UKLJUČIVANJE POSLODAVACA I REFORMA STRUČNOG OBRAZOVANJA NA ZAPADNOM BALKANU

VODIČ ZA UKLJUČIVANJE POSLODAVACAwww.britishcouncil.me

Nadam se da cete uživati koristeci ovaj „Vodič za uključivanje poslodavaca“ koji nudi korisne materijale, rješenja i primjere dobre prakse saradnje škola i poslodavaca u pripremi mladih ljudi za svijet rada. Vodič pruža podršku školama i poslodavcima koji traže prilike da ojačaju postojeca ili uspostave nova partnerstva i poboljšaju kvalitet stručnog obrazovanja.

Ovaj vodič smo razvili u sklopu projekta „Uključivanje poslodavaca i reforma stručnog obrazovanja na Zapadnom Balkanu“ koji sprovodi British Council, a finansira Britansko ministarstvo vanjskih poslova (Foreign & Commonwealth Office). Projekat podržava razvoj srednjeg stručnog obrazovanja na zapadnom Balkanu i u sklopu ovog projekta, blisko smo sarađivali sa donosiocima odluka u oblasti obrazovanja kako bismo razvili nove strategije i standarde. Između ostalog, pružili smo podršku procesu uspostavljanja sektorskih vijeca. Zajedno sa britanskim partnerima, omogucili smo uspostavljanje foruma poslodavaca. Organizovali smo obuke u oblasti liderstva za direktore i nastavnike stručnih škola. Blisko smo sarađivali sa školama i poslodavcima radi uspostavljanja novih programa praksi za učenike.

Pored toga, razvili smo ovaj vodič koji ce vam, nadam se, pomoci u uspostavljanju efikasnih partnerstava između škola i poslodavaca. Ova partnerstva ce vam pomoci da uskladite proces obrazovanja sa buducim potrebama poslodavaca i poboljšate šanse mladih ljudi za nalaženje posla.

Britanski ambasador u Crnoj Gori

Njegova Ekselencija, gospodin Ian Viting, OBE

Vec površan pregled lokalne štampe i Interneta jasno pokazuje da živimo u globalnom društvu. Razlozi i efekti su brojni i raznoliki, tek svi živimo u globalizovanom svijetu gdje se proizvodnja i pružanje usluga vrši na višestrukim lokacijama i nudi na svim svjetskim tržištima. Ova globalna slika utiče na potražnju proizvoda i usluga čije se usklađivanje, modernizovanje i prilagođavanje odigrava izuzetno brzo da bi se na vrijeme odgovorilo potrebama potrošača.

Baš kao i kompanije i organizacije koje proizvode robu i nude usluge za ova tržišta, i stručno se obrazovanje treba prilagođavati i mijenjati da bi osiguralo razvoj upravo onih vještina i znanja koja ce mladim ljudima omoguciti pristup ovako ubrzanom i sve dinamičnijem radnom okruženju. Mnoge škole i ostale obrazovne ustanove širom Zapadnog Balkana vec ulažu napore da u obrazovni proces uključe i poslodavce iz svojih lokalnih sredina, te s njima uspostavljaju veze koje učenicima omogucavaju sticanje pozitivnog radnog iskustva i novih saznanja. Ove mogucnosti se zasnivaju na saradnji škola i poslodavaca.

A kako se to može postici? Svijet formalnog obrazovanja uveliko se razlikuje od svijeta komercijalnog poslovanja i zapošljavanja jer im pritisci i prioriteti nisu isti. U početku se povezivanje može činiti nedostižnim. Ali uz malo promišljanja i mašte ipak je moguce formirati pozitivna i produktivna partnerstva i veze.

Ovaj vodič ima sedam odjeljaka; svaki pokriva jednu ključnu oblast uključivanja poslodavaca u obrazovni proces.

SADRŽAJ

UVOD U PRIČU ZAŠTO ŠKOLE MORAJU PREUZETI AKTIVNIJU ULOGU? . . . . . . . . . 7

PREDNOSTI UKLJUČIVANJA POSLODAVACA U OBRAZOVNI PROCES . . . . . . . 13

USPOSTAVLJANJE ANGAŽMANA IDEJE I AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

USPOSTAVLJANJE ANGAŽMANA RAD NA STRATEŠKOM NIVOU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

PLANIRANJE AKTIVNOSTI ANGAŽMANA POSLODAVACA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

KONTAKTIRANJE POSLODAVACA PRONALAŽENJE ZAINTERESOVANIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

REZIME KLJUČNI DETALJI KOJE TREBA ZAPAMTITI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

ALATI KOJI VAM MOGU POMOĆI PLANSKA DOKUMENTACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

7

UVOD U PRIČU ZAŠTO ŠKOLE MORAJU PREUZETI AKTIVNIJU ULOGU?

O ČEMU SE OVDJE RADI?Ovaj kratki priručnik zamišljen je tako da direktorima i nastavnicima stručnih škola širom Zapadnog Balkana pruži pomoc u iznalaženju načina da lokalne poslodavce i industriju zainteresuju i uključe u rad sa stručnim školama. Vodič pruža širok spektar ideja proisteklih iz realnih primjera sa Zapadnog Balkana i iz Velike Britanije, gdje su poslodavci vec uključeni u rad stručnih škola, što pokazuje pozitivne efekte na ishode učenja.

Jasno je da vama i vašoj školi ne mogu biti korisne sve ideje predložene i opisane na ovim stranicama. Možda ste i neke od njih vec i isprobali. Ali važno je shvatiti da svaka uspješna aktivnost angažmana poslodavaca mora predstavljati dobitno rješenje za obje strane. U stvari, dobitno rješenje za sve tri strane – jer prednosti tog rješenja trebaju osjetiti učenici, stručne škole i poslodavci. Smatra se, dakle, da je produktivnije i efikasnije veze s privredom moguce ostvariti prilagođavanjem vašeg trenutnog načina rada ili usvajanjem nekih od ideja predstavljenih u ovom vodiču.

KO JE IZRADIO OVAJ VODIČ?Ovaj vodič je izrađen u sklopu projekta „Uključivanje poslodavaca i reforma stručnog obrazovanja na Zapadnom Balkanu“ koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije a sprovodi British Council u cilju pružanja podrške saradnji stručnih škola i poslodavaca u zemljama Zapadnog Balkana. Opšti cilj projekta je poboljšanje šanse za zapošljavanje mladih kroz stručno obrazovanje i obuku koja mladima razvija upravo one vještine za kojima su poslodavci ove regije iskazali potrebe. Ovo su izazovi s kojima se obrazovni sistem Velike Britanije suočava barem posljednjih 20 godina, tokom kojih je stečeno relevantno znanje i znatno iskustvo. Svrha ovog vodiča je da direktore, nastavnike i poslodavce podstakne na uspostavljanje ili jačanje međusobne saradnje i saradnje sa širom zajednicom u cilju zajedničke pripreme mladih za svijet rada.

KAKO KORISTITI OVAJ VODIČ?Vodič je osmišljen kao priručnik čiji sadržaj ne samo da stimuliše razvoj novih ideja vec i pruža alate za njihovu realizaciju i ukazuje na procedure razvoja aktivnosti za uspješan angažman poslodavaca. Sadržaj vodiča, u

8

cjelini ili pojedine odjeljke, slobodno koristite po vlastitom nahođenju na sastancima s kolegama i, naravno, sa samim poslodavcima.

Radi olakšavanja ovog pristupa vodič se sastoji od odjeljaka fokusiranih na prijedloge različitih aktivnosti, kao i smjernica za realizaciju planova. Vodič sadrži i veliki broj analiza konkretnih slučajeva koji ilustruju efekte angažmana poslodavaca, kao i načine realizacije uspješnog partnerstva.

KOME JE VODIČ NAMIJENJEN?Ovaj vodič je namijenjen direktorima škola koji osmišljavaju i planiraju metode za uspostavljanje bližih veza između svojih škola i lokalnih poslodavaca, kao i nastavnicima koji planiraju konkretne aktivnosti u okviru stručnih predmeta. Vodič može koristiti i pripravnicima, direktorima škola i odsjeka, licima odgovornim za organizaciju praktičnog rada učenika u radnim organizacijama, kao i nastavnicima koji se posebno bave određenom strukom.

Vodič može koristiti i poslodavcima u industriji koji žele razviti pozitivne i produktivne radne odnose sa jednom ili grupom stručnih škola. Resurse ovog vodiča poslodavci mogu koristiti i da bi mlade privukli za rad u određenoj grani industrije. Vodič ističe i aktivnosti kojima bi poslodavci mogli doprinijeti osavremenjivanju plana i programa stručnih škola, kao i izazove s kojima se škole obično suočavaju pri organizovanju aktivnosti za uključenje poslodavaca u nastavni proces.

ŠTA OD TOGA IMAJU POSLODAVCI?Svijet stručnog obrazovanja i svijet preduzeca i industrije na prvi pogled nemaju mnogo sličnosti. Škole se fokusiraju na rad s učenicima iz raznih sredina i godinama se usredsređuju na odgoj učenika kao savjesnih građana.

Preduzece i industrija, s druge strane, fokusiraju se na potrebe svojih klijenata, na obezbjeđenje proizvoda i usluga koje ispunjavaju očekivanja klijenata i na prodaju koja poslovanje čini održivim. Mora da takva preduzeca nemaju vremena za rad sa lokalnim školama? I zašto bi školski nastavnik trošio vrijeme na razgovore s lokalnim preduzecima?

Dakle, razvoj produktivnog partnerstva sa lokalnom privredom naizgled je teško ostvarljiv. Međutim, svjetovi obrazovanja i privrede u suštini su mnogo bliži nego što to djeluje na prvi pogled.

Poslovni subjekti i javni sektor suočavaju se s brojnim izazovima pri regrutovanju adekvatno obučenog i motivisanog kadra. Da bi se njihove potrebe za kadrom zadovoljile, uloga škola je itekako bitna.

9

Primjer 1:

G1 Group – Program Taste, Škotska

G1 Group je ugostiteljsko preduzece s velikim brojem restorana, barova i hotela širom Škotske. U sastavu ove grupacije nalazi se i akademija Tennent’s Training Academy, specijalizovana za obučavanje ugostiteljskih radnika, i to ne samo za potrebe ovog, nego i niza drugih ugostiteljskih preduzeca. Akademija nudi obuku u oblastima pripreme hrane, usluge u barovima, zakonskih normativa i menadžmenta.

Prepoznajuci značaj privlačenja mladog i talentovanog kadra u ugostiteljski sektor, G1 Group vec nekoliko godina u školama organizuje program TASTE koji učenicima nudi priliku za bliži uvid u radna mjesta koja nudi ova djelatnost. Jedna od ključnih karakteristika ovog programa je ukazivanje na zabavnu stranu rada u ovom sektoru. Program TASTE se sada sprovodi u velikom broju škola širom Škotske i uključuje niz različitih poslodavaca, kako velikih tako i malih.

Na primjer, januara 2016. godine, program TASTE je pokrenut u jednoj srednjoj školi u Dandiju. Ovaj dvodnevni događaj omogucio je učenicima da učestvuju u praktičnim radionicama o pravljenju „moktela“ (koktela koji ne sadrže alkohol), usluživanju gostiju i kuvarskim radionicama vrhunskih škotskih kuvara. Učestvovalo je ukupno 220 učenika uzrasta od 14 do 18 godina, sa ciljem razmatranja ugostiteljstva i turizma kao potencijalnih mogucnosti za razvoj karijere nakon završetka škole.

Stephanie Wade, direktorica akademije Tennent’s Training, kaže: „Svakog dana je u radionicama učestvovalo po 110 učenika. Organizovacemo i praktične majstorske radionice tako da ce učenici naučiti da kuvaju, poslužuju za barom, prave kafu, dakle praktične vještine neophodne za stupanje u svijet rada.“

„Nadamo se da ce ih to navesti da razmisle o karijeri u ugostiteljstvu. Ali ako i ne bude tako, barem ce dan provesti zabavljajuci se.“

Program TASTE je osmišljen nakon što je škotska vlada objavila izvještaj Developing the Young Workforce / Razvoj mlade radne snage, koji je ukazao na potrebu saradnje poslodavaca i obrazovnog sektora u nastojanjima da se podstakne razvoj preduzetništva i ostalih vještina potrebnih privredi.

Izvještaj je naglasio da ce razvoj adekvatnih vještina i znanja podici samopouzdanje mladih pri traženju zaposlenja nakon završetka škole, te doprinijeti smanjenju nezaposlenosti mladih.

10

Lauren iz Broughty Ferryja, učenica treceg razreda, kaže: „Stekli smo nove vještine i saznali kakvi sve poslovi postoje u ugostiteljstvu. Danas sam o ugostiteljstvu naučila mnogo toga što ranije nisam znala.“

13

PREDNOSTI UKLJUČIVANJA POSLODAVACA U OBRAZOVNI PROCES

ZAŠTO SARAĐIVATI S PRIVREDOM? – PREDNOSTI PARTNERSKOG RADAPostoji jasno izražena potreba za partnerstvom stručnih škola i poslodavaca.

Ako škole namjeravaju da kod učenika razviju upravo one vještine i znanja koje privreda traži, moraju najprije otkriti specifične potrebe sektora za koje školuju kadar. Na isti način i poslodavci, ukoliko očekuju kadar motivisan i osposobljen za davanje doprinosa u razvoju njihovog poslovanja, moraju artikulisati potrebe i očekivanja te ih iskazati sistemu stručnog obrazovanja. U realizaciji ostvarenja tih potreba, poslodavci moraju stručnim školama da pruže podršku i na lokalnom i državnom nivou.

Bez istinskog dijaloga nijedan partner nece imati uspjeha, ali uz malo mašte, kreativnosti i truda, moguce je iznaci rješenja od obostrane koristi. Prema tome, obije strane mogu biti na dobitku.

Korist za poslodavcePoslodavci ostvaruju korist kroz mogucnosti da:

predstave svoju kompaniju / sektor potencijalnoj, buducoj radnoj snazi

ostvare direktan angažman s potencijalnim praktikantima / mladim kandidatima za posao

unaprijede partnerstva sa školama

ispune korporativnu odgovornost kroz uzvacanje lokalnoj zajednici.

Korist za školeRad sa privredom omogucava:

relevantnost i realističnost konkretnih primjera i samog nastavnog plana i programa

podršku lokalnih preduzeca i unaprijeđenje statusa škole u zajednici.

Ali korist ostvaruju i sami učesnici u aktivnostima koje poslodavce uključuju u obrazovni proces.

14

Korist za zaposleneNastavnici stručnih predmeta i ostali predstavnici škola imace koristi od:

motivišuceg iskustva koje stiču kroz upoznavanje i saradnju s lokalnim preduzecima / poslodavcima

osjecaja vrijednosti koji raste sa sviješcu o relevantnosti vlastitog rada

sigurnosti da učenicima pružaju upravo ono što im treba

rađanja novih ideje za primjere i aktivnosti tokom nastavnog procesa.

Korist za učenikeKorist koju ovakav pristup potencijalno pruža učenicama ipak je najznačajnija. Angažman poslodavaca može:

stvoriti mogucnosti za razvoj preduzetničkih vještina

doprinijeti razvoju vještina i znanja koje učenicima povecavaju šanse za zaposlenje

učiniti učenje zabavnijim i zanimljivijim

pružiti kontekst i povecati razumijevanje onoga što se uči

podržati i motivisati učenike u učenju i stiecanju novih vještina značajnih za praktični rad

stručno znanje teorijskih koncepata i vještina povezati s određenim zanimanjima

podstaci i inspirisati izbor karijere učenika – usmjeravanjem procesa odlučivanja o zapošljavanju / daljem školovanju

razviti vještine ključne za zapošljavanje.

Postojeca saradnja stručnih škola i poslodavaca u zemljama Zapadnog Balkana pokazuje snažan učinak na učenike. Primjer srednje stručne škole u Delčevu pokazuje važnost realnog radnog okruženja koje učenicima u programu radne prakse obezbjeđuje poslodavac. Ovo je suštinski preduslov koji učenicima omogucava sticanje vještina i znanja direktno vezanih s njihovim buducim poslovima.

15

Primjer 2:

SOU Metodi Mitevski – Brico, Delčevo

Lokalnu fabriku „Rudine“ u Delčevu posjecuju učenici svih razreda hemijskog i prehrambenog odsjeka u različitim fazama školovanja, u vezi sa različitim aspektima školovanja. Učenici tokom posjeta obilaze proizvodne pogone, imaju priliku da osjete radnu atmosferu i posmatraju proces proizvodnje.

Učenici razvijaju radne navike, postaju svjesni radnog okruženja u okviru svojih potencijalnih buducih profesija, i imaju priliku da vide kako se teorija o kojoj uče na časovima primjenjuje u praksi, u stvarnom proizvodnom procesu. Ovo iskustvo je korisno jer učenike motiviše na razvoj novih vještina i znanja. Razmjena ovih iskustava u školi, tokom praktične nastave, inspiriše mlađe generacije na angažman u procesu učenja.

Partnerstvo s vlasnicima fabrike razvijalo se postepeno; vlasnici održavaju to partnerstvo jer su svjesni da tako podržavaju potencijal buducih uposlenika.

17

USPOSTAVLJANJE ANGAŽMANA IDEJE I AKTIVNOSTI

KAKO POSLODAVCE UKLJUČITI U OBRAZOVNI PROCES?Dakle, šta mi zapravo podrazumijevamo pod „angažman poslodavaca“? Prednosti su brojne za nastavnike i škole koje se za dobrobit svojih učenika potrude ostvariti saradnju s poslodavcima. Poznato je da se sve škole, bez obzira na to gdje se nalaze, bore sa sve vecim pritiscima u pogledu postojecih resursa. Bilo bi naivno osmisliti vodič kao što je ovaj a ne uzeti u obzir pritiske s kojima se suočavaju nastavnici stručnih predmeta i obrazovni sistem u cjelini. Zbog toga ovaj vodič predlaže ideje koje predstavljaju različite pristupe; vama svi oni nece biti podjednako korisni. Vi možda vec primjenjujete neke od ideja, ili ih bar razmatrate.

Ali sve predložene ideje i pristupi imaju zajedničke imenitelje: princip podsticanja bliske saradnje poslodavaca i sektora stručnog obrazovanja, razmjenu ideja i izgradnju veza koje učenicima obezbjeđuju najbolje moguce obrazovanje koje ih priprema za zadovoljavajuce i isplative karijere.

Jasnosti radi, predložene aktivnosti angažmana poslodavaca generalno se dijele u dvije ključne grupe:

1. pružanje pomoci u realizaciji aktivnosti i angažovanju učenika – aktivnosti koje direktno utiču na učenike

2. planiranje nastavnog plana i programa – rad na strateškom nivou radi osmišljavanja nastavnog plana i programa.

Počecemo iscrtavanjem generalne slike ovih aktivnosti i njihovih mogucih vidova.

PRUŽANJE POMOĆI U REALIZACIJI AKTIVNOSTI I ANGAŽOVANJU UČENIKAKao nastavnik stručnih predmeta vjerovatno stalno razmišljate kako da svoja predavanja učenicima učinite korisnijim, novijim, svježijim i zanimljivijim. Nema sumnje da je Internet veoma koristan alat u prikupljanju informacija o poslodavcima u stručnom području kojim se bavite. Možda ga vi koristite za pronalaženje slika, primjera i raznih informacija potrebnih za predavanja. Takav materijal predstavljaju čak i jednostavne stvari kao slike i logotipi na slajdovima ili štampanim materijalima u PowerPointu, ili naprosto primjeri o novim proizvodima i uslugama koje nude dobro poznati poslodavci.

18

Ali zamislite kako bi učenicima koristilo kad biste ih i stvarno odveli u radni prostor nekog preduzeca, da vide stvarne materijale i procese, ili vrste klijenata kojima dotična preduzeca pružaju usluge.

Saradnja s poslodavcima može vam pomoci da to i ostvarite. Da pogledamo primjere nekih jednostavnih aktivnosti koje vam mogu pomoci u predstavljanju savremenih sadržaja.

Tri tabele u nastavku teksta predstavljaju niz aktivnosti za angažman poslodavaca, koje se fokusiraju na različite aspekte podrške učenicima. Ovo može podrazumijevati radionice i laboratorije kao sastavne dijelove nastavnog plana i programa. Predstavljeni su i fleksibilniji vidovi aktivnosti, kao posjete preduzecima, mogucnost stažiranja itd.

19

Tab

ela

1:

Akt

ivno

sti a

ngaž

ovan

ja p

osl

od

avac

a d

irek

tno

pov

ezan

e s

ob

uko

m /

nas

tavo

m k

onk

retn

og

pre

dm

eta:

Naj

jed

nost

avni

je a

ktiv

nost

i su

one

ko

je p

oje

din

im n

asta

vnic

ima

po

maž

u re

aliz

aciju

nas

tavn

og

čas

a u

skla

du

sa

savr

emen

im k

reta

njim

a i i

lust

rova

nog

zan

imlji

vim

i ak

tuel

nim

pri

mje

rim

a. A

ktiv

nost

i nav

eden

e u

ovo

j tab

eli p

rilič

no s

u je

dno

stav

ne i

mo

guc

e ih

je o

rgan

izov

ati n

a in

div

idua

lno

j osn

ovi,

sara

dnj

om

pre

dm

etno

g n

asta

vnik

a i p

osl

od

avca

.

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Po

slo

dav

ac o

bez

bje

đu

je m

ater

ijale

/

resu

rse.

Loka

lni p

osl

od

avac

ob

ezb

jeđ

uje

od

ređ

ene

fizič

ke r

esur

se i

mat

erija

le k

oji

osi

gur

avaj

u re

leva

ntno

st i

savr

emen

ost

na

stav

e.

Ovo

mo

že u

klju

čiva

ti vi

deo

i p

rom

otiv

ni

mat

erija

l, uz

ork

e si

rovi

na, v

išak

op

rem

e d

ate

na k

ori

šten

je it

d.

U n

ekim

slu

čaje

vim

a, v

elik

i po

slo

dav

ci

mo

gu

ob

ezb

ijed

iti v

iso

kokv

alite

tne

po

slov

ne m

ater

ijale

ko

ji ilu

stru

ju p

utev

e ra

zvo

ja k

arije

re u

njih

ovim

pre

duz

ecim

a /

org

aniz

acija

ma.

Pro

širu

je a

sort

iman

mat

erija

la i

op

rem

e ko

je š

kola

ko

rist

i. O

sig

urav

a re

leva

ntno

st i

aktu

elno

st n

asta

vnih

sr

edst

ava.

Jed

nost

avan

nač

in d

a se

bez

utr

ošk

a vr

emen

a i n

ovca

om

og

uci e

fikas

nost

na

stav

e u

stru

čno

j ško

li.

Čin

i uče

nje

rele

vant

nijim

, kro

z ra

d s

a ak

tuel

nim

mat

erija

lima

i op

rem

om

.

Po

sjet

a ra

zred

a –

jed

an d

an

Jed

nod

nevn

a p

osj

eta

rad

nom

mje

stu

u o

rgan

izac

iji n

asta

vnik

a st

ručn

ih

pre

dm

eta.

Mo

že t

raja

ti iz

međ

u je

dno

g

ili d

va s

ata,

ili c

ijeli

dan

, u z

avis

nost

i od

ra

spo

loži

vog

vre

men

a.

Čin

i str

učni

pre

dm

et z

anim

ljivi

jim.

Pom

aže

u is

tican

ju z

nača

ja n

asta

vno

g

pla

na i

pro

gra

ma.

Ono

što

se

vid

i to

kom

p

osj

ete,

nas

tavn

ik k

asni

je m

ože

ko

rist

iti

za il

ustr

aciju

od

ređ

enih

det

alja

.

Posl

od

avac

mo

že s

arađ

ivat

i s v

elik

im

bro

jem

po

jed

inac

a is

tovr

emen

o.

Posl

od

avcu

rel

ativ

no je

dno

stav

no z

a o

rgan

izac

iju. M

ože

mo

tivis

ati u

čeni

ke.

Ob

ezb

jeđ

uje

učen

iku

scen

ario

ko

ji uč

enje

čin

i rel

evan

tniji

m.

Susr

et s

ko

nkre

tnim

ljud

ima

na r

adno

m

mje

stu

na u

čeni

ke d

jelu

je in

spir

ativ

no.

Pom

aže

pre

do

čava

nju

pri

rod

e p

osl

a ko

ji ih

zan

ima.

20

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Pre

dst

avlja

nje

po

slo

dav

ca

Pre

dst

avni

k lo

kaln

og

po

slo

dav

ca

ob

avlja

pre

zent

aciju

po

slo

dav

ca p

red

uč

enic

ima

u šk

oli.

Pre

zent

acija

se

foku

sira

ili n

a o

dre

đen

i te

hnič

ki p

red

met

, ili

na o

bja

šnje

nje

ono

ga

što

po

slo

dav

ci o

čeku

ju d

a vi

de

u b

iog

rafij

i, p

red

stav

ljanj

e tip

ični

h p

utev

a ra

zvo

ja k

arije

re, i

ana

lize

sluč

aja

konk

retn

ih k

arije

ra.

Čin

i str

učne

pre

dm

ete

zani

mlji

vijim

kr

oz

pre

zent

aciju

dru

ge

oso

be

i sa

dru

gač

ijeg

asp

ekta

.

Do

nosi

ško

li ak

tuel

ne i

najb

olje

p

raks

e re

leva

ntne

za

od

ređ

eni s

truč

ni

pre

dm

et.

Pre

zent

acija

se

mo

že s

nim

iti i

po

novo

ko

rist

iti i

li ča

k d

istr

ibui

rati

dru

gim

šk

ola

ma

koje

nud

e is

te s

truč

ne

sad

ržaj

e

Ko

rist

an a

lat

za r

azvo

j kar

ijere

ko

ji p

osl

od

avac

ko

rist

i tak

o š

to č

lana

svo

g

oso

blja

po

šalje

u š

kolu

da

pre

dst

avlja

o

rgan

izac

iju. P

osl

od

avac

osi

gur

ava

da

učen

ici d

ob

iju p

ravu

slik

u o

ono

me

šta

se o

čeku

je o

d n

ovoz

apo

slen

ih /

p

rip

ravn

ika,

o p

lata

ma

itd.

Jed

nost

avan

i ek

ono

mič

an n

ačin

za

po

mag

anje

loka

lno

j ško

li.

Uče

nik

stič

e zn

anje

od

ljud

i ko

ji o

bav

ljaju

po

sao

u s

tvar

nom

svi

jetu

.

Pom

aže

učen

icim

a d

a sh

vate

šta

se

od

njih

oče

kuje

na

konk

retn

im

rad

nim

mje

stim

a, š

to s

e m

ože

od

nosi

ti na

po

treb

ne k

valifi

kaci

je, n

ačin

sa

mo

pre

zent

acije

i m

og

ucno

sti k

oje

im

se n

ude.

Ind

ivid

ual

no

rad

no

isku

stvo

Pore

d k

om

po

nent

e o

bav

ezne

pra

kse,

na

stav

nici

mo

gu

isko

rist

iti m

og

ucno

st

pra

ktič

nog

rad

a na

baz

i jed

nod

nevn

og

ra

dno

g is

kust

va u

to

ku s

edm

ice.

Rad

no is

kust

vo n

udi l

oka

lni p

osl

od

avac

.

Ovo

bi k

ori

stilo

uče

nici

ma

koji

imaj

u p

rob

lem

e s

inte

nzite

tom

raz

red

nih

aktiv

nost

i, te

bi i

m k

ori

stile

po

sjet

e ra

dno

m o

kruž

enju

jed

nom

sed

mič

no

ili je

dno

m s

vake

dru

ge

sed

mic

e.

Ovo

je m

og

uce

org

aniz

ovat

i bilo

na

krat

koro

čno

j bilo

na

dug

oro

čno

j osn

ovi.

Rad

no is

kust

vo m

ože

se

org

aniz

ovat

i i

na k

ratk

oro

čno

j i n

a d

ugo

ročn

oj o

snov

i, p

ruža

juci

po

jed

inci

ma

pri

liku

da

„u

sto

pu

pra

te“

po

jed

ince

ili g

rup

e o

d k

ojih

m

og

u na

učiti

od

ređ

ene

vješ

tine.

Ovo

ško

li m

ože

po

mo

ci d

a ri

ješi

p

ose

bne

nas

tavn

e p

otr

ebe

po

jed

inih

uč

enik

a ko

jima

je t

eško

da

savl

adaj

u o

bim

ne n

asta

vne

aktiv

nost

i a u

čeci

u

rad

nom

okr

užen

ju m

og

u p

ost

ici b

olje

re

zulta

te.

Posl

od

avci

mo

gu

igra

ti d

irek

tnu

ulo

gu

u p

ruža

nju

po

drš

ke p

oje

din

cim

a m

otiv

iran

ijim

za

učen

je u

rea

lnim

ži

votn

im s

ituac

ijam

a. T

ako

đe

daj

e vr

ijem

e p

osl

od

avcu

da

učen

ika

upoz

na

toko

m d

užeg

vre

men

sko

g p

erio

da.

Mo

že z

nača

jno

po

mo

ci u

rad

u s

učen

icim

a ko

jima

aktiv

nost

i baz

iran

e na

rad

u u

učio

nici

pre

dst

avlja

ju iz

azov

, ka

o i

oni

ma

koji

se v

iše

foku

sira

ju n

a st

upan

je u

svi

jet

rad

a.

Rad

no is

kust

vo je

tak

ođ

e o

dlič

an

nači

n d

a m

lad

i shv

ate

šta

se o

d n

jih

oče

kuje

na

rad

nom

mje

stu;

na

taj

nači

n im

se

po

maž

e i d

a ra

zviju

nov

e vj

eštin

e ko

je im

pov

ecav

aju

mo

guc

nost

i za

po

šlja

vanj

a.

21

Tab

ela

2:

Akt

ivno

sti k

oje

zah

tijev

aju

form

iran

je s

lože

nijih

rad

nih

od

nosa

:

Akt

ivno

sti n

aved

ene

u ta

bel

i 2 z

ahtij

evaj

u p

ažlji

vije

pla

nira

nje

i org

aniz

aciju

. One

zah

tijev

aju

sara

dnj

u p

oje

din

ih

nast

avni

ka il

i, jo

š če

šce,

gru

pa

nast

avni

ka r

adi k

reir

anja

dug

oro

čnih

akt

ivno

sti.

Ove

akt

ivno

sti z

ahtij

evaj

u st

alne

ra

zgov

ore

s p

oje

din

ačni

m p

osl

od

avci

ma

ili g

rup

ama

po

slo

dav

aca.

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Saja

m z

apo

šlja

van

ja

Svak

e g

od

ine

po

slo

dav

ci n

asto

je d

a p

rom

oviš

u sv

oje

po

slov

anje

mla

dim

a ka

ko b

i pri

vukl

i one

naj

spo

sob

nije

. Sa

jmov

i zap

ošl

java

nja

po

slo

dav

cim

a p

ruža

ju n

e sa

mo

pri

liku

da

se p

red

stav

e g

rup

ama

učen

ika,

neg

o i

da

po

bo

ljšaj

u re

zulta

t šk

ola

u p

og

led

u za

po

šlja

vanj

a nj

ihov

ih u

čeni

ka. U

nek

im s

luča

jevi

ma,

sa

jmov

e za

po

šlja

vanj

a m

og

u o

rgan

izov

ati i

ko

nzo

rciju

mi š

kola

kak

o b

i ti

do

gađ

aji b

ili d

ovo

ljno

vel

iki i

ko

risn

i za

sve

stra

ne.

Sajm

ovi z

apo

šlja

vanj

a p

red

stav

ljaju

iz

vrst

an n

ačin

pre

dst

avlja

nja

učen

ika

širo

kom

sp

ektr

u p

osl

od

avac

a i d

irek

tno

sr

edst

vo k

oje

im p

om

aže

da

pre

poz

naju

sp

ekta

r p

osl

ovni

h m

og

ucno

sti k

oje

im

se n

ude.

Sajm

ovi z

apo

šlja

vanj

a ta

kođ

e p

om

ažu

ško

lam

a d

a p

ost

anu

pro

aktiv

ne

kom

po

nent

e lo

kaln

e p

rivr

ede.

Uče

stvo

vanj

em n

a je

dno

m il

i na

nizu

sa

jmov

a za

po

šlja

vanj

a, p

osl

od

avci

sv

oje

pre

duz

ece

mo

gu

pre

dst

aviti

kao

„p

ože

ljno

g p

osl

od

avca

“ za

uče

nike

ko

ji za

vrša

vaju

ško

lova

nje

i tra

že z

apo

slen

je.

Uče

nici

do

bija

ju p

rilik

u d

a up

ozna

ju

velik

bro

j po

tenc

ijaln

ih p

osl

od

avac

a, š

to

za n

jih p

red

stav

lja d

od

atnu

mo

tivac

iju.

22

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Akt

ivn

ost

u u

čio

nic

i, u

tra

jan

ju o

d

nek

olik

o d

ana

Rad

eci s

a na

stav

niko

m s

truč

nih

pre

dm

eta,

po

slo

dav

ac m

ože

raz

vija

ti ak

tivno

sti k

oje

se

vrem

eno

m m

og

u p

rim

ijeni

ti i n

a ra

dno

m m

jest

u. T

o b

i m

og

lo u

klju

čiva

ti g

rup

u uč

enik

a na

ra

dno

m m

jest

u, r

ad s

a za

po

slen

ima

u ka

ncel

ariji

, pru

žanj

e p

om

oci

po

slo

dav

cu

da

klije

ntim

a p

red

stav

i nov

i pro

izvo

d.

Una

pri

jeđ

uje

met

od

e ko

jima

nast

avni

ci

stru

čnih

pre

dm

eta

učen

icim

a p

ruža

ju

viso

kokv

alite

tno

, re

leva

ntno

i re

alis

tično

isku

stvo

uče

nja.

Posl

od

avac

saz

naje

viš

e o

ško

li i

učen

icim

a. M

ože

po

mo

ci r

ealn

ijem

ra

zum

ijeva

nju

njih

ove

ob

last

i rad

a. M

ože

m

otiv

isat

i rad

nu s

nag

u ko

ja ž

eli d

a ra

di

s m

lad

ima.

Om

og

ucav

a d

a p

ote

ncija

lni b

uduc

i up

osl

enic

i sag

led

aju

po

slo

dav

ca u

p

oziti

vno

m s

vije

tlu.

Uče

nik

se m

ože

ukl

juči

ti u

real

ne

aktiv

nost

i na

rad

nom

mje

stu

i mo

že

stec

i ne

sam

o z

nanj

a o

od

ređ

eno

m

po

slu,

vec

i p

rakt

ične

vje

štin

e.

Pom

aže

učen

iku

da

rad

eci s

a ra

zlič

itim

ljud

ima

izva

n uč

ioni

ce

stek

ne s

amo

po

uzd

anje

i vj

eštin

e u

međ

ulju

dsk

im o

dno

sim

a.

Pro

jeka

t u

uči

on

ici

Posl

od

avac

rad

i sa

nast

avni

kom

str

učni

h p

red

met

a ka

ko b

i pre

dst

avio

zad

atak

ili

niz

zad

atak

a ko

ji o

dra

žava

ju z

ajed

ničk

e iz

azov

e i a

ktiv

nost

i na

rad

nom

mje

stu.

To

bi m

og

lo u

klju

čiva

ti iz

rad

u p

lana

p

roje

kta,

raz

voj m

arke

tinšk

e ka

mp

anje

itd

. Rad

i bo

ljih

rezu

ltata

, pro

jeka

t tr

eba

od

raža

vati

stva

rne

izaz

ove

s ko

jima

se

suo

čava

po

slo

dav

ac. P

osl

od

avac

se

mo

že u

klju

čiti

u o

cjen

u ra

da

učen

ika.

U

čeni

ci t

ako

đe

mo

gu

biti

poz

vani

da

pre

dst

ave

rezu

ltate

svo

g p

roje

kta

pan

elu

po

slo

dav

aca.

Nas

tavn

ik s

truč

nih

pre

dm

eta

u ra

du

s p

osl

od

avce

m m

ože

osm

islit

i akt

ivno

sti

učen

ja i

ocj

enjiv

anja

ko

je p

ovez

uju

i od

raža

vaju

vel

iki b

roj r

azlič

itih

kom

po

nena

ta s

truč

nog

nas

tavn

og

p

lana

i p

rog

ram

a. O

vo m

ože

mo

tivis

ati

učen

ike

i po

mo

ci im

da

po

bo

ljšaj

u sv

oje

re

zulta

te.

Posl

od

avci

mo

gu

po

mo

ci u

o

smiš

ljava

nju

zad

atak

a ko

ji d

ono

se n

ove

idej

e. T

ako

đe

po

maž

e p

osl

od

avcu

da

izg

rad

i dug

oro

čan

od

nos

sa š

kolo

m.

Čla

novi

ma

oso

blja

ukl

juče

nje

u ov

e ak

tivno

sti m

ože

do

nije

ti d

od

atnu

m

otiv

aciju

, i p

om

oci

im u

ličn

om

raz

voju

.

Uče

nici

mo

gu

biti

ukl

juče

ni u

akt

ivno

sti

učen

ja r

elev

antn

ijih

i zan

imlji

vijih

od

ra

da

na t

eori

jski

m s

cena

rijim

a.

23

Tab

ela

3:

Akt

ivno

sti u

vez

i sa

pla

nira

njem

i p

rip

rem

om

za

real

izac

iju a

ktiv

nost

i

Ove

akt

ivno

sti s

e fo

kusi

raju

na

razv

oj n

asta

vnik

a. Z

asni

vaju

se

na p

retp

ost

avci

da

i nas

tavn

ici m

og

u im

ati z

natn

e ko

rist

i o

d u

poz

nava

nja

s na

jsav

rem

eniji

m s

adrž

ajim

a i m

ater

ijom

str

uke.

Tab

ela

op

isuj

e i a

ktiv

nost

i ko

je je

mo

guc

e fo

kusi

rati

na r

azlič

ite s

ekto

re t

j. o

pšt

e vj

eštin

e za

zap

ošl

java

nje

pri

mje

nljiv

e na

sve

ind

ustr

ijske

gra

ne a

ne

sam

o n

a p

oje

din

ačne

st

ručn

e p

red

met

e.

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Ind

ivid

ual

ni s

asta

nak

sa

loka

lnim

p

osl

od

avce

m

Nas

tavn

ik s

truč

nih

pre

dm

eta

org

aniz

uje

sast

anak

sa

loka

lnim

po

slo

dav

cem

/

po

slo

dav

cem

u s

ekto

ru p

ovez

ano

m s

a st

ručn

im p

rog

ram

om

.

Pom

aže

nast

avni

ku u

stic

anju

zna

nja

o t

ekuc

im r

adni

m p

raks

ama

i rad

nim

p

raks

ama

u ra

zvo

ju. I

stič

e sp

ecifi

čne

vješ

tine

i zna

nja

koje

po

slo

dav

ac i

njeg

ov s

ekto

r tr

aže

i vri

jed

nuju

.

Org

aniz

acijo

m i

pru

žanj

em p

od

rške

ak

tivno

stim

a ra

dne

pra

kse

za lo

kaln

e na

stav

nike

str

učni

h p

red

met

a,

po

slo

dav

ci m

og

u d

irek

tno

utic

ati n

a kv

alite

t na

stav

e u

stru

čnim

ško

lam

a.

Uče

nici

ma

kori

sti n

ovo

steč

eno

zna

nje

nast

avni

ka. I

maj

u ko

rist

i od

naj

novi

jih

rele

vant

nih

info

rmac

ija.

Raz

voj k

adro

va

Rad

s p

osl

od

avci

ma

ne s

amo

da

kori

sti

ono

me

što

uče

nici

uče

, vec

mo

že

po

mo

ci i

u ra

zvo

ju n

asta

vno

g o

sob

lja.

Nas

tavn

icim

a st

ručn

ih p

red

met

a p

erio

d s

tican

ja is

kust

va n

a ra

dno

m

mje

stu

mo

že p

om

oci

da

bud

u u

toku

sa

aktu

elni

m r

adni

m p

raks

ama.

Rad

na p

raks

a na

stav

nog

oso

blja

mo

že

po

mo

ci i

u p

od

izan

ju u

gle

da

ško

la k

od

lo

kaln

ih p

osl

od

avac

a.

Rad

na p

raks

a za

nas

tavn

ike

stru

čnih

p

red

met

a m

ože

biti

vel

iki m

otiv

acio

ni

alat

ko

ji na

stav

nici

ma

ob

ezb

jeđ

uje

stic

anje

naj

novi

jih z

nanj

a i p

rilik

u d

a ra

zviju

poz

itivn

e ra

dne

vez

e s

loka

lnim

p

osl

od

avci

ma.

Rad

na p

raks

a na

stav

nika

ta

kođ

e m

ože

stim

ulis

ati d

a ra

zmo

tri

nove

sce

nari

je u

po

gle

du

nast

avni

h sr

edst

ava

i akt

ivno

sti u

čenj

a.

U p

rinc

ipu,

rad

na p

raks

a p

red

stav

lja

od

ličnu

akt

ivno

st z

a p

rofe

sio

naln

i raz

voj

Org

aniz

acijo

m i

pru

žanj

em p

od

rške

ak

tivno

stim

a ra

dne

pra

kse

za lo

kaln

e na

stav

nike

str

ukov

nih

pre

dm

eta,

p

osl

od

avci

mo

gu

dir

ektn

o u

tjeca

ti na

kv

alite

t na

stav

e u

stru

kovn

im š

kola

ma.

Iako

uče

nici

nem

aju

dir

ektn

o is

kust

vo

s ra

dno

m p

raks

om

, oni

imaj

u ko

rist

i o

d z

nanj

a i v

ješt

ina

koje

stič

u nj

ihov

i na

stav

nici

. Ovo

se

po

stiž

e kr

oz r

adne

ak

tivno

sti k

oje

od

raža

vaju

naj

bo

lje

teku

ce p

raks

e i k

roz

poz

ivan

je

nast

avni

ka n

a so

pst

vena

nov

ost

ečen

a is

kust

va p

ri il

ustr

aciji

klju

čnih

det

alja

.

24

Akt

ivno

stK

ori

st z

a šk

olu

Ko

rist

za

po

slo

dav

ceK

ori

st z

a uč

enik

e

Pru

žan

je p

od

rške

po

seb

nim

cilj

nim

g

rup

ama

/ ka

mp

anja

ma

U n

ekim

se

sluč

ajev

ima

aktiv

nost

i uk

ljuči

vanj

a p

osl

od

avac

a m

og

u us

red

sred

iti n

a ko

nkre

tna

pita

nja

od

in

tere

sa z

a p

osl

od

avce

, ško

le, i

dru

štvo

u

cjel

ini.

To m

ože

ob

uhva

titi p

itanj

a ka

o

što

su

uklju

čiva

nje

vece

g b

roja

žen

a u

rad

, pita

nja

pis

men

ost

i ili

spo

sob

nost

i ra

čuna

nja,

po

dst

ican

je u

čenj

a p

red

met

a za

snov

anih

na

nauc

i / t

ehno

log

iji. U

ov

im s

luča

jevi

ma,

akt

ivno

sti m

og

u b

iti

org

aniz

ovan

e u

nizu

raz

ličiti

h st

ručn

ih

i nes

truč

nih

pre

dm

eta

i raz

ličiti

m

sekt

ori

ma

zap

ošl

java

nja,

ko

ji o

buh

vata

ju

i pri

vatn

i i ja

vni s

ekto

r.

Akt

ivno

sti u

klju

čiva

nja

po

slo

dav

aca

usm

jere

ne n

a sp

ecifi

čna

pita

nja

koja

se

od

nose

na

učen

je i

zap

ošl

java

nje

mo

gu

po

mo

ci b

ližo

j sar

adnj

i s u

čeni

cim

a ra

nije

is

klju

čeni

m iz

ško

lsko

g s

iste

ma

ili o

nim

a ko

ji se

to

kom

ško

lova

nja

nisu

istic

ali

Poje

din

ačni

po

slo

dav

ci il

i sek

tori

p

rivr

ede

mo

gu

kori

stiti

par

tner

stva

sa

str

učni

m š

kola

ma

za z

ajed

ničk

o

rješ

avan

je k

ljučn

ih p

itanj

a ko

ja m

og

u ut

icat

i na

njih

ovu

spo

sob

nost

rje

šava

nja

pro

ble

ma

ned

ost

atka

od

ređ

enih

vj

eštin

a.

Ukl

juči

vanj

e p

osl

od

avac

a u

pru

žanj

e p

om

oci

pri

rea

lizac

iji p

rog

ram

a za

rje

šava

nje

pro

ble

ma

slab

e p

ism

eno

sti i

sp

oso

bno

sti r

ačun

anja

m

ože

po

slo

dav

cim

a p

om

oci

da

na

po

tenc

ijaln

e b

uduc

e up

osl

enik

e o

stav

e p

oziti

van

utis

ak o

svo

m p

red

uzec

u.

Kre

ativ

ni p

rog

ram

i ukl

juči

vanj

a p

osl

od

avac

a fo

kusi

rani

na

po

seb

ne

gru

pe

učen

ika

i pita

nja

mo

gu

tim

učen

icim

a p

om

oci

da

pro

šire

vid

ike

i p

rep

ozna

ju m

og

ucno

sti z

apo

šlja

vanj

e ko

je r

anije

mo

žda

nisu

imal

i na

umu.

Sve

aktiv

nost

i ang

ažm

ana

po

slo

dav

aca

po

seb

no is

tiču

foku

s na

pru

žanj

e p

om

oci

u o

stva

renj

u ko

nkre

tnih

rez

ulta

ta

učen

ja, i

mo

gu

se o

rgan

izov

ati u

po

jed

inač

nim

str

učni

m š

kola

ma,

s fo

kuso

m n

a p

otr

ebe

po

jed

inac

a i g

rup

a uč

enik

a. O

vo

se m

ože

ost

vari

ti na

jed

nokr

atno

j osn

ovi i

li ka

o d

io š

ireg

pro

gra

ma.

Tek

st is

tiče

ob

last

i u k

ojim

a p

osl

od

avci

ma

ang

ažm

an

kroz

pru

žanj

e p

om

oci

mo

že d

oni

jeti

dir

ektn

e p

oziti

vne

pre

dno

sti u

pri

vlač

enju

kva

litet

nih

bud

ucih

kan

did

ata.

Međ

utim

, ak

o s

e ov

i nap

ori

pro

šire

na

cije

lu p

rivr

edu,

i p

red

nost

i mo

gu

biti

mno

go

vec

e.

Pri

mje

r Te

hnič

ke š

kole

u U

žicu

po

kazu

je k

ako

po

slo

dav

ci i

ško

le m

og

u sa

rađ

ivat

i u p

roce

su iz

rad

e i r

ealiz

acije

nas

tavn

og

p

lana

i p

rog

ram

a.

25

Primjer 3:

Tehnička škola, Užice

Projekat je počeo kad je sedam domacih preduzeca koja proizvode kvalitetan namještaj uočilo velike izazove koji ih očekuju zbog nedostatka kvalifikovane radne snage osposobljene za proizvodnju u skladu sa očekivanim standardima.

U saradnji sa školom, osmišljen je novi trogodišnji obrazovni program. To je uključivalo razvoj novog obrazovnog profila pod nazivom „operater izrade namještaja“, što je podrazumijevalo radnika u prozvodnji namještaja osposobljenog za stolarske radove, presvlačenje namještaja, završne radove na namještaju i lakiranje.

Radi podrške realizaciji novog programa, predstavnici preduzeca lično upoznaju učenike koji upisuju prvu godinu srednjeg stručnog obrazovanja. Buduci učenici zainteresovani za ovaj obrazovni profil imaju priliku i da dva dana sedmično provedu u radnom okruženju te tako bolje shvate funkcionisanje datog okruženja.

Tokom druge i trece godine stručnog programa dotične kompanije praktikantima pružaju pomoc kroz stručnu obuku koja traje i do tri dana sedmično.

Nastavni plan i program osmislio je tim stručnjaka ovih preduzeca zajedno sa nastavnicima stručnih predmeta i drugim priznatim stručnjacima u ovoj stručnoj oblasti, fokusirajuci se na ishode učenja koji jasno definišu stručno znanje, bitne vještine i stavove (radne vještine) koje zahtijevaju tržište rada i institucije visokog obrazovanja.

Uspješni učenici po završetku srednjoškolskog obrazovanja imaju mogucnost nastavka školovanja i ličnog razvoja koristeci stipendije preduzeca koja učestvuju u ovom programu.

Zbog uspjeha programa proizvodnje namještaja, škola sada planira razvoj slične šeme s poslodavcima u sektoru metalurgije i mašinskom sektoru.

27

USPOSTAVLJANJE ANGAŽMANA RAD NA STRATEŠKOM NIVOU

Vec smo utvrdili da se radne prakse, proizvodne metode itd. razvijaju izuzetno brzo. Zato i nastavni planovi i programi stručnih škola koje školuju kadar za te djelatnosti moraju biti fleksibilni kako bi mogli ispuniti zahtjeve poslodavaca u pogledu profila nove radne snage. Za kreatore nastavnih planova i programa ovo predstavlja izazov, naročito u pogledu načina osavremenjivanja nastavnih planova i programa koji odgovaraju zahtjevima pojedinih radnih mjesta.

I u ovim slučajevima strategija angažmana poslodavaca igraju važnu ulogu. Poznato je da je malo vjerovatno da ce nastavnici lokalnih škola imati potrebu da sarađuju s lokalnim poslodavcima radi pružanja podrške u osmišljavaju novih nastavnih planova i programa na državnom nivou. Korisno je, međutim, ukazati na metode koje je moguce koristiti, buduci da poslodavci s kojima oni rade mogu poželjeti aktivniju ulogu u stvaranju novih nastavnih planova i uvođenje novih kvalifikacija.

PLANIRANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA – RAD NA STRATEŠKOM NIVOUU svakoj zemlji grupa pojedinaca je odgovorna za planiranje i izradu nastavnog plana i programa. Ovo je najčešce centralno ustanovljena organizacija, možda dio odgovornog ministarstva ili neki drugi državni organ s odgovornošcu za upravljanje stručnim programima. Za pojedince i organizacije koji se bave ovim aktivnostima, ključno je pitanje koje poslodavce uključiti u razvoj programa, kako ce oni biti angažovani i kako održati njihovu posvecenost bilo kojem razvojnom projektu.

S obzirom na promjenljivo stanje privrede, agencije, škole i nastavnici koji se bave privredom i razvojem vještina trebaju biti u stanju saznati koje ce vještine u bliskoj buducnosti biti potrebne na radnim mjestima. Na osnovu tih informacija, mogu se razviti programi obuke i sistem kvalifikacija koji istinski pripremaju pojedince za pridruživanje radnoj snazi. Što je najvažnije, time se obezbjeđuje efikasnost pojedinaca na radnom mjestu, a sekundarni efekti su viši standard poslovanja kompanije ili organizacije.

28

Primjer 4:

Barnet and Southgate College, Sjeverni London, Engleska

Barnet and Southgate College je lokalna stručna škola koja nudi širok spektar stručnih predmeta i pruža podršku privrednim sektorima širom Sjevernog Londona. Glavni program čine aktivnosti usmjerene ka organizaciji „Prakse“ za mlade uzrasta od 16 do 18 godina koji žele strukturirano učenje u radnom okruženju.

Jedan lokalni poslodavac, Nationwide Computer Services, sarađivao je s ovim koledžom i u nekoliko navrata nudio radnu praksu. Lokalni menadžer je bio posebno zainteresovan za istraživanje modela „Prakse“ i njegove dodatne specifičnosti zasnovane na procjeni rada, koje bi donijele korist kako njegovom poslu, tako i praktikantima.

Njihov menadžer vrlo entuzijastično govori o svom praktikantu, i zadovoljan je njegovim doprinosom: „Ostvario je vrlo pozitivne efekte. Dobili smo bistru i fokusiranu mladu osobu zainteresovanu za materiju, osobu koja je stekla niz vještina“. U stvari, praktikant je zabilježio takav napredak u kratkom vremenskom periodu da je odmah upucen na program višeg pripravništva.

Pored 161 časa radnog iskustva ponuđenog ovom praktikantu na mjestu mlađeg tehničara, koledž mu je pomogao i da stekne niz kvalifikacija, uključujuci kratki program za sticanje kvalifikacija koji priznaje napredak učenika u razvoju vještina neophodnih za zapošljavanje i lični razvoj, i drugi, koji odražava napredak u radu s informacionim tehnologijama.

Dotični menadžer nije imao nikakvih sumnji pri zapošljavanju ovog praktikanta. „Pri izboru nekog ko ce uci u vašu radnu okolinu, važno je da dobijete što više informacija o toj osobi. Barnet and Southgate College je pomno pratio i ocjenjivao potencijalne kandidate. Dobio sam dobre savjete i podršku, kao i mogucnost da intervjuišem kandidata i o njemu dobijem pozitivne osnovne informacije “.

29

KONSULTACIJE / METODE ANGAŽMANA POSLODAVACADa bi angažovali poslodavce, kreatori nastavnog programa i oni odgovorni za planiranje ishoda učenja mogu odlučiti da koriste niz različitih metoda za angažman i konsultacije. Mogu odabrati da koriste pojedinačne metode, mada je vjerovatnije da ce kombinacija metoda biti najefikasnije rješenje.

Radne grupeRadne grupe poslodavaca predstavljaju efikasan mehanizam za prikupljanje informacija o potrebnim vještinama. Grupa poslodavaca okupljenih radi razgovara o specifičnim vještinama pruža ogromnu količinu informacija koje možete koristiti pri razvoju sistema kvalifikacija i nastavnih planova i programa. Učesnici u radnim grupama mogu biti poslodavci određenog sektora ako se raspravljaju vještine specifične za određeni sektor, ili iz različitih sektora ako je pitanje koje se razmatra sveobuhvatnije / obuhvata vještine nadzora u menadžmentu, ili znanje o finansijama.

U nekim zemljama Zapadnog Balkana te radne grupe su centralno organizovane, u formi „Sektorskih vijeca“ ili „Sektorskih odbora“.

Radne grupe (na primjer Sektorska vijeca) mogu se formirati na regionalnom ili državnom nivou, ali u ovim slučajevima treba imati na umu faktor razdaljine i utroška vremena.

Članstvo u radnim grupama treba predstavljati presjek poslodavaca u određenom sektoru privrede. Ovo uključuje predstavnike svih, od najmanjih do najvecih preduzeca. Vrlo je vjerovatno da ce mikro i mala preduzeca imati najviše problema sa sastancima radne grupe, što zbog vremenskog pritiska što zbog nedostatka adekvatne zamjene. Stoga svaki oblik konsultativnog rada treba koristiti metode koje mikro i malim preduzecima omogucavaju ravnopravno uključenje u rad radnih grupa, što se može postici onlajn-upitnicima, telefonskim razgovorima i sl.

Od ključne je važnosti za uspjeh konsultacija radne grupe da njeni članovi istinski predstavljaju svoju organizaciju i u potpunosti shvate predmet o kome se diskutuje.

Poznato je da je pojedine poslodavce teško podstaci da se posvete i redovno prisustvuju radu radnih grupa. Da biste ih uvjerili da nece gubiti vrijeme i da ce radna grupa koristiti i njihovom poslovanju, važno je da im dostavite preciznu informaciju o tome šta želite postici, bilo u formi izvještaja ili dnevnog reda. Poslodavce na angažman može motivisati i uvid u prednosti umrežavanja različitih sektora, kao i pružanje prilike za upoznavanje kolega iz preduzeca koje se bave sličnim poslovima i suočavaju sa istim izazovima.

30

U oblasti turizma i ugostiteljstva vecina je zemalja Zapadnog Balkana razvila mnoštvo metoda saradnje stručnih škola koje obrazuju kadrove za ovu privrednu oblast i poslovnog sektora ili individualnih poslodavaca. Primjer su srednje stručne škole u Nikšicu i u Tirani gdje su organizovane posebne aktivnosti poslodavaca u kojima učestvuju učenici.

Primjer 5:

Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšic

Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola u Nikšicu osnovala je organizaciju pod nazivom „Udruženje socijalnog partnerstva“. Ovaj odbor je škola osnovala da bi podstakla bliže poslovne odnose s poslodavcima i drugim organizacijama u zajednici, uključujuci lokalne vlasti, privredne subjekte u gradu, Turističku organizaciju Bar, Regionalnu službu za zapošljavanje, Vijece roditelja i druge zainteresovane stručne institucije.

Glavni je zadatak Udruženja da podstakne razvoj tržišno orijentisanog obrazovanja. Škola od partnerskih organizacija očekuje jasnu artikulaciju njihovih potreba te, shodno tome, njihovo uključenje u izradu upisne politike i proces izmjene otvorenih djelova nastavnog programa. Ovo Udruženje ce djelovati i kao forum za pružanje podrške promociji prilika za zaposlenje svršenih učenika.

31

Primjer 6:

Akademija za ugostiteljstvo i turizam, Tirana

Akademija za ugostiteljstvo i turizam u Tirani trenutno održava veze s hotelima i restoranima u pitanju zapošljavanja i obuke osoblje. Trenutno organizuju obuku za osoblje recepcije, bara i restorana hotela i lanca restorana. Učenici su tokom obuke stekli i primijenili stečeno znanje, kako ističe poslodavac koji obuku proširuje detaljnijim znanjima i vještinama.

Privremene ili stalne grupe?Ako je cilj izrada novog nastavnog plana i programa ili nova stručna kvalifikacija, to ce vjerovatno biti kratkoročna projektna aktivnost, s kratkim rokom za njegovo sprovođenje. U tom slučaju ce se radna grupa tokom trajanja projekta vjerovatno sastajati samo povremno. Međutim, možda želite razmotriti prednosti formiranja radne grupe na trajnijoj osnovi, grupe koja se sastaje svaka četiri mjeseca ili svakih šest mjeseci / stalne grupe.

Stalne grupe mogu biti korisne u pružanju podrške razvoju novih nastavnih planova / kvalifikacija, ili kao savjetodavni odbori lokalnih škola. U ovim slučajevima se stalne grupe koriste radi konsultacija s poslodavcima o širokom spektru pitanja. Ovo je vec slučaj kad se uvode „Sektorska vijeca“.

32

Kada je pitanju izrada nastavnog plana i programa / kvalifikacija, stalne grupe mogu provjeravati prikladnost novih sadržaja nastavnih planova i programa postojecem stanju, uz pomoc predstavnika poslodavaca koji bi ukazivali na značajne promjene u privredi koje zahtijevaju promjene programa. Tipično, organizacije poput „Sektorskih vijeca“ imaju ulogu da:

revidiraju listu zanimanja relevantnih za njihov sektor

revidiraju opise poslova za još uvijek relevantna i nova zanimanja

utvrde znanja i vještine potrebne za obavljanje poslova navedenih u obrazovnim profilima

razviju profile kvalifikacija i utvrde da li postoje odgovarajuci stručni programi koji ih podržavaju.

Dobar primjer saradnje srednjih stručnih škola i poslodavaca predstavlja Škola za dizajn tekstila i kože u Novom Pazaru. Primjer ove škole dokazuje da ovaj vid saradnje može prevazici okvire realizacije redovnog praktičnog rada i donijeti obostranu korist.

Primjer 7:

Škola za dizajn tekstila i kože, Novi Pazar

Da bi se postiglo bolje partnerstvo sa poslodavcima, učenici Škole za dizajn tekstila i kože u Novom Pazaru pohađaju praktičnu obuku u preduzecima koja su s ovom školom potpisala sporazume o saradnji. Ta preduzeca učenicima obezbjeđuju programe mentorstva (nastavnika mentora i poslodavca mentora). Škola je u model saradnje s poslodavcima unijela određene izmjene i nazvala ga „Mentorstvo u realizaciji praktične obuke“. Cilj ovog modela je da kod učenika razvije profesionalne vještine i sposobnosti koje su dio njihovih obrazovnih profila, kao i da učenike pripremi za dalji profesionalni razvoj. Nakon dvogodišnjeg perioda realizacije ovog modela, može se zaključiti da je sprovođenje praktične obuke efikasnije. Suština ovog modela je proces u okviru kojeg nastavnik i uposlenici preduzeca zajedno prate razvoj svakog učenika i u skladu sa tim određuju ritam rada učenika. Radi se o integrisanom modelu koji tradicionalni model individualnog pristupa kombinuje s „grupnim“ modelom.

„Put ka uspješnom partnerstvu bio je u početku veoma težak. Poslodavci su nas kritikovali zbog minimalnog nivoa znanja i vještina učenika u odnosu na potrebe poslodavaca. Ni učenici ni nastavnici nisu bili naviknuti na proizvodni proces datih preduzeca, tako da su učenici tokom praktične obuke u preduzecima radili samo manuelne i neadekvatne poslove.

33

Vremenom, kada smo modernizovali školu novom opremom i različitim programima stručne obuke koje su naši nastavnici prošli (IT, mentorski rad, rukovanje savremenim mašinama itd.), stav poslodavaca se mijenjao polako ali sigurno. Poslodavci su uvidjeli našu zainteresovanost da od učenika načinimo dobre i vrijedne radnike i korisne članove zajednice“.

Radi pružanja podrške realizaciji nastavnog plana i programa / kvalifikacija u lokalnim stručnim školama, stalne grupe sačinjene od poslodavaca koji predstavljaju lokalnu privredu mogu djelovati kao koristan most i pristupna tačka pri organizovanju drugih aktivnosti uključivanja poslodavaca.

Primjer 8:

U Engleskoj mnoge srednje škole angažuju predstavnike poslodavaca za učešce u školskim odborima. Ove pozicije nisu placene, a učešce se podstiče da bi škole imale konstantne veze s lokalnom privredom. Ovakav odnos pomaže da škola bude redovno informisana o lokalnim / državnim pitanjima i mogucnostima koje školi mogu biti korisne.

Pozicije upravnika/počasnih direktora obično su funkcije organizovane na trogodišnjoj ili četvorogodišnjoj osnovi, pri čemu se od predstavnika privrede očekuje da u školi prisustvuju na najviše četiri sastanaka godišnje.

34

Metode konsultacija s poslodavcima putem Interneta / pisanim putemKao što je vec rečeno, ponekad okupljanje grupe vrlo zauzetih predstavnika privrede može biti teško zbog putovanja i vremena. U ovim slučajevima treba razmotriti druge metode komunikacije ukoliko želite njihov doprinos u radu. Najekonomičniji način su konsultacije putem elektronske pošte, pri čemu se jednostavan upitnik može distribuirati direktno pojedincima najpozvanijim za davanje pouzdanih informacija. Naravno, uspjeh ove metode angažmana poslodavaca zavisi od posjedovanja savremenih i pouzdanih e-mail kontakata. U ovim slučajevima se radi dobijanja pozitivnih rezultata preporučuje neposredna saradnja s mrežom kontakata.

Ovo može podrazumijevati traganje za kontaktima preko kolega, proučavanje članaka u stručnim časopisima ili, u slučaju pojedinih škola koje žele konsultacije ovog tipa, i pismeno obracanje roditeljima koji imaju veze s dotičnom školom.

Drugi oblici medijaPojedinci koji žele kontaktirati s poslodavcima, bilo radi konsultacija ili radi direktnijih vidova angažmana poslodavaca, trebaju razmotriti i upotrebu digitalnih medija. Besplatni alati za umrežavanje putem Interneta omogucavaju pojedincima ustanovljavanje profila koji opisuje ko su oni, koje su njihove uloge i profesionalni interesi. Ovi alati postaju sve popularniji jer pojedincima omogucavaju brzo i lako formiranje poslovnih mreža.

Internetski forumi za diskusije takođe mogu biti korisni. Nastavnici se mogu pridružiti internetskim forumima za diskusije u oblasti koja se odnosi na njihov stručni predmet, što im može pomoci da razviju veze s privredom, kao i da ustanove trenutne vještine potrebne konkretnom sektoru.

Besplatni internetski alati / video-pozivi, sredstva su ostvarenja dijaloga naročito korisna kad o idejama i konkretnim pitanjima trebate diskutovati s pojedincima ili grupama koje nisu u mogucnosti da putuju do mjesta sastanka. Ovo ne samo da štedi vrijeme poslodavaca vec i vaše vrijeme.

Rad s poslodavcem / predstavničkim tijelima privredeDo sada smo istraživali kako se mogu uspostaviti nove veze s poslodavcima, kao i metode za angažman poslodavaca u radu pojedinih škola ili značajnim konsultativnim projektima. Međutim, privreda ne funkcioniše u izolaciji. Poslodavci i predstavnici privrede sarađuju iz raznih razloga: da zajedno iznađu rješenja za zajedničke probleme ili da svoje stavove predoče vladi ili drugim agencijama.

35

Pri planiranju aktivnosti angažmana poslodavaca, ovi su tipovi mreža često veoma korisni. U ovom slučaju, mreže poslodavaca vec su razvijene i, uz uspostavljenu infrastrukturu, mogu se koristiti za uspostavljanje kontakata i saradnju s brojnim pojedincima.

U nekim slučajevima postojece poslovne mreže mogu vec imati direktan interes u oblasti personalnog razvoja. Ovo se može odnositi na mreže profesionalnih menadžera za ljudske resurse i obuku, sindikalne organizacije ili organizacije koje se bave razvojem karijera u svojim sektorima. Ostale mreže mogu biti specifične i vezane za konkretne sektore, djelujuci kao poslovna udruženja koja se bave promovisanjem svog sektora u datoj zemlji i inostranstvu. Naposlijetku, neke mreže mogu biti regionalnog tipa. Ovo se može odnositi na lokalnu privrednu komoru ili neku drugu grupu koja predstavlja poslodavce unutar određenog grada ili regije.

Poznato je da su neke od ovih, postojecih ili potencijalnih mreža, tek u povoju zbog političke i ekonomske istorije zemalja Zapadnog Balkana. Stoga se nastavnicima stručnih predmeta, stručnim školama i drugim institucijama stručnog obrazovanja pruža prilika da se u ranoj fazi uključe u izradu i uspostavljanje programa / mreža tih organa.

Ukoliko su vam dostupne lokalna ili državna mreža poslodavaca, razmotrite kako vam one najbolje mogu pomoci u ostvarivanju ciljeva i zadataka te, što je realnije, kako zajedno s njima možete rješavati zajedničke probleme. Takve grupe vam, između ostalog, relativno lako mogu pomoci u potrebnom angažmanu prenošenjem tih informacija i drugim članovima svojih mreža. Ovo je moguce postici izdavanjem biltena ili članaka koji oni objavljuju na svojim internetskim stranicama ili šalju svojim mrežama.

Grupe takođe mogu koristiti forume za diskusiju na Internetu, buduci da oni pružaju mogucnost veoma jednostavnog, brzog i efikasnog objavljivanja vaših poruka / poziva na saradnju pojedincima i grupama poslodavaca. U tom slučaju nastavnik stručnog predmeta može biti agent za pokretanje dijaloga.

36

Primjer 9:

Apprenticeship Development Task Force / Operativna grupa za razvoj programa učeničke prakse, Engleska

Programi učeničke prakse se širom Velike Britanije primjenjuju kao programi esencijalni za razvoj stručnih vještina namijenjeni mladima od 16 do 24 godine. Koriste se u svim sektorima privrede i formalno teorijsko učenje u lokalnom koledžu i drugim institucijama za obuku kombinuju s praktičnom obukom na radnom mjestu. Sve praktikante poslodavci zapošljavaju, te je bliska saradnja stručnih koledža i ostalih institucija za obuku neophodna da bi se zadovoljili zahtjevi poslodavaca i praktikanata.

Od 2015. godine je šema pripravničkog staža prošla kroz značajne reforme da bi se osigurao fokus na potrebe poslodavaca. Rezultat toga je da su visoko pozicionirani poslodavci preuzeli odgovornost za podsticaj razvoja ovih programa u svojim sektorima.

Kako bi turistički sektor spremno dočekao proljece 2016. godine, te bio u čvrstoj poziciji da primijeni niz novousvojenih standarda u oblasti praktičnog staža, kao i da poveca ulaganja u ove programe, oformljena je „Operativna grupa za razvoj programa učeničke prakse“. Ova grupa obuhvata predstavnike poslodavaca, institucije stručne obuke i predstavnike drugih institucija koji pomažu u finansiranju ovog programa.

Operativnom grupom predsjedava Viši direktor za ljudske resurse Tesco banke, a sastoji se od 34 vodeca poslodavca i osam privrednih udruženja iz oblasti ugostiteljstva, maloprodaje, putovanja, turizma i prevoza putnika.

Glavni prioritet ove operativne grupe jeste da osigura da vlada prepozna način na koji poslodavci žele realizovati programe učeničke prakse. Turistički sektor vladi pruža uvjerljive argumente; ima mogucnost realizacije velikog broja ovih programa čiji je cilj tri miliona praktikanata, i ima održive planove regulisanja kvaliteta programa koje vode poslodavci u cilju postizanja izvanrednih rezultata.

Operativna grupa se fokusira na tri sektora (maloprodaja, ugostiteljstvo i putovanja) koja su Ministarstvu za poslovanje, inovacije i vještine / Department for Business, Innovation and Skills (BIS), nadležnom za omogucavanje organizovanja programa prakse u Engleskoj, prenijela planove programa učeničke prakse u organizaciji poslodavaca. Operativna grupa, međutim, uključuje i predstavnike šireg sektora, prevoz putnika na primjer, što je važno za zajednički nastavak djelovanja u okviru ovog procesa.

37

Operativna grupa u narednih šest mjeseci ima šest jasnih ciljeva:

1. pokretanje programa učeničke prakse u oblasti maloprodaje, ugostiteljstva i putovanja do proljeca 2016. godine

2. dogovaranje o sektorskom upravljanju s Ministarstvom za poslovanje, inovacije i vještine

3. dogovaranje i vladina podrška sektorskoj strategiji ovog programa

4. osnivanje vijeca poslodavaca u oblasti maloprodaje, ugostiteljstva i putovanja radi upravljanja kvalitetom ovog programa u njihovim odgovarajucim sektorima

5. implementacija specifične kampanje za učeničku praksu

6. uspostavljanje čvrste saradnje i partnerstva radi realizacije sektorske strategije za ovaj program.

39

PLANIRANJE AKTIVNOSTI ANGAŽMANA POSLODAVACA

KAKO OBAVITI RAD NA TERENU BEZ GUBLJENJA VREMENA?Sada smo utvrdili koje se aktivnosti mogu koristiti za saradnju sa poslodavcima, i istražili mogucnosti konsultovanja s šire baze poslodavaca. Ali, prije nego što bude moguce primijeniti ove metode, trebate se posvetiti utvrđivanju onoga što želite postici saradnjom sa poslodavcima, i procjeni onoga šta se realno može postici. U ovom dijelu cemo istražiti neka od ovih pitanja.

Budite realni – šta želite postići?Vec smo uočili da su poslodavci i ljudi koji rade u lokalnim preduzecima veoma zauzeti. Oni moraju voditi svoja preduzeca. Stoga je njihovo vrijeme vrlo ograničeno, iako ce oni možda pokazati spremnost da vam pomognu i prepoznati svoj interes u saradnji sa vašom školom i njenim učenicima. Na vaše planove ovo utiče tako što cete morati jasno utvrditi prioritete i ciljeve realizacije aktivnosti angažmana poslodavaca. Da li se nadate izgradnji dugoročnih veza radi podrške nizu sofisticiranih aktivnosti, ili planirate organizaciju jednostavne posjete razredu, ili cete predstavnika privrede pozvati na razgovar s učenicima?

Savjetuje se da se počne s jednostavnijim aktivnostima, jer one daju najbolje rezultate. Poslodavci tako dobiju priliku da podrže vaš rad, ali bez ulaganja previše vremena. Tako ce poslodavci imati priliku i da saznaju nešto više o vašoj školi, potrebama učenika i onome što želite postici na duže staze.

Ostala pitanja koja treba uzeti u obzir u ovom trenutku i na koja treba dati odgovore:

Šta želimo da naši učenici nauče iz ove/ovih aktivnosti?

Da li želim razviti aktivnost angažovanja poslodavaca koja obuhvata zajedničke potrebe za ishodima učenja?

Da li želim razviti aktivnost angažovanja poslodavaca usmjerenu na određenu materiju za učenje cijelog razreda?

Da li želim razviti aktivnost angažovanja poslodavaca osmišljenu da zadovolji potrebe određenih učenika ili male grupe učenika?

40

Koje ce nastavne aktivnosti i aktivnosti za učenje najbolje zadovoljiti ove potrebe?

Koji ce nam resursi biti potrebni? – Treba li organizovati putovanja, uniforme za osoblje, zaštitnu odjecu itd.?

Kako mogu provjeriti realizaciju procesa učenja?

U odnosu na realne vještine / znanja koja želite razviti, trebate uzeti u obzir:

Da li želite razviti preduzetničke vještine ili vještine za povecanje mogucnosti zaposlenja?

Da li učenicima želite pružiti priliku da uče kroz rad i da uče od stručnjaka koji vec rade taj posao?

Da li želite poboljšati učeničke rezultate pri ocjenjivanju?

Da li želite povecati posvecenost učenika učenju, njihovu motivaciju i samopouzdanje?

Da li kroz perspektivu i savjete nepristrasnog i pouzdanog izvora informacija želite kod učenika razviti razumijevanje o poslovnim mogucnostima koje im se nude?

Da li se želite baviti širom oblašcu, na primjer produbljivanjem generalnog znanja učenika o privredi, preduzecima, i strukturi poslovnih organizacija i načinu njihovog funkcionisanja?

Primjer 10:

Hemijsko-prehrambena tehnološka škola, Beograd

Hemijsko-prehrambena tehnološka škola svojim učenicima nudi veliki broj stručnih programa, pri čemu je prehrambeno-tehnološki program posebno jak zbog velikog broja raznih lokalnih privrednika koji rade u ovoj oblasti. Škola je sarađivala i sarađuje s oko 30 poslodavaca do te mjere da su poslodavci čak aktivno učestvovali u realizaciji nastavnog plana i programa. To je pomoglo da se osigura da ono što učenici nauče bude u direktnoj vezi sa zahtjevima realnog poslovnog svijeta i da učenici budu spremniji za zapošljavanje.

Ova saradnja podrazumijeva izradu maturskog ispita koja uključuje konsultacije s poslodavcima i uvažavanje njihovih zahtjeva.

Škola je inicirala kontakt s poslodavcima i radila na tome da se oni aktivno posvete kreiranju nastavnog plana i programa, njegovoj evaluaciji i implementaciji.

41

Najznačajniji pozitivni aspekti ove saradnje:

učenici razvijaju viši nivo praktičnih vještina

učenici lakše nalaze posao odmah nakon završetka škole

učešce poslodavaca u osmišljavnju ispita omogucava procjenu postojecih stručnih kompetencija.

Razvoj strategije / planaNakon što procjenite i ustanovite šta želite postici angažmanom poslodavaca, trebate razmotriti šta sve trebate prethodno isplanirati i realizovati. U interesu vam je da osigurate uspjeh date aktivnosti, te vam je potrebno vrijeme za izradu plana ili „strategije“.

Strategija ili plan ne treba biti kompleksan ni dugačak dokument. Tu, međutim, treba precizirati ono što želite postici, treba odrediti praktične oblasti koje je potrebno obuhvatiti, te ostale ideje koje treba realizovati. Ovo može uključiti putne aranžmane, vece događaje u okviru date aktivnosti, pa čak i detalje kao što je broj sati učeničkog radnog angažmana tokom dana.

Izrada takvog dokumenta pruža dosta korisnih informacija koje se mogu prenijeti poslodavcu a koje se mogu koristiti i za provjeru onoga što je vec organizovano, kao i detalja koje treba dalje razraditi.

Primjer strukture takvog plana dat je u Aneksu A.

42

Primjer 11:

Akademija za ugostiteljstvo i turizam, Tirana

Akademija za ugostiteljstvo i turizam u Tirani osnovana je za pružanje podrške lokalnom ugostiteljskom sektoru. Poslodavci dobijaju kvalifikovano osoblje, a Akademija služi i kao most između poslodavaca i obučenih profesionalaca u oblasti ugostiteljstva i turizma. Akademija trenutno obučava osoblje recepcije, bara, i restorana za jedan broj lokalnih hotela i regionalni lanac restorana. Akademija poslodavcima pruža podršku i ponudom kurseva „Treniraj trenere“.

Jedan od najvecih izazova za Akademiju predstavlja uvid u postojeci jaz između očekivanja poslodavaca i sposobnosti mladih ljudi da ta očekivanja ispune tokom prakse ili aktivnostima obuke na radnom mjestu. Pored toga, mladi imaju slab uvid u ono što privreda ponudi. Ali interes poslodavaca za unapređenje profesionalizma osoblja raste, te sada postoji bolja ponuda paketa pogodnosti za privlačenje motivisanih mladih ljudi.

45

KONTAKTIRANJE POSLODAVACA PRONALAŽENJE ZAINTERESOVANIH

Plan je neophodan ali sam po sebi nedovoljan, jer u izvjesnom trenutku treba uložiti vrijeme i napor u ostvarivanje kontakta s poslodavcima, dobijanje njihovog inicijalnog pristanka, a onda i razvoj dugoročnog odnosa. Potrebno je uložiti osobitu pažnju da se u pokušaje uspostavljanja ovih važnih veza ne bi izgubilo previše vremena i truda. Naredni odjeljak predstavlja neke ideje za strukturirani pristup dobijanja pristanka poslodavca. Predstavljen je kao pristup u pet koraka:

Korak 1: Stupanje u kontakt s organizacijom i angažovanje organizacije

Korak 2: Razvoj odnosa

Korak 3: Priprema učenika i kolega

Korak 4: Realizacija aktivnosti

Korak 5: Provjera rezultata, naknadne aktivnosti i evaluacija

46

Korak 1. Stupanje u kontakt s organizacijom i angažovanje organizacije

Prvi korak je uspostavljanje odnosa s poslodavcem. Ovo podrazumijeva kontaktiranje prave organizacije i prave osobe / pravih osoba za realizaciju angažmana poslodavaca:

Saznajte sve što možete o datoj organizaciji.

Da li je ovo pravo preduzece / organizacija koja vam treba?

Obavite detaljno istraživanje. Koristite Internet ili lokalne medije da biste saznali sve što možete o datom preduzecu / organizaciji

Napomene:

Pitajte kolege i druge osobe da li škola vec ima veze s tom organizacijom.

Trebate saznati da li je drugo osoblje u vašoj školi, ili možda druge stručne škole koje imaju iste stručne predmete, vec sarađivale s datim poslodavcem.

Napomene:

Razmislite ko je najprikladnija osoba za stupanje u kontakt.

U malim preduzecima / organizacijama, preporučljivo je stupiti u kontakt s „menadžerom“.

Pozovite ih kako biste potvrdili puno ime i prezime te osobe i kontakt-podatke, kao i vrijeme prikladno za razgovor.

Napomene:

U velikim preduzecima / organizacijama postoji više osoba s kojima biste mogli da stupite u kontakt.

Menadžer za ljudske resurse / osobljeGeneralni direktor

Napomene:

Primjeri iz srednjih stručnih škola u zemljama Zapadnog Balkana pokazuju kako se poslodavci direktno uključuju u proces obrazovanja u srednjim stručnim školama. Svaka od ovih škola razvila je neki specifičan oblik saradnje, ali sve imaju isti cilj – bolji kvalitet obrazovanja i osposobljavanja učenika za određene poslove.

Primjer 12:

Stručna škola Tafil Kasumaj, Dečani

U stručnoj školi Tafil Kasumaj u Dečanima nastavnici stručnih predmeta stupaju u kontakt sa bivšim učenicima i bivšim nastavnicima koji sada rade i vode preduzeca koja odgovaraju njihovim programima stručnog obrazovanja. Ovo predstavlja jednostavan i efikasan način pristupa poslodavcima i razvijanja efektivnih odnosa.

47

Primjer 13:

Srednja rudarska škola, Tuzla

Rudarska škola je osnovana 1956. godine na zahtjev rudnika „Kreka“, kao glavne institucije za obuku buduce rudarske radne snage. Rudnik je sve do 1992. godine blisko sarađivao sa školom, te nastavio tu saradnju nakon 2010. godine.

Zahvaljujuci naporima škole, uspostavljen je novi dijalog sa rudnikom „Kreka“, ali i s drugim rudnicima i poslodavcima u ovoj oblasti, s ciljem uspostavljanja novog programa prakse za rudare, programa koji ce mladima pomoci da se zaposle u ovom sektoru.

Da bi se uspostavio ovaj novi program, škola je sklopila saradnju sa širokim spektrom partnera. Aktivnosti obuhvataju:

saradnju sa roditeljima – da bi im se objasnilo šta nudi program učeničke prakse

finansiranje neophodne lične zaštitne odjece i opreme za učenike

planiranje praktične obuke s obzirom na mjesto boravka učenika

saradnju sa sindikatima u preduzecu poslodavaca

izradu „Memoranduma o razumijevanju“ koji potpisuju i škola i poslodavac, kako bi se osiguralo da partneri razumiju svoje obaveze,

organizaciju prevoza za učenike.

Škola je insistirala na obavezi poslodavaca da prilikom zapošljavanja novih kadrova zapošljavaju samo lica s odgovarajucim obrazovanjem stečenim u Rudarskoj školi, kako je propisano Zakonom o rudarstvu.

Kao rezultat ovog rada, škola je bila u mogucnosti da poboljša segment praktične obuke programa tako što je učenicima omogucen direktan

pristup savremenoj opremi i proizvodnom procesu. Učenici su takođe na samom izvoru stekli praktična znanja i radne navike, tako se pripremajuci za buduci rad u struci.

48

Primjer 14:

Srednja stručna tehnička škola Gorgi Naumov, Bitolj

Srednja stručna tehnička škola Gorgi Naumov u Bitolju ostvarila je prvi kontakt s poslodavcima putem ličnih kontakata. Saradnja je uspostavljena sastankom na kojem je vodeci nastavnik stručnih predmeta poslodavcima u okviru relevantne predmetne oblasti izložio potrebe škole s obzirom na svrhu posjete radnom mjestu, kao i poželjne periode realizacije posjete, specifične potrebe učenika, detalje putovanja, načine obezbjeđivanja hrane, osiguranje učenika u slučaju povrede, kontakt-telefone itd.

Primjer 15:

Srednja stručna škola „Vukadin Vukadinovic“, Berane

Srednja stručna škola „Vukadin Vukadinovic“ u Beranama s poslodavcima je zaključila „Sporazum o partnerstvu“ koji specificira fokus, kapacitete i obaveze svih partnera. To je pomoglo poboljšanju rukovođenja aktivnostima sticanja radnog iskustva, te obezbijedilo da se te aktivnosti uklope u viziju škole u pogledu kvalitetne realizacije praktične obuke.

49

U buducnosti je planirano proširenje saradnje, što uključuje istraživanje mogucnosti raspoloživih i u drugim djelovima lokalnog tržišta rada, te pracenje otvaranja novih preduzeca u cilju identifikacije njihovih buducih potreba za radnom snagom. Da bi poslodavcima omogucila da posjete školu i saznaju više o tome šta škola može da ponudi, ova škola od prošle godine organizuje „Dane otvorenih vrata“ te planira i da nastavi s tom praksom.

Pripremite informacije koje ce poslodavac željeti da zna. Mnoge od tih informacija bice sadržane u planu / strategiji uključivanja poslodavaca.

Zašto očekujete pomoc tog preduzeca / organizacije?

Razmotrite kako se to uklapa sa ostalim aktivnostima škole.

Napomene:

Kako bi vam to preduzece / organizacija, po vašem mišljenju, mogla pomoci?

Pričajte o predmetu, znanju i iskustvima koje želite da učenici steknu, bez pozivanja na specifične ishode učenja i komponente nastavnog plana i programa.

Napomene:

Šta želite postici tim partnerstvom?

Napomene:

Na koji način želite da sarađujete s tim preduzecem / organizacijom?

Izbjegavajte korišcenje obrazovnog žargona. Provjerite da li je poslodavac upoznat sa uzrastom učenika.

Napomene:

Koliko ce vremena poslodavac morati da posveti tom partnerstvu?

Budite jasni u pogledu tačnog vremena u toku određenog dana / događaja. Pripremite poslodavcu raspored časova.

Napomene:

Mogu li se uključiti i drugi poslodavci? Ako mogu, koliko njih?

Ovo se može primijeniti samo na vece organizacije.

Napomene:

Kakve ce koristi preduzece / organizacija imati od tog partnerstva?

Istaknite pozitivne aspekte saradnje za poslodavca.

Napomene:

Korak 2. Razvoj odnosa

Kada je kontakt ostvaren, vrijeme je za povezivanje aktivnosti. Pomoci ce vam sljedece mjere:

Vrijeme. Za ovu fazu treba predvidjeti dovoljno vremena jer ce se osoba koju ste kontaktirali možda morati konsultovati s kolegama čiji su dnevni rasporedi vec puni.

Sesije planiranja. Ako je moguce, organizujte individualne sesije planiranja jer ce se to odraziti na ukupne rezultate. Sesije pokušajte održati u školi kako bi se poslodavci upoznali s okruženjem. Ako imaju vremena, pokažite im školu da vide gdje ce se održavati aktivnosti.

50

Razgovarajte o njihovim potrebama. Razgovarajte o resursima potrebnim za realizaciju sesije / aktivnosti. To bi se moglo odnositi na razmještaj stvari u prostoriji ili materijale za potrebe jednostavnog razgovora ili prezentacije, ili zdravstveno-bezbjednosne zahtjeve ukoliko učenici posjecuju proizvodni prostor. Porazgovarajte o njihovim očekivanjima. Potvrdite vrijeme održavanja sesija na osnovu vremena koje im oni mogu posvetiti.

Podrška poslodavcima. Nadamo se da ce poslodavci biti srecni da rade sa učenicima i da to smatraju dijelom njihovog ličnog i profesionalnog razvoja. Poslodavci mogu biti veoma vješti u svojoj oblasti, ali oni nisu nastavnici. Pružite im maksimalnu mogucu podršku tokom procesa planiranja i razvoja. Pomozite im da osmisle svoje sesije i ponudite im korisne savjete o tehnikama i pristupima koji uključuju učenike. Uostalom, vi s učenicima radite svaki dan, te poslodavcima prenesite svoja iskustva i znanja.

Pojednostavite stvari. Izbjegavajte korišcenje obrazovnog žargona. Objašnjavajte što jednostavnije ono što vaši učenici treba da shvate. Onda možete raspravljati o terminologiji, rječniku, i konceptima koje želite da poslodavci koriste tako da učenici vide veze s ostalim djelovima svojih predmeta.

Budite jasni u pogledu imena. Pitajte poslodavce kako žele da ih predstavite učenicima, vodeci računa o imenima, pozicijama itd. Razjasnite i to kako ce se oni pred učenicima obracati vama.

Budite jasni u pogledu uloga. Uvjerite poslodavce da nece biti sami ni zaduženi za cijelu grupu učenika – osim ako se tako dogovorite. Neka znaju da cete vi ili neko drugi od osoblja biti tu da im pružite podršku i da ste vi osoba odgovorna za regulisanje ponašanja svojih učenika. Gdje je to moguce, dajte poslodavcima mogucnost da učenike upoznaju prije početka same aktivnosti.

Dokumentujte ono što ste dogovorili i isplanirali. Polazna tačka za planiranje aktivnosti je upotreba kontrolne liste: ništa ne prepuštajte slučaju. Izradite „ugovor o projektu“. Vecina poslodavaca organizaciju, planiranje i realizaciju aktivnosti smatra projektom. Postojanje ugovora o projektu pomaže da svakome bude jasno šta se dešava i zašto, ko je odgovoran za šta i do kada. Alternativno, možda ce vam biti prihvatljivo da sve informacije stavite u e-mail.

51

Primjer 16:

Srednja stručna škola Tešanj

Srednja stručna škola Tešanj otpočela je svoje partnerstvo s poslodavcima prije desetak godina i napravila prve korake ka saradnji s poslodavcima na lokalnom tržištu rada.

Počelo je s kompanijom „Mann-Hummel“ iz Tešnja. Dogovoren je sastanak s rukovodstvom preduzeca i predstavnici škole su predstavili svoje ideje za saradnju. Ubrzo nakon toga je potpisan sporazum o saradnji, kojim je definisana mapa zajedničkih aktivnosti, tj. akcioni plan i obaveze obije strane.

Škola je preuzela obavezu da za dato preduzece (prerada i rezanje metala) obuči 180 kvalifikovanih radnika metalne struke u periodu između 2010. i 2018. godine. Potreba poslodavca za novom radnom snagom ogledala se u prosječnoj starosti postojecih radnika: 55 godina. Za školu je ovo predstavljalo veliki izazov, jer je trebalo pripremiti učenike za zapošljavanje kod prestižne kompanije, koja spada među najuspješnija preduzeca u Bosni i Hercegovini.

Škola se obavezala da ce, u saradnji sa poslodavcem, učenicima pružiti visokokvalitetnu stručnu obuku i pripremiti ih za rad u datom preduzecu. Obuka je sprovedena i u školi i na radnom mjestu, tako da su učenici stekli neophodna znanja, vještine, i kompetencije koje je zahtijevao poslodavac. Nastavni plan i program osmišljen je u skladu s lokalnim potrebama (promijenjeno je 30 odsto nastavnog programa). Škola je sada ponosna što je imala priliku da obezbijedi posao za oko 80 učenika u partnerskoj firmi.

U skorije vrijeme, vodeci se ovim uspjehom, uspostavljena je saradnja s još deset poslodavaca. Oslanjajuci se na ranija, pozitivna iskustva, poslodavci i škola su potpisali ugovore o saradnji. Aktivnosti sada uključuju niz različitih vrsta saradnje s lokalnim kompanijama, uključujuci razmjene učenika, radne projekte, saradnju na nivou lokalne zajednice itd.

Saradnja s partnerima dovela je do bolje saradnje s roditeljima i učenicima sa šireg područja, kao i s drugim institucijama i organizacijama, ali i nevladinim sektorom. Škola je stekla bolju reputaciju i postala prepoznatljiva širom Bosne i Hercegovine.

Broj učenika koji se upisuju u školu raste, a u porastu je i interes partnera za nova zanimanja i stručne predmete.

Školi pomaže Školsko savjetodavno vijece koje su osnovali poslodavci, lokalna zajednica i agencija za zapošljavanje. Zahvaljujuci ovoj saradnji, uspostavljeno je partnerstvo s jednom školom iz EU (Velenje, Republika

52

Slovenija), što učenicima nivoa IV, koji se školuju za zanimanja tehničara mehatronike i IT tehničara, omogucava obuku u oblasti modernih tehnologija.

Učenici imaju priliku za besplatnu obuku nakon završetka drugog razreda. Nakon završenog školovanja u Sloveniji, učenici dobijaju certifikat Europass, a po povratku se od njih očekuje da novim znanjima i vještinama doprinesu razvoju cijele zajednice.

U početku je glavna prepreka uključivanju poslodavaca bio nedostatak povjerenja poslodavaca u obrazovne institucije. Ostvareno partnerstvo ih je ubijedilo da saradnja s ovom školom može dovesti do rezultata korisnih za sve partnere.

Kao rezultat ovog rada, škola je ostvarila nekoliko kontakata sa dodatnim partnerima, gdje su prve korake u saradnji načinili članovi školskog osoblja. Kasnije, zbog uspješne saradnje s kompanijom Mann-Hummel, i druge su kompanije ponudile mogucnost saradnje. U uspostavljanju ovih veza pomoglo je Školsko savjetodavno vijece.

53

Primjer 17:

Srednja ekonomska škola „Ymer Prizreni“, Priština

Osoblje škole je organizovalo „Programe profesionalnog stažiranja“ zajedno sa sedam domacih kompanija u regionu Prizrena. Svi programi stažiranja su iz oblasti ekonomije, što je učenicima dalo priliku da steknu direktno iskustvo u radu s nizom poslodavaca kojima su potrebne ove vještine.

Učenicima je bilo veoma korisno da vide kako se stvarno radi u okviru jednog preduzeca. Vidjeti rad, proizvodnju, i radnu kulturu pružilo je učenicima opštu perspektivu svakodnevnog rada.

Da bi uspostavila ovu uspješnu saradnju, škola je morala da se osloni na posvecenost i dobru volju poslodavaca, te stoga škola posebnu pažnju posvecuje organizaciji ovih odnosa i efikasnom upravljanju ovim odnosima.

Škola sada planira da proširi svoj program kako bi mogucnost sticanja radnog iskustva obezbijedila vecem broju učenika, i osigurala da program stažiranja postane tekuci i stalni dio njihovog stručnog obrazovanja i obuke.

54

Korak 3. Priprema učenika i kolega

Učenike treba obavijestiti šta da očekuju od određene aktivnosti i kako im to pomaže u procesu obrazovanja. Te informacije se mogu pružiti grupama učenika kroz nastavu, ili na zboru škole. Ako se to radi na zboru, istovremeno možete informisati i nastavnike uključene u proces aktivnosti. Zadužite volontere da dočekaju posjetioce i doprate ih do mjesta održavanja aktivnosti, te potom i isprate iz škole. Prisustvo kolega / volontera obezbjeđuje nesmetan tok događaja i pri organizaciji posjeta poslodavcima.

Obezbijedite učenicima bedževe sa njihovim imenima da bi poslodavcima olakšali komunikaciju s njima. Moracete svoje kolege upoznati sa sadržajem i ciljem aktivnosti, kako bi po potrebi i oni mogli da pruže podršku učenicima.

Ako realizujete neku složeniju aktivnost, podrška kolega ce vam vjerovatno biti neophodna. U fazi planiranja odvojite vrijeme i resurse da kolege informišete i pripremite za njihovu ulogu u datoj aktivnosti. Ovo bi trebalo da se odnosi na svrhe i ciljeve aktivnosti, vremenske rokove, i kolegama omoguci da shvate šta želite postici tom aktivnošcu. Ovo je i vrijeme za istraživanje mogucnosti da se ovom aktivnošcu okoriste i učenici vaših kolega.

Korak 4. Realizacija aktivnosti

Uz dobru pripremu, planirana aktivnost obično teče glatko. Međutim, uvijek vrijedi dvaput provjeriti:

Da li imate prave kapacitete i materijale potrebne za realizaciju aktivnosti?

Da li je neko spreman da dočeka i pozdravi posjetioce iz oblasti privrede? Postarajte se da neko bude na recepciji da pozdravi vaše posjetioce. Ako je moguce, za doček angažujte nekoga iz uprave škole.

Da li je obezbijeđeno posluženje? Ako aktivnosti traju cijeli dan, ručak je idealno vrijeme za brzu reviziju. Kako je sve proteklo iz vašeg ugla, kao nastavnika? Kako je sve proteklo iz njihovog ugla? Kakve ste povratne informacije dobili od učenika, ako ste ih vec dobili? Postoji li nešto što za popodnevnu sesiju treba promijeniti?

Da li imate fotoaparat? Koristite fotoaparat za snimanje događaja. Fotografije ce biti korisne za biltene, internetsku stranicu škole, za izložbe, itd. – što ce koristiti i školi i poslodavcu.

55

Korak 5. Provjera rezultata, naknadne aktivnosti i evaluacija

Provjera rezultataKada se aktivnost završi, poslodavci ce željeti porazgovarati o tome kako je sve proteklo i da li je ono što su uradili bilo uspješno.

Možete odlučiti da poslodavce zamolite da popune formular sa povratnim informacijama, jer to pokazuje da ste zainteresovani za nadgradnju prakse i stalno poboljšanje onoga što radite. Iskoristite priliku da s poslodavcima prodiskutujete o mogucnostima buduce saradnje kako bi oni taj prijedlog prenijeli dalje, te unijeli u buduce planove svog preduzeca.

Priznajte doprinos poslodavaca uspjehu aktivnosti i, ako je moguce, zamolite člana uprave škole da im dodijeli zahvalnice, ili, u krajnjem slučaju, vi im pošaljite zvanično pismo, zahvaljujuci im na njihovom vremenu i posvecenosti.

Na kraju, pitajte poslodavce da li bi im odgovaralo da napišete izvještaj ili članak o njihovoj aktivnosti za bilten / internetsku stranicu škole ili lokalne medije. Ako to uradite, obavezno im dajte priliku da pregledaju i daju komentare prije nego što članak bude objavljen. To ce podici svijest kod roditelja i lokalne zajednice o vašim partnerskim aktivnostima s poslodavcima. To ce takođe podici profil organizacije poslodavca i ojačati koristi partnerstva za poslodavca.

Primjer 18:

Stručna škola Ali Myftiu, Elbasan

Škola Ali Myftiu sarađuje s velikim brojem lokalnih kompanija i preduzeca kako bi učenicima 12. i 13. razreda obezbijedila nastavu zasnovanu na razvoju vještina i stručno usavršavanje kroz programe stažiranja. Svaki

program stažiranja učenicima pruža mogucnost pohađanja 15 sati nastave nedjeljno u lokalnim radnim okruženjima.

Učenike u radnom okruženju prate i procjenjuju njihovi nastavnici stručnih predmeta. Na kraju programa stažiranja sprovodi se i formalna evaluacija, pri čemu se od poslodavca traže povratne informacije i komentari.

56

Pored povecanja mogucnosti za zapošljavanje, škola je od početka sprovođenja programa zapazila i povecanje vještina učenika.

Da bi uspostavila partnerstva s lokalnim poslodavcima, škola je inicirala dijalog, te konačno u formi formalnog sporazuma uobličila detalje o obavezi poslodavaca i podršci koju obezbjeđuje škola.

Naknadne aktivnostiPokušajte s poslodavcem / poslodavcima organizovati tele-konferenciju ubrzo nakon dešavanja aktivnosti kako biste je zajednički revidirali. Da li obje strane osjecaju da je aktivnost ispunila ciljeve? Kako znate? Koje ste povratne informacije dobili? Da li je to nešto što biste mogli razviti i ponoviti u buducnosti?

Treba razmotriti i mogucnost traženja povratnih informacija od pojedinih predstavnika poslodavca koji su učestvovali u aktivnostima. To bi vam moglo pomoci da svim buducim aktivnostima osigurate promociju na osnovu toga da su poslodavcima podjednako važne kao školi i učenicima. To možete postici distribucijom jednostavnog upitnika među predstavnicima poslodavaca koji su učestvovali u aktivnosti. Primjer takvog upitnika nalazi se u Aneksu B.

EvaluacijaBilo bi izvrsno rezultate evaluacije predočiti i poslodavcu kako bi ih poslodavac predočio menadžeru i kolegama. Time se stvara istinski pozitivan efekat i oni osjecaju da se vrijeme, energija i resursi uloženi u aktivnosti vaše škole zaista cijene.

59

REZIME KLJUČNI DETALJI KOJE TREBA ZAPAMTITI

Kroz ovaj vodič smo istražili nekoliko jednostavnih tehnika i procesa koji mogu pomoci u razvoju aktivnosti angažovanja poslodavaca koje vašim učenicima uveliko može da unaprijedi iskustvo učenja. Na prvi pogled djeluje da neke od ovih aktivnosti od vas zahtijevaju mnogo dodatnog rada tokom i inače preopterecenog dana. Međutim, pažljivim planiranjem i uz malo napora, i vaši učenici i vi sami možete osjetiti ogroman pozitivan uticaj.

Neke od ideja za aktivnosti zahtijevaju posvecenost tima nastavnika i poslodavaca. Ostale su relativno jednostavne za organizaciju / podrazumijevaju dolazak lokalnog poslodavca na razgovor s vašim učenicima. Zbog toga je preporučljivo da za početak krenete s jednostavnim aktivnostima, a onda, kada steknete neko iskustvo i kontakte, napredujete ka tehnički zahtjevnijim aktivnostima za koje treba i više vremena.

Kao jednostavan rezime, zapamtite sljedece ključne tačke:

1. Definišite svoje ciljeve. Budite jasni u onome šta želite postici kako za učenike, tako i za školu. Ali imajte na umu i korist za poslodavce. Vaše školske aktivnosti mogu biti značajan alat za profesionalni razvoj.

2. Budite maštoviti prilikom pronalaženja poslovnih kontakata. Za početak su dobri i lokalni telefonski imenik ili Internet, ali ne zaboravite da vaše kolege, roditelji učenika, i druge lokalne mreže predstavljaju izvrsnu odskočnu dasku. I društveni mediji mogu igrati važnu ulogu. Na duži rok, društveni mediji mogu pomoci da se sazna za vaš rad s lokalnim poslodavcima.

3. Planirajte, pregledajte i ponovo planirajte. Želite, naravno, da vaša aktivnost angažovanja poslodavaca donese uspjeh školi, učenicima i poslodavcu. Zbog toga izdvojite dovoljno vremena za detaljno planiranje aktivnosti. Pregledajte svoj plan s kolegama i poslodavcem / poslodavcima, provjerite da li su svi zadovoljni prijedlozima i da li znaju šta se od njih očekuje.

4. Objavite ono što ste postigli. Objavljivanjem dostignuca učenika i uspješnosti angažmana poslodavaca, poslodavci se brzo mogu uvjeriti u obostranu korist saradnje sa školama. To može i druge poslodavce podstaci da se uključe.

60

5. Analizirajte i nadogradite uspjeh. Analizirajte učinjeno kako biste uvidjeli kako se buduce aktivnosti mogu unaprijediti. Nastojite da od poslodavca dobijete povratnu informaciju da biste bili sigurni da je aktivnost i za njih bila pozitivno iskustvo.

ALATI KOJI VAM MOGU POMOĆI PLANSKA DOKUMENTACIJA

Aneks A:

Model strategije/Planski dokument

Glavne osobe za kontakt Podaci o nastavniku Podaci o poslodavcu

Puno ime i prezime

Adresa škole/radno mjesto

Telefon

Glavni e-mail

Pomocni e-mail

Mobilni telefon

Adresa na poslu

Najbolje vrijeme za kontakt

Najbolji način kontakta

Pomocne osobe za kontakt Podaci o nastavniku Podaci o poslodavcu

Puno ime i prezime

Radno mjesto

Telefon

Glavni e-mail

Pomocni e-mail

Mobilni telefon

Adresa na poslu

Najbolje vrijeme za kontakt

Najbolji način kontakta

Detalji o projektu

Koja je aktivnost u pitanju?

Sa kojim predmetima je povezana?

Koji su ciljevi aktivnosti za poslodavca (i uposlenike)?

Uzrast učenika?

Koliko učenika učestvuje u aktivnosti?

Šta ce raditi poslodavac?

Šta ce raditi škola?

Koje resurse poslodavac donosi sa sobom?

Kakav prostor je poslodavcu potreban ukoliko bude posjetio školu?

Kada ce se održati aktivnost?

Da li ce poslodavcu trebati mjesto za parking?

Da li poslodavac ima bilo kakve specifične potrebe u pogledu ishrane, ili neke druge potrebe?

Akcioni plan:

Aktivnost Ko Do kada Komentari

Aneks B:

Model formulara za ocjenu poslodavaca

Da bismo zajedno s vama analizirali i unaprijedili školske aktivnosti u angažovanju poslodavaca, cijenili bismo vaše mišljenje i komentare u vezi s aktivnostima u kojima ste učestvovali vi i vaše kolege.

U potpunosti se slažem

Slažem se Ne slažem seUopšte se ne slažem

Razvoju partnerstva / aktivnosti posveceno je dovoljno vremena

Planiranje partnerstva / aktivnosti izvedeno je efektivno i efikasno.

Shvatam na koji način moje / naše učešce učenicima pruža podršku u učenju

Aktivnost je pomogla da se podigne svijest o:

mom preduzecu/sektoru/radu/načinu rada

mojoj ulozi na poslu i odgovornostima

vještinama, kvalifikacijama i iskustvu potrebnom u mojoj profesiji.

Ova aktivnost mi je pomogla u:

daljem razvoju poslovnih mogucnosti mog preduzeca / sektora

u profesionalnom / ličnom smislu

produbljivanja znanja / razumijevanja školskog okruženja i obrazovnog sistema

izgradnji samopouzdanja u razgovoru i radu s mladima.

Kako biste još mogli pomoci školi u okviru aktivnosti angažovanja poslodavaca?

ZAHVALNICABritish Council zahvaljuje svim nastavnicima, direktorima škola, administratorima i privrednim stručnjacima koji su spremno žrtvovali svoje vrijeme da bi učestvovali u pisanju ove publikacije.

Vodič je napisao David Turnaj iz Evolution Partnerships, uz podršku Iskre Maksimovic.

Vodič je nastao u okviru projekta „Uključivanje poslodavaca i reforma stručnog obrazovanja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije a sprovodi British Council.

© British Council 2016.

British Council je britanska internacionalna organizacija za obrazovne mogucnosti i odnose u kulturi.

© British Council 2016. British Council je vodeca međunarodna organizacija za obrazovne i kulturne odnose iz Velike Britanije.

www.britishcouncil.me