UPUTA

ŽUPANIJAMA ZA IZRADU I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA ŽUPANIJA O

PROVEDBI ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA

ZA 2017. GODINU

Srpanj, 2018.

2

1. OSNOVA IZVJEŠTAVANJA O PROVEDBI POLITIKE REGIONALNOGA

RAZVOJA

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14 i 123/17; u

nastavku teksta: Zakon) postavljen je temelj zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira

upravljanja politikom regionalnog razvoja. U skladu s člancima 47., 48. i 49. Zakona, propisana je

obveza praćenja provedbe politike regionalnoga razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova

Republike Hrvatske te vrednovanje i izvještavanje o rezultatima provedbe politike regionalnog

razvoja, u svrhu povećanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.

U srpnju 2017. Hrvatski sabor donio je Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje do kraja 2020. godine (u nastavku teksta: SRR RH 2020). Strategijom su utvrđeni razvojni

ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih

razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju

odnosno potpomognutih područja (određenih temeljem indeksa razvijenosti) te područja s razvojnim

posebnostima kako bi postali što konkurentniji. Strategijom su definirana tri strateška cilja politike

regionalnoga razvoja:

1) Povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja

2) Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i zaposlenosti

3) Sustavno upravljanje regionalnim razvojem.

Za svaki od strateških ciljeva definirani su prioriteti koji su potom razrađeni u niz odgovarajućih

mjera kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te razvojni

potencijali uključujući razvojne dionike - ljude, prostor u kojem žive i djeluju, kao i infrastrukturu

koju koriste za ostvarenje općeg cilja politike regionalnog razvoja (vidi Pregled strateških ciljeva,

prioriteta i mjera SRR RH 2020 u Prilogu 1.).

U svrhu izrade provedbenog dokumenta, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije

(u nastavku teksta: MRRFEU) prikupilo je prijedloge aktivnosti, programa i projekata od središnjih

tijela državne uprave, drugih javnopravnih tijela i trgovačkih društava u vlasništvu Republike

Hrvatske. Na osnovi prikupljenog izrađen je Akcijski plan za razdoblje 2017.-2019. (u nastavku

teksta: Akcijski plan) za provedbu SRR RH 2020 kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila

Zaključkom o prihvaćanju u studenom 2017. Akcijski plan obuhvaća razradu mjera na konkretne

aktivnosti, programe i projekte (u nastavku teksta: APP) koji se provode u trogodišnjem razdoblju u

skladu s Državnim proračunom i sukladno pratećoj tablici Izvora sredstava.

MRRFEU u provedbi Akcijskog plana ima koordinacijsku i provedbenu ulogu ovisno o resornoj

nadležnosti za pojedine aktivnosti. Uvažavajući međusektorski karakter politike regionalnoga razvoja,

pojedine mjere regionalnoga razvoja, odnosno APP-i iz Akcijskog plana pripadaju sektorskoj

nadležnosti drugih tijela koja osiguravaju sredstva za njihovu provedbu. Središnja tijela državne

uprave, druga javnopravna tijela i trgovačka društva u vlasništvu RH trebaju izvijestiti MRRFEU o

rezultatima provedbe APP-a od značaja za regionalni razvoj. MRRFEU objedinjeno izvješće središnje

razine dostavlja županijama. Sukladno čl.49. Zakona, županije podnose izvješće MRRFEU o

rezultatima provedbe županijskih razvojnih strategija za prethodnu godinu. Orijentacija

županijama u izvještavanju o svojim APP-ima jesu strateški ciljevi, prioriteti i mjere navedene u SRR

RH 2020 (Prilog 1. ove Upute). Iako postoje razlike među županijama vezano uz razdoblja

provedbe, kao i smjernica koje su bile važeće u fazi planiranja, ova Uputa oslanja se u dijelu

izvještavanja na aktualne Smjernice za izradu ŽRS-a, praćenje i vrednovanje njihove provedbe

i osnova je izvještavanja za sve ŽRS-e koje su se provodile u 2017. godini.

3

2. CILJ I SVRHA IZVJEŠTAVANJA

Cilj uspostave cjelovitog sustava izvještavanja je osigurati uspješno vođenje regionalne razvojne

politike. Za to je potrebno osigurati redovito praćenje ostvarenja planiranih aktivnosti, programa i

projekata (APP) s naglaskom na doprinos ostvarenju Zakonom i Strategijom postavljenih ciljeva,

prioriteta i mjera. Svrha sustava izvještavanja očituje se u obvezi izvještavanja MRRFEU prema

Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru o rezultatima provedbe regionalne politike u

prethodnoj godini. MRRFEU je zaduženo za uspostavu i vođenje cjelovitog sustava izvještavanja, te

prema Zakonu (čl. 49.) sustavno prikuplja informacije i podatke o provedbi APP-a svih razina

razvojnog upravljanja uključujući:

- Središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela te trgovačka društva u vlasništvu

Republike Hrvatske izvještavaju MRRFEU o učincima provedbe programa iz njihove nadležnosti

s učincima na regionalni razvoj za prethodnu godinu. MRRFEU na osnovi prikupljenih izvješća

dostavlja županijama izvješće u dijelu koje se odnosi na određenu županiju za prethodnu godinu,

prije svega zbog bolje informiranosti županija o razvojnim aktivnostima na svom području.

- Županije podnose MRRFEU godišnje izvješće o rezultatima provedbe županijske razvojne

strategije za prethodnu godinu

- Veliki grad koji je nositelj izrade strategije razvoja za urbano područje podnosi MRRFEU

godišnje izvješće o rezultatima provedbe strategije razvoja urbanog područja.

- MRRFEU priprema objedinjeno izvješće za Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor.

Akcijskim planom 2017.-2019. SRR RH 2020. obuhvaćeni su APP-i čiji su nositelji obvezni

izvještavati o provedbi u ime svih sunositelja. Osim APP-a navedenih u Akcijskom planu, provode se

projekti od regionalnog značaja koji nisu obuhvaćeni Akcijskim planom, te o njima također postoji

obveza izvještavanja. To se prije svega odnosi na trgovačka društva u vlasništvu RH. S druge strane,

županije također provode županijske razvojne strategije o čijim rezultatima provedbe MRRFEU

također na godišnjoj razini izvještava Vladu RH i Hrvatski sabor. Kako bi se omogućilo cjelovito i

obuhvatno izvještavanje o rezultatima provedbe regionalne politike, MRRFEU je pripremilo ovu

Uputu županijama za izvještavanje o rezultatima provedbe ŽRS-a.

3. POSTUPAK PRIPREME GODIŠNJEG IZVJEŠĆA ŽUPANIJA O REZULTATIMA

PROVEDBE ŽRS-a ZA 2017. GODINU

Županije su nositelji županijske razvojne strategije (ŽRS) koja se provodi temeljem akcijskog

plana ŽRS-a. Županije su sukladno čl. 49. Zakona obvezne godišnje izvještavati MRRFEU o

rezultatima provedbe.

Struktura izvješća županija za MRRFEU temelji se na strukturi usvojene ŽRS, što uključuje strateške

ciljeve, prioritete i mjere ŽRS-a. Također, svaki APP o kojem se izvještava povezuje se sa strukturom

SRR RH 2020. i Akcijskog plana. Time se stvara osnova za objedinjavanje izvješća svih županija na

razini RH, te će o ukupnim rezultatima MRRFEU pripremiti godišnje izvješće za Vladu RH i Hrvatski

sabor.

Županija podnosi izvješće o provedbi svih APP-a iz Akcijskog plana ŽRS-a. Nositelji APP-a osim

županije mogu biti razni, kao što je predviđeno u Akcijskom planu. Županija može biti nositelj,

sunositelj ili koordinator ukoliko su drugi nositelji APP-a. Županija može izvijestiti o novim APP-

ima, ako su se provodili iako nisu bili predviđeni Akcijskim planom za 2017.

4

Vezano uz izvješće središnje razine koju dostavlja MRRFEU županijama radi bolje informiranosti,

ako tijela državne uprave, druga javnopravna tijela i trgovačka društva izvijeste o APP-u koji nije u

ŽRS-u, županija ne treba u svoje izvješće prenositi informacije. Ako se APP kojeg financira ili

sufinancira tijelo državne uprave ili trgovačko društvo nalazi u akcijskom planu ŽRS-a, tada županija

o tome izvještava.

Godišnje izvješće o rezultatima provedbe ŽRS-a za 2017. godinu sastoji se od opisnog

(narativnog) dijela u kojem će nositelji izvijestiti o realizaciji na razini strateških ciljeva, prioriteta i

mjera ŽRS-a i tabelarnog dijela. U tabelu se unose informacije i podaci o realizaciji svih APP-a iz

akcijskog plana ŽRS-a, a od strateške su važnosti za razvoj županije i doprinose regionalnom

razvoju Republike Hrvatske. Županija uz narativno i tabelarno izvješće prilaže sažeti pregled osnovne

strukture strategije (ciljevi, prioriteti i mjere), te ŽRS u elektroničkom obliku (npr. CD, USB).

Opisni (narativni) dio izvješća

U opisnom (narativnom) dijelu, županije podnose izvješće o rezultatima provedbe ŽRS-a na razini

realizacije strateških ciljeva, prioriteta i mjera, te odabranih APP-a od strateškog značaja za razvoj

županije. Osim toga daju osvrt na svoj doprinos ciljevima, prioritetima i mjerama na nacionalnoj

razini. S obzirom da je županija nositelj ŽRS-a izvještava u ime svih sunositelja u provedbi APP-a.

Opisni (narativni) dio izvješća ima pet dijela, a struktura izvješća nalazi se u Prilogu 2:

1) U uvodnom dijelu izvješća županija navodi osnovne informacije o ŽRS-u (uklj. kada je usvojena,

da li je bilo revizija, i sl.) i kratak opis strukture ciljeva, prioriteta i mjera, nositelja kao i

sunositelja mjera.

2) U drugom dijelu izvješća ukratko se opisuju najznačajnija postignuća odnosno rezultati provedbe

ŽRS-a na razini strateških ciljeva, prioriteta, mjera i APP-a od strateškog značaja za razvoj

županije tijekom 2017. godine.

3) U trećem dijelu se navode oni APP-i od strateškog značaja koji nisu realizirani prema planu ili

čija provedba nije pokrenuta iako je bilo planirano, te se navode razlozi zašto nije došlo do

realizacije planiranog.

4) U četvrtom dijelu županija daje osvrt na svoj doprinos ciljevima, prioritetima i mjerama na

nacionalnoj razini navedenima u SRR RH 2020. (Prilog 1).

5) U završnom, petom dijelu izvješća županija može dati zaključni osvrt na uvjete provedbe ŽRS-a,

može izvijestiti o poteškoćama i očekivanja od nacionalne razine, te može predložiti vrstu i način

potrebne pomoći ili podrške.

Tabelarni dio izvješća

Županije u tabelarnom dijelu izvještavaju središnju razinu o rezultatima provedbe APP-a od strateške

važnosti za razvoj županije koji se provode temeljem akcijskog plana ŽRS-a. Osim o iznosima

sredstava i pokazateljima sukladno akcijskom planu, potrebno je za svaki APP izvijestiti i o

područjima provedbe i utjecaju na horizontalne razvojne teme. Tabela se sastoji od dva lista, prvi za

unos informacija i podataka o provedbi APP-a u prethodnoj godini, a u drugom listu se nalazi primjer

popunjavanja (vidi tablicu u Prilogu 3).

Tabela je strukturirana na način da je moguće kasnije objedinjavanje većeg broja izvješća i velikog

broja podataka. Iz tog razloga nužno je istaknuti nekoliko važnih napomena prije početka unosa

podataka u tabelu:

- U tabelarnom dijelu izvješća nositelj APP-a NE popunjava sljedeće kolone:

5

o 19 – sveukupno planirana sredstva za trogodišnje razdoblje (formula)

o 26 - sveukupno ostvaren iznos sredstava za 2017. godinu (formula)

- Nositelj APP-a popunjava informacije i podatke za plansko razdoblje 2017.-2019., te izvještava

o realizaciji za 2017. u sljedeće kolone:

o 1 – redni brojevi APP-a iz akcijskog plana ŽRS

o 2 – naziv APP-a

o 3 – naziv županije nadležne za ŽRS (padajući izbornik)

o 4-8 - područje provedbe

o 9-11 – utjecaj na horizontalne teme

o 12 – status provedbe APP-a

o 13-18 – planirani izvori sredstava za trogodišnje razdoblje

o 20-25 – unose se podaci o ostvarenju iznosa sredstava u 2017. godini

o 27-30 - pokazatelji i opisi preuzeti iz akcijskog plana ŽRS-a

o 31 – vrijednost realizacije pokazatelja APP-a za 2017.

o 32 – ciljane vrijednosti pokazatelja preuzete su iz akcijskog plana ŽRS-a

o 33 – Napomena

o 34 – redni broj mjere iz SRR RH 2020

Upute za popunjavanje tabelarnog dijela izvješća po kolonama:

Kolona 1: Preuzmite numeraciju rednih brojeva iz ŽRS-a, primjerice: za ciljeve (1., 2., 3.); prioritete

(1.1, 1.2, 1.3, 2.1, ...), i mjere (1.1.1, 1.1.2, …). Ako se APP provodi u više županija: Ukoliko se

APP provodi u više županija, naznačite tu informaciju u Napomeni u koloni 33.

Kolona 2: Unose se nazivi ciljeva, prioriteta, mjera i APP-a u skladu sa strukturom ŽRS-a i akcijskog

plana. Može se izvijestiti o APP-u koji se provodio tijekom 2017. godine, iako nije bio predviđen

akcijskim planom. Treba u nastavku numeracije APP-a dodati slovo "n" kako bi bilo razvidno da se

radi o novom unosu (npr. 2.1.1.n).

6

Kolona 3: Naziv nositelja APP-a nadležnog za dostavu financijskih podataka automatski se unosi

odabirom odgovarajućeg naziva u padajućem izborniku u zaglavlju kolone. Županija kao nositelj

ŽRS-a izvještava u ime svih, ukoliko se APP provodi u suradnji više tijela i/ili trgovačkih društava.

Kolona 4 – 8: Za svaki APP treba naznačiti područje provedbe kao npr. potpomognuto područje,

otoci, brdsko-planinska područja, urbano područje ili pogranično područje. Moguće je da se APP

provodi u više područja, te u predviđene ćelije treba staviti broj jedan (1). Ostale ćelije se označavaju

nulom (0).

Kolone 9 - 11: Potrebno je procijeniti da li postoji (pozitivan) utjecaj APP-a na horizontalne teme –

demografija, okoliš i/ili digitalizacija i informatizacija. Ako APP ima utjecaj stavlja se broj jedan (1),

ako nema stavlja se nula (0).

Kolona 12: Kod statusa provedbe APP-a – DA znači da je provedba u tijeku, R znači da je APP

proveden odnosno realiziran, te ako se APP ne provodi u ćeliju se upisuje NE. Ukoliko je status NE,

potrebno je dati kratko obrazloženje u koloni 31: Napomena.

Kolone 13 – 19: Podaci koji se unose u tabelu odnose se na planirana sredstva za APP u kunama za

razdoblje 2017. - 2019. prema različitim izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun,

lokalni proračun, EU pomoći, javna poduzeća, ostali izvori odnosi se na javno-privatna partnerstva,

koncesije, sredstva privatnog sektora i druge izvore). Kolona 19 se ne popunjava, jer je unesena

formula i u ćeliju se automatski upisuje zbroj.

Kolone 20-26: Ovisno o izvorima financiranja, unose se iznosi ostvarenja za 2017. godinu u

odgovarajuću ćeliju (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, EU pomoći, javna

poduzeća, ostali izvori odnosi se na javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora i

druge izvore). Kolona 26 se ne popunjava, jer je unesena formula i zbroj se automatski unosi.

7

Kolone 28-30: Nositelj APP-a preuzima iz akcijskog plana ŽRS-a informacije i podatke za svaki APP

o nazivu pokazatelja, definiciji pokazatelja, mjerilu, polaznoj vrijednosti za provedbeno razdoblje

2017.-2019.

Kolona 31: Upisuje se vrijednost ostvarenog pokazatelja za 2017. godinu. Ako podatak nije poznat

potrebno je upisati NP (tj. nema podatka).

8

Kolona 32: Nositelj APP- a preuzima podatke o ciljanim vrijednostima pokazatelja iz akcijskog plana

ŽRS-a. Ako podatak na razini županije nije poznat potrebno je upisati NP (tj. nema podatka).

Kolona 33: Napomena – unose se informacije potrebne za pojašnjenje APP-a kao npr. obrazloženje

za neprovedene APP-e, ako se APP provodi u više županija, ako podatci na razini županija nisu

raspoloživi, ako postoji informacija koja je važna, ali nije predviđena kolona za tu vrstu podatka ili

informacije i sl.

Kolona 34: Ova kolona služi povezivanju APP-a iz akcijskog plana ŽRS-a s rednim brojem mjere iz

SRR RH 2020. Ukoliko APP doprinosi većem broju mjera (npr. izgradnji infrastrukture i

zaposlenosti), naznačite redni broj prioriteta iz SRR RH 2020, a u napomeni istaknite s kojim

mjerama se APP može povezati u SRR RH 2020. Unesite redni broj mjere ili prioriteta prateći

strukturu numeracije Strategije u Prilogu 1 ove Upute.

U nastavku su dodatna pojašnjenja vezana uz područja i horizontalne teme:

Područje – u izvješću treba označiti područja provedbe APP-a što uključuje potpomognuta područja,

otoke, brdsko-planinska područja, urbano područje ili pogranično područje. APP se može provoditi u

jednom, više njih ili niti jednom od navedenih područja. U nastavku su pojašnjena spomenuta

područja:

Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti

ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je

razvoj potrebno dodatno poticati. Status potpomognutog područja stječe: jedinica područne

(regionalne) samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu; te jedinica lokalne samouprave razvrstana u I.,

II., III. ili IV. skupinu. Osnovni cilj poticanja razvoja potpomognutih područja je ravnomjerniji razvoj

Republike Hrvatske i smanjenje zaostajanja tih jedinica za ostalim područjima Republike Hrvatske. U

ovoj kategoriji je i Grad Vukovar čiji je poseban status uređen Zakonom o obnovi i razvoju Grada

Vukovara.

Područja s razvojnim posebnostima prema Zakonu jesu geografska područja koja se prema svojim

prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od

ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od

strane nositelja politike regionalnoga razvoja. Takva područja su:

- otoci1 - prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km2; u tabeli (Prilog 3,

kolona 5) stavlja se oznaka „ 1“ ako APP ima utjecaj na razvoj otoka.

- brdsko-planinska područja (BPP)2 - područja čija nadmorska visina, nagib terena, orijentacija,

plodnost, klimatska i druga prirodna obilježja uzrokuju nepovoljne uvjete života i rada

stanovništvu koje ih naseljava; u tabeli (Prilog 3, kolona 6) stavlja se oznaka „ 1“ ako APP ima

utjecaj na razvoj BPP, a taj status imaju određene jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu.

- pogranična područja - odnosi se na područja JLS uz državnu granicu u kojima ili provodi APP ili

provedba APP-a ima mjerljiv utjecaj.

Urbana područja (urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja) ustrojena su sa svrhom

postizanja učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe urbane dimenzije politike regionalnog

razvoja te povlačenja sredstava iz ESI fondova namijenjenih urbanom razvoju.

1 Definicija otoka predviđena je u novom prijedlogu Zakona o otocima (čl. 5). 2 Brdsko-planinska područja određena su Zakonom o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03,

42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i 147/14). U Članku 3. Zakona o brdsko-planinskim područjima navedene su

jedinice lokalne samouprave (JLS) sa statusom brdsko-planinskog područja.

9

Horizontalne teme – u izvješću treba označiti da li APP ima utjecaj na jednu, više ili niti jednu od

sljedećih horizontalnih tema: demografija, okoliš i digitalizacija i informatizacija. Te teme opisane su

u SRR RH 2020:

Demografija je tema koja se osobito nametnula tijekom procesa strateškog planiranja. Problemi

starenja stanovništva, nepovoljne stope nataliteta, nepovoljnih migracijskih procesa – unutar države i

prema inozemstvu te brojni drugi negativni demografski učinci – rezultiraju nizom razvojnih

problema na lokalnoj i regionalnoj razini. Kako bi u srednjem i duljem roku bio zabilježen napredak u

smislu rješavanja demografskih problema, potrebno je definirati mjere i provesti niz aktivnosti,

programa i projekata koji su u nadležnosti različitih resora, a protežu se kroz sva tri strateška cilja

Strategije. Radi praćenja učinaka na pitanja demografije, potrebno je izvještavati o kombiniranom

djelovanju niza APP-a kako bi se mogli prepoznati pozitivni pomaci u ovom segmentu.

Okoliš je druga značajna tema. Dio mjera i s njima povezani APP-i imaju učinke na okoliš. Sastavni je

dio procesa izrade Strategije regionalnog razvoja bila izrada Strateške studije o utjecaju Strategije na

okoliš kako bi se ustanovilo za koje se mjere očekuje da će imati utjecaj na okoliš te kakav je njihov

očekivani utjecaj. Izvještavanjem o utjecaju na okoliš na razini APP-a dobiva se uvid u moguć utjecaj

na okoliš, kojeg na razini mjera nije bilo moguće procijeniti.

Digitalizacija i informatizacija je prepoznata kao važna tema u okviru Strategije. To je također jedna

od horizontalnih tema za koju se očekuje da će biti sastavni dio velikog broja APP-a u provedbi.

10

PRIPREMA OBJEDINJENOG GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O PROVEDBI REGIONALNE

POLITIKE SREDIŠNJE RAZINE ZA 2017. GODINU

MRRFEU zaprima izvješća središnjih tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela kao i

trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske o učincima provedbe programa iz njihove

nadležnosti s učincima na regionalni razvoj do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Iznimno, za 2017. godinu izvješća središnje razine će se zaprimati do 14. rujna 2018. godine.

MRRFEU objedinjava izvješća središnje razine i dostavlja izvješće županijama i to u dijelu koji se

odnosi na određenu županiju do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Iznimno, za 2017.

godinu izvješće će se dostaviti županijama do 21. rujna 2018. godine.

MRRFEU zaprima izvješća županija o rezultatima provedbe ŽRS-a u 2017. godini do 30. srpnja

tekuće godine za prethodnu godinu. Iznimno, za 2017. godinu izvješća županija će se zaprimati do 05.

listopada 2018. godine.

PRILOZI:

- Prilog 1. Pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera SRR RH 2020

- Prilog 2. Struktura opisnog (narativnog) dijela Izvješća o rezultatima provedbe ŽRS-a za 2017.

godinu

- Prilog 3. Tabelarni dio Izvješća o rezultatima provedbe ŽRS-a za 2017. godinu (Excel tablica)

o List 1. Tablica za popunjavanje

o List 2. Simulacija popunjenog izvješća za različite APP-e

11

Prilog 1. Pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera SRR RH 2020

STRATEŠKI

CILJ 1.

POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA POTICANJEM ODRŽIVOG

TERITORIJALNOG RAZVOJA

Horizontalna

pitanja

Demografski učinci (obrazloženje u opisnom dijelu Strategije s

referencijama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim

strateškim ciljevima); prostorni učinci i okolišni učinci

PRIORITET 1.1 Podizanje razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života

Mjera 1.1.1. Unapređenje regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta u odgoju,

obrazovanju i sportu

Mjera 1.1.2. Unapređenje usluga sustava zdravstvene i socijalne skrbi na regionalnoj

i lokalnoj razini

Mjera 1.1.3. Podrška afirmaciji kulturnog identiteta i razvoju civilnog društva

PRIORITET 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne

infrastrukture

Mjera 1.2.1. Razvoj javne infrastrukture od lokalnog značaja

Mjera 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značaja

Mjera 1.2.3. Održivo korištenje i vrednovanje kulturne i prirodne baštine

Mjera 1.2.4. Podrška primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na

lokalnoj i regionalnoj razini

PRIORITET 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim

posebnostima

Mjera 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja

Mjera 1.3.2. Pružanje podrške održivom otočnom razvoju

Mjera 1.3.3. Pružanje podrške razvoju brdsko-planinskih područja

Mjera 1.3.4. Unaprjeđenje kvalitete života i razvoj urbanih područja

Mjera 1.3.5. Stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima

Unaprijeđen „Indeks razvijenosti“ je funkcionalan alat za provedbu aktivnosti,

programa i projekata te praćenje njihove provedbe u kontekstu ostvarenja ciljeva

Strategije, a posebno za praćenje strateškog cilja „Povećanje kvalitete života

poticanjem održivog teritorijalnog razvoja“.

STRATEŠKI

CILJ 2.

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA

GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI

Horizontalna

pitanja

Demografski učinci (obrazloženje u opisnom dijelu Strategije s

referencijama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim

strateškim ciljevima); prostorni učinci i okolišni učinci

PRIORITET 2.1 Unaprjeđenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj

razini

Mjera 2.1.1. Definiranje i primjena jasnih kriterija za osnivanje i financiranje

poduzetničkih zona

Mjera 2.1.2. Aktiviranje državne imovine na lokalnoj i regionalnoj razini (veza

1.2.1., 3.1.4.)

Mjera 2.1.3. Razvoj lokalnih kapaciteta za programe održavanja povijesnih jezgri

naselja i objekata kulturne baštine (veza 1.2.1., 1.2.3., 3.3.1)

PRIORITET 2.2 Stvaranje poticajnoga poslovnog okruženja na regionalnoj i

lokalnoj razini

12

Mjera 2.2.1. Jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih potpornih institucija

Mjera 2.2.2. Aktiviranje lokalnog razvoja kroz potporu novim gospodarskim

subjektima i inovativnim gospodarskim koncepcijama

Mjera 2.2.3. Razvoj kolaborativne ekonomije kroz potporu udruživanju

gospodarskih subjekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Mjera 2.2.4. Povećanje atraktivnosti regija kroz teritorijalno brendiranje

PRIORITET 2.3 Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama

gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini

Mjera 2.3.1. Podrška povećanju osposobljenosti radne snage na regionalnoj i

lokalnoj razini

Mjera 2.3.2. Poticanje migracija stanovništva prema područjima s nedostatkom

radne snage

Unaprijeđen „Regionalni indeks konkurentnosti“ je funkcionalan alat za provedbu

aktivnosti, programa i projekata te praćenje njihove provedbe u kontekstu ostvarenja

ciljeva Strategije, a posebno strateškog cilja „Povećanje konkurentnosti regionalnog

gospodarstva i zaposlenosti“.

STRATEŠKI

CILJ 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM

Horizontalna

pitanja

Demografski učinci (obrazloženje u opisnom dijelu Strategije s

referencama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim

strateškim ciljevima); prostorni učinci i okolišni učinci

PRIORITET 3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti)

Mjera 3.1.1. Unapređenje ciklusa upravljana javnim politikama na svim razinama

upravljanja

Mjera 3.1.2. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojnim projektima

Mjera 3.1.3. Unapređenje kvalitete javnih usluga kroz suradnju u procesima

funkcionalne i fiskalne decentralizacije

Mjera 3.1.4. Povećanje učinkovitosti upravljanja imovinom na svim razinama

javnog upravljanja

PRIORITET 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom

participacije i integrativnog pristupa)

Mjera 3.2.1. Međuresorno usklađivanje provedbe javnih politika na nacionalnoj i

regionalnoj razini

Mjera 3.2.2. Poboljšanje vertikalne i horizontalne koordinacije dionika u

regionalnom razvojnom upravljanju

PRIORITET 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na

lokalnoj i regionalnoj razini

Mjera 3.3.1. Jačanje dionika u regionalnom razvojnom upravljanju i provedbi

razvojnih projekata

Mjera 3.3.2. Unapređenje sustava i povećanje učinkovitosti upravljanja državnim

potporama na svim razinama upravljanja

Razvoj indeksa za mjerenje kvalitete upravljanja regionalnim i lokalnim razvojem

„Indeks kvalitete vlasti“ (QoG – Quality of Government) Europske komisije, Charron et

al., 2012. „Regional Governance Matters: A Study on Regional Variation in Quality of

Government within the EU“).Tim se indeksom može mjeriti napredak ostvarenja na

razini strateškog cilja.

13

Prilog 2. Struktura opisnog (narativnog) dijela Izvješća o rezultatima provedbe ŽRS-a za 2017.

Izvješće o rezultatima provedbe županijskih razvojnih strategija

za 2017. godinu

Naziv strategije o kojoj se izvještava:

Naziv županije koja podnosi izvješće:

Mjesto i datum:

Ime i prezime osobe za kontakt, broj telefona i e-mail adresa:

Dio 1. Uvodne informacije o ŽRS – do 1-2 strane

Dio 2. Izvješće o rezultatima provedbe ŽRS-a na razini strateških ciljeva, prioriteta,

mjera i APP-a od strateškog značaja za razvoj županije u 2017. godini – do 5 strana

Dio 3. Izvješće i obrazloženja za neprovedene aktivnosti, programe i projekte u 2017.

godini predviđene u strateškim dokumentima za razdoblje 2017.-2019. (Izvještava se o

APP-ima koji nisu realizirani ili čija provedba nije pokrenuta iako je bilo planirano, uz

obrazloženje zašto nije došlo do realizacije planiranog) – do 3 strane

Dio 4. Županija izvještava za 2017. godinu o svom doprinosu ostvarenju ciljeva,

prioriteta i mjera na nacionalnoj razini navedenima u SRR RH 2020. - do 3 strane

Dio 5. Zaključni osvrt na uvjete provedbe i očekivanja od središnje razine države -

maksimalno do 3 strane