upravljacko računovodstvo 2013

1

UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

Prof. dr.sc. VINKO BELAK

2012/2013. god.

EKONOMSKI FAKULTET MOSTAR

ELEMENTIRAČUNOVODSTVENOG SUSTAVA PODUZEĆA

UPRAVLJAČKORAČUNOVODSTVO

Troškovnoračunovodstvo

RAČUNOVODSTVOPOREZA

FINANCIJSKORACUNOVODSTVO

1. ELEMENTI RAČUNOVODSTVENOG SUSTAVA U PODUZEĆU

INTERNAREVIZIJA

2

AutorProf. dr. sc. Vinko Belak

MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO(MANAGEMENT ACCOUNTING)

Slide 3

PODRUČJA UPRAVLJAČKOG RAČUNOVODSTVA

• Analiza ključnih pokazatelja performanse

• Računovodstvo troškova

• Računovodstvo stvaranja vrijednosti

• Ciljani troškovi

• Računovodstvo protoka

• Poslovna izvrsnost

• Balanced scorecard

• Relevantne informacije za odlučivanje

• Računovodstvo odgovornosti

• ITD.



Slide 4

DEFINICIJA UPRAVLJAČKOG RAČUNOVODSTVA:

Upravljačko računovodstvo pomaže menadžerima da razumiju:• što se i zašto dogodilo u prošlosti• da kontroliraju sadašnjost• da planiraju budućnost

Osnovna obilježja upravljačkog računovodstva:• osigurava informacije koje su baza za donošenje menadžerskih odluka• nije obvezno po zakonu• neformalizirano• ističe brzinu informacija• uključuje i buduće događaje• usmjereno je na sadašnjost i budućnost• objekti izvješća su tvrtka i svi njeni dijelovi te proizvodi i usluge• pokriva bilo koje razdoblje• informacije su dostupne samo menadžerima i nisu dostupne vanjskim strankama• oblikuje se po slobodnom izboru prema potrebama menadžera• kao bazu podataka koristi podatke iz financijskog računovodstva ali i procjene kao i sveostale relevantne podatke i informacije koje ne moraju biti dokumentirane

3



Slide 5

ZAŠTO PORED FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA TVRTKE TREBAJU I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO?

Financijsko računovodstvo ne osigurava dovoljno informacija za upravljanje tvrtkom zbog toga što:

• financijsko računovodstvo je pretežno orijentirano za porezne svrhe.

• obračun se radi za tvrtku u cjelini. obračuni po organizacijskim jedinicama moraju se raditi posebno u okviru upravljačkog računovodstva.

• opći troškovi koje su prouzročili određeni proizvodi i usluge ne povezuju se s tim proizvodima i uslugama nego postaju rashodi razdoblja. To je najveći problem povezivanja modela financijskog i upravljačkog računovodstva.

• raspoređivanje neizravnih troškova na proizvode i usluge za potrebe financijskog računovodstva rade se pomoću modela iz upravljačkog računovodstva.

• kalkulacije troškova i cijena kao izuzetno značajan element poslovanja isključivo su u domeni upravljačkog računovodstva.

• lociranje odgovornosti realno nije moguće bez računovodstva odgovornosti

Pitalica: Koja je razlika između upravljačkog i financijskog računovodstva?

Kriteriji Upravljačko računovodstvo Financijsko računovodstvo

Primarni korisnici Rukovodioci poduzeća na raznim nivoima

Eksterni korisnici (investitori, vladine organizacije)

Sloboda izboraNe postoje ograničenja Ograničenja i obveze definirane su

Zakonom o računovodstvu, računovodstvenim standardima i poreznim zakonima

Utjecaj na ponašanje Postavljeni ciljevi i mjerenje rezultata utječe na ponašanje rukovodilaca

Ponašanje rukovodilaca je u drugom planu, više se istražuju ekonomski fenomeni

Vremenski aspekt Okrenuto budućnosti. Podaci iz prošlosti se koriste samo kao osnova za sagledavanje budućnosti

Okrenuto prošlosti. Bitno je da sunastali događaji pravilnoevidentirani

Vremensko razdoblje promatranja Fleksibilno prema potrebama donošenja odluka

Propisano; godišnje, polugodišnje, tromjesečno izvještavanje

Izvještaji Detaljni, o svakom dijelu poduzeća, proizvoda i slično

Zbirni izvještaji, za poduzeće kao cjelinu

Polje aktivnosti Polje aktivnosti je vrlo široko definirano

Polje aktivnosti je detaljno definiranoračunovodstvenim standardima

4

2. NAMJENA TROŠKOVNOG I UPRAVLJAČKOG RAČUNOVODSTVA

UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

Usmjereno na donošenje menadžerskih odluka

Analiza rezultata i mogućnosti

Upravljanje troškovima

Dodana vrijednost

Intelektualni kapital

Planiranje i budžetiranje

prihoda i dobitiPrimarni cilj: povećanje

prihoda i dobiti

Snižavanje nepotrebnih Troškova

financiranja. Poduzeća u krizi.

Poduzeća s ograničenim prihodom i institucije s ograničenim izvorima

financiranja. Poduzeća u krizi.

Obavljanje planiranih aktivnosti uz prihvatljive troškove

TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO

troškova

Primarni cilj: pretvaranje troškova u dobit i/ili snižavanje

troškova

Povećanje poslovne izvrsnosti

Slide 8

3. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U FINANCIJSKOM I UPRAVLJAČKOM RAČUNOVODSTVU

3.1. Temeljni financijski izvještaji u financijskom računovodstvu

1. BILANCA USPJEHA (PROFIT AND LOST ACCOUNT)

2. BILANCA STANJA (BALANCE SHEET)

3. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU (CASH FLOW STATEMENT)

4. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA (STATEMENT OF CHANGES IN EQUITY)

5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NOTES)

5

Slide 9

Klasifikacija po funkcijama rashoda

Prihodi od prodaje- troškovi za prodano

Bruto dobit

Ostali prihodiTroškovi distribucijeRashodi administracijeOstali rashodiTroškovi financiranjaDobit od pridruženih društava

Dobit prije porezaPorez na dobit

Dobit razdoblja

I. MODEL

Klasifikacija po vrstama rashoda

I. Poslovni prihodi

Prihodi od prodajeOstali poslovni prihodi

II. Poslovni rashodi

(+ ili -)Smanjenje/ povećanje zaliha proizvodnjeMaterijalni troškoviTroškovi osoblja AmortizacijaOstali troškoviVrijednosna usklađenjaRezerviranja

III. Financijski prihodiIV. Financijski rashodi

V. Ostali prihodiVI. Ostali rashodi

VII. Dobit prije porezaVIII: Porez na dobit

IX. Dobit razdoblja

II. MODEL

Model po funkcijama rashoda (troškova za prodano) se primjenjuje u SAD i zemljama Velike Britanije.

Modeli izvještaja o dobiti (bilanca uspjeha) u financijskom računovodstvu prema MRS 1

Slide 10Slide 10

Model izvještaja o dobiti prema marginalnom pristupu u upravljačkom računovodstvu:

Izvještaj o dobiti (bilanca uspjeha) prema marginalnom pristupu

Opis Svota

Prihod od prodaje 1.000.000

Varijabilni troškovi -380.000

Kontribucijska marža 620.000

Fiksni troškovi -160.000

Dobit 460.000

Porez na dobit (10%) -46.000

Neto dobit 414.000

U financijskom računovodstvu nema podjele troškova na fiksne i varijabilne nego tupodjelu treba izvesti u upravljačkom računovodstvu.Podjela na fiksne i varijabilne troškove je neobično važna u poslovnom procesu jer služi za računanje cijena i segmentalnih rezultata.

6

Slide 11

4. Izvještaj o financijskom položaju (bilanca stanja) – prikaz u upravljačkom računovodstvu

Izvještaj o financijskom položaju prikazuje imovinu, obveze i kapital na određeni dan.

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12. 2012.

Aktiva Pasiva

Dugotrajna imovina:Nematerijalna MaterijalnaFinancijskaPotraživanja dug.

Obveze: Kratkoročne:-dobavljači- ostaleDugoročne:- Dug. krediti- ostale

Kratkotrajna imovina:NovacPotraživanjaZalihe materijalaZalihe robeOstale zalihe

UKUPNO AKTIVA: 1.000.000,00

Vlasnički kapital:Upisani kapitalKapitalna dobitRezerveZadržana dobitDobit tekuće godine

UKUPNO PASIVA: 1.000.000,00

Slide 12

Izvještaj o financijskom položaju (bilanca stanja) s “idealnim” odnosima:

Bilanca stanja na dan 31.12. u postotnim odnosima

AKTIVA PASIVA

OPIS % % OPIS

NOVAC I POTRAŽIVANJA 25% 25%

KRATKOROČNE OBVEZE

ZALIHE 25% 25%DUGOROČNE

OBVEZE

DUGOTRAJNA IMOVINA 50% 50%

VLASTITI KAPITAL

UKUPNO AKTIVA 100% 100%UKUPNO PASIVA

Prihod : Imovina 1 : 1

Takozvani “idealni” odnosi bilance stanja i bilance uspjeha koriste se za određivanje kontrolnih mjera pokazatelja uspješnosti u upravljačkom računovodstvu.

7

Slide 13

Izvještaj o financijskom položaju (bilanca stanja) s “idealnim” odnosima:

Bilanca stanjana dan 31.12. u (000) KM

AKTIVA PASIVA

OPIS SVOTA OPIS SVOTA

NOVAC I POTRAŽIVANJA 250 KRATKOROČNE

OBVEZE 250

ZALIHE 250 DUGOROČNE OBVEZE 250

DUGOTRAJNA IMOVINA 500 VLASTITI KAPITAL 500

UKUPNO AKTIVA 1.000 UKUPNO PASIVA 1.000

Slide 14

5. USPOREDBA TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PRIMJENJIVANIH DO

SADA S IZVJEŠTAJIMA PREMA NOVOM MRS 1

U Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) došlo je 2010. godine do promjena u nazivima i strukturi financijskih izvještaja. To je prikazano u sljedećoj tablici:

Promjene naziva financijskih izvještaja

MRS 1 do 31.12.2008. MRS 1 nakon 01.01.2010.

a) Bilanca stanja (Balance sheet) a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja (Statement of financial position as at the end of the period)

b) Bilanca uspjeha (Income statement) b) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (Statement of comprehensive income for the period)

c) Izvještaj o promjenama kapitala (Statement of changes in equity)

c) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja (Statement of changes in equity for the period)

d) Izvještaj o novčanim tokovima (Cash flow statements)

d) Izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdoblja (Statement of cash flows)

e) Bilješke (Notes) e) Bilješke (Notes)

8

6. ANALIZA STRUKTURE IZVJEŠTAJA O SVEOBUHVATNOJ DOBITI KAO OSNOVA ZA PROCJENU USPJEŠNOSTI

Slide 15

ZA POTREBE UPRAVLJAČKOG RAČUNOVODSTVA DOBIT ILI GUBITAK TREBA ANALIZIRATI PO SLJEDEĆIM VRSTAMA AKTIVNOSTI:

1. DOBITAK (GUBITAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

2. DOBITAK (GUBITAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI)

3. DOBITAK (GUBITAK) OD OSTALIH AKTIVNOSTI

4. DOBITAK ILI GUBITAK OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI

5. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK

Slide 16

6.1. REZULTAT OD POSLOVNIH PRIHODA I RASHODAPoslovni prihodi (202+206+210+211) 201

60 1. Prihodi od prodaje robe (203 do 205) 202600 a) Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim osobama 203601 b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 204602 c) Prihodi od prodaje robe na stranom tržištu 20561 2. Prihodi od prodaje učinaka (207 do 209) 206

610 a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama 207611 b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 208612 c) Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu 20962 3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 21065 4. Ostali poslovni prihodi 211

Poslovni rashodi (213+214+215+219+220+221+222-223+224) 21250 1. Nabavna vrijednost prodane robe 21351 2. Materijalni troškovi 21452 3. Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja (216 do 218) 215

520, 521 a) Troškovi plaća i naknada plaća zaposlenima 216523, 524 b) Troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih 217527, 529 c) Troškovi naknada ostalim fizičkim osobama 218

53 4. Troškovi proizvodnih usluga 219540 do 542 5. Amortizacija 220

543 do 549 6. Troškovi rezerviranja 221

55 7. Nematerijalni troškovi 222poveć.11 i 12, ili 595 Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 223

smanj.11 i 12, ili 596 Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 224

Dobit od poslovnih aktivnosti (201-212) 225Gubitak od poslovnih aktivnosti (212-201) 226

9

Troškovi i rashodi od poslovnih aktivnosti u bilanci uspjeha i bilanci stanja

Troškovi se mogu definirati kao vrijednosni izraz žrtvovanih resursa.

Troškovi mogu biti:

• uskladištivi (terete se na zalihe u bilanci stanja)

• neuskladištivi (terete razdoblje u kojem su nastali, odnosno, odmah postaju rashodi u računu dobitka i gubitka)

Rashodi su odbitna stavka od prihoda ubilanci uspjeha.

Rashodi mogu biti:

1. Povezani s ostvarenim prihodom

Pa se nazivaju "troškovi za prodano" (Cost of Goods Sold)

Ti rashodi su troškovi proizvodnje gotovih proizvoda ili troškovi nabave robe, sadržani u zalihama gotovih proizvoda ili robe prije nego su prodani. Ti troškovi postaju rashodi u trenutku kad se dobra prodaju.

2. Neovisni o ostvarenom prihodu

Postaju odmah rashodi razdoblja u kojem su nastali. Oni su posljedica troškova uprave, prodaje i većim dijelom troškova financiranja.

Troškove i rashode u bilanci uspjeha i bilanci stanja prikazuje slijedeća slika.Slide 17

Troškovi u bilanci uspjeha i bilanci stanja:

Slide 18

BILANCA STANJAZalihe materijala

Zalihe gotovih proizvoda

Zalihe proizvodnje u tijeku

Izravni materijal

korišten u proizvodnji

Troškovi dovršenih proizvoda

BILANCA USPJEHA

Prihod

Troškovi uprave i prodaje

Troškovi za prodane zalihe

TROŠKOVI

Troškovi nabave materijala

Izravni rad

Troškovi proizvodne režije

Troškovi uprave i prodaje

Proi

zvod

ni t

rošk

ovi

Tro

škov

i ra

zdob

lja Prodani proizvodi

Na temelju odredbi MRS-a 2, razvrstavanje troškova na troškove koji se uključuju uzalihe proizvodnje (uskladištivi troškovi) i na troškove koje treba teretiti na rashoderazdoblja u kojem su nastali (neuskladištive troškove) može se izvesti prema shemi naslici 2.

10

Međutim, sada se poslovni rashodi u bilanci uspjeha ne prikazjuju pomoću troškova za prodano nego se prikazuju troškovi tekuće godine i to kao:

• 2. Materijalni troškovi

• 3. Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja (216 do 218)

• a) Troškovi plaća i naknada plaća zaposlenima

• b) Troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih

• c) Troškovi naknada ostalim fizičkim osobama

• 4. Troškovi proizvodnih usluga

• 5. Amortizacija

• 6. Troškovi rezerviranja

• 7. Nematerijalni troškovi

Troškovi tekuće godine se na rashode korigiraju pomoću promjena na zalihama proizvodnje na AOP 223 i AOP 224.

Slide 19

Zbog toga, kad se rade analize troškova u odnosu na prihode u priozvodnim poduzećima kod kojih ima promjena na zalihama, struktura rashoda se ne može uspoređivati sa strukturom prihoda! koji se na rashode korigiraju pomoću promjena na zalihama proizvodnje na AOP 223 i AOP 224.

Slide 20

Kako se utvrđuju i iskazuju u bilanci uspjeha promjene na zalihama proizvodnje

Pravila korekcije troškova tekuće godine iskazanih u bilanci uspjeha za promjene na zalihama proizvodnje:

1. Ako se zalihe proizvodnje povećaju troškove tekuće godine treba smanjiti

2. Ako se zalihe proizvodnje smanje troškove tekuće godine treba povećati

Objašnjenje:

(1) Ako je došlo do povećanja zaliha proizvodnje to znači da je dio troškova proizvodnje iz tekuće godine sadržan u vrijednosti nedovršane proizvodnje ili u zalihama gotovih proizvoda iskazanim u bilanci stanja i nije terećen na rashode. Zbog toga troškove tekuće godine iskazane u bilanci uspjeha treba smanjiti da bi se oni korigirali na svotu stvarnih rashoda koji nastaju tek prodajom proizvoda.Primjerice, ako u tekućoj godini nismo prodali ni jedan poizvod, po toj osnovi nebi bilo rashoda pa bi troškove tekuće godine trebalo smanjiti za ukupne troškove proizvodnje.

(2) Ako je došlo do smanjenja zaliha proizvodnje to znači da je prodan dio zaliha proizvedenih u prijašnjim godinama pa troškove tekuće godine treba povećati za troškove nastale u prijašnjim godinama koji su prodajom postali rashodi u bilanci uspjeha.

11

Slide 21

Primjer utvrđivanja promjena na zalihama proizvodnje:

Zalihe proizvodnje su se povećale za 3.000,00 KM pa troškove tekuće godine treba smanjiti za isiti iznos.

Konto Svota na dan 01.01.

Svota na dan 31.12.

Povećanje (+)Smanjenje (-)

110 – proizvodnja u tijeku 10.000,00 8.000,00 - 2.000,00

120 – Gotovi proizvodi 50.000,00 55.000,00 +5.000,00

Povećanje +3.000,00

Konto Svota na dan 01.01.

Svota na dan 31.12.

Povećanje (+)Smanjenje (-)

110 – proizvodnja u tijeku 10.000,00 11.000,00 +1.000,00

120 – Gotovi proizvodi 60.000,00 40.000,00 -20.000,00

Smanjenje -19.000,00

Zalihe proizvodnje su se smanjile za 19.000,00 KM pa troškove tekuće godine treba povećati za isiti iznos.

• Za procjenu postignutih rezultata najvažniji je podatak o poslovnoj dobiti.

• Poslovni prihodi se priznaju na bruto osnovi tj. u visini fakturiranog iznosa.

• Poslovna dobit je najvažnija kategorija dobiti zato što se radi o ponavljajućoj dobiti što kod ostalih vrsta dobiti najčešće nije slučaj. U nastavku su prikazana dva primjera kako različite kategorije dobiti utječu na konačnu neto dobit:

12

OPIS IZNOS (u tisućama KM)

Poslovni prihodi 55.393

- Poslovni rashodi -51.868

= Poslovna dobit 3.525 �� Dobit

+ Financijskih prihodi 1.348

- Financijski rashodi -10.849

+ Izvanredni prihodi 1.040

- Izvanredni rashodi -3.409

= Gubitak prije poreza -8.345

- Porez na dobit 0

= Gubitak skupine (neto) -8.345 �� Gubitak

• OPIS IZNOS (KM)

• Poslovni prihodi 1.183.630

• - Poslovni rashodi* -1.278.385

• Poslovni rashodi 1.302.496

• Promjena na zalihama -24.111

• Poslovni gubitak -94.755� Gubitak

• + Financijskih prihodi 38.079

• - Financijski rashodi -146.776

• + Izvanredni prihodi 889.552

• - Izvanredni rashodi -21.868

• Dobit prije poreza 664.232

• - Porez na dobit 0

• Dobit skupine (neto) 664.232� Dobit

13

Slide 25

6.2. REZULTAT OD FINANCIJSKIH PRIHODA I RASHODA

66 Financijski prihodi (228 do 233) 227

660 1. Financijski prihodi od povezanih pravnih osoba 228

661 2. Prihodi od kamata 229

662 3. Pozitivne tečajne razlike 230

663 4. Prihodi od efekata valutne klauzule 231

664 5. Prihodi od učešća u dobiti zajedničkih ulaganja 232

669 6. Ostali financijski prihodi 233

56 Financijski rashodi (235 do 239) 234

560 1. Financijski rashodi iz odnosa s povezanim pravnim osobama 235

561 2. Rashodi kamata 236

562 3. Negativne tečajne razlike 237

563 4. Rashodi s osnove valutne klauzule 238

569 5. Ostali financijski rashodi 239

Dobit od financijskih aktivnosti (227-234) 240

Gubitak od financijskih aktivnosti (234-227) 241

Dobit redovne aktivnosti (225-226+240-241) > 0 242

Gubitak redovne aktivnosti (225-226+240-241) < 0 243

Slide 26

6.3. REZULTAT OD OSTALIH PRIHODA I RASHODA67,

bez 673Ostali prihodi i dobici, osim s osnove stalnih sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja (245 do 253)

244

670 1. Dobici od prodaje stalnih sredstava 245671 2. Dobici od prodaje investicijskih nekretnina 246672 3. Dobici od prodaje bioloških sredstava 247674 4. Dobici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira 248675 5. Dobici od prodaje materijala 249676 6. Viškovi 250677 7. Naplaćena otpisana potraživanja 251678 8. Prihodi po osnovi ugovorene zaštite od rizika 252679 9. Otpis obaveza, ukinuta rezerviranja i ostali prihodi 25357,

bez 573Ostali rashodi u gubici, osim s osnove stalnih sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja (255 do 263)

254

570 1. Gubici od prodaje i rashodovanja stalnih sredstava 255571 2. Gubici od prodaje i rashodovanja investicijskih nekretnina 256572 3. Gubici od prodaje i rashodovanja bioloških sredstava 257574 4. Gubici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira 258575 5. Gubici od prodaje materijala 259576 6. Manjkovi 260577 7. Rashodi iz osnova zaštite od rizika 261578 8. Rashodi po osnovi ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja 262579 9. Rashodi i gubici na zalihama i ostali rashodi 263

Dobit po osnovi ostalih prihoda i rashoda (244-254) 264Gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda (254-244) 265

14

Prihodi ili rashodi od prodaje stalnih sredstava i prihodi ili rashodi od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira izvještavaju se na NETO osnovi kao dobici ili gubici.

Primjerice, ako je knjigovodstvena vrijednost poslovne zgrade 2.000.000,00 KM a zgrada se proda za 2.300.000,00 KM, u prihode se knjiži samo razlika od 300.000,00 KM koja predstavlja dobit od prodaje.

Ako se zgrada proda za 1.500.000,00 KM, u rashode se knjiži samo 500.000,00 KM, koji predstavljaju gubtiak na prodaji.

Ako se zgrada proda za 2.000.000,00 KM, onda nema ni prihoda ni rashoda.

Slično tome, ako je knjigovodstvena vrijednost dionica 1.000.000,00 KM a naknada za prodaju dionica iznosi 1.200.000,00 KM, u prihode se knjiži samo razlika od 200.000,00 KM.

Ako je naknada za prodaju dionica 950.000,00 KM, u rashode se knjiži samo 50.000,00 KM.

Ako je naknada za prodaju dionica 1.000.000,00 KM, onda nema prihoda ni rashoda.

Zanimljivo je da su dobici ili gubici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira pozicionirani u ostale prihode i rashode iako se oni često pozicioniraju u financijske aktivnosti.

Slide 27

Slide 28

6.4.PRIHODI I RASHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI SREDSTAVA

68 bez 688 Prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti (267 do 275) 266

680 1. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nematerijalnih sredstava 267681 2. Prihodi od usklađivanja vrij. materijalnih stalnih sredstava 268682 3. Prihodi od usklađivanja vrijednosti investicijskih nekretnina za koje se obračunava amortizacija 269

683 4. Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija 270

684 5. Prihodi od usklađivanja vrijednosti dugoročnih financijskih plasmana i financijskih sredstava raspoloživih za prodaju

271

685 6. Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha 272686 7. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kratkoročnih fin. plasmana 273687 8. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kapitala (negativni goodwill) 274689 9. Prihodi od usklađivanja vrijednosti ostalih sredstava 275

58 bez 588 Rashodi iz osnova usklađivanja vrijednosti (277 do 284) 276

580 1. Umanjenje vrijednosti nematerijalnih sredstava 277581 2. Umanjenje vrijednosti materijalnih stalnih sredstava 278582 3. Umanjenje vrijednosti investicijskih nekretnina za koje se obračunava amortizacija 279

583 4. Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija 280

584 5. Umanjenje vrijednosti dugoročnih financijskih plasmana i financijskih sredstava raspoloživih za prodaju

281

585 6. Umanjenje vrijednosti zaliha 282586 7. Umanjenje vrijednosti kratkoročnih financijskih plasmana 283589 8. Umanjenje vrijednosti ostalih sredstava 284

dio 64 Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava (286 do 288) 285640 Povećanje vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju 286641 Povećanje vrijednosti bioloških sredstava koja se ne amortiziraju 287642 Povećanje vrijednosti ostalih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju 288

dio 64 Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava (290 do 292) 289643 Smanjenje vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju 290644 Smanjenje vrijednosti bioloških sredstava koja se ne amortiziraju 291645 Smanjenje vrijednosti ostalih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju 292

Dobit od usklađivanja vrijednosti (266-276+285-289) > 0 293Gubitak od usklađivanja vrijednosti (266-276+285-289) < 0 294

15

6.5.OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

Ostala sveobuhvatna dobit je nerealizirana dobit po različitim osnovama prema MRS 1.

U praksi se najčešće pojavljuje kao ostala sveobuhvatna dobit od revalorizacije stalnih sredstava na veću fer vrijednost.

Tada se vrijednost imovine povećava a kao protustavka se priznaju revalorizacijske rezerve i odgođeni porez na dobit (10%).

Revalorizacijom povećana vrijednost imovine smatra se ostalom svobuhvatnom dobiti (prije poreza).

Ostala sveobuhvatna dobit realizira se obračunom amortizacije ili prodajom sredstva i tada se prenosi direktno iz rezervi u zadržanu zaradu. Taj prijenos se ne prikazuje u bilanci uspjeha.

Ostali svobuhvatni gubici najčešće nastaju od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za prodaju.

Neobično je da se na kraju bilance uspjeha realizirani dobici i nerealizirani dobici od ostale sveobuhvatne dobiti zbrajaju, pa se postavlja pitanje kako analizirati tu informaciju.

Slide 29

Primjer:

Realizirana neto dobit = 1.500.000,00 KM

Poslovna zgrada ima nabavnu vrijednost 2.000.000,00 KM a otpisanu vrijednost 1.200.000,00 KM.

Nabavna i otpisana vrijednost su revalorizirane za 80%.

Revalorizacija nabavne vrijednosti: 2.000.000,00 x 0,80 = 1.600.000,00 KM

Revalorizacija otpisane vrijednosti = 1.200.000,00 x 0,80 = 960.000,00 KM

Učinak revalorizacije = 1.600.000,00 – 960.000,00 = 640.000,00 KM

Revalorizacijske rezerve = 576.000,00 KM

Odgođeni porezi (10%) = 64.000,00 KM

Slide 30

16

Slide 31

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (II dio) u skraćenom obliku izgleda ovako:

II DIO: IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (POJEDNOSTAVLJENI)

Red. Br. OPIS SVOTA (u 000KM)

1. Neto dobit ili gubitak razdoblja 1.500

2. Dobit od revalorazacije imovine (nerealizirana)

640

3. Odgođeni porez na dobit (10%) - 64

4. Ostala sveobuhvatna dobit poslije poreza 576

5. Ukupna sveobuhvatna dobit (realizirana i nerealizirana)

2.076

Slide 32

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAKDOBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (315 do 320) 3141. Dobici od revalorizacije stalnih sredstava 315 640.0002. Dobici od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za

prodaju316

3. Dobici s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja 317

4. Aktuarski dobici po planovima definiranih primanja 3185. Dobici s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka 3196. Ostali nerealizirani dobici i dobici utvrđeni direktno u kapitalu 320GUBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (322 do 326) 3211. Gubici od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za

prodaju322

2. Gubici iz osnova prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja 323

3. Aktuarski gubici po planovima definiranih primanja 3244. Gubici iz osnova efektivnog dijela zaštite novčanog toka 3255. Ostali nerealizirani gubici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu 326Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza (314-321) 327 640.000Ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza (321-314) 328Obračunani odgođeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit 329 64.000Neto ostala sveobuhvatna dobit (327-328-329) > 0 330 576.000Neto ostali sveobuhvatni gubitak (327-328-329) < 0 331Ukupna neto sveobuhvatna dobit perioda (311-312+330-331) > 0(1.500.000, 00 + 576.000,00 = 2.076.000,00)

332 2.076.000

Ukupni neto sveobuhvatni gubitak perioda (311-312+330-331) < 0 333

Formalni obrazac o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti izgleda ovako:

17

ANALIZA UKUPNE I OSTALE SVEOBUHVATNE DOBITI

Ukupna sveobuhvatna neto dobit iznosi 2.076.000,00 KM.

Ona se sastoji od 1.500.000,00 KM realizirane neto dobiti i 576.000,00 KM nerealizirane neto dobiti.

Neto vrijednost poduzeća i glavnica poduzeća je revalorizacijom povećana za 576.000,00 KM. Time se dobija bolja financijska slika poduzeća jer se relativni udjel obveza u pasivi smanjuje. Ako postoji gubtiak iznad visine kapitala on se može prekriti revalorizacijskim rezervama.

Nerealizirana dobit se može realizirati obračunom amortizacije u narednih osam godina. U tom slučaju će se svake godine zadržana dobit uvećavati za (576.000,00 : 8) 72.000,00 KM prijenosom iz rezervi.

Strategija može biti da se nerealizirana dobit realizira odjednom kroz prodaju sredstva.

Slide 33

6.6. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA STAVKI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

6.6.1. HORIZONTALNA ANALIZA STAVKI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Horizontalna analiza stavki financijskih izvještaja provodi se korištenjem baznih i lančanih indeksa. Ona služi za procjenu kretanja stavki i rezultata te prognoziranje budućih rezultata.

Primjer horizontalne analize kretanja prihoda:

Slide 34

Opis/Godina 2008 2009 2010 2011 2012

Prihod 1.000.000,00 1.100.000,00 1.300.000,00 1.400.000,00 1.500.000,00

Bazni indeksi 100,00 % 110,00% 130,00% 140,00% 150,00%

Lančani indeksi 100,00 % 110,00% 118,18% 107,69% 107,14%

18

35

Horizontalna analiza izvještaja o dobiti po kategorijama dobiti:

(1) Slučaj gubitka na poslovnim aktivnostima pokrivenog izvanrednim prihodima:

OPIS/GODINA t-2 t-1TEKUĆA GODINA

t-1 / t-2 [%]

Tekuća godina / t-1[%]

POSLOVNI PRIHODI 100.000 103.000 105.000 +3% +1,94%

POSLOVNI RASHODI -80.000 -81.600 -118.000 +2% +44,6%

POSLOVNA DOBIT 20.000 21.400 -13.000 +7% -60%

NETO FINANCIJSKI RASHODI

-2.000 -2.000 -2.000 0% 0%

NETO IZVANREDNI PRIHODI

0 0 35.000 0 -

DOBIT PRIJE POREZA 18.000 19.400 20.000 7,8% +3%

POREZ NA DOBIT -1.800 -1.940 -2.000 7,8% +3%

NETO DOBIT 16.200 17.460 18.000 7,8% +3%

Horizontalna analiza otkriva da poslovna dobit prelazi iz dobitka u gubitak iako je neto dobit približno jednaka po godinama. Takav rezultat pokazuje da u idućoj godini može lako biti ostvaren gubitak ako više ne bude izvanrednih prihoda. Isto tako, moguće je da se radi o manipulacijama prenošenja prihoda radi izglađivanja neto dobiti.

36

(2) Slučaj smanjenja neto dobiti povećanjem izvanrednih rashoda:

OPIS/GODINA t-2 t-1TEKUĆA GODINA

t-1 / t-2 [%]

Tekuća godina / t-1[%]

POSLOVNI PRIHODI 100.000 103.000 150.000 +3% 45,6%

POSLOVNI RASHODI -80.000 -81.600 -110.000 +2% 34,8%

POSLOVNA DOBIT 20.000 21.400 40.000 +7% 86,9%

NETO FINANCIJSKI RASHODI

-2.000 -2.000 -2.000 0% 0%

NETO IZVANREDNI RASHODI

0 0 -18.000 0 -

DOBIT PRIJE POREZA 18.000 19.400 20.000 7,8% +3%

POREZ NA DOBIT -1.800 -1.940 -2.000 7,8% +3%

NETO DOBIT 16.200 17.460 18.000 7,8% +3%

Iako je neto dobit po godinama približno jednaka, horizontalna analiza ukazuje da bi rezultat u idućoj godini mogao biti puno bolji ako više ne bude izvanrednih rashoda ili da se radi o skrivanju dobiti lažnim povećanjem izvanrednih rashoda.

19

6.6.2. Vertikalna analiza stavki financijskih izvještaja

U vertikalnoj analizi računaju se postotni udjeli stavki u ukupnoj glavnoj stavci ili prema toj stavci. Rezultati vertikalne analize služe za spoznaju o kretanjima pojedinih stavki ovisno o promjeni glavne stavke ili za spoznaju o promjeni rezultata kad se mijenjaju pojedine značajne stavke troškova.

Primjer vertikalne analize:

Slide 37

Opis/Godina 2011Godina

Vertikalna analiza

2012Godina

Vertikalna analiza

Poslovni prihodi 1.000.000 100,00% 1.200.000 100,00%

Matrerijalni troškovi 350.000 35,00% 420.000 35,00%

Troškovi plaća 300.000 30,00% 300.000 25,00%

Troškovi proizvodnih usluga 50.000 5,00% 60.000 5,00%

Amortizacija 80.000 8,00% 80.000 6,67%

Troškovi rezerviranja 20.000 2,00% 24.000 2,00%

Nematerijalni troškovi 60.000 6,00% 70.000 5,83%

Dobit prije poreza 140.000 14,00% 246.000 20,50%

7. KLJUČNI POKAZATELJI PERFORMANSE (KEY PERFORMANCE INDICATORS-KPI)

Ključni pokazatelji uspješnosti najviše se oslanjaju na pokazateljima financijske analize iz slijedećih područja:

I. PROFITABILNOST

II. LIKVIDNOST

III. SOLVENTNOST

IV. AKTIVNOST

V. STVARANJE VRIJEDNOSTI

Slide 38

Pored toga, značajni su i pokazatelji iz:- perspektive kupaca, - prespektive zaposlenih i - perspektive internog procesa.

20

7.1. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Slide 39

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POVRAT NA INVESTIRANO PROFITNA MARŽA

ROI =DOBIT

INVESTIRANO

PM =DOBIT

PRIHOD

TEMELJNI POKAZATELJI

OSLANJANJU SE NA TROŠAK KAPITALA

IZVEDENI POKAZATELJI

OSLANJANJU SE NA “ROI” I PLAN

Slide 40

7.1.1. OBRASCI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI:

PRIHOD

PROFITMARŽA

PROFITNA=

Slide 40

(1) PROFITNA MARŽA JE ZNAČAJNA MJERA U PLANIRANJU I KALKULIRANJU DOBITI.

OPĆI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE PROFITNE MARŽE IZGLEDA OVAKO:

MEĐUTIM, POSTOJI VIŠE KATEGORIJA PROFITNE MARŽE KOJE SE KORISTE OVISNO O POTREBI. NAJVAŽNIJE SU SLJEDEĆE KATEGORIJE:

a) BRUTO PROFITNA MARŽA

b) OPERATIVNA PROFITNA MARŽA

c) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA

d) NETO PROFITNA MARŽA

21

Slide 41

(a) BRUTO PROFITNA MARŽA SE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU:

PRODAJE OD PRIHOD

PROFIT BRUTOMARŽA

PROFITNA BRUTO=

BRUTO PROFITNU MARŽU U PLANIRANJU I KALKULIRANJU NAJVIŠE KORISTE PODUZEĆA KOJA SE BAVE TRGOVINOM.

(b) OPERATIVNA PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI. ONA SE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU:

PRODAJE OD PRIHOD

(EBIT) PROFIT OPERATIVNIMARŽA

PROFITNA OPERATIVNA=

Primjer:Operativni profit = 170.000,00 KMPrihod od prodaje = 1.800.000,00 KM

170.000,00Operativna profitna marža = ------------------- = 9,44%

1.800.000,00

Slide 42

(c) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI PRIJE OPOREZIVANJA. ZBOG TOGA SE ZA SVEHE ANALIZE MJERI PREMA UKUPNOM PRIHODU A NE SAMO PREMA PRIHODU OD PRODAJE. MEĐUTIM, ZA SVRHE PLANIRANJA ONA SE RAČUNA PREMA PRIHODU OD PRODAJE. PROFITNA MARŽA SE ZA POTREBE ANALIZE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU:

PRIHOD UKUPNI

POREZA PRIJE PROFITPOREZA PRIJE

MARŽAPROFITNA =

Slide 42

(d) NETO PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI NAKON OPOREZIVANJA. ZA POTREBE ANALIZE MJERI SE PREMA UKUPNOM PRIHODU A ZA POTREBE PLANIRANJA PREM PRIHODU OD PRODAJE. ONA JE ZNAČAJNA PO TOME ŠTO PRIKAZUJE POSTOTAK NETO PROFITA U PRIHODU KOJI OSTAJE NA RASPOLAGANJU PODUZEĆU. NETO PROFITNA MARŽA ZA POTREBE ANALIZE SE RAČUNA OVAKO:

PRIHOD UKUPNI

PROFIT NETOMARŽA

PROFITNA NETO=

22

Slide 43

OINVESTIRAN

PROFITROI =

S 43

(2) POVRAT NA INVESTIRANO JE MJERA KOJA SE KORISTI ZA:

� MJERENJE PROFITABILNOSTI

� PROGNOZIRANJE ZARADE

� PLANIRANJE I KONTROLU

How do I measure it?

OPĆI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO (RETURN ON INVESTMENT – ROI) JE:

RAZVIJENI OPĆI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO IZGLEDA OVAKO:

Prihod od investicije – Rashod koji treba odbiti od prihoda

ROI = ----------------------------- ---------------------------------------

Vrijednost (trošak) investicije

ROI se može računati za svaku pojedinačnu investiciju i za svako vremensko trajanje.

Slide 44S 44

Primjer:

Investicija = 1.000.000,00 KM

Prihod od investicije = 1.750.000,00 KM godišnje

Rashod koji tereti zaradu od investicije = 1.500.000,00 KM

Profit od investicije = 250.000,00 KM godišnje

1.750.000,00 – 1.500.000,00 250.000,00

ROI = ----------------------------- ------ = ----------------- = 25%

1.000.000,00 1.000.000,00

Ako je povrat na investirano 25% godišnje, investicija će se vratiti za:

100%

Povrat investicije = --------- = 4 godine

25%

23

Slide 45

Ako se iz nekog posebnog razloga ROI računa za broj dana koji se razlikuje od broja dana u jednoj godini onda se za godišnji ROI koristi slijedeći obrazac:

Profit 365ROI = ------------- x ------------------------------------

Investicija Razdoblje povrata investicije

Primjer:

Investicija = 1.000.000,00 KM

Prihod od investicije = 12.000.000,00 KM ukupno

Rashod koji tereti zaradu od investicije = 11.100.000,00 KM

Profit od investicije = 900.000,00 KM ukupno

Razdoblje povrata investicije = 2.190 dana (6 godina)

900.000,00 365ROI = ----------------- x ----------- = 0,90 x 0,166666667 = 15% godišnje

1.000.000,00 2.190

Slide 46S 46

AKO SE “ROI” RAČUNA NA TELJU PODATAKA IZ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ONDA SE KAO INVESTICIJA NAJČEŠĆE UZIMAJU:

-VLASNIČKI KAPITAL

-KORIŠTENI KAPITAL

-AKTIVA (IMOVINA)

TADA “ROI” POPRIMA SLIJEDEĆE OBLIKE:

a) POVRAT NA VLASNIČKI KAPITAL(ROE)

b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (ROCE)

c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL (ROA)

24

Slide 47

(a) POVRAT NA VLASNIČKI KAPITAL (RETURN ON EQUITY – ROE)

JE ZNAČAJNA MJERA ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PODUZEĆA S ASPEKTA VLASNIKA KOJI SU INVESTIRALI SVOJ KAPITAL I TEMELJNA MJERA ZA PLANIRANJE PROFITA. TA MJERA JE POSEBNO VAŽNA ZA PODUZEĆA KOJA NEMAJU DRUGIH VRSTA DUGOROČNIH ULAGANJA KAO ŠTO SU DUGOROČNI KREDITI ILI OBVEZNICE.

TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE “ROE” JE:

Neto dobit

ROE = ------------------------

Vlasnički kapital

47

ZA SVRHE USPOREDBE ROI S DRUGIM SLIČNIM PODUZEĆIMA I ZA SVRHE PLANIRANJA UVRŠTAVA SE PLANIRANI NETO PROFIT A ZA VLASTITI KAPITAL UVRŠTAVA SE SVOTA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU GODINE KOJI JE ISTODOBNO POČETNI VLASTITI KAPITAL NA POČETKU PLANSKE GODINE.

Primjer:

Neto dobit tekuće godine = 1.200.000,00 KM

Vlasnički kapital = 10.000.000,00 KM

1.200.000,00

ROE = -------------------- = 12%

10.000.000,00

Slide 4848

2

KRAJUNA KAPITAL VLASTITI

POČETKUNA KAPITAL VLASTITI

PROFIT NETOROE

+=

KADA SE “ROE” KORISTI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROTEKLOG RAZDOBLJA ONDA SE ZA VLASTITI KAPITAL UOBIČAJENO UVRŠTAVA PROSJEČNI VLASTITI KAPITAL KOJI SE RAČUNA KAO ZBROJ VLASTITOG KAPITALA NA POČETKU RAZDOBLJA I NA KRAJU RAZDOBLJA PODIJELJEN SA 2. PREMA TOME VRIJEDI SLIJEDEĆI OBRAZAC:

AKO POSTOJE POVLAŠTENE DIONICE I POVLAŠTENE DIVIDENDE A ŽELI SE IZRAČUNATI POVRAT NA OBIČNE DIONICE ONDA SE “ROE” RAČUNA OVAKO:

DIONICA HPOVLAŠTENI BEZKAPITAL VLASTITI PROSJEČNI

DIVIDENDE POVLAŠTENE-PROFIT NETOROE =

25

Slide 49

(b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (RETURN ON CAPITAL EMPLOYED – ROCE)

ROCE SE, TAKOĐER, RAČUNA NA RAZLIČITE NAČINE OVISNO O NAMJENI. ZA POTREBE MJERENJA PROFITABILNOSTI U ODNOS SE STAVLJA NETO ZARADA OD KORIŠTENOG DUGOROČNOG VLASTITOG I TUĐEG KAPITALA.

ZARADA JE U TOM SLUČAJU JEDNAKA ZBROJU NETO DOBITI I RASHODA ZA KAMATE PLAĆENIH KREDITORIMA I INVESTITORIMA. RASHODI ZA KAMATE DOVODE SE NA ISTU RAZINU VRIJEDNOSTI S NETO PROFITOM TAKO DA SE UMANJE ZA POREZNU STOPU. PRI TOME SE KORISTI OBRAZAC:

kamata x (1-porezna stopa)

ODNOSNO PRI POREZNOJ STOPI OD 10%

kamata x (1-0,1) ili

kamata x 0,9

DRUGIM RIJEČIMA KADA BI SE KAMATA PRETVORILA U DOBIT (PROFIT) OSTALO BI 90% NJENE VRIJEDNOSTI JER BI 10% BILO ODBIJENO ZA POREZ NA DOBIT (PROFIT).

Slide 49

Slide 50

U TOM SLUČAJU OBRAZAC ZA RAČUNANJE ROCE IZGLEDA OVAKO:

OBVEZE DUGOROČNE KAPITAL VLASTITI

STOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO

(ROCE)KAPITAL

KORIŠTENINA POVRAT

+

+=

Slide 50

ILI:

NETO PROFIT + KAMATE (1 – 0,1)

ROCE = ----------------------------------------------------

VLASTITI KAPITAL + DUGOROČNE OBVEZE

MEĐUTIM, TAKAV NAČIN IZRAČUNAVANJA ROCE NIJE PRIKLADAN ZA SVRHE PLANIRANJA. U SVRHU PLANIRANJA KORISTI SE SLIJEDEĆI OBRAZAC:

OBVEZE DUGOROČNE KAPITAL VLASTITI

(EBIT) PROFIT OPERATIVNIROCE

+=

26

Slide 51

(c) POVRAT NA AKTIVU (RETURN ON ASSETS – ROA) JE MJERA PROFITABILNOSTI JEDNAKO ZNAČAJNA ZA MJERENJE I PLANIRANJE REZULTATA. ZA

IZRAČUNAVANJE ROA TAKOĐER SE KORISTE RAZLIČITI OBRASCI KAO ŠTO SU:

)(PROSJEČNAAKTIVA

STOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO

(ROA)AKTIVUNA

POVRAT +=

VRLO ČESTO SE KORISTI I SLIJEDEĆI OBRAZAC:

)(PROSJEČNAAKTIVA

PROFIT OPERATIVNIROA =

PROSJEČNO KORIŠTENA AKTIVA RAČUNA SE KAO:

2

KRAJUNAAKTIVA

POČETKUNAAKTIVA

AKTIVAPROSJEČNA

+=

Slide 52

7.1.2. PROBLEMI IZBORA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI

NA PRVI POGLED SVI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI DOIMAJU SE JASNIMA I UPOTREBLJIVIMA.

MEĐUTIM U SITUACIJAMA KADA ODNOSI STAVKI U BILANCI I RAČUNU DOBITI/GUBITKA POSTANU NESTANDARDNI I KADA SE ZAHTIJEVA VEĆA PRECIZNOST MJERENJA NA POVRŠINU ISPLIVAJU SVE NESAVRŠENOSTI TIH POKAZATELJA I MNOGE TEŠKOĆE MJERENJA PROFITABILNOSTI.

ONDJE ĆE BITI ISTAKNUTI NAJVAŽNIJI PROBLEMI MJERENJA PROFITABILNOSTI I TO:

a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI

b) USPOREDBA PROFITNE MARŽE S RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA S POVRATOM NA INVESTIRANO

c) POTREBA PRILAGOĐAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE

d) MJERENJE PROFITABILNOSTI U SLUČAJU REVALORIZACIJE IMOVINE

27

Slide 53

(a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI

U PRAKSI SE POJAVLJUJU SITUACIJE KADA JE AKTIVNOST PODUZEĆA OSLONJENA NA INTELEKTUALNOM KAPITALU I NA IZNAJMLJENOJ IMOVINI KOJI NISU UKLJUČENI U BILANCU STANJA.

U TAKVIM SLUČAJEVIMA PRIHOD VIŠESTRUKO (I DO DESET PUTA) PREKORAČUJE IMOVINU A DOBIT U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL POKAZUJE ENORMNE STOPE POVRATA. PRIMJERICE:

ROA = 500%

ROE = 900%

TO SE DOGAĐA SKORO U SVIM DJELATNOSTIMA INTELEKTUALNIH USLUGA I KOD VEĆINE MALIH PODUZEĆA KOJA SU OSNOVANA S MINIMALNIM ULOGOM.

U TAKVIM SITUACIJAMA MJERENJE PROFITABILNOSTI KLASIČNIM POKAZATELJIMA POVRATA NA KAPITAL POSTAJE SKORO NEUPOTREBLJIVO.

MALA PODUZEĆA I INTELEKTUALNE USLUGE:

ROA, ROE, ROCE NEPRIKLADNO!

TADA SE PROFITABILNOST MJERI POKAZATELJIMA PROFITNE MARŽE A AKTIVNOST PODUZEĆA MJERENA PRIHODOM ILI DODANOM VRIJEDNOŠĆU ZAMJENJUJE IMOVINU.

MALA PODUZEĆA I INTELEKTUALNE USLUGE: PROFITNA MARŽA PRIKLADNO

Slide 54

(b) USPOREDBA PROFITNE MARŽE U RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA S POVRATOM NA INVESTIRANO

PROFITNA MARŽA JE USPOREDIVA SAMO IZMEĐU PODUZEĆA ISTE DJELATNOSTI!

NAIME PROFITNA MARŽA VARIRA PO DJELATNOSTIMA AKO JE POZITIVNA OD 0,1 DO 20% I VIŠE A DA PRI TOME KOD NISKIH PROFITNIH MARŽI POVRAT NA INVESTIRANO MOŽE BITI VISOK.

PRIMJERICE AKO JE VLASNIČKI KAPITAL U TRI PODUZEĆA RAZLIČITIH DJELATNOSTI 50.000 KM A ROE = 20%, DOBIT IZNOSI 10.000 KM.

AKO SE PRETPOSTAVI DA JE PRIHOD U PROIZVODNJI 100.000 KM, U TRGOVINI 300.000 KM A U USLUGAMA 500.000 KM, ZA ISTI “ROE” PROFITNE MARŽE ĆE BITI:

PROIZVODNJA: ROE = 20% PROFITNA MARŽA = 10,0%

TRGOVINA: ROE = 20% PROFITNA MARŽA = 3,3%

USLUGE: ROE = 20% PROFITNA MARŽA = 2,0%

TO ZNAČI DA PROFITNU MARŽU TREBA MJERITI I PLANIRATI OVISNO O KONKRETNOJ DJELATNOSTI I SVAKOJ POJEDINAČNOJ SITUACIJI.

POVRAT NA INVESTIRANO JE GLAVNA MJERA PROFITABILNOSTI U STREDNJIM I VELIKIM PODUZEĆIMA ALI NIJE PRIKLADNA ZA KALKULACIJE CIJENA. ZBOG TOGA TREBA POVRAT NA INVESTIRANO PRERAČUNATI NA PROFITNU MARŽU KOJA SE KORISTI U KALKULACIJAMA.

28

Slide 55

(c) POTREBA PRILAGOĐAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE

PRILAGOĐAVANJE ZA POJEDINE STAVKE NEMATERIJALNE (NEDODIRLJIVE) IMOVINE UOBIČAJENO JE KADA SE RAČUNAJU KLASIČNI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI.

NAJČEŠĆA PRILAGODBA JE UMANJENJE AKTIVE ZA REVALORIZIRANI DIO AKTIVE NA FER VRIJEDNOST. ISTODOBNO SE I PASIVA UMANJUJE ZA REVALORIZACIJSKE REZERVE.

KADA SE RAČUNA POVRAT NA IMOVINU, VRLO ČESTO SE IZ KONSOLIDIRANIH IZVJEŠTAJA UKLANJA I GOODWILL KOJI JE REZULTAT POSLOVNIH SPAJANJA.

KADA SE RAČUNA PROFITABILNOST SEGMENATA AKTIVA SE ČESTO UMANJUJE ZA NEAKTIVNE STAVKE. TO JE IMOVINA KOJA SE NE KORISTI KAO ŠTO JE POSTROJENJE U IZGRADNJI ILI NEPRODUKTIVNO (NEKORIŠTENO) ZEMLJIŠTE.

KOD PRECIZNIJEG IZRAČUNAVANJA POVRATA NA KORIŠTENI KAPITAL, STAVKE DUGOROČNIH OBVEZA KOJE SU PRENESENE NA KRATKOROČNE OBVEZE, DODAJU SE PONOVO DUGOROČNIM OBVEZAMA.

Slide 55


Slide 56

(d) KOREKCIJA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI U SLUČAJU PRIMJENE REVALORIZACIJE DUGOTRAJNE MATRERIJALNE IMOVINE NA FER VRIJEDNOST

PROFITNA MARŽA =

PRIHOD

DOBIT ZADRŽANUNA PRENESENEREZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT +

REZERVECIJSKEREVALORIZA SVE

- KAPITAL VLASTITI

DOBIT ZADRŽANUNA PRENESENEREZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT NETO

(ROE) KAPITALVLASTITINA POVRAT

+=

29


Slide 57

7.2. POKAZATELJI LIKVIDNOSTILIKVIDNOST SE DEFINIRA KAO SPOSOBNOST POKRIĆA TEKUĆIH OBVEZA ODNOSNO, SPOSOBNOST TEKUĆEG PLAĆANJA.

a) TEKUĆI ODNOS =

Kontrolna mjera = 2 (2 : 1)

PASIVA TEKUĆA

AKTIVATEKUĆA

Ako tvrtka ima tekući odnos značajno manji od 2, to ukazuje na probleme likvidnosti jer može doći do problema u pokriću tekućih obveza.

b) BRZI TEKUĆI ODNOS =

Kontrolna mjera = 1 (1 : 1)

PASIVA TEKUĆA

ZALIHE-AKTIVA TEKUĆA

Ako tvrtka ima tekući odnos manji od 1, to ukazuje na probleme likvidnosti posebno ako dođe do zastoja u prodaji i naplati zaliha jer novac i potraživanja ne pokrivaju tekuće obveze koje treba trenutno plaiti.


Slide 58

c) RADNI KAPITAL = TEKUĆA AKTIVA – TEKUĆA PASIVA

RADNI KAPITAL NIJE ODNOS NEGO APSOLUTAN BROJ. ON POKAZUJE ZA KOLIKI IZNOS TEKUĆA AKTIVA PREKORAČUJE TEKUĆE OBVEZE.ŠTO JE RADNI KAPITAL VEĆI, TO JE VEĆA SIGURNOST LIKVIDNOSTI.NEGATIVAN RADNI KAPITAL UKAZUJE NA VELIKE PROBLEME LIKVIDNOSTI JER TEKUĆA AKTIVA NE POKRIVA TEKUĆE OBVEZE KOJE ODMAH TREBA PLATITI.

d) RADNI KAPITAL U ODNOSU NA AKTIVU = ODNOS RADNOG KAPITALA

ODNOS RADNI KAPITALRADNOG = ------------------------- (kontrolna mjera 25%)KAPITALA AKTIVA

ODNOS RADNOG KAPITALA I AKTIVE POKAZUJE KOLIKI POSTOTAK AKTIVE OTPADA NA REDNI KAPITAL. ŠTO JE TAJ ODNOS VEĆI, PODUZEĆE JE LIKVIDNIJE. MJERENO “IDEALNIM” PROPORCIJAMA BILANCE RADNI KAPITAL BI TREBAO IZNOSITI 25% UKUPNE AKTIVE.

30


Slide 59

PASIVA TEKUĆAAKTIVNOSTI

HOPERATIVNI ODTIJEKA NOVČANOG REZULTAT

TIJEKA

NOVČANOG ODNOS=4.

(Kontrolna mjera = 40%)

Odnos novčanog tijeka pretpostavlja da će tekuće obveze biti pokrivene iz dobiti uvećane za amortizaciju odnosno iz zarade od novčanog tijeka, minimalno u visini od 40%.

7.3. POKAZATELJI SOLVENTNOSTI

7.3.1. Značaj ispitivanja solventnosti

Ispitivanje solventnosti poslovnih partnera u trajnom je fokusu svih poslovnih subjekata koji očekuju naplatu svojih potraživanja ili povrat posuđenog novca.

Taj interes općenito raste u razdobljima insolventnosti, recesija i kriza. Iako ispitivanje solventnosti ima dugu povijest to područje nije dovoljno razjašnjeno.

Različiti autori različito definiraju solventnost i pokazatelje solventnosti. Često nije napravljena ni jasna distinkcija između solventnosti i likvidnosti pa se ponekad ti pojmovi miješaju. Zbog toga će se ovdje pokušati barem donekle razjasniti relevantni pojmovi i pokazatelji.

Slide 60

31

7.3.2. Što je solventnost a što likvidnost?

U širem smislu, solventnost (solvency) se može definirati kao sposobnost plaćanja svih dugova.

Solventnost sposobnost pokrića svih obveza na dugi rok.

Pri takvoj definiciji, pojedini pokazatelji i mjere solventnosti uključuju i pokriće tekućih a ne samo dugoročnih obveza.

Često se za likvidnost kaže da je to kratkoročna solventnost (short-term solvency).

Zbog toga i dolazi do zamjene termina likvidnost i solventnost smatrajući da solventnost pokriva oba pojma. U svakom slučaju, likvidnost i solventnost su usko povezani pojmovi.

Zbog toga je kod ispitivanja solventnosti uputno ispitati i likvidnost kako bi slika bila potpunija.

Slide 61

Slide 62

BILANCA STANJA KOMPANIJE „X“ (KM)

Pozicija 2006. 2007. 2008.

AKTIVA

A) Potraživanja za upisani a ne uplaćenikapital

B) Dugotrajna imovina 142.348 127.910 156.828

Nematerijalna imovina 406 2.648 1.422

Materijalna imovina 137.062 120.336 150.480

Financijska imovina 4.880 4.926 4.926

Potraživanja 0 0 0

C) Kratkotrajna imovina 371.720 499.936 596.818

Zalihe 156.680 226.320 328.918

Potraživanja od kupaca 150.820 205.226 217.148

Financijska imovina 10.000 0 0

Novac na računu i blagajni 37.750 48.124 14.364

D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja inedospjeli prihod

72 148 1.100

E) Gubitak iznad visine kapitala 0 0 0

UKUPNO AKTIVA 514.140 627.994 754.746

PASIVA2006. 2007. 2008.

A) Kapital i rezerve 172.920 201.094 236.740

Upisani kapital 76.684 76.684 76.684

Rezerve i zadržana dobit 63.836 78.920 99.724

Dobit (gubitak) tekuće godine 32.400 45.490 60.332

B) Manjinski interesi 0 0 0

C) Dugoročna rezerviranja 38.458 99.526 127.344

D) Dugoročne obveze 50.066 33.402 27.832

E) Kratkoročne obveze 221.830 242.538 310.422

Obveze prema dobavljačima 105.804 186.370 220.152

Kratkoročne financijske obveze 96.764 31.646 70.904

Ostale kratkoročne obveze 19.262 24.522 19.366

F) Odgođeno plaćanje troškova i prihodbudućeg razdoblja

30.866 51.434 52.408

UKUPNO PASIVA 514.140 627.994 754.746

7.3.3. Financijski izvještaji kao podloga za objašnjavanje pokazatelja solventnosti

32

Slide 63

Bilanca uspjeha kompanije „X“

OPISGODINA/SVOTA (KM)

2007. 2008.

Prihod od prodaje 977.226 1.162.850

Troškovi za prodano (730.434) (870.644)

Bruto dobit 246.792 292.206

Troškovi uprave i prodaje (182.608) (217.662)

Operativna dobit 64.184 74.544

Financijski prihodi:

Pozitivne tečajne razlike 4.346 10.240

Kamate 1.988 2.724

Financijski rashodi

Negativne tečajne razlike (5.878) (15.982)

Rashodi kamata (6.112) (6.988)

Dobit prije poreza 58.528 64.538

Porez na dobit (13.038) (4.206)

Neto dobit 45.490 60.332

Amortizacija i deprecijacija 15.069 14.277

Slide 64

Izvještaj o novčanom toku kompanije „X“

Pozicija 2007 2008

A) Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 149.841 36.917

Dobitak (gubitak) neto 45.490 60.332

Amortizacija i deprecijacija 30.138 28.554

Povećanje (-) / Smanjenje (+) zaliha (69.640) (102.598)

Povećanje (-) / Smanjenje (+) potraživanja od kupaca (54.406) (11.922)

Povećanje (-) / Smanjenje (+) ostalih kratk. potraživanja (3.796) (16.122)

Povećanje (-) / Smanjenje (+) plaćenih tr. budućeg razd. (76) (952)

Povećanje (+) / Smanjenje (-) obveza prema dobavljačima 80.566 33.782

Povećanje (+) / Smanjenje (-) rezerviranja 61.068 27.818

Povećanje (+) / Smanjenje (-) odgođenog plaćanja troškova 20.568 974

Povećanje (+) / Smanjenje (-) kratk. financijske imovine 10.000 0

Povećanje / Smanjenje ostalih stavki 29.929 17.051

33

7.3.4. Strukturni pokazatelji solventnosti

Početno ispitivanje solventnosti izvodi se pomoću strukturnih pokazatelja. Oni pokazuju odnose između ključnih pozicija bilance. Kontrolne mjere tih pokazatelja temelje se na iskustvenim odnosima i logičkim prosudbama.

Odnose među pozicijama bilance stanja promatrane kompanije za 2008. godinu prikazuje slijedeća slika:

Slide 65

Bilanca stanja kompanije „X“ na dan 31.12.2008.

AKTIVA PASIVA

KRATKOTRAJNA IMOVINA: 597.918

(79,22 %)

NOVAC I POTRAŽIVANJA

269.00035,64%

KRATKOROČNE OBVEZE: 362.830(48,07%) OBVEZE

518.006 (68,63%)

ZALIHE 328.918 43,58%

DUGOROČNE OBVEZE 27.832

(20,56%)

KAPITAL I REZERVE 236.740

31,37%DUGOTRAJNA IMOVINA 156.828 20,78%

UKUPNO AKTIVA: 754.746 UKUPNO PASIVA: 754.746

a) Stupanj zaduženosti

Kontrolna mjera stupnja zaduženosti iznosi 50%. Krajnja granica tolerancije prema iskustvenim pokazateljima iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prekomjerno zadužena. To znači da se kompanija „X“ u 2008. godini približila granici tolerancije mjerene stupnjem zaduženosti.

Slide 66

68,63% 746.754

006.518

Aktiva

obveze Ukupneizaduženost Stupanj

=

=

=

34

b) Koeficijent financijske stabilnosti

Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (I) mjeri se odnosom dugoročnih izvora i dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti veći od 1.

Slide 67

1,69

imovina Dugotrajna

obveze Dugoročne rezerve i Kapital

(I)

istabilnost

efinancijsk

tKoeficijen

=

+=

+=

828.156

832.27740.236

Koeficijent financijske stabilnosti I koji iznosi 1,69 pokazuje da je dugotrajna imovina dobropokrivena dugoročnim izvorima i da ne postoji opasnost od trenutačne insolventnosti.

c) Koeficijent financijske stabilnosti II

Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti. Naime, on zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima. To je osiguranje u slučaju da iz bilo kojeg razloga dođe do zastoja u prodaji zaliha. Za taj stupanja osiguranja koeficijent financijske stabilnosti II mora biti veći od 1.

Slide 68

Koeficijent financijske stabilnosti II u iznosu od 0,545 pokazuje da će kompanija brzo doći u financijsketeškoće ako dođe do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Rješenje je moguće dugoročnim zaduživanjem.

0,545 485.746

264.572

Zalihe imovina Dugotrajna

obveze Dugoročne rezerve i Kapital

(II)

istabilnost

efinancijsk

tKoeficijen

=

=

+

+=

+

+=

918.328828.156

832.27740.236

35

d) Odnos ukupnih obveza i glavnice

Odnos ukupnih obveza i glavnice (kapital i rezerve) je inačica stupnja zaduženosti. On ne predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduženosti interpretira na drugi način. Kontrolna mjera ovog odnosa je 1.

Slide 69

Odnos ukupnih obveza i glavnice u iznosu od 2,19 pokazuje da obveze više od dva puta prekoračujukapital i rezerve što znači da je riječ o gornjoj granici zaduženosti.

19,2740.236

006.518==

=

rezerve i Kapital

obveze Ukupne

glavnice

i obveza

ukupnih Odnos

e) Odnos dugoročnih obveza i glavnice

Odnos dugoročnih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50% ili 0,5 a gornja granica tolerancije je 1.

Slide 70

Odnos dugoročnih obveza i glavnice u iznosu od 0,12 pokazuje da solventnost s ovog aspekta nijeugrožena te da je moguće značajno dodatno dugoročno zaduživanje.To ne mora utjecati na povećanje stupnja zaduženosti jer je moguće kratkoročne obveze djelomičnozamijeniti dugoročnim.

12,0740.236

832.27==

glavnice

i obveza

dugoročnih Odnos

36

7.3.5. Dinamički pokazatelji solventnosti

Dinamički pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su kompleksniji pokazatelji od strukturnih pokazatelja i za sada ih nema mnogo. Ovdje su odabrani samo oni koji su jednostavni za praktičnu uporabu.

Slide 71

a) Financijska snaga

Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa (Autori: Vinko Belak i Željana Aljinović Barać). Taj pokazatelj je znanstveno potvrđen empirijskom analizom na podacima iz financijskih izvještaja kompanija na hrvatskom tržištu kapitala.

Financijska snaga se računa pomoću slijedećeg obrasca:

Slide 72

obveze Ukupne

ija)Deprecijac jaAmortizaci (Dobit 5

(2008)

(ex snaga

aFinancijsk

4

++=)

Granična mjera ex4=1ex4 veći od 1 je boljiex4 manji od 1 a veći od 0 je lošijiex4 negativan = ugrožena egzistencija

37

Financijska snaga promatrane kompanije je nešto ispod granične mjere od 1 za 2008. godinu. Dinamička kretanja financijske snage može se dobiti usporedbom prema prethodnoj godini.

Slide 73

Usporedbom pokazatelja financijske snage za 2008. godinu u odnosu na financijsku snagu u 2007. godini vidi se da je financijska snaga u porastu. Taj rezultat je postignut zahvaljujući povećanju dobiti od 32,6%.

0,72

518.006

(ex snaga

aFinancijsk

4

=

+=

)277.14332.50(5

)

0,65

426.900

(2007)

(ex snaga

aFinancijsk

4

=

+=

)069.15490.40(5)

b) Odnos pokrića kamata

Odnos pokrića kamata je značajan pokazatelj za kreditore. On se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 74

Taj odnos nema neku opću kontrolnu mjeru. Smatra se da veći odnos znači veće mogućnosti zaduživanja. Za 2008. godinu odnos pokrića kamata iznosi:

kamata Troškovi

dobit Operativna

kamata

pokrića

Odnos

=

67,10==6.988

74.544

kamata

pokrića

Odnos

Kao što se može vidjeti, odnos pokrića kamata koji iznosi 10,67 puta vrlo je visok. Time jepotvrđena ranija tvrdnja da je moguće dodatno dugoročno zaduživanje kompanije što ukazuje nadobru solventnost u dužem razdoblju.

38

c) Indeks financijske poluge (Financial Leverage Indeks)

Indeks financijske poluge se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 75

Ako je indeks financijske poluge veći od 1 to sugerira povoljan efekt poluge.Drugim riječima, to znači da se isplati poslovati posuđenim novcem.Isto tako, to znači da se isplati povećavati aktivnost pomoću posuđenog novca. Indeks financijskepoluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt financijske poluge.

(ROA)aktivu naPovrat

(ROE) kapital vlasničkinaPovrat

poluge

efinancijsk

Indeks

=

kapital vlasničkiProsječni

dividende Povlaštene -dobit Neto

(ROE) kapital

vlasnički

naPovrat

=

Neto dobit + Troškovi kamata (1-Stopa poreza)ROA = ----------------------------------------------------------

Prosječna aktiva

Izračun indeksa financijske poluge za 2008. godinu:

Slide 76

Indeks financijske poluge od 2,86 sugerira da je efekt poluge vrlo povoljan.

( )27,6% ili

236.740201.09460.332

ROE 276,0

2

=+

=

60.332 + (6.988 x 0,9)60.332 + (6.988 x 0,9)ROA = ------------------------------ = 9,64%

627.994 + 754.746/2

ROE 27,60ROE 27,60Indeks poluge = ------- = ----------- = 2,86

ROA 9,64

39

7.3.6. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti

Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija može preživjeti s njenom sadašnjom razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. To znači da što je veći broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize. Ovaj pokazatelj nema opću kontrolnu mjeru nego se promatra u usporedbi s prethodnim razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.

Obrambeni interval se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 77Slide 77

a) Obrambeni interval (Defensive Interval)

Obrambeni interval

Tekuća aktiva - Zalihe

Prosječna dnevna gotovinaiz operativnih aktivnosti

=

Prihodod

prodaje

Potraživanja od kupacana kraju

protekle godine

Potraživanja od kupacana kraju

tekuće godineProsječna dnevna gotovinaiz operativnih aktivnosti

365

+ -

=

Obrambeni interval za 2008. godinu iznosi:

Slide 78

Kao što se može vidjeti, obrambeni interval u 2008. godini se smanjio u odnosu na 2007. godinu i tosa 108,28 dana na 85,31 dan. Razlog tome je nagli porast zaliha od 45,3% što ukazuje na slabljenjefinancijskog položaja do kojeg je došlo uslijed nastale recesije na tržištu.

[ ]

dana 1.150.928269.000

2008interval

Obrambeni

31,85

365

365

148.217226.205850.162.1918.328918.597

==

−+

−=

Obrambeni interval za 2007. godinu iznosi:

[ ]

dana 922.820273.764

2007interval

Obrambeni

28,108

365

365

226.205820.150226.977320.226084.500

==

−+

−=

40

b) Operativni ciklus (Operating Cycle)

Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraženo u danima od nabave zaliha do unovčenja potraživanja. Manji broj dana operativnog ciklusa znači veću efikasnost. Operativni ciklus se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 79

novacu japotraživan

apretvaranj Dani

japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

ciklusOperativni

+=

365×

+

=prodano za Troškovi

2

krajuna Zalihe

početkuna Zalihe


apretvaranj Dani

[ ]

dana 870.644

277.619

870.6442

2008 japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

39,116365

365

320.226918.328

=×=

×

+

=[ ]

dana 730.434

191.500

730.4342

2007 japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

69,95365

365

320.226680.156

=×=

×

+

=

Problem izračuna operativnog ciklusa proizlazi iz toga što u bilanci uspjeha nema podatka o troškovima za prodano nego taj podatak treba posebno osigurati u računovodstvu!

Slide 80

Kao što se može vidjeti, operativni ciklus se povećao u 2008. godini u odnosu na prethodnugodinu. Problem nije u unovčenju potraživanja nego u sporijoj prodaji zaliha.

365×

+

=prodaje od Prihod

2

kraju na kupaca od jaPotraživan

početku na kupacaod jaPotraživan


apretvaranj Dani

[ ]

dana 1.162.850

211.187

1.162.8502

2008 novacu japotraživan

apretvaranj Dani

29,66365

365

226.205148.217

=×=

×

+

=

[ ]

dana 977.226

178.023

977.2262

2007 novacu japotraživan

apretvaranj Dani

49,66365

365

226.205820.150

=×=

×

+

=

[ ]68,18229,6639,116 =+=

2008 ciklus

Operativni

[ ]18,16249,6669,95 =+=

2007 ciklus

Operativni

41

c) Novčani ciklus (Cash Cycle)

Novčani ciklus pokazuje odnos unovčenja zaliha i plaćanja obveza prema dobavljačima. On se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 81

dobavljačaplaćanja Dani


apretvaranj Dani


apretvaranj Dani

ciklusNovčani −+=

365×

+

=prodano za Troškovi

2

kraju naDobavljači

početku naDobavljači

dobavljačaplaćanja

Dani

[ ]

dana 870.644

203.261

870.6442

2008dobavljača

plaćanja Dani

21,85365

365

152.220370.187

=×=

×

+

=[ ]

dana 730.434

146.087

730.4342

2007dobavljača

plaćanja Dani

0,73365

365

370.186804.105

=×=

×

+

=

Slide 82

Pozitivan broj dana novčanog ciklusa znači da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego dobijenovac od svojih kupaca. Veći broj dana novčanog ciklusa smanjuje financijsku snagu kompanije. Akobi operativni ciklus bio kraći od dana plaćanja, rezultat bi bio s negativnim predznakom i to bi bilobolje za kompaniju jer bi novac dobivala od kupaca prije nego plaća dobavljačima.

U našim uvjetima plaćanja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom rezervom jer naše kompanije vrločesto otežu plaćanja bez posljedica koje postoje u zemljama sa strožim sankcijama za neplaćanjeobveza.

[ ]dana

2008ciklus

Novčani47,9721,8529,6639,116 =−+=

[ ]dana

2007ciklus

Novčani18,8900,7349,6669,95 =−+=

42

d) Indeks likvidnosti (Liquidity Index)

Indeks likvidnosti pokazuje likvidonosni potencijal kompanije. On se računa na temelju odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraživanja a preostala potraživanja u novac uključivo i raspoloživu gotovinu.

Indeks likvidnosti se računa prema slijedećem obrascu:

Slide 83

dana a

b ilikvidnost Indeks 90,132

430.560

480.481.74===

2008 god. Svota (''000'')Dani

pretvaranja u gotovinu

Umnožak

Gotovina 14.364 - -

Potraživanja od kupaca na kraju 217.148 66,29 14.394.740

Zalihe na kraju 328.918 182,68 60.086.740

Ukupno (a) 560.430 (b) 74.481.480

Slide 84

Indeks likvidnosti nema neku opću kontrolnu mjeru. Likvidnost je općenito bolja što jeindeks mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe sproteklim razdobljem ili s kompanijama u istoj djelatnosti. U promatranom slučaju došlo jedo pogoršanja likvidnosti u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.

dana a

b ilikvidnost Indeks 96,104

670.479

053.350.50===

2007 god. Svota (''000'')Dani

pretvaranja u gotovinu

Umnožak

Gotovina 48.124 - -

Potraživanja od kupaca na kraju 205.226 66,49 13.645.476

Zalihe na kraju 226.320 162,18 36.704.577

Ukupno (a) 479.670 (b) 50.350.053

43

7.4. POKAZATELJI AKTIVNOSTI7.4.1. Koeficijent obrtaja imovine (aktive)

Slide 85

(IMOVINA)AKTIVA

PRIHOD

AKTIVEOBRTAJA

TKOEFICIJEN=

1.[kontrolna mjera = 1 : 1]

Vjerojatnidobici

Mogućidobici igubici

Vjerojatnigubici

PRIHOD (1:1)

0,7

AKTIVA

Koeficeijent obrtaja aktive se razlikuje za svaku djelatnost pa se može uspoređivati samo u okviru te djelatnosti. Kontrolna mjera od 1 vrijedi samo za klasične proizvodne djelatnosti. Za sve druge djelatnosti treba posebno izračunati prosječni koeficijent obrtaja.

Slide 86AutorProf. dr. sc. Vinko Belak Slide 86

Procjena uspješnosti korištenja imovine pomoću koeficijenta obrtaja

Stupanj uspješnosti korištenja imovine procjenjuje se pomoću koeficijenta obrtaja imovine (asset turnover) koji se računa ovako:

Koeficijent obrtaja imovine pokazuje stupanj korištenja imovine u stvaranju prihoda. Veći koeficijent obrtaja unači da tvrtka bilje koristi svoje kapacitete.

Iako koeficijent obrtaja imovine nije usporediv za različite djelatnosti, usporedba unutar iste djelatnosti dobro oslikava uspješnost korištenja imovine. Ako tvrtka uspije povećati koeficijent obrtaja imovine ukupni poslovni rezultati i struktura bilance će se poboljšati.

U tom procesu značajno je otkriti na koji način je moguće povećati koeficijent obrtaja imovine.

Da bi se olakšale procjene ostvarenih rezultata korištenja imovine i prognoze budućeg kretanja profitabilnosti , potrebno je analizirati tipične situacije koje se pojavljuju u praksi.

Koeficijent obrtaja imivnePrihod od prodaje

Aktiva=

44


Prva tipična situacija: prihod raste – imovine se drži konstantnom

Ta situacija je vidljiva iz slijedećeg primjera:

Ova situacija znači da se kvaliteta aktivnosti poboljšava i uz uvjet dobrog upravljanja troškovima mogu se očekivati bolji poslovni rezultati u budućnosti.

Jednaki efekti mogu se očekivati i u situaciji ked se aktiva povećava ali prihod raste brže što prikazuje slijedeća slika:

Da bi se postigli ovakvi učinci potrebno je poboljšati poslovnu izvrsnost u mnogim dimenzijama.

OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4

PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000

AKTIVA 100.000 100.000 100.000 100.000

KOEFICIJENT OBRTAJA 1,0 1,2 1,4 1,6


PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000

AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000



Druga tipična situacija: prihod je konstantan – imovina se smanjuje

Ta stuacija je vidljiva iz slijedećeg primjera:

Ova situacija se pojavljuje kad se tvrtka rješava neaktivnih kapacita koji su je opterećivali troškovima amortizacije i drugim obvezujućim troškovima ili čak aktivnih kapaciteta čije troškove ne može podnijeti zbog pada prihoda.

Procjena budućih rezultata puno je teža u ovom slučaju jer kontrakcija kapaciteta može imati pozitivne efekte ako se tvrtka rješava nepotrebnih kapaciteta ali i negativne efekte ako je na prodaju imovine prisiljena zbog pada prihoda ili zbog nelikvidnosti.

Negativni efekti se mogu pojaviti i u slučaju kad tvrtka smanjuje imovinu ali nedovoljno brzo uklanja ostale fiksne troškove.


PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000

AKTIVA 100.000 90.000 80.000 70.000


45


Treća tipična situacija: prihod je konstantan – imovina se povećava


Ova situacija se pojavljuje kad dolazi do ulaganja u nove kapacitete koji će rezultate dati tek u budućnosti kroz povećani prihod i relativno smanjenje udjela troškova u prihodu.

Ako se povećanje prihoda ne ostvaruje, ovo može biti opasna situacija jer će doći do pada profitabilnosti.

Ako su ovakva kretanja posljedica situacije da tvrtka treba sve veću imovinu za održavanje jednakog prihoda onda se mogu očekivati sve lošiji rezultati u budućnosti.


PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000

AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000



Četvrta tipična situacija: prihod raste – imovina raste brže


U ovoj situaciji treba biti oprezan u procjenama budućih rezultata. U prosjeku gledano, povećanje aktive ima utjecaja na povećanje prihoda, ali nešto sporijom dinamikom. To može značiti da će u budućnosti, čak i ako se povećanje aktive uspori ili zaustavi, prihod nastaviti rasti. Međutim, za takvu ocjenu trebala bi postojati konjuktura u djelatnosti ili proboj tvrtke na nova tržišta. U protivnom, brže povećanje aktive od prihoda imat će za posljedicu lošije rezultate.


PRIHOD 100.000 110.000 120.000 130.000

AKTIVA 100.000 120.000 140.000 160.000


46

7.4.2. Odnos kretanja prihoda (Revenue growth rate)

Odnos kretanja prihoda pokazuje koliko dobro razvijamo poslovanje.

Rast prihoda je glavni pokazatelj stvaranja novca (making money).

Odnos kretanja prihoda računa se prema slijedećem općem obrascu:

Prihod od prodaje u tekućem razdoblju

Odnos kretanja prihoda = -----------------------------------------------------------

Prihod od prodaje u prethodnom razdoblju

Primjer:

Slide 91

Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Prihod od prodaje 1.000.000 1.050.000 1.100.000 1.200.000 1.400.000 Projekcija

Lančani indeks 100,00 105,00 104,76 109,09 116,67 Projekcija

Bazni indeks 100,00 105,00 110,00 120,00 140,00 Projekcija

Projekcije budućeg prihoda rade se na temelju kretanja prihoda u proteklim razdobljima uzimajući u obzir kretanja u djelatnosti, odnosa s konkurencijom i kretanja u gospodarstvu općenito.

7.4.3. Odnos proizvodnosti i prodaje dobara kao pokazatelji aktivnosti Odnos proizvodnosti i prodaje dobara kao pokazatelji aktivnosti mjere se kretanjem količina

proizvodnje i prodaje kad je to moguće.

U nekim djelatnostima je teško ili nemoguće uspoređivati količine proizvodnje ili prodaje dobara. U nekim djelatnostima je to moguće svođenjem količina na neku zajedničku mjernu jedinicu pomoći ekvivalentnih brojeva. Primjerice, broj prodanih automobila može se svesti na jediničnu mjeru najprodavanijeg modela. Količina proizvodnje brodova svodi se na kompenziranu bruto registarsku tonu (KBRT). Proizvodnja crne metalurgije svodi se na tonu proizvedene crne metalurgije i tome slično. Temeljni obrazac za izračunavanje odnosa proizvodnosti je slijedeći:

Količina proizvodnje u tekućem razdoblju

Odnos proizvodnosti= --------------------------------------------------------------

Količina proizvodnje u prethodnom razdoblju

Primjer:

Tvornica aluminija je u 2011 godini prozvela 800.000,00 tona aluminija a u 2012 godini 700.000 tona.

700.000

Odnos proizvodnosti = ------------- = 0,875 ili 87,5%

800.000

Prema tome, tvornica aluminija je u 2012 godini proizvela (100 – 87,5) 12,5% manje aluminija nego u 2011 godini.

Slide 92

47

Temeljni obrazac za izračunavanje količinskog odnosa prodaje dobara je slijedeći:

Količina prodaje u tekućem razdoblju

Količinski odnos prodaje dobara = ----------------------------------------------------------

Količina prodaje u prethodnom razdoblju

Primjer svođenja prodaje dobara na jedniničnu mjeru i utvrđivanje količinskog odnosa prodaje; Ekvivalentni brojevi se računaju prema cijeni C klase!

Auto kuća “MercedesHerc” je u 2011 i 2012 godini prodala slijedeće količne automobila:

Slide 93

Tip Cijena (KM) Ekvivalnetni brojevi

Prodano (kom) 2011

Prodano (kom)2012

Ekvivalentna količina 2011

Ekvivalentna količina 2012

A klasa 70.000 0,70 35 15 24,50 10,50

C klasa 100.000 1,00 65 50 65,00 50,00

E klasa 150.000 1,50 10 35 15,00 52,50

Ukupno 100 100 104,50 113,00

113,00Količinski odnos prodaje dobara = ------------- = 108,13

104,50Prema tome, iako je auto kuća “MercedesHerc” nominalno prodala po 100 automobila u obje godine, primjenom ekvivalentnih brojeva utvrđeno je da je količina prodaje porasla u 2012 godini za 8,13%.

7.5. POKAZATELJI STVARANJA VRIJEDNOSTI

Slide 94

1. DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)

2. EKONOMSKI PROFIT (ECONOMIC PROFIT)

3. EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST (ECONOMIC VALUE ADDED – EVA)

4. TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST (MARKET VALUE ADDED – MVA)

48

(1.) DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)

Slide 95

DODANA VRIJEDNOST JE RAZLIKA IZMEĐU PRIHODA I VRIJEDNOSTI KUPLJENIH DOBARA I USLUGA

STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI

a) PLAĆE I NAKNADE OSOBLJU

b) KAMATE KREDITORIMA

c) POREZ NA DOBIT – ZA JAVNI SEKTOR

d) DOBIT KOJU ZADRŽAVA KOMPANIJA

e) DOBIT KOJA SE ISPLAĆUJE VLASNICIMA

DODANA VRIJEDNOST POKAZUJE KOLIKI DIO PRIHODA SE STVARA IZ VLASTITIH AKTIVNOSTI.

IZVJEŠTAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA TVRTKU “CONCORD” (VALUE ADDED STATEMENT OF THE “CONCORD” GROUP)

ZA 2007. i 2008. GODINU

Slide 96

OPISSVOTA (000 EUR)

2007. g. 2008. g.

Prihod od prodaje (Sales) 1.160.503 1.222.706

Povećanje zaliha (Increase in inventory) 17.291 30.086

Kapitalizirani vlastiti troškovi (Work in proces and capitalized) 3.439 2.499

Ostali poslovni prihodi (Other operating income) 16.343 32.531

Financijski prihodi (Income from financial assets) 3.965 7.740

UKUPNO (TOTAL) 1.201.542 1.305.563

Minus (less):

Materijalni troškovi (Cost of materials) 911.571 909.418

Deprecijacija i amortizacija (Depreciation and amortization) 30.041 33.837

Vrijednosna usklađenja (Impairmant) 3.472 1.329

Rezerviranja (Provisions) 3.301 438

Ostali operativni troškovi (Other operating expenses) 63.765 151.842

DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697

Korištenje D.V. (Utilization)

Za osoblje (Employees – Staff costs) 154.871 166.888

Za javni sektor – porez na dobit (Public sector – tax expenses) 5.283 6.546

Za Kreditore (Lenders) 15.159 18.436

Kompaniji i dioničarima (Companies and Shareholders) 14.075 16.824

DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697

49

Slide 97

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTIStavljajući u odnos output i input nakon toga dobije se indeks produktivnosti prema slijedećem obrascu:

Kapital snaga Radna

t vrijednosDodana

Input

OutputtoduktivnosPr

+==

Na žalost, spoj radne snage i kapitala je teorijski sporan i nije općenito prihvaćen (prema:Wood, E.G., 1978, str. 40). Zbog toga se za izračunavanje produktivnosti preko dodanevrijednosti rađe koriste obrasci koji odvojeno promatraju dodanu vrijednost kao output sradnom snagom i kapitalom kao inputima. To su najčešće slijedeći odnosi:

ktivaa Tekuća

t vrijednosDodanaaktive tekuće

ostProduktivn=

Aktiva

t vrijednosDodanaaktive ukupne

ostProduktivn=1.

2.

Slide 98

ktivaa Dugotrajna

t vrijednosDodanaaktive dugotrajne

ostProduktivn =3.

4.zaposlenih broj osječanPr

t vrijednosDodanazaposlenom po

ostProduktivn=

5.plaće izravne Ukupne

t vrijednosDodana

plaće izravnejedinici novčanoj

poost Produktivn=

6.

)(korišteni Kapital

t vrijednosDodana

zaposlenih broj osječanPr

)(korišteni Kapitalzaposlenih broj osječanPr

t vrijednosDodana

kapitala i radaostProduktivn

==

50

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTI USPOREDIVI SU U RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA I U MEĐUNARODNIM RAZMJERIMA.

Slide 99

PROIZVODNOST POZAPOSLENOM UTEMELJENANA DODANOJ VRIJEDNOSTI

DODANAVRIJEDNOST

=

208.697.000PROIZVODNOST POZAPOSLENOM

= 47.431 €= 4.400

PROSJEČANBROJ

ZAPOSLENIH

PROIZVODNOST PLAĆANJA ZAPOSLENIH

( 2008.)

DODANAVRIJEDNOST

= = 208.697.460

166.888.912

= 1,25 EUR/ZAP

PLAĆE ZAPOSLENIH

JEDAN EUR PLAĆE ODBACUJE 1,25 EUR DODANE VRIJEDNOSTI

(2.) EKONOMSKI PROFIT

Slide 100

EKONOMSKI PROFIT = PROFIT -TRŽIŠNA CIJENA

(TROŠAK) KAPITALA(VLASTITOG I TUĐEG)

NETO EKONOMSKIPROFIT =

NETOPROFIT -

TRŽIŠNA CIJENAVLASTITOG KAPITALA

51

(3.) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST

Slide 101

EVA se izračuna tako da se od operativnog dobitka umanjenog za porez na dobitak odbiju troškovi ukupno uloženog kapitala (vlastitog i tuđeg). Ako je rezultat pozitivan, tada tvrtka stvara dodanu vrijednost za dioničare, a ako je negativan, tada tvrtka "jede svoju supstancu".

Prihodi

- Operativni troškovi i rashodi

= Operativni dobitak

- Porez na dobitak (osnovica P.D. x stopa)

= Operativni dobitak umanjen za porez

- Troškovi kapitala (tržišna cijena dugoročnog kapitala)

= Ekonomska dodana vrijednost (EVA)

EVA se u osnovi računa prema slijedećem obrascu:

Slide 102

Amortizacija i deprecijacija

Bruto plaće, nagrade i naknade zaposlenima

Porez na profit

Kamate

DODANA VRIJEDNOST

Neto profit

Amortizacija i deprecijacija

STAVKE KOJE SE ODBIJAJU OD DODANE

VRIJEDNOSTI

Bruto plaće, nagrade i naknade zaposlenima

Porez na profit

Porez na profit od kamata (fiktivno)

Trošak kapitala

EVA

Neto profit i kamate poslije poreza umanjeno za trošak kapitala

Odnos ukupne dodane vrijednosti i EVA

Model izračuna troškova kapitala

KORIŠTENI KAPITAL

• TUĐI (POSUĐENI KAPITAL)

• VLASTITI KAPITAL xProsječna stopa

troškova kapitala=

TROŠKOVIKAPITALA

52

SLIKA: Grafički prikaz izračuna EVA

Slide 103

OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ

ILINETO PROFIT UVEĆAN

ZA KAMATETROŠKOVIKAPITALA

EVA

Ako su troškovi kapitala manji od operativnog profita umanjenog za porez EVA je pozitivna

OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ

ILI NETO PROFIT UVEĆAN ZA KAMATE

TROŠKOVIKAPITALA

EVA

Ako su troškovi kapitala veći od operativnog profita umanjenog za porez EVA je negativna.

PRORAČUN PROSJEČNE STOPE TROŠKOVA KAPITALA

Slide 104

Opis Postotak Definicije Troškovi vlastitog kapitala

• Bezrizična stopa (Rf)

• Beta (β)

• Premija tržišnog rizika

• Troškovi vlastitog kapitala

6% 1,1 6%

12,6%

Kamatna stopa na dugoročne državne obveznice Odstupanje individualnog prinosa u odnosu na tržišni portfolio Petogodišnji prosjek

=Rf + (β x Mp)

Troškovi dugoročnih dugova:

• Troškovi i nakon oporezivanja

7%

5,6%

Tekuće kamatne stope na dugoročne kredite (odbijeno 20% zbog poreza na dobitak)

Struktura kapitala:

• Vlastiti kapital

• Dugoročni krediti i posudbe

70% 30%

Postotak vlastitog kapitala u odnosu na ukupni kapital Postotak dugova u odnosu na ukupni kapital

Prosječna stopa troškova kapitala:

10,5%

(% vlastitog kapitala) x (stopa troškova vlastitog kapitala) + (% dugova) x (stopa troškova dugova nakon poreza)

53

Odnosi između financijskih mjera u modelu EVA

Slide 105

(4.) TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST

Slide 106

Tržišna dodana vrijednost (Market Value Added – MVA) je mjera stvaranja vrijednosti tvrtke.

Tržišna dodana vrijednost (MVA)

= Tržišna vrijednost

tvrtke -

Ukupni kapital

Tržišna vrijednost tvrtke izračunava se na burzi ili se utvrđuje temeljem posebneprocjene. Kao ukupni kapital tvrtke uzima se vrijednost uloženog tj. korištenogvlastitog i tuđeg kapitala. Na drugi način ukupni kapital se izračunava kao zbroj radnogkapitala (Working capital) i dugotrajne imovine (Fixed capital).

54

Slide 107

IZRAČUN UKUPNOG KAPITALA TVRTKE

Radni kapital (Working capital) Svota u milijunima USD Gotovina (Cash) 42 Potraživanja (Accounts receivable) 630 Zalihe (Inventories) 464 Ukupno tekuća aktiva 1.136 Obveze dobavljačima (Accounts payable) (163) Obračunate neplaćene obveze (Accrued expenses) (266) Ukupno tekuća pasiva (429) Neto radni kapital (Net working capital) 707 Dugotrajna imovina (Fixed capital): Nabavna vrijednost dugotrajne imovine 2.100 Akumulirana amortizacija (735) Neto vrijednost dugotrajne imovine 1.365 Ostala dugotrajna imovina 100 Dugotrajna imovina neto 1.465 Ukupni kapital (Total capital) 2.172

Grafički prikaz izračuna MVA

Slide 108

TRŽIŠNAVRIJEDNOST

TVRTKEKNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST UKUPNOGKAPITALA

(PRILAGOĐENA)

MVA

Ako je tržišna vrijednost tvrtke veća od knjigovodstvene vrijednosti ukupnog kapitala MVA je pozitivna.

TRŽIŠNAVRIJEDNOST

TVRTKE

KNJIGOVODSTVENAVRIJEDNOST UKUPNOG

KAPITALA (PRILAGOĐENA)

MVA

55

PRAKTIČNE MOGUĆNOSTI IZRAČUNAVANJA “MVA”

TRŽIŠNO VREDNOVANJE UKUPNOG DUGOROČNOG ULOŽENOG KAPITALA VIŠE

JE TEORIJSKA NEGO PRAKTIČNA MOGUĆNOST. ZBOG TOGA JE NEOPHODNO

IZRAČUNAVANJE “MVA” PRILAGODITI ŠTO VIŠE PRAKTIČNIM MOGUĆNOSTIMA

IZRAČUNAVANJA.

Temeljni obrazac za izračunavanje “MVA” je:

MVA = V – KGdje je:

MVA = Tržišna dodana vrijednost

V = Tržišna vrijednost tvrtke, uključivo glavnicu i dugove

K = Kapital investiran u tvrtku

Slide 109

• PRAVA TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE MOŽE SE UTVRDITI JEDINO PREMA TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI DIONICA I DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU.

• AKO NEMA DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU KAPITALA ONDA SE TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE UTVRĐUJE OVAKO:

V = BROJ DIONICA x TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE

KAPITAL INVESTIRAN U TVRTKU IZRAČUNAVA SE OVAKO:

K = BROJ DIONICA x KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE

MVA = TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA - KNJGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICA

AKO NA TRŽIŠTU KOTIRAJU I OBVEZNICE ONDA JE:

MVA = TRŽ. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA – KNJG. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA

Slide 110

56

Prednost MVA kao mjere performanse je u tome da se može koristiti za izravnuusporedbu performansi različitih tvrtki u različitim industrijama pa čak i u različitimzemljama.

Međutim, u tu svrhu se može računati koeficijent MVA kao odnos između tržišnevrijednosti i vrijednosti ukupnog kapitala. MVA odnos se izračunava premaslijedećem obrascu:

Tržišna vrijednost tvrtke MVA odnos =

Ukupni kapital

Ako je MVA odnos veći od 1, on pokazuje koliko novčanih vrijedi na tržištu jednanovčana jedinica uložena u tvrtku.

Slide 111

Slide 112

7.6. Mjerenje uspješnosti iz prespektive kupacaKod mjerenja uspješnosti iz prespektive kupaca primjenjuju se različiti modeli procjene zadovoljstva kupaca. Međutim, kao najjeftiniji i najjednostavniji a sasvim djelotvoran ovdje je za procjenu uspješnosti iz prespektive kupaca odabran pokazatelj koji se može nazvati “Indeks neto promovirajućeg utjecaja kupaca” (Net promoter score – NPS)Mjerenje Indeksa neto promovirajućeg utjecaja kupaca

Kod ispitivanja mišljenja kupaca o našem poduzeću dijelimo ih u tri skupine:1.Promotori (koji su zadovoljni i govore dobro o nama)2.Pasivni (koji nemaju ni dobro ni loše mišljenje o nama)3.Klevetnici (koji nisu zadovoljni i govore loše o nama)

Bodovanje promovirajućeg utjecaja kupaca:1.Promotori: ocjene 9 i 10.2.Pasivni: Ocjene 7 i 8.3.Klevetnici: Ocjene 0 do 6.

57

Slide 113

Primjer izračuna neto promovirajućeg utjecaja kupaca:

Rezultati ispitivanja mišljenja kupaca

Ocjene Broj kupaca

0 1

1 2

2 0

3 5

4 12

5 50

6 100

7 110

8 170

9 350

10 200

Ukupno 1.000

Promotori:200 + 350

Postotak promotora = ------------- = 55%1.000

Klevetnici: 1+2+5+12+50+100

Postotak klevetnika = ------------------------- = 18%1.000

NPS = 55% - 18% = 37%

Neto promovirajući utjecaj kupaca iznosi svega 37%. Budući da NPS izvrsnih kompanija iznosi od 70% do 90% potrebna su unaprjeđenja.

8. Složeni modeli mjerenja performanse(ALTMAN, ARGENTI I BELAK-ALJINOVIĆ)

Slide 114

58

8.1. Altmanov Z-Score prognostički model izvrsnosti ili neuspjeha (stari model)

54321 0,16,03,34,12,1 XXXXXZ ++++=

Slide 115

aktiva Ukupna

kapital Radni1 =X

aktiva Ukupna

dobit Zadržana2 =X

aktiva Ukupna

EBIT3 =X

aktiva Ukupna

(Revenue) Prihod5 =X

PROGNOZE

Z-Score veći od 2,67: Kompanija ima dobru budućnost najmanje u kratkoročnom i srednjeročnom razdoblju

Z-Score između 1,81 i 2,67: Treba pojačano raditi na poboljšanju poslovne izvrsnosti

Z-Score manji od 1,81: Moguća pojava ozbiljnih problema i propasti

obveze Ukupne

cijakapitaliza TržišnaX4 =

STRUKTURA NOVOG ALTMANOVOG EMS MODELA:(EMS = EMERGING MARKET SCORING MODEL)

Slide 116

EMS = 3,25 + 6,56 x1 + 3,26 x2 + 6,72 x3 + 1,05 x4

RADNI KAPITALX1 = --------------------------------

UKUPNA IMOVINA

ZADRŽANA DOBIT X2 = -----------------------------

UKUPNA IMOVINA

EBITX3 = ------------------------------

UKUPNA IMOVINA

KAPITAL I REZERVEX4 = ----------------------------------

UKUPNE OBVEZE

EMS = 5,85 I VIŠE: MALA VJEROJATNOST BANKROTAEMS OD 4.35 DO 5,85: SIVA ZONA (NEPROTUMAČENO)EMS MANJI OD 4,35: VELIKA VJEROJATNOST BANKROTA

59

Slide 117

8.2. Argentijev model prognoziranja neuspjeha

I. Nedostaci (stupanj opasnosti: 10)1. MANAGAMENT Negativni bodovi

• Izvršni direktor je autokrat 8• Izvršni direktor je istodobno i predsjednik 4• Neuravnotežen odnos između vještina i

iskustva članova uprave 2• Pasivna glavna uprava 2• Slab financijski direktor 2• Manjak profesionalnih managera 1 19

2. NEADEKVATAN RAČUNOVODSTVENI SUSTAV• Neadekvatna budžetska kontrola 3• Loš plan novčanih tokova ili ga nema 3• Loš sustav upavljanja troškovima 3 9

3. SPOR I NEADEKVATAN ODGOVOR NA PROMJENE• Spor razvoj proizvoda, 5 • Spor razvoj procesa 5 • Neadekvatan pristup tržištu 5 15UKUPNO MOGUĆE 43

Slide 117

Prognozira stupanj opasnosti od neuspjeha u budućnosti na temelju slijedećih leading indikatora:

Slide 118

II. POGREŠKEII. Ekspanzija poslovanja koja uzorkuje nelikvidnost 15III. Prekomjerna zaduženost korz odnos Dugovi/Glavnica 15IV. Predstojeći neuspjesi novih projekata 15

UKUPNO MOGUĆE: 45

III. SIMPTOMIIII. Pogoršanje financijskih mjera ili Z-score (EMS score) 4IV. Loši znakovi iz kreativnog računovodstva 4V. Opadanje kavliteta, morala, cijene dionica,... 3VI. Rezignacija i neangažiranost u rješavanju problema 1

UKUPNO MOGUĆE: 12

SVE UKUPNO MOGUĆE: 100

Slide 118

PROGNOZE BUDUĆIH PERFORMANSI:

Ukupan zboj negativnih bodova: manji od 25 - nema nadolazeće opasnosti;veći od 25 – velika opasnost od neuspjeha unutar sljedećih 5 godinaNegativni bodovi na “nedostacima” veći od 10: vjerojatno je da će managament praviti fatalne pogreške

Negativni bodovi na “pogreškama” veći od 15: management previše riskira

60

STRUKTURA BUSINESS EXCELLENCE MODELA

Slide 119Slide 119

BEX = 0,388 ex1 + 0,579 ex2 + 0,153 ex3 + 0,316 ex4

ex1 = PROFITABILNOST

TIVAUKUPNA AKEBIT

=1ex

ex2 = STVARANJE VRIJEDNOSTI

CIJENA x VL.KAPITALDOBIT NETO

=2ex

ex3 = LIKVIDNOST

IVAUKUPNA AKTKAPITAL RADNI

=3ex

ex4 = FINANCIJSKA SNAGA

OBVEZE UKUPNEA)D (DOBIT 5 ++

=4ex

8.3. BUSINESS EXCELLENCE INDEX(AUTORI: V. BELAK I Ž. ALJINOVIĆ-BARAĆ)

PROCJENA PERFORMANSI I POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX MODELA I BEX INDEKSA

Slide 120Slide 120

• Ukupna poslovna izvrsnost procjenjuje se pomoću BEXindeksa na sljedeći način:

BEX INDEX veći od 1 �� dobre tvrtkeBEX INDEX između 0 i 1 �� potrebna su unaprjeđenjaBEX INDEX negativan �� ugrožena egzistencija

• Ovakva klasifikacija na dobre i loše tvrtke na osnovi BEX INDEXA statistički jepotvrđena empirijskih testiranjem povijesnih podataka.

61

Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima može se izvesti ovako:

Slide 121

BUSINESSEXCELLENCE

INDEX

RANG POSLOVNE IZVRSNOSTIPROGNOZA ZA BUDUĆNOST

veći od 6,014 god. uzastopno

svjetska klasa (world class) Tvrtka posluje s vrhunskim rezultatima što se može očekivatii u iduće 4 godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima.

veći od 6,01 kandidat za svjetsku klasu(world class candidate)

Tvrtka posluje izvrsno što se može očekivati i u sljedeće 3godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima

4,01 - 6,00 izvrsno Tvrtka posluje izvrsno što se može očekivati i u sljedeće 3godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima.

2,01 - 4,00 vrlo dobro Tvrtka posluje vrlo dobro što se može očekivati i u sljedeće 2godine ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima.

1,01 - 2,00 dobro Tvrtka posluje dobro, ali se poboljšanje može očekivati samoako se pristupi unaprjeđenjima.

0,00 - 1,00 granično područje izmeđudobrog i lošeg

poslovna izvrsnost je pozitivna, ali nije zadovoljavajuća.Potrebno je pristupiti ozbiljnim unaprjeđenjima.

manji od 0,00(negativan)

loše Ugrožena je egzistencija. Potrebno je žurno pristupitirestrukturiranju i unaprjeđenjima, inače će se loše poslovanjenastaviti pa postoji opasnost od propasti (vjerojatnost je preko90%)

Slide 122

11. ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Za izradu Izvještaja o novčanom toku mjerodavan je MRS 7.

Novčani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata.

Novac obuhvaća gotovinu i potraživanja depozita.

U terminologiji Međunarodnih računovodstvenih standarda izraz "cash" (gotovina) ne obuhvaća samo svote stvarne gotovine nego uključuje sljedeće: papirnati novac, kovanice, potraživanja depozita, čekove, akreditive i sve druge medije koje će banka u kratkom roku pretvoriti u novac na žiro-računu.

Izvještaj o novčanom tijeku daje informacije menadžerima, investitorima i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom obračunskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa.

Slide 122

Izvještaj o novčanom toku može se zamisliti kao poduzetnikov novčanik u koji novacdolazi od naplata i odlazi radi plaćanja različitih obveza.

62

Je li za poduzetnika važan rezultat novčanog tijeka?

MNOGI PODUZETNICI IMAJU SLIJEDEĆE MIŠLJENJE:

• CASH IS KING!

DOBIT JE STVAR VLASTITOG UVJERENJA A NOVAC JE STVARNOST.

Slide 123

PODUZEĆE MOŽE OSTVARITI VELIKI DOBITAK ALI MOŽE DOĆI U OZBILJNE TEŠKOĆE AKO MU KUPCI NE PLAĆAJU RAČUNE ILI S PLAĆANJEM JAKO KASNE JER ON NEĆE MOĆI IZVRŠAVATI SVOJE OBVEZE.

• TAJ PROBLEM ĆE SE JOŠ VIŠE ZAOŠTRITI AKO SE DONESE ZAKON O BANKROTU.

• ZBOG TOGA PODUZETNIK MORA NASTOJETI POSLOVATI PROFITABILNO ALI OSTATI PLATNO SPOSOBAN!

Slide 124

63

Usporedba računa dobitka/gubitka i izvještaja o novčanom toku

Račun dobitka/gubitka Izvještaj o novčanom toku Prihod Primici (Priljevi)

- Rashod < = >

- Izdaci (Odljevi)

= Dobitak(Gubitak) = Neto povećanje (smanjenje) gotovine

Slide 125

PITANJE: AKO BI SVI PRIHODI BILI NAPLAĆENI A RASHODI ISPLAĆENI, BI LI REZULTAT U RAČUNU DOBITI I IZVJEŠTAJU O NOVČANOM TIJEKU BIO ISTI?

Slide 126

Da bi se uočile razlike u rezultatima koje daje račun dobitka i gubitka i izvješće o novčanim tijekovima pretpostavit ćemo:

• da su svi prihodi naplaćeni

• da su svi rashodi uključivo i poreze isplaćeni

• da je PDV isključen iz razmatranja

• da nije bilo naplate starih potraživanja i isplate starih obveza

• nije bilo investicijskih i financijskih aktivnosti

Pod tim pretpostavkama rezultati mjereni računom dobitka/gubitka i izvješćem o novčanim tijekovima bili bi kako slijedi:

Račun dobitka/gubitka Izvješće o novčanim tijekovima

1. Prihodi 00,000.100

kunamau

1. Priljevi 00,000.100

kunamau

2. Rashodi i porezi bez amortizacije

71.000,00 2. Odljevi 71.000,00

3. Amortizacija 9.000,00

Dobitak 20.000,00 Neto novac 29.000,00

Prema tome, pod gore navedenim pretpostavkama, neto novac na kraju obračunskog razdoblja bit će jednak dobitku uvećanom za amortizaciju. Razlog tome je što amortizacija predstavlja trošak i rashod ali ne predstavlja odljev novca. Naime, odljev novca za nabavu sredstava dugotrajne imovine nastao je ranije pri plaćanju nabave tih sredstava.

DOBITAK UVEĆAN ZA AMORTIZACIJU ZNAČAJNA JE INFORMACIJA ZA ANALIZU I OCJENU NOVČANIH TIJEKOVA JER PREDSTAVLJA POLAZIŠNU TOČKU KONTROLE STANJA I KRETANJA NOVCA.

Dobitak uvećan za amortizaciju, u međunarodnoj terminologiji naziva se "ZARADA OD NOVČANOG TIJEKA (CASH FLOW EARNINGS - CFE).

64

Slide 127

Za utvrđivanje rezultata novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti može se koristiti sljedeća osnovna shema:

Neto dobitak Profit after tax

+ Amortizacija + depreciation

= zarada od novčanog tijeka = cash flow earnings (CFE)

- povećanje potraživanjaod kupaca

- increase in accounts receivable

- povećanje zaliha - increase in inventories

+ povećanje obveza + increase in accounts payable

= Gotovina iz poslovanja = Cash from operations (CFO)

REZULTATI NOVČANIH TOKOVA NE MOGU SE ANALIZIRATI AKO SE NE PROMATRAJU PO AKTIVNOSTIMA ZBOG TOGA SE IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU DIJELI NA TRI DIJELA I TO:

Slide 128

1. Izvještaj o novčanom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti.2. Izvještaj o novčanom toku od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti.3. Izvještaj o novčanom toku od financijskih aktivnosti.

Naime, ako bi se pretpostavilo, na primjer, da je kod neke tvrtke novčani tijek pozitivan i to za svotu od 800.000 KM to još ne znači da je to pozitivan rezultat u apsolutnom smislu. Pretpostavimo, na primjer, da je pozitivan novčani tijek rezultat sljedećih aktivnosti:

R.B. Vrsta aktivnosti KM

1. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti - 3.200.000.,00

2. Novčani tijek od investicijskih aktivnosti 0

3. Novčani tijek od financijskih aktivnosti + 4.000.000,00

Neto povećanje novca + 800.000,00

65

Slide 129

U posljednjih nekoliko godina raste značaj pokazatelja performanse utemeljenih na tijekovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na računu dobiti u gubitka.Naime, veliki su prigovori da se prema sadašnjim računovodstvenim standardima i poreznim propisima račun dobiti i gubitka može sastaviti tako da pokazuje vrlo različite rezultate dobiti. Zbog toga je došlo do gubitka povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadžerskog računovodstva. Najzanimljiviji pokazatelj uspješnosti utemeljen na rezultatu novčanih tijekova koji se koristi u posljednje vrijeme je "cash ROCE %".On se izračunava ovako:

=

emploed capital Average

100% x operations from flowcash Net % ROCEcash

kapital korišteni Prosječno

100% tijek x novčani Operativni % ROCE Gotovinski =

tuđi)i (vlastiti kapitalkorišteni napovrat Gotovinski

% ROCE Gotovinski =

Veći "cash ROCE %" znači i veću uspješnost tvrtke. Kontrolna granična mjera ovog pokazatelja je13,33 % (izračunao V. Belak).

Slide 130

Neki autori tvrde da je EBITDA mjera financijskog zdravlja i vrijednosti kompanije.

EBITDA = EBIT + Deprecijacija + Amortizacija EBITDA = EBIT + Deprecijacija + Amortizacija

Zanimljiv je i pokazatelj CASH ROS koji oslikava profitnu maržu u novčanim terminima. On se izračunava ovako:

prodaje od Prihod

tijekanovčanoggoperativnoRezultat

ROS CASH =prodaje od Prihod

tijekanovčanoggoperativnoRezultat

ROS CASH =

EBITDA je također jedna od mjera performanse koja se pokušava osloniti na novčane tokove iako se radi o profitnoj mjeri.EBITDA (Earnings Before Interest, Tax, depreciation and amortisation) je dobit prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ona nastoji neutralizirati utjecaj različitih načina amortizacije na rezultat. Naime, način obračuna amortizacije može bitno utjecati na rezultat. Pored toga, EBITDA u većem dijelu predstavlja slobodne novčane tijekove tj. neto dobit i amortizaciju. EBITDA se izračunava ovako:

66

Slide 131

12. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA12.1. Što su troškovi i koji je njihov utjecaj na performanse ?

Troškovi su vrijednosni izraz resursa koje treba žrtvovati za održanje života i postizanje određenih ciljeva svake fizičke i pravne osobe.

Troškovi su neizostavni dio života svake fizičke i pravne osobe dok prihodi i dobit mogu izostati i uopće se ne pojaviti.

U ekonomskom smislu troškovi prethode ostvarenju ciljane koristi. Prema tome, troškovi su investicijaradi ostvarenja buduće koristi. Teoretski cilj angažiranja troškova je postići najveću korist od uloženog troška.

ULOŽENI TROŠKOVI

NAJVEĆAKORIST

Ekonomski gledano ostvarena korist mora biti veća od uloženog troška.

TROŠAK KORIST

KORIST

Slide 131

Slide 132AutorProf. dr. Vinko Belak

Slide 132

ŠTO JE UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA?

Upravljanje troškovima može se definirati kao postizanje ciljeva

na temelju optimalnog angažiranja (investiranja) troškova.

ŠTO JE OSNOVNI CILJ UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA?

Osnovni cilj upravljanja troškovima je postići što veću tekuću i dugoročnu korist od učinjenog troška

ili

postići cilj uz što niže troškove ali bez dugoročnih negativnih posljedica na rezultat poslovanja i

konkurentnu poziciju kompanije.

Drugim riječima; Glavni cilj upravljanja troškovima je postizanje troškovne efikasnosti!

KOJE SU GLAVNE AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA?

Glavne aktivnosti upravljanja troškovima su:

• predviđanje, planiranje, budžetiranje, praćenje i kontrola troškova

• analiziranje troškova koje pokazuje ponašanje troškova ovisno o promjeni okolnosti

• analiziranje uzroka odstupanja od predviđenih troškova s ciljem poduzimanja aktivnosti na zadržavanju troškova u prihvatljivim granicama.

Slide 132

67

Slide 133

TROŠKOVNA EFIKASNOST SE POSTIŽE:

KONTROLOM TROŠKOVA NABAVE RESURSA

DOBROM ORGANIZACIJOM SKLADIŠNOG PROCESA

KONTROLOM TROŠENJA RESURSA

SMANJENJEM RELATIVNOG UDJELA TROŠKOVA U POVEĆANOM PRIHODU

DOBROM ORGANIZACIJOM IZVOĐENJA AKTIVNOSTI

ELIMINIRANJEM NEPOTREBNIH AKTIVNOSTI

NAPUŠTANJEM POSLOVA KOJI DONOSE GUBITKE

POVEZIVANJEM TROŠKOVA S ODGOVORNOŠĆU POJEDINCA

OGRANIČAVANJE TROŠKOVA IZAZIVA PSIHOLOŠKE REAKCIJE KOD LJUDI KOJIMA SE TO OGRANIČENJE NAMEĆE PA ZBOG TOGA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NE SMIJE BITI PRENAGLAŠENO A POGOTOVO NE IRITANTNO JER ĆE PROIZVESTI VEĆE NEGATIVNE POSLJEDICE OD POZITIVNIH.

12.2. Snižavanje troškova i kontrola troškova nisu iste stvari

Slide 134

Iako upravljanje troškovima treba postići optimalni odnos između uloženih troškova i postignutih rezultata u praksi se često koncentrira na dva osnovna cilja i to:

a) snižavanje troškova i

b) kontrolu troškova.

SNIŽAVANJE TROŠKOVA ili redukcija troškova nastoji dovesti troškove na nižu razinu. Međutim pozitivno snižavanje troškova treba postići bez gubitka funkcije i radne sposobnosti i bez štetnih posljedica za poduzeće, zaposlene i kupce."Snižavanje ili redukcija troškova je slična odlasku na dijetu."

KONTROLA TROŠKOVA je održavanje troškova unutar zadanih okvira i sprječavanje prekomjernih troškova odnosno prekoračenja zadanih troškova.

68

Slide 135

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

KONTROLA TROŠKOVA SNIŽAVANJE TROŠKOVA

ODRŽAVANJE TROŠKOVA U ZADANIM OKVIRIMA I

IZBJEGAVANJE PREKOMJERNOG TROŠENJA

PREPORUČLJIV KONCEPT S KONTINUIRANOM PRIMJENOM

DOVOĐENJE TROŠKOVA NA NIŽU RAZINU

TEŽAK KONCEPT KOJI NAMEĆU KRIZNE SITUACIJE ILI

KONKURENTSKA BORBA

Slide 136

12.3. NAJVAŽNIJE PODJELE TROŠKOVA

12.3.1. PODJELE TROŠKOVA ZA POTREBE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Da bi se zadovoljili uvjeti za izradu financijskih izvještaja neophodno je izvesti sljedeće podjele troškova:

a) podjela troškova po prirodnim vrstama

b) podjela troškova na troškove proizvodnje i troškove opće režije,

c) podjela troškova na troškove zaliha (uskladištive) i troškove razdoblja (neuskladištive) prema MRS-2,

d) podjela troškova na porezno priznate i porezno nepriznate.

69

Temeljne podjele troškova za izradu financijskih izvještaja:

Slide 137

Troškovi po prirodnim vrstama

Materijalni troškovi

Troškovi vanjskih usluga

Troškovi osoblja

Troškovi amortizacije

Troškovi vrijednosnog usklađenja

Rezervacija troškova

Ostali troškovi uprave i prodaje

Troškovi financiranja

Ostali troškovi

Troškovi proizvodnje

Troškovi opće režije

Troškovi zaliha (uskladištivi)

Troškovi razdoblja (neuskladištivi)

Porezno priznati troškovi

Porezno nepriznati troškovi



Slide 138

12.3.2.Podjela troškova na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) i dodjeljivanje troškova troškovnim objektima

Dodjeljivanje troškova troškovnim objektima neophodno je za financijsko i za menadžersko računovodstvo.

Za dodjeljivanje troškova troškovnim objektima neophodno je primjenjivati metode menadžerskog računovodstva i onda kad se troškovi raspoređuju za potrebe financijskog računovodstva.

Troškovni objekti mogu biti organizacijske jedinice, projekti, proizvodi i usluge.

Pri doznačivanju troškova troškovnim objektima neophodna je podjela na:

• direktne (izravne) troškove

• indirektne (neizravne) troškoveIzravni (direktni) troškovi se troškovnim objektima dodjeljuju izravno u klasičnim i alternativnim modelima obračuna troškova. Faktori za podjelu troškova na direktne i indirektne su:•značaj troška •tehnologija prikupljanja informacija•dizajn poslovnih aktivnosti •ugovorni angažman

U klasičnim modelima upravljanja troškovima izravni troškovi se već pri unosu podataka po prirodnim vrstama usmjeravaju prema mjestima njihova nastanka..

Dodjeljivanje neizravnih (indirektnih) troškova troškovnim objektima nije jednostavno kao dodjeljivanje izravnih troškova.

Dodjeljivanje neizravnih troškova uvijek je arbitrarno uz primjenu neke metode. Pri tome se u praksi koriste klasične i suvremene metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova.

Slide 138

70



Slide 139

Klasične metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova koriste se tzv."ključevima rasporeda" troškova. "Ključevi rasporeda" neizravnih troškova podrazumijevaju utvrđivanje omjera i postotka raspoređivanja neizravnih troškova na troškovne objekte prema nekoj racionalnoj osnovici za koju se procjenjuje da je uzročnik troška.

Za raspored indirektnih troškova koriste se sljedeći krteriji:1. kriterij ostvarene koristi2. uzročno - posljedični3. mogućnosti nositelja troškova4. poštenja ili jednakosti

Slide 139



Slide 140

(1) Za primjenu kriterija ostvarene koristi najčešće se koriste sljedeći pokazatelji:1.1. Tehnički pokazatelji:a) Količina korištenog materijalab) Broj sati izravnog radac) Broj sati rada strojeva

1.2. Pokazatelji troškova

2.1. Troškovi izravnog materijala

2.2. Troškovi izravnog rada

2.3. Primarni troškovi (troškovi izravnog rada + troškovi izravnog materijala)

1.3. Pokazatelji rezultata

3.1. Opseg (količina) proizvedenih jedinica

3.2. Vrijednost proizvedenih jedinica

Slide 140

71

Slide 141Slide 141

U praksi ne postoji nijedan model koji taj problem može riješiti u potpunosti i s potpunomtočnošću. Za raspoređivanje centralnih troškova na organizacijske jedinice i indirektnnih troškova na proizvode i usluge na raspolaganju stoje različiti modeli koji se svi primjenjuju u praksi.

Pri tome vrijedi opće pravilo da modeli koji su jednostavniji za primjenu daju manje preciznerezultate a za postizanje preciznijih rezultata modeli rasporeda indirektnih troškova postaju svesloženiji.

Za raspored indirektnih troškova na organizacijske jedinice i indirektnnih troškova naproizvode i usluge u praksi se koriste sljedeći modeli:

1. Jedna jedinstvena osnovica za raspored svih indirektnnih troškova (na primjer: prihodprofitnog centra za raspored svih centralnih troškova ili primarni troškovi za raspored svihindirektnih troškova na proizvode).

2. Određivanje različitih osnovica za svaku poslovnu funkciju posebno. Zajednički troškovise raspoređuju po prosječnom "ključu".

3. Za svaki od značajnijih troškova određuje se posebna osnovica za raspored a ostataktroškova po prosječnom "ključu".

4. Activity-Based costing (ABC) metoda



Slide 142

(2) Uzročno-posljedični kriteriji traže aktivnosti koje su uzrokovale trošak a kao posljedica tog uzroka je dodjeljivanje tog troška aktivnosti koja ga je urokovala. Na primjer, broj zaposlenih je uzrok troška obračuna njihove plaće pa se trošak obračuna dodjeljuje aktivnosti obračuna plaće. Uzročno-posljedični kriteriji se primjenjuju kod Activity Based Costing (ABC) metode.

(3) Ako se za raspored neizravnih troškova na proizvode i usluge primjenjuje kriterij mogućnosti ili "sposobnosti" prihvaćanja tih troškova onda se oni raspoređuju tako da se proizvodi i usluge s većom dobiti "nose" i više neizravnih zajedničkih troškova.

(4) Kriterij poštenja ili jednakosti primjenjuje se prema dogovoru koliko će troškova prihvatiti neki troškovni objekt prema percepciji sudionika u dogovoru sukladno zajedničkoj koristi koja će iz tog troška proizaći. Troškovi se dijele prema percepciji poštenja neovisno o drugim kriterijima.

Slide 142

72

12.3.3. Podjele troškova u proizvodnim djelatnostima

Slide 143

U proizvodnim djelatnostima troškove koji su evidentirani po prirodnim vrstama treba prvo razdijeliti na dvije osnovne skupine i to:

1. proizvodne troškove

2. troškove opće režije (neproizvodne troškove).Proizvodni troškovi ili troškovi proizvodnje uobičajeno se dijele na:

• troškove izravnog materijala

• troškove izravnog rada

• troškove proizvodne režije (opće troškove proizvodnje).

Slide 144

TROŠKOVI PROIZVODNJE(nazvane kao troškovi produkta)

IZRAVNI MATERIJALI

Materijali koji mogu biti fizički pronađeni u proizvodu (kao drvo u

stolu)

IZRAVNI RADMože biti uočen u izradi proizvoda

(radnici na traci u pogonu)

OPĆI TROŠKOVI PROIZVODNJE

Svi troškovi proizvodnje osim

izravnog materijala i rada (neizravni

materijali, neizravni rad, infrastruktura

tvornice, deprecijacija tvorničkih zgrada i

opreme)

PRIMARNI TROŠKOVI

TROŠKOVI KONVERZIJE

73

Primarni troškovi

Direktnimaterijal

DirektniRad

Primarnitroškovi+ =

This image cannot currently be displayed.

Slide 145

Troškovi konverzije

Direktnirad

Troškovi proizvodne režije+ =

Troškovi konverzije

Indirektnirad

Indirektnimaterijal

Ostalo

74



Slide 147

Neproizvodni troškovi se uobičajeno dijele na tri osnovne skupine i to:

• prodajne troškove

• administrativne troškove

• troškove istraživanja i razvoja

To je prikazano na sljedećoj slici

NEPROIZVODNI TROŠKOVI(troškovi razdoblja)

PRODAJNI TROŠKOVI

Svi troškovi potrebni za ispunjavanje zahtjeva

kupaca i za dostavljanje gotovih proizvoda i

usluga kupcima: provizija od prodaje,

reklamiranje …

TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I

RAZVOJA

ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

Svi troškovi administracije poduzeća kao cjeline: plaće i naknade zaposlenih, putni troškovi, uredski materijal,

amortizacija itd. …

Slide 147

Slide 148

Troškovi istraživanja i razvoja tretiraju se kao troškovi opće režije u većini slučajeva. Međutim, MRS 2 dopušta u određenim situacijama uključivanje tih troškova u troškove zaliha kad su oni usmjereni na oblikovanje proizvoda za posebne kupce.

Proizvodni troškovi usmjeravaju se izravno na proizvodne organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.

Troškovi opće režije usmjeravaju se, u prvom stupnju rasporeda, također izravno na sve organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.

Kad postoji dio troškova evidentiranih po prirodnim vrstama koji su zajednički svim organizacijskim jedinicama prikladno ih je odvojiti u zasebnu skupinu pod nazivom "zajednički troškovi". Ti troškovi se naknadno dodjeljuju organizacijskim jedinicama prema određenom modelu rasporeda.

Svi troškovi opće režije konačno se raspoređuju na proizvodne organizacijske jedinice iz čijeg će rezultata biti nadoknađeni.

Ukupne troškove sumirane na razini proizvodnih organizacijskih jedinica treba razvrstati na troškove zaliha (uskladištive troškove) i troškove razdoblja (neuskladištive troškove).

75

Slide 149

Troškove zaliha proizvodnje treba dodatno razvrstati na:

• izravne troškove zaliha i

• neizravne troškove zaliha.

Neizravni troškovi zaliha dodjeljuju se zalihama proizvodnje prema određenom modelu rasporeda. Na taj način dobiju se troškovi zaliha proizvoda prema računovodstvenim i ostalim propisima.

Međutim, da bi se dobili ukupni troškovi proizvoda za svrhu procjene rezultata ostvarenog na razini vrste proizvoda i upravljanja troškovima, neophodno je troškovima zaliha dodati i ostale troškove do razine ukupnih troškova raspoređene po vrstama proizvoda.

Dodjeljivanje troškova opće režije troškovima zaliha poseban je postupak koji se odvija u okviru menadžerskog računovodstva a ne u okviru financijskog računovodstva.

Opći model raspoređivanja i praćenja troškova u proizvodnim djelatnostima prikazuje slijedeća slika:

Opći model raspoređivanja i

praćenja troškova u djelatnosti proizvodnje

Slide 150

Raspored po mjestima

nastankaDodje

la

Raspored po mjestima

nastanka (izravno)

Troškovi po prirodnim vrstama

Troškovi proizvodnje Troškovi opće režije

CENTRALNI TROŠKOVI

UPRAVA PROFITNOG CENTRA

ADMINISTRACIJA P.C.

PRODAJA

PROIZVODNA ORG. JEDINICA 1

PROIZVODNA ORG. JEDINICA N

dodjela po

"ključu"

Ukupni troškovi terećeni na proizvodu

menadžerskom računovodstvu

Troškovi proizvoda u financijskom

računovodstvu

dodjela po "ključu"

Izravno

Troškovi zaliha prema MRS 2 Troškovi opće režije

Izravni troškovi Neizravni troškovi

Proizvod A Proizvod B Proizvod N

Proizvod A Proizvod B Proizvod N

76

12.3.4. Podjela troškova na fiksne i varijabilne kao osnovica za upravljanje troškovima

Slide 151

Podjela troškova na fiksne i varijabilne izuzetno je važna u upravljanjutroškovima. Ona je osnova za kalkulacije i donošenje specifičnih menadžerskihodluka, mjerenje rezultata i utvrđivanje odgovornosti za troškove.

Fiksnost ili varijabilnost troškova promatra se u odnosu na promjenu opsega aktivnosti najčešće proizvodnje ili prodaje.

Troškovi koji se ne mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao fiksni a troškovi koji se mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao varijabilni.

Zapamti!

Fiksni troškovi se ne smatraju fiksnima zato što se ne može utjecati na njihovo snižavanje ili povećavanje nego zato što se ne mijenjaju ovisno o promjeni opsega aktivnosti!

Slide 152

Fiksni troškovi se dalje dijele na:

• apsolutno fiksne i

• relativno fiksne.

Apsolutno fiksni troškovi se ne mijenjaju ni prilikom promjene stupnja pripravnosti kapaciteta.

Relativno fiksni troškovi se ne mijenjaju u okviru određenog stupnja pripravnosti kapaciteta ali pri prelasku u viši stupanj pripravnosti kapaciteta oni se skokovito mijenjaju na više i onda opet ostaju nepromjenjivi za taj stupanj pripravnosti. Zbog toga u planiranju troškova treba biti oprezan jer kod većeg povećanja obima aktivnosti možda treba prijeći na viši nivo fiksnih troškova.

Osnovna shema apsolutno fiksnih troškova izgleda ovako:

Troškovi

Apsolutno fiksni troškovi

Opseg aktivnosti

77

Slide 153

Relativno fiksni troškovi su oni koji sene mijenjaju u okviru jedne zonepripravnosti kapaciteta a prelaskom uvišu zonu pripravnosti skokovito rastu azatim se ne mijenjaju u okviru te zone.Osnovna shema relativno fiksnihtroškova izgleda ovako:

Troškovi

Opseg aktivnosti

ZONA I ZONA II ZONA III

Važno svojstvo fiksnih troškova je dase oni smanjuju po jedinici učinka akose broj tih jedinica povećava,odnosno, oni se povećavaju pojedinici učinka ako se broj tih jedinicasmanjuje.To svojstvo prikazuje slijedeća slika:

Troškovi po jedinici učinka

Opseg aktivnosti

Slide 154

Ekonomija opsega nastoji povećanjem opsega aktivnosti sniziti fiksne troškovepo jedinici čime se smanjuju troškovi po jedinici i povećava dobit.Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se mijenjaju ovisno o promjeni opsegaposlovnih aktivnosti.Iako se većina troškova s promjenom opsega aktivnosti mijenjaproporcionalno, oni se mogu mijenjati i progresivno ili degresivno. Osnovnashema ponašanja varijabilnih proporcionalnih troškova izgleda ovako:

Varijabilni troškovi

Opseg aktivnosti

Važno svojstvo varijabilnih proporcionalnih troškova je da su oni konstantni (jednaki) po jedinici učinka.

78

Slide 155

Osnovno pravilo kod kalkuliranja troškova i cijena je da kod povećanog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici padaju a kod smanjenog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici rastu. Varijabilni troškovi po jedinici pri promjeni opsega aktivnosti ostaju konstantni tj. jednaki.

Iako se ovo pravilo oslanja na nekoliko pretpostavki koje ga mogu dovesti u pitanje ipak je dragocjeno u upravljanju troškovima. Naime, s obzirom na kompleksnost materije o ponašanju troškova jednostavna i jasna pravila su rijetkost.

Prikaz utjecaja opsega aktivnosti na troškove po jedinici učinka i dobit (gubitak)

Pretpostavke:

• Fiksni troškovi ukupno: 100.000,00 KM

• Varijabilni troškovi po jedinici: 100,00 kn/jed

• Prodajna cijena: 220,00 KM

• Opseg aktivnosti: 500 kom, 1.000 kom, 1.500 kom

Slide 156

Opseg aktivnosti (kom)

Fiksni troškovi po jed. (KM)

Varijabilni troškovi po jed. (KM)

Ukupni troškovi po jed. (KM)

Prodajna cijena po jed. (KM)

Dobit (gubitak) po jed. (KM)

500 200,00 100,00 300,00 220,00 (80,00)

1.000 100,00 100,00 200,00 220,00 20,00

1.500 66,66 100,00 166,66 220,00 53,34

Kao što se može vidjeti na slici, pri opsegu aktivnosti od 1.000 komada poduzeće ostvaruje dobit od 20,00 KM po jedinici učinka. Pad opsega aktivnosti na 500 komada donosi gubitak od 80,00 KM po jedinici.

Povećanje opsega aktivnosti na 1.500 komada donosi povećanje dobiti po jedinici na 53,34 KM po jedinici.

Iz toga se može izvesti opće pravilo da bolje korištenje kapaciteta donosi veću dobit a smanjenje aktivnosti i lošije korištenje kapaciteta donosi lošije rezultate i mogući gubitak.

79

Slide 157

Međutim, podjela troškova na fiksne i varijabilne koja je ključna u ovom modelu nije jednaka sa sve situacije i nije konačna.

U klasičnom proizvodnom pristupu uobičajeno je da se troškovi sirovina i materijala i troškovi izravnog rada klasificiraju kao varijabilni troškovi. U varijabilne troškove često se razvrstavaju i neki troškovi proizvodne režije a ostali troškovi se drže fiksnima.

Čak i diskrecijski troškovi kao što su troškovi reklame i propagande, troškovi obrazovanja zaposlenih i slični troškovi, kad se jednom planiraju, drže se fiksnima.

Međutim, u praksi, ako nema otpuštanja zaposlenih, troškovi rada često ostaju fiksni a diskrecijski troškovi u lošijim situacijama brzo se smanjuju.

Zbog toga, za svaku praktičnu situaciju treba dati posebnu procjenu koji su troškovi fiksni a koji varijabilni.

12.3.5. Alternativni pristupi podjeli troškova

Slide 158

Iako je klasični pristup podjeli na varijabilne i fiksne troškove ukorijenjen duboko u razmišljanjima menadžera i osnova je većine praktičnih kalkulacija u posljednje vrijeme se razvija nekoliko alternativnih pristupa.

Jedan od zanimljivih alternativnih pristupa fokusira promatranje na fiksnost ili varijabilnost resursa odnosno troškova resursa.

U tom pristupu, pored promatranja varijabilnosti troškova prema opsegu aktivnosti uvodi se promatranje varijabilnosti tj. promjenjivosti troškova u odnosu na menadžerske odluke. Pri tome se ističe da troškove uzrokuju odluke a ne samo opseg aktivnosti.

Takav pristup dovodi do podjela na:

• prošle troškove i

• buduće troškove.

80

Slide 159

Prošli troškovi (Sunk Costs) su troškovi resursa plaćeni u prošlosti za koje se očekuje da će se koristiti u budućnosti. U te resurse pripadaju zgrade, oprema, kupljena tehnologija i znanje. To su troškovi koji se ne mogu promijeniti (osim ako se ti resursi ne prodaju).

Drugim riječima, odluke o vrsti i promjeni opsega aktivnosti ne utječu na te troškove.

Prema knjigovodstvenim i poreznim propisima ti troškovi se uračunavaju kroz troškove amortizacije i deprecijacije u troškove budućih proizvoda i usluga ili kroz troškove razdoblja.

Kad je proizvodnja ili obavljanje usluga dovršeno svi učinjeni troškovi za njihovu realizaciju postaju također prošli troškovi na koje se odlukama više ne može utjecati. Zbog toga, u slučaju pogrešaka u poslu postaju važni samo dodatni tj. budući troškovi uzrokovani popravljanjem pogreške ili troškovi primjene alternativnog rješenja.

Slide 160

Budući troškovi su uvijek varijabilni u odnosu na neku odluku pa se zbog toga ne može potpuno fiksirati ni jedan budući trošak. Jedini troškovi koji će varirati zajedno s opsegom aktivnosti su troškovi sirovina i materijala. Međutim, ostali troškovi će ovisiti o odlukama o trošenju resursa. Zbog toga je uvedena podjela troškova na:

• diskrecijske troškove i

• obvezujuće troškove (commited costs).

Naime, u budućnosti može biti teže ili lakše promijeniti trošak resursa ali on se može promijeniti.

Diskrecijski troškovi (discretionary costs) kao što su troškovi reklamiranja, obrazovanja, dobrotvornih davanja i slično nisu obvezujući i lako i brzo se mogu promijeniti.

Obvezujući troškovi (commited costs) su troškovi na koje se organizacija obvezala ugovorom ili je na to obvezuje zakon. Ti troškovi ne variraju s opsegom aktivnosti pa se stoga još zovu i obvezujući fiksni troškovi (commited fixed costs) (vidi: Kaplan, R.S. and R. Cooper, 1998, str. 308-309).

U mnogim organizacijama troškovi rada su obvezujući troškovi zbog ugovornih obveza sa zaposlenicima i kolektivnih ugovora. Zbog toga se oni ne mogu lako promijeniti.

Nove podjele troškova značajne za upravljanje troškovima sistematizirane s na slici 13.

81

SLIKA 13: Podjele troškova ovisne o donošenju menadžerskih odluka

Karakter troškova (vremenski) Vrsta troškaMogućnost promjene ovisno o

menadžerskim odlukama

Prošli troškovi• Nepromjenjivi fiksni troškovi

(Troškovi dugotrajne imovine i svi nastali troškovi)

Ne mogu se mijenjati

Budući troškovi

• Diskrecijski fiksni troškovi Lako se mijenjaju

• Obvezujući fiksni troškoviTeško se mijenjaju ali se mogu

mijenjati

• Varijabilni troškovi Variraju s opsegom aktivnosti

Slide 161

Na kraju treba reći da se ovdje radi o alternativnim pogledima na troškove koji su važni u upravljanju troškovima posebno u novoj ekonomiji. Međutim, još dugo oni neće zamijeniti u potpunosti klasičan pristup troškovima. Najveća im je zamjerka što oni ne rješavaju u cjelini problem obračuna troškova koji bi se mogao primijeniti u financijskom i menadžerskom računovodstvu kao što to može klasični pristup troškovima. Međutim, budući da se radi o relativno novim idejama može se očekivati njihov dalji razvoj.

12.3.6. Podjela troškova na apsorbirane, neapsorbirane i preapsorbirane

Slide 162

Svojstvo fiksnih troškova da se smanjuju ili povećavaju po jedinici učinka ovisno o smanjenju ilipovećanju prodanih jedinica učinka dovodi do apsorpcije, neapsorpcije ili preapsorpcije ukupnihplaniranih troškova.Primjer

Opseg proizvedenih i prodanih jedinica učinka

2000 kom 5000 kom 8000 kom Opis

Ukupno Po

jed. Ukupno

Po jed.

Ukupno Po jed.

Fiksni troškovi 100.000,00 50,00 100.000,00 20,00 100.000,00 12,50


48.000,00 24,00 120.000,00 24,00 192.000,00 24,00

Ukupni troškovi

148.000,00 74,00 220.000,00 44,00 292.000,00 36,50

Dobit (10% na tr.)

-51.200,00 -25,60 22.000,00 4,40 95.200,00 11,90

Prodajna cijena 96.800,00 48,40 242.000,00 48,40 387.200,00 48,40

Planirano

(prodajna cijena = 48,40

Naepsorbirano 60.000,00 kn

pretvara se u gubitak

Preapsorbirano 60.000,00 kn

pretvara se u dobitak

82

Slide 163

Proračun gubitka: Proračun dobitka:

=F.T. naGubitak

-3.000 kom x 20,00 kn/kom =

= -60.000,00 kn

=jedinicama

prodanim naDobitak

2.000 kom x 4,40 kn/kom

= 8.800,00 kn

=gubitakKonačni

-60.000,00 kn + 8.800,00 kn

= -51.200,00 kn

=F.T. naDobitak

3.000 kom x 20,00 kn/kom =

= +60.000,00 kn

=jedinicamadodatnim

naDobitak 3.000 kom x 4,40 kn/kom

= 13.200,00 kn

=dobitakPlanirani

22.000,00 kn

=dobitakKonačni

22.000,00 + 13.200,00 +

+ 60.000,00 = 95.200,00 kn

12.3.7. Raspored neizravnih troškova na troškovne objekte po metodi Activity-Based Costing

Slide 164

Sustav dodjeljivanja i praćenja neizravnih troškova i ukupnih troškova po aktivnostima u osnovi funkcionira tako da se troškovi neizravnih resursa dodjeljuju aktivnostima primjenom prvog stupnja troškovnih indikatora ili troškovnih prijenosnika (cost drivers). U drugom stupnju troškovi aktivnosti dodjeljuju se troškovnim objektima primjenom drugog stupnja troškovnih indikatora.

Troškovni indikatori (cost drivers) prvog stupnja dodjeljuju troškove resursa onim aktivnostima za koje se pretpostavlja da su ih prouzročile. U tom postupku je najvažnije pronaći stvarne uzročnike troškova kako bi se kasnije na njih moglo utjecati. Troškovni indikatori drugog stupnja dodjeljuju troškove aktivnosti onim troškovnim objektima koji su koristili te aktivnosti. Izravni troškovi dodjeljuju se izravno troškovnim objektima. Neizravni troškovi koje ABC metoda ne uspije obuhvatiti i dalje se raspoređuju primjenom arbitrarnih "ključeva rasporeda".

Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja troškova resursa aktivnostima i troškova aktivnosti troškovnim objektima prikazuje slika 17.

83

SLIKA 17: Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja neizravnih troškova po ABC metodi

Slide 165

RESURSI- Neizravni proizvodni i neproizvodni troškovi

Neraspoređeni neizravni troškovi

AKTIVNOSTI – Troškovi po aktivnostima

TROŠKOVNI OBJEKTI (PROIZVODI/USLUGE)

"Ključevi rasporeda"

(omjeri)

Troškovni indikatori (cost drivers) prvog

stupnja

Troškovni indikatori (cost drivers) drugog

stupnja

Izravni troškovi

Slide 166

Aktivnost se može definirati kao bilo koji poslovni događaj ili izvršenje koje uzrokuje troškove. Aktivnost može biti definirana na višoj ili nižoj razini izvođenja. Na primjer, nabava materijala se može odrediti kao jedna aktivnost ali se ta aktivnost može dekomponirati na njene sastavne dijelove koji se mogu označiti kao posebne aktivnosti.

U složenijim procesima može se očekivati veliki broj različitih aktivnosti pogotovo ako se one određuju na višoj razini izvodljivosti. Zbog toga se radi pojednostavljenja istorodne aktivnosti udružuju na višoj razini na temelju tehnološke povezanosti. Tako se u okviru organizacijskih jedinica formiraju centri aktivnosti (Activity Centers). Radi lakšeg dodjeljivanja troškova aktivnosti se rangiraju u nekoliko razina kao na primjer (vidi: Cooper, R., 1990, pp. 4-14):

1. Aktivnosti na razini jedinice proizvoda ili usluge (Unit-level activities). Troškovi na ovoj razini su troškovi koji su proporcionalni broju jedinica učinka. U te troškove se ubrajaju: troškovi energije, troškovi održavanja strojnih kapaciteta, troškovi podrške i slično. Neka poduzeća ove aktivnosti sjedinjuju u okviru jednog centra aktivnosti a neka ih dijele na centar za strojne aktivnosti i na aktivnosti vezane uz radnu snagu.

2. Aktivnosti na razini serije (Batch-level activities). To su aktivnosti kao što su davanje narudžbi u nabavi, podešavanje strojeva za cijelu seriju i tome slično. Ovdje se objedinjuju aktivnosti i troškovi vezani uz seriju odnosno uz broj serija a ne uz broj proizvedenih jedinica.

3. Aktivnosti na razini vrste proizvoda (Product-level activities). To su aktivnosti vezane uz određenu vrstu proizvoda kao što su: oblikovanje proizvoda, reklamiranje proizvoda, nuđenje proizvoda i tome slično. Aktivnosti u ovoj razini i troškovi tih aktivnosti često se razvrstavaju u više centara aktivnosti.

4. Aktivnosti na razini organizacijske podrške (Organization-sustaining activities). To su aktivnosti kao što su upravljanje proizvodnjom, upravljanje poduzećem, osiguranje imovine, čišćenje radnih prostora, održavanje računalne mreže, izrada menadžerskih izvještaja i slično.

Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova troškovnim objektima po ABC metodi prikazuje slika 18.

84

SLIKA 18: Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova proizvodima i uslugama po ABC metodi

Slide 167

12.3.8. Usporedba primjene klasične metode rasporeda troškova i primjene ABC metode

PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3

BROJ PROIZVEDENIH KOMADA

10 000 20 000 4 000

TROŠAK MATERIJALA 200,00 KM 360,00 KM 80,00 KM

IZRAVNI RAD (BEZ VREMENA ZA

PRIPREMU)3 h 4 h 2 h

VRIJEME PRIPREME 10 h 10 h 10 h

VRIJEME RADA STROJA 1 h 1,25 h 2 h

CIJENA SATA IZRAVNOG RADA

80,00 KM/h 80,00 KM/h 80,00 KM/h

Slide 168

Osnovni podaci o proizvodnji i troškovima u pogonu za tri vrste proizvoda dani su na slici 21.

SLIKA 21: Proizvodnja i osnovni troškovi proizvoda

85

SLIKA 22: Obračun općih troškova proizvodnje po klasičnoj metodi

Slide 169

Kalkulacija ukupnih troškova proizvodnje za sve tri vrste proizvoda prema klasičnoj metodi rasporeda neizravnih troškova utemeljenoj na umnošku sati neizravnog rada i broja proizvedenih komada svih proizvoda prikazuje slika 22.

PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3

IZRAVNI MATERIJAL 200,00 KM 360,00 KM 80,00 KM

IZRAVNI RAD (BEZ PRIPREME)

240,00 KM(3 h po 80,00 KM)

320,00 KM(4 h po 80,00 KM)

160,00 KM(2 h po 80,00 KM)

RASPORED OPĆIH TROŠKOVA (PO

KLJUČU)*

396,00 KM(3 h po 132,00 KM)

528,00 KM(4 h po 132,00 KM)

264,00 KM(2 h po 132,00 KM)

UKUPNI TROŠKOVI 836,00 KM 1.208,00 KM 504,00 KM

•Raspored općih troškova izračunava se ovako:

hkn00,132

000.118

000.576.15

2x000.44x000.203x000.10

000.576.15

KOMADA BROJ xRADA IZRAVNOG SATI

POGONA TROŠKOVI OPĆI

RADAIZRAVNOG SATU PO

TROŠKOVI OPĆI==

++== =132, 0 KM/h

Slide 170

Prodajna cijena sve tri vrste proizvoda određena je tako da su troškovi pogona po jedinici uvećani za 90% marže iz koje je trebalo pokriti ostale opće troškove i ostvariti dobitak. Prema tome, prodajne cijene izračunate po klasičnom modelu izgledaju ovako:

PROIZVOD 1 = 836,00 KM x 1,9 = 1.588,40 KM

PROIZVOD 2 = 1.208,00 KM x 1,9 = 2.295,20 KM

PROIZVOD 3 = 504,00 KM x 1,9 = 957,60 KM

Problem se sastojao u tome da se proizvod 2 prodavao slabo jer su cijene konkurenata bileniže. Proizvod 3 se prodavao dobro jer je cijena u odnosu na konkurente bila niža.Međutim, ukupna profitabilnost je bila nezadovoljavajuća. Zbog toga se prišlo ponovnomrasporedu neizravnih troškova u pogonu prema ABC metodi. Definirane su aktivnosti,određeni troškovni indikatori pa su dobiveni precizniji rasporedi troškova po proizvodimakoji su prikazani u tablici na slici 23.

86

SLIKA 23. Obračun troškova proizvoda po ABC metodi

OBRAČUN TROŠKOVA PROIZVODA PO ABC METODI

VRSTE TROŠKOVAPROIZVOD 1

(KM)PROIZVOD 2

(KM)PROIZVOD 3

(KM)

IZRAVNI MATERIJAL 200,00 360,00 80,00

IZRAVNI RAD 240,00 320,00 160,00

TROŠAK RADA STROJEVA 112,80 141,00 225,60

INŽENJERSKI TROŠKOVI 70,00 63,00 210,00

TROŠKOVI POMOĆNIH OPERACIJA

51,60 68,80 34,40

PRIPREMA PROIZVODNJE 0,08 0,16 2,00

PRIJAM I KONTROLA MATERIJALA

4,80 9,60 140,00

SKLADIŠTENJE 16,80 36,00 378,00

OSIGURANJE KVALITETE 33,68 33,68 168,40

PAKIRANJE 4,00 15,00 165,00

UKUPNO 733,76 1.047,24 1.563,40

Slide 171

Ako se podaci o stvarnim troškovima po jedinici proizvoda izračunati po ABC metodi dani na slici 23., usporede s podacima izračunatim prema klasičnom obračunu uočava se da su stvarni troškovi proizvoda 1 i proizvoda 2 realno niži nego što pokazuje klasični obračun. Međutim, troškovi proizvoda 3 su realno preko tri puta veći od onih koje pokazuje klasični obračun. Iz toga proizlazi da je na proizvodu 3 konstantno ostvarivan gubitak što se iz klasičnog obračuna troškova nije moglo uočiti.

12.3.9. MODEL SNIŽAVANJA TROŠKOVA UTEMELJEN NA METODI ACTIVITY-BASED MANAGEMENT I ANALIZI DODANE VRIJEDNOSTI

Slide 172

Osnovni cilj u okviru tog pristupa je postići razgraničenje aktivnosti na:

a) aktivnosti dodane vrijednosti i

b) aktivnosti ne-dodane vrijednosti.

Nakon toga treba ukupne troškove razgraničiti na:

a) troškove dodane vrijednosti i b) troškove ne-dodane vrijednosti.

87

Slika 24: Razvrstavanje proizvodnih i

poslovnih aktivnosti na aktivnosti dodane i aktivnosti ne-dodane

vrijednosti te troškova na troškove dodane vrijednosti i troškove ne-dodane

vrijednosti

Slide 173

AKTIVNOSTI(proizvodne i poslovne)

AKTIVNOST DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti

koje dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi)

AKTIVNOSTI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti koje ne dodaju vrijednost

proizvodu ili usluzi)

TROŠKOVI DODANE VRIJEDNOSTI

TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (svi troškovi aktivnosti dodane vrijednosti koji prekoračuju minimalno

potrebne)

TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI

Snižavanje troškova ne-dodane vrijednosti redizajniranjem,

reduciranjem ili eliminiranjem određenih aktivnosti

Slide 174

Slika 25. Kategorizacija aktivnosti za analizu troškova ne-dodane vrijednosti u praksi

Aktivnosti se raspoređuju prema tri glavna kriterija koju su sadržana u odgovorima na sljedeća pitanja:

1. Je li aktivnost neophodna? Procjenjuje se bi li se smanjila dodana vrijednost ako bi se aktivnost izostavila. Možda se promjenom tehnologije ta aktivnost može izostaviti!

2. Obavlja li se aktivnost efikasno? Procjenjuje se može li se aktivnost izvesti na bolji način.

3. Sudjeluje li aktivnost u stvaranju dodane vrijednosti?

Podjela aktivnosti

Aktivnosti koje dodaju

vrijednost

Sivo područje Aktivnosti koje ne dodaju vrijednost

88

Slide 175

Troškovi aktivnosti ne-dodane vrijednosti napadaju se prvi posebno ako se pokaže da te aktivnostigeneriraju velik udio u ukupnim troškovima.

KORAK 3: identificiranje i eliminiranje uzroka troškova ne-dodane vrijednosti. Uzroci troškova ne-dodane vrijednosti otkrivaju se intervjuiranjem ključnog personala i analizom procesa. Nakon toga sepristupa otklanjanju dupliranih aktivnosti, redizajniranju pojedinih aktivnosti i eventualnomredizajniranju proizvoda ili usluge uz uvjet da njihove performanse ne budu lošije za kupca. Zasnižavanje troškova nedodane vrijednosti koriste se slijedeće četiri glavne tehnike:

• Eliminiranje aktivnosti. Ovim pristupom se aktivnost karakterizira kao potpuno nepotrebna.

• Reduciranje aktivnosti. Ova tehnika jednostavno uravnotežuje aktivnost reducirajući vrijeme ili

njene druge atribute.

• Odabir najefikasnijih aktivnosti. Ovom strategijom se iz seta alternativa izabire ona aktivnost koja

je najefikasnija.

• Redizajniranje aktivnosti. Ova tehnika pronalazi načine kojima se bolje iskorištava već postojeća

aktivnost i to kombinirajući funkcije na efikasniji način. Primjer je upotreba istih dijelova kod

nekoliko sličnih proizvoda umjesto dizajniranja proizvoda na način da svaki proizvod koristi svoje

unikatne dijelove.

Tablica 1. Dominantne aktivnosti ne-dodane vrijednosti i najvažniji

uzročnici troškova ne-dodane vrijednosti

Slide 176

Kao primjer praktičnog korištenjamodela snižavanja troškova moguse navesti pronađene aktivnostinedodane vrijednosti i uzročnicitroškova u jednoj proizvodnojtvrtki prikazane u tablici 1.

Aktivnosti ne-dodane vrijednosti

Uzročnici troškova

1. Uskladištenje materijala (zalihe materijala i zalihe proizvodnje u tijeku)

- Unošenje/iznošenje materijala - Proces skladištenja - Slaganje po vrstama zaliha - Veliki broj sastavnih dijelova

proizvoda

2. Brzina angažiranja materijala iz skladišta

- Pogreške u razini zaliha - Pogreške u narudžbama - Promjene u nabavnim cijenama - Promjene rasporeda

proizvodnje

3. Kretanje materijala kroz proces

- Raspored strojeva - Transportna oprema

4. Ponavljanje rada zbog pogrešaka

- Pogreške u proizvodnji i montaži

- Pogreške u rukovanju - Kvaliteta nabavljenog

materijala

5. Testiranje/verificiranje proizvoda

- Problemi kvaliteta proizvoda - Uvježbanost personala - Konstrukcija proizvoda

89

Slide 177

Menadžment i analitički tim su se tada posvetili razmatranju mogućnosti i načina

da se reduciraju uzroci troškova ne-dodane vrijednosti. Na primjer:

• povećanjem skladišnog prostora olakšan je postupak unošenja i iznošenja

materijala iz skladišta i olakšano je slaganje po vrstama,

• promjenom u konstrukciji proizvoda bitno je smanjen broj sastavnih dijelova

proizvoda bez gubitka na funkciji i kvalitetu,

• promjenom rasporeda strojeva bitno je smanjen unutarnji transport materijala i

poluproizvoda,

• smanjenjem broja dobavljača smanjen je broj pogrešnih narudžbi,

• kontrolom kvaliteta materijala pri nabavi bitno je smanjeno ponavljanje rada

zbog nekvalitetnog materijala,

• kontrolom kvaliteta tijekom procesa izrade smanjen je broj pogrešaka na

finalnim proizvodima,

Slide 178

• nabavkom preciznijih strojeva i sitnim adaptacijama postojećih smanjen je

postotak škarta materijala,

• analizom procesa i preinakama u tijekovima procesa otklonjene su duplirane

aktivnosti,

• boljim planiranjem pripreme proizvodnje i montaže povećano je iskorištenje

materijala te skraćeno vrijeme proizvodnje.

Rezultat gore navedenih i njima sličnih zahvata donijeli su tijekom slijedećih

dvanaest mjeseci:

• 21% smanjenja u troškovima rada po jedinici proizvoda

• 50% smanjenja u zalihama proizvodnje u tijeku i poluproizvoda,

• 50% smanjenja u pogreškama utvrđenim na finalnom testu.

Kao što se može vidjeti, postignuti rezultati na sniženju nepotrebnih troškova su

značajni.

90

13. NOVI MODEL UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA UTEMELJEN NA VIŠEKRITERIJSKOM ODLUČIVANJU

Slide 179

13.1. TEMELJNI PRISTUPI U UPRAVLJANJU TROŠKOVIMA

SITUACIJSKI PRISTUP

• UVJETI OKRUŽENJA• INTERNI UVJETI

� PRIMIJENJENA TEHNOLOGIJA� EKONOMSKO I ORGANIZACIJSKO STANJE SUBJEKTA� USVOJENA STRATEGIJA

TEHNIČKO TEHNOLOŠKI PRISTUP

Troškovi su uzrokovani aktivnostima koje diktiratehnologija i organizacija rada. Racionalizacijom i

unaprjeđenjem izvođenja aktivnosti može seutjecati na troškove. Zaposlenici nemaju punoutjecaja na troškove zbog toga što su njihove

aktivnosti programirane.

DETALJNIM ANALITIČKIM POSTUPCIMA IDETALJNIM ANALITIČKIM POSTUPCIMA IRACIONALIZACIJOM AKTIVNOSTI

UPRAVLJA SE TROŠKOVIMA

PRISTUP LJUDSKOG PONAŠANJA

Troškovi su uvjetovani ljudskim ponašanjem. Izgradnjom organizacijskog ponašanja treba pronaći

motivatore koji će inicirati da se ljudi ponašaju ekonomski racionalno i utječu na poboljšanje

kratkoročnih i dugoročnih rezultata.

MENADŽERI I ZAPOSLENICI NA TEMELJU MENADŽERI I ZAPOSLENICI NA TEMELJU “COST-BENEFIT” PRISTUPA ODLUČUJU O

TROŠKOVIMA KOJI DONOSE VEĆU KORIST OD ULAGANJA

KAD POČINJU PROBLEMI ZBOG PADA PRIHODA I KOD TVRTKI KOJE DOBRO POSLUJU?

AKO SE POĐE OD TEORETSKE PRETPOSTAVKE DA TVRTKE OSTVARUJU 10% DOBITI U ODNOSU NA UKUPNE TROŠKOVE U PROSJEKU GLEDANO PROBLEMI POČINJU:

Slide 180

DJELATNOSTPAD PRIHODA KOD KOJEG

POČINJU PROBLEMI

USLUGE -10%

PROIZVODNJA -15%

TRGOVINA -34%

MEĐUTIM, REALNO U PRAKSI USLUGE U PROSJEKU OSTVARUJU VEĆI POSTOTAK DOBITI U ODNOSU NA TROŠKOVE A TRGOVINA OSTVARUJE MANJI POSTOTAK DOBITI U ODNOSU NA TROŠKOVE.

PREMA SADAŠNJEM STANJU U PRAKSI PROBLEMI VEĆINE TVRTKI KOJE DOBRO POSLUJU U SVIM DJELATNOSTIMA POČINJU KOD PADA PRIHODA

OD 13% DO 17%

91

MNOGE TVRTKE POD PRITISKOM KONKURENCIJE I UVJETA TRŽIŠTA JOŠ PRIJE RECESIJE I MOGUĆE KRIZE ORGANIZIRANE SU TAKO DA VEĆ FUNKCIONIRAJU S MINIMUMOM UTROŠKA RESURSA UZ SKROMAN REZULTAT.

ONE NISU U STANJU ZNAČAJNIJE SNIZITI TROŠKOVE A I REZULTAT POSLOVANJA IM NE DOPUŠTA VEĆI PAD PRIHODA BEZ NEGATIVNIH POSLJEDICA.

U TAKVOJ SITUACIJI CJELOKUPNU ENERGIJU TREBA USMJERITI NA SPAŠAVANJE PRIHODA I TRAŽENJE MOGUĆNOSTI ZA OSTVARIVANJE NOVIH VRSTA PRIHODA NA NOVIM TRŽIŠTIMA.

Slide 181

13.2. DEFINIRANJE OPĆIH PRAVILA UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA OVISNO O MOGUĆNOSTIMA PLASMANA

KLJUČNA PITANJA:

KOJI GLAVNI ORIJENTIR TREBA ODABRATI ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA?

KAKO MOGUĆNOSTI PLASMANA UTJEČU NA PROBLEME UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA?

KADA SE TREBA USMJERITI NA SNIŽAVANJE FIKSNIH TROŠKOVA A KADA NA SNIŽAVANJE VARIJABILNIH TROŠKOVA? ŠTO I KADA DAJE VEĆE EFEKTE?

KOJI SU FIKSNI TROŠKOVI NA ČIJE SE SNIŽAVANJE U PRAKSI MOŽE UTJECATI?

KOJI SU VARIJABILNI TROŠKOVI NA ČIJE SE SNIŽAVANJE U PRAKSI MOŽE UTJECATI?

Slide 182

92

13.3. NA KOJI EKONOMSKI POKAZATELJ SE TREBA ORIJENTIRATI U UPRAVLJANJU TROŠKOVIMA?

MOGUĆI I NAJČEŠĆI ORJENTIRI U UPRAVLJANJU TROŠKOVIMA SU:

a) APSOLUTNO NISKI TROŠKOVI

b) SINTAGMA: “SNIŽAVANJE TROŠKOVA POVEĆAVA DOBIT”

c) DODANA VRIJEDNOST

d) PRIHOD

Slide 183

KOJI JE ORIJENTIR NAJBOLJI?

Slide 184Slide 184

(a) APSOLUTNO NISKI TROŠKOVI KAO ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

� APSOLUTNO NISKI TROŠKOVI ZNAČE PRIMJENU STRATEGIJE DRŽANJA SVIH TROŠKOVA NA MINIMUMU.

�OČEKIVANE POSLJEDICE:

� NIZAK STANDARD ŽIVOTA U KOMPANIJI KOJI SMANJUJE MOTIVACIJU ZA ULAGANJE NAPORA

� VEĆE ULAGANJE MENADŽERSKE ENERGIJE NA SNIŽAVANJU TROŠKOVA NEGO NA OSTVARIVANJU PRIHODA

� IZBOR NAJJEFTINIJIH DOBAVLJAČA ŠTO MOŽE UTJECATI NA PAD KVALITETA I ZASTOJE U ISPORUKAMA

� POVEĆANJE PRODAJE ZBOG MOGUĆIH NISKIH CIJENA

�DODATNA PRETPOSTAVKA: PRUŽITI KUPCU PROIZVOD ILI USLUGU NAJVIŠE KVALITETE UZ NAJMANJU MOGUĆU CIJENU!

TO JE VIŠE TEORETSKA NEGO PRAKTIČNA OPCIJA. KUPCI BI BILI NA DOBITKU ALI KOMPANIJA, ZAPOSLENICI I SVI OSTALI NA GUBITKU.PRIVLAČNOST TAKVE STRATEGIJE JE VIŠE NEGO UPITNA.

NE!

93

(b) SINTAGMA “SNIŽAVANJE TROŠKOVA POVEĆAVA DOBIT” KAO ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

TEMELJITI UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRETPOSTAVCI DA NIŽI TROŠKOVI DAJU VEĆU DOBIT MOŽE BITI POTPUNO POGREŠNA.

AKO NIŽI TROŠKOVI DONESU NIŽI PRIHOD, DOBIT ĆE SE SMANJITI A NE POVEĆATI.

TO ZNAČI DA SINTAGMA” “SNIŽAVANJE TROŠKOVA POVEĆAVA DOBIT” NIJE DOBAR ORIJENTIRZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.

NA ŽALOST, U PRAKSI VEĆINA MENADŽERA RAZMIŠLJA UPRAVO NA TAJ NAČIN VJERUJUĆI DA TIME NAJVIŠE PRIDONOSE REZULTATU KOMPANIJE.

Slide 185

NE!

(c) DODANA VRIJEDNOST KAO ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

NEKI MODELI UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA UZIMAJU DODANU VRIJEDNOST KAO GLAVNI ORIJENTIR ZA DONOŠENJE ODLUKA.

OSNOVNA IDEJA JE DA TREBA REDUCIRATI AKTIVNOSTI KOJE NE DODAJU VRIJEDNOST PROIZVODU ILI USLUZI.

DODANA VRIJEDNOST SASTOJI SE OD:

� PLAĆA I NAKNADA ZAPOSLENICIMA

� KAMATA

� POREZA NA DOBIT

� NETO DOBITI

RAZLUČIVANJE AKTIVNOSTI KOJE DODAJU VRIJEDNOST NIJE JEDNOSTAVNO NITI POD PRETPOSTAVKOM DA SU SVE AKTIVNOSTI U KOMPANIJI POTPUNO ODREĐENE I JASNE A POGOTOVO KAD NISU JASNE.

NAJPROBLEMATIČNIJE OD SVEGA JE ČINJENICA DA OSTVARENJE DODANE VRIJEDNOSTI NE OSIGURAVA POZITIVAN FINANCIJSKI REZULTAT.

Slide 186

TO ZNAČI DA DODANA VRIJEDNOST NIJE DOBAR ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA!

NE!

94

(d) PRIHOD KAO ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

OPSEG PRIHODA PRESUDNO UTJEČE NA POKRIĆE FIKSNIH TROŠKOVA. PRI NEDOVOLJNOM PRIHODU DOBIT SE UOPĆE NE POJAVLJUJE.

ZBOG TOGA DOPRINOS TROŠKA OSTVARENJU PRIHODA ILI KRAĆE PRIHOD TREBA BITI GLAVNI ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.

PRIJE NEGO SE PRISTUPI REDUCIRANJU NEKOG TROŠKA PRVO TREBA ISPITATI ILI PROCIJENITI KAKO ĆE TO DJELOVATI NA TEKUĆE ILI BUDUĆE OSTVARENJE PRIHODA.

IAKO JE PRIHOD NAJJASNIJI ORIJENTIR ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NIJE U SVAKOM POJEDINOM SLUČAJU JEDNOSTAVNO OTKRITI KAKO NEKI TROŠAK DJELUJE NA OSTVARENJE PRIHODA.

ZBOG TOGA KOD MENADŽERA TREBA STALNO RAZVIJATI OSJEĆAJ ZA TU VRSTU PROSUDBE.

NAJBITNIJE JE DA MENADŽERI USVOJE TAKAV PRISTUP UMJESTO PRISTUPA APSOLUTNOG REZANJA SVIH VRSTA TROŠKOVA.

Slide 187

YES!

13.4. UTJECAJ OPSEGA PRODAJE I PRIHODA NA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

� AKO SE NE OSTVARI DOVOLJAN PRIHOD NI JEDNA CIJENA NE SADRŽI DOBIT

� POVEĆANJEM I SNIŽAVANJEM OSTVARENOG PRIHODA MIJENJA SE RELATIVNI UDIO FIKSNIH I VARIJABILNIH TROŠKOVA U UKUPNIM TROŠKOVIMA

� PRETPOSTAVKE ZA IZRAČUN REZULTATA:

Slide 188

FIKSNI TROŠKOVI = 100.000,00 kn

VARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI

= 500,00 kn/jed.

PRODAJNA CIJENA = 1.300 kn/jed.

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PO JEDINICI (KM/jed.)

=PRODAJNA

CIJENA-

VARIJABILNI TROŠKOVIPO JEDINICI

= 1.300,00 – 500,00 = 800,00 kn/jed.

CILJANA DOBIT PO JEDINICI = 300,00 kn/jed

BROJ PRODANIH JEDINICA ZA CILJANU DOBIT

=FIKSNI TROŠKOVI

=100.000,00

= 200 jed.KM/jed. – DOBIT/jed. 800,00-300,00

• OSTVAREN JE PAD PRODAJE NA 75 JEDINICA

• OSTVAREN JE PORAST PRODAJE NA 325 JEDINICA

95

Slide 189

PRIHOD 97.500 % 260.000 % 422.500 %

FIKSNI TROŠKOVI 100.000 72,73 100.000 50,00 100.000 38,10

VARIJABILNI TROŠKOVI 37.500 27,27 100.000 50,00 162.500 61,90

UKUPNI TROŠKOVI 137.500 100,00 200.000 100,00 262.500 100,00

DOBIT (GUBITAK) (40.000) 60.000 160.000

100.000,00

200.000,00

300.000,00

400.000,00

32520075

FIKSNI TROŠKOVI

OPSEG (JED)

Slide 190

OPĆA PRAVILA UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA OVISNO O MOGUĆNOSTIMA PLASMANA

RECESIJA

SMANJENJE MOGUĆNOSTI PLASMANA

RASTE UTJECAJ FIKSNIH TROŠKOVA

NORMALNO

JAČI ANGAŽMAN NASNIŽAVANJU FIKSNIH TROŠKOVA

DAJE VEĆE UČINKE

SMANJENJEM PRIHODA ZNAČAJNO SE POVEĆAVAJU PROBLEMI

UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA

KONJUNKTURA

POVEĆANJE MOGUĆNOSTI PLASMANA

RASTE UTJECAJ VARIJABILNIHTROŠKOVA

JAČI ANGAŽMAN NASNIŽAVANJU VARIJABILNIH

TROŠKOVA DAJE VEĆE UČINKE

POVEĆANJEM PRIHODA ZNAČAJNO SE SMANJUJU PROBLEMI

UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA

96

13.5. ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KOJE SU MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA?

FIKSNI TROŠKOVI SU ONI KOJI SE U MASI NE MIJENJAJU PROMJENOM OPSEGA AKTIVNOSTI UNUTAR ODREĐENOG STUPNJA PRIPRAVNOSTI KAPACITETA.

KADA SE MIJENJA STUPANJ PRIPRAVNOSTI KAPACITETA (RELATIVNO) FIKSNI TROŠKOVI SE SKOKOVITO POVEĆAVAJU ILI SMANJUJU A ZATIM PONOVO OSTAJU KONSTANTNI UNUTAR NOVOG STUPNJA PRIPRAVNOSTI KAPACITETA.

IZ TOGA PROIZLAZI DA JE TEORETSKI MOGUĆE SNIŽAVANJEM STUPNJA PRIPRAVNOSTI KAPACITETA SNIZITI FIKSNE TROŠKOVE.

POSTAVLJA SE PITANJE: KOLIKO JE TO PRAKTIČNO MOGUĆE I KAKO?

DA BI SE ODGOVORILO NA TO PITANJE POTREBNO JE

FIKSNE TROŠKOVE PODIJELITI NA:

1. OBVEZUJUĆE FIKSNE TROŠKOVE

2. DISKRECIJSKE FIKSNE TROŠKOVE

Slide 191

(1) DEFINIRANJE OBVEZUJUĆIH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA

OBVEZUJUĆI FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ INVESTICIJA U:

• NEMATERIJALNU IMOVINU

• NEKRETNINE

• POSTROJENJA

• OPREMU

OBVEZUJUĆI FIKSNI TROŠKOVI PROIZAŠLI IZ INVESTICIJA MANIFESTIRAJU

SE KROZ OBRAČUN AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE.

TIM TROŠKOVIMA TREBA DODATI I TROŠKOVE:

�OBVEZNOG OSIGURANJA IMOVINE

� TROŠKOVE ODRŽANJA OSNOVNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZEĆA

� FIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA ENERGETSKE INFRASTRUKTURE

� FIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

� FIKSNE TROŠKOVE PLATNOG PROMETA

� FIKSNE TROŠKOVE ISPUNJENJA ZAKONSKIH OBVEZA (IZRADA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, OBVEZNA REVIZIJA I SLIČNO)

�OBVEZUJUĆI TROŠKOVI PO KOLEKTIVNOM UGOVORU O RADU

KADA SE JEDNOM USPOSTAVI ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, OBVEZUJUĆE FIKSNE TROŠKOVE JE TEŠKO A NEKE I NEMOGUĆE SNIŽAVATI.

U TEŠKIM KRIZAMA MOGUĆE JE TROŠKOVE AMORTIZACIJE SNIZITI NA DVA NAČINA:

� UKIDANJEM UBRZANOG OBRAČUNA AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE ILI USPORAVANJEM OBRAČUNA TIH TROŠKOVA

� PRODAJOM IMOVINE AKO JE TO MOGUĆE.

Slide 192

97

(2) DEFINIRANJE DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA

DISKRECIJSKI FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ ODLUKA MENADŽMENTA O POTROŠNJI ZA SPECIFIČNE NAMJENE. ONI PO SVOJOJ PRIRODI NISU NI FIKSNI NI VARIJABILNI TROŠKOVI ALI KAD SE DONESE ODLUKA O NJIHOVOM ANGAŽIRANJU ONI SE PREMA OPSEGU AKTIVNOSTI PONAŠAJU KAO FIKSNI TROŠKOVI.

NAJBOLJI PRIMJERI DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU:

a) TROŠKOVI KOJI UTJEČU NA OSTVARENJE PRIHODA:• TROŠKOVI SVIH VRSTA REKLAME I PROPAGANDE

• DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJE

• DIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA

• TROŠKOVI ODNOSA S KUPCIMA

• TROŠKOVI UDOVOLJAVANJA ŽALBAMA KUPACA

• TROŠKOVI ODNOSA SA SURADNICIMA

• TROŠKOVI SPONZORSTVA

• TROŠKOVI ODNOSA S JAVNOŠĆU

b) TROŠKOVI KOJI UTJEČU NA RAZVOJ:� TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

� TROŠKOVI OBRAZOVANJA I USAVRŠAVANJA VJEŠTINA ZAPOSLENIH

� TROŠKOVI STRUČNE LITERATURE

c) TROŠKOVI KOJI UTJEČU NA MOTIVACIJU ZAPOSLENIH (UGODNI TROŠKOVI):� DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJE

� DIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA

� TROŠKOVI OSOBNIH AUTOMOBILA

� TROŠKOVI PARKINGA

� TROŠKOVI DONACIJA

� TROŠKOVI ODMORA I REKREACIJE ZAPOSLENIH

Slide 193

MOGUĆNOSTI SNIŽAVANJA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU VELIKE. MENADŽERI TE TROŠKOVE MOGU JEDNOSTAVNO SREZATI.

MEĐUTIM, VEĆINA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU ISTODOBNO I TROŠKOVI KONKURENTNOSTI.

REZANJEM TIH TROŠKOVA KONKURENTNOST PADA A PADA I STANDARD ŽIVOTA U KOMPANIJI KOJI UTJEČE NA MOTIVACIJU I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH PA I NA ZADOVOLJSTVO KUPACA.

ZBOG TOGA SNIŽAVANJU DISKRECIJSKIH TROŠKOVA TREBA PRISTUPITI SELEKTIVNO OVISNO O:

DOPRINOSU TIH TROŠKOVA OSTVARENJU PRIHODA I

OVISNO O FINANCIJSKOJ SITUACIJI U KOJOJ SE KOMPANIJA NALAZI.

PORED TOGA NEOPHODNO JE ODREDITI I VREMENSKI ROK TRAJANJA REDUKCIJE TIH TROŠKOVA.

Slide 194

98

� JESU LI TROŠKOVI RADNE SNAGE DISKRECIJSKI FIKSNI TROŠKOVI ILI VARIJABILNI TROŠKOVI? KAKVE SU MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA!

Odgovor na to pitanje ovisi o pogledu na taj problem i situaciji u kojoj se poduzeće nalazi.

U većini kalkulacija troškova i prodajnih cijena troškovi direktnog rada tretiraju se kao

varijabilni troškovi. Analitički gledano to je opće prihvaćen pristup.

Međutim, kad se gledaju ukupni troškovi radne snage problem je kompleksniji.

Na primjer, ako opseg aktivnosti varira u užim granicama na kraći rok poduzeće izbjegava

otpuštati radnike radi prilagođavanja troškova radne snage tim fluktuacijama u prodaji.

U toj situaciji troškovi radne snage djeluju kao fiksni troškovi.

Međutim, u vrijeme krize kad prodaja značajno padne, poduzeće može biti prisiljeno

reducirati troškove radne snage sve do otpuštanja zaposlenih.

U toj situaciji troškovi radne snage djeluju kao diskrecijski fiksni troškovi.

Slide 195

� JE LI OTPUŠTANJE ZAPOSLENIH DOBRA OPCIJA ZA SNIŽAVANJE TROŠKOVA U RAZDOBLJU RECESIJE I MOGUĆE KRIZE?

OTPUŠTANJE ZAPOSLENIH RADI SNIŽAVANJA TROŠKOVA RADNE SNAGE PROIZVODI SNAŽNE

UTJECAJE NA:

� DRUŠTVENO EKONOMSKE PRILIKE

� EKONOMSKO STANJE SUBJEKTA

U DRUŠTVENO EKONOMSKOM SMISLU VELIKA OTPUŠTANJA DOVODE DO NAGLOG OPTEREĆENJA

DRUŠTVENIH FONDOVA I ISTODOBNOG SMANJENJA PRILJEVA U TE FONDOVE. OSIROMAŠENJE

STANOVNIŠTVA UVJETUJE MANJU POTRAŽNJU I POTROŠNJU ŠTO SMANJUJE PRILJEVE U DRŽAVNI

PRORAČUN I MOGUĆNOSTI PLASMANA VEĆINE GOSPODARSKIH SUBJEKATA. KRIZA SE

PRODUBLJAVA I PRODUŽAVA.

KAD GOSPODARSKI SUBJEKTI ZAPADNU U TEŠKOĆE ONI MOGU IZGUBITI SENZIBILITET ZA

DRUŠTVENE PROBLEME I KONCENTRIRATI SE ISKLJUČIVO NA VLASTITO PREŽIVLJAVANJE.

TAKO SE STVARA ALIBI ZA VELIKA OTPUŠTANJA.

Slide 196

99

� POSTAVLJA SE PITANJE: KAKO VELIKA OTPUŠTANJA DJELUJU NA EKONOMSKO STANJE SUBJEKTA? DONOSI LI TAKAV NAČIN SNIŽAVANJA TROŠKOVA POZITIVNE EKONOMSKE REZULTATE U SVAKOM SLUČAJU?

VELIKA OTPUŠTANJA SUBJEKTIMA DONOSE SLIJEDEĆE NEGATIVNE POSLJEDICE:

VISOK STRAH KOD ZAPOSLENIH

NIZAK MORAL KOD ZAPOSLENIH

POJAVU NEPRIJATELJSTVA MEĐU LJUDIMA

I NEGATIVNA PONAŠANJA

MOGUĆU NEGATIVNU SELEKCIJU

NAJBOLJI ZAPOSLENICI ODLAZE SAMI

OPERATIVNOST RADA I STVARANJA PRIHODA RAPIDNO OPADA

KAD PROĐE KRIZA, OPERATIVNOST SE TEŠKO I SPORO VRAĆA U NORMALU.

TVRTKA GUBI UVJEŽBANE ZAPOSLENIKE KOJI SE VIŠE NEĆE VRATITI KAD KRIZA PROĐE.

NABROJENE NEGATIVNE POSLJEDICE NEĆE SE PROMIJENITI NITI ONDA KADA ZA OTPUŠTANJA POSTOJE REALNA

OPRAVDANJA.

Slide 197

U KOJEM STUPNJU SU ZAPOSLENICI VRIJEDNA IMOVINA KOMPANIJE? (EKONOMSKI PRISTUP BEZ SENTIMENTALNIH I DRUŠTVENIH OGRADA)

SITUACIJA PRVA: ZAPOSLENICI SU NAJVRJEDNIJA IMOVINA KOMPANIJE;

ZAPOSLENICI POSJEDUJU SPECIFIČNA ZNANJA I VJEŠTINE U KOJA SU ULOŽENI NOVCI, DUGOTRAJNO OBRAZOVANJE I

UVJEŽBAVANJE.

NA TRŽIŠTU RADA NE POSTOJI DOVOLJNA PONUDA TAKVE RAZINE LJUDI. SADAŠNJI ZAPOSLENICI SU PRIBAVLJANI

TEŠKOM MUKOM I KROZ DUŽE VRIJEME.

PRIHOD IZRAVNO OVISI O SPOSOBNOSTIMA ZAPOSLENIKA I/ILI NJIHOVU UGLEDU.

NAJVAŽNIJI SMISAO POSTOJANJA TVRTKE JE ZAPOŠLJAVANJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA I/ILI STVARANJE OSNOVE

RAZVOJA REGIJE.

U TAKVOJ SITUACIJI OTPUŠTANJE TREBA IZBJEGAVATI DO KRAJNJE GRANICE.

MEĐUTIM, KAD SE DOĐE DO KRAJNJE GRANICE, IGRA MIJENJA

PRAVILA. ZA ODRŽANJE EGZISTENCIJE ŽRTVUJE SE SVE.

ZBOG TOGA SE MENADŽMENT TREBA POTRUDITI DA DO

TE GRANICE NE DOĐE.

Slide 198Slide 198

?

100

SITUACIJA DRUGA: ZAPOSLENICI NISU NAJVRJEDNIJA IMOVINA KOMPANIJE

VRIJEDNOST I FUNKCIONIRANJE KOMPANIJE NIJE UTEMELJENO NA ZNANJIMA I VJEŠTINAMA RADNIKA

NEGO NA SASVIM DRUGIM OSNOVAMA KAO ŠTO SU: BREND, TEHNOLOGIJA, PREPOZNATLJIV

PROIZVOD, KONCESIJA, MONOPOL I SLIČNO.

POTREBNA ZNANJA RADNIKA SU OPĆEG TIPA I BRZO SE POSTIŽU.

U ZNANJA I VJEŠTINE RADNIKA KOMPANIJA NIJE PUNO ULOŽILA.

NA TRŽIŠTU RADA POSTOJI DOVOLJNA PONUDA TAKVE RADNE SNAGE

PRIHOD VRLO MALO OVISI O SPOSOBNOSTIMA RADNIKA

TVRTKA NEMA INTERESA ZAPOŠLJAVATI LOKALNO STANOVNIŠTVO I SVOJE DJELOVANJE MOŽE

PREMJESTITI NA LOKACIJU S JEFTINIJOM RADNOM SNAGOM.

Slide 199Slide 199

13.6. MODEL SELEKTIRANJA TROŠKOVA I NJIHOVA REDOSLIJEDA U POSTUPKU

SNIŽAVANJA UTEMELJEN NA VIŠEKRITERIJSKOM ODLUČIVANJU

GLAVNE POSTAVKE MODELA:

1. SNIŽAVANJU TROŠKOVA PRISTUPA SE SELEKTIVNO OVISNO O DUBINI RECESIJE I KRIZE

2. SELEKTIRANJE TROŠKOVA SE IZVODI S CILJEM DA SE PRONAĐU MOGUĆNOSTI SNIŽENJA S

NAJVEĆIM EFEKTIMA I NAJMANJIM ŠTETNIM POSLJEDICAMA

3. GLAVNI ORIJENTIR ZA SELEKTIRANJE TROŠKOVA KOJI ĆE ODREĐENIM REDOSLIJEDOM BITI

SNIŽAVANI JE UTJECAJ TIH TROŠKOVA NA OSTVARENJE PRIHODA.

4. U RECESIJI I KRIZI VEĆI NAGLASAK JE NA SNIŽAVANJU DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA

5. GLAVNI POKAZATELJ STUPNJA RECESIJE I MOGUĆE KRIZE JE PAD PRIHODA I IZ TOG IZVEDEN

FINANCIJSKI REZULTAT

Slide 200Slide 200

101

KRITERIJI KOJI SE PRIMJENJUJU PRI ODLUČIVANJU O REDOSLIJEDU SNIŽAVANJA TROŠKOVA KAO OSNOVICA ZA KONSTRUIRANJE MODELA

KRITERIJ A: POSTOTNI UDJEL ODREĐENE VRSTE TROŠKOVA U UKUPNIM TROŠKOVIMA

Slide 201Slide 201

PRAVILO ODLUČIVANJA: PRVO SE SNIŽAVAJU TROŠKOVI S VEĆIM POSTOTNIM UDJELOM JER SU I EFEKTI SNIŽAVANJA VEĆI

MJERILO: POSTOTNI UDJELI

NA SNIŽAVANJE TROŠKOVA S RELATIVNO BEZNAČAJNIM UDJELOM NE ISPLATI SE TROŠITI VRIJEME, NOVAC I MENADŽERSKU ENERGIJU

KRITERIJ B: UTJECAJ TROŠKOVA NA OSTVARENJE PRIHODA

PRAVILO ODLUČIVANJA: PRVO SE SNIŽAVAJU TROŠKOVI S MANJIM UTJECAJEM NA OSTVARIVANJE PRIHODA PREMA TROŠKOVIMA S VEĆIM UTJECAJEM

MJERILO: NAJMANJI UTJECAJ: OCJENA 10

NAJVEĆI UTJECAJ; OCJENA 1

OCJENE OD 10 DO 1 ZA SVAKI TROŠAK

KRITERIJ C: UTJECAJ TEŽINE SNIŽAVANJA TROŠKOVA

PRAVILO ODLUČIVANJA: PRVO SE SNIŽAVAJU TROŠKOVI NA KOJIMA SE SNIŽENJA LAKŠE POSTIŽU PREMA TEŽIM

MJERILO: NAJLAKŠE SNIŽAVANJE; OCJENA 10

NAJTEŽE SNIŽAVANJE; OCJENA 1

OCJENE OD 10 DO 1 ZA SVAKI TROŠAK

PRIPREMA PODATAKA ZA PRIMJENU MODELA

1. DEFINIRATI SVE VAŽNIJE KATEGORIJE TROŠKOVA PO SKUPINAMA

2. TROŠKOVE RAZDIJELITI NA TROŠKOVE PROIZVODNJE I TROŠKOVE POTPORE

3. TROŠKOVE RAZDIJELITI NA FIKSNE I VARIJABILNE

4. IZRAČUNATI POSTOTNE UDJELE SVIH TROŠKOVA I SKUPINA TROŠKOVA U UKUPNIM TROŠKOVIMA

POSEBNE NAPOMENE:

a) IZDVOJITI TROŠKOVE NA KOJE SE MOŽE UTJECATI ADMINISTRATIVNOM ODLUKOM KAO ŠTO SU TROŠKOVI

UBRZANE AMORTIZACIJE

b) IZDVOJITI I POSEBNO TRETIRATI RAČUNOVODSTVENE OBRAČUNSKE KATEGORIJE KOJIMA SE MOŽE UTJECATI NA

REZULTAT POSLOVANJA KAO ŠTO SU REZERVIRANJA, ODGOĐENI PRIHODI, SKRIVENI DOBICI, SKRIVENI GUBICI I

SLIČNO.

c) PRIPREMA PODATAKA IZVEDENA JE NA PRAKTIČNOM PRIMJERU JEDNE IZVOZNO ORIJENTIRANE HRVATSKE

TVRTKE S TIM DA SU NEKI PODACI NEZNATNO KORIGIRANI A SVOTE TROŠKOVA ZAOKRUŽENE RADI JASNIJEG

PRIKAZA.

d) ZAPOSLENICI U PRIKAZANOM SLUČAJU PREDSTAVLJAJU VRIJEDNU IMOVINU KOMPANIJE. DOPRINOS

ZAPOSLENIH OSTVARENJU PRIHODA OCIJENJEN JE KAO VELIKI A TROŠKOVE RADNE SNAGE TEŠKO JE SNIŽAVATI.

DEFINICIJA DIJELA BRUTO PLAĆA PROIZVODNIH RADNIKA U SVOTI OD 1.200.000,00 Kn ODNOSI SE NA

VARIJABILNI DIO PLAĆE I PREKOVREMENI RAD KOJI BI SE SMANJIVALI PROPORCIONALNO SMANJENJU OPSEGA

AKTIVNOSTI I PRODAJE.

Slide 202

102

PRAKTIČNI PRIMJER IZVOZNO ORIJENTIRANE PROIZVODNE TVRTKE (PODACI ZA 2011. GOD.)

Slide 203

Troškovi proizvodnje SVOTA Udio (%) FIKSNI TROŠKOVI VARIJABILNI TROŠKOVIMaterijal 7.800.000,00 26,00 - 7.800.000Sitni inventar i pomoćni mat. 200.000 0,67 100.000 100.000Energija 500.000 1,67 100.000 400.000Kooperanti 3.400.000 11,33 - 3.400,00Održavanje kapaciteta 600.000 2,00 400,00 200.000Bruto plaće 6.000.000 20,00 4.800.000 1.200.000Ispravljanje grešaka i penali 250.000,00 0,83 250.000 -Amortizacija 2.000.000 6,67 2.000.000 -Ostalo 250.000 0,83 250.000 -Ukupno troškovi proizvodnje 21.000.000 70,00 7.900.000 13.100.000Troškovi potporeMaterijalni troškovi i sitni inventar 150.000 0,50 150.000Energija 50.000 0,17 50.000Telefon i Internet 200.000 0,67 200.000Osiguranje imovine 180.000 0,60 180.000Zaštita 360.000 1,20 360.000Zakup prostora 350.000 1,17 350.000Osobni autom. i rent-a-car 100.000 0,33 100.000Reprezentacija 250.000 0,83 250.000Službena putovanja 200.000 0,67 200.000Obrazovanje i literatura 200.000 0,67 200.000Održavanje kapaciteta 100.000 0,33 100.000Promidžba 1.000.000 3,33 1.000.000Troškovi prodaje i distribucije 1.000.000 3,33 1.000.000Troškovi razvoja 1.000.000 3,33 1.000.000Bruto plaće 2.000.000 6,66 2.000.000Amortizacija 150.000 0,50 150.000Kamate 1.510.000 5,03 1.510.000Ostalo 200.000 0,67 200.000Ukupno troškovi potpore 9.000.000 30,00 9.000.000Sve ukupno troškovi 30.000.000 100,000 16.900.000 56,33 13.100.000 43,67Dobit 3.000.000Prihod od prodaje 33.000.000

DEFINIRANJE MEĐUSOBNIH UTJECAJA KRITERIJA A, B, C I RAČUNANJE KONAČNOG UTJECAJA SVAKOG OD KRITERIJA NA REZULTATE DONESENIH ODLUKA

PODLOGA ZA IZRADU MATRICE:

KRITERIJ B (UTJECAJ TROŠKOVA NA PRIHOD) VAŽNIJI JE OD KRITERIJA A (POSTOTNI UDJEL TROŠKOVA) 7 PUTA.

ODNOS; B : A = 7 : 1

KRITERIJ C (TEŽINA SNIŽAVANJA TROŠKOVA) VAŽNIJI JE OD KRITERIJA A (POSTOTNI UDJEL TROŠKOVA) 5 PUTA.

ODNOS; C : A = 5 : 1

KRITERIJ B (UTJECAJ TROŠKOVA NA PRIHOD) VAŽNIJI JE OD KRITERIJA C (TEŽINA SNIŽAVANJA TROŠKOVA) 4 PUTA.

ODNOS; B : C = 4 : 1

ODNOS VAŽNOSTI MEĐU KRITERIJIMA ODREĐUJE SE PROCJENOM A MJERI NA SKALI OD 1 DO 9. PRI TOME JE INTENZITET ZNAČAJA JEDNOG U ODNOSU NA DRUGI KRITERIJ NAJVEĆI KOD OCJENE 9 A NAJMANJI TJ. JEDNAK KOD OCJENE 1.

Slide 204

103

FORMIRANJE MATRICE I IZRAČUN UTJECAJA SVIH KRITERIJA NA DONESENE ODLUKE

KORAK 1: FORMIRANJE MATRICE

Slide 205

A B CSTUPANJ UTJECAJA

KRITERIJA

A 1 7,26%

B 7 1 4 67,50%

C 5 1 25,20%

Σ 13

265

397

135

2620

3928

137

261

39413/1

KORAK 2: SVAKI ELEMENT MATRICE PODIJELITI SA ZBROJEM STUPCA

KOJEM PRIPADA

A

B

C

A B C

KORAK 3: TEŽINE (PRIORITETI) SE RAČUNAJU KAO PROSJEČNE VRIJEDNOSTI

ELEMENATA REDOVA

( )( )( ) %20,25326

539

713

5C

%50,6732620

3928

137B

%26,73261

394

131A

W3

W2

W1

=++=

=++=

=++=

71

51

41

2839

526

Slide 206

Naziv troška

Postotak udjela

Utjecaj na prihod Lako-teško Linearna transformacija Rang

1 2 3 4 5 6 7 8

Održavanje kapaciteta 1 2 7 7 0,1 0,7 0,7 65,616 9

Bruto plaća 1 20 1 1 1 0,1 0,1 16,53 19

Greške 0,83 10 3 0,0415 1 0,3 75,36129 4

Ostalo 1 0,83 9 5 0,0415 0,9 0,5 73,65129 5

Materijalni troškovi 0,5 6 5 0,025 0,6 0,5 53,2815 13

Telefon 0,67 6 5 0,0335 0,6 0,5 53,34321 12

Osiguranje 0,6 10 10 0,03 1 1 92,9178 2

Zaštita 1,2 10 10 0,06 1 1 93,1356 1

Zakup 1,17 5 10 0,0585 0,5 1 59,37471 11

Automobili 0,33 5 6 0,0165 0,5 0,6 48,98979 14

Reprezentacija 0,83 8 10 0,0415 0,8 1 79,50129 3

Službeni put 0,67 5 5 0,0335 0,8 0,5 66,84321 8

Obrazovanje 0,67 7 10 0,0335 0,7 1 72,69321 7

Održavanje kapaciteta 2 0,33 7 7 0,0165 0,7 0,7 65,00979 10

Promidžba 3,33 1 10 0,1665 0,1 1 33,15879 17

Prodaja 3,33 2 3 0,1665 0,2 0,3 22,26879 18

Razvoj 3,33 2 9 0,1665 0,2 0,9 37,38879 16

Bruto plaća 2 6,66 1 1 0,333 0,1 0,1 11,68758 20

Kamate 5,03 5 2 0,2515 0,5 0,2 40,61589 15

Ostalo 2 0,67 9 5 0,0335 0,9 0,5 73,59321 6

wj 7,26 67,5 25,2

104

OBJAŠNJENJE POSTUPKA RANGIRANJA TROŠKOVA PO PRIORITETIMA SNIŽAVANJA POMOĆU METODE JEDNOSTAVNOG ZBRAJANJA TEŽINA (SIMPLE ADDITIVE WEIGHTING METHOD-SAW)

1. POSTOCI UDJELA TROŠKOVA IZRAČUNANI SU DIJELJENJEM SVOTE SVAKOG TROŠKA S UKUPNIM TROŠKOVIMA (STUPAC 1)

2. UTJECAJ NA PRIHOD I TEŽINA SNIŽAVANJA TROŠKOVA PROCJENJUJE SE OVISNO O PERCEPCIJI PROCJENITELJA U SVAKOJ

KONKRETNOJ SITUACIJI (NAJVEĆI UTJECAJ OCJENA 1, NAJMANJI UTJECAJ OCJENA 10) (STUPAC 2 I STUPAC 3).

3. BUDUĆI DA ATRIBUTI NISU ZADANI U ISTIM MJERNIM JEDINICAMA POTREBNO JE PROVESTI NJIHOVU TRANSFORMACIJU.

TRANSFORMACIJA SE PROVODI TAKO DA SVAKI ATRIBUT PODIJELIMO S MAKSIMALNOM VRIJEDNOŠĆU ATRIBUTA IZ TOG

STUPCA.

NA PRIMJER ZA TROŠAK ODRŽAVANJA KAPACITETA 1:

POSTOTAK UDJELA =

UTJECAJ NA PRIHOD =

LAKO-TEŠKO =

4. ZBRAJANJE TEŽINA RADI SE TAKO DA SVAKI TRANSFORMIRANI ATRIBUT POMNOŽIMO SA POSTOTKOM UTJECAJA (wj) A

REZULTATI SE ZBROJE (STUPAC 7) NA PRIMJER 7,26 x 0.1+67,5 x 0,7+25,2 x 0,7 =65,616

5. PRIORITETI SNIŽAVANJA TROŠKOVA DOBIJU SE TAKO DA SE PO VELIČINI OD NAJVEĆEG ZBROJA (RANG 1) DO NAJMANJEG

ZBROJA (RANG 20) RANGIRAJU TROŠKOVI (STUPAC 8).

Slide 207

1020

2,=

7010

7,=

7010

7,=

PRVI RED STUPACA 4,5 i 6

IZRAČUN POSLOVNIH REZULTATA I NEOPHODNOG SNIŽAVANJA TROŠKOVA U SLUČAJEVIMA PADA PRIHODATOČKA POKRIĆA UKUPNIH TROŠKOVA PRIHODOM

PAD PRIHODA OD PREKO 15% DONOSI GUBITKE AKO SE NE PRISTUPI SNIŽAVANJU TROŠKOVA.

AKO SE PROCJENJUJE DA ĆE PAD PRIHODA ZBOG RECESIJE BITI MANJI OD 15% NAJVEĆI DIO

MENADŽERSKE ENERGIJE TREBA USMJERITI NA POVEĆANJE PRIHODA.

Slide 208

knTROŠKOVIIVARIJABILNPRIHODCMMARŽA

JSKAKONTRIBUCI 000900190001001300000033 ......)( =−=−=

knDOBIT

ZAPRIHOD13902528

6030300

000900160

..,

..==

%,..

..07151

00000033

13902528

0−=−=

DOBITZAPRIHODA

PADGRANIČNI

603030000000033

00090019,

..

..==

PRIHODUUCMUDIO

105

Slide 209

SCENARIO I: PRIHOD SE NEĆE PROMIJENITI

PRIHOD 33.000.000

FIKSNI TROŠKOVI (16.900.000)

VARIJABILNI TROŠKOVI (13.100.000)

DOBITAK 3.000.000

SCENARIO II: MOGUĆI PAD PRIHODA ZA 10%

PRIHOD = 33.000.000 x 0,9 = 29.700.000

FIKSNI TROŠKOVI = = (16.900.000)

VARIJABILNI TROŠKOVI = 13.100.000 x 0,9 = (11.790.000)

DOBITAK = 1.010.000

SCENARIO III: MOGUĆI PAD PRIHODA ZA 20%

PRIHOD = 33.000.000 x 0,8 = 26.400.000



GUBITAK = (980.000)

Slide 210

SCENARIO IV: MOGUĆI PAD PRIHODA ZA 30%

PRIHOD = 33.000.000 x 0,7 = 23.100.000



GUBITAK = (2.970.000)

SCENARIO V: MOGUĆI PAD PRIHODA ZA 40%

PRIHOD = 33.000.000 x 0,6 = 19.800.000



GUBITAK = = (4.960.000)

SCENARIO VI: MOGUĆI PAD PRIHODA ZA 50%

PRIHOD = 33.000.000 x 0,5 = 16.500.000



GUBITAK = = (6.950.000)

106

MOGUĆE VARIJANTE SNIŽAVANJA TROŠKOVA OVISNO O PADU PRIHODA I POKRIĆA GUBITAKA: MAKSIMALNO MOGUĆE

Slide 211

PAD PRIHODA

-20% -30% -40% -50%

GUBITAK KOJI TREBA POKRITI

Rang Naziv troška Svota (980.000) (2.970.000) (4.960.000) (6.950.000)

0 Amortizacija (prodajom imovine) 2.150.000 980.000

1 Troškovi zaštite 360.000 360.000

2 Troškovi osiguranja 180.000 180.000

3 Reprezentacija 250.000 150.000

4 Greške u proizvodnji 250.000 100.000

5 Ostali proizvodni troškovi 250.000 100.000

6 Ostali administrativni troškovi 200.000 100.000

7 Troškovi obrazovanja 200.000 100.000

8 Službena putovanja 200.000 100.000

9 Održavanje proizvodnih kapaciteta 400.000 40.000

10 Održavanje potpornih kapaciteta 100.000 10.000

11 Zakupnine 350.000 350.000

12 Telefon 200.000 100.000

13 Materijalni troškovi i sitni inventar 150.000 50.000

14 Troškovi automobila 100.000 50.000

15 Kamate 1.510.000 190.000

16 Troškovi razvoja 1.000.000 900.000

17 Promidžba 1.000.000 900.000

18 Troškovi prodaje 1.000.000 190.000

19 Bruto plaće u proizvodnji 4.800.000 1.440.000

20 Bruto plaće potpore 2.000.000 550.000

Σ UKUPNO SNIŽENJE 980.000 1.199.000 1.990.000 1.990.000

ΣΣ KUMULATIVNO SNIŽENJE 2.970.000 4.960.000 6.950.000

1.5.9. MODEL PROCJENE BUDUĆEG REZULTATA UTEMELJEN NA RAČUNU VJEROJATNOSTI

POSTAVKE MODELA:

1. ODABRATI 6 DO 8 MOGUĆIH SCENARIJA KRETANJA PRIHODA TVRTKE OVISNO O PROGNOZI

DOGAĐAJA U RECESIJI

NA PRIMJER:

SCENARIO I: PRIHOD SE NEĆE PROMIJENITI JER OČEKIVANI PAD PRIHODA

NA SADAŠNJIM TRŽIŠTIMA MOŽEMO NADOKNADITI NA NOVOM TRŽIŠTU

SCENARIO II: PRIHOD ĆE PASTI 10% ZBOG SMANJENE POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU STROJNE OBRADE.

SCENARIO III: PRIHOD ĆE PASTI 20% ZBOG RANIJE NAVEDENIH

RAZLOGA I DODATNO ZBOG PROBLEMA U BRODOGRAĐEVNOJ INDUSTRIJI I MOGUĆE LOŠIJE

TURISTIČKE (NAUTIČKE) SEZONE

SCENARIO IV: PRIHOD ĆE PASTI 30% ZBOG RANIJE NAVEDENIH

RAZLOGA I DODATNO ZBOG OTKAZIVANJA NARUDŽBI VEZANIH UZ AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU.

Slide 212

107

SCENARIO V: PRIHOD ĆE PASTI 40% ZBOG RANIJE NAVEDENIH RAZLOGA I

DODATNO ZBOG PADA AKTIVNOSTI BRODSKOG PRIJEVOZA.

SCENARIO VI: PRIHOD ĆE PASTI 50% ZBOG RANIJE NAVEDENIH RAZLOGA I

DODATNO ZBOG JAKOG USPORAVANJA GOSPODARSTVA I SVEOPĆE

FINANCIJSKE KRIZE.

2. ZA SVAKI SCENARIO TREBA IZRAČUNATI FINANCIJSKI REZULTAT (DOBITAK/GUBITAK)

3. SVAKOM OD NAVEDENIH SCENARIJA TREBA DODIJELITI VJEROJATNOST NASTUPA TOG SCENARIJA S TIM

DA ZBROJ SVIH VJEROJATNOSTI DAJE 100%.

VJEROJATNOST NASTUPA SCENARIJA SE PROCJENJUJE NA TEMELJU ANALIZA I PROGNOZA KRETANJA U

PODRUČJIMA NAŠEG INTERESA TJ. NA TRŽIŠTIMA NA KOJIMA OSTVARUJEMO PRIHOD. TAJ POSAO SE

OBAVLJA TIMSKIM RADOM UZ KORIŠTENJE BRAINSTORMING METODE ILI ANALITIČKIH TEHNIKA.

4. PRIHODE I FINANCIJSKE REZULTATE TREBA POMNOŽITI S VJEROJATNOSTIMA KAKO BI SE DOBILI

PONDERIRANI REZULTATI.

5. ZBRAJANJEM PONDERIRANIH REZULTATA DOBIJE SE OČEKIVANA VRIJEDNOST TJ. NAJVJEROJATNIJI

PRIHOD I POSLOVNI REZULTAT.

Slide 213

Slide 214

SCENARIOVARIJANTE PRIHODA

MOGUĆI PRIHOD

VJEROJATNOST DOGAĐAJA

PONDERIRANA VRIJEDNOST

DOBIT (GUBITAK)

VJERO-JATNOST

DOGAĐAJA

PONDERIRANA VRIJEDNOST

I NEPROMIJENJEN 33.000.000 10% 3.300.000 3.000.000 10% 300.000

II PAD ZA 10% 29.700.000 20% 5.940.000 1.010.000 20% 202.000

III PAD ZA 20% 26.400.000 25% 6.600.000 (980.000) 25% (245.000)

IV PAD ZA 30% 23.100.000 20% 4.620.000 (2.970.000) 20% (594.000)

V PAD ZA 40% 19.800.000 15% 2.970.000 (4.960.000) 15% (744.000)

VI PAD ZA 50% 16.500.000 10% 1.650.000 (6.950.000) 10% (695.000)

100% 100%

OČEKIVANI PRIHOD 25.080.000 OČEKIVANI REZULTAT (1.776.000)

POD NAVEDENIM PRETPOSTAVKAMA NAJVJEROJATNIJI JE SLIJEDEĆI RAČUN DOBITI I GUBITKA:

PRIHOD 25.080.000

FIKSNI TROŠKOVI (16.900.000)

VARIJABILNI TROŠKOVI (9.956.000)

GUBITAK 1.776.000

TROŠKOVE TREBA SNIZITI MINIMALNO ZA 1.776.000,00 KN!

108

AKO SE RAČUNA SAMO S VJEROJATNOSTIMA OSTVARENJA POSLOVNIH REZULTATA I/ILI AKO SE MIJENJAJU PRETPOSTAVKE O VISINI VARIJABILNIH TROŠKOVA TREBA KORISTITI SLIJEDEĆE OBRASCE:

Slide 215

PRIHODAOSTVARENJAPOSTOTAKVJEROJATNI

PRIHODSADAŠNJI

PRIHODOČEKIVANI ×=

0000802576000000033 ..,.. =×=PRIHOD

OČEKIVANI

76% ili ,..

..

....

....760

00090019

00012415

0001001300000033

000776100090016==

−

−=x

TROŠKOVIIVARIJABILN

PRIHODSADAŠNJI

REZULTATPOSLOVNIOČEKIVANI

TROŠKOVIFIKSNI

xPRIHODAOSTVARENJAPOSTOTAKVJEROJATNI

−

+

=)(

Slide 216Slide 216

14. ANALIZA ODNOSA TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI I PROFITA (CVP – ANALIZA)

ANALIZA ODNOSA "TROŠKOVI-OPSEG-PROFIT" UTVRĐUJE ODNOSE IZMEĐU TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI, PRODAJE I PROFITA PRI RAZLIČITIM RAZINAMA AKTIVNOSTI.NA OSNOVU TOG ODNOSA UTVRĐUJE SE TOČKA POKRIĆA SVIH TROŠKOVA ZA ODREĐENU RAZINU AKTIVNOSTI I PODRUČJA DOBITI I GUBITKA.

CVP – analiza se bazira na slijedećim pretpostavkama:- promjene u nivou prihoda i troškova pojavljuju se samo zbog promjene obima proizvodnje ili prodaje- ukupni troškovi se mogu podijeliti na fiksnu i varijabilnu komponentu- ponašanje ukupnih troškova i prihoda je linearno u odnosu na broj jedinica za relevantni obim- prodajna cijena, jedinični varijablini troškovi i fiksni troškovi su poznati i ostaju nepromijenjeni- CVP analiza pokriva ili pojedinačni proizvod ili se pretpostavlja da je proizvodni miks nepromijenjen- u obračun se ne uključuje vrijeme i vrijednost novca.

Važni elementi CVP analize su:

Točka pokrića nastaje kada je: Ukupan prihod = Ukupni troškovi; Tada je: Dobit = 0Točka pokrića = Mrtva točka rentabilnosti = Mrtva točka profitabilnostiKontribucijska marža = Marža pokrićaGranična dobit (zarada)= Kontribucijska marža = Granični doprinos = Prihodi – Varijabilni troškoviMarža pokrića = marža pokrića po jedinici x broj prodanih jedinica

Marža pokrića po jediniciPostotak (procenat) marže pokrića = -------------------------------

Prodajna cijena

Profitni doprinos = Kontribucijska marža - Fiksni troškovi

109

Slide 217Slide 217

Metode koje se koriste u CVP analizi su:1. Metoda jednadžbe2. Metoda marže pokrića3. Grafička metoda

(1)Metoda jednadžbe

Financijski rezultat (FR) = Ukupan prihod (UP) – Ukupni troškovi (UT)

Ukupan prihod (UP) = Prodajna cijena po jedinici (pc) x Obim prodaje (Q)

Financijski rezultat (FR) = (Prodajna cijena po jedinici – varijabilni troškovi po jedinici)x Obim prodaje (Q) – Fiksni troškovi (FT)

Financijski rezultat (FR) = Dobit prije porezaPrimjer:Prodajna cijena po jedinici (pc) = 200 KMObim prodaje (Q) = 50 jedinicaVarijabilni troškovi po jedinici (vt) = 120 KMFiksni troškovi (FT) = 2.000 KM

Financijski rezultat (Dobit prije poreza)= ((200 -120) x 50) – 2.000 = 4.000 – 2.000 =2.000 KM

Broj jedinica u točki pokrića dobije se kad je financijski rezultat (FR) = 0;

Broj jedinica u točki pokrića:0 = 200 x Q – 120 x Q – 2.00080 x Q = 2.000Q = 2.000/80 = 25 jedinica

Slide 218Slide 218

(2) Metoda marže pokrića

Fiksni troškoviBroj jedinica u točki pokrića = ----------------------------

Marža pokrića po jedinici

Fiksni troškovi + DobitBroj jedinica za ciljanu dobit = -----------------------------

Marža pokrića po jedinici

Marža pokrića po jedinici = Prodajna cijena po jedinici – Varijabilni troškovi po jedinici

Fiksni troškoviPrihod u točki pokrića = --------------------------------------

Postotak marže pokrića u prihodu

Fiksni troškovi + DobitPrihod za ciljanu dobit = -------------------------------------- ili

Postotak marže pokrića u prihodu

Fiksni troškoviPrihod za ciljanu dobit = ----------------------------------------------------------------------------u postotku od prihoda Postotak marže pokrića u prihodu – Postotak ciljane dobiti u prihodu

110

Slide 219Slide 219

Primjer:Prodajna cijena po jedinici (pc) = 200 KMVarijabilni troškovi po jedinici (vt) = 120 KMFiksni troškovi (FT) = 2.000 KMCiljana dobit = a)1.200; b) 15% od prihoda

2.000 2.000Broj jedinica u točki pokrića = -------------- = ------------ = 25 jedinica

200 – 120 80

2.000 + 1.200 3.200Broj jedinica za ciljanu dobit = -------------------- = ----------- = 40 jedinica

200 – 120 80

Postotak marže u prihodu = Marža pokrića po jedinici/Prodajna cijena = 80/200 = 0,40 ili 40%

Fiksni troškovi 2.000Prihod u točki pokrića = -------------------------------------- = ------------ = 5.000 KM

Postotak marže pokrića u prihodu 0,4

Fiksni troškovi + Dobit 2.000 + 1.200 Prihod za ciljanu dobit = -------------------------------------- = ------------------- = 8.000 KM


Prihod za ciljanu 2.000 2.000 dobit u postotku = --------------- = ---------------- = 8.000 KMod prihoda 0,4 – 0,15 0,25

Slide 220Slide 220

(3) Grafički model točke pokrića

1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jedinica

f

100

200

300

400

Prihoditroškovi

(‘000 KM)

e

d

c

Točka pokrića b

Prihod

Dobit

Fiksni troškovi


Zona sigurnosti

aGubitak

STVARNI OPSEG

KLASIČNI PRIKAZ TOČKE POKRIĆA (TOČKE IZJEDNAČENJA PRIHODA S TROŠKOVIMA)

2.500

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PREDSTAVLJA SPOSOBNOST ZARAĐIVANJA PODUZEĆA IZNAD SVOTE VARIJABILNIH TROŠKOVA.

111

Slide 221Slide 221

PRIKAZ “KONTRIBUCIJE I TOČKE POKRIĆA” PO MODELU KONTRIBUCIJSKE MARŽE

Ispod točke pokrića kontribucijska marža pokriva samo dio fiksnih troškova.

1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jed.

f

100

200

300

400

Prihoditroškovi

(‘000 KM)

e

d

c

Točka pokrića b

Prihod Dobit

Fiksni troškovi


Zona sigurnosti

a Gubitak

Kon

trib

uci

ja

ZONA SIGURNOSTI JE PODRUČJE IZMEĐU STVARNOG OPSEGA AKTIVNOSTI I AKTIVNOSTI U TOČKI POKRIĆA.

ŠTO JE AKTIVNOST VEĆA OD ONE U TOČKI POKRIĆA, TO JE PODUZEĆE SIGURNIJE JER JE UDALJENIJE OD PODRUČJA GUBITKA.

SIGURNOSNA MARŽA POKAZUJE RIZIK OSTVARENJA REZULTATA.

Slide 222Slide 222

Izračunavanje sigurnosne marže (margin of safety):

Sigurnosna marža = Planirana količina prodaje - Broj jedinica u točki pokrića; ili

Sigurnosna marža = Stvarana količina prodaje - Broj jedinica u točki pokrića

Prema podacima sa slike sigurnosna marža iznosi:

Sigurnosna marža = 4.000 jed. – 2.500 jed. = 1.500 jedinica

Sigurnosna marža pokazuje za koliko se jedinaca prodaja može smanjiti da bi se mogla iskazivati dobit (pozitivan financijski rezultat).

Planirana količina prodaje - Broj jedinica u točki pokrićaPostotak marže sigurnosti = -------------------------------------------------------------------------- ili

Planirana količina prodaje

Stvarna količina prodaje - Broj jedinica u točki pokrićaPostotak marže sigurnosti = ------------------------------------------------------------------------

Stvarana količina prodaje

4.000 jed. – 2.500 jed. 1.500Postotak marže sigurnosti = ------------------------------- = -------------- = 37,5%

4.000 jed 4.000

112


Slide 223

Ispitni zadatak 1:

Burger King ima tri restorana za brzu hranu, koja su otvorena non stop. Fiksni troškovi sva tri restorana iznose 1.000.000,00 KM godišnje. Restorani nude kompletna jela. Prosječan račun po mušteriji iznosi 16 KM. Prosječni trošak za hranu i drugi varijabilni troškovi za svaku mušteriju iznosi 6,40 KM.

1. Utvrdite slijedeće: (Razmotrite svaki slučaj zasebno!)

a. Koliko je računa potrebno napraviti da bi se ostvarila tražena dobit od 300.000 KM?

b. Koliko je računa potrebno napraviti da se pokriju troškovi?

2. Uz pretpostavku da se naplati 400.000 računa, izračunajte novu operativnu dobit za slijedeću promjenu:

– Fiksni troškovi su se povećali za 20 % i prodaja se povećala za 20 %,

3. Izračunajte novu točku pokrića za slijedeću promjenu:

– Prodajna cijena se povećala za 20 % i fiksni troškovi su se povećali za 10 %.

Slide 223


Slide 224

Rješenje:

pc = 16,0 KM / mušteriji

FT = 1.000.000 KM

vt = 6,4 KM / mušteriji

1. a) FR = 300.000 (financjski rezuzltat)

FR = UP – UT (ukupni prihod - ukupni troškovi )

FR = Q x pc – ( FT + vt x Q)

300.000 = Q x 16,0 – (1.000.000 + 6,4 x Q)

9,6 x Q = 1.300.000

Q = 135.417

b) UP = UT

Q x 16,0 = 1.000.000 + Q x 6,4

9,6 x Q = 1.000.000

Q = 104.167 kom

2. Q = 400.000

FR = UP –UT

FR = 400.000 x 1,2 x 16,0 – ( 1.000.000 x 1,2 + 400.000 x 6,4 x 1,2)

FR = 3.408.000 KM

3. UP = UT

Q x 16,0 x 1,2 = 1.000.000 x 1,1 + Q x 6,4

5,6 x Q = 1.100.000

Q = 78.125 kom (Q = količina)

Slide 224

113

Ispitni zadatak 2:

Poduzeće “Pilot” proizvodi i prodaje pera. Trenutno se proda 5.000.000 komada godišnje po prodajnoj cijeni od 0,50 KM. Fiksni troškovi su 900.000,00 KM godišnje. Varijabilni troškovi iznose 0,30 KM po komadu.Uradite sljedeće:

(Razmotrite svaki slučaj zasebno!)

1a. Kolika je trenutno godišnja operativna dobit?1b. Koliki je trenutno prihod u tački pokrića ako zanemarimo dato Q (prodaju)?

Izračunajte novu operativnu dobit za svaku od slijedećih promjena:

2. Varijabilni troškovi su porasli za 0,04 KM po komadu,3. Fiksni troškovi su se povećali za 10 % i prodaja se povećala za 10 % u isto vrijeme,

Uz pretpostavku da ne znamo koliko je Q (prodaja) koristeći ostale raspoložive podatke izračunajte tačku pokrića za slijedeću promjenu:

4. Prodajna cijena se povećala za 10 % i fiksni troškovi su se povećali za 20 % u isto vrijeme.Slide 225

Rješenje: Q = 5.000.000 kom

pc = 0,50 KM / komFT = 900.000,00 KMvt = 0,30 KM / kom

1. a) FR = UP - UTFR = Q x pc – ( FT + vt x Q)FR = 5.000.000 x 0,5 – (900.000 + 0,3 x 5.000.000)FR = 100.000 KM

UP = UTQ x 0,5 = 900.000 + Q x 0,30,2 x Q = 900.000Q = 4.500.000 komUP = 4.500.000 kom x 0,5 KM / kom = 2.250.000 KM

2. FR = UP –UTFR = 5.000.000 x 0,5 – (900.000 + 5.000.000 x 0,34)FR = -100.000 KM

3. FR = UP –UTFR = 5.000.000 x 1,1 x 0,5 – ( 900.000 x 1,1 + 5.000.000 x 1,1 x 0,3)FR = 110.000 KM

4. UP = UTQ x 0,5 x 1,1 = 900.000 x 1,2 + Q x 0,30,5 x Q = 2.160.000Q = 4.320.000 kom

Slide 226

114


Slide 227

15. OPERATIVNA POLUGA: UTJECAJ FIKSNIH TROŠKOVA NA PROMJENE OPERATIVNE DOBITI

� OPERATIVNA POLUGA POKAZUJE UTJECAJ FIKSNIH TROŠKOVA NA DOBIT U ZAVISNOSTI OD OBIMA PRODAJE

� POVEĆANJEM I SNIŽAVANJEM OSTVARENOG PRIHODA MIJENJA SE RELATIVNI UDIO FIKSNIH I VARIJABILNIH TROŠKOVA U UKUPNIM TROŠKOVIMA

� AKO JE VISOKO UČEŠĆE FIKSNIH TROŠKOVA U PRIHODU ONDA JE OPERATIVNA POLUGA VISOKA

� AKO JE OPERATIVNA POLUGA VISOKA ONDA MALA PROMJENA PRIHODA (PRODAJE) DOVODI DO VELIKE PROMJENE OPERATIVNE DOBITI I OBRATNO

Slide 227


Slide 228

OPĆA PRAVILA OPERARTIVNE POLUGE OVISNO O MOGUĆNOSTIMA PLASMANA

RECESIJA

SMANJENJE MOGUĆNOSTI PLASMANA

RASTE UTJECAJ FIKSNIH TROŠKOVA

NORMALNO

OPERATIVNA POLUGA JE VISOKA

MALA PROMJENA PRIHODA DOVODI DO VELIKE PROMEJNE

OPERATIVNE DOBITI

KONJUNKTURA

POVEĆANJE MOGUĆNOSTI PLASMANA

SMANJUJE SE UTJECAJ FIKSNIH TROŠKOVA

OPERATVNA POLUGA JE NISKA

PROMJENA PRIHODA U MANJEM POSTOTKU UTJEČE NA DOBIT

Slide 228

115


Slide 229

Primjer promjene utjecaja fiksnih troškova i operativne poluge zavisno od promjene prihoda (prodaje)

� PRETPOSTAVKE ZA IZRAČUN REZULTATA:

FIKSNI TROŠKOVI = 100.000,00 KM

VARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI

= 500,00 KM/jed.

PRODAJNA CIJENA = 1.300 KM/jed.

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PO JEDINICI (CM/jed.)

=PRODAJNA

CIJENA-

VARIJABILNI TROŠKOVIPO JEDINICI

= 1.300,00 – 500,00 = 800,00 KM/jed.

CILJANA DOBIT PO JEDINICI = 300,00 KM/jed

BROJ PRODANIH JEDINICA ZA CILJANU DOBIT

=FIKSNI TROŠKOVI

=100.000,00

= 200 jed.CM/jed. – DOBIT/jed. 800,00-300,00

• ALTERNATIVA ”A”: OSTVAREN A JE PRODAJA OD 150 JEDINICA

• ALTERNATIVA “B”: OSTVAREN A JE PRODAJA OD 325 JEDINICA

Slide 229


Slide 230

Prihod 169.000 %od prihoda

260.000 % od prihoda

422.500 % od prihoda

Varijabilni troškovi 65.000 38,46 100.000 38,46 162.500 38,46

Kontribucijska marža 104.000 61,53 160.000 61,53 260.000 61,53

Fiksni troškovi 100.000 59,17 100.000 38,46 100.000 23,67

Dobit 4.000 2,36 60.000 23,08 160.000 37,87

100.000,00

200.000,00

300.000,00

400.000,00

325200

FIKSNI TROŠKOVI

OPSEG (JED)

130

Slide 230

116


Slide 231

OPIS REZULTATA NAKON PROMJENA U VISINI PRIHODA:

Zanimljivo je uočiti da udio varijabilnih troškova u prihodu iznosi 38,46% i konstantan je neovisno o povećanju ili smanjenju prihoda.

Isto tako udjel kontribucijske marže u prihodu iznosi 61,54% i konstantan je neovisno o povećanju ili smanjenju prihoda.

Ti odnosi su konstantni zbog toga što su zadani odnosom cijene proizvoda i marže u cijeni koji se u ovom slučaju ne mijenja.

Ono što se mijenja povećanjem ili smanjenjem prihoda je udjel fiksnih troškova u prihodu.

U slučaju normalnog korištenja kapaciteta pri proizvodnji i prodaji od 200 proizvoda udjel fiksnih troškova u prihodu iznosi 38,46%.

U slučaju smanjenja proizvodnje i prodaje na 130 proizvoda udio fiksnih troškova u prihodu se povećava s 38,46% na 59,17%. Budući da je udjel varijabilnih troškova i kontribucijske marže u prihodu konstantan, proizlazi da će povećanje udjela fiksnih troškova u prihodu izazvati smanjenje udjela dobiti.

Visok udjel fiksnih troškova u prihodu čini veliku operativnu polugu na dobit jer će i male promjene prihoda u tom slučaju imati veliki utjecaj na povećanje ili smanjenje dobiti i u apsolutnom i u relativnom smislu.

U slučaju povećanja proizvodnje i prodaje na 325 proizvoda udio fiksnih troškova u prihodu se smanjuje s 38,46% na 23,66%. Budući da kontribucijska marža konstantno sudjeluje u prihodu s 61,54%, povećanje prihoda donosi i apsolutno povećanje iznosa kontribucijske marže u kojoj se postotak udjela fiksnih troškova smanjuje i tako se povećava udjel dobiti u apsolutnom i u relativnom smislu. Međutim, operativna poluga je u tom slučaju puno manja zbog toga što što je utjecaj fiksnih troškova na dobit manji.

Slide 231


Slide 232

STUPANJ (FAKTOR) OPERATIVNE POLUGE (OPERATNG LEVERAGE FACTOR):

Stupanj operativne poluge pokazuje za koliki postotak će se povećati dobit ako se prihod (prodaja) poveća za određeni postotak.

Kontribucijska marža

Stupanj operativne poluge = --------------------------------

Operativna dobit

U slučaju “A” kod prodaje 130 jedinica proizvoda stupanj operativne poluge iznosi:

104.000

Stupanj operativne poluge (A) = -------------- = 26

4.000

To znači da će povećanje prihoda u alternativi “A” od 10% utjecati na povećanje dobiti za 26 puta više odnosno za 260%.

U slučaju “B” kod prodaje 325 jedinica proizvoda stupanj operativne poluge iznosi:

260.000

Stupanj operativne poluge (B) = -------------- = 1,625

160.000

To znači da će povećanje prihoda u alternativi “B” od 10% utjecati na povećanje dobiti za 1,625 puta više odnosno za 16,25%.

Slide 232

117


Slide 233

Stupanj operativne poluge prikazuje postotak povećanja dobiti a ne krajnji iznos dobiti. Krajnji iznos dobiti dobije se množenjem s faktorom (260% + 100%) 360%. To prikazuje sljedeća tablica:

Alternative Postotni porast prihoda Stupanj operativne poluge Postotna promjena u dobiti

“A” 10% x 26 = 260%

“B” 10% x 1,625 = 16,25%

Postotni rast prihoda i stupanj operativne poluge prikazuje sljedeća tablica:

Opis 130 jedin. 143 jedin. Razlikapovećanja (3-2)

Stupanj operativne poluge (4:2)

% ukupnog povećanja (3:2)

1 2 3 4 5 6

Prihod 169.000 185.900 16.900 10% 110%

Varijabilni troškovi 65.000 71.500 6.500 10% 110%

Kontribucijska marža 104.000 114.400 10.400 10% 110%

Fiksni troškovi 100.000 100.000 0 0 100%

Dobit 4.000 14.400 10.400 260% 360%

Slide 233


Slide 234

Stupanj operativne poluge u slučaju kad prihod raste za 10% a poslovni rezultat prelazi iz gubitka u dobitak prikazuje sljedeća tablica:

Opis 120 jedin. 132 jedin. Razlikapovećanja (3-2)

Stupanj operativne poluge (4:2)

% ukupnog povećanja (3:2)

1 2 3 4 5 6

Prihod 156.000 171.600 15.600 10% 110%

Varijabilni troškovi 60.000 66.000 6.000 10% 110%

Kontribucijska marža 96.000 105.600 9.600 10% 110%

Fiksni troškovi 100.000 100.000 0 0 100%

Dobit -4.000 +5.600 9.600 -240% 140%

Kontribucijska marža 96.000Stupanj operativne poluge = ----------------------------- = ------------- = - 24

Gubitak - 4.000

Stupanj operativne poluge u postocima = 10% x -24 = -240%

Razlika povećanja = -4.000 x – 2,4 = +9.600

% ukupnog povećanja = -240% + 100% = -140%Krajnji rezultat = -4.000 x -1,4 = +5.600

Slide 234

118

Slide 235Slide 235

16. EFEKT (UČINAK) PRODAJNOG MIKSA NA DOBIT

Prodajni miks je kombinacija količina različitih proizvoda koji se prodaju. Da bi se izračunala točka pokrića kod prodajnog miksa potrebno je različite proizvode svesti na jednu vrstu proizvoda pomoću ekvivalentnih brojeva ili postotnih odnosa (pondera).

Primjer:Poduzeće proizvodi dvije vrste proizvoda P1 i P2. Prodajne cijene i varijabilni troškovi po jedinici su:

Opis Proizvod 1 (P1) Proizvod 2 (P2)

Prodajna cijena 200 100

Varijabilni troš. po jed. 120 70

Kontribucijska marža po jedinici 80 30

Proizvodni miks 60% 40%

Fiksni troškovi iznose 4.500 KM.

Za izračun količina proizvod u točki pokrića koristimo metodu jednadžbe:

FR = (Prodajna cijena po jedinici–varijabilni troškovi po jedinici)x Obim prodaje (Q)–Fiksni troškovi (FT) = 0

Budući da imamo dvije vrste proizvoda formula treba izgledati ovako:(PC1 po jed. – VT1 po jed.)x Q1+ (PC2 po jed. – VT2 po jed.)x Q2 – Fiksni troškovi (FT)=0

Za rješavanje jednadžbe s dvije nepoznanice potrebno je količinu jednog proizvoda izraziti odnosom ili ekvivalentnim brojem drugog proizvoda.

Slide 236Slide 236

Budući da se P1 i P2 odnosa kao 60:40 onda količinu proizvoda1 (P1) možemo izraziti pomoću njenog odnosa s količinom P2 i to ovako:

60Q1 = ----- x Q2 = 1,5 Q2 (odnos količina je ključ za računanje proizvodnog miksa)

40Tada će jednadžba izgledati ovako:

(PC1 po jed. – VT1 po jed.)x 1,5 Q2+ (PC2 po jed. – VT2 po jed.)x Q2 – Fiksni troškovi (FT)=0

(200-120) x 1,5 Q2 + (100-70) x Q2 = 4.500

80 x 1,5 Q2 + 30 x Q2 = 4.500

120 Q2 + 30 Q2 = 4.500

150 Q2 = 4.500

4.500Q2 = ---------- = 30 komada proizvoda P2

150

Q1 = 1,5 Q2 = 1,5 x 30 = 45 komada proizvoda P1

Prihod u točki pokrića može se izračunati jednostavnim umnoškom količina i cijena:

Prihod u točki pokrića = 45 x 200 + 30 x 100 = 9.000 + 3.000 = 12.000 KM

119

Slide 237Slide 237

Prihod u točki pokrića može se izračunati i po metodi marže pokrića i to ovako:

Prosječna kontribucijska marža po jedinici= CM1/jed. x 60% + CM2/jed. x 40% = 80 x 0,6 + 30 x 0,4 = 60

Prosječni prihod po jedinici = PC1 x 60% + PC2 x 40% = 200 x 0,6 + 100 x 0,4 = 160

60% marže u prihodu = ------ = 0,375 ili 37,5%

160

Fiksni troškovi 4.500Prihod u točki pokrića = -------------------------------------- = -------- = 12.000 KM


Slide 238

Planiranje se može definirati kao postavljanje ciljeva te formuliranje, procjenjivanje i selekcijapolitika, strategija, taktika i aktivnosti usmjerenih na postizanje postavljenih ciljeva.

Planiranje se dijeli na:

- dugoročno ili strateško planiranje,- kratkoročno ili operativno planiranje.

Kratkoročno planiranje uobičajeno se odnosi na razdoblje od jedne godine i naziva sebudžetiranje (budgeting). Budžetiranje je proces pripremanja detaljnih planova za funkcije,aktivnosti, odjele i poduzeće u cjelini na temelju usmjerenja iz dugoročnog plana. Procesbudžetiranja za razliku od samog planiranja uključuje i sustav kontrole budžetiranih aktivnosti.Potpuno budžetiranje se provodi izradom glavnog budžeta. Glavni budžet (Master budget)uobičajeno se sastoji od adekvatnog broja međusobno povezanih budžeta koji se dijele naoperativne budžete, financijske budžete i kapitalne budžete.

17. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE

120

Slide 239

Vještina upravljanja pomoću budžetiranja pripada u kvantitativne menadžerske tehnike.

Budžetiranje uobičajeno obuhvaća:

– količinske planove potrebnih resursa

– financijske planove operativnih, investicijskih i financijskih aktivnosti,

– utvrđivanje i analizu odstupanja od planova

– Donošenje odluka i poduzimanje korektivnih aktivnosti na temelju analize odstupanja

– Utvrđivanje odgovornosti za rezultate i vrednovanje postignutih rezultata.

Prema tome, cilj budžetiranja je:

– Prognoziranje budućih događaja, planiranje neophodnih resursa i njihova financijska kvantifikacija

– Praćenje ostvarenja planova i poduzimanje korektivnih aktivnosti kako bi se planovi ostvarili

– Motiviranje menadžera i zaposlenika na ostvarenje planova kroz nagrađivanje postignutih rezultata.

Budžetiranje je fokusirano na vremensko razdoblje od jedne godine uključivo i kraća vremenska razdoblja kao što su tromjeseci, mjeseci, tjedni i dani.

Slide 240

17.1. Sastavni dijelovi glavnog budžetaGlavni budžet se sastoji od skupa povezanih budžeta. Uobičajeni sastav glavnog budžeta izgleda ovako:

I. OPERATIVNI BUDŽETI (OPERATING BUDGETS)

1. Prognoza prodaje

2. Plan proizvodnje ili usluga

3. Proračun troškova proizvodnje i troškova za prodano ili troškova obavljanja usluga

4. Proračun troškova uprave i prodaje

5. Proračun troškova financiranja

6. Planirani izvještaj o dobiti ili gubitku (u njemu se sumiraju svi operativni proračuni)

II. FINANCIJSKI BUDŽETI (FINANCIAL BUDGETS)

1. Budžet gotovine (prikazuje priljeve i odljeve novca od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti)

2. Projekcija izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja

III BUDŽET KAPITALNIH ULAGANJA

� Nabavljanje dugotrajne imovine

� Investiranje u posebne projekte

� Investiranje u dionice ili u kapital drugih poduzeća

121

Slide 241

I. KAPITALNI BUDŽETI

7) Kapitalni budžeti

I. FINANCIJSKI

BUDŽETI

6) Procjene za financijske

budžete

8) Budžet gotovine

9) Bilanca

I. OPERATIVNI

BUDŽETI

4) Budžet operativnih

poslova

1) Prognoza prodaje

2) Raspored proizvodnje

3) Budžet troškova

proizvodnje

5) Budžet dobiti

Slika 26: Sadržaj glavnog budžeta, koraci u njegovoj izradi i veze među

budžetima od kojih je sastavljen

Slide 242

17.2. Budžetska kontrolaU sustavu budžetske kontrole s obzirom na moguće promjene razine aktivnosti primjenjuje se:

a) statistički budžet

b) fleksibilni budžet

Statični budžet troškova je oblikovan za točno određenu razinu aktivnosti i ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti u odnosu na početne pretpostavke.

Prednost statičnog budžeta je u tome što zadržava informacije o planiranim veličinama kao orijentaciju o postavljenom cilju.

Njegov osnovni nedostatak je što ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti.

Zbog toga se on koristi za kontrolu troškova koje se ne bi smjelo prekoračiti, tj. za kontrolu troškova organizacijskih jedinica čiji troškovi ne ovise bitno o promjeni razine aktivnosti. To su organizacijske jedinice zajedničkih poslovnih funkcija tj. budžetirani troškovni centri.

Statični budžet troškova je neupotrebljiv za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica pa i profitnih centara općenito.

Fleksibilni budžet troškova je oblikovan tako da se prilagođava svakoj promjeni u opsegu aktivnosti. Zbog toga se on primjenjuje za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica.

122

Slide 243

ZA PRIKAZ PRIMJENE FLEKSIBILNOG BUDŽETA PRETPOSTAVKA JE DA JE BILA PLANIRANA PROIZVODNJA OD 120.000 JEDINICA PROIZVODA ALI JE PROIZVEDENO 130.000 JEDINICA PROIZVODA

• PRIKAZ KONTROLE TROŠKOVA PRIMJENOM FLEKSIBILNOG BUDŽETA

STRUKTURA TROŠKOVAORIGINALNI

BUDŽET

FUNKCIJE X= broj

proizvedenih proizvoda

FLEKSIBILNI BUDŽET

OSTVARENOODSTUPANJA•povoljna•(nepovoljna)

Izravni materijal 120.000 1 x X 130.000 127.600 2.400

Izravni rad 144.000 1,2 x X 156.000 153.000 3.000

Varijabilni troškovi proizvodne režije

72.000 0,6 x X 78.000 76.000 2.000

Fiksni troškovi proizvodne režije

84.000 fiksno 84.000 84.800 (800)

UKUPNO 420.000 448.000 441.400 6.600

Slide 244

17.3. PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZEĆIMA

PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZEĆIMA KOJA IMAJU RAZVIJENO PLANIRANJE PRIMARNO SE OSLANJA NA VLASTITI KAPITAL TJ. NA ODNOS DOBITI I VLASTITOG KAPITALA.

NAIME PODUZEĆA, U PRAVILU, PROCJENJUJU KOJI POSTOTAK NETO DOBITI TREBAJU OSTVARITI U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL.

POSTOTAK POVRATA NA VLASTITI KAPITAL SVAKO PODUZEĆE PROCJENJUJE NA TEMELJU TRŽIŠNIH MOGUĆNOSTI I VLASTITIH SPOSOBNOSTI.

MEĐUTIM, TU SE RADI O PLANIRANJU UKUPNE NETO DOBITI U POSLOVNOM RAZDOBLJU PA JE ZA SVAKU POJEDINAČNU KALKULACIJU NEOPHODNO DOVESTI U VEZU CILJANI POVRAT NA VLASTITI KAPITAL S PROFITNOM MARŽOM U PRIHODU TJ. U PRODAJNOJ CIJENI.

123

Slide 245

ZA PRERAČUNAVANJE CILJANOG POVRATA NA VLASTITI KAPITAL KORISTI SE SLIJEDEĆI MODEL:

BILANCA

AKTIVA PASIVA

TEKUĆA AKTIVA

OBVEZE

DUGOTRAJNA AKTIVA VLASTITI KAPITAL

(40.000,00 KM)

UKUPNO AKTIVA 100.000,00 UKUPNO PASIVA 100.000,00

PRIHOD=130.000,00 KM

Profitna marža = x

R D/G

(%) kapital vlastitinapovrat Ciljani

Aktiva

kapital Vlastiti%X

Aktiva

Prihod×=×

Koeficijent 130.000Obrtaja = ---------- = 1,3Aktive 100.000

Slide 246

Ako je ciljani povrat na vlastiti kapital 15%, a prihod 130.000,00 KM, aktiva 100.000,00 KM a vlastiti kapital 40.000,00 KM onda je profitna marža:

4,6%X

,,

,

,

,100.000,00

40.000,00

%X

=

==

×

= 046031

060

31

150

Prema tome, pod danim uvjetima, neto profitna marža iznosi 4,6%.

MEĐUTIM, BUDUĆI DA SE OVDJE RADI O NETO PROFITNOJ MARŽI, TJ. O NETO DOBITI ZA KALKULACIJE, POTREBNO JU JE PRERAČUNATI NA DOBIT PRIJE POREZA.

STOPA POREZA NA DOBIT IZNOSI 10% NA OSNOVICU KOJA OSIM RAČUNOVODSTVENE DOBITI UKLJUČUJE I POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE. ZBOG TOGA POSTOTAK POREZA NA RAČUNOVODSTVENU DOBIT U PRAKSI TREBA POVEĆATI ZA PLANIRANE POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE AKO SE ONI POJAVLJUJU.

PROBLEM OVOG MODELA PLANIRANJA DOBITI POJAVLJUJE SE KOD PODUZEĆA KOJA IMAJU MALI VLASTITI KAPITAL U ODNOSU NA IMOVINU. ZBOG TOGA SE KOD NJIH OVAJ MODEL NE PRIMJENJUJE NEGO SE PRIMJENJUJE MODEL PROFITNE MARŽE.

124

Slide 247

17.4. Izrada operativnih budžeta u različitim djelatnostima

17.4.1. Planiranje i budžetiranje izvještaja o dobiti ili gubitku u djelatnosti trgovine primjenom

modela kontribucijske marže

Za planiranje i budžetiranje računa dobiti/gubitka u djelatnosti trgovine najprikladniji je model kontribucijske marže.

pri tome, postupak proračuna se bira ovisno homogenosti ili heterogenosti asortimana roba.

17.4.1.1.Planiranje i budžetiranje u slučaju homogenog asortimana trgovačkih roba

KOD HOMOGENOG ASORTIMANA TRGOVAČKIH ROBA TRGOVAC MOŽE PLANIRANJE TEMELJITI NA KOLIČINI ROBE KOJU NAMJERAVA PRODAVATI.U PRAKSI SE RIJETKO TRGOVAC BAVI PRODAJOM SAMO JEDNOG ARTIKLA IAKO JE I TO MOGUĆE. NAIME, UOBIČAJENO JE DA TRGOVAC PRODAJE VIŠE RAZLIČITIH ARTIKALA ISTE VRSTE ROBA.PRAKTIČNI PRIMJERI ZA TO SU TRGOVINA OBUĆOM, AUTOMOBILIMA, MALIM BRODOVIMA, MOTOCIKLIMA, AUTOMOBILSKIM GUMAMA, KRUHOM, SIROVINAMA ZA DALJU PRERADU ITD.U TAKVIM SLUČAJEVIMA SVI ARTIKLI SE POMOĆU EKVIVALENTNIH BROJEVA (KOEFICIJENATA) PRERAČUNAVAJU NA OSNOVNI ARTIKL KOJI JE DOMINANTAN U PRODAJI.

Slide 248

NA PRIMJER, KADA JE U PITANJU TRGOVINA SPORTSKOM OBUĆOM SVI MODELI TENISICA SE PRERAČUNAVAJU NA DOMINANTNI MODEL POMOĆU ODNOSA NABAVNIH CIJENA.

AKO SE PRETPOSTAVI DA JE NABAVNA CIJENA OSNOVNOG MODELA 100,00 KM, ONDA JE MODEL KOJI KOŠTA 150,00 KM EKVIVALENT

AKO JE NABAVNA CIJENA PARA TENISICA 75,00 KM ONDA JE EKVIVALENT TIH PATIKA

1,5 OSNOVNOG MODELA.

0,75 OSNOVNOG MODELA.

KOD SPOMENUTIH DJELATNOSTI TEMELJ PLANIRANJA I BUDŽETIRANJA JE UVIJEK KOLIČINA PLASMANA JER JE ONA KOD TIH VRSTA ROBA PRIRODNO I EKONOMSKI OGRANIČENA REALNO RASPOLOŽIVIM BROJEM KUPACA.NA PRIMJER, U NASELJU KOJE BROJI 5.000 STANOVNIKA NIJE MOGUĆE OČEKIVATI PRODAJU TENISICA OD 5.000 PARI GODIŠNJE. SLIČNO JE S AUTOMOBILIMA I OSTALIM SPOMENUTIM ROBAMA.ZBOG TOGA SE PRORAČUN UVIJEK PROVJERAVA S OBZIROM NA POTREBNE I MOGUĆE KOLIČINE PRODAJE.

150100

=

75100

=

125

Slide 249

PRIMJER IZRADE BUDŽETA ZA TRGOVINU SPORTSKOM OBUĆOM (SPORTSKE TENISICE)

a) PRORAČUN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE

b) PRORAČUN VARIJABILNIH TROŠKOVAVARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI ZA OSNOVNI MODEL TENISICA JEDNAKI SU NABAVNOJ CIJENI KOJA IZNOSI 100,00 KM.UMNOŠKOM VARIJABILNOG TROŠKA PO JEDINICI S KOLIČINOM PRODAJE DOBIJU SE UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI.

OPIS TROŠKOVASVOTA (KM) MJESEČNO

SVOTA (KM) GODIŠNJE

NAJAM PROSTORA 2.500,00 30.000,00

PLAĆE ZAPOSLENIH (5 RADNIKA) 6.250,00 75.000,00

PLAĆA POSLOVOĐE 2.500,00 30.000,00

ELEKTRIČNA ENERGIJA 500,00 6.000,00

TELEFONI 250,00 3.000,00

RAČUNOVODSTVO 750,00 9.000,00

KOMBI VOZILO (LEASING) 1.000,00 12.000,00

AMORTIZACIJA OPREME 250,00 3.000,00

UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 14.000,00 168.000,00

Slide 250

c) PRORAČUN MINIMALNE KOLIČINE TENISICA KOJE TREBA PRODATI ZA POKRIĆE FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT

UZ PRETPOSTAVKU DA SE NA NABAVNU CIJENU DODAJE 25% MARŽE PROSJEČNA PRODAJNA CIJENA IZNOSI:

P.C. = 100,00 x 1,25 = 125,00 KM

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PO JEDINICI IZNOSI:

CM/JED = 125,00 – 100,00 = 25,00 KM

JEDINICIPOMARŽAJSKA KONTRIBUCI

TROŠKOVIFIKSNI

DOBITNULA TENIS. ZA

BROJ=

126

Slide 251

TADA JE:

PROCJENJUJE SE DA TRGOVINA MOŽE OSIGURATI 22,4 KUPCA TENISICA DNEVNO I DA JE PRORAČUN REALAN.

POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD ZA NULA DOBIT IZNOSIO BI:

GODIŠNJETENISICA PARI720.625,00

168.000,00

DOBITNULA TENIS. ZA

BROJ==

MJESEČNOTENISICA PARI56012

6720MJESEČNO

TENIS.BROJ ==

DNEVNOTENISICAPARI4,2225

560

DNEVNO

TENIS.BROJ==

POTREBAN PRIHOD ZA NULA DOBIT = 6.720 x 125,00 = 840.000,00 KM

Slide 252

d) PRORAČUN PLASMANA I PRIHODA UZ CILJANU DOBIT UZ PRETPOSTAVKU DA JE VLASTITI KAPITAL ULOŽEN U POSAO TRGOVINE PATIKAMA IZNOSI 250.000,00 KM TE DA JE CILJANA STOPA POVRATA NETO DOBITI NA VLASTITI KAPITAL 15% PLANIRANA NETO DOBIT IZNOSILA BI:

DOBIT PRIJE POREZA UZ POREZNU STOPU OD 10% IZNOSILA BI:

BROJ JEDINICA PLASMANA TENISICA ZA DOBIT OD 37.500,00 KM BIO BI:

PARI GODIŠNJE8.386,66

25,00

41.666,66168.000,00

JEDINICIPOMARŽAJSKA KONTRIBUCI

TROŠKOVIFIKSNI

DOBITCILJANUAPLASMANA Z

JEDINICABROJ

=

+=

=+ DOBIT

PLANIRANA NETO DOBIT = 250.000,00 x 0,15 = 37.500.00 KM

DOBIT PRIJE POREZA = 37.500,00100% - 10%

37.500,000,90

41.666,66==

127

Slide 253

POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD BIO BI:

BROJ JEDINICA PLASMANA MJESEČNO BIO BI:

MJESEČNI PRIHOD BIO BI:

DNEVNI PLASMAN BIO BI:

DNEVNI PRIHOD BIO BI:

DNEVNI UTRŽAK BIO BI (PRIHOD + PDV 17%):

PROCJENA JE DA TRGOVINA U CENTRU VELIKOG GRADA MOŽE PRODATI DNEVNO U PROSJEKU 27,96 PARI TENISICA I OSTVARITI PROSJEČAN DNEVNI UTRŽAK OD 4.089,15 KM.Dnevni utržak = 3.495,00 x 1,17 = 4.089,15 KM

Godišnji prihod = 8.386.66 x 125,00 = 1.048.332,50 KM

Plasman mjesečno = 8.386,66 :12 = 698,89 pari

Prihod mjesečno = 698,89 x 125,00 = 87.361,25 KM

Plasman dnevno = 698,89 : 25 dana = 27,96 pari

Prihod dnevno = 27,96 x 125,00 = 3.495,00 KM

Slide 254

R.B. OPISSVOTA (KM) MJESEČNO


1.

2.

PRIHOD OD PRODAJE

TROŠKOVI ZA PRODANE ZALIHE

87.361,25

69.889,00

1.048.335,00

838.668,00

3. BRUTO DOBIT (1-2) 17.472,25 209.667,00

4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (3-4) 14.000,00 168.000,00

5.

6.

DOBIT PRIJE POREZA

POREZ NA DOBIT (10%)

3.472,25

347,20

41.667,00

4.166,70

7. NETO DOBIT (5-6) 3.125,05 37.500,30

8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 3,58% 3,58%

9.POVRAT NA VLASTITI KAPITAL

(37.500,00 : 250.000,00)- 15%

10. DNEVNI PRIHOD 3.495,00 -

11. DNEVNI UTRŽAK 4.089,15 -

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU TRGOVINE SPORTSKOM OBUĆOM

128

Slide 255

17.4.1.2. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U SLUČAJU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM

Kod trgovine mješovitom robom kao što su, na primjer, prehrambeni proizvodi, planiranje i budžetiranje se ne temelji na količini nego na financijskim pokazateljima kao što su nabavna vrijednost robe, marža i prihod.

Primjer izrade budžeta računa dobiti/gubitka za trgovinu prehrambenom robom (supermarket)

a) PRORAČUN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE

OPIS TROŠKOVASVOTA (KM) MJESEČNO


NAJAM PROSTORA 6.250,00 75.000,00

PLAĆE ZAPOSLENIH (12 RADNIKA) 15.000,00 180.000,00

PLAĆA POSLOVOĐE 2.500,00 30.000,00

ELEKTRIČNA ENERGIJA 1.500,00 18.000,00

TELEFONI 375,00 4.500,00

RAČUNOVODSTVO 1.750,00 21.000,00

AUTOMOBIL 1.000,00 ¸12.000,00

KOMUNALIJE, ČIŠĆENJE I VODA 250,00 3.000,00

AMORTIZACIJA OPREME 1.250,00 15.000,00

UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 29.875,00 358.500,00

Slide 256

b) PRORAČUN VARIJABILNIH TROŠKOVA POMOĆU TRGOVAČKE MARŽE

KOD TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM VARIJABILNI TROŠKOVI SU TROŠKOVI NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE. U OVOM SLUČAJU, VARIJABILNI TROŠKOVI SE RAČUNAJU NEIZRAVNO PREKO PROSJEČNE TRGOVAČKE MARŽE.

VARIJABILNI TROŠKOVI TJ. TROŠKOVI ZA PRODANO DOBIJU SE KADA SE OD PRIHODA ODBIJE MARŽA. PRORAČUN SE IZVODI PREKO RELATIVNIH ODNOSA PRIHODA, MARŽE I NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE.

NA PRIMJER, AKO JE PROSJEČNA MARŽA KOJA SE DODAJE NA NABAVNU VRIJEDNOST ROBE 25% ONDA JE MARŽA U PRIHODU:

TADA SE TROŠKOVI ZA PRODANO IZRAČUNAVAJU PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU:

%20125

25=

0,8 PRIHOD

20%)-(100%PRIHODPRODANO

ZATROŠKOVI

×=

×=

129

Slide 257

c) PRORAČUN POTREBNOG PRIHODA ZA POKRIĆE FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT

PROCJENJUJE SE DA SAMOPOSLUGA MOŽE OSTVARITI 6.990,75 KM DNEVNOG UTRŠKA I DA SE S PRORAČUNOM MOŽE NASTAVITI.

Potreban prihodu točki pokrića

Fiksni troškovi % marže u prihodu

358.500,000,2

1.792.500,00 KM===

Potreban prihodu točki pokrićamjesečno

=1.792.500,00

12= 149.375,00 KM

Potreban prihodu točki pokrićadnevno

=149.375,00

25= 5.975,00 KM

Dnevni utržak = 5.975,00 x 1,17 = 6.990,75 KM

Slide 258

d) PRORAČUN POTREBNOG PRIHODA I TROŠKOVA ZA PRODANO UZ CILJANU DOBIT

U TRGOVINI MJEŠOVITOM ROBOM PRIHOD U PRAVILU VIŠESTRUKO PREMAŠUJE IMOVINU I ULOŽENI VLASTITI KAPITAL. ZBOG TOGA SE PLANIRANJE DOBITI ČEŠĆE TEMELJI NA OPSEGU AKTIVNOSTI NEGO NA ULOŽENOM VLASTITOM KAPITALU.PREMA TOME, CILJANA DOBIT SE PLANIRA KAO POSTOTAK OD PRIHODA TJ. KAO PROFITNA MARŽA PRIJE OPOREZIVANJA.U OVOM SLUČAJU CILJANA DOBIT SE NE PLANIRA KAO FIKSNA SVOTA NEGO OVISI O OPSEGU AKTIVNOSTI PRODAJE.PRI TOME, VRIJEDI NAČELO: VEĆA AKTIVNOST PRODAJE, VEĆA UKUPNA DOBIT.AKO SE PRETPOSTAVI DA CILJANA DOBIT PRIJE POREZA IZNOSI 5% OD PRIHODA, POTREBAN PRIHOD SE IZRAČUNA OVAKO:

PRIHODU U%DOBITI

PRIHODU UMARŽE %

TROŠKOVI FIKSNI

DOBITCILJANUZA

PRIHOD POTREBAN

−=

130

Slide 259

Dnevni utržak = 7.966,66 x 1,17 = 9.321,00 KM

Potreban prihodza ciljanu dobitod 5%u prihodu

Fiksni troškovi 0,20 – 0,05

358.500,000,15

2.390.000,00 KM===

Potreban prihodza ciljanu dobitmjesečno

2.390.000,00 12

199.166,66 KM==

Potreban prihodza ciljanu dobitdnevno

199.166,66 25

7.966,66 KM==

Slide 260

R.B. OPISSVOTA (KM) MJESEČNO


1.

2.

PRIHOD OD PRODAJE

TROŠKOVI ZA PRODANO

199.166,66

159.333,32

2.390.000,00

1.912.000,00

3. BRUTO MARŽA (BRUTO DOBIT) (1-2) 39.833,34 478.000,00

4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 29.875,00 385.500,00

5. DOBIT PRIJE POREZA 9.958,34 92.500,00

6. POREZ NA DOBIT (10%) 995,83 9.250,00

7. NETO DOBIT (5-6) 8.962,51 83.250,00

8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 4,5% 4,5%

9. DNEVNI PRIHOD (796.666,67: 25 DANA) 7.966,66 -

10. DNEVNI UTRŽAK (31.866,67 x 1,23) 9.321,00 -

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILIGUBITKU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM (SAMOPOSLUGA)

131

Slide 261

17.4.1.3. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE

PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE ZAHTIJEVA DODATNE PODJELE TROŠKOVA TE DEFINIRANJE MODELA DOZNAČIVANJA NEIZRAVNIH TROŠKOVA ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I RAZLIČITIM PROIZVODIMA.

PRILIKOM BUDŽETIRANJA RAČUNA DOBITI/GUBITKA U PROIZVODNIM DJELATNOSTIMA NAJVAŽNIJE JE PRAVITI RAZLIKU IZMEĐU TROŠKOVA TEKUĆE GODINE I RASHODA. NAIME, ZBOG PRIJENOSA TROŠKOVA PROIZVODNJE NA ZALIHE PROIZVODNJE U TIJEKU I ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA DOGAĐA SE DA DIO PROIZVODNIH TROŠKOVA NE POSTAJU RASHODI NEGO OSTAJU SADRŽANI U VRIJEDNOSTI ZALIHA. U TOM SLUČAJU RASHODI ĆE BITI MANJI OD TROŠKOVA TEKUĆE GODINE

SUPROTNO TOME, AKO SE PRODA VIŠE ZALIHA NEGO ŠTO IH JE PROIZVEDENO U TOM RAZDOBLJU, RASHODI ĆE BITI VEĆI OD TROŠKOVA TEKUĆE GODINE.

TEŠKOĆE PRI KALKULIRANJU PRODAJNIH CIJENA PROIZVODA PROIZLAZE IZ ČINJENICE DA TROŠKOVE RAZDOBLJA KOJI SE ODNOSE NA TROŠKOVE UPRAVE I PRODAJE TREBA RASPOREDITI SAMO NA PROIZVODE KOJI SE PLANIRAJU PRODATI A NE NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU.

Slide 262

PRIMJER IZRADE BUDŽETA RAČUNA DOBITI/GUBITKA U DJELATNOSTI PROIZVODNJE (NOVI

MODEL S PROMJENOM NA ZALIHAMA)

PROGNOZA PRODAJE GOTOVIH PROIZVODA

NA TEMELJU REALNE POTRAŽNJE OČEKUJE SE RELATIVNO SIGURAN PLASMAN 10.000 KOMADA PROIZVODA.

MEĐUTIM OPTIMISTIČNA VARIJANTA PLASMANA IZNOSI 12.000 KOMADA PROIZVODA. ZBOG TOGA JE PODUZEĆE ODLUČILO PROIZVODNJU PLANIRATI NA 12.000 KOMADA A PRODAJU NA 10.000 KOMADA RAČUNAJUĆI DA ĆE 2.000 KOMADA PRODATI U IDUĆOJ GODINI AKO SE NE REALIZIRA OPTIMISTIČKA VARIJANTA PLASMANA.

PLAN PROIZVODNIH TROŠKOVA

PRETPOSTAVKE

• PLANIRANA KOLIČINA PROIZVODNJE 12.000 KOMADA, RAVNOMJERNO PO 1.000 KOMADA MJESEČNO

PLAN IZRAVNIH PROIZVODNIH TROŠKOVA (VARIJABILNI TROŠKOVI):

PRETPOSTAVKE

• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA PO JEDINICI: 100,00 KM/jed.

• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA UKUPNO: 12.000 kom x 100,00 KM/kom = 1.200.000,00 KM

• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 50 zap. x 1.750,00 KM x 12 MJ. = 1.050.000,00 KM

• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA PO JEDINICI: 1.050.000,00/12.000 = 87,50 KM/Kom

132

Slide 263

PLAN TROŠKOVA PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI TROŠKOVI)

• PLAĆE PROIZVODNE REŽIJE:

14 zaposlenika X 2.500,00 kn x 12 = 420.000,00 KM

• AMORTIZACIJA

• POSTROJENJE I OPREMA:

1.500.000,00 x 15%

• ZGRADA:

1.250.000,00 x 4%

=

=

225.000,00 KM

50.000,00 KM

• ENERGIJA = 40.000,00 KM

• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM

• INDIREKTNI MATERIJAL = 5.000,00 kn

TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE UKUPNO = 750.000,00 kn

PROIZVODNI TROŠKOVI UKUPNO

a) TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA: 1.200.000,00 kn

b) TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 1.050.000,00 kn

c) TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE: 750.000,00 kn

PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 kn

Slide 264

PLAN TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE

• PLAĆE ZAPOSLENIH:

15 zaposlenika x 3.000,00 kn x 12 mj. = 540.000,00 KM

• AMORTIZACIJA• ZGRADA:

500.000,00 x 4%

• OPREMA:

100.000,00 x 25%

=

=

20.000,00 KM

25.000,00 KM

• ENERGIJA = 5.000,00 KM

• OSOBNI AUTOMOBILI (LEASING)• 5 autom. 2.000,00 KM x 12 mjes. = 120.000,00 KM

• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM

• REKLAMA = 15.000,00 KM

• OSTALI MATERIJAL (UREDSKI) = 5.000,00 KM

TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE UKUPNO = 740.000,00 kn

PLAN DOBITI

DOBIT PRIJE POREZA PLANIRA SE U SVOTI OD 20% NA VLASTITI KAPITAL KOJI IZNOSI 2.000.000,00 KM

PLANIRANA DOBIT = 2.000.000,00 x 20% = 400.000,00 KM

133

Slide 265

KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE

OPIS TROŠKOVAUKUPNO ZA 12.000

KOMPO JEDINICI

TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA 1.200.000,00 100,00

TROŠKOVI IZRAVNOG RADA 1.050.000,00 87,50

PRIMARNI TROŠKOVI (VARIJABILNi) 2.250.000,00 187,50

TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI) 750.000,00 62,50

UKUPNO PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 250,00

• PROIZVODNI TROŠKOVI SE RASPOREĐUJU NA 12.000 KOMADA TJ. NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU

• TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE KAO I PLANIRANA DOBIT RASPOREĐUJU SE NA 10.000 KOMADA TJ. NA GOTOVE PROIZVODE KOJI ĆE BITI PRODANI

• KALKULACIJA PROIZVODNIH TROŠKOVA

• KALKULACIJA TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE I DOBITI:

OPIS TROŠKOVA UKUPNOPO JEDINICI NA 10.000

KOM

TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 740.000,00 74,00

DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00 40,00

UKUPNO 1.140.000,00 114,00

Slide 266

KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE PO JEDINICI

BUDUĆI DA JE OD PROIZVEDENIH 12.000 KOMADA ZALIHA PRODANO 10.000 KOMADA TE DA NA POČETKU NIJE BILO ZALIHA, TROŠKOVE TEKUĆE GODINE TREBA SMANJITI ZA (2.000 kom x 250,00 KM/Kom) 500.000,00 KM.

PROIZVODNI TROŠKOVI 250,00

TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 74,00

UKUPNI TROŠKOVI 324,00

DOBIT PRIJE POREZA 40,00

PRODAJNA CIJENA 364,00

PLAN PRIHODA OD PRODAJE : 10.000,00 KOM x 364,00 = 3.640.000,00 KM

PROMJENA NA ZALIHAMA

AKO SE ZALIHEPROIZVODNJE

SMANJE

TROŠKOVE TEKUĆEGODINE TREBAPOVEĆATI

AKO SE ZALIHEPROIZVODNJEPOVEĆAJU

TROŠKOVE TEKUĆEGODINE TREBASMANJITI

134

Slide 267

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU

OPIS SVOTA (KM)

PRIHOD OD PRODAJE 3.640.000,00

TROŠKOVI PROIZVODNJE: 3.000.000,00

- POVEĆANJE ZALIHA (500.000,00)

2.500.000,00

- TROŠKOVI ZA PRODANO (2.500,000,00)

= BRUTO DOBIT 1.140.000,00

- TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (740.000,00)

= DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00

- POREZ NA DOBIT (40.000,00)

= NETO DOBIT 360.000,00

DONOŠENJE ODLUKA I RELEVANTNE INFORMACIJE

268

135

Relevantni troškovi i relevantni prihodi su očekivani budući troškovi i prihodi koji se razlikuju izborom različitih alternativa.

Pri odlučivanju se koncept “štete ili koristi” (cost-benefit).To je koncept veće dobiti ili manje štete (ako je nizbježna).

Relevantne informacije i proces odlučivanja

Model odluke (decision model) je formalna metoda izbora koja obično obuhvaća kvantitativnu i kvalitativnu analizu.

Pokazatelji koji se ne mijenjaju promjenom odluke nisu relevantni za odlučivanje.

Praktično gledano, povijesni (nastali) troškovi su troškovi koji su već nastali i nemogu se promijeniti zato jer su već žrtvovani (sunk costs).

269

Inkrementalni troškovi (incremental costs) su dodatni troškovi za neku aktivnost ili odluku.

Diferencijalni troškovi (diferential costs) su troškovi razlike između dvije alternative.

Inkrementalni prihod je dodatni prihod za neku aktivnost ili odluku.

Diferencijalni prihod je razlika prihoda između dvije alternative.

Relevantni troškovi i prihodi u inkrementalnoj analizi

Relevantni Irelevantni

Budući troškovi i prihodi Povijesni troškovi i prihodi

Inkrementalni troškovi i prihodi Fiksni troškovi ako su nepromijenjivi

Diferencijalni troškovi i prihodi Obvezujući troškovi koji se ne mijenjaju

270

136

Koraci u procesu donošenja odluka

Prikupljanje informacija

Predviđanje troškova

Izbor alternative

Implementacija odluke

Evaluacija (vrednovanje) uspješnosti

Korak 1.

Korak 2.

Korak 3.

Korak 4.

Korak 5.

Povijesni troškoviOstale informacije

Specifična predviđanja

Pov

ratn

a sp

rega

271

Vrste relevantnih informacija

Kvantitativnifaktori

Financijski Nefinancijski

Kvalitativnifaktori

RELEVANTNOST

NUMERIčKI NENUMERIčKI

MONETARNI NEMONETARNI

272

137

Vrste relevantnih informacija

Kvantitativnifaktori

Financijski(prihod ili troškovi)

Nefinancijski(količine, napr.)

KvalitativniFaktori

(motivacija, napr.)

RELEVANTNOST

NUMERIČKI NENUMERIČKI

MONETARNI NEMONETARNI

273

Vremenski horizont donošenja odluka o cijenama

Kratkoročne odluke imajuvremenski horizont kraći od godine dana:� jednokratne specijalne narudžbe� prilagođavanje mixa proizvoda i obujma proizvodnje na konkurentskom tržištu

Dugoročne odluke odnosese na vremenski horizontod godine dana i dulje:

� određivanje cijena na Glavnom tržištu gdje postoji značajna sloboda u formiranju cijena

Kratkoročne odluke su više oportunističke!

274

138

TIPOVI KRATKOROČNIH ODLUKA

a) Odluke proizvoditi ili kupiti (Insourcing vs. Outsourcing)

b) Odluke o korištenju kapaciteta

c) Odluke o isključivanju segmenata (profitnih centara)

d) Jednokratna specijalna narudžba

e) Odluke o prodaji ili modernizaciji kapaciteta

f) Profitabilnost posla s partnerima

g) Odlučivanje o miksu proizvoda kod ograničenih kapaciteta

h) Reorganizirati ili ne?

275

(a) Odluke proizvoditi ili kupovati ?Korištenje vanjskih ili vlastitih resursa: outsourcing nasuprot insourcingu

Outsourcing je proces kupnje/nabave dobara i uslugaod vanjskih dobavljača

Insourcing je proces proizvodnje dobara i pružanja

usluga unutar poduzeća.

Strateški faktori

Kvalititativni faktori

Pravilo odlučivanja: Odabrati alternativu koja daje najniže troškove a time i najveću operativnu dobit 276

139

Odluke proizvoditi ili kupiti odgovaraju na pitanje treba li dalje kupovati komponente ili proizvode ili ih se više isplati samostalno proizvoditi.

� Primjer:

Poduzeće “Info oprema” koje proizvodi informatičku opremu stalno kupuje 6.000 jedinica koje su komponente za glavni proizvod. Svaka kupljena komponenta košta 45,00 KM po jedinici. Tome treba dodati i troškove narudžbe, prijevoza i kontrole isporuka u svoti od 4,5 KM po jedinici.

Uprava razmišlja o samostalnoj proizvodnji komponenata jer ima slobodnih kapaciteta pa se fiksni troškovi nebi povećali novom proizvodnjom.

Troškovi proizvodnje komponenata daju se u sljedećoj tablici:

Opis Troškovi po jedinici(KM/jed.)

Troškovi ukupno za 6.000 jedinica (KM)

Direktni materijal 3,00 18.000,00

Direktni rad 24,00 144.000,00

Troškovi režije-varijabilni 12,00 72.000,00

Troškovi režije- fiksni 15,00 90.000,00

Ukupno 54,00 324.000,00

277

� Pitanje: Isplati li se komponente i dalje kupovati ili proizvoditi?Ako menadžment odlučuje na temelju računovodstvenih informacija, donijet će vjerojatno

pogrešnu odluku. Naime, svaka komponenta ukupno košta kod dobavljača (45,00+4,50) 49,50 KM a u vlastitoj proizvodnji 54,00 KM. Međutim, to je varka jer fiksni troškovi proizvodne režije ostaju i dalje isti neovisno o donesenoj odluci. Zbog toga su oni irelevantni troškovi. Ako se ti troškovi odbiju od troškova vlastite proizvodnje relevantni troškovi za odluku su (54,00-15,00) 39,00 KM. To znači da se više isplati samostalno proizvoditi komponente.

Da bi se otklonila mogućnost takve pogreške treba provesti inkrementalnu analizu ovako:

Inkrementalna analiza

Proizvoditi Kupovati

Trošak kupnje (6.000 jed. x 45,00 KM/jed.) 270.000,00

Troškovi narudžbe, prijevoza i kontrole isporuka(6.000 jed. x 4,50 KM/jed.)

27.000,00

Inkrementalni troškovi proizvodnje(3,00+24,00+12,00) x 6.000 jed. 234.000,00 -

Ukupno 234.000,00 297.000,00

278

140

� Ispitni zadatak:Preduzeće koristi 10.000 kom materijala „A“ u proizvodnji. S obzirom da ima slobodne

kapacitete, razmišlja o mogućoj proizvodnji materijala uz slijedeću strukturu troškova:

Direktan materijal 100.000 KM

Direktan rad 20.000 KM

Varijabilni indirektni troškovi 50.000 KM

Fiksni indirektni troškovi 60.000 KM

Da li će poduzeće proizvoditi ili kupovati navedeni materijal ako:

a) Možemo kupiti od dobavljača po cijeni 17,5 KM / kom?

b) Ako dobavljač odluči da nam promijeni uvjete nabave, tako što poveća cijenu materijala „B“ ,koji također nabavljamo od njega, za 11% kao posljedicu odustajanja od nabave materijala „A“. Nabavna vrijednost materijala „B“ je do date promjene iznosila 50.000 KM

Fiksni indirektni troškovi u svoti od 60.000,00 KM nisu relevantni za odluku jer se oni neće promijeniti ovisno o izboru alternativa.

279

Odgovor pod a) Materijal se više isplati proizvoditi jer tada košta 17,00 KM što je manje od 17,50 KM kad se materijal kupuje od dobavljača.

b) Pod uvjetima u slučaju b) više bi se isplatilo kupovati i dalje materijal od dobavljača zato što bi on poskupio materijal “B” sa 50.000,00 Km na (50.000,00 x 1,11) 55.500 KM ili za (50.000,00 x 0,11) 5.500,00 KM što je više od uštede kad se materijal samostalno proizvodi koja iznosi 5.000,00 KM.

Relevantni troškoviUkupni relevantni troškovi Relevantni troškovi po jedinici

Proizvesti Kupiti Proizvesti Kupiti

Kupnja materijala: 175.000 17,5

Direktni materijal 100.000 10

Direktni rad 20.000 2

Varijabilni ind. tr. 50.000 5

Ukupni relevantni troškovi 170.000 175.000 17 17,5

Inkrementalna analiza:

280

141

Ispitni zadatak: Proizvoditi ili kupovati

• Mješoviti indirektni troškovi proizvodnje se mijenjaju jer ne zavise od obima proizvodnje već od broja podešavanja mašina (troškovi podešavanja mašina prije početka proizvodnje novih proizvoda).

• Istih 20.000 jed možemo nabaviti od eksternog dobavljača za 16 KM/jed. Da li proizvesti ili kupiti 20.000 jed.?

Fiksni indirektni troškovi od 60.000,00 KM se ne mijenjaju pa nisu relevantni!

281

Vrste troška Procijenjeni troš.za 20.000 jedinica

Procijenjeni jedinični troškovi

Direktni materijal 160.000 8Direktni rad 20.000 1Varijab.indir.troš.proizvodnje

80.000 4

Mješoviti indir.troš.proizv. 40.000 2

Fiksni indir.troš. 60.000 3Ukupni proizv.troškovi 360.000 18

Više se isplatiproizvoditi jer surelevantni troškovipo jdinici 15 KM što je manje od 16 KM ako kupujemo!

Relevantni troškovi Proizvesti 20.000 jedinica

Relevantni jedinični troškovi

Direktni materijal 160.000 8Direktni rad 20.000 1Varijab.indir.troš.proizvodnje 80.000 4

Mješoviti indir.troš.proizv. 40.000 2

Ukupni proizv.troškovi 300.000 15

b) Donošenje odluka o korištenju kapaciteta

Hotel « Stela» Neum se nalazi pred slijedećom odlukom:

Ako radi samo u ljetnoj sezoni ostvaruje UP od 600.000 KM, VT iznose 400.000 KM, FT proizvodnje su 100.000 KM.

Ako radi obje sezone FT veći su za 80.000 KM, UP za 400.000 KM, dok VT porastu za 350.000 KM.

Troškovi zatvaranja i ponovnog otvaranja hotela su 40.000 KM.

Pitanje: Treba li raditi u jednoj ili u obje sezone? Rješenje:

Opis Alternativa 6 mjeseci Alternativa 12mjeseci

Prihod 600.000 1.000.000

Varijabilni troškovi 400.000 750.000

Kontribucijska marža 200.000 250.000

Fiksni troškovi 100.000 180.000

Troškovi zatvaranja/ otvaranja 40.000 0

Dobit/gubitak 60.000 70.000

Odgovor: Isplati se raditi u obje sezone jer je dobit veća za (70.000-60.000) 10.000,00 KM

282

142

Ispitni zadatak:

Robna kuća ima tri odjela ("A", "B" i "C"). Knjigovodstveni podaci za robnu kuću i odjele su:

283

PODACI ODJEL "A" ODJEL "B" ODJEL "C" UKUPNO

Prodaja 1.000 800 100 1.900

Varijabilni troškovi 800 560 60 1.420

Marža pokrića 200 240 40 480

Fiksni troškovi - relativni 150 100 15 265

Fiksni troškovi - apsolutni 60 100 20 180

Fiksni troškovi - ukupni 210 200 35 445

Dobit -10 40 5 35

Napomena: bolji izraz za "fiksni troškovi - relativni" je fiksni troškovi koji se mogu izbjeći (na primjer, plaća poslovođe je fiksni trošak, ali ako se zatvori odjel, plaća poslovođe više neće opterećivati fiksne troškove), a za izraz "fiksni troškovi - apsolutni" je fiksni troškovi koji se ne mogu izbjeći (na primjer plaća stražara će ostati kao trošak robne kuće bez obzira da li zatvorimo odjel "A" ili ne).

Izračunajte da li je u interesu robne kuće da zatvori odjel "A" koji stalno proizvodi gubitke?

284

PODACIPrije zatvaranja Efekat smanjenja zbog

zatvaranjaPoslije zatvaranja

Prodaja 1.900 -1.000 900

Varijabilni troškovi 1.420 -800 620

Marža pokrića 480 -200 280

Fiksni troškovi - relativni 265 -150 115

Fiksni troškovi - apsolutni 180 0 180

Fiksni troškovi - ukupni 445 -150 295

Dobit 35 -50 -15

PODACI ODJEL "A"

Prodaja 1.000Varijabilni troškovi -800Marža pokrića 200

Fiksni troškovi odjela - relativni -150

Profitni doprinos +50

Fiksni troškovi centralni- apsolutni -60Dobit -10

Rješenje:

Provjera: Odgovor: Ne isplati se zatvoriti odjel “A” jer bi nakon toga umjesto 35 n.j. jedinica dobiti bilo ostvareno 15 n.j. gubitka. Profitni doprinos je pozitivan za 50 n.j. što znači da Odjel “A” pokriva dio apsolutnih (centralnih) troškova. Kad taj doprinos nestane pojavi se gubitak (35 – 50= -15).

143

(d) Odluke o prihvaćanju specijalnih narudžbiOdluke o prihvaćanju specijalnih narudžbi istih proizvoda ali po nižoj cijeni od uobičajene

temelje se na pretpostavci da postoje slobodni kapaciteti te da nisu potrebna nova ulaganja u opremu i ostale fiksne troškove.

To znači da su fiksni troškovi irelevantni za odluku u ovom slučaju.

Za odluku su relevantni samo varijabilni troškovi koji se računaju kao inkrementalni (dodatni) troškovi a odluka se donosi na temelju razlike (diferencije) između dodatnog prihoda i dodatnih troškova.

Ispitni zadatak: Odluka o specijalnim narudžbama

Preduzeće «Z» se bavi proizvodnjom i prodajom drvnih proizvoda.

Normalni kapacitet je 50.000 jed. Tekuća proizvodnja je 40.000 jed. proizvoda po prodajnoj cijeni od 100 KM/kom.

Uskladištivi troškovi iznose 3.000.000 KM, od čega su fiksni troškovi 20%.

Preduzeće je dobilo ponudu od svog kupca za dodatnih 10.000 jed. po cijeni od 70 KM/kom. Svi ostali troškovi ostaju isti.

Pitanje: Treba li prihvatiti ponudu?

285

Rješenje:

Specijalna narudžba od 10.000 jedinica može se proizvesti u okviru slobodnih lapaciteta pa se fiksni troškovi neće povećavati. Zbog toga su oni irelevantni za odluku.

Za odluku su relevantni inkrementalni (dodatni) prihodi i dodatni troškovi.

Troškovi direktnog materijala i direktnog rada iznose= 3.000.000 x 80% = 2.400.000 KM

2.400.000

Troškovi direktnog materijala i direktnog rada po jedinici = -------------- = 60 KM/jed.

40.000

286

Inkrementalna analiza za specijalnu narudžbu

Opis Po jedinici (KM) Ukupno za 10.000 jed. (KM)

Dodatni (inkrementalni) prihod 70,00 700.000,00

Direktni materijal i direktni rad (varij.) 60,00 600.000,00

Dodatna (inkrementalna) dobit 10,00 100.000,00

Odgovor: Isplati se prihvatiti specijalnu narudžbu zato jer je inkrementalna (dodatna) dobit u tom slučaju 100.000,00 KM.

144

Potencijalni problemi u analizi relevantnih troškova

Netočne opće pretpostavke

Svi varijabilni troškovisu relevantni.

Svi fiksni troškovi su irelevantni.

1 2

Zablude o jediničnom trošku

Uključivanjeirelevantnih troškova.

Korištenje jednakih jediničnih troškovaza različite razine

outputa (proizvodnje)

287

• 1A) Svi varijabilni troškovi su relevantni –netočno, npr. troškovi marketinga su ovdje irelevantni

• 1B) Fiksni troškovi mogu biti relevantni – npr. da je trebalo proizvesti dodatnih 15.000 kom, a izračun fiksnih troškova je baziran na 44.000 kom kada su kapaciteti u dvije smjene u potpunosti iskorišteni, to bi značilo da treba uvesti treću smjenu, što bi vjerovatno povećalo fiksne troškove čime bi oni postali relevantni za odluku.

• 2A) Uključivanje irelevantnih troškova – npr. 4,5 KM fiksnih troškova direktnog proizvodnog rada daje cijenu koštanja od 12, koja je veća od prodajne cijene od 11 KM kad se oni isključe 7,5<11.

• 2B) korištenje istih jediničnih troškova – općenito, radije koristite ukupne troškove nego jedinične . Npr. u primjeru fiksni proizvodni troškovi i dalje iznose 135.000 (45.000 direktnog rada + 90.000 OTP), jer dodatna narudžba ulazi u razinu od 44.000 na kojoj su računati fiksni troškovi.

288

145

• Ispitna pitalica: Slažete li se s idejom u analizi relevantnih troškova: «Svi varijabilni troškovi su relevantni i svi fiksni troškovi su irelevantni», i potkrijepite to primjerom.

• Ne. Primjer za varijabilne irelevantne troškove: marketinški troškovi u preduzeću mogu biti varijabilni ali da nisu relevatni kod razmatranja specijalne narudžbe, jer se u tom slučaju može raditi za poznatog kupca pa se ne pojavljuju dodatni troškovi marketinga. Primjer za fiksne relevante troškove: specijalna narudžba može dovesti do znatnijeg povećanja iskorišetnosti kapaciteta i prelaska u novu zonu iskorištenosti, čime dolazi do rasta fiksnih troškova i isti postaju relevantni za donošenje odluka.

Ispitna pitalica: Ispraviti grešku ako postoji u navedenoj izjavi:

« Očekivani budući prihodi i troškovi koji se razlikuju u raznim alternativama su relevantni i prema tome mogu biti eliminirani iz analize».

« Očekivani budući prihodi i troškovi koji se razlikuju u raznim alternativama su relevantni i prema tome ne mogu biti eliminirani iz analize».

289

(e) Donošenje odluke o zamjeni opreme i irelevantnost prošlih troškova

Tvornica razmatra donošenje odluke o kupnji novog stroja za rezanje drva koji je efikasniji. Ako će prihodi od prodaje ostati nepromijenjeni, treba li kupiti novi stroj?

Pravilo odlučivanja: Odabrati alternativu koja generira najveću operativnu dobit

290

Odluka se donosi na temelju slijedećih podataka:

Stari Stroj Novi StrojNabavna vrijednost u KM 80.000 105.000Korisni vijek trajanja 4 godine 4 godineAkumulirana amortizacija 50.000Knjigovodstvena vrijedn. 30.000Tekuća cijena otuđenja 14.000Godišnji troškovi tekućeg održavanja 46.000 10.000

146

Ušteda na troškovima tekućeg održavanja (46.000-10.000) ukorisnom vijeku trajanja 36.000 × 4 =144.000 KM.

Razlika ulaganja = 105.000 (nabavna) – 14.000 (otuđenje) = 91.000 KM.

Diferencijalna korist od nabave novog stroja144.000 – 91.000 = 53.000 KM

291

Naglašava se ideja da svi prošli troškovi, posebno knjigovodstvena vrijednost postojeće opreme su IRELEVANTNI.1. Nabavna vrijednost – RELEVANTNA, samo za novi stroj2. Knjigovodstvena vrijednost – IRELEVANTNA, povijesni trošak3. Tekuća cijena otuđenja – RELEVANTNA, razlikuje se po alternativama4. Godišnji operativni troškovi - RELEVANTNA, razlikuje se po alternativama

Naglašava se ideja da svi prošli troškovi, posebno knjigovodstvena vrijednost postojeće opreme su IRELEVANTNI.

f) PROFITABILNOST POSLA S PARTNERIMA

Pravilo odlučivanja: Da li dodavanje novog ili prestanak rada sa starim klijentom stvara dodatnu operativnu dobit za poduzeće?

• DA – uključi ili ne raskini• NE – raskini ili ne uključi

Odluka je utemeljena na profitabilnosti posla s partnerom, a ne na prihodu koji se ostvaruje u poslovanju s tim partnerom

Tvornica rekvizita za snijeg opskrbljuje zimskom opremom dva lokalna prodavača – “Ski Centar” i “Planinku”.

Mjesečni kapacitet tvornice je 3.000 radnih sati stroja

Fiksni troškovi se alociraju na osnovu prihoda.

292

Primjer:

147

Ski-centar Planinka UKUPNOPrihodi 200.000 100.000 300.000Varijabilni troškovi 70.000 60.000 130.000Fiksni troškovi 100.000 50.000 150.000Total operativni troškovi 170.000 110.000 280.000Operativna dobit/gubitak 30.000 -10.000 20.000Sati rada strojeva 2000 1000 3.000

Treba li tvornica otkazati suradnju Planinki zbog negativnog rezultata,ako će otkazivanje rezultirati padom fiksnih troškova za 10%?

NE isplati se otkazatisuradnju Planinki jer će rezultat biti lošiji.

293

Opis Ski-centar Planinka Ukupno Isključena Planinka

Prihod 200.000 100.000 300.000 200.000

Varijabilni troškovi 70.000 60.000 130.000 70.000

Kontribucijska marža 130.000 40.000 170.000 130.000

Fiksni troškovi 100.000 50.000 150.000 135.000

Operativna dobit 30.000 -10.000 20.000 -5.000

Rezultat: pad kontribucijske marže za 40.000pad fiksnih troškova za 15.000

Smanjenje operativne dobiti za 25.000

Odluka se donosi na temelju slijedećih podataka:

Rješenje:

PROFITABILNOST POSLA S PARTNERIMA: PRISTUP OPORTUNITETNIH TROŠKOVA

Oportunitetni trošak je izgubljena dobit koja je propuštena ili odbijenane korištenjem ograničenih kapaciteta na njihov najbolji alternativni način.

Oportunitetni trošak se ne evidentira u računovodstvu jer nema realne transakcije! On je samo mjera izgubljene dobiti.

STVARNI TROŠAK + OPORTUNITETNI TROŠAK= EKONOMSKI TROŠAK

294

148

Rezultat: pad kontribucijske marže za 40.000porast prihoda za 70.000

Povećanje operativne dobiti za 30.000

Ako tvornica raskine suradnju s Planinkom, višak kapaciteta može iznajmiti “Drvenjači” za 70.000EUR (fiksni troškovi se neće promijeniti).Treba li to učiniti?

TREBA!

295

Opis Zadržati Isključiti

Prihodi 300.000 200.000

Varijabilni troškovi 130.000 70.000

Fiksni troškovi 150.000 150.000

Ukupni operativni troškovi 280.000 220.000

Oportunitetni troškovi 70.000 0

Ekonomski trošak 350.000 220.000

Moguća dobit (gubitak) -50.000 -20.000

Nastavak prethodnog primjera uz uvođenje oportunitetnih troškova;

g) ODLUČIVANJE O MIKSU PROIZVODA KOD OGRANIČENIH KAPACITETA

Ograničenja:• raspoloživi kapaciteti

• raspoloživost direktnih materijala i komponenti• raspoloživost kvalificirane radne snage

• financiranje• prodajni faktori

Ključ određivanja miksa proizvoda je maksimizacija operativne dobiti uz ograničenja u kapacitetu i potražnji

296

149

Primjer odlučivanja o miksu proizvoda kod ograničenih proizvodnih kapaciteta

Po jedinici Proizvod “A” Priozvod “B”Prodajna cijena 2,11 14,50Varijabilni troškovi 0,41 13,90Kontribucijska marža po jedinici 1,70 0,60Postotak kontribucijske marže (1,70/2,11) (0,60/14,50)

81% 4%

Tvornica rekvizita za snijeg ima raspoloživo3.000 sati rada stroja za proizvodnju proizvoda “A” i proizvoda “B”.

Za proizvodnju proizvoda “A” potrebno je 7 sati rada stroja.

Za proizvodnju proizvoda “B” potrebno je 2 sata rada stroja.

297

Koji proizvod je bolje proizvoditi?

Proizvod “A”: 1,70 : 7 = 0,24 kontr.marže/satuProizvod “B”: 0,60 : 2 = 0,30 kontr.marže/satu

Proizvod “A” : 0,24 x 3.000 sati= 720 KMProizvod “B” : 0,30 x 3.000 sati= 900 KM

298

Bolje je proizvoditi proizvod “B” jer on ostvaruje veću kontribucijsku maržu po satu. Kapaciteti su ograničeni brojem sati rada stroja.

150

Ispitni zadatak: Odluka o proizvodnom mixu u uvjetima ograničenih kapaciteta

Preduzeće «X» proizvodi dva proizvoda A i B. Dati su slj. podaci:

• Mašinski sati potrebni za jedinicu proizvoda A su 4 sata, a za B su 2 sata.

• Izračunati koji proizvod treba proizvoditi! Ako treba proizvoditi oba proizvoda navesti koliko od svakog od njih. Objasniti odgovor!

299

Opis A (po jed) B (po jed)Prodajna cijena 200 140Troškovi:Direktni materijal 56 26Direktni rad 30 50Varijab.opći troš.proizvodnje 50 25Fiksni opći troškovi proizv. 20 10Troškovi marketinga (VT) 28 20Ukupni troškovi 184 131Operativna dobit 16 9

Relevantne informacije Proizvod A Proizvod B

Prodajna cijena 200,00 140,00

Varijabilni troškovi po jed. -164,00 -121,00

Kontribucijska marža po jed. 36,00 19,00

Utrošak sati po jedinici 4 2

Kontribucijska marža po satu (36:4) 9,00 (19:2) 9,50

Trebalo bi proizvoditi samoproizvod “B” jer bi tako kontribucijska marža i dobit bili najveći.

h) Primjer procesa donošenja odluke: reorganizirati ili ne?Zadane veličine – tekući troškovi:

- direktni materijal = 1.250.000 KM - direktni proizvodni rad = 14 KM/h Zahtjev sindikata je da se plaća poveća za 2 KM/h (s 14 KM/h na16 KM/h)Opći troškovi proizvodnje = 750.000 KM (fiksno) Troškovi marketinga = 2.000.000 KM (fiksno) Broj radnika bez reorganizacije = 20 radnika Vrijeme trajanja procesa neovisno o broju radnika = 2.000 hTroškovi ako se provede reorganizacija:

Troškovi reorganizacije = 90.000 KM Broj radnika ako se provede reorganizacija = 15 radnika Pitanje: Isplati li se provesti reorganizaciju?

Napomena: Povijesni trošak rada od 14 KM/h nije relevantna informacija jer se on mora u svakom slučaju povećati na 16 KM/h

Nakon reorganizacije procesa stvarni troškovi rada su 540.000 KM a ne 480.000KM zbog nedovoljne uvježbanosti radnika.

Alternativa A1 = bez reorganizacijeAlternativa A2 = sa reorganizacijom

300

151

A1 = 2000 h x 20 radnika x 16 KM = 640.000 KMA2 = 2000 h x 15 radnika x 16 KM + Troškovi reorganizacije (90.000 KM)= 480.000 KM

Razlika u A2 = 5 radnika x 2000 sati x 16 KM –Troškovi reorganizacije == 160.000 – 90.000 = 70.000 KM (Favorable)

Reorganizacija i nepovoljni kvalitativni efekti = Očekivani troškovi rada – Stvarni troškovi rada =480.000 - 540.000 = - 60.000 KM (Unfavorable)

Ostvarena ušteda = Očekivana ušteda – nepovoljni kvalitativniefekti = 70.000 – 60.000 = 10.000 KM (F)

Korak 1.

Korak 2.

Korak 3.

Korak 4.

Korak 5.

Povijesni troškovii relevantneinformacije

Specifična predviđanja

Pov

ratn

a sp

rega

Trošak rada 14 KM/h (nije relevantno)Zahtjev sindikata +2 KM/h (relevantno)Reorganizacija – 5 radnika (relevantno)

proces donošenja odluke: reorganizirati ili ne?

301

Stavka A1 A2

Prihod 6.250.000 6.250.000

Troškovi:

direktni materijal 1.250.000 1.250.000

direktni proizvodni rad 640.000 480.000

Opći troškovi proizvodnje 750.000 750.000

marketing 2.000.000 2.000.000

troškovi reorganizacije 90.000

Ukupni troškovi 4.640.000 4.570.000

Operativna dobit 1.610.000 1.680.000

302

Reorganizacija se isplati jer će dobit biti veća za (1.680.000 – 1.610.000) 70.000 KM.Ako se uključe nepovoljni kvalitativni faktori, reorganizacija se, također isplati jer je rezultat veći za (70.000 - 60.000) 10.000 KM.

Očekivani rezultat reorganizacije ako se postigne očekivana produktivnost:

152

Slide 303

Analiza odstupanja od budžeta kad nema promjene u proizvedenoj količini

Povoljna ili nepovoljna razlika između budžetiranih (planiranih) troškova i stvarnih troškova naziva se odstupanje troškova (cost variances). Povoljno odstupanje = Favorable (F)Nepovoljno odstupanje = Unfavorable (U) Primjerice, kod proizvodnje može doći do odstupanja: - od cijene materijala i do -odstupanja količine materijala.

PRIMJER:U proizvodnji metalnih proizvoda raspoloživi su slijedeći podaci o količinama i cijenama:Budžetirana cijena materijala = 10,00 KMStvarna cijena materijala = 10,40 KMBudžetirana količina materijala = 15.000 kgStvarna količina materijala = 14.500 kg

Potrebno je utvrditi povoljna odstupanja, nepovoljna odstupanja i ukupna odstupanja pod pretpostavkom da jr proizvedena količina jednaka planiranoj te da ne treba računati fleksibilni budžet.

Razlika ukupnog odstupanja se može podijeliti na dvije komponente: razliku u cijeni materjala i razliku u količini materijala (razliku u efikasnosti):

Odstupanja od budžeta:

Odstupanje od bužeta nepovoljnog su karaktera (U) u iznosu od -800,00 KM, rezultat je nepovoljne razlike u nabavnoj cijeni materijala i to u iznosu od -5.800,00 KM. Nepovoljna razlika u cijeni je djelimično poništena povoljnim odstupanem u efikasnosti tj. efikasnim koristenjem materijala tj. boljim nego po budžetiranom normativu i to vrijednosno iskazano za 5.000,00 KM.

304

Stvarni input x stvarna cijena Stvarni input x budžetirana cijena Budžet. input x budžet. cijena

(14.500 kg x 10,4 KM/kg) (14.500 kg x 10,0 KM/kg) (15.000 kg x 10,0 KM/kg)

150.800,00 KM 145.000,00 KM 150.000 KM

145.000,00 – 150.800,00 =-5.800,00 KM (U)

150.000,00 – 145.000,00 =5.000,00 KM (F)

Odstupanja u cijeni (nebavna cijena materijala je veća od planirane)

-5.800,00 (U) + 5.000 (F) =-800,00 (U)

Ukupna odstupanja

Odstupanja u efikasnosti (potrošeno je manje materijala: 14.500 kg umjesto 15.000 kg

153

Slide 305Slide 305

upravljacko računovodstvo 2013

Documents