uloga hnb-a na monetarnu politiku

SVEUILITE U SPLITU

SVEUILITE U SPLITU

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE

ODSJEK ZA RAUNOVODSTVO I FINACIJE

ZAVRNI RAD

ULOGA HRVATSKE NARODNE BANKE U MONETARNOJ POLITICIZagreb, sijeanj 2013. godine

SVEUILITE U SPLITU

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE

ODSJEK ZA RAUNOVODSTVO I FINANCIJE

PREDMET: OSNOVE FINANCIJAZAVRNI RAD

KANDIDAT: Ana FukarTEMA ZAVRNOG RADA: Uloga Hrvatske narodne banke u

monetarnoj politiciMENTOR: dr.sc. Tomislava Pavi-KramariZagreb, sijeanj 2013. godineSadraj

4SAETAK

4SUMMARY

51. UVOD

2. MONETARNA POLITIKA82.1 Pojam monetarne politike8122.2 Uloga monetarne politike u jednoj zemlji

142.3 Monetarna politika u Hrvatskoj

183. HRVATSKA NARODNA BANKA

183.1 Osnivanje i poloaj HNB-a

183.1.1 Osnivanje

3.1.2 Poloaj Hrvatske narodne banke203.2 Cilj i zadaci HNB-a21223.3 Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom

244. ULOGA HNB-A U KREIRANJU MONETARNE POLITIKE

244.1 Trenutno stanje monetarne politikue u Hrvatskoj

274.2 Uloga HNB-a u kreiranju u kreiranju monetarne politike

284.2.1 Osvrt na Zakon o HNB-u i njene uloge u monetarnoj politici

324.2.2 Monetarna politika u Europskoj uniji i Hrvatskoj

375. ZAKLJUAK

44POPIS SLIKA

45LITERATURA

SAETAK

Monetarnom politikom osigurava se optimalan odnos koliine novca u optjecaju i kvantitativnog karaktera drutvenog proizvoda u okviru jednog nacionalnog gospodarstva. Ona se svodi na aktivnosti sredinje banke koje se odnose na emisiju i povlaenje novca iz optjecaja u cilju osiguravanja adekvatne koliine novca u nacionalnom gospodarstvu. U Hrvatskoj mehanizam koji upravlja monetarnim sustavom jest Hrvatska narodna banka. Koliku ulogu ona ima u monetarnoj politici jedne zemlje kao sredinja banka i kako se Hrvatska prilagodila tom sustavu pokuat u odgovoriti u mom zavrnom radu i koje e izmjene nastati kada Hrvatska postane lanica Europske unije.

Kljune rijei: novac, monetarna politika, Hrvatska narodna banka

SUMMARYMonetary policy provides the optimal ratio quantity of money in circulation and the quantitative of gross national product in one national economy. It comes down to the activities of the central. The main activity of central bank is emissions and withdrawal of currency from circulation in order to ensure an adequate amount of money in the national economy. In Croatia, monetary system is controlled by the Croatian National Bank. How big role does the Central bank has in the monetary policy of the country and how did our country adapted to this system. I will try to give you answers to that questions in my final paper and what will be the changes in monetary system when Croatia becomes a member of the European Union.Keywords: money, monetary policy, the Croatian National Bank1. UVOD

Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika. Monetarna politika sa svojim mjerama i instrumentima ima snaan utjecaj i na fiskalnu (poreznu) poliku i uope makroekonomsku politiku, ali vrijedi i obratno.Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su sredinje banke. U Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka. Na svjetskoj razini, poradi usklaivanja monetarnih tokova i politika meu dravama i regijama to je Meunarodni monetarni fond (IMF) sa sjeditem u Washingtonu (SAD).

Glavni cilj monetarnih vlasti jest odravanje stabilnosti cijena, odnosno prevencija i neposredne mjere i instrumenti u funkciji sprjeavanja inflacije (porasta cijena) i deflacije (pada cijena ispod realnih vrijednosti). Spomenuti cilj odraava se na financijsku likvidnost, monetarnu ravnoteu i i stabilnost domaeg novca i deviznog teaja. Ostvarenje toga temeljnog cilja moe imati i pozitivne, ali i negativne uinke na dinamiku i kakvou nacionalne ekonomije, to se izraava kroz stopu zaposlenosti, BDP (bruto domai proizvod), stopu rasta (ili pada) i cjenovnu stabilnost.

Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novane mase, smanjenje kamatnih stopa, poveanje ulaganja, poveanje BDP-a i proizvodnje i porast zaposlenosti. Restriktivna monetarna politika dovodi do smanjenja novane mase, poveanje kamatnih stopa, smanjenje ulaganja i BDP i pad zaposlenosti.

Monetarna vlast, monetarni sustav i monetarna politika su sastavnice jedinstva vlasti u RH. Ona zavezuje vrijednosno zakonodavnu, izvrnu i sudbenu vlast u praksi ivota. Ona ne moe biti otuena i suprostavljena jedinstvu vlasti u sociologiji drave. Neoliberalizam je pao, pa stoga posljedice ostaju.Monetarna politika proizlazi iz monetarnog sustava i monetarne vlasti Hrvatske. Ona ne moe zamijeniti nepostojanje monetarne vlasti i monetarnog sustava RH. Pomou nje se odreuje i ureuje financijska i kreditna politika u RH spram gospodarstva i graanstva, teajnom i kamatnom politikom. Jedno i drugo je okrenuto protiv hrvatskog gospodarstva i graana u korist stranih banaka u RH. Isto tako novana masa i likvidnost u RH.Proraunski defi cit EU -27 u godini 2007. bio je manji od 1% BDP, a zbog fi nancijske se i gospodarske krize za godinu 2010. procjenjuje da e biti vei od 7%, s tendencijom smanjivanja od godine 2011. Javni dug EU-27 u godini 2007. bio je 59% BDP. Za godinu 2010. procjenjuje se da e prei 80%. I proraunski defi cit i javni dug Europske Unije i EMU prelaze ogranienja koja su postavljena Paktom o stabilnosti i razvoju. Snano naruavanje principa i stabilnosti javnih financija posljedica su velikoga pada gospodarske aktivnosti i mjera fiskalne politike koje su poduzete da bi se financijska i ekonomska kriza zaustavile i da bi gospodarstvo krenulo putem oporavaka. Nadalje u objasniti kakav je problem u Hrvatskoj. Maastrichtski ugovor utvruje da je jedan od kriterija za ulazak u Europsku Uniju, osim budetskog deficita koji ne smije prijei 3% BDP, i javni dug koji ne bi smio biti vei od 60% BDP. Proraunski je deficit tijek, a javni je dug stanje, tj. proraunski se deficit formira i mjeri u tijeku razdoblja, a veliina javnoga duga utvruje se na odreeni dan. Javni je dug zbroj prolih proraunskih deficita. Mjere fi skalne politike kojima je svrha zaustavljanje krize i gospodarski oporavak rezultirale su poveanjem fiskalnoga deficita u svim zemljama.

Imovina stranog bankarskog sustava u RH je vea za 50% od BDP-a Hrvatske. Monetarno-financijska politika je podredila hrvatsku stvarnost i gospodarstvo stanju sve jaeg autizma, bez anse da se ntko uzdigne izvan toga, pa i bilo koja domaa banka.

Hrvatskoj je potrebna Sredinja banka, guverner i monetarno financijsko kreditna politika u funkciji stvaralake orijentacije te uspostave realnog teaja kune, kaskadnom devalvacijom, ekvivalentnijom razmjenom sa svijetom, stimulacijom proizvodnje i izvoza, smanjenjem trgovinskog i platnog deficita, smanjenjem kamatnih stopa, ukidanjem raznih bankarskih naknade nekamatne prihode (13 vrsta) stranih banaka koje su sve znaajnije u strukturi prihoda i dobiti. Povrat stranih banaka u hrvatsko vlasnitvo koje su predane strancima i nerezidentima(podanicima) ili povrat nae akumulacije u domae banke (sanacija tete od 12.5 mlrdeura) je nuno. To zahtjeva instituciju Sredinje banke i guvernera u interesu RH za sanacijom traginog, za Hrvatsku podravljenja hrvatskih banaka u vlasnitvu drugih drava. Vraanje HNB kao sredinje banke u funkciju RH, hrvatskog gospodarstva i stanovnitva u skladu s Ustavom RH. Takoer zahtjeva bitnu promjenu uloge HNB (l. 53 Ustava RH), monetarne vlasti, monetarnog sustava i monetarne politike u jedinstvo vlasti u sociologiji Hrvatske kao subjekta kulture i civilizacije prije ukljuivanja iste u novi civilizacijski ustroj EU kao novu ekonomsku geografiju ili novu geografsku ekonomiju. 2. MONETARNA POLITIKAMonetarnom politikom osigurava se optimalan odnos koliine novca u optjecaju i kvantitativnog karaktera drutvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlaenje novca iz optjecaja u cilju obezbijeenja adekvatne koliine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U nastavku e biti rijei o mjerama i instrumentima kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira nivo, struktura i dinamika novane mase, kao i cirkulacija novca u prometnim kanalima reprodukcije.

2.1 Pojam monetarne politike

Kao to je globalizacija dio naeg ivota, tako je i funkcioniranje cjelokupnoga dananjeg svjetskog gospodarstva teko zamislivo bez novca. Novac se nalazi svagdje i svuda oko nas, u najrazliitijim oblicima. Razliite vrste robe upotrebljavane su tijekom povijesti kao novac (stoka, duhan, srebro, zlato, obveznice pojedinaca). Jednako tako, novac je roba koja je ljudima sluila za plaanje i pojavljivao se u razliitim oblicima: kao robni, kovani, papirni i knjini. Kao i svako trite, i novano na jednoj strani obiljeavaju znaajke ponude, a na drugoj potranje. Novana se politika mijenja i te su promjene, naravno, zanimljivije ako se relativno mijenja ponuda novca u odnosu prema potranji.Kako se monetarna politika bavi novcem kao sredstvom razmjene, kreditima i novano-kreditnim odnosima, ona prouava cijeli sklop novanih odnosa, sve komponente novane mase i uzroke njihove promjene. Temeljna zadaa svake monetarne politike kojusredinja banka provodi, kao dio makroekonomske politike jest kontroliranje ponude novca u optjecaju, kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Glavni instrumenti kojima to sredinja banka postie jesu operacije na otvorenom tritu (sredinja banka kupuje/prodaje dravne obveznice), promjene stope obveznih priuva te promjene eskontne stope sredinje banke.

Monetarna politika se sastoji od:

emisijske

kreditne

devizne politike, Usko je vezana sa fiskalnom politikom u sklopu financijske, odnosno makroekonomske politike. Ona je dio ope ekonomske politike koja se sastoji od skupa mjera koje utjeu na tok gospodarskog ivota stvaranjem, ponitavanjem, raspodjelom i preraspodjelom kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj ekonomiji. Monetarnu politiku utvruje i provodi sredinja banka. U Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka (HNB).

U globalne ciljeve i zadatke monetarne politike spadaju:

Podravanje rasta proizvodnje i plasmana robe

Usklaivanje robno-novanih odnosa putem reguliranja novane mase

Podravanje ciljeva u ovlasti ekonomskih odnosa sa inozemstvom

Specifinost ciljeva:

Rast novane mase u skladu sa stopom rasta nominalnog drutvenog proizvoda, s tim da se primarna emisija ogranii toliko da odgovara takvom porastu novane mase, kako bi se mogli postii stabilizacijski ciljevi ekonomske politike,

Kvantitativno i kvalitativno usmjeravanje tokova emisije novca na osnovu operacija na otvorenom tritu, monetarizacije, selektivnih podravanja prioritetnih namjena, usmjeravanje kreditnog potencijala banaka za odreene namjene i dr.,

Uvoenje racionalnih kriterija u radu banaka i uvoenje bonitetne kontrole banaka, afirmacija principa bankarskog poslovanja, likvidnosti, sigurnosti plasmana i efikasnosti poslovanja , a sve radi jaanja potencijala banaka.

Monetarna politika ima i svoje instrumente kao to su:1. Eskontna stopa - stopa je po kojoj sredinja banka odobrava kredite poslovnim bankama. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje buduih novanih tokova,

2. Obvezna rezerva - klasian je instrument monetarno-kreditne politike. U uvjetima kada monetarna vlast raspolae ogranienim brojem instrumenata obvezna rezerva obino ima, uz eskontnu stopu, vodeu ulogu. Znaajna je uloga obvezne rezerve eli li se poveati ili smanjiti novana masa upravo zbog svoje gotovo trenutane uinkovitosti. Uinkovitost ovdje interpretiramo kao sposobnost instrumenta obvezne rezerve da u kratkom roku -gotovo trenutno - ostvari cilj monetrarnih vlasti u pravcu poveanja ili smanjenja sveukupne likvidnosti pri emu cijena (trokovi) koju zbog toga trpe sudionici procesa reprodukcije - izravna i neizravna - moe biti znaajna. Poveanje stope obvezne rezerve ima sve vee trokove i sve manju uinkovitost promatraju li se uinci kojima se eli poveanjem obavezne rezerve ostvariti i trokove koji nastaju poveanjem obvezne rezerve. Kako obvezna rezerva ne pogaa sve depozitne institucije jednako moemo je ocjeniti kao selektivni porez.

3. Utvrivanje minimalne rezerve likvidnosti - Visinu rezervi likvidnosti u pravilu odreuje sredinja banka u obliku stope rezerve likvidnosti, to je zapravo postotak od odreenih depozita koji banke izdvajaju i dune su drati na svom raunu kod centralne banke. Visinom stope ove rezerve utjee se na multiplikaciju depozita i kreditnu ekspanziju banaka i to tako da to su propisane stope rezervi banaka vie, to je mogunost njihove kreditno-depozitne multiplikacije manja. U nekim zemljama politika rezervi likvidnosti banaka glavni je instrument monetarno-kreditne politike, a primjenjuje se linearno prema svim bankama. Hrvatska narodna banka u svojoj praksi takoer koristi ovaj instrument jer je djelotvoran, a eljeni uinci se brzo postiu. Svako smanjenje stope ove rezerve, djeluje isto kao i novi priljev primarnog novca na iro raun banaka, povisuje njihovu likvidnost i omoguuje dodatnu kreditnu aktivnost.

Kreditna politika je dio ekonomske politike kojom se utvruje nain kreiranja i usmjeravanja novanih sredstava u kojem prevladava kreditni odnos i nain usmjeravanja novanih sredstava prema potrebama pojedinih grana subjekata u procesu reprodukcije. Kreditna politika slui i kao sredstvo za ostvarivanje ciljne funkcije monetarne politike, poto se davanjem kredita stvara novac i vri prersporeivanje kupovnih snaga.

Kreditna politika moe znatno pridonijeti mobilizaciji nedovoljno koritenih faktora proizvodnje , kao i da utjee na regionalno usmjeravanje izvoza i uvoza i da, u odreenoj mjeri, doprinosi smanjenju potronje na odreenim podrujima: opa potronja, osobna potronja i investicije. Poto su monetarna i kreditna politika meusobno povezane, u praksi se najee koristi izraz monetarno-kreditna politika. Temeljni cilj monetarne-kreditne politike je osigurati stalan ili to manje potresan gospodarski razvitak.

Slika 1: Shematski prikaz djelovanja monetarne politike

Izvor: http://www.nbs.rs/export/pics/grafikoni/MO-instrumenti_lat.gif [09.01.13.]

2.2 Uloga monetarne politike u jednoj zemlji

Pod monetarnom politikom podrazumijeva se ovladavanje i svjesno usmjeravanje (odnosno kontrola) svih oblika i tokova novca u reprodukciji (likvidna, nelikvidna, devizna i druga sredstva), to u monetarnoj politici i teoriji predstavlja iri pojam. Kreditna politika predstavlja aktivno djelovanje bankarskog sustava u reguliranju kreditne mase i njene strukture u privredi.

Aktivnim djelovanjem na jedan od osnovnih kanala stvaranja i ponitavanja novane mase i kreditnog volumena, kroz kreditnu politiku, sa najveim djelom svjesno i planski regulira znaajan dio mase ukupnog novca u privredi. Zbog toga se obino oba pojma integriraju pod zajednikim nazivom monetarno-kreditna politika, jer se ne radi ni o samo isto monetarnim niti o isto kreditnim tokovima.Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane sredinje banke, a sastoji se od politike ograniavanja novane ponude (inflacija vodi do poveanja kamata) i od politike ekspanzivne novane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata).

Monetarna politika suvremenih drava najue je vezana za njenu kreditnu politiku, jer reguliranje novanog opticaja ne moe ograniiti samo na kontrolu gotovog novca, ve prije svega na kontrolu i reguliranje depozitnog novca, quasi novca, oroenih i drugih ogranienih depozita. Dakle, ne radi se o kontroli i reguliranju samo novane mase, ve monetarnog volumena u cjelini.

Sve vee znaenje i uloga novca i kredita u privredi ini neophodnim zauzimanje najispravnije orijentacije monetarno-kreditne politike, kao nerazdvojnog dijela sistemskih i svjesnih napora, koji se ulau da bi se to uspjenije rijeili tekui problemi privrednog razvoja. Monetarna politika je dio ope ekonomske politike, dok je kreditna samo mehanizam za ostvarivanje ciljeva monetarne politike.

Na toj liniji pojavljuju se razna miljenja i koncepcije koje se mogu sistematizirati u tri osnovna stava:

Prva koncepcija naglaava monetarnu politiku i monetarne faktore uope, kao primarne i odluujue u ekonomskom razvoju MONETARIZAM. Orijentacija na ekspanzivnu ili restriktivnu kreditnu politiku nepogreivo izaziva konjunkturu ili depresiju. Prema tome, privredni razvoj je primarno posljedica pravilne monetarne politike. Zanimljivo je da najugledniji monetarist Milton Friedman negira efikasnost monetarne politike kao instrumenta anticiklike politike s obzirom na dugotrajno oklijevanje. Stoga smatra, da je konstantan i ravnomjeran rast novanog opticaja sigurniji nain voenja stabilizacijske politike, umjesto naglih i povremenih intervencija u podruje novanog reguliranja. Friedmanovi kritiari istiu znatno krai period vremenske odreenosti djelovanja monetarnih injekcija i prema tome dovoljnu efikasnost monetarne politike u suzbijanju ekonomske nestabilnosti.;

Druga koncepcija i orijentacija naglaava pasivni karakter monetarno-kreditne politike, koja se samo prilagoava potrebama drutvene reprodukcije prometnog procesa CENTRALISTIKO UPRAVLJANJE PRIVREDOM. ivlja ekonomska aktivnost prua osnovu i ivlje bankarsko-kreditne aktivnosti i obratno, dok je novac obino orue privrednog plana.;

Trea koncepcija zauzima kompromisan stav, u stvari istie primarnost ekonomskih, ali ne podcjenjuje ni ulogu monetarnih faktora TRINA GOSPODARSTVO. Monetarna politika moe biti i podrka i smetnja pravilnom ekonomskom razvoju. Odreeni nivo proizvodnje, cijena i prometa, zahtjeva odreenu novanu masu, koja bi se trebala osigurati kreditnom aktivnou banaka, ali drugo je pitanje da li je pogoena prava mjera. Ako banke puste u opticaj veu masu novca od potrebne nastupa inflacija, a u protivnom deflacija. Kreditnomonetarna politika je uklopljena u opi privredni plan, ali dovoljno samostalna i elastina, da bi mogla pravovremeno i uspjeno pruiti punu potporu svim korisnim naporima u privredi i intervenirati kada izbiju poremeaji, naroito ako je sigurana sinkronizirana akcija svih uesnika u proizvodnji i raspodjeli nacionalnog dohotka (poevi od centralnih organa do posljednje privredne organizacije). U teoriji je ope prihvaeno stajalite da je osnovni smisao monetarne politike njeno djelovanje na nivou dinamike gospodarske aktivnosti i to reguliranjem obujma i strukture efektivne novane potranje kroz adekvatno formiranje visine i strukture novane mase. Tako monetarna politika postaje izuzetno aktivno sredstvo uz fiskalnu politiku (financijsku politiku koja koritenjem fiskalnih instrumenata poreza, javnih rashoda i budeta utjee na zaposlenost, raspodjelu dohotka i ekonomski rast) u voenju stabilizacijske politike.

Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se regulira razina, struktura i dinamika novane mase, kao i cirkulacija novca u prometnim kanalima reprodukcije. Sastoji se od skupa mjera koje utjeu na tijek gospodarskog ivota stvaranjem, ponitavanjem, raspodjelom i preraspodjelu kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj ekonomiji.

2.3 Monetarna politika u Hrvatskoj

Kako se situacija dramatino mijenjala, tako se mijenjao i sadraj, kao i percepcija onoga to HNB radi i zato to radi. U razdoblju prije krize raspravom su dominirala pitanja brzog rasta inozemnog duga, kreditne ekspanzije u zemlji, visokog dvojnog deficita, rasta cijena na tritima vrijednosnih papira i nekretnina, eksterne ranjivosti zemlje te rizika vanjskog oka. Djelovanje sredinje banke bilo je u takvim uvjetima obiljeeno zaotravanjem administrativnih mjera u funkciji smanjenja profitabilnosti inozemnih izvora sredstava i destimuliranja ekspanzivne ponude kredita iz tih sredstava. Izbijanjem krize ostvarili su se spomenuti rizici (zaustavljanje priljeva kapitala, pad inozemne potranje), to je ugrozilo cijeli financijski sustav. Dominira pitanje kako sprijeiti uruavanje tog sustava, u okviru ega posebno: kako odrati eksternu likvidnost drave (prijetnja moratorija), sprijeiti kreditni slom u zemlji te zadrati stabilnost teaja, ne samo zbog zatite dunika nego i zbog opasnosti odljeva tednje.

HNB ukida ili bitno ublaava restriktivne mjere, ime se u sustav ubacuje dodatna likvidnost od oko 4,5 milijardi eura. Konsolidacijom financijskog sustava teite se prebacuje na pitanje podrke realnom sektoru, odnosno s pitanja ograniavanja potranje prelazi se na pitanje poticanja ponude usklaenim djelovanjem monetarne i fiskalne politike.

Nakon otrog pada ekonomske aktivnosti tijekom 2009. i u prvoj polovini 2010. godine, ona je biva u fazi relativne stagnacije. Meutim, ta stagnacija nije stabilna. Posebno nepovoljan je daljnji pad industrijske proizvodnje. Jedini pozitivni impuls dolazi od rasta izvoza roba i usluga ali je on jo nedostatan da prui snaniji impuls ukupnom rastu. U posljednjem tromjeseju 2012. , prema raspoloivim mjesenim podacima, ponovno bi mogao biti zabiljeen pad gospodarske aktivnosti, nakon stagnacije u treem tromjeseju. Tako su se tijekom listopada i studenoga nastavila negativna kretanja na tritu rada, daljnje slabljenje povjerenja potroaa, pad trgovine na malo i slabljenje industrijske proizvodnje. to se tie pozitivnih rezultata, dinamizirao se izvoz, a u listopadu je zabiljeen i porast aktivnosti u graevinarstvu. Monetarna kretanja obiljeili su daljnja visoka likvidnost bankovnog sustava, pad plasmana i razduivanje banaka prema inozemstvu. Kod kumulativnih proraunskih prihoda i dalje se biljei znatni rast, no ostvaren je i rast rashoda, suprotno originalnom proraunu. Nedavno snienje rejtinga hrvatskih obveznica nije prouzroilo znaajnije poveanje premije za rizik, no ona ostaje relativno visoka u odnosu na premije drugih zemalja u Srednjoj i Istonoj Europi. S obzirom na neizvjesnost koja je i nadalje vidljiva u meunarodnom okruju, ukupna kretanja jo ne upuuju na poetak oporavka gospodarske aktivnosti. Rast ukupnoga robnog izvoza dinamizirao se tijekom listopada i studenoga (prema sezonski prilagoenim podacima porastao je za 8,2% u odnosu na tree tromjeseje) pod dominantnim utjecajem poveanog izvoza brodova.

Pad izvoza nafte i naftnih derivata usporio se, a nastavio se oporavak izvoza ostale robe. Zamjetan pad uvoza ostale robe nepovoljno se odrazio na ukupan robni uvoz (smanjio se za 4,3% u odnosu na prethodno tromjeseje, prema sezonski prilagoenim podacima), dok se s druge strane poveao uvoz nafte i naftnih derivata te ostalih prije voznih sredstava.

Negativna kretanja na tritu rada dodatno su se intenzivirala tijekom listopada i studenoga, te se zaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost poveavati. Realne su se plae takoer nastavile smanjivati. Anketna stopa nezaposlenosti u prva tri tromjeseja 2012. iznosila je 15,1%, to je snano poveanje u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (13,3%). Inflacija potroakih cijena usporila se s 4,8% u listopadu na 4,4% u studenome. Tome je, slino kao u listopadu, najvie pridonijelo usporavanje rasta cijena nepreraenih prehrambenih proizvoda (osobito povra) i energije (naftnih derivata).

Temeljna se inflacija takoer usporila, s 2,3% na 2,2%. Referente kamatne stope na financijskim tritima u eurozoni ostale su tijekom studenoga i prosinca 2012. na niskim razinama. Globalna sklonost riziku u promatranom se razdoblju pritom nije znaajnije mijenjala, to je rezultiralo stabilizacijom premije za rizik u europskim zemljama s tritima u nastajanju. Unato tome to je jedna agencija smanjila kreditni rejting Hrvatske na neinvesticijsku razinu, ni premija za rizik Hrvatske nije izrazitije porasla pa taj dogaaj, uz neto povoljnije trokove financiranja banaka majki najveih domaih banaka, nije znatnije oteao pristup domaih sektora inozemnom kapitalu. Teaj kune prema euru u prosincu bio je stabilan i kretao se u uskom rasponu oko prosjeka od 7,53 EUR/HRK.

Na kraju prosinca teaj je iznosio 7,55 EUR/HRK pa je bio jednak teaju na kraju prethodnog mjeseca, a neto vii nego na kraju 2011., kada je iznosio 7,53 EUR/HRK. Likvidnost domaega bankovnog sustava tijekom etvrtog je tromjeseja 2012. bila na vrlo visokoj razini pa su i kamatne stope na novanom tritu, nakon kratkoronog porasta u kolovozu i poetkom rujna, na kraju prosinca ponovno bile na razinama ispod 1%, na kojima su bile i tijekom prvog polugodita 2012.

Istodobno su se smanjili i prinosi na trezorske zapise. Povoljna likvidnost financijskog sustava pogodovala je stabiliziranju kamatnih stopa banaka nakon to su kratkotrajno i blago porasle u ljetnim mjesecima.

Monetarna kretanja u studenome obiljeili su nastavljanje trenda pada plasmana nebankarskom sektoru i razduivanja banaka prema inozemstvu. Ako se iskljui utjecaj teaja, plasmani banaka smanjili su se na mjesenoj razini za 1,2 mlrd. kuna ili 0,5%. Smanjenje domaih plasmana uz istodobni porast depozita omoguilo je bankama da u studenome smanje inozemnu pasivu za 2,6 mlrd. kuna, stoga se nastavio trend njihova razduivanja prema inozemstvu. Pritom su, zahvaljujui priljevu sredstava od obveznica koje je HEP d.d. izdao u inozemstvu, porasli devizni depoziti poduzea, odnosno ukupna likvidna sredstva (M4).

Neto inozemni dug domaih sektora tijekom listopada 2012. nije se znaajnije promijenio jer je pad bruto duga bio podjednak smanjenju potraivanja (0,4 mlrd. EUR). Padu bruto inozemnog duga ponajvie je pridonio nastavak razduivanja poslovnih banaka, dok su se inozemne obveze privatnih poduzea poveale. Inozemni dug javnog sektora, koji se u prethodnom dijelu godine snano poveao, u listopadu je ostao nepromijenjen. Prihodi konsolidirane sredinje drave tijekom prvih deset mjeseci 2012. godine bili su 2,1% vii u odnosu na isto razdoblje 2011. Rashodi su se pak poveali za 0,6% iako je proraunom za 2012. predvieno njihovo znaajno smanjenje. Stoga su u studenome doneseni rebalansi dravnog prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika, kojima su rashodi konsolidirane sredinje drave znatno poveani. Ukupan je fiskalni manjak smanjen za 1,2 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te je u razdoblju od sijenja do listopada 2012. iznosio 9,8 mlrd. kuna. Pritom je manjak uglavnom financiran novim zaduivanjima, pa je dug sredinje drave nastavio snano rasti i dosegnuo je na kraju listopada 174,5 mlrd. kuna, to je poveanje od 20,5 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2011. Snano poveanje dravnog duga odraava i preuzimanje dugova brodogradilita u dug drave.3. HRVATSKA NARODNA BANKA

Hrvatska narodna banka, kako je odreeno Ustavom Republike Hrvatske, sredinja je banka Republike Hrvatske. Poloaj, zadae, vlasnitvo nad kapitalom sredinje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i meunarodnim institucijama i organizacijama ureeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 75 od 1. srpnja 2008.).

3.1 Osnivanje i poloaj HNB-a

3.1.1 Osnivanje

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u lanku 53. Hrvatsku narodnu banku kao sredinju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: Narodna banka Hrvatske je sredinja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dunosti, za stabilnost valute i za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inozemstvu.

Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada dravnom proraunu. Poloaj Narodne banke Hrvatske ureuje se zakonom.

Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrene i razraene odgovornosti i funkcije sredinje banke. Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja sredinje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske sredinje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.

Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti lanak 53. Ustava, koji sada glasi: Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske. Poloaj, prava i dunosti Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvreni su, izmeu ostaloga, poloaj, poslovi, vlasniki status, ovlatenja i ustroj hrvatske sredinje banke. Tim je zakonom ojaana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske sredinje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati priblien standardima Europske unije. Njime je odreeno da je postizanje i odravanje stabilnosti cijena osnovni cilj djelovanja HNB-a.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u donesenim u prosincu 2006. godine dodatno je uvrena neovisnost sredinje banke i stvorene zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava sredinjih banaka (ESSB) te da pone obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske sredinje banke (ESB).

U srpnju 2008. godine na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim se pravni okvir djelovanja hrvatske sredinje banke dodatno usklauje s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti sredinje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti) i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvoenje eura kao slubene novane jedinice Republike Hrvatske.

Zakon o HNB-u, u pripremi kojeg su prihvaene primjedbe Europske sredinje banke i Europske komisije, uzima u obzir i oekivane promjene u ostalim nacionalnim propisima, primjerice uvoenje pojma kreditne institucije, pojma sustav za namiru platnih transakcija i dr., u opsegu koji proizlazi iz potreba ovoga Zakona, a sadri i druge nune prilagodbe koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i ESB-a i sekundarnih pravnih izvora Europske unije (uredaba, preporuka, smjernica i sl.).

3.1.2 Poloaj Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Peat Hrvatske narodne banke sadrava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u iskljuivom je vlasnitvu Republike Hrvatske.

Hrvatska narodna banka neovisna je i u donoenju i provoenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne trai upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na donoenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati, ponitavati, odgaati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u podrujima iz njezine nadlenosti.

3.2 Cilj i zadaci HNB-a

Cilj Hrvatske narodne banke jest odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s naelima otvorenoga trinog gospodarstva i slobodne konkurencije.

Zadaci Hrvatske narodne banke su:

utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike,

dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike Hrvatske,

izdavanje novanica i kovanog novca,

izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlatenih mjenjaa,

obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija,

voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija,

ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa,

obavljanje zakonom utvrenih poslova za Republiku Hrvatsku,

donoenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti i obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova.

3.3 Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom

Savjet Hrvatske narodne banke ine guverner Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom poloaju te najvie osam vanjskih lanova. Savjet Hrvatske narodne banke nadlean je i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvravanje zadataka Hrvatske narodne banke te utvruje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne banke.

Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su:

utvrivanje monetarne i devizne politike,

donoenje financijskog plana Hrvatske narodne banke,

donoenje financijskih izvjea HNB-a i izvjea o monetarnoj politici iz l. 62. Zakona o HNB-u,

donoenje Statuta Hrvatske narodne banke,

utvrivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama,

utvrivanje kamatnih stopa Hrvatske narodne banke i naknada za usluge Hrvatske narodne banke,

utvrivanje osnovice za obraunavanje obvezne priuve i stope obvezne priuve, kao i naina, uvjeta i rokova udovoljavanja obvezi izdvajanja i odravanja obvezne priuve i uvjeta koritenja obveznom priuvom,

izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i podrunicama kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske

utvrivanje insolventnosti kreditnih institucija i odluivanje o davanju prijedloga za pokretanje steajnog postupka nad kreditnim institucijama ili o oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija,

davanje suglasnosti za pripajanje kreditnim institucijama i za stjecanje dionica kreditnih institucija u skladu sa zakonom koji regulira poslovanje kreditnih institucija,

davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i lanova uprava kreditnih institucija,

donoenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizikih osoba i poslovanje ovlatenih mjenjaa, izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad sustava za namiru platnih transakcija i donoenje podzakonskih propisa kojima se propisuje nain njihova rada,

odluivanje o apoenima i obiljejima novanica i kovanog novca i njihovu putanju u optjecaj i povlaenju iz optjecaja,

odreivanje strategije i politike upravljanja meunarodnim priuvama,

odluivanje o lanstvu Hrvatske narodne banke u meunarodnim institucijama i organizacijama,

odluivanje o osnivanju i zatvaranju podrunica i predstavnitava Hrvatske narodne banke.

Guverner Hrvatske narodne banke odgovoran je za provoenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.

Njegovi zadaci:

upravlja i rukovodi poslovanjem Hrvatske narodne banke,

organizira rad Hrvatske narodne banke,

predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku,

donosi rjeenja u postupku supervizije i nadzora nad kreditnim institucijama,

donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Hrvatske narodne banke,

imenuje i razrjeava osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima u Hrvatskoj narodnoj banci,

donosi opi akt o unutranjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Hrvatskoj narodnoj banci i ope akte kojima se utvruju prava, obveze i odgovornosti zaposlenika Hrvatske narodne banke, te ostale, zakonom utvrene poslove.

4. ULOGA HNB-A U KREIRANJU MONETARNE POLITIKE

4.1 Trenutno stanje monetarne politike u HrvatskojPad priljeva inozemne tednje (s 9,8% BDP-a u 2008. na 5,0% u 2009. i na samo 0,8% u 2010.) i otuda pad domaih investicija i finalne potronje doveli su do smanjenja uvoza, pa je deficit tekueg rauna platne bilance smanjen s 9,1% (2008.) na 5,5% (2009.) i 1,4% BDP-a (2010.). U takvoj situaciji u realnom sektoru te odnosima na tritu kredita, HNB je krajem prole godine ocijenio potrebnim dodatno poveati likvidnost financijskog sustava.

To je oprezno najavljeno i na konferenciji Zagrebake burze u listopadu (2011.godine), ali se nakon usvajanja Dravnog prorauna za 2011. od toga moralo odustati. Zato je izabran drugi, izravniji nain - sputanje stope minimalno potrebnih deviznih potraivanja sa 20% na 17% to bi trebalo djelovati na smanjenje kamatnih stopa te umanjenje averzije prema riziku, i na strani ponude i na strani potranje za kreditima. Istodobno je, u istoj funkciji, smanjena i stopa renumeracije sa 0,5% na 0,25%, ime je smanjena i kamatna stopa na prekonone depozite banaka kod HNB-a.

Ocjena dosadanje politike i biveg guvernera eljka Rohatinski kae kako je potrebno zadrati ili ak i osnaiti mehanizam ograniavanja zaduivanja banaka u inozemstvu i na taj nain limitirati ponudu deviza iz tog izvora. Solo igra sredinje banke, koja podrazumijeva akumuliranje deviznih rezervi permanentnim kupovinama na deviznom tritu usmjerenim iskljuivo ka postizanju ciljane razine teaja, uz sterilizaciju tako produciranog vika kunske likvidnosti blagajnikim zapisima. Nadalje govori kako kreiranjem dodatne kunske likvidnosti (npr. smanjenjem stope obvezne rezerve ili postotka devizne OR koji se izdvaja u kunama) kako bi se poveala potranja za devizama u okviru tekuih transakcija platne bilance, odnosno kroz poveani uvoz. Te naravno, da se deprecijacija realizira kroz kapitalne transakcije u smislu supstitucije dijela inozemnog duga domaim dugom. Tako e se dio javnog duga monetizirati, a drava e dobivenim kunama kupovati potrebne devize. To e dovesti do deprecijacije teaja koju HNB moe dodatno kontrolirati na nain da dio potrebnih deviza izravno proda dravi iz deviznih rezervi. Za taj e se dio ponititi prethodno emitirani novac, pa HNB moe u svom djelovanju balansirati izmeu monetarnih i teajnih ciljeva. Znai postiemo kontroliranu deprecijaciju teaja, smanjujemo potrebu inozemnog zaduivanja drave i supstituiramo ga indirektnim zaduivanjem kod sredinje banke, devizne rezerve stavljamo u funkciju razvoja, a aktivno upravljanje vrijednosnim papirima drave koje sredinja banka moe drati do dospijea ukljuuje HNB i u upravljanje javnim dugom.

Sadanje stanje monetarnih kretanja u Hrvatskoj kae kako je u prosincu 2012. bilo razmjerno stabilno. Prosjeni viak kunske likvidnosti na raunima banaka kod sredinje banke, ukljuujui i prekonone depozite, u prosincu je iznosio 3,9 mlrd. kuna, neznatno vie nego u prethodnom mjesecu.

Banke su se svakodnevno koristile mogunou prekononog deponiranja vika sredstava kod HNB-a, a kamatne stope na novanom tritu bile su stabilne i na niskim razinama. Tijekom spomenutog razdoblja nije bilo deviznih intervencija ni promjena instrumenata monetarne politike. Postupno realiziranje kredita u sklopu programa razvoja gospodarstva nastavilo se i tijekom prosinca. HBOR je odrao estu aukciju i odobrio kreditne kvote u iznosu od 0,4 mlrd. kuna pa ukupan iznos odobrenih kreditnih kvota sada iznosi 2,8 mlrd. kuna ili neto vie od 80% sredstava predvienih za kreditni program.

Od spomenutog iznosa s rauna HBOR-a kod HNB-a na raune banaka prelilo se 0,7 mlrd. kuna. Na temelju tih sredstava i 0,7 mlrd. kuna koje su osigurale poslovne banke poduzeima je u 2012. godini odobreno 1,4 mlrd. kuna kredita. Primarni novac (M0) na kraju 2012. godine iznosio je 61,3 mlrd. kuna, a njegov porast u prosincu bio je posljedica poveanja

gotovog novca izvan banaka i smanjenja kunskog depozita drave kod HNB-a. Na godinjoj razini monetarni agregat M0 blago se smanjio, za 1,8%.to se tie buduih kretanja, istiu se etiri pitanja:1) Porast inflacije zahtijeva poseban oprez, posebno povezano s potencijalnim drugim krugom uinaka. Pri tome se prvenstveno misli na utjecaj inflacije na realne cijene faktora, kamatne stope i teaj, ali i ogranienja u poticanju domae potranje monetarnim mjerama.;

2) Unato smanjenju deficita tekueg rauna, vanjska ranjivost zemlje je poveana jer disparitet izmeu kretanja teaja i domaih trokova umanjuje konkurentsku sposobnost zemlje na meunarodnim tritima. Zato treba pojaati napore na ograniavanju rasta plaa (niim od rasta produktivnosti) i provoenju ostalih srednjoronih i dugoronih mjera za jaanje konkurentnosti;

3) Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nune su za uspostavljanje odrivog rasta. Kljuna je provedba Programa gospodarskog oporavka i Zakona o fiskalnoj odgovornosti;

4) HNB i ostala tijela vlasti se ohrabruju da nastave napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima. Ona poveava kreditni rizik, dok veliki bilanni uinci onemoguuju upotrebu teaja kao sredstva prilagodbe. To za HNB znai da zadri visoke kapitalske zahtjeve po osnovi valutno induciranog kreditnog rizika i u uvjetima primjene Basela 3 - koji takav rizik ne ukljuuje u izraun adekvatnosti kapitala.

Tako, kroz pojedinana rjeenja HNB efektivno poveava minimalnu stopu adekvatnosti kapitala banaka s 12% na 14%. to se tie eventualne zabrane primjene valutne klauzule na kredite, to je pitanje regulirano u lanku 21. i 22. Zakona o obveznim odnosima i izvan je ingerencije HNB-a.

Sline ocjene iznose i druge financijske institucije. Tako, primjerice, agencija Fitch istie pet osnovnih problema hrvatske ekonomije:

nedovoljna fiskalna konsolidacija bez koje nema smanjenja fiskalnog deficita

brzo rastui javni dug

ispodprosjeni rast BDP-a

visoka devizna izloenost javnog i privatnog sektora

visoka inozemna zaduenost.Takve ocjene ne treba podcjenjivati, posebno ne u kontekstu injenice da potrebe inozemnog financiranja iznose u ovoj godini 17,9 milijardi eura (38,4% BDP-a), to je za 2 milijarde eura vie nego u 2010. godini, i da nepovoljan rejting zemlje moe znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu.

4.2 Uloga HNB-a u kreiranju u kreiranju monetarne politike

Jedan od zadataka Hrvatske narodne banke jest utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike u Republici Hrvatskoj. Radi ostvarivanja utvrene monetarne i devizne politike HNB moe odrediti mjere i instrumente koji su mu potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje koliine novca u optjecaju te donositi mjere u svezi s kamatnim stopama i teajem domae valute. HNB je ovlaten donositi podzakonske propise i druge akte kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizikih osoba, te obavlja kontrolu deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom. Hrvatska narodna banka ovlatena je utvrivati metodu za odreivanje vrijednosti kune prema drugim valutama.

Radi provoenja utvrene monetarne i devizne politike Hrvatska narodna banka moe u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domau ili stranu valutu te na financijskim tritima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lako utrivih financijskih instrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima. Hrvatska narodna banka moe odobravati kredite solventnim bankama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj na razdoblje ne dulje od est mjeseci. Za osiguranje povrata tih kredita mogu se upotrijebiti: financijski instrumenti odreeni Zakonom o HNB-u; zadunice koje je izdala Hrvatska narodna banka ili Republika Hrvatska, koje su plative u Republici Hrvatskoj i koje ine dio javne emisije te zadunice odreene Zakonom o HNB-u.

Hrvatska narodna banka utvruje posebnom odlukom kamatne stope na kreditne i diskontne poslove Hrvatske narodne banke. Takoer, Hrvatska narodna banka posebnom odlukom propisuje obvezu banaka da izdvoje i odravaju obveznu priuvu na raunu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom raunu u Hrvatskoj narodnoj banci. Obvezna priuva odreuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ronost, veliinu i poveanje depozita i drugih obveza banke. Odlukom o obveznoj priuvi propisuje se i osnovica te nain obrauna obvezne priuve. Na izdvojena sredstva obvezne priuve Hrvatska narodna banka moe plaati banci naknadu, a odluku o visini te naknade donosi Hrvatska narodna banka.

4.2.1 Osvrt na Zakon o HNB-u i njene uloge u monetarnoj politici

Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. HNB ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedite HNB je u Zagrebu. Njezin peat sadrava prikaz grba Republike Hrvatske i ime HNB. Ona je u iskljuivom vlasnitvu Republike Hrvatske, koja jami za obveze HNB. Zaduena je za kreiranje i provoenje monetarne politike, za osiguravanje domae i meunarodne likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih banaka. Nadalje zakonom su definirana i sljedea pravila koji se banka pridrava u provoenju monetarne politike. Pa tako, prema lanku 10. Zakona o HNB-u, radi provoenja utvrene monetarne i devizne politike, Hrvatska narodna banka moe u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domau ili stranu valutu te na financijskim tritima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lakoutrivih financijskih instrumenata, kao i prava i obveza u vezi s istima.

Treba istaknuti da lanak 11. Zakona o HNB-u, radi podmirivanja redovitih potreba za likvidnou kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka moe odobravati kredite kreditnim institucijama uz odgovarajue instrumente osiguranja, no prema lanku 40. Zakona o HNB-u, Hrvatska narodna banka ne moe odobravati kredite Republici Hrvatskoj, izvanproraunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj ni drutvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dunike instrumente.Pravni posao koji Hrvatska narodna banka sklopi s Republikom Hrvatskom, izvanproraunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj i drutvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj ne moe imati obiljeja kredita.

Niti se moe upotrijebiti za odobravanje kredita Republici Hrvatskoj, izvanproraunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj, drutvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, ni treim osobama posredstvom kojih bi Republika Hrvatska bila krajnji korisnik kredita.

Kod lanka 17. Zakona o HNB-u, Hrvatska narodna banka ima pravo trgovine devizama i efektivnim novcem na promptnom i terminskom tritu, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja, u skladu sa lankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, ini meunarodne priuve Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka upravlja meunarodnim priuvama Republike Hrvatske. Meunarodne priuve Republike Hrvatske ine dio bilance Hrvatske narodne banke. Pri odabiru ulaganja u pojedine oblike imovine iz lanka 18. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka se u prvom redu rukovodi naelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Hrvatska narodna banka upravlja meunarodnim priuvama na nain koji je najbolje prilagoen monetarnoj i deviznoj politici i kojim se pridonosi nesmetanom ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema inozemstvu.Radi obavljanja zadataka utvrenih ovim Zakonom i drugim propisima Hrvatska narodna

banka moe otvarati raune u inozemstvu prema lanku 20. Zakona o HNB-u. Hrvatska narodna banka moe prodavati i kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu i moe obavljati sve vrste bankovnih i financijskih poslova s drugim sredinjim bankama, kreditnim i financijskim institucijama sa sjeditem izvan Republike Hrvatske, meunarodnim institucijama i organizacijama, ukljuujui davanje i uzimanje kredita.

Uredbom o Hrvatskoj narodnoj banci od 8. listopada 1991. i Odlukomo zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima detaljnije su utvrene i razraene odgovornosti i funkcije sredinje banke. Hrvatska kuna (koja se dijeli na stotinu lipa), kao trajno slubeno plateno sredstvo u Hrvatskoj, uvedena je 30. svibnja 1994. godine. Hrvatska narodna banka moe odrediti najnii apoen u prometu na koji se zaokruuju obrauni u gotovinskim i bezgotovinskim plaanjima te u poslovnim knjigama to je odreeno lankom 21. spomenutog zakona, te lankom 23. banka podzakonskim propisom utvruje nominalni iznos, mjere, teinu, izgled i ostala obiljeja novanica i kovanog novca koje izdaje.

Hrvatska narodna banka na temelju posebnog zakona izdaje i oduzima odobrenja za pruanje usluga platnog prometa, izdaje i oduzima suglasnosti u vezi s pruanjem usluga platnog prometa, donosi podzakonske propise kojima se ureuje pruanje i obavljanje usluga platnog prometa, utvruje standarde u svrhu stabilnog i sigurnog obavljanja usluga platnog prometa te obavlja druge poslove koji su joj zakonom dani u nadlenost. Vodi raune kreditnih institucija te obavlja platni promet po tim raunima. Kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj dune su otvoriti raun u Hrvatskoj narodnoj banci ( lanak 34. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.).

Prema lanaku 90. i 91. Hrvatska narodna banka moe sudjelovati u radu meunarodnih monetarnih institucija samo uz suglasnost Europske sredinje banke ( u daljnjem tekstu ESB). Hrvatska narodna banka kao sastavni dio Europskog sustava sredinjih banaka (u daljnjem tekstu ESSB) sudjeluje u provoenju monetarne politike i provodi monetarnu kontrolu. Nadalje u tekstu navedeni su propisi kojih se HNB prema zakonu mora pridravati kod provedbe monetarne politike ESB-a (prema l.96,97), koji kau da sudjelujui u provoenju monetarne politike, Hrvatska narodna banka je duna postupati u skladu s odredbama propisa ESB-a i propisa drugih nadlenih tijela Europske unije. Radi osiguravanja nesmetane primjene propisa iz podruja monetarne politike Hrvatska narodna banka moe donijeti provedbene akte kojima se osigurava primjena propisa ovih lanka, uz prethodno miljenje ESB-a. Svi provedbeni akti Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga lanka moraju u cijelosti biti u skladu s pravnim aktima ESB-a. Guverner Hrvatske narodne banke lan je Upravnog vijea ESB-a.

U skladu s odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Statuta ESSB-a i ESB-aHrvatska narodna banka moe:

1) uspostaviti odnose sa sredinjim bankama i financijskim institucijama u drugim dravama i, ako je to primjereno, s meunarodnim organizacijama,

2) kupovati i prodavati (promptno i na rok) te na drugi nain stjecati sve oblike imovine u stranoj valuti i plemenite kovine,

3) drati i upravljati imovinom iz prethodne toke ovoga stavka te

4) obavljati sve druge oblike bankovnih transakcija u odnosima s treim dravama i

meunarodnim organizacijama ukljuujui poslove davanja i uzimanja zajma.

Slika 2: Shema uloge HNB-a u provoenju monetarne politike

Izvor: Dr. sc. Manuel Benazi , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.8

4.2.2 Monetarna politika u Europskoj uniji i Hrvatskoj

lanice Europske unije ine Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Osim toga, obveza je svih drava lanica smatrati ekonomsku politiku zajednikim interesom i stalno meusobno koordinirati nacionalne ekonomske politike, kao i ostvariti uravnoteeni nacionalni proraun. Usklaivanje ekonomskih politika podrazumijeva i zajedniko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta, osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline na globalnoj razini.

Euro je u gotovinskom obliku uveden prije devet godina te se potvrdio kao snana i stabilna valuta uz ameriki dolar vodea je meunarodna valuta u globalnoj ekonomiji. Zajednika valuta postala je simbol Europske unije, a za graane Eurozone to je jedan od najvanijih rezultata europske integracije.

Jedinstvena monetarna politika, koja podrazumijeva zajedniku valutu, pridonijela je smanjenju prosjene stope inflacije i inflatornih oekivanja u dugom roku, potakla je daljnju integraciju trita, dodatno ubrzala integraciju financijskog trita te time omoguila relativno snienje kamatnih stopa. Za zajedniku monetarnu politiku zaduena je Europska sredinja banka (ESB) sa sjeditem u Frankfurtu, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama drava lanica Eurozone. Cilj ESB-a je odravanje stabilnosti cijena koja se definira kao prosjena godinja stopa inflacije nia od, ali blizu 2%.

Drave koje se koriste zajednikom valutom, eurom, ine Eurozonu, a trenutano je 17 drava lanica. Od starih lanica to su: Njemaka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija, Finska, Irska, panjolska, Portugal i Grka, dok euro nije uveden u vedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj. Od novih lanica Unije dosad su euro uvele Slovenija, Cipar, Malta, Slovaka i Estonija.

Vano je naglasiti da uvoenje eura ne slijedi automatski pristupanjem Europskoj uniji. Uvoenju eura kao nacionalne valute prethodi, naime, zadovoljavanje jasno odreenih kriterija postavljenih Ugovorom iz Maastrichta.

Radi se o sljedeim uvjetima: stopa inflacije ne via od prosjeka triju zemalja Europske unije s najniom inflacijom uveanog za 1,5 postotnih bodova, manjak prorauna ope drave ne vii od 3% BDP-a, javni dug ne vii od 60% BDP-a; sudjelovanje u europskom teajnom mehanizmu (ERM II) tijekom najmanje dvije godine bez znaajnih oscilacija teaja nacionalne valute prema euru, dugorona kamatna stopa ne via od prosjeka triju zemalja lanica Unije s najniom inflacijom uveanom za 2 postotna boda.

Isto kao i u Hrvtskoj tako i Europska unija ima svoj upravljaki mehanizam za monetarnu politiku a to je Europska sredinja banka (ESB).

Tako su upravljaka tijela ESB-a:

I. Savjet guvernera: prihvaa smjernice, provodi odluke za ostvarenje zadataka i ciljeva Euro sustava, formulira monetarnu politiku eurozone;

II. Izvrni odbor: implementira monetarnu politiku, odgovoran za poslovanje ESB-a i provoenje regulatornih odluka;

III. Generalni savjet: doprinosi sustavu nadzora i koordinacije ESB-a pomae kod pripremi proirenja eurozone.

Primarni cilj monetarne politike ESB-a je odravanje stabilnosti cijena u srednjem roku to znai stabilnost cijena (znai nisku stopu inflacije -cca. 2%). Prati se HICP (harmonizirani indeks potroakih cijena), uz to, ESSB (Eurosustav) duan je podupirati gospodarsku politiku Unije.

Monetarna politika Eu-a koristi politiku stabilnih cijena to donosi stabilnost tj.znai izbjegavanje inflacije i deflacije, te doprinosi gospodarskoj aktivnosti i visokoj zaposlenosti. to na kraju rezultira prepoznavanjem promjena relativnih cijena (izmeu dobara, utjee na odluke o potronji i investicijama), izbjegavanjem inflacijske riziko premije u kamatnoj stopi (realna kamata i vjerovnici), izbjegavanjem nepotrebnih aktivnosti s ciljem zatite od inflacije (uteda vremena, produktivna uporaba resursa), smanjenjem negativnih uinaka inflacije i deflacije na poreznu i socijalnu politiku, te spreavanjem redistribucije blagostanja i dohotka.ESB ima iskljuivo pravo emisije banknota i bankarskih rezervi -monetarne baze, M0. Time postavlja uvjete zaduivanja banaka kod ESB-a i banaka meusobno te utjee na uvjete na novanom tritu. Promjena kamatne stope na tritu novca od strane ESB-a utjee na gospodarske subjekte to dalje utjee na proizvodnju i cijene (transmisija). Nakon prilagodbe gospodarstva, promjena novane mase utjecati e samo na cijene, ali ne i na realne varijable poput proizvodnje i zaposlenosti.

Strategija monetarne politike EU odreuje razinu kamatne stope na tritu novca koja je potrebna da bi se odrala stabilnost cijenau srednjem roku. Strategiju ine:

ekonomska analiza

monetarna analiza

Kad Hrvatska postane lanicom Europske unije, Hrvatska narodna banka (HNB) postat e dio Europskog sustava sredinjih banaka, koji ine Europska sredinja banka (ESB) i nacionalne banke svih drava lanica, ali e i dalje provoditi samostalnu monetarnu politiku, a njezin primarni cilj odravanje stabilnosti cijena ostat e nepromijenjen. Za uspjeno funkcioniranje Ekonomske i monetarne unije kljuna je neovisnost Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka. Istovrsna neovisnost je niz godina svojstvena i Hrvatskoj narodnoj banci, koja je u potpunosti samostalna i neovisna u svom radu to doprinosi ostvarenju njezinog primarnog cilja. Hrvatska e biti obvezna voditi fiskalnu politiku u skladu s naelima i pravilima koja se primjenjuju u Europskoj uniji; izvjetavat e o stanju proraunskog deficita i javnog duga, te e sudjelovati u viestranom nadzoru javnih financija zemalja lanica Unije i koordinaciji ekonomskih politika. Kada budu ispunjeni kriteriji za uvoenje eura, HNB e provoditi zajedniku monetarnu politiku zajedno s ESB-om i ostalim sredinjim bankama Eurozone. Taj korak podrazumijeva i uvoenje eura kao nacionalne valute.

Moe se oekivati da e koristi od pozitivnih uinaka europske Ekonomske i monetarne unije imati i Hrvatska, pogotovo nakon to uvede euro. Budui da Hrvatska ve ostvaruje vie od 60% vanjsko-trgovinske razmjene sa zemljama Europske unije, samo pristupanje Europskoj uniji, a posebno kasnije uvoenje eura, olakat e poslovanje naim poduzeima. Uvoenjem eura nestat e trokovi konverzije valute, olakat e se usporedba cijena na tritu, a to e pozitivno utjecati na razvoj konkurencije.

Posebno vana korist uvoenja eura u Hrvatskoj je eliminacija valutnog rizika, koji je vrlo izraen i svojstven hrvatskom gospodarstvu. To e pak znaajno pridonijeti ukupnoj makrofinancijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, omoguiti bru konvergenciju kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u zemljama Eurozone te potaknuti dinaminiji gospodarski rast. U pogledu neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB), EU sa zadovoljstvom prima na znanje da je Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci izmijenjen i dopunjen u srpnju 2008., ime su rijeena sva otvorena pitanja koja utjeu na neovisnost sredinje banke. EU takoer prima na znanje da je izmijenjen i dopunjen Statut HNB-a, tako da je u potpunosti sukladan neovisnosti HNB-a. Nadalje, novi Zakon o HNB-u jasno navodi da se odredbe utvrene u skladu sa Zakonom o opem upravnom postupku, koje su se smatrale nesukladnima s neovisnou HNB-a, ne primjenjuju na odluke koje donosi HNB. EU naglaava potrebu da Hrvatska, prije pristupanja i u sklopu predviene reforme Ustava preispita postojei tekst Ustava (lanak 53.) te da ga na odgovarajui nain prilagodi. EU pozdravlja jaanje financijske neovisnosti HNB-a i osiguravanje potivanja zabrane monetarnog financiranja javnog sektora u skladu s lankom 101. Ugovora o osnivanju Europske Zajednice, te ukidanje odredbi o moguem pokriu manjka izmeu prihoda i rashoda HNB-a javnim dunikim vrijednosnim papirima.

to se tie integracije HNB-a u Europski sustav sredinjih banaka, EU prima na znanje da novi zakon o HNB-u potpuno usklauje odredbe o integraciji s pravnom steevinom koja e stupiti na snagu od datuma uvoenja eura u Hrvatsku. Imajui u vidu gore navedena razmatranja, EU smatra da je Hrvatska zadovoljila zahtjeve mjerila za zatvaranje, kako je utvreno u Zajednikom stajalitu EU-a (CONF-HR 15/06).

to se tie zabrane monetarnoga financiranja javnoga sektora, EU prima na znanje da je Hrvatska proirila opseg zabrana u Zakonu o HNB-u kako bi se osim drave ukljuila i tijela regionalne i lokalne samouprave, kao i druga javna tijela. to se tie zabrane povlatenoga pristupa javnoga sektora financijskim institucijama, EU prima na znanje da je Hrvatska izmijenila i dopunila nekoliko zakona, te time ukinula odredbe koje nisu sukladne s pravnom steevinom, najkasnije od datuma pristupanja EU.

EU prima na znanje da Hrvatska namjerava izmijeniti i dopuniti i jedini preostali zakon koji omoguava povlateni pristup javnog sektora financijskim institucijama . EU poziva Hrvatsku da nastavi redovito pruati informacije o napretku u ovome podruju. Iz svih prethodno navedenih razloga nune su reforme monetarnog sustava i monetarne politike koja bi u novom redefiniranom modelu ekonomske politike trebala igrati podreenu ali aktivnu ulogu usmjerenu na rast BDP-a, zapoljavanja i izvoza. Naravno, smatramo da bi se strune rasprave trebale voditi oko ire grupe problema, konkretno oko sedam najee spominjanih teza o ekonomskoj i monetarnoj politici u Hrvatskoj. Navedene teze detaljnije u objasniti u zakljuku ovog rada.5. ZAKLJUAK

Poznati britanski ekonomist Frank H. Hahn, piui o novcu, ironino je priznao ... da je najozbiljniji izazov, koji postojanje novca postavlja pred teoretiare ovaj: najrazvijeniji model gospodarstva ne moe nai mjesta za novac

Odnosi vrijednosti elemenata gospodarskog procesa preko novanih veliina stalno se mijenjaju, kao to se mijenjaju i njihove funkcije (kapital u sredstva proizvodnje i rad, proizvodnja u novani prihod, rad u nadnice, nadnice u potronju i td). Oekivati da se taj kruni proces moe reproducirati u istim veliinama nije realno. Monetarna stabilnost moe biti samo teorijska pretpostavka zatvorenog mehanikog modela ravnotee, a ako se preslikava na realne procesa otvorenog trinog gospodarstva, moe vie zbunjivati nego pomoi.

Monetarni sustav Hrvatske je prividno neovisan, a u stvari duboko ovisan i odreen inozemnim imbenicima. Stvaranje domaeg primarnog novca nije vezano za domau proizvodnju gdje bi se proizvodnja roba i usluga zakonito zatvarala stvaranjem novca u emu bi krediti banaka, odnosno i diskontni poslovi imali veliku ulogu. Zbog svega toga na je model monetarne politike itavo vrijeme bio deformiran i kao takav nije mogao dati drugaije rezultate. Njegova odvojenost od realne ekonomije ogleda se u izuzetno dobroj likvidnosti financijskog sektora i velikoj nelikvidnosti u ostalim sektorima. Kao to sam navela prije postoji sedam teza o ekonomskoj monetarnoj politici u Hrvatskoj koje e objasniti smjer reforme monetarne politike.To su:

1. Devalvacija je neprihvatljiva

Niti jedan ozbiljni ekonomist u Hrvatskoj ne zalae se za devalvaciju pa je ovo pitanje do krajnjih granica banalizirano glede sloenog mehanizma upravljanja deviznim teajem. Ono je postalo prvorazredni nain zastraivanja javnosti i samozavaravanja vladajuih struktura da devizni teaj moe dugo ostati nepromjenjiv posebice u ambijentu teko bolesne ekonomije kakva je naa. Teajna politika se ne vodi kroz medije, a ako se to ini onda obrana teaja kune postaje stvar ideologije a ne realnih ekonomskih zakonitosti.

No, zalau se za ukidanje valutne klauzule jer je protuustavna, grubo rui monetarni suverenitet, onemoguava bankama trino upravljanje valutnim rizikom, vjerovnike i dunike stavlja u potpuno neravnopravan poloaj. Valutna klauzula se moe zamijeniti klauzulom stope inflacije to i dunika i vjerovnika stavlja u ravnopravan poloaj. Tendencija je u hrvatskom gospodarstvu da e se teaj kune sam uruiti zbog bitno snanijeg rasta potranje za devizama o njihove ponude.

Upravo e to dovesti do stvarne devalvacije a da je nitko vie ne treba traiti. Voenje pogrene politike deviznog teaja skoro 17 godina doslovno je slomilo kraljenicu hrvatskom izvozu jer je itavo to vrijeme zanemarivana promjena odnosa izmeu domaih i inozemnih relativnih cijena.

Izvoznici su time ostali sapeti u vrstoj mrei koja ne doputa da stvarni rast trokova, odnosno cijena zakonito mijenja devizni teaj manje efikasnog gospodarstva kakvo je nae. To je, kao to nedavno ree Skidelsky, kao kada termometar zaustavite na 10 stupnjeva Celzija a vani je ljeto i stvarna temperatura 35 stupnjeva.

2. HNB treba sauvati stabilnost kune i znaajno sniziti kamatne stope

Upravo se ovo trai od novoga guvernera, ali budimo iskreni trailo se i od staroga. Ako HNB krene putem sniavanja kamatnih stopa nuno mora poveati koliinu novca u optjecaju a upravo to vri pritisak na slabljenje kune. Prema tome, ekonomska politika Vlade treba u prvi plan staviti model ciljane inflacije za provoenje svoje makroekonomske politike i u njenoj provedbi okrenuti se politici kamatne stope kao posrednom cilju ostvarenja ovoga koncepta.

Veliki broj zemalja s uspjehom provodi ovakav koncept monetarne politike, a meu njima i Europska sredinja banka. Monetarna politika ne moe u isto vrijeme osigurati stabilna teaj i sniavanje kamatnih stopa. Uz ovako visoke kamatne stope monetarni intervencionizam nije mogu niti uspostava unutranje ravnotee. Vlada se odluila unutranju ravnoteu postii fiskalnom politikom ali to nee biti dovoljno, pa je ekspanzivnija monetarna politika nuna.

3. Nije problem u novcu kojega ima dosta u bankama ve u tome to nema kvalitetnih projekata

Hrvatska nije izoliran sluaj da u uvjetima recesije ima problema sa poticanjem investicija. Banke zbog rasta rizinosti poslovanja izbjegavaju gospodarstvo ali sve vie i graane a preferiraju kreditiranje drave kakva god ona bila jer propada zadnja. No, ova papagajski ponavljana teza je licemjerna jer svi oni koji ju izgovaraju znaju dobro da poduzetnici ne mogu u uvjetima kakvi jesu ii u nove investicije kada je kamatna stopa na kredite previsoka, a drava slubenom makroekonomskom politikom onemoguava rast potronje i potranje. Prema tome, treba pokrenuti investicijske projekte iz podruja koje su i stara i nova vlada naznaile, ali sa potpuno drugaijim pristupom financiranju.

Velike projekte javnih poduzea treba financirati projektnim obveznicama koje e emitirati drava a kupovati prije svega HNB ali i drugi zainteresirani investitori (mirovinski fondovi, graani itd). Zabluda je oekivati da e se investicijski val moi financirati sve nedostupnijim inozemnim kapitalom ili domaim skupim bankarskim kreditima, te iscrpljenim internim fondovima javnih poduzea. Ne treba puno pametovati ve vidjeti kako se to ve godinama radi u EU kamo mi teimo.

4. Teajne korekcije nemaju smisla jer nemamo skoro nita izvoziti

Ovo je jedna od veih podvala koja se kontinuirano ponavlja i podsjea na jahaa koji je due vrijeme pothranjivao svoga konja za kojega sada kae da je lo jer iz njemu nepoznatih razloga ne moe trati i vui. Dovoljno je da uzmemo vanjskotrgovaku bilancu Hrvatske pa emo vidjeti da, kao nikada prije, uvozimo hrane i imamo ogroman deficit u segmentu poljoprivrednih proizvoda.

Tu je i drvna industrija i neki drugi oblici preraivake industrije. A tek turizam u kojemu se redovito prije glavne sezone, gle uda, deava aprecijacija kune. S jedne strane imamo silne napore za podizanjem kvalitete usluga u turizmu i njegovoj promociji. Koliko je upravo brodogradnja, u kojoj usput reeno ima svega i svaega, izgubila zbog nerealnog teaja kune.

5. Poboljati suradnju HNB-a i Vlade

Suradnja je mogua onda kada Vlada zna emu joj slui monetarna politika, odnosno da je zna upotrijebiti za ostvarenje ciljeva makroekonomske politike. Kada Vlada to ne zna, to je do sada dugo vremena bio sluaj, onda se monetarna politika namee ekonomskoj politici i Vladi kao to je to pokazivao svako malo dr. Rohatinski drei lekcije Vladi, mijeajui se povremeno i javno u ekonomsku politiku i pri tome ismijavajui (najee s pravom), monetarnoj politici nedorasle ministre financija i premijere.

Suradnja Vlade i HNB prije svega znai koordinaciju fiskalne i monetarne politike. Ako je fiskalna politika odreena biti restriktivnom, kao to sada jest, onda po nijednoj teoriji nije mogue voditi u isto vrijeme restriktivnu monetarnu politiku i oekivati izlazak iz recesije. Prema teorijama ope ravnotee, a posebice postizanja unutranje ravnotee, restriktivnost jedne politike mora biti nadograena ekspanzivnou druge. Prema tome, ako sadanja Vlada odbaci monetarnu politiku kao monu politiku stimuliranja rasta gospodarstva, to je naalost istina, tada HNB i ne moe raditi nita drugo nego uvati ono to se ne moe sauvati stabilnim.

6. Kunu treba to prije zamijeniti eurom

Ova teza se ini toliko loginom i prihvatljivom pa se ini da se o tome nema to niti raspravljati. S aspekta pojedinca to i jeste isto tehniko pitanje. Imati u depu 100 kuna ili 15 eura je potpuno svejedno, pa ak je i bolje imati eure ako putuje diljem EU jer ne mora nigdje nita mijenjati i strepiti hoe li te mjenjai usput prevariti. No, s pozicije ukupnog gospodarstva i ekonomske politike to je sve drugo od jednostavnog i tehnikog problema. Nezavisna monetarna politika uz kvalitetnu politiku deviznog teaja domae valute moan je instrument ekonomske politike do onoga vremena kada se Hrvatska po svemu ne priblii standardima Eurozone.

Naravno, ima i takvih ekonomista koji ovakav pristup nazivaju obinom glupou, a takve mnogota nervira kada je rije openito o suverenosti. Da je tome tako vidimo danas na primjeru Grke koja se susree s fenomenom zarobljene drave jer ne moe nita samostalno uiniti da bi napravila proboj iz obrua dunikog ropstva. Strunije reeno, Grka nema mehanizme prilagoavanja kojima bi mogla sama eliminirati postojee neravnotee pa je preputena skrbi Eurozone koja je naisto s tim da Grkoj nema spasa. EU ne prihvaa nunost novanih transfera i pomoi da bi se junoj klonuloj ekonomiji vratila vitalnost ve se alju edukativne poruke o tome to sve treba dodatno uiniti Grka da bi joj bilo bolje.

Istina, puno toga ima to Grci moraju uiniti i promijeniti u svojim ivotima, navikama i nainu poslovanja. Jedno je sigurno, Grka e morati napustiti euro i vratiti se drahmi jer e samoj sebi morati pokazati da moe stati samo iza onoga novca koji odraava bie toga naroda i gospodarstva. Zbog sve toga, Hrvatska treba slijediti primjere Danske, vedske, eke i Poljske te V. Britanije u svojoj politici i brzini monetarnog integriranja. Uostalom, to je primarni cilj same Eurozone jer je morala shvatiti da je opasno ugroavaju lanice koje su nespremne preuzele euro a sada su postale glavni generatori njegove destrukcije iznutra.

7. Monetarna politika je nemona u ovakvoj situaciji i jedini pravi potezi su u strukturnim reformama, internoj devalvaciji i smanjenju dravnog prorauna

U Hrvatskoj su naalost jo uvijek dominantni zagovornici klasine ekonomske teorije u novijim varijantama a svode se na zahtjeve za veom fleksibilnosti trita rada i automatizma uspostave ravnotee u ekonomiji. Taj novi liberalizam u zahtjevima da se treba iskljuivo osloniti na automatske sile trita u njegovoj samoregulaciji jo jedino vrsto ivi u ovom dijelu Europe. S druge strane, nikome od kljunih ljudi u vladajuim strukturama nije jasno da monetarna politika nije neutralna i da je novac u jedinstvu sa svijetom roba i usluga i neodvojiv od njega. Ako je u Hrvatskoj posljednje tri godine koliina transakcijskog novca za potrebe gospodarstva i graana manja od koliine primarnog novca koji proizvodi HNB tada je svakom studentu ekonomije jasno da je gospodarstvo oslabilo .Odatle dijelom potjee i nelikvidnost, nerazumno visoke kamatne, nerealan teaj, pad agregatne potranje itd. U naem sluaju imamo klasini primjer podijeljenosti pri emu je realni sektor odvojen od financijskog, pri emu ovaj drugi jo uvijek profitabilno posluje ali se dramatino poveava nenaplativost kredita koja je osjetno vea od slubenih pokazatelja, a kvaliteta bankarske aktive takoer je naruena padom cijena nekretnina. Takva podijeljenost ne moe i nee dugo trajati.

Monetarni intervencionizam u Hrvatskoj mora se odvijati paralelno sa procesom restrukturiranja u proizvodnom sektoru gospodarstva sniavanjem kamatne stope, poticanjem investicija, novih tehnologija i uvaavanja trinih naela poslovanja kao kriterija selekcija.

Dakle, interna devalvacija nee dati potrebne rezultate, restrukturiranje dravnog prorauna je nuno ali ne i njegovo smanjenje jer se mora investirati u kapitalna dobra i projekte javnog sektora. Monetarni intervencionizam usklaen s restrukturiranjem zasigurno bi dao dobre rezultate. Sve drugo je pokuano i nije dalo rezultate a promjenu monetarne politike ne treba shvaati kao igranje vatrom. Uostalom, dok toite gorivo u auto, nije li to igranje vatrom? No, ako ste paljivi taj zapaljivi materijal je uvjet vaeg kretanja. Dakle, u Hrvatskoj je monetarna politika nadreena svemu. Umjesto ustavne regulacije, uloge i pozicije Sredinje banke institucije monetarne vlasti, monetarnog sustava, te monetarno-financijske i kreditne politike uvedena je samoregulacija vlasti s izvrnom vlau u RH. Proraun Sredinje banke u drugim dravama odreuje Vlada i ministarstvo financija, to nije sluaj s proraunom Sredinje banke u RH.

Isto tako umjesto da sredinja banka, guverner i savjet za monetarna pitanja povea monetarnu masu i rjeava probleme nelikvidnosti (32 mlrd kn), radi se na suavanju likvidnosti, otputa obvezne rezerve sa 17% na 13%. Suspendirani novac Sredinja banka i guverner sa Savjetom prodaju dravi bez rezervacija. Time se je izilo u susret stranim dravnim bankama u RH, a ne hrvatskom gospodarstvu i RH.

Sredinja je banka odgovorna za bankovni sustav, sustav poslovnih banaka u RH (90%). Sredinja banka u RH s upravnom strukturom ima neogranienu financijsku mo, koja granii sa zlouporabom te moi i neogranienih vlasti spram hrvatskog drutva i gospodarstva. HNB se mora vratiti u funkciju interesa drave i gospodarstva to zahtijeva duboku rekonstrukciju sustava u kojem funkcionira.

Ne zbog toga to je to odredio HNB ve zbog toga to su prethodne vlade i bile nesposobne shvatiti da je monetarna politika samo jedna izuzetno vana karika u ukupnoj ekonomskoj politici koja mora biti u funkciji ostvarivanja njenih kljunih ciljeva. Ona je do sada vie liila na model javno-privatnog partnerstva pri emu je autonomija bila samo dobar omot za kutiju u kojoj se nije mogao vidjeti pravi sadraj. Je li mogue oekivati da e i sadanja vlada nasjesti staroj prii o stabilnosti koja to nikada u stvari nije niti bila.

POPIS SLIKA:1. Slika 1: Shematski prikaz djelovanja monetarne politike................................................112. Slika 2: Shema uloge HNB-a u provoenju monetarne politike.....................................31LITERATURA:Knjige:

1. Dr. sc. Manuel Benazi , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god.

2. Periin, I.; okman, A.:Monetarno kreditna politika, Informator, Zagreb, 1992.god.

3. Periin I., Antun okman /Ivan Lovrinovi, Monetarna politika, Interna predavanja, Pula, 2001.god4. Slavko Kuli, Interna predavanja, Zagreb, 2010.god.lanci:

1. Frank H. Hahn, Money and inflation, London, 1982.god.

2. Lj. Juri: Financijska kriza i fi skalna politika, Ekonomski pregled, 61 (5-6) , 2010.god.

3. Ivan Lovrinovi, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god.

4. .Rohatinski: Monetarna politika, Ekonomski pregled, 55 (11-12), Opatija, 2004.god

Internetski izvori:

1. http://www.hnb.hr/monetarna politika2. http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf3. http://www.mfin.hr/zakondavstvo4. http://www.nbs.rs/export/pics/grafikoni/MO-instrumenti_lat.gif Periin, I.; okman, A.:Monetarno kreditna politika, Informator, Zagreb, 1992.god, str. 199.

Lj. Juri: Financijska kriza i fi skalna politika, Ekonomski pregled, 61 (5-6) , 2010.god., str. 317.-334.

Slavko Kuli, Interna predavanja, Zagreb, 2010.god.

Ivo Periin, Antun okman /Ivan Lovrinovi, Monetarna politika, Interna predavanja, Pula, 2001.god., str. 456.

Periin, I.; okman, A., op. cit., str. 201.

Ibidem, str. 203.

Monetarno kreditna politika bavi se prvenstveno novanom cirkulacijom, pa u centar panje stavlja novac kao cirkulirajuu kupovnu mo. S tim u svezi, ona prouava komponente novanog opticaja i uzroke promjena njihove veliine, prouava novanu stabilnost i odraz novanih kretanja na gospodarski razvitak, pa stoga i regulaciju koliine novca u opticaju.

Periin, I.; okman, A., op. cit., str. 205.

HYPERLINK "http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf" \t "_blank" http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf [07.03.13]



HYPERLINK "http://www.hnb.hr/monetarna" http://www.hnb.hr/monetarna politika,, [07.01.13]

Narodne novine, struni lanak, br. 41/01

http://www.mfin.hr / HYPERLINK "http://www.mfin.hr/hr/zakonodavstvo" Zakoni i propisi, [07.01.13]

HYPERLINK "http://www.hnb.hr/vie" http://www.hnb.hr/vie o HNB-u, [07.01.13]




.Rohatinski: Monetarna politika, Ekonomski pregled, 55 (11-12), Opatija, 2004.god., str. 1018.-1023.

. Rohatinski, dr. sc., rad je izlagao na 12. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog drutva ekonomista u Opatiji, Ekonomska politika Hrvatske u 2005.,10.-12. XI. 2004.


HYPERLINK "http://www.mfin.hr/zakondavstvo" http://www.mfin.hr/zakondavstvo, [09.01.13.]



Pojam imovine u stranoj valuti iz ovog stavka navedenog lanka ukljuuje vrijednosne papire i svu drugu imovinu u bilo kojoj stranoj valuti ili obraunskoj jedinici neovisno o obliku u kojem se dri.

Dr. sc. Manuel Benazi , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.10

Dr. sc. Manuel Benazi , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.12

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) prologa je tjedna predstavila zbornik radova Iz krize u depresiju. Prilikom predstavljanja zbornika kratko je izlaganje imao i prof.dr.sc Ivan Lovrinovi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a u kojem je izrazio svoje miljenje o sedam teza koje se pojavljuju u javnosti, a odnose na ekonomsku politiku u RH.

Frank H. Hahn, Money and inflation, London, 1982.god, str. 1

Ivan Lovrinovi, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god.,str. 239.

Ivan Lovrinovi, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god.,str. 213.

uloga hnb-a na monetarnu politiku

Documents