u poţeško slavonskoj ţupaniji za razdoblje 2007. - 2015...

studeni, 2007.

IPZ Uniprojekt TERRA

Babonićeva 32

ZAGREB

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

u Poţeško-slavonskoj ţupaniji

za razdoblje 2007. - 2015. godine

Plan gospodarenja otpadom Poţeško-slavonske ţupanije

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 58/07

NOSITELJ ZAHVATA: Poţeško-slavonska ţupanija, Ţupanijska 7, Poţega

IZRAĐIVAĈ: "IPZ Uniprojekt TERRA" d.o.o.

Babonićeva 32, ZAGREB

UGOVOR broj: TD 58/07

NAZIV: Plan gospodarenja otpadom u Poţeško-slavonskoj ţupaniji

za razdoblje 2007.-2015. godine

IOD br.: T-06-P-1219-1853/07

VODITELJ: Danko Fundurulja, dipl.ing.graĊ.

IZRAĐIVAĈI:

IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl. ing. graĊ.

Tomislav Domanovac, dipl. ing. kem. tehn.

Sanja Paunović, prom.teh.

IPZ Uniprojekt MCF Mladen Muţinić, dipl. ing. fiz.

Tehniĉka suradnja: Filip Gjetvaj, student

Sofija Petrinec, student

Luka Plantić, student

Mile Pokopĉić, student

INTERNA KONTROLA: Martina Cvjetiĉanin dipl. ing. graĊ.

Direktor IPZ Uniprojekt TERRA

Danko Fundurulja, dipl.ing.

Rev.: 0



Sadrţaj:

1. Uvod ................................................................................................................................ 1

2. Opis postojećeg stanja..................................................................................................... 9

2.1.Osnovne karakteristike Poţeško-slavonske ţupanije ............................................... 9

2.2. Postojeće stanje u oblasti gospodarenja otpadom ................................................... 9

2.3. Pregled evidentiranih koliĉina otpada ................................................................... 10

2.3.1 Komunalni otpad ............................................................................................ 10

2.3.2. Proizvodni otpad i posebne vrste otpada ....................................................... 13

3. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA ...................... 15

4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM PREMA NAJBOLJOJ DOSTUPNOJ

TEHNOLOGIJI KOJA NE ZAHTIJEVA PREVISOKE TROŠKOVE ........................... 16

4.1. Komunalni otpad ................................................................................................... 17

4.2. GraĊevinski otpad i otpad od rušenja .................................................................... 17

4.3. Proizvodni i rudarski otpad ................................................................................... 18

4.4. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad .................................................................. 18

4.5. Opasni otpad .......................................................................................................... 18

4.6. Ambalaţni otpad ................................................................................................... 19

4.7. Otpadna vozila....................................................................................................... 19

4.8. Otpadne gume vozila ............................................................................................. 19

4.9. Otpadna elektriĉna i elektroniĉka oprema (e-otpad) ............................................. 20

4.10. Komunalni mulj iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda............................... 20

4.11. Otpad ţivotinjskog porijekla ............................................................................... 20

4.12. Otpadna ulja ........................................................................................................ 21

4.13. Otpadne baterije i akumulatori ............................................................................ 21

4.14. Postojana organska zagaĊivala ............................................................................ 21

4.15. Medicinski otpad ................................................................................................. 22

5. MJERE ISKORIŠTAVANJA VRIJEDNIH SVOJSTAVA OTPADA I MJERE

ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA ........................................................................ 23

5.1. Općenito ................................................................................................................ 23

5.2. Planirani postupci s pojedinim grupama otpada ................................................... 24

5.3. Planirana realizacije objekata i opreme ................................................................. 28

5.4. Organizacija postupanja s odreĊenim vrstama otpada .......................................... 29

5.5. Mjere za provedbu Plana gospodarenja otpadom ................................................ 32

6. PLAN GRADNJE GRAĐEVINA NAMIJENJENIH SKLADIŠTENJU, OBRADI ILI

ODLAGANJU OTPADA U CILJU USPOSTAVLJANJA CJELOVITE NACIONALNE

........................................................................................................................................... 33

MREŢE GRAĐEVINA ZA ZBRINJAVANJE OTPADA ............................................... 33

7. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA S

MJERAMA SANACIJE OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH . 35

ODLAGALIŠTA .............................................................................................................. 35

7.1. Popis lokacija otpadom oneĉišćenog tla i neureĊenih odlagališta ........................ 35

7.1.1. Sluţbena odlagališta ..................................................................................... 35

7.1.2. Divlja odlagališta .......................................................................................... 37



7.1.3. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju ........................................................ 42

9. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU POJEDINIH

MJERA ............................................................................................................................. 43

9.1. Izvori financijskih sredstava.................................................................................. 43

9.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana ............................................... 45

10. ROKOVI ZA IZVRŠENJE POJEDINIH MJERA ..................................................... 48


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 58/07 1

1. Uvod

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su u Zakonu o

otpadu („Narodne novine“ broj 178/04. i 111/06.) i Strategiji gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05.), koja je sastavni dio Strategije zaštite

okoliša Republike Hrvatske (Narodne novine broj 46/02.).

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske zacrtan je cilj o gospodarenju

otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar

kojega će Republika Hrvatska morati smanjiti koliĉinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji

je proizveden odrţivo gospodariti.

Pojam gospodarenje otpadom obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada i/ili njegovog štetnog

utjecaja na okoliš.

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s

otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na naĉin da se ne dovede u opasnost ljudsko

zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili naĉini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjeglo:

- rizik oneĉišćenja mora i vode, tla i zraka,

- nastajanje eksplozija ili poţara

- pojava buke

- pojava neugodnih mirisa,

- ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta,

- štetan utjecaj na podruĉja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom

treba planirati i provoditi na naĉin da se osigura:

- postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu

odlagalištima i drugim sadrţajima: uz Zagreb, 20 ţupanijskih i 4 regionalna središta,

uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta,

- sprjeĉavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke

- centar za gospodarenjem opasnim otpadom s mreţom sabirališta

- kontrolirane prioritetne tokove otpada

- visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-

trgovinske bilance,

- angaţman stranih partnera na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC* -

BAT** tehnologije,

- jaĉanje postojeće organizacije gospodarenje otpadom i osnivanje meĊuresorske

koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih

ministarstava za pojedine tokove otpada,

- edukaciju javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje

razine znanja trebaju imati razvojni, istraţivaĉki i djelatni pristup.



Zakonom o otpadu definirani su osnovni ciljevi gospodarenja otpadom:

- izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i

to posebice: razvojem ĉistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i

tehniĉkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj

mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti oneĉišćenja te

razvoju odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadrţanih u otpadu

namijenjenom oporabi,

- oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim

postupkom koji omogućava izdvajane sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u

energentske svrhe,

- zbrinjavanje otpada na propisan naĉin

- sanacija otpadom oneĉišćenog okoliša.

Zakonske obveze

Plan gospodarenja otpadom u Poţeško – slavonskoj ţupaniji je planski dokument

gospodarenja otpadom u Ţupaniji, koji se donosi u skladu sa Zakonom o otpadu za razdoblje

od osam godina. Plan gospodarenja otpadom mora biti u skladu sa Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike

Hrvatske.

Prema Zakonu o otpadu Plan gospodarenja otpadom ţupanije sadrţi:

1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpadom

2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva

previsoke troškove

3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja

otpada,

4. plan gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpadu u cilju

uspostavljanja cjelovite nacionalne mreţe graĊevina za zbrinjavanje otpada,

5. mjere sanacije otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta,

6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,

7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,

8. rokove za izvršenje utvrĊenih mjera.

Plan gospodarenja otpadom u Poţeško – slavonskoj ţupaniji za razdoblje 2008. –

2015. godine donosi Ţupanijska skupština, a cjelovit tekst objavljuje se u Poţeško –

slavonskom sluţbenom glasniku.

Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti

Odgovornosti o procesu unapreĊivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s

definiranjem uloga i aktivnosti prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

ţupanije i jedinice lokalne samouprave imaju sljedeće obaveze:



Jedinice podruĉne (regionalne) samouprave (ţupanije)

- donošenje planova gospodarenja otpadom,

- odreĊivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta

neopasnog i inertnog otpada

- osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalaţnim,

graĊevinskim i drugim otpadom,

- izdavanje odgovarajućih dozvola,

- prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okolišu – KEO i dr. )

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)

- Donošenje planova gospodarenja otpadom usklaĊen s Planom gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske i ţupanijskim planom gospodarenja otpadom i odreĊivanje

lokacija u prostornim planovima,

- Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom,

- Prikupljanje i dostava podataka

Pojmovi u planu gospodarenja otpadom

U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i

Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim znaĉenjem:

- Ambalaţni otpad je ambalaţa preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća

sve proizvode u obliku kutija, omota i druge oblike koji sluţe drţanju drugog

proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidţbe i prodaje,

- Biološki razgradivi otpad je otpad koji se moţe razgraditi aerobnim ili anaerobnim

putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papira i kartona),

- Centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĊaja za obradu, oporabu

i/ili zbrinjavanje otpadom,

- Cjelovito gospodarenje otpadom izraz potjeĉe iz SAD-a, a odnosi se na

komplementarnu (dopunsku promjenu)razliĉitih postupaka gospodarenja otpadom radi

sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje

štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom

sadrţi neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje koliĉine otpada na izvoru

(ukljuĉivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje ( i kompostiranje ), spaljivanje

otpada ( uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada,

- Ĉistija proizvodnja (ĈP) kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije

zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i

smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, (ĈP) ukljuĉuje efikasnije

korištenje sirovina i energije, sprjeĉavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te

smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ĈP fokusira se i na

sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijelog ţivotnog ciklusa proizvodnje i usluga,

od dizajna do upotrebe i konaĉnog odlaganja ( prema definiciji UNEP-a),

- Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. Namještaj, bijela tehnika, vozila,

madraci, drveće i sl.,

- Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprjeĉavanje nastanka

otpadom, smanjivanje koliĉine otpadom i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš;

skupljanje , prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), ukljuĉujući i

nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena,



- GraĊevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i ţupanijski centri za

gospodarenjem otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i internog otpada i graĊevine

namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada,

- Interni otpad je onaj otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili

biološkim promjenama. Interni se otpad na otapa, nije zapaljiv, ne reagira fiziĉki ili

kemijski, ne razgraĊuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i

zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Interni otpad ima beznaĉajan stupanj

ispuštanja zagaĊujućih i/ili ekotoksiĉnih tvari, te ne ugroţava zrak, vode i podzemne

vode,

- Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrţi osnovna naĉela izbjegavanja

nastanka otpada, vrednovanja otpada ĉiji se nastanak nije mogao izbjeći ( materijalna,

biološka i energetska reciklaţa) te odlaganje otpada koji se ne moţe drugaĉije

iskoristiti,

- Izdvajanje je podjela otpada u grupe sliĉnih materijala kao npr. papir, staklo,

plastika, metali, biorazgradivi otpad. TakoĊer to je i sortiranje unutar iste grupe otpada

(bijelo i tamno staklo, razliĉite vrste plastike). Obavlja se ruĉno i strojno,

- Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraţeno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim

pokazateljima,

- Katastar emisija u okolišu je skup podataka o izvorima, vrsti, koliĉini, naĉinu i

mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš,

- Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodnje i/ili usluţne

djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva,

- Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenja kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

- Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz ĉlanka 2. Zakona

o otpadu odreĊen kao neopasni,

- Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom,

kemijskom ili biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjanju svojstva

otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje te

poboljšava iskoristivost otpada,

- ObraĊivaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba ĉija je uloga da pribavi propisane

dozvole za obavljanje djelatnosti, obraĊuje otpad koristeći najbolje dostupne

tehnologije, prijavljuje vrste i koliĉine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili

odloţili) nadleţnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani naĉin te

naplaćuje zbrinjavanje prema koliĉini otpada,

- Odlagalište znaĉi mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje).

Odlagališta mogu biti:

- lokacije internih odlagališta (proizvoĊaĉ otpada odlaţe otpad iz vlastite proizvodnje,

na samom mjestu proizvodnje),

- lokacija trajnih odlagališta koja sluţe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od

godine dana)

Odlagalištima se ne smatraju:

- postrojenja gdje se otpad istovara i priprema za prijevoz do nekog drugog mjesta

oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenja otpada prije iskorištavanja ( oporabe) ili

obrade kraće od tri godine, te

- skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana.



Odlagališta otpada primaju najveću koliĉinu proizvedenog otpada. Grupiranja su prema

kategorijama, odnosno pravnom sustavu, veliĉini, vrstama odloţenog otpada, stanju

aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti.

Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:

- Legalna odlagališta otpada su graĊevine za (trajno) odlaganje otpada, predviĊene

odgovarajućim prostorom- planskim dokumentima (ţupanijskim,

gradskim/općinskim)i sagraĊene u skladu s vaţećim propisima, a rade uz odobrenja

nadleţnih tijela lokalne uprave i samo uprave na temelju provedene procjene o

utjecaju na okoliš te ishoĊenih dozvola-lokacijske, graĊevinske i uporabne.

- Odlagališta otpada u postupku legalizacije su graĊevine za (trajno) odlaganje

otpada, predviĊene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim,

gradskim/općinskim) za koja je zapoĉeo, ali nije dovršen postupak procjene utjecaja

na okoliš, odnosno, ishoĊenje potrebnih dozvola-lokacijske i graĊevinske, a za nova

odlagališta i uporabne dozvole.

- Sluţbena odlagališta otpada su uglavnom, veći neureĊeni prostori za (trajno)

odlaganje otpada, predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima

(ţupanijskim , gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja

na okoliš niti raspolaţu ijednim od neophodnih dozvola, a rade na temelju rješenja ili

odluke nadleţnog tijela te su u sustavu sluţbeno organiziranog dovoza otpada

ovlaštenih komunalnih poduzeća.

- Dogovorena odlagališta otpada su, uglavnom neureĊeni manji prostori za odlaganje

otpada koji nisu predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima

(ţupanijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja

na okoliš.Ona ne raspolaţu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom,

graĊevinskom, uporabnom), ali dijelu uz znanje ili u dogovoru s tijelima nadleţne

lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu sluţbeno organiziranog dovoza otpada

ovlaštenih osoba.

- Divlja odlagališta otpada – smetlišta su manji neureĊeni prostori koji nisu predviĊeni

za odlaganje otpada, a formirali su ih najĉešće graĊani bez prethodnog znanja tijela

lokalne samouprave. Ne raspolaţu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo

djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenja ili formalnu odluku tijela lokalne

samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze graĊani. Osim navedenih, u

Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sliĉnih površina oneĉišćenim otpadom.

- Okoliš je prirodno okruţenje : zraka, tla, voda, klima, biljni i ţivotinjski svijet u

ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruţenja kojeg je stvorio

ĉovjek,

- Oneĉišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja

ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,

ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.

- Oneĉišćivaĉ je svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje oneĉišćenje okoliša,



- Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada – Katalogom

odreĊen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost,

reaktivnost, zapaljivost, nadraţljivost, štetnost, toksiĉnost, kancerogenost, korozivnost,

infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksiĉne ili vrlo

toksiĉne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon

odlaganja mogu na bilo koji naĉin ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih

karakteristika ekotoksiĉne tvari,

- Oporaba otpada znaĉi bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na

drugi naĉin za proizvodnju energije, recikliranje/obnavljanje metala i metalnih

spojeva,

- Otpad je svaka stvar ili predmet koji je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je

obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske razvrstan u 15 grupa,

- Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamitski cjelovita

geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad

odlaţe utiskivanjem. Podzemno odlagalište moţe biti postrojenje za trajno skladištenje

otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su rudnici soli ili kalija,

- Ponovna uporaba Direktive o ambalaţi i ambalaţnom otpadu br.94/62/EC znaĉi bilo

koji postupak kojim se ambalaţa (koja je bila zamišljena i dizajnirana za odreĊeni

minimalni broj uporaba tijekom ţivotnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu

svrhu za koju je originalno zamišljena, s ili bez pomoćnih sredstava kojima se

omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaţa postati ambalaţni otpad (prema

ĉlanku 2 (b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002),

- Posjednik otpada je proizvoĊaĉ otpada ili pravna ili fiziĉka osoba koja ga posjeduje,

- Pretovarna stanica je graĊevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar

otpada namijenjenom transportu prema centru za gospodarenje otpadom,

- Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostatci iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvoĊaĉa,

- ProizvoĊaĉ otpada je svaka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni

proizvoĊaĉ) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja

sastav ili svojstva otpada,

- Reciklaţno dvorište je graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom

skladištenju posebnih vrsta otpada,

- Recikliranje je ponovna uporaba u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u

energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija

kiselina i luţina, oporaba sastojka koji se koriste za suzbijanje zagaĊenja, oporaba

sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištenje nafte ili drugi naĉini ponovne

uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja,

uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka



razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojim od gore pobrojanih postupaka,

skladištenje otpada proizvedenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim

privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja),

- Skupljaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,

- Skupljanje otpada je prikupljanje , razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu

prijevoza,

- Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u graĊevini za skladištenje otpada

– skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja,

- Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša,

prouzroĉena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem

odnosno,

- Štetna tvar je tvar ĉija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokaznim

akutnim i kroniĉnim toksiĉnim uĉincima, vrlo nadraţujuća, kancerogena, mutagena,

nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreĊenoj koliĉini i/ili

koncentraciji ima takva svojstva,

- Termiĉka obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i

suspaljivanje,

- Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstva tvrtki, institucija i/ili

proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termiĉki obraĊuje i/ili zbrinjava,

- Upravno tijelo je upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – ţupanije i Grad

Zagreb, nadleţno za poslove zaštite okoliša,

- Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje ĉovjeka koje moţe narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi naĉin moţe nepovoljno

utjecati na okoliš,

- Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s

propisima, a to su:

o Odlaganje u ili na tlo ( npr. odlagalište, itd.),

o Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili

muljeva ispuštenih na tlo itd.),

o Duboko injektiranje,

o Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera

ili lagune itd),

o Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane

podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i meĊusobno i od prirodnog

okoliša),

o Ispuštanje u vodene sredine

o Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja

daje konaĉne spojeve i smjese koji se odlaţu na jedan od navedeni naĉina,



o Fiziĉko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovim

propisima koja daje konaĉne spojeve i smjese koji se odlaţu na jedan od

navedenih naĉina,

o Spaljivanje na kopnu,

o Trajno skladištenje,

o Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka,

o Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka,

o Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim

privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije

skupljanja).

- Zeleni (reciklaţni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno

skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad).

Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadom

APO Agencija za posebni otpad

AZO Agencija zaštite okoliša

BAT Najbolja raspoloţiva tehnologija (Best available technology)

BEP najbolja okolišna praksa (Best environmental practice)

CGO Centar za gospodarenje otpadom (ţupanijski)

ĈP ĉista proizvodnja

DZS Drţavni zavod za statistiku

ENO Energent na otpad

ES ekvivalent stanovnika

EU Europska Unija

GIS geografski informacijski sustav

GO gradsko odlagalište

GrO graĊevinski otpad

JLS jedinice lokalne samouprave

KEO Katastar emisija u okolišu

KO Komunalni otpad

PSŢ Poţeško-slavonska ţupanija

PET poli(etilen-teretalat)

PGO Plan gospodarenja otpadom

RD reciklaţno dvorište

SUO studija utjecaja na okoliš

UNEPA Agencija za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda



2. Opis postojećeg stanja

2.1.Osnovne karakteristike Poţeško-slavonske ţupanije

U tablici 2.1/1 je prikazan osnovni pokazatelj naše ţupanije po JLS.

Tablica 2.1/1 - Osnovni pokazatelji Poţeško-slavonske ţupanije

JLS

Površina

km

Broj

stanovnika*

Broj

naselja*

Broj

kućanstava*

Broj

poljoprivr.

kućanstava**

Obuhvat skupljanja otpada***

Broj

naselja kućanstva Poslovni

subjekti

Grad

/Općine

Poţega 133,91 28.201 31 9.107 2.205 23 8.150 558

Pleternica 358,08 12.883 38 3.776 2.574 29 3.123 101

Pakrac 198,13 8.855 42 3.448 1.260

Lipik 205,54 6.674 26 2.448 1.391

Kutjevo 173,61 7.472 17 2.244 1.470 7 1.389 59

Brestovac 279,24 4.028 48 1.302 933 19 787 14

Ĉaglin 179,60 3.386 31 1.049 897 1

Jakšić 43,75 4.437 10 1.276 874 10 1.013 38

Kaptol 85,49 4.007 10 1.111 814 7 662 21

Velika 154,88 5.888 24 1.684 1.103

UKUPNO 1.815,23 85.831 277 27.445 13.521 95 15.124 792

* Popis stanovništva i kućanstva 2001. godine

** Popis poljoprivrede 2003. godine

*** Podatak komunalnog poduzeća Tekija d.d. za podruĉje Poţeštine

2.2. Postojeće stanje u oblasti gospodarenja otpadom

Na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije gospodarenje otpadom vrlo je veliki

problem. Podatci i informacije o otpadu su nepotpuni i neusklaĊeni.

Do 1996. godine jedino su komunalna poduzeća vodila evidenciju o prikupljenim i

odloţenim koliĉinama komunalnog otpada, a od te godine uspostavljen je Katastar emisije

otpada u okoliš. Struĉna sluţba Drţavne uprave na propisanim obrascima prikuplja podatke

od proizvoĊaĉa, skupljaĉa i obraĊivaĉa o koliĉini, vrsti mjestu nastanka, obrade i odlaganja

otpada. MeĊutim i ovi podatci nisu pouzdani i konaĉni jer obuhvat nije cjelovit, metodologija

prikupljanja otpada nije usklaĊena i nije moguće kontrolirati tok otpada.

Zbrinjavanje otpada na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije provodi se odlaganjem

na ureĊenim i neureĊenim odlagalištima. Na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije otpad

organiziranog skuplja 3 komunalna poduzeća.



2.3. Pregled evidentiranih koliĉina otpada

U tablici 2.3/1 prikazani su raspoloţivi podatci o koliĉinama proizvedenog otpada na

podruĉju Ţupanije i gradova.

Tablica 2.3/1 - Pregled evidentiranih koliĉina otpada

Godina/

Vrsta otpada 1996. 1998. 2002. 2003. 2004.

Proizvodni, t 98.494,92 76.237,77 68.634,61 8.693,365

Komunalni, t 25.163,15 21.538,29 19.673,55 20.863,23 21.798,620

Opasni, t 343,68 278,68 435,04 241,952

Napomena: Podaci iz informacija i Ureda drţavne uprave – KEO obrasci

2.3.1 Komunalni otpad

Na podruĉju Poţeško- slavonske ţupanije komunalne usluge pruţaju tri komunalna

poduzeća i to za Poţeštinu to je Tekija d.o.o. i Veliĉki komunalac d.o.o., a za podruĉje

Pakraca i Lipika to je Komunalac d.o.o. Ova društva stanovništvu pruţaju usluge iz oblasti

komunalnog gospodarstva – vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, usluge skupljanja

komunalnog i glomaznog otpada i zbrinjavanje komunalnog otpada.

Zbrinjavanje komunalnog otpada organizirano je na taj naĉin da se odlaţe na dva

odlagališta Crkvište i Vinogradine. Oba odlagališta ne udovoljavaju propisanim normama, te

je pripremljena potrebna dokumentacija za njihovo saniranje u skladu vaţećim propisima i

standardima. Na ovim odlagalištima predviĊeno je odlaganje otpada do 2015. godine do kada

ih je potrebno i sanirati, ali i osigurati prostor i sredstva za izgradnju novih odlagališta u

skladu s vaţećim standardima i primijeniti tehnologiju koja je primjerena ovim prostorima i

potrebama.

U tabliĉnom prikazu 2.3.1/1 iznose se koliĉine komunalnog otpada koje su skupljene i

odloţene na sluţbenim odlagalištima u Ţupaniji, a izvor je AZO - KEO za 2005. godinu.

Tablica 2.3.1/1 - Koliĉine komunalnog otpada u Poţeško-slavonskoj ţupaniji

Grad/Općina

Stanovnika (popis 2001)

Komunalni otpad (2005), t/god

Lipik 6.674 1.289

Pakrac 8.855 1.711

Pleternica 12.883 3.381

Požega 28.201 7.400

Brestovac 4.028 1.057

Čaglin 3.386 889

Jakšić 4.437 1.164

Kaptol 4.007 1.051

Kutjevo 7.472 1.961

Velika 5.888 1.545

Izvor: je AZO - KEO za 2005. godinu



Nedostatak kvalitetnog odlagališta i nepovoljna organizacija prikupljanja otpada uzrok

je velikom broju divljih odlagališta – u blizini gotovo svakog većeg naselja – 50-tak na

podruĉju Ţupanije, za saniranje kojih JLS svake godine izdvajaju znaĉajna sredstva, u skladu

sa svojim skromnim mogućnostima – ukupno oko 200.000,00 kn.

Sastav komunalnog otpada mijenja se ovisno o sredini u kojoj nastaje i ovisi o

mnoštvu ĉimbenika, kao što su: standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina

komunalne higijene i sl.

Budući da se na podruĉju Ţupanije nisu provodila sortiranja otpada radi utvrĊivanja

sastava, kao procijenjeni sastav daju se podaci o sastavu sa sliĉnog podruĉja - tj. s podruĉja

Grada Bjelovara. U tablici 2.3.1/2 prikazan je procijenjeni sastav komunalnog otpada za

Ţupaniju.

Tablica 2.3.1/2 - Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na podruĉju Poţeško-

slavonske ţupanije

Red.br. Vrsta materijala Udio,

mas%

1. guma 1,5

2. akumulatori 0,0

3. papir (novine i ĉasopisi) 8,8

4. karton 6,6

5. staklo 2,3

6. sitna plastika, meka 6,3

7. ostala plastika, tvrda 4,0

8. sitni metalni predmeti (Al-limen.) 0,1

9. ostali metali 3,6

10. drvo 2,1

11. organski otpad iz kuhinja 11,7

12. odjeća i obuća 1,1

13. tekstil 3,2

14. boje, tinta, ljepila i smole 0,4

15. lijekovi 0,0

16. baterije 0,0

17. elektronska oprema 0,2

18. biootpad 6,2

19. zemlja i kamenje 2,8

20. bijela tehnika i olupine b. tehn. 0,0

21. koţa i kosti 2,5

22. PET 1,9

23. pelene 4,8

24. sloţenci (sliĉno Tetra Pak) 1,6

25. sitnica do 40 mm 28,3

UKUPNO: 100,0

Izvor: IPZ Uniprojekt MCF

Sastav otpada upućuje na mogućnosti većih aktivnosti u promicanju reciklaţe,

prvenstveno papirnatog otpada, otpadne plastiĉne i staklene ambalaţe.



Odvojeno sakupljanje otpada

Na podruĉju Grada Poţege odvojeno sakupljanje otpada pokušalo se prije nekoliko

godina organizirati kroz postupnu izgradnju "zelenih otoka" na kojima su trebali biti

smješteni spremnici za PET ambalaţu, limenke, staklo i papir. Izvedena su 4 probna «zelena

otoka» na lokacijama u gradu Poţegi, te je planirano proširenje mreţe "zelenih otoka".

Usporedo s tim izgraĊeno je i reciklaţno dvorište na odlagalištu otpada "Vinogradine" s

boksovima za odvojeno prikupljanje otpada. "Zeleni otoci" nisu zaţivjeli kako se oĉekivalo

budući da su graĊani u kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada bacali i miješani komunalni

otpad iz domaćinstava, te ga nagomilavali i uz same spremnike za odvojeno sakupljanje

otpada.

Nakon što je sustav "zelenih otoka" ukinut, Tekija d.o.o je s tvrtkom Unija-nova d.o.o.

iz Zagreba sklopila ugovor o zbrinjavanju otpadnog stakla te su na podruĉju grada Poţege i

prigradskih naselja postavljeni kontejneri za otpadno staklo na 60 lokacija. Primjenom

Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN97/05 i 115/05) došlo je do poremećaja i u

ovom naĉinu odvojenog prikupljanja otpada. S obzirom da se staklena ambalaţa vraća u

prodavaonice uz povratnu naknadu, pojedini graĊani uzimaju staklenu ambalaţu iz kontejnera

podizanjem i izvrtanjem spremnika. To stvara probleme ovlaštenom sakupljaĉu u odrţavanju

ovih lokacija zbog razbijenog stakla oko kontejnera, a uĉestalost njihovih dolazaka je

smanjena zbog smanjenih koliĉina stakla u kontejnerima.

Tvrtka Tekija d.o.o. je u sijeĉnju 2007.god. sklopila s Poţeško-slavonskom ţupanijom

Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalaţnog otpada na podruĉju 3

grada i 5 općina Poţeško-slavonske ţupanije (podruĉje Poţeštine), a u kolovozu 2007.god. i s

Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, te se u dogledno vrijeme oĉekuje

poĉetak primjene ovih ugovora.



2.3.2. Proizvodni otpad i posebne vrste otpada

Podaci o koliĉinama proizvedenog, sakupljenog i na obradu preuzetog otpada za 2005.

godinu prikupljeni su u Agenciji za zaštitu okoliša, a izvadak iz Katastra otpada za Poţeško-

slavonsku ţupaniju prikazan je u tablici 2.3.2/1.

Tablica 2.3.2/1 - Podaci o koliĉinama otpada prijavljeni u Katastar otpada za 2005. god

GRUPA OTPADA

PROIZVEDENO SAKUPLJENO PREUZELI OBRAĐIVAČI

Neopasni otpad

Opasni otpad

Neopasni otpad

Opasni otpad

Neopasni otpad

Opasni otpad

(t) (t) (t) (t) (t) (t)

01 00 00 1.779,00 0 0 0 0 0

02 00 00 851,84 1,05 13,25 0 13,25 0

03 00 00 223,98 0 0 0 0 0

04 00 00 32,1 0 0 0 0 0

05 00 00 0 0 0 0 0 0

06 00 00 0 308,13 0 0 0 0

07 00 00 0 0 0 0 0 0

08 00 00 34,75 0,84 0 0 0 0

09 00 00 0,14 1,82 0 0 0 0

10 00 00 3.920,71 0 0 0 0 0

11 00 00 0 0 0 0 0 0

12 00 00 745,12 0 4.732,00 0 0 0

13 00 00 0 72,63 0 0 0 0

14 00 00 0 0,66 0 0 0 0

15 00 00 621,99 2,39 155,36 0 3,42 0

16 00 00 60,35 20,21 194,6 171,51 0 0

17 00 00 76,26 118,5 4.783,01 0 0 0

18 00 00 69,97 15 0 0 0 0

19 00 00 0 0 0 0 0 0

20 00 00 0,8 0 0 0 0 0

Ukupno (t): 8.417,01 541,24 9.878,21 171,51 16,67 0

IZVOR: AZO - KEO 2005. g.



U nastavku se iznose procjene koliĉina posebnih kategorija otpada nastalih na

podruĉju Ţupanije u 2006. god i gruba procjena oĉekivanih koliĉina u 2015. godini.

Tablica 2.3.2/2 - Procjena koliĉina posebnih kategorija otpada u 2006 godini i procjena

nastajanja u 2015. godini

VRSTA OTPADA 2006.god. 2015.god.

t/god t/god

1 - Komunalni otpad 21.000 24.000

2 - GraĎevinski otpad i otpad od rušenja 72.000 100.000

3. Proizvodni i rudarski - -

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

-poljoprivredni otpad 54.000 80.000

-stočarski 270.000 280.000

-šumarsko-drvni otpad 15.000 20.000

5 - Opasni otpad* 550 800

6 - Ambalažni otpad 6.000 9.000

7 - Otpadna vozila 2.000 3.000

8 - Otpadne gume vozila 1.000 1.500

9 - Otpadna električna i elektronička oprema 800 1.600

10 - Komunalni mulj 500 2.000

11 - Otpad životinjskog porijekla 2.500 3.500

12 - Otpadna ulja i zauljeni otpad

-mineralna ulja 550 950

-jestiva ulja 450 750

13 - Otpadne baterije i akumulatori 250 350

14 - Postojana organska zagaĎivala - -

15 - Medicinski otpad 15 25 * podatak iz KEO za 2005 godinu o prijavljenom opasnom otpadu

- nema podataka ili nepouzdani podaci



3. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA

OTPADA

Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teško postiţe, ali treba

tome teţiti. PredviĊa se, da će dio mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada bit

reguliran zakonskim propisima.

Smanjenje koliĉina otpada, kao i opasnih svojstava otpada, moţe se postići:

- sprjeĉavanjem nastajanja pojedinih vrsta i koliĉina otpada,

- sprjeĉavanjem ugraĊivanja štetnih sastojaka u proizvode za trţište,

- sprjeĉavanjem miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trţište

koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.

Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada strategije s

programom mjera za izbjegavanje nastanka otpada te naĉina njegovog provoĊenja. Osnovne

mjere za izbjegavanje nastajanja otpada mogu se svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji:

- razvojem tehnologija koje ne stvaraju otpad,

- otpad vraćati u vlastitu proizvodnju,

- otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima,

- proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi,

- pri proizvodnji za trţište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom koliĉinom i

- štetnosti otpada,

- proizvod na trţište davati u najnuţnijoj ambalaţi,

- koliko je to moguće, proizvode ne pakirati u ambalaţu koja sluţi za jednokratnu

- upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad.

Ponašanje potrošaĉa:

- da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati,

- da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno da pri kupovanju

robe preferiraju povratnu ambalaţu,

- da smanje korištenje plastiĉnih vrećica i sliĉne ambalaţe i dr.

Edukacija:

- koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĊaĉa i potrošaĉa o

mogućim naĉinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,

- stimulacija i kaţnjavanje.



4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM PREMA

NAJBOLJOJ DOSTUPNOJ TEHNOLOGIJI KOJA NE

ZAHTIJEVA PREVISOKE TROŠKOVE

Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrţi osnovna naĉela izbjegavanja nastanka

otpada, vrednovanja otpada, ĉiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i

energetska reciklaţa) te odlaganja otpada, koji se ne moţe drugaĉije iskoristiti.

Postupanje s otpadom na podruĉju Ţupanije razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja

integralnog koncepta gospodarenja otpadom, ĉije su osnove:

1. sprjeĉavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

2. iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe,

3. kontrolirano odlaganje ostatnog otpada,

4. saniranje otpadom oneĉišćenog tla.

Gospodarenje otpadom je sloţen sustav s velikim brojem uglavnom meĊuzavisnih

aktivnosti.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sastoji se iz:

1. Nastajanje otpada - procjena koliĉina koje nastaju i mogućnosti smanjenja

nastajanja;

2. Izdvajanje i postupanje s otpadom - ukljuĉuje sve aktivnosti odvojenog skupljanja

(u domaćinstvu i industriji) te općenito rada s otpadom do odlaganja u odgovarajuću

posudu za skupljanje otpada;

3. Skupljanje otpada - ukljuĉuje sve elemente skupljanja otpada, prijevoza i praţnjenja

vozila u pogonu za obradu sekundarnih sirovina, transfer stanici ili na odlagalištu;

4. Izdvajanje i obrada otpada - ukljuĉuje obradu skupljenih materijala u centru (obrada

otpada, aktivnosti u transfer stanicama, kompostiranje i spaljivanje u III. fazi);

5. Prijevoz otpada - ukljuĉuje prijevoz i pretovar iz manjih vozila u veću prijevoznu

opremu, te prijevoz na duţe udaljenosti, od pretovarne stanice do lokacije za obradu ili

odlagališta;

6. Konaĉna obrada i odlaganje na odlagalištu. Za uspostavu cjelovitog sustava

neophodno je vrednovanje funkcionalnosti, ekonomiĉnosti i meĊusobne veze svih

navedenih faktora. Sustav se definira odabirom i primjenom postojećih tehnika i

tehnologija te gospodarskih programa.

U ovoj toĉki, dane su, osnovne mjere za postupanje s pojedinim vrstama otpadnog

materijala, koje proistjeĉu iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Zakona o

otpadu.

Navode se mjere koje se odnose na Ţupaniju i jedinice lokalne samouprave, dok su

mjere na nacionalnom nivou ispuštene.



4.1. Komunalni otpad

Potrebno je unaprjeĊivati institucionalni okvir za gospodarenje komunalnim otpadom,

a najvaţniji je cilj provoĊenje naĉela "oneĉišćivaĉ plaća". Uz to treba prvenstveno raditi na

izbjegavanju nastajanja otpada, a nastali komunalni otpad ponovno koristiti i obraditi u skladu

s hijerarhijom postupanja s otpadam.

Kako bi se to postiglo Ţupanija treba poduzeti sljedeće mjere:

- prigodom izrade planova za gospodarenje otpadom poticati suradnju jedinica lokalne

samouprave i regionalne samouprave,

- poticati utvrĊivanje lokacija u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave za

mreţu graĊevina i postrojenja za gospodarenje komunalnim otpadom,

- poticati mjere izbjegavanja nastajanja otpada i ponovno korištenje, recikliranje i

oporabu otpada,

- poticati uspostavu mreţe pretovarnih stanica,

- poticati uspostavu mreţe sabirnih mjesta za odvojeno skupljanje otpada - zeleni otoci i

mreţa reciklaţnih dvorišta,

- poticati dogradnju i opremanje postojećih odlagališta koja ostaju u funkciji te gradnju

objekata za kompostiranje biorazgradivog otpada.

Jedinice lokalne samouprave (gradovi/općine) prema ovom Planu gospodarenja

otpadom trebaju poduzeti sljedeće mjere:

- sanirati i zatvoriti odlagališta koja su predviĊena za zatvaranje u naredne 4 godine,

- sanirati i zatvoriti preostala odlagališta po uspostavi regionalnog (ţupanijskog) centra

za gospodarenje otpadom,

- poticati uspostavu regionalnog (ţupanijskog) centra za gospodarenje komunalnim

otpadom,

- izgraditi kompostane za obradu zelenog otpada s javnih površina i

- realizirati planirane (reciklaţne) otoke, reciklaţna dvorišta i mini reciklaţna dvorišta.

4.2. GraĊevinski otpad i otpad od rušenja

Osnovne mjere za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja graĊevinskim otpadom su:

- educirati i informirati sve sudionike u procesu gospodarenja graĊevinskim otpadom,

- sprjeĉavati nekontrolirano odlaganje graĊevinskog otpada na komunalnim

odlagalištima i drugdje,

- potpuno kontrolirati tokove graĊevinskog otpada od mjesta nastanka do konaĉnog

rješavanja, uz unaprjeĊivanje informacijskog sustava,

- uvoditi sustave oporabe svih vrsta graĊevinskog otpada do 80% ukupnih koliĉina,

- osigurati da se maksimalne koliĉine graĊevinskog otpada oporabe i/ili recikliraju.

Procjenjuje se da se 2006.godine na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije stvorilo

graĊevinskog otpada u koliĉini od oko 72.000 t.

Predlaţe se da se na podruĉju Ţupanije realizira 4 lokacija za sakupljanje i obradu

graĊevinskoga otpada pomoću mobilnog postrojenja koje zadovoljava potrebe svih planiranih

lokacija.



4.3. Proizvodni i rudarski otpad

Mjere za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja proizvodnim i rudarskim otpadom su:

- poticanje izgradnje objekata koji mogu zbrinjavati mulj iz ureĊaja za proĉišćavanje

- industrijskih otpadnih voda,

- poticanje tehnoloških procesa u kojima se postiţe smanjivanje koliĉina nastalog

otpada,

- poticanje odvojenog skupljanja otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu uporabu,

- iskorištavanje obraĊenog otpada u drugim proizvodnim granama industrije.

4.4. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Mjere gospodarenja poljoprivrednim i šumarsko-drvnim otpadom u sustavu

gospodarenja otpadom svode se na:

- poticanje izbjegavanja nastanka i/ili smanjivanja koliĉine poljoprivrednog i šumarsko-

drvnog otpada racionalizacijom proizvodnje,

- unaprjeĊivanje sustava skupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarsko-drvnog

otpada u objektima za obradu tih vrsta otpada (biološko, energetsko) i poticanje

gradnje graĊevina i postrojenja za materijalno i energetsko iskorištavanje

poljoprivrednog i šumarsko-drvnog otpada,

- iskorištavanje gnojovke iz stoĉarstva na poljoprivrednim površinama.

Procjenjuje se da se 2006. godine na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije stvorilo

navedenog otpada u koliĉini od oko 339.000 t

4.5. Opasni otpad

Mjere za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja opasnim otpadom treba upotpuniti

mjerama koje će propisati Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u postupku

izrade). Izgradnju sabirališta, skladišta i sl., treba realizirati po ostvarivanju preduvjeta za

zbrinjavanje opasnog otpada.

Smjernice za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja opasnim otpadom su:

- uspostava i organizacija mreţe sabirališta opasnog otpada,

- uspostava sustava skupljanja i prijevoza opasnog otpada,

- planiranje gradnje regionalnog skladišta za razvrstavanje i skladištenje organskoga

opasnog i anorganskog otpada,

- poticanje gradnje graĊevina za predobradu, obradu i recikliranje odreĊenih vrsta

opasnog otpada,

- zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage veće od 3MW,

- zbrinjavanje odreĊenih vrsta otpada u tvornici cementa i sliĉno.


opasnog otpada u koliĉini od oko 550 t.



4.6. Ambalaţni otpad

Procjenjuje se da se 2006. godine na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije nastalo

ambalaţnog otpada u koliĉini od oko 6.000 t.

Mjere za unaprjeĊivanje gospodarenja ambalaţnim otpadom su:

- poticanje smanjivanja nastanka ambalaţnog otpada,

- poticanje ponovne uporabe, recikliranje i drugi naĉini uporabe,

- izgradnja graĊevina za predobradu i obradu otpada.

Predlaţe se da se na podruĉju Ţupanije u svim gradovima i općinama postave

reciklaţni (zeleni) otoci za skupljanje ambalaţnog otpada.

4.7. Otpadna vozila

Mjere koje treba poduzimati za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja otpadnim

vozilima su:

- poticanje graĊana, vlasnika i posjednika otpadnih vozila da ih dovoze u predviĊena

sabirališta(reciklaţne centre, pogoni tvrtki za skupljanje, obradu i promet sekundarnim

sirovinama i dr.),

- poticanje organiziranja sustava skupljanja i prijevoza otpadnih vozila u postrojenja za

zbrinjavanje,

- poticanje ukljuĉivanja u sustav gospodarenja otpadnim vozilima: otpadne plovne

objekte, otpadna ţeljezniĉka vozila i otpadne privredne zrakoplove,

- poticanje zbrinjavanja, tj. odvajanja korisnih dijelova otpadnih vozila i njihovo

vraćanje u proizvodni ciklus u skladu s EU Direktivama.


otpadnih vozila u koliĉini od oko 2.000 t.

4.8. Otpadne gume vozila

Procjenjuje se da je u 2006. godini na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije nastalo

otpadnih guma u koliĉini od oko 1.000 t .

Mjere za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja otpadnim gumama su:

- poticanje organiziranja sabirnih mjesta za otpadne gume (reciklaţna dvorišta,

reciklaţni centri, regionalni (ţupanijski) centar za gospodarenje otpadom, trgovine

gumama i dr.),

- poticanje i organiziranje ponovnoga korištenja otpadnih guma za druge namjene kao

npr. za izradu dijelova drugih proizvoda, za proizvodnju drugih materijala i sl,

- poticanje termiĉke obrade kad se otpad ne moţe materijalno iskoristiti (proizvodnja

energije, prerada u sintetiĉki plin ili ulje).



4.9. Otpadna elektriĉna i elektroniĉka oprema (e-otpad)

Cilj je uspostava sustava gospodarenja otpadom elektriĉnom i elektronskom opremom

koji bi rezultirao godišnjim skupljanjem najmanje ĉetiri kilograma po stanovniku (Strategija

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske).

Mjere koje treba poduzeti za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja e-otpadom su:

- poticanje izgradnje ili korištenja postojećih graĊevina za skupljanje te vrste otpada

(reciklaţna dvorišta, reciklaţni centri, regionalni (ţupanijski) centar za gospodarenje

otpadom, trgovine elektriĉnom i elektronskom opremom i dr.),

- poticanje smanjenja potencijala te vrste otpada odvajanjem upotrebljivih dijelova

(metal, plastika i sl.) od opasnih dijelova koje treba zbrinuti na propisani naĉin,

- poticanje izgradnje mjesta za odvojeno prikupljanje rashladnih plinova i zbrinjavanje

na propisani naĉin,

- poticanje izvoza otpada koji se ne moţe zbrinuti ili iskoristiti u Republici Hrvatskoj.

Aktivnosti treba koordinirati s aktivnostima vezanim uz opasni otpad, a osvrt napisan

za opasni otpad vrijedi i za ovu grupu otpada.

Procjenjuje se da je u 2006. godini na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije nastalo e-

otpada u koliĉini od oko 800 t .

4.10. Komunalni mulj iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda

Mjere za unaprjeĊivanje gospodarenja s muljem iz proĉistaĉa otpadnih voda su

poticanje na njegovo zbrinjavanje na neki od niţe navedenih naĉina:

- poticanje iskorištavanja u poljoprivredi (navaţanje na tlo),

- poticanje odlaganja,

- poticanje kompostiranja,

- poticanje sušenja, peletiziranja i energetskog iskorištavanja,

- i dr.


komunalnog mulja s 30% ST u koliĉini od oko 500 t.

4.11. Otpad ţivotinjskog porijekla

Osnovna mjera sa ciljem pravilnog gospodarenja ovom vrstom otpada je realizacija

skupljališta i organizacija rada. Ostale mjere koje treba poduzimati mogu se saţeti :

- u planovima gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave predvidjeti lokacije

sabirnih mjesta (rashladni kontejneri) za takvu vrstu otpada.

Procjenjuje se da je 2006. godine na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije otpada

ţivotinjskog porijekla stvoreno u koliĉini od oko 2.500 t.



4.12. Otpadna ulja


mineralnih otpadnih ulja u koliĉini od oko 550 t, a otpadnih jestivih ulja u koliĉini od oko

450 t.

PredviĊene mjere za gospodarenje otpadnim uljima su:

- poticanje zbrinjavanja otpadnih mineralnih ulja termiĉkom obradom u postojećim i

novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i

kotlovnicama,

- poticanje rada na unaprjeĊivanju sustava odvojenog skupljanja otpadnih ulja te

pojaĉana kontrola skupljaĉa otpadnih ulja zbog postizanja odreĊene kvalitete,

- poticanje poduzimanja odreĊenih manjih rekonstrukcija u pogonima zbog

omogućavanja ili povećavanja kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja,

- poticanje skupljanja otpadnih jestivih ulja - posebno u ugostiteljskim objektima radi

oporabe i proizvodnje energenata,

- poticanje organiziranog skupljanja otpadnih jestivih ulja od domaćinstava u

jedinicama lokalne samouprave.

4.13. Otpadne baterije i akumulatori


otpadnih baterija i akumulatora u koliĉini od oko 250 t.

Mjere za unaprjeĊivanje sustava gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima

su:

- omogućiti i poticati odlaganje otpadnih baterija i akumulatora na mjestima

odreĊenima za preuzimanje - reciklaţna dvorišta, pogoni tvrtki za skupljanje, obradu i

promet sekundarnim sirovinama, specijalizirane trgovine baterijama i akumulatorima i

drugo.

4.14. Postojana organska zagaĊivala

Osnovne mjere koje treba poduzimati su:

- poticati iskljuĉivanje iz uporabe opreme s polikloriranim bifenilima,

- poticati uvoĊenje monitoringa postojanih organskih zagaĊivala u okolišu,

- poticati identifikacije kontaminiranih lokacija sa spojevima postojanih organskih

zagaĊivala,

- poticati edukaciju javnosti i podizanje svijesti,

- poticati proizvodnju sa smanjenom toksiĉnošću.



4.15. Medicinski otpad

Do donošenja strategije postupanja s medicinskim opasnim otpadom Republike

Hrvatske, tamo gdje postoje preduvjeti, treba provoditi neku od obrada ove vrste otpada:

- kemijsko-fizikalnu,

- biološku,

- termiĉku,

- odlaganje inertnog ostatka nakon obrade.


medicinskog otpada koje je potrebno posebno obraĊivati u koliĉini od oko 15 t.



5. MJERE ISKORIŠTAVANJA VRIJEDNIH SVOJSTAVA

OTPADA I MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA

5.1. Općenito

Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrţi osnovna naĉela, i to:

- izbjegavanje nastajanja otpada

- vrednovanje otpada-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada

- odlaganje ostatnog otpada ili neki drugi naĉin zbrinjavanja

Shematski prikaz gospodarenja otpadom daje se na slici 5.1/1.

Izbjegavanje

Neizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad

- proizvod s manje otpada

- uporaba primjerenije ambalaţe Vrednovanje otpada

- materijalna reciklaţa i ponovna

uporaba

- biološka reciklaţa i ponovna

uporaba

Kontrolirana odlagališta - energetska reciklaţa i ponovna

uporaba

Slika 5.1/1 – Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Vrednovanje–iskorištavanje pojedinih vrsta otpada bitna je pretpostavka uspješnog

djelovanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta

otpada preduvjet je za materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje otpadnih materijala.



5.2. Planirani postupci s pojedinim grupama otpada

U tablici 5.2./1 prikazane su grupe otpada, mogući naĉin skupljanja, mogući naĉin

obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Tablica 5.2./1 – Mogući naĉini skupljanja i obrade te smjernice za postupanje s

pojedinim grupama otpadom

VRSTA OTPADA Mjesto/naĉin

sakupljanja Mjesto/naĉin obrade Vrednovanje

1 -Komunalni otpad CGO

Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

2 - GraĊevinski otpad i otpad od

rušenja Odlagalište GO Odvajanje i obrada na

odlagalištu GO

Ponovna

upotreba Mini RD

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO

Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni

otpad

Ratarstvo

Biološko

Energetsko

Stoĉarstvo

Šumsko tlo

Drvno preraĊivaĉka

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljaĉ Skladište proizvoĊaĉa Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa Recikliranje

Izvoz

6 - Ambalaţni otpad

-papirni i kartonski Zeleni otoci

Tvornica papira i

kartona Recikliranje

RD

Mini RD

Sveţnjevi

POOPSS

Gospodarski subjekti

-stakleni Zeleni otoci

Tvornica staklene

ambalaţe Recikliranje

RD

Mini RD

POOPSS

Trgovina


-metalni Zeleni otoci

Tvornica za obradu

metala Recikliranje

RD

Mini RD


-plastiĉni Zeleni otoci

Pogoni za obradu Recikliranje

Energetsko

RD

Mini RD

POOPSS



VRSTA OTPADA Mjesto/naĉin

sakupljanja Mjesto/naĉin obrade Vrednovanje


Trgovina

- biootpad Bio kante

Kompostiranje Upotreba

komposta Kompostana

RD

7 - Otpadna vozila CGO

Pogoni za reciklaţu

Korištenje

sekundarne

sirovine

RD

Mini RD

POOPSS

8 - Otpadne gume vozila RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Materijalno

Energetsko Ovlašteni sakupljaĉ

Trgovina

9 - Otpadna elektriĉna i

elektroniĉka oprema RD

Predobrada Materijalno

Izvoz Ovlašteni sakupljaĉ

10 - Komunalni mulj UreĊaj za proĉišćavanje Predobrada Kompostiranje

Energetsko

11 - Otpad ţivotinjskog porijekla

Rashladni kontejner Toplinska obrada

Postupanje

prema propisu

12 - Otpadna ulja

-mineralna ulja RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Energetsko Ovlašteni sakupljaĉ

Benzin. postaje

-jestiva ulja RD Pogon za predobradu

Proizvodnja

goriva Ovlašteni sakupljaĉ

13 - Otpadne baterije i

akumulatori RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Recikliranje POOPSS

Trgovina

14 - Postojana organska zagaĊivala Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

-inertni

Mjesto skupljanja u

objektu

Odvajanje

Materijalna

Biološka

Energetska

Odlaganje

-opasni

Skladište proizvoĊaĉa Odvajanje Energetsko

Biološko

Kemijsko

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljaĉa

- CGO - centar za gospodarenje otpadom

- GO - graĊevinski otpad

- POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama

- RD - reciklaţno dvorište

- mini RD - neĉuvano skupljalište glomaznog, graĊevinskog otpada u kontejnere većeg kapaciteta

- trgovina - prodavaonice u kojima je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja potrebne vrijednosti

kupljene robe



Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprjeĉavanje i smanjivanje nastajanja otpada i

njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim naĉelima što

pojednostavljeno u ovom sluĉaju znaĉi: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje,

materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje s ili bez predobrade i obrade odvojeno

skupljenog otpadnog materijala.

S iznimkom nekih specifiĉnih grupa otpada, poznavanjem koliĉina i tokova otpada uz

dobru organizaciju, izgraĊene kapacitete graĊevina za skupljanje, predobradu ili obradu

otpada moguće je realizirati efikasan sustav gospodarenja otpadom. Danas takvog sustava

nema ili je dijelom u funkciji pa je u narednom razdoblju potrebno uloţiti dosta rada i

financijskih sredstva kako bi s realizirao cjelovit sustav gospodarenja otpadom kakav je

potreban i kakav je saţivio u zemljama EU-a

U nastavku ukratko o mjestima i naĉinu skupljanja pojedinih vrsta otpadnih materijala:

- Posude/kontejneri

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na odreĊenim lokacijama. Tako

postavljene posude/kontejneri za skupljanje otpadnog papira, ambalaţnog stakla, PET i

metalne ambalaţe od pića i napitaka na jednoj lokaciji ĉine "reciklaţni otok" ĉesto nazvan i

"zeleni otok".

Gradovi/općine trebaju u svojim planovima odrediti broj zelenih otoka i postaviti ih na

svom podruĉju.

- Reciklaţno dvorište

Reciklaţno dvorište je fiksno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje raznih otpadnih

tvari, koje nastaju u domaćinstvima. GraĊani mogu donijeti i odloţiti u za to predviĊen

kontejner otpadne materijale, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaţa i

sl.), ambalaţno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale,

obojene metale, PET ambalaţu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske aparate

(bijela tehnika i elektronska oprema) i dijelove autokaroserija, PVC ambalaţu, opasni otpad u

koliĉinama koje nastaju u kućanstvima i dr.

Izgradnja reciklaţnog dvorišta osigurava se na 500 do 1.500 m2 tlocrtne površine.

- Mini reciklaţno dvorište

Mini reciklaţno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno

odlaganje odreĊenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini

reciklaţno dvorište na površini od 200-250 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg

kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalaţnog

stakla, plastiĉne i metalne ambalaţe te istrošenih baterija.

Rolo-kontejneri sluţe za skupljanje glomaznog otpada preteţno metalnog sastava,

glomaznog otpada preteţno nemetalnog sastava i graĊevinskog otpada od manjih zahvata u

domaćinstvima. OgraĊeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti

te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliţe reciklaţno dvorište, ili

objekta za predobradu ili obradu skupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.



- Sveţnjevi ambalaţe (papir i karton)

Otpadni papir u sveţnjevima koje će ostavljati zaposleni ispred trgovaĉkih radnji,

predviĊa se skupljati odgovarajućim vozilom, tipa autosmećar. Skupljanje primarne reciklaţe

obavljaju ovlašteni koncesionari.

- Poduzeća za promet sekundarnim sirovinama

U poduzeća za skupljanje, otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama otvorenim

za javnost, graĊani bi trebali moći donijeti i ostaviti, uz ili bez dobivanja naknade, odreĊene

vrste iskoristivog otpada koje to poduzeće skuplja, predobraĊuje ili obraĊuje.

- Objekt za kompostiranje

Biorazgradivi otpad se stvara u domaćinstvima i predstavlja otpad koji nastaje

prilikom svakodnevne pripreme hrane te ureĊenjem zelenih površina i okućnica. Godišnje

stvaranje biorazgradljivog otpada varira ovisno o lokaciji, klimi i vremenskim prilikama.

Skupljanje biorazgradljivog otpada iz domaćinstava obavljat će se:

- putem posuda za izdvojeno skupljanje,

- putem reciklaţnih dvorišta, ukoliko su za isto opremljena.

Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja

komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati sami graĊani ako

imaju vrtove.

- Objekt za obradu graĊevinskog otpada

Predlaţe se postavljanje izgradnja 6 lokacija za sakupljanje graĊevinskog otpada i

nabava jednog mobilnih postrojenja za reciklaţu graĊevinskog otpada (ili davanje koncesije

imatelju takve opreme).

Organiziranim i kontroliranim recikliranjem graĊevinskog otpada u posebnom

postrojenju gotovo 70 % koliĉina ponovno se koristi.

- Kontejneri za sakupljanje otpada ţivotinjskog podrijetla

Kontejner za sakupljanje otpada ţivotinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner

posebne izvedbe kojeg se po toĉno utvrĊenom rasporedu i uz uvaţavanje vremenskih uvjeta

(temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni

otpad ţivotinjskog porijekla odvozi se na obradu obraĊivaĉu vozilom (navlakaĉem rolo-

kontejnera koje moţe biti multifunkcionalno u sluţbi drugih potreba u reciklaţnim dvorištima

ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu JP ili ovlaštenog koncesionara.

- Pretovarne stanice

Lokacije pretovarnih stanica predloţene su na bazi gustoće stanovništva pojedinih

podruĉja. Na udaljenijem prostoru Ţupanije od Centra za gospodarenje otpadom bit će

potrebno promijeniti vozni park za sakupljanje i odvoz otpada, ukoliko se ne izgrade

pretovarne stanice manjeg kapaciteta. Na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije predviĊa se

izgradnja 1 pretovarne stanice na podruĉju Pakraca.



5.3. Planirana realizacije objekata i opreme

Slika 5.3/1 – Predloţeni raspored objekata



Tablica 5.3./1 – Predloţena realizacija opreme i objekata na podruĉju Poţeško-slavonske

ţupanije, u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Zele

ni o

toci

Recik

lažn

o

dvo

rište

Min

i re

cik

lažn

o

dvo

rište

Rash

lad

ni

ko

nte

jneri

Ko

mp

osti

ran

je

- w

ind

row

Ob

jekt

za

gra

đevin

ski

Pre

tov

arn

a

sta

nic

a

Ž

up

an

ijski

cen

tar

Gradovi

Kutjevo 15 0 1 1 0 0 0 0

Lipik 13 1 0 1 0 1 0 0

Pakrac 18 1 0 1 1 1 1 0

Pleternica 26 1 0 1 0 1 0 0

Požega 56 1 0 1 0 1 0 1

Općine

Brestovac 8 0 1 1 0 0 0 0

Čaglin 7 0 1 1 0 0 0 0

Jakšić 9 0 1 1 0 0 0 0

Kaptol 8 0 1 1 0 0 0 0

Velika 12 0 1 1 0 0 0 0

Napomena:

-Kompostana za zeleni otpad

-Mobilna oprema za graĊevinski otpad

-Zeleni otoci-uvaţeno postojeće stanje

-RD-Reciklaţno dvorište

-Mini RD-ureĊen prostor s tri rolo-kontejnera (glomazni metalni, glomazni nemetalni,

graĊevinski +zeleni otok

5.4. Organizacija postupanja s odreĊenim vrstama otpada

Glomazni i graĊevinski otpad

Pod glomaznim otpadom s pretežno metalnim sastavom podrazumijevaju se

odbaĉena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i

dr.), automobili i dr. Svi oni sadrţe znaĉajne koliĉine metala. Sakupljanje i obrada ove

vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom ĉak za oko10%.

Sakupljanje glomaznog otpada moţe biti organizirano na više naĉina:

- sakupljanje kamionima s hidrauliĉkim hvataljkama na za to odreĊenim

mjestima na javnim površinama (najzastupljeniji oblik)

- sakupljanje u reciklaţnim dvorištima i mini reciklaţnim dvorištima



- sakupljanje u otkupnim stanicama poduzeća za sakupljanje, promet i obradu

sekundarnih sirovina

- sakupljanje kontejnerima većih volumena (5-30m3) postavljenim na javnim

površinama u utvrĊene dane u godini.

Sakupljanje glomaznog otpada već je odreĊeno vrijeme prisutno na podruĉju

Ţupanije, a obavlja se na postojećim odlagalištima. Isto se vrši bez odgovarajućih mjera

zaštite okoliša koje su propisane našim i EU propisima. U narednom razdoblju predviĊa

se realizacija objekta za prihvat, predobradu i privremeno skladištenje ove vrste otpada

sakupljenog od domaćinstava, institucija i usluţnih djelatnosti. Potrebna neto površina

lokacije je minimalno 0,8 ha.

Ovu aktivnost danas vrše tvrtke za skupljanje, predobradu, obradu i promet

sekundarnim sirovinama pa se oĉekuje da će se takva praksa nastaviti i u razdoblju koje

ovaj Plan obraĊuje.

Glomazni otpad pretežno nemetalnog sastava skuplja se na isti naĉin kao onaj

preteţno metalnog sastava. Isti se predobraĊuje sortiranjem, usitnjavanjem, magnetskom

separacijom magnetiĉnog materijala i kompaktiranjem radi uštede u transportu do

krajnjeg obraĊivaĉa.

Objekti-ureĊene površine za privremeno skladištenje i predobradu glomaznog

otpada preteţno nemetalnog sastava iz domaćinstva treba realizirati u reciklaţnim

dvorištima ili na dijelu prostora saniranih i zatvorenim odlagalištima gradova.

Predobrada se obavlja mobilnim shredderom (trgaĉ-usitnjivaĉ) i mobilnom prešom za

kompaktiranje usitnjenog otpada koja obilazi lokacije na kojima je privremeno

uskladišten glomazni otpad preteţno nemetalnog sadrţaja. Mobilna oprema moţe biti u

vlasništvu koncesionara ili javnog poduzeća. Troškovi rada pokrivaju se kao i do sada iz

naknade za postupanje s komunalnim otpadom koje plaćaju domaćinstva, odnosno

proizvoĊaĉi otpada.

Prije realizacije tog segmenta gospodarenja otpadom treba izraditi Studiju

lokacija s troškovnom analizom.

U naseljima koja iz opravdanih razloga nemaju svoje reciklaţno dvorište (visoka

ulaganja i specifiĉni troškovi rada) gradi se mini reciklaţno dvorište u koje gravitirajuće

stanovništvo odlaţe svoj glomazni, graĊevinski i ambalaţni otpad prema osnovnim

vrstama.

- Glomazni otpad odvozi se na plato reciklaţnog dvorišta gdje se odjeljivanje i

postupanje provodi u skladu s uobiĉajenim naĉinom rada u reciklaţnom dvorištu.

- Sakupljeni glomazni otpad odvozi se u najbliţe reciklaţno dvorište gdje se dalje

postupa na uobiĉajen naĉin za reciklaţna dvorišta.

- GraĊevinski otpad odvozi se do najbliţeg objekta za obradu graĊevinskog otpada

- Glomazni i graĊevinski otpad odlaţe se u rolo-kontejnere kapaciteta od 18 do 30 m³.

Kontejneri se odvoze specijalnim vozilom navlakaĉem rolo kontejnera, a vozilo moţe

biti vlasništvo JP, komunalnog poduzeća ili ovlaštenog koncesionara.



- Naknada za preuzimanje obje vrste (glomaznog i graĊevinskog otpada) ugovara se s

vlasnikom (ili koncesionarom) reciklaţnog dvorišta ili objekta za obradu

graĊevinskog otpada ili se rješava preko Javnog ţupanijskog poduzeća (ukoliko se

isto formira).

Biorazgradivi otpad - zeleni otpad s javnih površina

Objekti za obradu biorazgradivog otpada - kompostane u planskom razdoblju

predviĊeni su za obradu biorazgradivog otpada-zelenog otpada sakupljenog s javnih

površina naselja, vrtova i okućnica domaćinstava.

U cilju racionalizacije ulaganja i troškova rada po jedinici objekta/opreme za

obradu zelenog otpada na podruĉju Ţupanije ili šire, planirano je sljedeće:

- Objekt za obradu biorazgradivog otpada treba zadovoljiti vaţeće propise,

- Treba biti opremljen najnuţnijom radnom opremom,

- Oprema kao što su: usitnjivaĉ, okretaĉ hrpa (specijalizirani ili kombinirani stroj

prilagoĊen za manipuliranje s hrpama), prosijaĉ i sl. bili bi u vlasništvu JP ili

koncesionara koji će po unaprijed utvrĊenom terminskom planu, ili po pozivu,

obilaziti objekte kompostana na podruĉju Ţupanije.

Time se potrebna ulaganja u pojedine objekte smanjuju što je ustaljena praksa u

susjednim drţavama (Austrija, Italija i dr).

Opasni otpad iz domaćinstava

Kako do danas nije donesen drţavni plan o postupanju s opasnim otpadom o

naĉinu sakupljanja, predobradi i obradi opasnog otpada, u ovom Planu isto se ne

obraĊuje.

Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstva pobliţe će se definirati tek onda

kad se stvore preduvjeti za njegovo zbrinjavanje na razini RH.



5.5. Mjere za provedbu Plana gospodarenja otpadom

Provedba mjera u zacrtanim ovim Planom gospodarenja otpadom mogu se saţeti

na:

1. Poticati izgradnju pretovarnih stanica paralelno s aktivnostima na izgradnji

ţupanijskog Centra za gospodarenje otpadom.

2. Poticati izgradnju ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom.

3. Definirati mjesta za privremeno odlaganje i recikliranje graĊevinskog otpada na 6

lokacija u Ţupaniji. Mikrolokacije odrediti u Planu gospodarenja otpadom

grada/općine.

4. Definirati lokaciju za konaĉno zbrinjavanje graĊevinskog otpada koji se nakon

obrade ne moţe ponovno koristiti odnosno koji nema trţnu vrijednost.

5. Osigurati izdvojeno sakupljanje zelenog otpada s javnih površina te njegovo

kompostiranje (u planskom razdoblju), kao i raditi pripremne radnje za izdvojeno

sakupljanje biootpada iz domaćinstava i turistiĉko-ugostiteljske djelatnosti u

posebnim posudama koje se takoĊer moraju uvesti kao druga posuda te njegovo

kompostiranje (nakon izgradnje ţupanijskog Centra i opremanja planiranih

kompostana za zeleni otpad sa javnih površina bioreaktorskom tehnologijom rada).

6. Postaviti reciklaţne otoke za izdvojeno sakupljanje papira, stakla, plastiĉne i

metalne ambalaţe kontejnerima a’ 2-3 m3.

7. Uvesti sakupljanje sveţnjeva kartonske i papirne ambalaţe iz trgovina u gradu

Poţegi specijalnim vozilima tipa "Europress".

8. Osigurati odvojeno skupljanje otpada od domaćinstva u reciklaţnim i mini

reciklaţnim dvorištima na dovoljnom broju lokacija u Ţupaniji gdje stanovništvo

moţe odloţiti pojedine vrste otpada. Reciklaţna dvorišta u planskom razdoblju

izgraditi u skladu s prijedlogom iznesenim u tabliĉnom prikazu 5.3./1, a

mikrolokacije odrediti u Planu gospodarenja otpadom grada/općine.

9. JLS trebaju svojim Planom odrediti lokacije za postavljanje rashladnih kontejnera

za sakupljanje otpada ţivotinjskog porijekla.

10. Vršiti permanentnu edukaciju stanovništva i rukovodstva tvrki s podruĉja Poţeško-

slavonske ţupanije.

11. Vršiti pripremne radnje za izgradnju drugih objekta ili provoĊenja aktivnosti

predviĊenih ovim Planom.

12. Odlagališta koja koriste JLS sanirati u skladu s propisima uz uvaţavanje Plana

gospodarenja otpadom RH i Strategije gospodarenja otpadom u RH te iste zatvoriti

nakon izgradnje ţupanijskog Centra za gospodarenje otpadom.

13. Divlja odlagališta sanirati u što kraćem roku, u skladu s ovim Planom.

14. Postepeno preći na naplatu usluga postupanja s otpadom po koliĉini (volumenu) u

skladu sa zakonskom obvezom. U naknadi trebaju biti ukljuĉeni svi troškovi

gospodarenja s otpadom.

15. Izvršiti dopunu - izmjenu prostorne dokumentacije JLS u skladu s ovim Planom.



6. PLAN GRADNJE GRAĐEVINA NAMIJENJENIH

SKLADIŠTENJU, OBRADI ILI ODLAGANJU OTPADA U

CILJU USPOSTAVLJANJA CJELOVITE NACIONALNE

MREŢE GRAĐEVINA ZA ZBRINJAVANJE OTPADA

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, daje se plan

gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju, obradi i odlaganju otpada, koje trebaju

realizirati jedinice lokalne samouprave.

Lokacije i naĉine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada, glede

iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, trebaju odrediti gradovi/općine u svojim

planovima gospodarenja otpadom,a koristeći opće kriterije i uvjete za lokacije za

skupljanje tih vrsta otpada:

- odabrani naĉin skupljanja pojedinih komponenti otpada,

- osnovne karakteristike podruĉja,

- vrsta otpada koje se stvaraju na analiziranom podruĉju,

- tehniĉki uvjeti za provoĊenje,

- ekonomski uvjeti realizacije projekta i financiranje njegovog provoĊenja,

- ostali uvjeti koji utjeĉu na efikasnost realizacije plana gradnje.

Uz već djelomiĉno postavljenu - izgraĊenu infrastrukturu postupanja s nekim

vrstama/grupama otpada, u predviĊenom planskom razdoblju neophodno je unaprijediti i

uvesti neke nove podsustave gospodarenja otpadom, koji u svom daljnjem razvoju trebaju

dovesti do jednog efikasnog sustava gospodarenja otpadom, koji je propisan Zakonom o

otpadu i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Oprema i objekti za prihvat iskoristivog otpada ili otpada kojeg se predlaţe

zbrinuti, u planskom razdoblju su:

- zeleni otoci - posude/kontejneri za ambalaţni otpad,

- reciklaţna dvorišta,

- objekti za skupljanje glomaznog otpada (RD i mini RD),

- objekt za predobradu ili obradu glomaznog otpada,

- objekti za skupljanje graĊevinskog otpada (RD i mini RD),

- objekt za predobradu ili obradu graĊevinskog otpada,

- objekti kompostana za skupljeni biootpad,

- sabirna mjesta za ţivotinjski otpad.

Uz navedeno treba osigurati suradnju trgovina i poduzeća za skupljanje, obradu i

promet sekundarnih sirovina radi preuzimanja odreĊenih komponenti otpada (ambalaţni

otpad, i sl).



Objekti za postupanje sa neizdvojenim, miješanim komunalnim otpadom:

- ţupanijski Centar za gospodarenje otpadom

- pretovarna stanica

U cilju realizacije navedenog svaki grad/općina u svom planu gospodarenja

otpadom treba odabrati najpovoljniji naĉin skupljanja, predobrade ili obrade otpada.

Tablica 6/1 - Plan aktivnosti i plan gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju,

obradi i odlaganju otpada, za razdoblje 2008.- 2015 godine

Objekti/oprema

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Županijski centar × × × × ×

Zeleni otoci × ×

Reciklažno dvorište × × ×

Mini reciklažno dvorište × ×

Kompostana × × ×

Objekt za graĎevinski otpad ×

Rashladni kontejner × × × ×

Pretovarna stanica × ×

Sanacije i zatvaranje sl. odlagališta × × × ×

Sanacija divljih odlagališta × ×



7. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG TLA I

NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA S MJERAMA SANACIJE

OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH

ODLAGALIŠTA

7.1. Popis lokacija otpadom oneĉišćenog tla i neureĊenih odlagališta

Na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije potrebno je evidentirati odlagališta

otpada na koja se organizirano dovozi otpad, a za koja se daje kratki opis.

Dio podataka dobiven je od nadleţnih sluţbi Ţupanije, dio preuzet iz arhivskih

podataka IPZ Uniprojekt MCF (Pregled stanja postupanja s komunalnim otpadom u

Republici Hrvatskoj - Drţavna uprava za zaštitu okoliša, postojeće projektne

dokumentacije, projekata sanacije i sl). Podaci o divljim odlagalištima sakupljeni su

anketom u pisanom obliku (studeni 2007).

7.1.1. Sluţbena odlagališta

U nastavku se daju osnovni podaci o sluţbenim odlagalištima.

Krndija-Crkvište

Odlaganje komunalnog otpada vrši se na lokaciji "Crkvište" u Krndiji zajedno s

Gradom Lipikom, na legalnom sanitarnom odlagalištu; za koje je izdana uporabna

dozvola 10.10.1988. g. Trenutno je u postupku ishoĊenje lokacijske dozvole za sanaciju i

daljnje korištenje tog odlagališta komunalnog otpada s rokom zatvaranja do 2010. god.

površine 3,45 ha i kapaciteta prihvata novog otpada od 17.000 m3. Postupak sanacije

odlagališta otpada predviĊen je rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

ureĊenja i graditeljstva.

Nakon zatvaranja i saniranja odlagališta komunalnog otpada "Crkvište",

odlaganje komunalnog otpada će se vršiti na ţupanijskom odlagalištu.

Sukladno Idejnom rješenju i Studiji o utjecaju na okoliš na lokaciji sadašnje

deponije "Crkvište" uredit će se transfer stanica s reciklaţnim dvorištem, gdje će se

sabirati i sortirati glomazni otpad, papir, staklo, metal, PVC i drugi otpad, te vagati i

otpremati krajnjem korisniku na preradu.



Vinogradine

Komunalni otpad odlaţe se na odlagalištu otpada I kategorije "Vinogradine"

smještenom na k.ĉ.br. 700 k.o. Mihaljevci. Odlagalištem upravlja tvrtka Tekija d.o.o.

koja je za rad odlagališta izradila Studiju utjecaja na okoliš s idejnim rješenjem

odlagališta otpada "Vinogradine" (BR.TD 1139, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. Zagreb,

srpanj 1998.), temeljem studije ishodila Rješenje drţavne uprave za zaštitu prirode i

okoliša klasa: UP/I 351-02/99-06/0063, ur.broj: 542-07-KB-99-14 od 15.12.1999. god

kojim je odobrena izgradnja odlagališta komunalnog otpada na lokaciji "Vinogradine", te

ishodila lokacijsku (Klasa UP/I0-350-05/99-02/229, ur.broj: 2177-04-02/4-00-6 od

6.3.2000.god.) i graĊevinsku dozvolu (klasa:UP/I°-361-03/01-02/196, ur.broj: 2177-04-

02/4-00-6 od 5.7.2002.god.).

Na odlagalištu otpada "Vinogradine" 2004. god. zapoĉeli su radovi na sanaciji

prema izdanoj graĊevinskoj dozvoli. Za sanaciju odlagališta odobrena su sredstva Fonda

za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost te je Fond sudjelovao u sufinanciranju 60%, a

Grad Poţega kroz sredstva tvrtke Tekija d.o.o. 40% od ukupne vrijednosti radova.

Sanacijom su izvedeni sljedeći radovi:

- izgradnja prometno-manipulativnih površina (asfaltirana prometnica, vatrogasni

pristup, plato za pranje vozila, separator i taloţnik)

- sanacija i ureĊenje odlagališta (izvedba dvije kasete, lagune za procjedne vode,

obodnih kanala oko tijela odlagališta, zatvaranje starog dijela odlagališta)

- elektroniĉka mosna vaga s pripadajućom informatiĉkom podrškom

- sanacija postojećih objekata na odlagalištu (sanacija porte i energetskog objekta)

- izgradnja objekta za zaposlenike s pripadajućim instalacijama (septiĉki taloţnik,

voda, kanalizacija, struja)

- izvedba ograda (ograda oko odlagališta i ograda lagune)

- izvedba sistema recirkulacije procjednih voda

- ozelenjavanje odlagališta

Odlagalište otpada "Vinogradine" sadrţi i reciklaţno dvorište koje ne udovoljava

uvjetima iz Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07), te se za njegovo

funkcioniranje moraju izgraditi potrebni sadrţaji i ugraditi potrebna oprema.

Na postojećoj lokaciji odlagališta otpada predlaţe se formiranje Ţupanijskog

centra za gospodarenje otpadom (ŢCGO). Postojeća lokacija odlagališta ima već izgraĊen

dio infrastrukture, a prostornim planom omogućeno je njeno širenje. Postojeće odlagalište

je već ţupanijskog karaktera jer se na njega odlaţe otpad iz 3 grada (Poţega, Pleternica,

Kutjevo) i 5 općina (Brestovac, Ĉaglin, Jakšić, Kaptol i Velika) Poţeštine.



7.1.2. Divlja odlagališta

Grad Požega

"Divlja odlagališta" su prisutna na sljedećim lokacijama:

1. Odlagalište u naselju Komušina – površina 100 m2

2. Odlagalište u Ul.Prosiĉki put u Poţegi – površina 200 m2

3. Odlagalište uz cestu izmeĊu naselja Mihaljevci i Turnić – površina 100 m2

4. Odlagalište Emovaĉki Lug – površina 100 m2

5. Odlagalište u naselju Šeovci – površina 100 m2

6. Odlagalište k.o.Donji Emovci k.ĉ.br. 310 površine 100 m2

7. Odlagalište izmeĊu naselja Štitnjak i Golobrdci – površina 500 m2

8. Odlagalište u naselju Vidovci u produţetku Orljavske ul. – površina 1000 m2

9. Odlagalište u naselju Vidovci uz Šokaĉku cestu – površina 500 m2

10. Odlagalište Fratrovica – površina 100 m2

11. Odlagalište Ugarci – površina 100 m2

12. Odlagalište u Poţegi, Osjeĉka ulica – površina 500 m2

Grad Lipik

Na podruĉju grada je preostala još jedno divlje odlagalište na lokaciji Šeovica

koje će se s obzirom na konfiguraciju terena riješiti u roku dvije godine. Sva ostala divlja

odlagališta koja se pojave na bilo kojem mjestu na podruĉju grada, odmah se saniraju

nakon dojave ili uoĉavanja.

GraĊevinski otpad odlaţe se na dogovorenom odlagalištu otpada na lokaciji

Raminac Lipik koji se nakon popunjavanja zasipava s humusnom zemljom debljine 2,0 m

i ureĊuje kao park površina pod kontrolom Grada Lipika.

Grad Pakrac

Na podruĉju grada je preostalo je još nekoliko odlagališta koja nisu sanirana, ali

uvoĊenjem odvoza komunalnog otpada iz svih naselja sva će se odlagališta redom

sanirati i zatvoriti. Sva sluĉajno nastala divlja odlagališta saniraju se odmah po dojavi.

GraĊevinski otpad odlaţe se na dogovorenom odlagalištu otpada na lokaciji

tvornice „Papuk“ u napuštenim vodotocima koji se nakon popunjavanja zasipava sa

zemljom.



Grad Pleternica

Na podruĉju Grada Pleternice nalaze se sljedeća divlja odlagališta:

1. "Duboki dol" se nalazi uz sam rub istoĉne strane grada uz rijeku Londţu. Radovi

na sanaciji «divljeg» odlagališta zapoĉeli su 20. rujna 2006. godine, a završeni su

13. studenog 2006. godine. Centralni dio «divljeg» odlagališta je saniran kako je

gore navedeno u 2006. godini dok se rubni dijelovi odlagališta planiraju sanirati u

2007. i 2008. godini, te se ulaţu znatni napori kako bi se sprijeĉilo daljnje

odlaganje otpada na toj lokaciji.

2. «divlje» odlagalište otpada u Sulkovcima «Plana» - nalazi se u neposrednoj

blizini mjesnog groblja, manje je odlagalište s oko 1450 m3 otpada,

3. «divlje» odlagalište otpada u Buĉju «Crveno brdo» - u neposrednoj je blizini sela,

te je takoĊer manje odlagalište s oko 1300 m3 otpada,

4. «divlje» odlagalište otpada u ZagraĊu «Jaz»-u blizini je sela sa oko 1000 m3

otpada.

Grad Kutjevo

U svakom naselju postoji barem jedno divlje odlagalište smeća i nalazi se na

sljedećim lokacijama:

1. Bekteţ, sjeverno od naselja dvije lokacije uz cestu prema Kutjevu na k.ĉ. br. 3.i

4. k.o. Bekteţ.

2. Bjeliševac, juţno do naselja, lokacija uz stari put prema ciglani na k.ĉ.br. 814

k.o. Tominovac.

3. Ciglenik, juţno od naselja na k.ĉ.br. 275, 395 i 397 k.o. Ciglenik, otpad se odlaţe

na pašnjak uz cestu Ciglenik – Bilaĉ.

4. Ferovac, sjeverno od naselja na k.ĉ.br. 2880 k.o. Kutjevo, otpad se odlaţe na staro

kućno mjesto neposredno uz naselje Ferovac.

5. Grabarje, na dvije lokacije sjeverno i juţno od samog naselja na k.ĉ.br. 533/1 i

832/1 k.o. Grabarje otpad se odlaţe uz put, ana k.ĉ.br. 1070 i 1069 k.o. Grabarje

otpad se odlaţe na cijelu površinu pašnjaka.

6. Gradište, lokacija odlagališta je smještena izmeĊu razdvojenih graĊevinskih

podruĉja naselja na k.ĉ.br. 1204, 320, 337 i 371 k.o. Gradište.

7. Hrnjevac, sjeverozapadno od samog naselja na k.ĉ.br. 638/1 k.o. Lukaĉ otpad se

odlaţe na pašnjak uz potok.

8. Kula, juţno od samog naselja otpad se odlaţe u jami na k.ĉ.br. 295 k.o. Kula.

9. Kutjevo ima neureĊeno odlagalište uz Kutjevaĉku riku juţno od samog naselja na

k.ĉ.br. 2309 k.o. Kutjevo.

10. Lukaĉ, otpad se odlaţe uz groblje lokacije uz cestu Lukaĉ-Vetovo na k.ĉ.br. 471

k.o. Lukaĉ.

11. Ovĉare, otpad se odlaţe u jami na k.ĉ.br. 1620 i 1622 k.o. Vetovo i nalazi se

sjeverozapadno od samog naselja.

12. Poreĉ, otpad se odlaţe uz rub naselja na k.ĉ.br. 157 i 158 k.o.Poreĉ.



13. Tominovac, na lokaciji nekadašnjeg pozajmišta gline uz potok Kuštrevac na

k.ĉ.br. 65 k.o. Tominovac.

14. Vetovo, otpad se odlaţe na k.ĉ.br. 260 k.o. Vetovo.

Općina Velika

Divlja odlagališta prisutna su na sljedećim lokacijama:

1. uz dio šumskog puta u Velikoj, predio tzv. „Poljanice“, a oznaĉenog kao k.ĉ.br 57

k.o. Radovanci

2. uz dio lokalnog puta prema predjelu „Suvaĉe“ u k.o. Velika

3. uz dio lokalnog juţno od groblja sv. Marka u k.o. Velika

4. uzduţ obilazne ceste u Velikoj

5. uz dio lokalnog puta prema predjelu „ Škomić“ u k.o. Trenkovo

6. uz dio poljskog puta uz ţupanijsku cestu, a oznaĉenog kao k.ĉ.br. 1225 k.o.

Bratuljevci

7. u neposrednoj blizini naselja obuhvaćenih organiziranom obnovom kuća

(Kantrovci, G. Vrhovci, Ozdakovci, Smooljanovci, Poljanska), uglavnom

graĊevinski otpad.

Općina Brestovac


1. uz drţavnu cestu D-38 kod naselja Orljavac

2. uz šumsku cestu u blizini naselja Dolac

3. uz staro korito Orljave u Nurkovcu

4. u neposrednoj blizini naselja obuhvaćenih organiziranom obnovom obiteljskih

kuća (Vuĉjak Ĉeĉavaĉki, Jeminovac, Sloboština),uglavnom graĊevinski otpad

Općina Kaptol


1. uz dio lokalne ceste br. 41032 prema naselju Podgorje-mješoviti otpad,

2. uz dijelove vodotoka - manje koliĉine mješovitog otpada,

3. k.ĉ.br.1361, 1385/1 i 1385/3 u k.o. Doljanovci -animalni otpad,

4. k.ĉ.br. 816 (uz nerazvrstanu cestu Novi Bešinci-Bešinci), 259 i 1984 (trase

poljskih puteva zapadno od naselja Doljanovci)- mješoviti otpad,

5. k.ĉ.br. 759 u k.o. Podgorje -animalni otpad,

6. šuma Matan (blizu naselja Ramanovci, a na rubnom dijelu općine, odnosno k.o.

Alilovci)-animalni i mješoviti otpad,

7. k.ĉ.br. 540 i 94 u k.o. Kaptol (predio zvan ciglana) -mješoviti otpad,

8. k.ĉ.br. 881 i 873 u k.o. Kaptol (lokalitet «Bare») – mješoviti otpad,



9. rubni dijelovi šumskog predjela granice k.o. Ĉešljakovci i k.o. Velika- mješoviti

otpad,

10. k.ĉ.br. 995 (kod igrališta u naselju Ramanovci) i 654 (lokalitet «Biljug») u k.o.

Alilovci - mješoviti otpad.

Općina Čaglin


Općina

Lokacija Površina

Vrsta otpada Naziv m2

Čaglin

Čaglin 4.000 komunalni

Milan Lug 4.000 komunalni

Dj. Rijeka 3.000 komunalni

Migalovci 2.000 komunalni

Izvor: Anketa - studeni 2007. god.

Općina Jakšić


Općina

Lokacija Površina

Vrsta otpada Naziv m2

Jakšić

Jakšić (cesta Tropori) 5.123 miješani

Jakšić (Časre) 47.280 miješani

Tekić 10.428 miješani

Bertelovci 1.945 miješani

Cerovac 6.000 miješani

Rajšavac 11.222 miješani

Radnovac 20.589 miješani

Izvor: Anketa - studeni 2007. god.

Napomena: Površina odreĊenih lokacija je djelomiĉno oneĉišćena



Redoslijed aktivnosti sanacija neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša

a) detektiranje najugroţenijih dijelova okoliša radi odreĊivanja prioriteta sanacije

b) geodetsko snimanje lokacija radi utvrĊivanja koliĉine otpada

c) sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje na (sanitarnom odlagalištu) otpada

d) sakupljanje i privremeno odlaganje glomaznog korisnog otpada (automobilskih

karoserija, peći, hladnjaka i drugog metalnog otpada)

e) prešanje i odvoz na preradu glomaznog otpada

f) strojno planiranje navezenog graĊevinskog otpada ili odvoţenje i korištenje istog

kao nasipnog materijala na poljske putove

g) redoviti ili periodiĉni odvoz kamene jalovine s privremenog odlagališta kako se

ne bi stvorila kritiĉna masa i uvjeti za negativan utjecaj na okoliš

h) stalni monitoring nad saniranim divljim odlagalištima (radi mogućeg ponovnog

nelegalnog odlaganja)

i) postavljanje upozorenja zabrane bacanja i odlaganja otpada na dijelovima

prirodnog okoliša koji su osobito izloţeni zagaĊenju

j) pojaĉano motrenje nad dijelovima okoliša koji su uĉestalo ili kontinuirano

izloţeni oneĉišćenju

k) organiziranje akcije skupljana otpada u pojasu vodotoka, u kojoj bi dragovoljno

sudjelovali graĊani, a posebno ĉlanovi svih udruga koje djeluju na podruĉje

općine.



7.1.3. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju

Procijenjeni troškovi sanacije za odlagališta u postupku legalizacije, sluţbena i

dogovorna odlagališta iznose 28.400.000 kn, a za sanaciju divljih odlagališta procijenjeni

troškovi iznose 19.001.000 kn. Ulaganja su procijenjena na temelju trenutno vaţećih

trţišnih cijena radova i usluga, bez uraĉunanog PDV-a.

Tablica 7.1.3/1 - Procjena potrebnih ulaganja po JLS u sanaciju odlagališta koje koriste

tvrtke za skupljanje, prijevoz i odlaganje komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada

Gradovi Odlagalište

Površina,

m2

Procjena

sanacije, kn

Pakrac Krndija-Crkvište 10.000 10.000.000

Poţega Vinogradine 16.000 18.400.000

UKUPNO: 28.400.000 Napomena: procjena sanacije bez troškova zatvaranja

Tablica 7.1.3/2 - Procjena potrebnih ulaganja po JLS u sanaciju divljih odlagališta

Grad/Općina Iznos, kn

Gradovi

Kutjevo 6.647.000

Lipik 250.000

Pakrac 425.000

Pleternica 1.890.000

Poţega 170.000

Općine

Brestovac 15.000

Ĉaglin 650.000

Jakšić 5.129.000

Kaptol 2.575.000

Velika 1.250.000

Ukupno, kn 19.001.000

Procjena sredstava koja su potrebna za sanaciju divljih odlagališta, treba korigirati

nakon detaljnog snimanja trenutnog stanja na terenu.



8. MJERE NADZORA I PRAĆENJA GOSPODARENJA

OTPADOM

Mjere nadzora mogu se saţeti na sljedeće:

1. stalan nadzor gospodarenja otpadom na podruĉju Poţeško - slavonske ţupanije,

2. poticanje odvojenog skupljanja otpada,

3. poticanje razvrstavanja otpada.

9. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA

PROVEDBU POJEDINIH MJERA

9.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju

se drţavnim proraĉunom, proraĉunima jedinica podruĉne (regionalne) samouprave,

proraĉunima lokalne samouprave, kreditima, sredstvima meĊunarodne pomoći,

ulaganjima stranih ulagaĉa, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrĊenih

posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za oĉuvanje, zaštitu i

unaprjeĊenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša, Republike Hrvatske i

Programima zaštite okoliša.

Uz sredstva iz drţavnog proraĉuna, danas se najĉešće koriste ili će se koristiti

sljedeći financijski instrumenti:

1. sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost,

2. općinski i gradski proraĉuni,

3. ţupanijski proraĉun.

Drugi izvori:

- osiguranje sredstava iz kreditne linije, koja se vraćaju iz povećane naknade za

komunalne usluge,

- vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za uslugu

postupanja s krutim komunalnim otpadom,

- koncesije ili druga javno/privatna partnerstva,

- donacije,

- predpristupni i strukturni fondovi EU-a,

- meĊunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima i odgoĊenim poĉetkom

otplate.

Svaka jedinica lokalne samouprave treba odabrati onaj naĉin financiranja, koji je

primjeren njezinim mogućnostima. Ukoliko nema nepovratnih sredstava za tu namjenu,



financijska sredstva osiguravaju proizvoĊaĉi otpada na podruĉju Ţupanije, stoga je stvar

lokalne samouprave da odabere svoj naĉin osiguranja potrebnih sredstava procijenjenih

ovim Planom.

Za realizaciju programa gospodarenja otpadom moţe se koristiti jedan ili više

financijskih izvora.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, s obzirom na

današnje relativno niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom, nuţno je

planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći

raĉuna da je iznos cijena u meĊuzavisnosti s koliĉinama i opasnim svojstvima otpada

prema naĉelu "oneĉišćivaĉ plaća". Za komunalni otpad to bi, u prvoj fazi, moglo znaĉiti

prijelaz s naknade po stambenoj površini na naknade po koliĉini. Osim Strategije, i

Zakon o otpadu predviĊa da proizvoĊaĉ ili posjednik otpada plaća trošak obraĊivanja i

odlaganja otpada sukladno naĉelu “oneĉišćivaĉ plaća”. Isto tako će se troškovi postupanja

s otpadom obraĉunavati prema koliĉini, svojstvu, te iznimno m2 prostora koji se koristi.

Sve Općine, Gradovi u Ţupaniji duţni su osigurati provoĊenje obraĉuna troškova

postupanja s otpadom na opisani naĉin.

Provedba Zakona zahtijeva da se, u vrlo kratkom vremenskom roku, uspostavi

kompleksna promjena organizacije odvoza otpada te osiguraju znatna financijska

sredstva za nabavku potrebne opreme i vozila. Zbog navedenog, a kako bi se promijenio

sistem naplate, predlaţe se uvoĊenje Pilot projekata s faznom analizom rezultata, a za

razmatrano podruĉje treba skupiti podatke o stambenom fondu, o broju domaćinstava u

pojedinom objektu, o broju ĉlanova domaćinstava i snimku postojećeg naĉina sakupljanja

otpada (veliĉina posude i sl.) te koliĉinu otpada koju pojedini "ulaz" iznese na dan odvoza

otpada.

Naĉin promjene tarifnog sustava da proizvoĊaĉ ili posjednik otpada plaća trošak

sakupljanja, obraĊivanja i odlaganja otpada sukladno naĉelu “oneĉišćivaĉ plaća” po

koliĉini treba odrediti Grad/Općina u svom Planu gospodarenja otpadom.

Poticajna sredstva su:

Porezne olakšice odnose se na oslobaĊanje od osnovnog poreza na promet opreme

za uporabu sunĉeve energije i fotonapona, povoljnu stopu poreza na promet za ekološki

prihvatljivu ambalaţu u trgovini i ugostiteljstvu, te porez na promet za motorni benzin i

bezolovni benzin.

Carinske olakšice obuhvaćaju oslobaĊanje od plaćanja carina na opremu koja se

ne proizvodi u Hrvatskoj, a neposredno sluţi zaštiti poţara i zaštiti ţivotnog i radnog

okoliša.

Godišnje nagrade za zaštitu okoliša koje se daju nevladinim organizacijama,

pojedincima, obrazovnim institucijama i poduzećima s podruĉja turizma i gospodarstva



takoĊer su od velikog znaĉaja kao i Znak zaštite okoliša što ih dodjeljuje Drţavna uprava

za zaštitu okoliša.

9.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana

Tablica 9.2/1 - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u

razdoblju od 2008.-2015. godine na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije

Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Županije

(iskljuĉujući dokumentaciju koju će planom predvidjeti

jedinice lokalne samouprave)

- Studija izvodljivosti, Elaborat postojećeg stanja,

sortiranje otpada u zimskom i ljetnom periodu, studija

utjecaja na okoliš, studija primarne reciklaţe, idejni i

glavni projekt i ishoĊenje lokacijske i graĊevinske dozvole

centra, analiza transporta, pretovarne stanice

- Programi za edukaciju, poticanje ĉistije proizvodnje i

potrošnje, smanjivanje ambalaţe

Ukupno 15.000.000

Centar za gospodarenje otpadom

- Mehaniĉko-biološka obrada i odlaganje 69.600.000

- Pretovarne stanice s opremom 4.800.000

Ukupno 74.400.000

Izdvojeno skupljanje pojedinih komponenti otpada

- Kompostana za zeleni otpad -"windrow" 2.500.000

- Zeleni otoci (kontejneri za PR) 2.580.000

- Reciklaţna dvorišta 7.200.000

- Mini reciklaţna dvorišta 1.380.000

- Rashladni kontejneri 700.000

- Objekt za graĊevinski otpad 16.600.000

Ukupno 30.960.000

Sanacija odlagališta*

- Sluţbena odlagališta 28.400.000

- Smetlišta 19.001.000

Ukupno 47.401.000

Sveukupno, kuna 167.761.000

Napomena: Zaokruţivanje prema MS Excel programu

*-nepotpuni podaci



Tablica 9.2/2 - Procjena ulaganja u opremu i objekte na podruĉju JLS-a Poţeško-slavonske ţupanije u razdoblju od 2008. do 2015.

godine - Financijski plan

Objekti/oprema

Ukupno

(2008-2015)

kn 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ţupanijski centar 69.600.000 6.960.000 6.960.000 13.920.000 20.880.000 20.880.000 0 0 0

Zeleni otoci 2.580.000 1.260.000 0 1.320.000 0 0 0 0 0

Reciklaţno dvorište 7.200.000 1.800.000 3.600.000 1.800.000 0 0 0 0 0

Mini reciklaţno dvorište 1.380.000 0 460.000 0 920.000 0 0 0 0

Kompostana 2.500.000 0 0 250.000 750.000 1.500.000 0 0 0

Objekt za graĊevinski otpad 16.600.000 0 0 16.600.000 0 0 0 0 0

Rashladni kontejner 700.000 70.000 210.000 210.000 210.000 0 0 0 0

Pretovarna stanica 4.800.000 0 0 2.400.000 2.400.000 0 0 0 0

Sanacije i zatvaranje sl. odlagališta 28.400.000 0 0 7.100.000 7.100.000 7.100.000 7.100.000 0 0

Sanacija divljih odlagališta 19.001.000 9.500.500 9.500.500 0 0 0 0 0 0

Ukupno kn 152.761.000 19.590.500 20.730.500 43.600.000 32.260.000 29.480.000 7.100.000 0 0

Napomena: -Ulaganje u pojedine objekte za kompostiranje, ukljuĉena ulaganja u svu potrebnu opremu za rad

-Mini reciklaţno dvorište bez vozila za odvoz sakupljenog otpadnog materijala

-Prateći objekti Centra ukljuĉeni u odvojenim procjenama (kompostana, RD + rashladni kontejner)



Tablica 9.2/3 - Procjena troškova rada predviĊene opreme i objekata u razdoblju 2008- 2015. godina na podruĉju Poţeško-slavonske

ţupanije

Objekti/oprema

Ukupno

(2008-2015)

kn 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Centar regionalni ili

ţupanijski 51.600.000 0 0 0 0 0 17.200.00

0 17.200.00

0 17.200.00

0

Zeleni otoci 2.880.000 201.600 201.600 412.800 412.800 412.800 412.800 412.800 412.800

Reciklaţno dvorište 33.600.000 1.200.00

0 3.600.00

0 4.800.000 4.800.000 4.800.000 4.800.000 4.800.000 4.800.000

Mini reciklaţno dvorište 6.278.780 0 369.340 369.340 1.108.020 1.108.020 1.108.020 1.108.020 1.108.020

Kompostana 2.430.000 0 0 0 0 0 810.000 810.000 810.000

Objekt za graĊevinski

otpad 24.660.000 0 0 4.110.000 4.110.000 4.110.000 4.110.000 4.110.000 4.110.000

Rashladni kontejner 4.166.400 67.200 268.800 470.400 672.000 672.000 672.000 672.000 672.000

Skupljanje sveţnjeva

kartona 2.400.000 0 0 400.000 400.000 400.000 400.000 400.000 400.000

Pretovarna stanica 3.000.000 0 0 0 0 0 1.000.000 1.000.000 1.000.000

Edukacija 2.400.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000

Ostalo 10.800.000 300.000 600.000 900.000 1.200.000 1.500.000 1.800.000 2.100.000 2.400.000

Ukupno kn

144.215.180

2.068.800

5.339.740

11.762.540

13.002.820

13.302.820

32.612.820

32.912.820

33.212.820

Napomena: Pod ostalo ukljuĉeni su: monitoring, praćenje stanja okoliša odlagališta, pripremne radnje za aktivnosti koje nisu specificirane u tablici



10. ROKOVI ZA IZVRŠENJE POJEDINIH MJERA

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH predlaţu se rokovi za izvršenje

pojedinih mjera iz ovog Plana gospodarenja otpadom u Poţeško-slavonske ţupaniji.

Tablica 10.1/1 – Terminski plan realizacije opreme i objekata na podruĉju Poţeško-slavonske

ţupanije u koje treba realizirati u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Objekti/oprema

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Županijski centar 0,1 0,1 0,2 0,3 0,3 0 0 0

Zeleni otoci 84 0 88 0 0 0 0 0

Reciklažno dvorište 1 2 1 0 0 0 0 0

Mini reciklažno dvorište 0 2 0 4 0 0 0 0

Kompostana 0 0 0,1 0,3 0,6 0 0 0

Objekt za graĎevinski otpad 0 0 4 0 0 0 0 0

Rashladni kontejner 1 3 3 3 0 0 0 0

Pretovarna stanica 0 0 0,5 0,5 0 0 0 0

Ţupanija će poticati realizaciju navedenih ciljeva, a provedba je obveza Gradova i

Općina.

Uz navedene rokove na razini Ţupanije potrebno je pridrţavati se rokova iznesenih u

Strategiji gospodarenja otpadom RH, a prikazanih u tabliĉnim prikazima 10.1/2, i 10.1/3.

Tablica 10.1/2 - Kvantitativni ciljevi za koliĉine otpada za I. fazu do 2010.godine i za II.

fazu nakon 2010. godine

Udio (%) / godina

Ciljevi 2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim

sakupljanjem komunalnog otpada 80 85 90 95 99

Koliĉina odvojeno sakupljenog i

recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Koliĉina obraĊenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Koliĉina odloţenoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Koliĉina odloţenoga biorazgradivog

komunalnog otpada od koliĉine

proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Regionalni centri za gospodarenje

otpadom 0 1 do 2 2 do 3 3 4

Ţupanijski centri za gospodarenje

otpadom 0 3 do 7 7 do 10

10 do

14 14 do 21

Sluţbena odlagališta * 187 100 50 30 14 do 21

Udio saniranih odlagališta (% od broja

ustanovljenog za 2000.) 5 65 75 85 100

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH



Tablica 10.1/3 - Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada

Otpad Rok Kvota % teţine

Godina oporaba recikliranje

Ambalaţni otpad 2010. 50 – 60 25 – 45

2015. 65 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 85 80

2025. 95 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010 70 – 80 60 – 70

2015 90 70

Otpadna ulja 2010 90 -

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

u poţeško slavonskoj ţupaniji za razdoblje 2007. - 2015...

Documents