao što je gotovina i novčana sredstva na ŽR b) sekundarna- odnosno sekundarne rezerve likvidnosti su: OR, blagajnički zapis SB, višak deviznih rezervi i mogućnost korištenja kredita za likvidnost kod SB c) tercijarna- čine je neiskorištene tranše odobrenih kredita kod banaka u zemlji i inozemstvu, dani krediti bankama koji se mogu povući, mogućnost dobivanja kredita na tržištu novca, naplativost raznih potraživanja banke i ostalo

Determinante likvidnosti Rizik likvidnosti u bankinom poslovanju rezultat je veličine i ročne neusklađenosti aktive i pasive. Jaz koji postoji između aktive i pasive predstavlja rizik likvidnosti. Veličina jaza može biti statična, a ona prikazuje odnos postojeće aktive i pasive i dinamična- koja mjeri odnos između aktive i pasive uz projekciju buduće potražnje za kreditima i dostupnosti novih depozita te njihove amortizacije. Jaz između aktive i pasive posljedica je poslovnih transakcija banke. Odobravanje novih kredita povećat će veličinu aktive u bilanci banke. S druge strane banka se može naći u situaciji povećanog priljeva depozita što može povećati pasivu, čime izaziva jaz u odnosu aktive i pasive.Bilančna likvidnost će rasti kao posljedica pojačanog priljeva depozita ili smanjenje potražnje za novim kreditima te povlačenja tranši postojećih kredita.Bilančna likvidnost će padati s porastom povlačenja depozita ili smanjenja njihova priljeva te porastom potražnje za kreditima. U predviđanju veličine jaza aktive i pasive treba staviti naglasak na moguće promjene u visini depozita i kredita i promjene u determinantama koje utječu na izvore ( kamatne stope, stope inflacije, struktura depozita, poslovna politika banaka, struktura klijenata i njihova veličina).. i plasmana banke (rast nacionalnog dohotka, planirani prihodi poduzeća, stopa inflacije, kamatna stopa, mjera monetarno- kreditne politike)

Planiranje likvidnosti .. treba se temeljiti na stalnom planiranju potencijalnih budućih potreba za likvidnošću banke. Plan likvidnosti temelj je za donošenje poslovnih odluka, odnosno efikasno upravljanje bankom

OCJENA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI KLIJENATA

Bonitet i kreditna sposobnost Značenje boniteta ogleda se u utjecaju na odluku investitora da li ulagati u određeno poduzeće ili ne. Za ocjenu boniteta klijenta koriste se sljedeći izvori informacija:

računovodstveni podatci porezne prijave i poslovni planovi projekcije tijekova novca informacije od drugih banaka s bivšim klijentima poslovna ozbiljnost klijenta dosadašnje iskustvo banke

Kreditna sposobnost je sposobnost osobe da preuzetu obvezu ispuni u potpunosti i u roku. Ocjenjuje se na temelju ispitivanja poslovanja kao i financijskom analizom s ciljem minimiziranja kreditnog rizika. O kreditnoj sposobnosti dužnika može se govoriti u dvojakom smislu: u formalnom i materijalnom.Formalna se odnosi na činjenicu je li dužnik pravno sposoban da može zaključivati ugovore i po njima preuzimati obveze, a materijalna se odnosi na pitanje je li klijent sposoban vratiti kredit.

Financijska analiza u ocjeni boniteta i kreditne sposobnosti

Financijska analiza predstavlja analizu financijskih stanja ili situacije poduzeća tj. zajmotražitelja u posljednje 2 godine. Bit ove analize je ispitivati bonitet poslovanja, a ne formalnu i materijalnu ispravnost financijskih izvješća. Financijska analiza se koristi sljedećim izvješćima: bilancom,račun dobiti i gubitka, računom novčanih tokova, izvješćima o promjeni glavnice, bilješkama uz financijska izvješća.Financijska analiza se temelji na izračunu različitih pokazatelja izvedenih iz pozicija iskazanih u financijskim izvješćima. Financijski pokazatelji ukazuju na odnose u strukturi aktive, pasive i na odnose između aktive i pasive te efikasnosti poslovanja i financiranja zajmotražitelja.

Metode ocjene boniteta klijenta1. metode usporedbe analize- uspoređuju se pozicije u financijskim izvješćima u 2 uzastopna razdoblja s ciljem

utvrđivanja indeksa rasta ili pada za danu poziciju2. metode analize trenda- pokušava analizom kretanja u bilančnim pozicijama kroz više godina poslovanja

zajmotražitelja dobiti informacije o smjeru i dinamici promjena u financijskom položaju zajmotražitelja3. metode ocjene po pripadnosti grani djelatnosti izračunava pokazatelje koji se uspoređuju s prosječnim

pokazateljima u grani, te se iz takve usporedbe izvlače zaključci o poslovanju klijenta4. cost-flow- analiza novčanog tijeka zajmotražitelja daje informacije o likvidnosti poduzeća te o njegovoj

sposobnosti da postojeće dogovore servisira iz gotovinskog tijeka5. posjet klijenta jedan je od načina prikupljanja informacija o zajmotražiteljima

Metode ocjene kreditne sposobnosti klijenta- metoda 5C

Cilj ove metode je ocijeniti kreditni rizik. Kreditni rizik predstavlja za banku mogući gubitak u njezinom poslovanju poradi ne ispunjavanja obveze vraćanja uzetih kredita od strane bančinih klijenata.5 je činitelja koji predstavljaju preliminarnu analizu pristiglih kreditnih zahtjeva:

1. karakteristike dužnika- metoda 5C zahtjeva od analitičara: ocjenu spremnosti tražitelja da pod ugovorenim uvjetima vrati kredit utvrđivanje reputacije i poštenja tražitelja kredita utvrđivanje kvalitete menadžmenta, urednost ispunjavanja ranijih kreditnih obveza

2. kapacitet dužnika sa stajališta metode 5C predstavlja njegovu poslovnu, imovinsku i upravljačku sposobnost za upravljanje svojim poslovnim aktivnostima. Treba analizirati: zajmotražiteljevu kvalitetu, financijski kapacitet i novčani tijek kojim se servisira dug

3. kapital- potrebno je odgovoriti je li klijent sposoban voditi poslovanje koje će producirati dovoljnu vrijednost novčanog tijeka za podmirenje svih obveza, uključujući i one po primljenom kreditu.Radi toga treba:

utvrditi razinu kapitala u ukupnim izvorima utvrditi visinu i učešća svih oblika rezervi razinu i ročnost obveza

Razlikujemo sljedeće pokazatelje za ocjenu financijskog položaja klijenta koji se temelje na bilanci i računu dobiti i gubitka:

pokazatelj likvidnosti pokazatelj zaduženosti pokazatelj aktivnosti pokazatelj ekonomičnosti pokazatelj profitabilnosti pokazatelj investicija

4. uvjet poslovanja dužnika- banka pri odobravanju kredita mora analizirati uvjete okruženja u kojem zajmotražitelj posluje. Tom analizom kreditni analitičari će uvažujući makroekonomske projekcije, uočiti prilike i prijetnje koje se nalaze pred zajmotražiteljem. Analiza uvjeta poslovanja treba voditi računa o tržišnoj poziciji koju klijent ima u industriji, o karakteristikama klijenta u odnosu na konkurenciju, o osjetljivosti poslovanja klijenta na promjene u tehnologiji, o prisutnosti inflacije

5. kolateral je instrument osiguranja koji svojom vrijednošću štiti banku i njezine deponente. Ukoliko bi se zajmotražitelj našao u problemima u svojem poslovanju kreditor bi morao nadoknaditi svoja potraživanja putem kolaterala

Rizična klasifikacija kreditaTemelji se na 3 kriterija:

1. na vjerojatnosti podmirenja obveze2. na subjektivnom kriteriju procjene boniteta klijenta3. na instrumentima osiguranja potraživanja

Kreditna politika… predstavlja podlogu za odobravanje kredita, vršenje ulaganja i preuzimanje izvanbilančnih potencijalnih obveza. Svrha kreditne politike je osigurati za sve klijente jedinstven tretman od strane banke.Kreditne politike sadrže:

1. pristup, odnosno filozofiju kreditnog rizika 2. opće oblasti kredita3. jasno utvrđene razine ovlaštenja za odobravanje kredita

U adekvatne i oprezne limite za koncentraciju ukupnog kreditnog portfelja.Kreditna politika banaka razvijenih zemalja sadrži mikroekonomsku i makroekonomsku komponentu. Putem mikroekonomske komponente u bankama se naglašavaju osnovna načela u poslovanju dok se makroekonomskim komponentama daje kreditna podrška onim sektorima u privredi od kojih se očekuje najbolji rezultat

FINANCIJSKA IZVJEŠĆA BANKE I MJERENJE USPJEŠNOSTI POSLOVANJA BANKE

Bilanca bankaBanke pribavljaju sredstva iz različitih izvora:obveza i kapitala. Većinu bankovnih obveza čine upravi depozit različitih vrsta, kao što su očekivani depoziti, štedni depoziti ili depozitni certifikati i upravljane obveze. Bankovna aktiva se može podijeliti u 2 zasebne skupine aktive:

1. aktiva koja nosi kamatne prihode2. aktiva koja ne nosi kamatne prihode

Ne znači da aktiva koja ne nosi kamatne prihode, ne donosi nikakav prihod, npr. obvezna rezerva koja je izdvojena kod SB, računi koje banka treba za kliring i dr. transakcijske svrhe i originalna ili kupljena prava servisiranja hipotekarnih kredita. U bankovnu aktivu koja nosi kamatne prihode mogu se ubrojiti krediti, npr. potrošački krediti. Većinu bankovne aktive koja nosi kamate čine krediti od 50% do 60% a upravo su krediti glavni izvor kreditnog rizika.Razlika između ukupne aktive i pasive jednaka je ukupnom dioničkom kapitalu ili neto dobiti utemeljenoj na knjigovodstvenoj vrijednosti. Neto dobit predstavlja kamatu dioničara na njihov dioničarski kapital. Odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti dionice predstavlja jednu od mjera uspješnosti menadžera. Ukoliko je taj odnos veći od 1 to znači da menadžeri mogu stvoriti vrijednost veću od 1 uložene novčane vrijednosti, i obratno, te time pokazuje svoju sposobnost vođenja banke.Bilanca=aktiva=obveze+ neto dobit

Račun dobiti i gubitaka…. sačinjavaju prihodi i rashodi, te rezerviranja po kreditnim gubitcima i porezi. Banka stvara prihode na 2 načina:

1. kamatnim prihodima od kredita, vrijednosnicama i sredstvima kod SB2. naknadama i provizijama za učinjene usluge zvane nekamatni prihod vezan za neke proizvode i usluge,

kao što je servisiranje kredita, naknade po tekućem računu naknade po kreditnim karticama

Kao što ostvaruju prihode, banke imaju i neke troškove koji se također mogu podijeliti na kamatne i nekamatne. Kamatni troškovi su vezani za kretanje kamatnih stopa dok nekamatni predstavljaju relativno fiksnu veličinu u računima dobiti i gubitka. Najvažniji trošak banke su kamate na depozite

Račun dobiti i gubitka: P=R-C-TP- prihod nakon oporezivanjaR-ukupni prihodiC-ukupni troškoviT- porezi

ROA- povrat na aktivuROE- povrat na kapital

CAMELS SUSTAV RANGIRANJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Pojam i cilj uvođenja CAMELS sustavaRegulatori bankovnog sektora vrše nadzor i kontrolu nad poslovanjem svake pojedine banke u bankovnom sektoru. Oni nadzorom banke pokušavaju uočiti neke slabosti u poslovanju banke koji bi trebalo ukloniti prije nego banka bankrotira.FDIC( Federalna korporacija za osiguranje depozita SAD-a) je razvila Camels sustav rangiranja financijskih institucija.Camels daje opći okvir za procjenu svih značajnih financijskih, operacijskih i ostalih čimbenika pojedine institucije i omogućuje dodjelu jedinstvenog kompozitnog ranga.Camels sustav postaje efikasan „alat“ supervizora kojim se omogućava procjena pojedine financijske institucije na sveobuhvatan i jedinstven način, te omogućuje prepoznavanje institucija koje zahtijevaju posebnu pozornost supervizora. Camels nastoji postići objektivnu procjenu različitih područja poslovanja financijskih institucija. Cilj je unapređenje supervizije na razini sustava a ogleda se u dvjema dimenzijama:

1. rano uočavanje problema2. ograničavanje gubitaka

U okviru Camels sustava svakoj se financijskoj instituciji dodjeljuje kompozitni rang koji se temelji na procjeni i rangiranju 6 osnovnih komponenti vezanih za financijsko stanje i poslovanje financijskih institucija:

C- adekvatnost kapitalaA- kvaliteta aktiveM- upravaE- profitabilnostL- procjena likvidnostiS- izloženost tržišnom riziku

Ocjena 1 predstavlja najviši rang, najbolje poslovanje i najbolju praksu upravljanja rizikom, te najmanji stupanj supervizorske brige.

Kompozitni rangoviCamels metoda ima 5 kompozitnih rangova:

1. kompozitni rang 1- institucije u ovoj skupini su zdrave i dobre u svakom pogledu. Sve komponente su rangirane od 1-2. utvrđene su samo manje slabosti koje uprava može riješiti rutinski. Dobri rezultati poslovanja i stručno upravljanje rizicima smanjuju ili svodi potrebe za supervizijom na minimum.

2. kompozitni rang 2- institucije u ovoj skupini su u osnovi zdrave. Ni jedan kompozitni rang ne bi smio biti lošiji od 3. Prisutne su umjerene slabosti koje uprava na kompletan način može korigirati

3. kompozitni rang 3- slabosti financijskih institucija variraju od umjerenih do jako velikih. Upravljanje rizicima je u tim situacijama nezadovoljavajuće. Banka nije dovoljno sposobna da se odupre nestabilnim uvjetima okruženja. Potrebno je učestalije nadziranje.

4. kompozitni rang 4- u ovom su rangu banke nesigurnog i nesolidnog financijskog stanja. Postoje ozbiljne upravljačke i financijske slabosti što rezultira lošijim rezultatima poslovanja. Prisutno je značajno nepoštivanje zakona i dr. propisa. Potrebno je često „on-site“ supervizija i permanentna pažnja i nadzor u „off site“ superviziji.

5. kompozitni rang5- banke s ovim rangom izuzetno su lošijeg financijskog stanja, vrlo lošijih rezultata poslovanja i loše poslovne prakse. Težina problema je takva da ih uprava ne može sama riješiti. Potreban je stalni nadzor supervizora te financijska i svaka druga pomoć bankama. Mogućnost propasti ovih institucija je neizbježna.

Korektivne aktivnosti regulatoraKada regulatori klasificiraju banku kao problematičnu tj. banke s rangom 4, tada oni pokušavaju utvrditi problem koji dovodi do lošijeg poslovanja banke. Da bi se poboljšalo loše poslovanje banke, često su nužne određene korektivne akcije. Regulatori moraju ovakve banke detaljno i dobro proanalizirati i zajedno s upravom banke odlučiti kakvim mjerama pokušati riješiti postojeći problem. Regulatori imaju primarni cilj smanjiti broj problematičnih banaka u bankovnom sektoru. U krajnjem slučaju kod unatoč svih pokušaja regulatora banka nije udovoljila traženjima regulatora, ona ne može više postojati pa se pristupa njezinom zatvaranju tj. likvidaciji

REGULACIJA BANAKA

Ciljevi regulacije su:1. osiguranje solventnosti banaka2. osiguranje likvidnosti banaka3. promicanje ekonomske efikasnosti:tehničke i alokativne

Tehnička efikasnost banaka podrazumijeva pružanje usluga uz najmanje moguće troškove u smislu resursa društva koje koriste u pružaju usluga. Alokativno efikasne banke određuju cijene svojim uslugama na razini graničnih troškova pružanja posljednje jedinice usluge koje su proizvele.Regulacija banaka treba voditi računa o konfliktnim ciljevima, sigurnosti i stabilnosti na jednoj strani i efikasnosti bankovnog sustava na drugoj strani. Može se govoriti o principal-agent modelu:

Principal Nadzire AgentaPorezni obveznici ----- parlamentParlament ----- regulatore (osiguravatelje depozita)Regulatore ----- menadžere osiguranih banaka

U BiH Zakonima o Agencijama za bankarstvo FBiH i RS ustrojena je Agencija za bankarstvo FBiH i RS, neovisne i neprofitne financijske institucije koje osiguravaju i podržavaju sigurnost, stabilnost bankovnog sustava FBiH i RS, izdaju dozvole za osnivanje banaka te preuzimaju funkciju nadzora i kontrole banaka u bankovnom sustavu FBIH i RS.

Poslovne knjige i poslovna izvješća

Banka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave i sastavljati financijska izvješća u skladu sa važećim propisima i standardima struke. Banka je dužna čuvati knjigovodstvene isprave i dr. dokumente na temelju kojih su izvršena knjiženja u njezinim poslovnim knjigama. 5 godina čuvaju se nalozi za plaćanje i dr. dokumenti platnog prometa. 10 godina čuvaju se ugovori i ostali dokumenti na temelju kojih nastaju promjene na imovini i obvezama.

Godišnje izvješće… banka sastavlja i objavljuje sukladno zakonu o računovodstvu i MRS. Mora sadržavati:

popis dioničara koji imaju više od 3% udjela u kapitalu banke, kao i podatke o visini njihovih udjela popis članova uprave banke koji imaju udjela u kapitalu banke kao i podatke o visini tih udjela

Kontni plan i poslovna izvješćaBanka vodi poslove koji su u skladu s kontnim planom za banke koje propisuju SB ili agencija. Za potrebe nadzora banka sastavlja financijska izvješća na način, u obliku i rokovima koje propisuje SB

Izvješćivanje Banka mora izvješćivati SB ili Agenciju o sljedećim činjenicama:

1. o promjenama podataka koji se odnose na sjedište i adresu2. o sazivanju glavne skupštine i o odluke na toj skupštini3. o razrješenjima i imenovanjima članova uprave i nadzornog odbora4. o namjeravanom otvaranju, preseljavanju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice5. o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu banke za 10% i više6. o prestanku pružanja određenih usluga7. o ostalim činjenicama o kojima postoji obveza izvješćivanja SB

Uprava banke mora odmah obavijestiti SB ili Agenciju: ako je ugrožena likvidnost i solventnost banke ako se pojave razlozi za prestanak ili oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga ako se promjeni financijsko stanje banke da banka više ne doseže minimalan kapital

Izvješćivanje banke ne zahtjev SB ili nadležnog tijelaBanka mora na zahtjev SB ili nadležnog tijela dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti SB ili nadležnog tijela

BANKOVNA TAJNABanka mora čuvati kao povjerljive, podatke o stanju pojedinačnih štednih uloga i ostalih novčanih depozita banke.Obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi se na sljedeće institucije:

1. ako je klijent naglasio da se podatci mogu priopćiti2. ako je priopćavanje podataka neophodno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku3. ako se povjerljivi podatci priopćavaju za potrebe Ureda za sprječavanje pranja novca4. ako je priopćavanje potrebno za utvrđivanje pravnog odnosa između banke i klijenta u sudskom sporu5. za potrebe ostavinskog ili imovinskog postupka6. za provedbu ovrhe nad imovinom banke7. za potrebe nadzora8. registri obveza po kreditima 9. ako su potrebni poreznim tijelima u postupku koji provode10. za potrebe institucija za osiguranje štednih uloga

Obveza čuvanja bankovne tajne odnosi se i na osobe i nakon prestanka rada u banci ili nadzornom odboru.

REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA- EKSTERNA REVIZIJAPod revizijom financijskih izvještaja ili eksternom revizijom podrazumijeva se revidiranje temeljnih financijskih izvještaja koja su namijenjena vanjskim korisnicima uključujući i središnju banku. Obuhvaća i provjeravanje pravilnosti, točnosti i potpunosti posebnih financijskih izvještaja koje banka sastavlja sukladno podzakonskim aktima središnje banke.

Ista revizorska tvrtka ne može ne može preuzeti niti joj banka može povjeriti obavljanje revizije financijskih izvještaja banke ako je dotična revizorska tvrtka u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na temelju obavljene revizije financijskih izvješća te banke.Ista revizorska tvrtka u istoj banci uzastopno obaviti, povjeriti 4 revizije financijskih izvješća. Revizorska tvrtka ne može istovremeno u istoj godini obavljati reviziju financijskih izvješća banke i pružati konzultantske usluge toj banci.

SADRŽAJ REVIZIJERevizor ispituje odnosno daje ocjenu:

1. o temeljnim financijskim izvješćima2. posebnim financijskim izvješćima 3. o ostalim informacija

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Temeljna financijska izvješća banke su: račun dobiti i gubitka i bilanca izvješće o promjenama glavnice izvješće o novčanom tijeku bilješke uz financijska izvješća

NAČIN OBAVLJANJA NADZORA

Nadzor poslovanja banke obavlja se analizom financijskih izvješća „off-site“ i izravnim nadzorom u banci „ on-site“Nadzor analizom financijskih izvješća obavljaju zaposlenici središnje banke analiziranjem izvješća i ostalih podataka koje su banke obavezne dostaviti središnjoj banci.

ZAŠTITA POTROŠAČAPod pojmom potrošač podrazumijeva se svaka fizička osoba- građanin koja je korisnik bankarskih usluga kao i ostalih financijskih usluga, ako te financijske usluge pruža banka.

Ugovaranje uslugaBanka je dužna s potrošačem zaključiti ugovor o pružanju pojedine bankovne usluge. Prije zaključivanja ugovora banka je dužna potrošaču predočiti, tj. učiniti dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi.

Objava općih uvjeta poslovanja Banka je dužna na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama učiniti dostupne informacije o uvjetima pružanja usluga potrošačima. Pod informacijama koje se odnose na odobravanje kredita podrazumijevaju se sljedeći podatci:

1. važeće nominalne godišnje stope redovne i zatezne kamate2. način obračuna kamata 3. uvjet pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamate tijekom korištenja odnosno otplate

kredita 4. naknade tj. provizije koje banka zaračunava korisniku kredita 5. efektivne kamatne stope koje održavaju ukupnu cijenu kredita6. iznos otplate glavnice i kamate za pretpostavljeni iznos kredita7. uvjeti štednje ili novčanog pologa kod banke 8. mogućnost i uvjeti prijeboja kredita i štednog uloga9. instrumenti osiguranja otplate kredita i drugi uvjeti koje postavlja banka

Obavješćivanje potrošačaBanka je dužna na ugovoreni način, a najmanje jednom godišnje obavijestiti potrošačem tj. učiniti im dostupnim podatke o stanju njegova kreditnog odnosno depozitnog računa. Ako su ugovorne promjenjive kamatne stope, banka je dužna obavijestiti potrošača o promjeni tih kamatnih stopa prije nego što se one počnu primjenjivati putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajući način.

OSIGURANJE DEPOZITA Sustav osiguranja depozita jamči sigurnost depozita fizičkih i pravnih osoba u domaćoj i stranoj valuti u bankama u većinskom privatnom vlasništvu. Osiguranje depozita povjerava se posebnim agencijama koje djeluju kao neovisna tijela. Tako je u BiH osigurana Agencija za osiguravanje depozita BiH, a u RH Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka .

Razlozi i ciljevi osiguranja depozita Razlozi zbog kojih je došlo do uspostave sustava osiguranja depozita ima mnogo. Jedan od razloga je „ efekt prelijevanja krize“ iz jedne banke u drugu, iz jedne zemlje u drugu , što dovodi do narušavanja povjerenja javnosti u stabilnost financijskog sustava i kao posljedicu toga do „juriša na banku“. U tom slučaju sustav osiguranja depozita biva instrument u sprječavanju juriša na banke. Deponenti neće više tako brzo povlačiti svoje depozite zbog glasina o problemima u banci ili bankovnom sustavu kada shvate da je vlada osigurala njihove depozite.

Glavni ciljevi osiguranja depozita su:1. očuvati štedna i transakcijska sredstva malih štediša2. sprječavanje krize likvidnosti prouzrokovane visokom frekvencijom povlačenja depozita 3. pomoć u stabilizaciji bankovnog sustava

Sustav osiguranja depozita ima za cilj povećati štednju , posebno štednju sektora stanovništva. Preko povećanja štednje koja se nalazi u bankama, sustav osiguranja depozita treba utjecati i na poticanje ekonomskog rasta.

Organizacijska struktura osiguranja depozita u BiH Cilj ovog zakona je da osigura zaštitu depozita fizičkih i pravnih osoba u bankama koje su dobile dozvolu za rad od Agencije za bankarstvo FBiH ili Agencije za bankarstvo RS ili pravnog sljedbenika od agencija. Agencija za osiguranje depozita osigurava sve prikladne depozite u bankama članicama u BiH

Sustav osiguranja depozita u RHZa osiguranje štednih uloga banke i štedionice plaćaju Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) premiju u visini propisanoj Pravilnikom o osiguranju štednih uloga.DAB provodi isplatu osiguranih štednih uloga u slučaju stečaja banke ili štedionice.U slučaju stečaja banke ili štedionice DAB isplaćuje svakom štediši osigurani ulog do visine 100 000.00 kn, a ukoliko ukupan iznos štednog uloga prelazi propisani osigurani iznos, razliku iznad 100 000.00 kn ukupnog iznosa uloga štediša prijavljuje u stečajnu masu banke ili štedionice.

Sustav osiguranja depozita u EUSustav osiguranja depozita EU uređen je Direktivnom Europskog parlamenta i Vijeća EU od 30.svibnja 1994Direktivom se pokušalo povećati stabilnost bankovnog sustava i prućiti jednaku zaštitu na cijelom području Zajednice bez obzira u kojoj zemlji banka imala sjedište.Usklađivanje sustava osiguranja depozita na području EU odnosi se:

1. na razinu osiguranja2. na mogućnost isključivanja određenih kategorija depozita ili deponenata iz osiguranja3. na način financiranja i upravljanja sustavom osiguranja depozita.

MEĐUNARODNO BANKARSTVO

Iako se međunarodno bankarstvo razvijalo stoljećima, posvećuje mu se dosta pozornosti posljednjih godina jer banke aktivno ulaze u zemljopisno širenje svojeg poslovanja osnivanjem subsidijara i podružnica u drugim zemljama. Kada govorimo o globalizaciji financija pa i bankarstva, da je riječ o „amerikanizaciji financija“. Tome u prilog govori 6 značajnih čimbenika koji američke financijsko- uslužne tvrtke čine dominantnim na svjetskom tržištu:

1. ove tvrtke djeluju na visoko-konkurentnom tržištu2. engleski jezik je jezik bankarstva i financija3. informacijska tehnologija i suvremeni instrumenti upravljanja rizikom predstavljaju temelj poslovanja

američkih tvrtki4. regulacija u SAD-u potiče financijske inovacije5. svi gospodarski subjekti u SAD-u prihvaćaju tržište kapitala kao efikasnog alokatora financijskih resursa6. američka kultura potiče i nagrađuje konkurentni duh, inovaciju i naporan rad

Globalna regulacija banakaSvaka banka ima svoj sustav nadzora i reguliranja komercijalnih banaka i različite sustave osiguranja depozita.Uvođenje standarda u regulaciju pridonosi globalizaciji tržišta i drugih financijskih usluga. Tri za regulaciju najznačajnija događaja koja pridonose globalnoj konkurenciji su:

1. International Acting Bank 2. Single European Act3. jedinstvene smjernice adekvatnosti kapitala

Globalna bankovna konkurencija

Budući da tržište kredita i drugih financijskih usluga postaje sve integriranije, banke jedne zemlje prepoznaje banke drugih zemalja kao svoje glavne konkurente. Banke SAD-a imaju konkurentske prednosti u tehnologiji i stvaranju novih proizvoda i usluga nad bankama drugih zemalja.Uvođenjem eura stimulira se rast bankarske ekspanzije unutar Europe. Korištenje eura kao jedinstvene valute u dvanaest zemalja članica pojednostavljuje obavljanje transakcija jer su sve denominirane u euru.Financijske institucije iz različitih zemalja konkuriraju međusobno u pružanju velikog broja usluga.

Rizici u međunarodnom bankarstvuMeđunarodne banke su u svojem poslovanju izložene djelovanju brojnih rizika kao i domaće banke. Stoga moraju upravljati svojom izloženošću različitim vrstama rizika. Najznačajnije vrste rizika kojim su banke u međunarodnom poslovanju izložene su:1. kreditni rizik2. valutni rizik3. rizik plaćanja 4. rizik kamatne stope5. rizik zemlje

Da bi se banka zaštitila od rizika, banci stoje na raspolaganju tri tehnike:1. uparivanje aktive i pasive, odnosno neto valutnom izloženošću banke2. zaštita od rizika u pozicijama bilance izvanbilančnim poslovima3. sekuritizacijom koja uklanja rizike iz bilance prodajom rizične aktive u bilanci banke .