1481statistiČka izvjeŠĆa 1481/2012. statistical reports 5 uvod statistička izvješća državnog...

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80. Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212 Pretplata publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791

Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148, 4806-199 Elektronička pošta/ E-mail: [email protected]

Odgovara ravnatelj doc. dr. sc. Ivan Kovač. Person responsible: Assistant Professor Ivan Kovač, Ph.D., Director General

Priredio: Prepared by: Mario Vlajčević

Redaktorica: Sub-editor: Dubravka Rogić-Hadžalić

Urednica: Editor-in-Chief: Ljiljana Ostroški

Lektorica: Croatian Language Editor: Anđa Matić

Prevoditeljica i lektorica za engleski jezik: Translator and Language Editor for the English Language: Gordana Štampar

Tehnička urednica: Technical Editor: Ankica Bajzek

Statistička izvješća Statistical Reports ISSN 1332-0297

Tiskano u 85 primjeraka. Printed in 85 copies

Obavijesti daje Odjel informacija. Information is available at the Information Department.

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

Pretplata publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791 Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148, 4806-199 Elektronička pošta/ E-mail: [email protected]

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR. USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

STATISTIČKA IZVJEŠĆA 1481/2012. STATISTICAL REPORTS 3

S A D R Ž A J CONTENTS

UVOD INTRODUCTION .................................................................................................................................................................................... 5 KRATICE I ZNAKOVI ABBREVIATIONS AND SYMBOLS ....................................................................................................................................................... 6 METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA NOTES ON METHODOLOGY ............................................................................................................................................................... 7 KOMENTAR COMMENTARY .................................................................................................................................................................................... 13 1. OPĆI DIO GENERAL PART 1. Ukupni izdaci socijalne zaštite te izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama socijalne zaštite Total social protection expenditures and expenditures for social protection benefits, by function ......................................... 15 G-1. Ukupni izdaci socijalne zaštite te izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama socijalne zaštite Total social protection expenditures and expenditures for social protection benefits, by function ......................................... 15 G-2. Izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama socijalne zaštite Expenditures for social protection benefits, by function ........................................................................................................ 15 2. Udio pojedine funkcije u ukupnim naknadama socijalne zaštite Share of each function in total amount of social protection benefits ..................................................................................... 16 G-3. Udio pojedine funkcije u ukupnim naknadama socijalne zaštite Share of each function in total amount of social protection benefits ..................................................................................... 16 3. Udio izdataka socijalne zaštite i izdataka za naknade socijalne zaštite u BDP-u Share of social protection expenditures and expenditures for social protection benefits in GDP .......................................... 17 G-4. Udio izdataka socijalne zaštite i izdataka za naknade socijalne zaštite u BDP-u Share of social protection expenditures and expenditures for social protection benefits in GDP .......................................... 17 4. Izdaci i primici socijalne zaštite Social protection expenditures and receipts ......................................................................................................................... 18 5. Udio novčanih i nenovčanih naknada socijalne zaštite u različitim funkcijama socijalne zaštite Share of benefits in cash and benefits in kind in each function ............................................................................................ 19 G-5. Udio novčanih i nenovčanih naknada u različitim funkcijama socijalne zaštite Share of benefits in cash and benefits in kind in each function ............................................................................................ 19 6. Udio naknada u različitim funkcijama socijalne zaštite s obzirom na to temelje li se na provjeri materijalnog stanja Share of social protection benefits in each function with regard to whether they are means-tested or not ............................ 20 G-6. Udio naknada u različitim funkcijama socijalne zaštite s obzirom na to temelje li se na provjeri materijalnog stanja Share of social protection benefits in each function with regard to whether they are means-tested or not ............................ 20 7. Udio izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u, EU-27 i Republika Hrvatska, 2009. Share of social protection expenditures in GDP, EU-27 and Republic of Croatia, 2009 ....................................................... 21 G-7. Udio izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u, EU-27 i Republika Hrvatska, 2009. Share of social protection expenditures in GDP, EU-27 and Republic of Croatia, 2009 ....................................................... 21 8. Ukupan broj korisnika mirovina prema funkcijama socijalne zaštite i spolu Total number of pension beneficiaries, by social protection function and sex ....................................................................... 22

4 STATISTIČKA IZVJEŠĆA 1481/2012. STATISTICAL REPORTS

2. PRIKAZ NACIONALNIH PROGRAMA SOCIJALNE ZAŠTITE S METODOLOŠKOM I PRAVNOM OSNOVOM OVERVIEW OF NATIONAL SOCIAL PROTECTION SCHEMES WITH METHODOLOGICAL AND LEGAL BACKGROUND 2.1. ESSPROS-ov program 1. Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti ESSPROS Scheme 1: Job mediation and unemployment insurance ................................................................................... 23 2.2. ESSPROS-ov program 2. Mirovinsko osiguranje – I. stup ESSPROS Scheme 2: General pension scheme – first pillar ................................................................................................. 31 2.3. ESSPROS-ov program 3. Zdravstveno osiguranje – osnovno ESSPROS Scheme 3: Health insurance – basic .................................................................................................................... 52 2.4. ESSPROS-ov program 4. Zdravstveno osiguranje – dopunsko ESSPROS Scheme 4: Health insurance – additional ............................................................................................................. 64 2.5. ESSPROS-ov program 5. Doplatak za djecu ESSPROS Scheme 5: Child allowance ............................................................................................................................... 71 2.6. ESSPROS-ov program 6. Socijalna skrb ESSPROS Scheme 6: Social welfare .................................................................................................................................. 79 2.7. ESSPROS-ov program 7. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja ESSPROS Scheme 7: Housing benefits .............................................................................................................................. 98 2.8. ESSPROS-ov program 8. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva ESSPROS Scheme 8: Heating benefits ............................................................................................................................. 103 2.9. ESSPROS-ov program 9. Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini – Grad Zagreb ESSPROS Scheme 9: Other social assistance at the local level – the City of Zagreb ........................................................ 108 2.10. ESSPROS-ov program 10. Plaćeno bolovanje (poslodavac) ESSPROS Scheme 10: Sick leave paid by employers ....................................................................................................... 122 2.11. ESSPROS-ov program 11. Mirovinsko osiguranje – II. stup ESSPROS Scheme 11: Pension insurance – second pillar ................................................................................................ 127 2.12. ESSPROS-ov program 12. Prava branitelja iz Domovinskog rata ESSPROS Scheme 12: Rights of Homeland War defenders ................................................................................................. 135 2.13. ESSPROS-ov program 13. Zaštita zdravlja na radu ESSPROS Scheme 13: Health protection at work ............................................................................................................. 150


UVOD Statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku prikazujusveobuhvatne rezultate pojedinačnih istraživanja ili višeistraživanja iz istog područja. Svako izvješće sadrži metodološkaobjašnjenja u kojima su dani izvori prikupljanja podataka,definicije i objašnjenja, obuhvat, teritorijalni ustroj, tablični prikazpodataka u serijama i za posljednju godinu, grafički prikazpodataka te prikaz izdanih publikacija. Serija publikacija Statistička izvješća, pod novim nazivom od1997., nastavak je serije Dokumentacija, koja se do 1965. objavljivala povremeno, i to kao Bilteni, Publikacije i Saopćenja.Od 1965. objavljuje se redovito, a od 1997. nosi sadašnje ime. Državni zavod za statistiku angažiran je na razvoju nacionalnemetodološke infrastrukture za provedbu Europskog sustavaintegrirane statistike socijalne zaštite (engl. European System ofIntegrated Social Protection Statistics – ESSPROS) još od 2003.Nakon identificiranja nacionalnih programa socijalne zaštite,2009. izvršeno je prvo sveobuhvatno prikupljanje podataka zarazdoblje 2003. – 2007. te je kao rezultat tih aktivnosti objavljenaprva statistička publikacija Državnog zavoda za statistiku na ovom području.1) Ova publikacija nastavak je tih aktivnosti, a odnosi se na podatkeprikupljene za referentne godine 2008. – 2010. Za vrijemeprikupljanja podataka za ovo referentno razdoblje najvećinaglasak stavljen je na pružanje što konkretnije statističke slikenacionalnog sustava socijalne zaštite. Radi toga se nastojala postići što veća razina raščlambi na rashodovnoj strani, to jest,prikazati konkretne naknade socijalne zaštite te njihove temeljnemetodološke i legislativne karakteristike.To bi trebalo omogućiti jasan uvid u sustav socijalne zaštite kao cjeline te u njegove specifične komponente. Cilj statističkog istraživanja jesu statistički pokazatelji o izdacima iprimicima namijenjenima za socijalnu zaštitu na razini statističkejedinice (to jest, programa socijalne zaštite) te na razinicjelokupnog sustava, udjelima izdataka socijalne zaštite uodređenim agregiranim strukturama (poput bruto domaćeg proizvoda), podaci o obilježjima naknada socijalne zaštite, o načinu njihova financiranja itd. Dugoročan cilj jest kvalitativno obogaćivanje statističkih podatakasa što više opisnih i kontekstualnih informacija, sudjelovanje umetodološkom razvoju na razini Europske unije, izrada analiza,projekata i studija. Statistička izvješća sadrže uvod, metodološka objašnjenja,komentar, tablični i grafički pregled te detaljan prikaz svakogapojedinačnog programa socijalne zaštite. Na kraju Statističkih izvješća objavljuje se popis izdanihpublikacija i metodologija iz obrađenog područja. Ovaj dokument proizveden je uz financijsku pomoć Europskeunije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je isključivo Državnizavod za statistiku te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatratida izražava stav Europske unije. 1) Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 12.1.6./2009. "Izdaci i primici u socijalnoj

zaštiti od 2003. do 2007. (satelitski račun)".

INTRODUCTION Statistical reports of the Croatian Bureau of Statistics show comprehensive results of individual surveys or more surveys from the same field. Each report contains notes on methodology with sources of collected data, definitions and explanations, coverage and territorial organisation, tables with data in series and for the last year, graphic display of data and issued publications. The series entitled the Statistical Reports is a continuation of the series under the heading Documentations, which was published periodically as Bulletins, Publications and Releases until 1965. Since 1965, it has been published regularly and, since 1997, it has been published under the present heading. The Croatian Bureau of Statistics has been committed to the development of the national methodological infrastructure for the implementation of the European System of Integrated Social Protection Statistics (ESSPROS) since as early as 2003. After identifying national social protection schemes, the year 2009 saw the first comprehensive data collection for the period from 2003 to 2007, which resulted in publishing of the first statistical publication of the Croatian Bureau of Statistics in this area.1) This publication is the continuation of these activities and refers to data collected for 2008 – 2010 reference years. During the data collection for this reference period, the greatest emphasis was imposed to providing as actual statistical image of the national system of social protection as possible. For that purpose, the aim was to achieve optimal level of breakdowns by the expenditure approach, that is, to present actual social protection benefits as well as their basic methodological and legislative characteristics. All mentioned above is aimed at providing a clear insight into the social protection system as a whole and into its specific components. The statistical survey is focused on statistical indicators on expenditures and receipts intended for the social protection at the statistical unit level (that is, the social protection scheme) as well as at the level of the entire system, shares of social protection expenditures in particular aggregated structures (such as the gross domestic product), data on characteristics of social protection benefits, the way of their financing etc. The long-term aim is the enrichment of statistical data with more descriptive and contextual information, participation in the development of methodology at the EU level, preparation of analyses, projects and studies. Statistical reports include introduction, notes on methodology, commentary, tables and graphs as well as detailed separate presentation of each social protection scheme. At the end of the Statistical Report there is a list of all issued publications and methodologies referring to the particular area. This document has been produced with the financial support of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the Croatian Bureau of Statistics and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union. 1) The statistical first release of the Croatian Bureau of Statistics No.12.1.6./2009.

“Expenditures and Receipts of Social Protection, 2003 – 2007 (Satellite Account)”.


KRATICE BDP bruto domaći proizvod

BIH Bosna i Hercegovina

br. broj

EZ Europske zajednice

ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite

Eurostat Statistički ured Europske unije

HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

HRVI Hrvatski ratni vojni invalid

HVO Hrvatsko vijeće obrane

ibid. lat. ibidem – na istome mjestu

i sl. i slično

itd. i tako dalje

JNA Jugoslavenska narodna armija

km kilometar

m metar

m3 kubični metar

NOR Narodnooslobodilački rat

REGOS Središnji registar osiguranika

RH Republika Hrvatska

SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

str. stranica

tj. to jest

ZET Zagrebački električni tramvaj ZNAKOVI - nema pojave

0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

ABBREVIATIONS bln billion

EC European Community

e.g. for example (from Latin: exempli gratia)

ESSPROS European System of Integrated Social Protection Statistics

etc. and so on (from Latin: et cetera)

Eurostat Statistical Office of the European Communities

EU European Union

GDP gross national product

ibid at the same place (from Latin: ibidem)

JNA Yugoslav People’s Army

km kilometre

m metre

m3 cubic metre

n. e. c. not elsewhere classified

NOR National Liberation War

REGOS Central Registry of Affiliates

SFRY Socialist Federal Republic of Yugoslavia

p; pp page; pages

SYMBOLS - no occurrence

0,0 value not zero but less than 0.05 of the unit of measure used


METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvori i metode prikupljanja podataka Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikupljeni su zarazdoblje 2008. – 2010. prikupljanjem administrativnih podataka od izvještajnih jedinica. Na razini današnje Europske unije, prva ESSPROS-ovametodologija objavljena je 1981., a 1993. Eurostat je proveo općumetodološku reviziju u uskoj suradnji s državama članicama. Prvaverzija Priručnika za ESSPROS izrađena je 1996., a kao rezultatnaknadne revizije, poduzete ponajprije zbog potrebe prilagodbeodređenih definicija i klasifikacija, izrađena je nova verzijaPriručnika iz 2008.1) Priručnik je polazna metodološka osnova zarazumijevanje ESSPROS-ove statistike socijalne zaštite, a samupitnik kojim se prikupljaju podaci strukturiran je i koncipiran takoda odražava strukturu i odredbe Priručnika.2) Legislativnu osnovu ESSPROS-a čine tri uredbe donesene narazini Europske unije. Najvažnija je svakako okvirna Uredba (EZ) broj 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od25. travnja 2007. o Europskom sustavu integrirane statistikesocijalne zaštite (ESSPROS). Na temelju te uredbe Europska komisija donijela je dvije provedbene uredbe: Uredbu Komisije(EZ) broj 1322/2007 od 12. studenoga 2007. kojom se primjenjujeUredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite(ESSPROS) glede prikladnih formata za prijenos, rezultata koji seprenose i kriterija za mjerenje kvalitete Središnjeg Esspros-ovasustava i modula o korisnicima mirovina te Uredba Komisije (EZ) br. 10/2008 od 8. siječnja 2008. kojom se primjenjuje Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskomsustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) glededefinicija, detaljnih klasifikacija i ažuriranja pravila za diseminaciju za Središnji ESSPROS-ov sustav i modul o korisnicima mirovina. Priručnik za ESSPROS referentni je dokument u obje uredbeEuropske komisije. Obuhvat i usporedivost ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize iusporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. CiljeviESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalnezaštite u državama članicama Europske unije i zemljamakandidatima za članstvo u Europskoj uniji, financiranja socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama. ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dva modula.Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane,skupine podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadrže dodatne statističke informacije o pojedinimoblicima socijalne zaštite (svaki modul ima svoju metodologiju i zasnovan je na određenoj uredbi Europske komisije). Naravno, ubudućnosti može doći do razvoja i novih modula. Središnji sustav na godišnjoj osnovi prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima (dakle, prije nego što primatelj naknadesocijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva drugoga obveznog davanja). 1) Engleska verzija Priručnika za ESSPROS dostupna je na službenim internetskim

stranicama Eurostata: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-RA-07-027/EN/KS-RA-07-027-EN.PDF.

2) Eurostat je također izradio dokument "Priručnik za ESSPROS i upute za korisnike". Riječ je o Priručniku za ESSPROS, obogaćenu mnoštvom praktičnih primjera i daljnjim objašnjenjima, a dokument sadrži i potpuni popis programa socijalne zaštite za svaku državu članicu Europske unije. Dokument je dostupan na službenim internetskim stranicama Eurostata: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-RA-12-014.

NOTES ON METHODOLOGY Sources and methods of data collection Data on the social protection in the Republic of Croatia have been collected for the period from 2008 to 2010 by gathering administrative data from reporting units. At the level of today’s European Union, the first ESSPROS methodology was published in 1981, while in 1993 Eurostat carried out the general methodological revision in close collaboration with Member States. The first version of the ESSPROS Manual was finished in 1996, while, as a result of a successive revision, carried out primarily in order to adjust certain definitions and classifications, the new 2008 version of Manual was prepared.1) The Manual is a methodological basic for understanding the social protection statistics, while the questionnaire for collecting the ESSPROS data is structured and set up so it reflects the structure and provisions of the Manual.2) The legal basis for the ESSPROS consists of three regulations at the level of the European Union. The most important one is, by all means, the frame Regulation (EC) No. 458/2007 of the European Parliament and of the Council of 25 April 2007 on the European system of integrated social protection statistics (ESSPROS). On the basis of this Regulation, the European Commission adopted two implementing regulations: the Commission Regulation (EC) No. 1322/2007 of 12 November 2007 implementing Regulation (EC) No. 458/2007 of the European Parliament and of the Council on the ESSPROS as regards the appropriate formats for transmission, results to be transmitted and criteria for measuring the quality of the ESSPROS Core System and the module on pension beneficiaries and the Commission Regulation (EC) No. 10/2008 of 8 January 2008 implementing Regulation (EC) No. 458/2007 of the European Parliament and of the Council on the ESSPROS as regards definitions, detailed classifications and updating of the rules for dissemination for the ESSPROS Core System and the module on pension beneficiaries. The ESSPROS Manual is a reference document in both Commission Regulations. Coverage and comparability The ESSPROS is a harmonised system that serves as an instrument of the analysis and comparison of financial flows of the social protection. The objectives of the ESSPROS are to provide a comprehensive and coherent description of the social protection in the EU Member States and candidate states for the membership in the European Union, financing of social benefits and to establish a system suitable for the international comparability and harmonisation with other statistics. The ESSPROS consists of the Core System and two modules. The Core System consists of a stable, annually collected set of data on the receipts and expenditures of social protection, while modules provide additional sets of statistical information on particular forms of the social protection (each module has its own methodology and is based on a specific Commission regulation). Naturally, it may be expected that new modules will be developed in the future. The Core System collects at the annual basis data on the social protection in gross amounts (that is, before the recipient of the social protection benefit pays for them any kind of taxes, contributions or other compulsory provisions). 1) The English version of the ESSPROS Manual is accessible at the Eurostat’s official web

site: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-RA-07-027/EN/KS-RA-07-027-EN.PDF.

2) Eurostat also prepared a document entitled the ESSPROS Manual and user guidelines. It is actually the ESSPROS Manual enriched with numerous practical examples and further explanations, while the document also contains the full list of social protection schemes for each EU Member State. This document is accessible at the Eurostat’s official web site: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/ publication?p_product_code=KS-RA-12-014.


Modulom o korisnicima mirovina prikupljaju se informacije oobilježjima korisnika mirovina te o karakteristikama samihmirovina. U slučaju Republike Hrvatske modul prikazuje ukupanbroj korisnika mirovina, raščlanjenih prema spolu, za funkcijeInvaliditet, Starost i Preživjeli uzdržavani članovi (funkcijaNezaposlenost nije primjenjiva na Republiku Hrvatsku). Svaka odspomenutih vrsta mirovina prikazana je s daljnjom raščlambomna mirovine koje se temelje na provjeri materijalnog stanja i naone koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja.3) Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu u određenojmjeri izlazi izvan opsega Središnjeg sustava, a njegova primjenau Republici Hrvatskoj još nije počela.4) Definicije i objašnjenja Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnihtijela radi olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava ipojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da nepostoji istodobna uzajamna ni individualna protučinidba(intervencija koja od primatelja socijalne zaštite istodobno zauzvrat traži nešto istovjetne vrijednosti). Rizici ili potrebe u ESSPROS-ovoj metodologiji iskazane kaofunkcije programa socijalne zaštite, koji zahtijevaju socijalnuzaštitu, navode se u nastavku teksta. Bolest/zdravstvena skrb rizik bolesti obuhvaća održavanjeprihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešćuisključujući invaliditet, dok potreba zdravstvene zaštite obuhvaćaodržavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba bezobzira na uzrok poremećaja.5) Invaliditet obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osimzdravstvene skrbi, u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalnohendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenimaktivnostima.6) Starost obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčanepotpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi sa starošću.7) Preživjeli uzdržavani članovi obuhvaća održavanje prihoda tenovčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.8) Obitelj/djeca obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osimzdravstvene skrbi, u vezi s troškovima trudnoće, poroda iposvajanja, odgoja djece te skrbi za ostale članove obitelji.9) Nezaposlenost podrazumijeva održavanje prihoda te novčane ilinenovčane potpore u vezi s nezaposlenošću.10) Stanovanje obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.11) Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificiranaobuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi,koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenostikada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.12) Funkcija socijalne naknade odnosi se na primarnu svrhu zakoju se pruža socijalna zaštita, bez obzira na zakonske ili institucionalne odredbe. 3) Podaci prikupljeni ovim modulom iskazani su Općem dijelu, tablica 8. 4) U međuvremenu je Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu dobio i svoje

pravno utemeljenje, donošenjem Uredbe Europske komisije (EZ) broj 110/2011. od 8. veljače 2011. te Uredbe Europske komisije (EZ) broj 263/2011. od 17. ožujka 2011.

5) Za više informacija o funkciji Bolest/zdravstvena skrb molimo pogledati 2. dio Priručnikaza ESSPROS, odlomci 8. – 20., str. 45. – 47.

6) Ibid., odlomci 21. – 32., str. 48. – 49. 7) Ibid., odlomci 33. – 43., str. 50. – 51. 8) Ibid., odlomci 44. – 51., str. 52. – 53. 9) Ibid., odlomci 52. – 61., str. 54. – 55. 10) Ibid., odlomci 62. – 74., str. 56. – 58. 11) Ibid., odlomci 75. – 79., str. 59. 12) Ibid., odlomci 80. – 85., str. 60. – 61.

The module on pension beneficiaries serves to collect information on pension beneficiaries and on characteristics of pensions themselves. Considering the Republic of Croatia, the module presents the total number of pension beneficiaries, broken down by sex, for the functions of disability, old age and survivors (the unemployment function is not applicable for the Republic of Croatia). Each of the listed types of pensions has been further broken down to means-tested and not means-tested ones.3) The net social protection benefits module stretches somewhat outside the scope of the Core System and its implementation has not yet been started in the Republic of Croatia.4) Definitions and explanations Social protection encompasses all interventions from public or private bodies intended to relieve households and individuals of the financial burden of a defined set of risks or needs, provided that there is neither a simultaneous reciprocal nor an individual arrangement involved (intervention where the recipient of social protection is obliged to provide simultaneously something of equivalent value in exchange). Risks or needs expressed in the ESSPROS methodology as functions of the social protection scheme that require the social protection are the following: Sickness/Health care the risk of sickness comprises the maintenance of the income and support in cash in connection with physical or mental illness, excluding disability. The health care need covers maintenance, restoration or improvement of the health of the people protected, irrespective of the origin of the disorder.5) Disability covers support in cash or kind (except health care) in connection with the inability of physically or mentally disabled people to engage in economic and social activities.6) Old age includes income maintenance and support in cash or kind (except health care) in connection with old age.7) Survivors implies income maintenance and support in cash or kind in connection with the death of a family member.8) Family/Children includes support in cash or kind (except health care) in connection with the costs of pregnancy, childbirth and adoption, bringing up children and caring for other family members.9) Unemployment implies income maintenance and support in cash or kind in connection with unemployment.10) Housing includes assistance in settling of housing cost.11) Social exclusion not elsewhere classified benefits in cash or kind (except health care) specifically intended to combat social exclusion where it is not covered by one of the other functions.12) The function of a social benefit refers to the primary purpose for which social protection is provided, irrespective of legislative or institutional provisions. 3) Data collected by this module are presented in the General part, table 8. 4) In the meantime, the net social protection benefits module has become legally

grounded by the adoption of the Commission Regulation (EC) No. 110/2011 of 8 February 2011 and the Commission Regulation (EC) No. 263/2011 of 17 March 2011.

5) More information on the Sickness/Health care function is available in the Part 2. of the ESSPROS Manual, paragraphs 8 – 20, pp 45 – 47

6) Ibid, paragraphs 21 – 32, pp 48 – 49 7) Ibid, paragraphs 33 – 43, pp 50 – 51 8 Ibid, paragraphs 44 – 51, pp 52 – 53 9) Ibid, paragraphs 52 – 61, pp 54 – 55 10) Ibid, paragraphs 62 – 74, pp 56 – 58 11) Ibid, paragraphs 75 – 79, p 59 12) Ibid, paragraphs 80 – 85, pp 60 – 61


Jedinica promatranja jest program socijalne zaštite. Premadefiniciji, program socijalne zaštite jasan je skup pravila kojipodržava jedna ili više institucionalnih jedinica, koji upravljapružanjem socijalnih naknada i njihovim financiranjem. Programsocijalne zaštite u svakom bi trenutku trebao zadovoljavati uvjetda je za njega moguće sastaviti odvojeni račun primitaka iizdataka. Po mogućnosti, programi socijalne zaštite strukturirajuse tako da pružaju zaštitu od jednog rizika ili jedne potrebe ipokrivaju jednu specifičnu skupinu korisnika. Program socijalnezaštite ima istu rezidentnost kao i institucionalna jedinica kojanjime upravlja.13) Svaki ESSPROS-ov program klasificira se u pojedine kategorije s obzirom na pet zadanih kriterija: - koja jedinica donosi glavne odluke (programi koje država

kontrolira naspram onih koje država ne kontrolira) - nameće li država članstvo u programu (obvezni ili neobvezni

programi) - ovise li prava na naknade o plaćanju doprinosa (programi

utemeljeni na doprinosima i oni koji nisu utemeljeni nadoprinosima)

- štiti li program cijelu populaciju ili samo njezine određenedijelove (univerzalni, opći te specijalni programi)

- koju razinu zaštite pruža program (osnovni ili dopunskiprogrami).

Izdaci programa socijalne zaštite klasificiraju se prema vrsti,što upućuje na prirodu ili razlog za izdatak. Vrste izdataka jesu: naknade socijalne zaštite, administrativni troškovi, transferi premadrugim programima te ostali izdaci. Naknade socijalne zaštite, kao najveći izdatak programasocijalne zaštite, novčani su ili nenovčani transferi usmjereni odprograma socijalne zaštite prema kućanstvima ili pojedincimakako bi ih rasteretili financijskog opterećenja od definiranog skuparizika i potreba. Naknade socijalne zaštite dijele se na naknadekoje se dodjeljuju bez provjere materijalnog stanja i naknade socijalne zaštite temeljene na provjeri materijalnog stanja.14)Naknade socijalne zaštite mogu imati oblik novčanih isplata,nadoknade troškova te izravno pruženih roba i usluga.15) Administrativni troškovi jesu troškovi koji se zaračunavajuprogramu za njegovo upravljanje i vođenje. Transferi preusmjereni na druge programe16) jesu nepovratneisplate drugim programima socijalne zaštite. Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugom radi održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu odprograma primatelja. Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite. Primici programa socijalne zaštite klasificiraju se unutarSredišnjeg ESSPROS-ova sustava prema vrsti i podrijetlu. Vrstase odnosi na prirodu uplate ili razlog za uplatu, a podrijetlo nainstitucionalni sektor iz kojeg je isplata primljena. Vrste primitakajesu: socijalni doprinosi, doprinosi opće države, transferi iz drugihprograma te ostali primici. Prema sektoru podrijetla razlikujemoprimitke od: poduzeća, opće države, kućanstava, neprofitnihustanova, ostatka svijeta. 13) Naknade socijalne zaštite koje rezidentna kućanstva i pojedinci primaju od

nerezidentnih programa socijalne zaštite ne ulaze u obuhvat nacionalnog ESSPROS-ajer se ne odnose na rezidentne programe socijalne zaštite.

14) Naknade socijalne zaštite kod kojih se provjerava materijalno stanje jesu socijalne naknade koje su eksplicitno ili implicitno uvjetovane padom korisnikova dohotka i/ili bogatstva ispod određene razine.

15) Nadoknade troškova te izravno pružanje roba i usluga smatraju se premaESSPROS-ovoj metodologiji nenovčanim naknadama.

16) Vrijednosti transfera bilježe se kao rashodi programa u kojem su nastali, odnosno kao prihodi programa kojemu su plaćeni. Zbog toga nisu uključeni u izračun vrijednosti ukupnih primitaka i izdataka na razini svih programa jer se međusobno anuliraju.

The observation unit is the social protection scheme. According to the definition, the social protection scheme is a distinct body of rules, supported by one or more institutional units, governing the provision of social protection benefits and their financing. Social protection schemes should at all times meet the condition that it must be possible to draw up a separate account of receipts and expenditures. Preferably, social protection schemes are structured in such a way that they provide protection against a single risk or need and cover a single specific group of beneficiaries. Social protection schemes have the same residence as the institutional units that manage them.13) Each ESSPROS scheme is characterised according to the following five criteria: - Which unit takes the main decisions (government-controlled

schemes versus not government-controlled schemes) - Is membership of the scheme enforced by government

(compulsory or non-compulsory schemes) - Are entitlements to benefits conditional on the payment of

contributions (contributory schemes and non-contributory schemes)

- Is the scheme protecting the full population or only particular sections of it (universal, general and special schemes)

- What the level of protection is provided by the scheme (basic or supplementary schemes).

The expenditure of social protection schemes is classified by type, which indicates the nature of, or reason for, the expenditure. The types of the expenditure are the following: social benefits, administration costs, transfers to other schemes and other expenditure. Social benefits, as the most extensive social protection expenditure, consist of transfers, in cash or in kind, by social protection schemes to households and individuals to relieve them of the burden of a defined set of risks or needs. Social benefits are broken down between non means-tested and means-tested benefits.14) Social benefits refer exclusively to cash payments, reimbursements and directly provided goods and services.15) Administration costs means the costs charged to the scheme for management and administration thereof. Transfers to other schemes16) means unrequited payments made to other social protection schemes. Re-routed social contributions are payments that a social protection scheme makes to another scheme in order to maintain or accrue the rights of its protected people to social protection from the recipient scheme. Other expenditure means miscellaneous expenditure by social protection schemes. Receipts of social protection schemes are classified in the ESSPROS Core System by type and origin. The type indicates the nature of, or reason for, a payment; the origin specifies the institutional sector from which the payment is received. The types of receipts are the following: social contributions, general government contributions, transfers from other schemes and other receipts. Institutional sectors from which receipts of social protection schemes originate are the following: corporations, general government, households, non-profit institutions serving households, rest of the world. 13) Social protection benefits that resident households and individuals receive from non-

resident schemes are not recorded in the national ESSPROS accounts since they do not refer to the resident social protection schemes.

14) Means-tested benefits are social benefits that are explicitly or implicitly conditional on the beneficiary's income and/or wealth falling below a specified level.

15) Reimbursements and directly provided goods and services are considered to be

benefits in kind, according to ESSPROS methodology. 16) Transfer values are respectively recorded as expenditures of the scheme they

originate from and as receipts of the scheme they are paid to. Therefore, since they nullify each other, they are not included in the calculation of the total receipts and expenditures at the level of all schemes.


Socijalni doprinosi jesu troškovi poslodavaca uime svojih zaposlenika ili zaštićenih osoba radi osiguravanja prava nasocijalne naknade. Doprinosi opće države17) jesu troškovi države zbog vođenjaprograma koji se ne temelje na doprinosima i koji su podkontrolom države te troškovi za financijske potpore koje općadržava pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite. Transferi iz drugih programa18) jesu nepovratne isplate iz drugihprograma socijalne zaštite, a sastoje se ponajprije od socijalnihdoprinosa preusmjerenih iz drugih programa. Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite. Modul o korisnicima mirovina Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili višeperiodičnih novčanih naknada, ali se osoba koja prima više odjedne mirovine računa samo jedanput – izbjegava se dvostruko brojenje. Prikupljanje podataka o korisnicima mirovina vrši se pomoćuupitnika koji je izradio Eurostat koji vjerno odražava metodološkustrukturu Modula o korisnicima mirovina. Tako su u upitniku sve mirovine podijeljene na sedam mogućihkategorija (invalidska mirovina; prijevremena mirovina zbogsmanjene radne sposobnosti, starosna mirovina, prijevremenastarosna mirovina, djelomična mirovina, obiteljska mirovina,prijevremena mirovina zbog prilika na tržištu rada).19) Svaka od tih sedam kategorija mirovina potpada pod jednu odčetiri funkcije (Invaliditet, Starost, Preživjeli uzdržavani članovi,Nezaposlenost). Nadalje, svaka kategorija podijeljena je na mirovine bez provjerematerijalnog stanja i na one s provjerom materijalnog stanja.Također, podaci su raščlanjeni s obzirom na spol korisnika. Od spomenute četiri funkcije, funkcija nezaposlenost nije bilaprimjenjiva na Republiku Hrvatsku. Od spomenutih sedam kategorija, kategorije prijevremena mirovina zbog smanjeneradne sposobnosti, djelomična mirovina te prijevremena mirovinazbog prilika na tržištu rada nisu primjenjive na RepublikuHrvatsku. Podaci o korisnicima mirovina unose se za svaki ESSPROSprogram koji sadrži mirovinska davanja, i to tako što seispunjavaju sve funkcije i kategorije koje su za taj programprimjenjive te podaci o broju mirovina u svakoj kategoriji koje setemelje/ne temelje na provjeri materijalnog stanja. Uredba Europske komisije (EZ) broj 458/2007 Europskogparlamenta i Vijeća Europske unije definira korisnike mirovina kaoprimatelje jedne ili više periodičnih novčanih naknada socijalne zaštite. U skladu s tom definicijom, pri izračunu ukupnog broja korisnika mirovina na razini svih mirovinskih programa, svakikorisnik mirovine, bez obzira na to koliko mirovina prima, uračunava se samo jedanput. 17) Doprinosi opće države, kao vrsta primitka, ne odnose se na doprinose kao način

participacije samih korisnika ili drugih osoba u njihovo ime u financiranju programa socijalne zaštite. Ovdje je riječ o financiranju iz državnog proračuna troškova vođenja programa pod kontrolom države te za pokrivanje programskih minusa ili određenih privilegija za određene skupine korisnika i slično.

18) Vrijednosti transfera bilježe se kao rashodi programa u kojem su nastali, odnosno kao prihodi programa kojemu su plaćeni. Zbog toga nisu uključeni u izračun vrijednosti ukupnih primitaka i izdataka na razini svih programa jer se međusobno anuliraju.

19) Definicije mirovinskih kategorija dane su u Poglavlju 2, Dodatak 1 i 2, Uredbe Komisije

(EZ) br. 10/2008. od 8. siječnja 2008. kojom se primjenjuje Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. Engleska verzija Uredbe dostupna je na:http: //eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:005:0003:0012:EN:PDF.

Social contributions means the costs incurred by employers on behalf of their employees or by protected persons to secure entitlement to social benefits. General government contributions17) are costs to general government of running government-controlled non-contributory schemes, and financial support provided by general government to other resident social protection schemes. Transfers from other schemes18) mean unrequited payments received from other social protection schemes, which primarily includes social contributions re-routed from other schemes. Other receipts include miscellaneous current receipts of social protection schemes. Module on pension beneficiaries Pension beneficiaries are defined as recipients of one or more periodic cash benefits, but person who receives more than one pension is counted only once – double counting is to be avoided. The collection of data on pension beneficiaries is carried out on the Eurostat’s questionnaire, which well reflects the methodological structure of the module on pension beneficiaries. Therefore, pensions are in the questionnaire broken down to seven categories (disability pension; early retirement benefits due to reduced capacity to work; old-age pension; anticipated old-age pension; partial pension; survivors' pension; early retirement benefits for labour market reasons).19) Each of these seven categories is included in one of four functions (Disability, Old age, Survivors, Unemployment). Further on, each category is broken down to non means-tested pensions and means-tested pensions. In addition, data are broken down in respect of the sex of the beneficiary. Out of four functions, the function Unemployment could not be applied to the Republic of Croatia. Out of seven categories mentioned above, categories Early retirement benefits due to reduced capacity to work, Partial pension and Early retirement benefits for labour market reasons cannot be applied to the Republic of Croatia. Data on pension beneficiaries are entered for each ESSPROS scheme that includes pension provisions by entering all functions and categories applicable for a particular scheme as well as data on the number of non means-tested and means-tested pensions in each category. The Commission Regulation (EC) No. 458/2007 of the European Parliament and the Council defines pension beneficiaries as recipients of one or more periodic cash social protection benefits. In line with this definition, at the calculation of the total number of pension beneficiaries at the level of all pension schemes, each pension beneficiary, irrespective of the pension sum, is counted only once. 17) General government contributions, as a type of the receipt, do not mean contributions

as a method of participation of beneficiaries, or of other persons on their behalf, in the financing of the social protection schemes. It means the budgetary financing of costs of running government-controlled schemes and for covering scheme losses or for certain grants for specific beneficiary groups etc.

18) Transfer values are respectively recorded as expenditures of their original scheme and as receipts of the scheme they are paid to. Therefore, since they nullify each other, they are not included in the calculation of the total receipts and expenditures at the level of all schemes.

19) Pension categories are defined in Section 2, Annexes I and II, of the Commission Regulation (EC) No. 10/2008 of 8 January 2008 implementing the Regulation (EC) No 458/2007 of the European Parliament and of the Council. The English version of the Regulation is available at: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do? uri=OJ:L:2008:005:0003:0012:EN:PDF.


Upitnik sadrži niz pravila za izbjegavanje dvostrukoguračunavanja, no ona nisu primjenjiva na mirovinski sustavRepublike Hrvatske. Naime, mirovinski sustav RepublikeHrvatske sastoji se od samo jednog programa za obveznomirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti(ESSPROS-ov program 2.)20) te jednog programa za obveznomirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziraneštednje (ESSPROS-ov program 11.). Budući da su svi korisnici mirovine na temelju individualne kapitalizirane štednje ujedno ikorisnici mirovine iz obveznoga mirovinskog osiguranja natemelju generacijske solidarnosti, za Republiku Hrvatsku nije bilokomplicirano obaviti izračun korisnika mirovina na razini svihprograma jer su u obzir uzeti samo korisnici mirovina iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijskesolidarnosti. Time je onemogućeno dvostruko uračunavanje. Uredba Komisije (EZ) br. 10/2008., u Poglavlju 2, Dodatku 2.2., definira zakonsku dob umirovljenja za starosnu mirovinu kao dobu kojoj naknade za starost postaju plative, ako je to propisanozakonom ili ugovorom. U slučaju da dob umirovljenja nijepropisana zakonom ili ugovorom, primjenjuje se standardna dob umirovljenja, to jest dob umirovljenja specifična za program kojiisplaćuje mirovinu korisnicima. Treba imati na umu da se za mnoge kategorije korisnika mirovinaprema posebnim propisima, kao i za radnike koji obavljajuposlove ili zanimanja kod kojih se računa staž u povećanomtrajanju, primjenjuje i smanjena dobna granica za odlazak u mirovinu u odnosu na onu koja je propisana za korisnike mirovina prema općim propisima. Budući da su i te kategorije obuhvaćeneistim ESSPROS-ovim programom kao i korisnici mirovina premaopćim propisima, nije moguće utvrditi i u upitniku naznačiti dob umirovljenja koja bi bila primjenjiva na sve kategorije korisnikamirovina. Nadalje, za neke od kategorija korisnika mirovina premaposebnim propisima (primjerice, radnici u ugljenokopima"Tupljak", djelatne vojne osobe i sl.) ne primjenjuje se jedinstvena prijevremena dobna granica za odlazak u mirovinu ni zapripadnike te kategorije (nego to ovisi o stažu osiguranja i drugim okolnostima). S te strane također se nameće pitanje statističkepotrebe odvajanja tih kategorija osoba u zasebneESSPROS-ove programe.21) Upitnikom se također prikupljaju podaci o korisnicima mirovinakoji žive u inozemstvu. Tablični prikaz broja korisnika mirovina dajemo u Općem dijelu,zajedno sa statističkim podacima o Središnjem ESSPROS-ovusustavu. ESSPROS-ov upitnik za prikupljanje podataka Središnjeg ESSPROS-ova sustava U drugom poglavlju ove publikacije dajemo detaljan prikaz svihizdataka i primitaka socijalne zaštite svakoga pojedinoganacionalnog ESSPROS-ova programa, i to korištenjem vizualnogprikaza ESSPROS-ova upitnika, koji je izradio Eurostat za prikupljanje podataka o Središnjem ESSPROS-ovu sustavu. Upitnik se sastoji od 11 dijelova (jedan se odnosi na agregiraneizdatke na razini cijelog programa, dva na primitke, a osam na funkcije socijalne zaštite i to po jedan dio za svaku funkciju). Kodprikaza svakog pojedinog programa navode se samo oni dijelovikoji su ispunjavani za taj program. Upitnik je izrađen u Excel-formatu, čime se omogućujeautomatsko agregiranje unesenih podataka, prema unaprijed zadanim naredbama. Naime, izvještajna jedinica ispunjava samobijele ćelije upitnika, nakon čega se u sivim ćelijama vrši daljnjaagregacija te se tako dolazi do traženih rezultata. 20) Za problematiku vezanu za obuhvaćanje korisnika mirovina prema posebnim propisima

u jedinstveni sustav mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti, molimo pogledati dio ove publikacije o obuhvatu ESSPROS-ova programa 2.

21) Ibid.

The questionnaire itself contains a number of rules for avoiding of double counting, but they are not applicable to the pension system of the Republic of Croatia. Specifically, the pension system of the Republic of Croatia comprises of only one compulsory pension insurance programme based on solidarity between generations (ESSPROS Scheme 2)20) and one compulsory pension insurance programme based on individual capitalised savings (ESSPROS Scheme 11). Since all beneficiaries of pensions based on individual capitalised savings are at the same time beneficiaries of pensions from the compulsory pension insurance based on solidarity between generations, it was easy to make a calculation for the Republic of Croatia of pension beneficiaries at the level of all programmes, by taking into account only those from the compulsory pension insurance based on the solidarity between generations. This disabled the double counting. Chapter 2, Appendix 2.2., of the Commission Regulation (EC) No. 10/2008, defines the legal retirement age for old-age pensionas the age at which old-age benefits become payable, if laid down by legislation or by contract. When no legal retirement age exists, a standard retirement age is to be used which means the retirement age offered by the scheme that paid the pension to thebeneficiary. One should bear in mind that the retirement age limit for many categories of pension beneficiaries according to special regulations, as well as for workers whose insurance period is counted in extended duration, is lower than that prescribed for pension beneficiaries according to general provisions. Since these categories are covered by the same ESSPROS scheme as pension beneficiaries according to general provisions, it is impossible to define and indicate in the questionnaire the retirement age that would be applicable to all categories of pension beneficiaries. Further on, for some of the categories of pension beneficiaries according to special regulations (for instance, workers in the coal mines “Tupljak”, active military persons etc.), no unique anticipated age limit for the retirement was established, even for those within the same category (it rather depends on the insurance period and other circumstances). Taking this into consideration, the question arises of the statistical need for setting apart these categories of persons into separate ESSPROS schemes.21) The questionnaire also serves for collecting data on pension beneficiaries living abroad. Table representing the number of pension beneficiaries is given in the General Part together with statistical data on the ESSPROS Core System. ESSPROS questionnaire for collecting data of the ESSPROS Core System Chapter 2 of this publication includes a detailed review of all social protection expenditures and receipts of every single national ESSPROS scheme by using the visual presentation of the ESSPROS questionnaire created by Eurostat for collecting data on the ESSPROS Core System. The questionnaire itself consists of 11 parts (one referring to aggregated expenditures at the level of the whole scheme, two to receipts and eight to social protection functions – one for each function). The review of each of the schemes presents only parts that have been filled in for this particular scheme. The questionnaire is created in the Excel format, which provides for the automatic aggregation of entered data by previously defined instructions. Specifically, the reporting unit fills in only white cells in the questionnaire and then the further aggregation is done in grey cells, which all give the required data. 20) For information on the coverage of pension beneficiaries pursuant to special

regulations in the unique pension insurance system based on solidarity between generations, see the part of this publication concerning the ESSPROS Scheme 2 coverage.

21) Ibid


Što se tiče rashoda, prvotna agregacija vrši se u dijelovimaupitnika koji se odnose na pojedinu funkciju socijalne zaštite, takošto se prvo grupiraju socijalne naknade prema istim obilježjima(dakle, one koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja i one koje se temelje na provjeri materijalnog stanja), a zatim senaknade grupiraju prema vrsti (novčane (periodične i jednokratne)te nenovčane naknade). Daljnja agregacija vrši se u prvom dijeluupitnika, gdje se dolazi do ukupnih izdataka za financiranje socijalne zaštite. U drugome i trećem dijelu upitnika primici se grupiraju s obziromna vrstu te na podrijetlo, to jest, institucionalni sektor iz kojegpotječu.

As for expenditure side, the primary aggregation is done in the parts of the questionnaire concerning individual social protection functions, first by grouping of social benefits by the same characteristics (means-tested versus non means-tested), then by grouping of benefits by type (cash (periodic and lump-sum) and in kind). The further aggregation is done in the first part of the questionnaire, where the total expenditures for the social protection financing are presented. In the second and third parts of the questionnaire, receipts are grouped in relation to the type and the sector of origin, that is, the institutional sector they originate from.


KOMENTAR Udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu RepublikeHrvatske, prema godinama promatranog razdoblja, iznosio je18,7% u 2008. te 20,8% u 2009. te 2010.1) U referentnomrazdoblju izdaci socijalne zaštite porasli su za 5,8%, dok je brutodomaći proizvod u istom razdoblju smanjen za 4,8%. Suprotnosttrendova posebno se očituje pri usporedbi 2008. i 2009. Što se tiče ukupnih izdataka u apsolutnom iznosu, njihovo naglopovećanje između 2008. i 2009., unatoč smanjenju brutodomaćeg proizvoda u tom razdoblju, prouzročeno je ponajvišepovećanim izdacima za mirovine I. stupa u ESSPROS-ovuprogramu 2. (najveći porast u troškovima za starosne i invalidskemirovine), većim izdacima dopunskoga zdravstvenog osiguranja uESSPROS-ovu programu 4. (najveći porast bilježi pokrivanje troškova zdravstvene skrbi u bolnicama)2), te troškovimafinanciranja prava za vrijeme nezaposlenosti u ESSPROS-ovu programu 1. (u najvećoj mjeri prouzročeno porastom troškovaisplate naknade za nezaposlenost). Na strani primitaka prevladavaju socijalni doprinosi (67,2% svihprimitaka socijalne zaštite u 2008., 63,0% u 2009. te 61,4% u2010.). Slijedi financiranje od strane opće države (31,3% u 2008.godini, 34,4% u 2009. te 35,8% u 2010).3) Naknade socijalne zaštite činile su 97,1% ukupnih izdatakasocijalne zaštite u 2008. godini, 97,4% u 2009. te 97,7% u 2010. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju one novčane(69,1% u 2008. godini, 68,4% u 2009. te 69,0% u 2010.).4) Prema obilježjima, izrazito prevladavaju naknade socijalne zaštite(novčane i nenovčane) koje nisu utemeljene na provjerimaterijalnog stanja (93,3% u 2008. godini, 93,4% u 2009. te93,5% u 2010.).5) Gledano prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udionaknada socijalne zaštite utrošen je za olakšavanja financijskogopterećenja od rizika bolesti, to jest, za potrebu zdravstvene skrbi(34,7% svih naknada socijalne zaštite u 2008. godini, 35,1% u 2009. te 34,0% u 2010.), slijedi funkcija Starost (27,2% u 2008.,godini, 26,8% u 2009. te 27,3% u 2010.). Najmanje sredstavautrošeno je u funkciju Stanovanje (0,1% u sve tri godine promatranog razdoblja). Uspoređujući podatke o udjelu troškova za socijalnu zaštitu unacionalnome bruto domaćem proizvodu s državama članicamaEuropske unije, zanimljivo je naznačiti kako Republika Hrvatskapo tom pitanju zauzima 20. mjesto, dok za 8,7% zaostaje zaprosjekom EU-27.6) 1) Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske iznosio je 343 412 094 902 kn 2008. godine,

328 672 419 803 kn 2009. te 326 980 155 867 kn 2010. (Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 12.1.1/1., Excel-tablica 1.1.). Podaci o bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske za 2010. privremeni su i dobiveni kao zbroj četiriju tromjesečja. U isto vrijeme, ukupni izdaci za socijalnu zaštitu iznosili su 64 323 782 802 kn 2008.godine, 68 347 442 373 kn 2009. te 68 085 160 837 kn 2010.

2) Treba uzeti u obzir i da je broj osiguranika u dopunskome zdravstvenom osiguranju

porastao sa 710 359 osiguranika u 2008. na 2 735 078 u 2009.; Izvješće o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2009. godinu, str. 4; dostupno na:http://www.hzzo-net.hr/dload/publikacije/Izvjesce_o_financijskom_poslovanju.pdf).

3) Ovaj pad udjela socijalnih doprinosa za 5,8% u promatranom razdoblju u većoj je mjeri posljedica porasta izdataka nego smanjenja sredstava prikupljenih doprinosima. Naime, u 2010. prikupljeno je 3,2% manje doprinosa nego 2008. (ističe se pad doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, gdje je došlo do pada od gotovo 6%). Naravno, kod programa koji se financiraju putem doprinosa, kombinacija smanjenja plaćenih doprinosa te porast troškova zahtijevaju veću razinu intervencije države u pokrivanju nastale neravnoteže u bilanci programa.

4) Kod nenovčanih naknada treba istaknuti ESSPROS-ov program 3., koji je 2008.

obuhvaćao 97,0% svih nenovčanih naknada, 2009. godine 85,4% te 2010. godine84,1%.

5) Ovdje ipak valja naglasiti utjecaj ESSPROS-ova programa 2. na takvu strukturu naknada socijalne zaštite. Naime, taj program obuhvaća nešto više od polovice vrijednosti svih isplaćenih naknada socijalne zaštite (52,5% u 2008. godini, 51,7 u 2009. te 52,5% u 2010.), sve naknade unutar tog programa su novčane te nisu podložne provjeri materijalnog stanja. Više od 99% svih naknada ESSPROS-ova programa 2. odnosi se na mirovine.

6) Više u Općem dijelu ove publikacije, tablica 7. i grafikon 7.

COMMENTARY The share of the social protection in the GDP of the Republic of Croatia, by reference years, reached 18.7% in 2008, and 20.8% in 2009 and 2010.1) In the reference period, the social protection expenditures increased by 5.8%, while, at the same time, the GDP decreased by 4.8%. The opposition of trends is particularly visible in the comparison of the years 2008 and 2009. Concerning the total expenditures in absolute amount, their rapid increase in the period from 2008 to 2009, in spite of the decrease in the GDP in the same period, was caused primarily by the increased expenditures for the first-pillar pensions in the ESSPROS Scheme 2 (the highest increase was recorded for old-age and disability pensions), higher expenditures from the additional health insurance in the ESSPROS Scheme 4 (the highest increase was recorded in the covering of the hospital health care costs)2) as well as by costs of financing the exercise of rights during unemployment period in the ESSPROS Scheme 1 (mostly caused by the increase in the payment of the unemployment benefit costs). Concerning receipts, social contributions are the most frequent (67.2% of all social protection receipts in 2008, 63.0% in 2009 and 61.4% in 2010.). General government contributions follow, with 31.3% in 2008, 34.4% in 2009 and 35.8% in 2010.3) Social protection benefits made 97.1% of all social protection expenditures in 2008, 97.4% in 2009 and 97.7% in 2010. By type of social benefits, those in cash were the most frequent ones (69.1% in 2008, 68.4% in 2009 and 69.0% in 2010).4) By characteristics, non means-tested social protection benefits were absolutely the most frequent ones (93.3% in 2008, 93.4% in 2009 and 93.5% in 2010).5) Viewed by social protection functions, the largest share of social benefits was spent on the relief of the financial burden of sickness risk, that is, for health care purposes (34.7% of all social protection benefits in 2008, 35.1% in 2009 and 34,0% in 2010), followed by the function Old age (27.2% in 2008, 26.8% in 2009 and 27.3% in 2010). The least resources were spent on the function Housing (0.1% in all three years of the reference period). Comparing data on the share of costs for the social protection in the GDP with the EU Member States, it is important to point out that the Republic of Croatia is positioned in the 20th place, while itfalls behind the EU-27 average by 8.7%.6) 1) In 2008, the GDP of the Republic of Croatia amounted to 343 412 094 902 kuna, in

2009 to 328 672 419 803 kuna and in 2010 to 326 980 155 867 kuna (the first release of the Croatian Bureau of Statistics No. 12.1.1/1., Excel table 1.1.). The data on GDP of the Republic of Croatia for 2010 are provisional and calculated as a sum total of four quarters. At the same time, the total social protection expenditures amounted in 2008 to 64 323 782 802 kuna, in 2009 to 68 347 442 373 kuna and in 2010 to 68 085 160 837 kuna.

2) It should also be taken into account that the number of insurees of the additional health insurance increased from 710 359 in 2008 to 2 735 078 in 2009; Operational Report of the Croatian Institute for Health Insurance for 2009, p 4; available at: http://www.hzzo-net.hr/dload/publikacije/Izvjesce_o_financijskom_poslovanju.pdf).

3) This decrease of 5.8% in the shares of social contributions in the reference period was rather caused by the increase in expenditures than the decrease in the resources collected by contributions. Specifically, there were 3.2% less of contributions collected in 2010 than in 2008 (mostly visible in compulsory pension insurance based on solidarity between generations, where the decrease reached almost 6%). Naturally, when it comes to contribution-financed schemes, the combination of reducing of the paid contributions and rising of expenditures requires a higher level of the government interventions in order to cover the imbalance in the scheme.

4) Concerning the benefits in kind, the ESSPROS Scheme 3 should be pointed out, covering 97.0% of all benefits in kind in 2008, followed by 85.4% in 2009 and 84.1% in 2010.

5) Though, the impact of the ESSPROS Scheme 2 to this kind of the social protection

benefits structure must also be mentioned. Namely, this scheme includes slightly more than a half of the value of all paid-off social protection benefits (52.5% in 2008, 51.7% in 2009 and 52.5% in 2010), all of them are cash benefits and non means-tested. More than 99% of all ESSPROS Scheme 2 benefits refer to pensions.

6) Read more in the General Part of the Report, table 7. and graph 7.


Usporedbom podataka o udjelu pojedine funkcije u ukupnimtroškovima socijalnih naknada, između Republike Hrvatske iprosjeka EU-27 za 2009., lako je uočiti kako kod RepublikeHrvatske mnogo veći dio otpada na funkciju Invaliditet, a manji naStarost.7) Ipak, valja istaknuti da se dio tog dispariteta može objasniti time da se prema ESSPROS-ovoj metodologiji8) sve naknade koje korisnik prima iznad zakonske ili standardne dobiumirovljenja smatraju starosnima. U Republici Hrvatskoj stvarno stanje ne odgovara tomu metodološkom postulatu jer korisnik invalidske mirovine u trenutku zadovoljavanja i uvjeta dobi zastarosnu mirovinu po pravilu može birati hoće li ostati u invalidskoj mirovini ili će dati zahtjev za starosnu. U svakomslučaju, zbog toga u prikazu ESSPROS-ova programa 2., u drugom poglavlju ove publikacije,9) kod podataka o vrijednostiisplaćenih invalidskih mirovina (šifra 1121111), navodimo takođeri procjenu dijela tog iznosa koji otpada na korisnike starije od 60godina (žene) ili 65 godina (muškarci).10) 7) Više u Općem dijelu ove publikacije, tablica 2. i grafikon 3. 8) Odlomak 6. drugog dijela ESSPROS-ova priručnika, str. 43. – 44. 9) Str. 49 10) Procjenu su napravili zaposlenici Zavoda za mirovinsko osiguranje, korištenjem

prosječne invalidske mirovine te brojem korisnika iznad 60 godina starosti (žene), to jest 65 godina starosti (muškarci).

Comparing data on the share of a particular function in the total social benefits costs in the Republic of Croatia and EU-27 average for 2009, it is easy to notice that the larger part in the Republic of Croatia is included in the function Disability, and the smaller one in Old age.7) Though, it must be stressed that a part of this disparity may be explained by the fact that, according to the ESSPROS methodology8) all benefits received by beneficiaries, which are above the legal or standards retirement age, are considered the old-age ones. The actual situation in the Republic of Croatia does not correspond to this methodological postulate, since the disability pension beneficiary, at the moment of acquiring the age conditions for the old-age pension, can choose if he/she wants to stay a disability pension beneficiary or to submit the application for the old-age pension. In any case, due to reasons mentioned above, the presentation of the ESSPROS Scheme 2, Chapter 2 of this Statistical Report,9)referring to data on the value of paid off disability pensions (code 1121111), offers the assessment of a part of this sum that relates to beneficiaries above 60 (women) or 65 (men) years of age.10) 7) Read more in the General Part of the Report, table 2. and graph 3. 8) Paragraph 6. of the Second Part of the ESSPROS Manual, pp 43 – 44 9) p 49 10 The estimate was done by the employees of the Croatian Institute for Pension

Insurance, by using the average disability pension and the number of beneficiaries above 60 (women) and 65 (men) years of age.


1. OPĆI DIO GENERAL PART

1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE TOTAL SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES AND EXPENDITURES FOR SOCIAL PROTECTION BENEFITS, BY FUNCTION

kn Kuna

2008. 2009. 2010.

Ukupni izdaci socijalne zaštite Total social protection expenditures 64 323 782 802 68 347 442 373 68 085 160 837

Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama Total expenditures for social protection benefits, by function 62 437 774 748 66 538 562 306 66 486 421 818

Bolest/zdravstvena skrb Sickness/Health care 21 694 833 117 23 340 429 411 22 612 205 530

Invaliditet Disability

10 864 690 719 11 402 463 608 11 617 782 911

Starost Old age 16 970 976 124 17 816 344 124 18 149 271 269

Preživjeli uzdržavani članovi Survivors

6 750 590 642 7 046 738 409 6 929 006 719

Obitelj/djeca Family/Children 5 028 464 433 5 340 827 496 5 393 794 004

Nezaposlenost Unemployment 850 758 602 1 304 433 462 1 559 890 161

Stanovanje Housing 60 047 688 58 992 132 60 945 571

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana Social exclusion not elsewhere classified 217 413 423 228 333 663 163 525 653

G-1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE TOTAL SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES AND EXPENDITURES FOR SOCIAL

PROTECTION BENEFITS, BY FUNCTION mlrd. knBln kuna

0

5

10

15

20

25

Bolest/zdravstvena skrb

Sickness/Health care

InvaliditetDisability

StarostOld age

Preživjeli uzdržavani članovi

Survivors

Obitelj/djecaFamily/Children

NezaposlenostUnemployment

StanovanjeHousing

Socijalna isključenost koja nije drugdje

klasificiranaSocial exclusion

not elsewhere classified

G-2. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE EXPENDITURES FOR SOCIAL PROTECTION BENEFITS, BY FUNCTION

mlrd. knBln kuna

2008.

2009.

2010.

0

55

60

65

70

2008. 2009. 2010.

funkcija socijalne zaštiteSocial protection function


2. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE SHARE OF EACH FUNCTION IN TOTAL AMOUNT OF SOCIAL PROTECTION BENEFITS

%

2008. 2009. 2010. EU-27 (2009.)1)

Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite Total expenditures for social protection benefits 100,0 100,0 100,0 100,0

Bolest/zdravstvena skrb Sickness/Health care

34,7 35,1 34,0 29,6

Invaliditet Disability 17,4 17,1 17,5 8,0

Starost Old age

27,2 26,8 27,3 39,0

Preživjeli uzdržavani članovi Survivors 10,8 10,6 10,4 6,0

Obitelj/djeca Family/Children 8,1 8,0 8,1 8,0

Nezaposlenost Unemployment 1,4 2,0 2,3 6,0

Stanovanje Housing 0,1 0,1 0,1 2,0

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana Social exclusion not elsewhere classified

0,3 0,3 0,3 1,4

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice "Social benefits by function", sa službenih Eurostatovih internetskih stranica:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/social_protection/data/main_tables. 1) Data for EU-27 have been taken over from the table "Social benefits by function" available at the Eurostat's official web page:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/social_protection/data/main_tables.

0 20 40 60 80 100

2008.

2009.

2010.

EU 27 (2009.)- 1)

G-3. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE SHARE OF EACH FUNCTION IN TOTAL AMOUNT OF SOCIAL PROTECTION BENEFITS

%

Bolest/zdravstvena skrbSickness/Health care


StarostOld age

Preživjeli uzdržavani članoviSurvivors



StanovanjeHousing

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificiranaSocial exclusion not elsewhere classified

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice "Social benefits by function", sa službenih Eurostatovih internetskih stranica:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/social_protection/data/main_tables. 1) Data for EU-27 have been taken over from the table "Social benefits by function" available at the Eurostat's official web page:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/social_protection/data/main_tables.


3. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-U SHARE OF SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES AND EXPENDITURES FOR SOCIAL PROTECTION BENEFITS IN GDP

%

2008. 2009. 2010. EU-27 (2009.)1)

Ukupni izdaci socijalne zaštite Total social protection expenditures 18,7 20,8 20,8 29,5

Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama Total expenditures for social protection benefits, by function

18,2 20,3 20,3 28,4

Bolest/zdravstvena skrb Sickness/Health care 6,3 7,1 6,9 8,4


3,2 3,5 3,6 2,3

Starost Old age 4,9 5,4 5,6 11,1

Preživjeli uzdržavani članovi Survivors 2,0 2,1 2,1 1,7

Obitelj/djeca Family/Children 1,5 1,6 1,7 2,3

Nezaposlenost Unemployment 0,3 0,4 0,5 1,7

Stanovanje Housing

0,0 0,0 0,0 0,6

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana Social exclusion not elsewhere classified 0,1 0,1 0,1 0,4

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz Eurostatove publikacije, serija Statistics in focus, broj 14/2012, autori Giuseppe Mossuti i Gemma Asero.

Dostupno na Eurostatovim službenim internetskim stranicama: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-12-014 1) Data for EU-27 have been taken over from the Eurostat's publication, the Statistics in Focus series No. 14/2012, by authors Giuseppe Mossuti and Gemma Asero available

at the Eurostat's official web page: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-12-014.

0 5 10 15 20 25 30

2008.

2009.

2010.

EU 27 (2009.)- 1)

G-4. u

UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-SHARE OF SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES AND EXPENDITURES FOR SOCIAL PROTECTION BENEFITS IN GDP



StarostOld age




StanovanjeHousing

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificiranaSocial exclusion not elsewhere classified

%

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz Eurostatove publikacije, serija Statistics in focus, broj 14/2012, autori Giuseppe Mossuti i Gemma Asero.

Dostupno na Eurostatovim službenim internetskim stranicama: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-12-014 1) Data for Data for EU-27 have been taken over from the Eurostat's publication, the Statistics in Focus series No. 14/2012, by authors Giuseppe Mossuti and Gemma Asero available



4. IZDACI I PRIMICI SOCIJALNE ZAŠTITE SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES AND RECEIPTS

kn Kuna

2008. 2009. 2010.

Ukupni izdaci socijalne zaštite Total social protection expenditures

64 323 782 802 68 347 442 373 68 085 160 837

Naknade socijalne zaštite Social protection benefits 62 437 774 748 66 538 562 306 66 486 421 818

Naknade bez provjere materijalnog stanja Not means-tested social protection benefits

58 255 641 913 62 173 884 015 62 157 008 209

Novčane naknade Cash benefits 40 111 657 163 42 330 743 894 42 723 169 378

Periodične novčane naknade Periodic cash benefits 39 774 590 648 42 142 026 307 42 536 543 522

Jednokratne novčane naknade Lump-sum cash benefits 337 066 515 188 717 587 186 625 856

Nenovčane naknade Benefits in kind 18 143 984 750 19 843 140 121 19 433 838 832

Naknade temeljene na provjeri materijalnog stanja Means-tested social protection benefits

4 182 132 834 4 364 678 291 4 329 413 608

Novčane naknade Cash benefits 3 029 379 139 3 163 718 513 3 119 946 461

Periodične novčane naknade Periodic cash benefits 2 976 935 400 3 083 495 923 3 036 949 139

Jednokratne novčane naknade Lump-sum cash benefits 52 443 739 80 222 590 82 997 322

Nenovčane naknade Benefits in kind 1 152 753 695 1 200 959 778 1 209 467 147

Administrativni troškovi Administration costs

1 674 542 145 1 567 901 097 1 481 825 264

Transferi na druge programe1) Transfers to other schemes1) 13 674 777 99 865 832 166 636 027

Socijalni doprinosi prema drugim programima Social contributions rerouted to other schemes

13 674 777 99 865 832 166 636 027

Ostali transferi na druge programe socijalne zaštite Other transfers to other resident schemes - - -

Ostali izdaci Other expenditure 211 465 909 240 978 970 116 913 756

Ukupni primici socijalne zaštite Total social protection receipts 68 852 854 647 73 071 699 437 72 923 095 760

Socijalni doprinosi Social contributions 46 253 911 437 45 999 465 851 44 772 852 207

Doprinosi opće države General government contributions

21 561 967 671 25 107 125 704 26 141 769 371

Transferi iz drugih programa1) Transfers from other schemes1) 230 436 031 364 462 367 396 033 247

Socijalni doprinosi preusmjereni iz drugih programa Social contributions rerouted from other schemes 230 436 031 364 462 367 396 033 247

Ostali transferi iz drugih programa socijalne zaštite Other transfers from other resident schemes - - -

Ostali primici Other receipts 1 036 975 539 1 965 107 882 2 008 474 182

1) Vrijednosti transfera rezidentnih programa socijalne zaštite bilježe se kao rashodi programa u kojem su nastali, odnosno kao prihodi programa kojemu su plaćeni. Zbog toga nisu uključeni

u izračun vrijednosti ukupnih primitaka i izdataka na razini svih programa jer se međusobno anuliraju. Do razlike u ukupnim iznosima transfera u/iz programa socijalne zaštite dolazi u slučaju transferiranja sredstava u/iz nerezidentnih programa socijalne zaštite.

1) Values of transfers are accounted for as expenditures of the scheme in which they originated and as the receipts of the scheme which received them. Since they nullify each other, they are not included in the calculation of the total expenditures and receipts at the level of all schemes. Difference between total amounts of transfers to/from social protection schemes is a result of transfers of funds to/from non-resident social protection schemes.


5. UDIO NOVČANIH I NENOVČANIH NAKNADA SOCIJALNE ZAŠTITE U RAZLIČITIM FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE SHARE OF BENEFITS IN CASH AND BENEFITS IN KIND IN EACH FUNCTION

%

2008. 2009. 2010.

novčane In cash

nenovčane In kind

novčane In cash

nenovčane In kind

novčane In cash

nenovčane In kind

Ukupni izdaci za socijalne naknade Total expenditures for social protection benefits 69,1 30,9 68,4 31,6 69,0 31,0

Bolest/zdravstvena skrb Sickness/Health care 17,0 83,0 15,6 84,4 14,7 85,3


93,6 6,4 93,7 6,3 94,0 6,0

Starost Old age 99,1 0,9 99,1 0,9 99,1 0,9

Preživjeli uzdržavani članovi Survivors 99,8 0,2 99,8 0,2 99,8 0,2

Obitelj/djeca Family/Children 94,9 5,1 94,7 5,3 94,6 5,4

Nezaposlenost Unemployment 96,3 3,7 96,5 3,5 96,4 3,6

Stanovanje Housing

0,0 100,0 0,0 100,0 0,0 100,0

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana Social exclusion not elsewhere classified 62,7 37,3 68,9 31,1 59,3 40,7

G-5. UDIO NOVČANIH I NENOVČANIH NAKNADA U RAZLIČITIM FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE SHARE OF BENEFITS IN CASH AND BENEFITS IN KIND IN EACH FUNCTION



StarostOld age




StanovanjeHousing

Socijalna isključenost nije drugdje klasificiranaSocial exclusion not elsewhere classified

koja

Nov anečIn cash

%

2008. 2009. 2010.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

naknadeBenefits

N ov aneen čIn kind

Nov anečIn cash


Nov anečIn cash



6. UDIO NAKNADA U RAZLIČITIM FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE S OBZIROM NA TO TEMELJE LI SE NA PROVJERI MATERIJALNOG STANJA SHARE OF SOCIAL PROTECTION BENEFITS IN EACH FUNCTION WITH REGARD TO WHETHER THEY ARE MEANS-TESTED OR NOT

%

2008. 2009. 2010.

bez provjere Not means

-tested

s provjerom Means-tested


-tested



-tested


Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite Total expenditures for social protection benefits

93,3 6,7 93,4 6,6 93,5 6,5

Bolest/zdravstvena skrb Sickness/Health care 100,0 0,0 100,0 0,0 100,0 0,0

Invaliditet Disability 91,8 8,2 91,7 8,3 91,7 8,3

Starost Old age 99,1 0,9 99,1 0,9 99,1 0,9

Preživjeli uzdržavani članovi Survivors

99,9 0,1 100,0 0,0 100,0 0,0

Obitelj/djeca Family/Children 43,0 57,0 44,4 55,6 44,7 55,3

Nezaposlenost Unemployment

100,0 0,0 100,0 0,0 100,0 0,0

Stanovanje Housing 0,0 100,0 0,0 100,0 0,0 100,0

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana Social exclusion not elsewhere classified 5,7 94,3 2,8 97,2 5,9 94,1

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Bez provjereNot means-tested

S provjeromMeans-tested

G-6. UDIO NAKNADA U RAZLIČITIM FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE S OBZIROM NA TO TEMELJE LI SE

NA PROVJERI MATERIJALNOG STANJASHARE OF SOCIAL PROTECTION BENEFITS IN EACH FUNCTION WITH REGARD TO WHETHER THEY ARE MEANS-TESTED OR NOT

%Bolest/zdravstvena skrbSickness/Health care


StarostOld age




StanovanjeHousing

Socijalna isključenost nije drugdje klasificiranaSocial exclusion not elsewhere classified

koja

2008. 2009. 2010.






G-7. u

UDIO IZDATAKA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU U BDP- , EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, 2009.SHARE OF SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES IN GDP,EU-27 AND REPUBLIC OF CROATIA, 2009

%

LetonijaLatvia

RumunjskaRomania

Bugarska Bulgaria

Slova kačSlovakia

EstonijaEstonia

PoljskaPoland

MaltaMalta

Češka Czech Republic

HrvatskaCroatia

CiparCyprus

LitvaLithuania

LuksemburgLuxembourg

Ma arska

đHungary

Slovenija Slovenia

ŠpanjolskaSpain

PortugalPortugal

IrskaIreland

Gr ka

čGreece

Ujedinjena KraljevinaUnited Kingdom

EU 27-EU-27

ItalijaItaly

FinskaFinland

BelgijaBelgium

AustrijaAustria

Njema kačGermany

NizozemskaNetherlands

ŠvedskaSweden

FrancuskaFrance

DanskaDenmark

0 5 10 15 20 25 30 35 1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz Eurostatove publikacije, serija Statistics in focus, broj 14/2012, autori Giuseppe Mossuti i Gemma Asero. Dostupno na Eurostatovim službenim

internetskim stranicama: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-12-014. 1) Data for EU-27 have been taken over from the Eurostat's publication, the Statistics in Focus series No. 14/2012, by authors Giuseppe Mossuti and Gemma Asero available


7. UDIO IZDATAKA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, 2009.1) SHARE OF SOCIAL PROTECTION EXPENDITURES IN GDP, EU-27 AND REPUBLIC OF CROATIA, 20091)

Država/EU-27 State/EU-27

Udio izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u

Social protection expenditures as share of GDP

EU-27 EU-27 29,5

Letonija Latvia

16,9

Rumunjska Romania 17,1

Bugarska Bulgaria 17,2

Slovačka Slovakia 18,8

Estonija Estonia

19,2

Poljska Poland 19,7

Malta Malta 20,0

Češka Czech Republic 20,4

Hrvatska Croatia

20,8

Cipar Cyprus 20,9

Litva Lithuania 21,3

Luxembourg Luxembourg 23,1

Mađarska Hungary

23,4

Slovenija Slovenia 24,3

Španjolska Spain 25,0

Portugal Portugal 26,9

Irska Ireland

27,9

Grčka Greece 28,0

Ujedinjena Kraljevina United Kingdom 29,2

Italija Italy 29,8

Finska Finland

30,3

Belgija Belgium 30,4

Austrija Austria 30,8

Njemačka Germany 31,4

Nizozemska Netherlands

31,6

Švedska Sweden 32,1

Francuska France 33,1

Danska Denmark 33,4


8. UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I SPOLU1) TOTAL NUMBER OF PENSION BENEFICIARIES, BY SOCIAL PROTECTION FUNCTION AND SEX1)

2008. 2009. 2010.

ukupno Total

muškarci Men

žene Women

ukupno Total

muškarci Men

žene Women

ukupno Total

muškarci Men

žene Women

Ukupan broj korisnika mirovina1) Total number of pension beneficiaries1) 1 148 290 539 136 609 154 1 173 814 548 204 625 610 1 200 386 556 298 644 088

Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Invaliditet Total number of pension beneficiaries in the Disability function 308 689 213 521 95 168 322 598 225 611 96 987 326 982 229 576 97 406

1481statistiČka izvjeŠĆa 1481/2012. statistical reports 5 uvod statistička izvješća državnog...

Documents