plan gospodarenja otpadom u varaŢdinskoj Ţupaniji … · - pravilnik o gospodarenju medicinskim...

REPUBLIKA HRVATSKA

VARAŢDINSKA ŢUPANIJA Ţupanijska skupština

KLASA: 351-01/06-01/3

UR.BROJ: 2186/1-05-07-164

Varaţdin, 31. oţujka 2008.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

U VARAŢDINSKOJ ŢUPANIJI

za razdoblje 2008. – 2015.

Varaţdin, sijeĉanj 2008. .

1

S A D R Ţ A J

Uvod .............................................................................................................................................................. 2

1. Polazne osnove ......................................................................................................................................... 3

1.1. Zakonodavni okvir ......................................................................................................................... 3

1.2. Postojeća dokumentacija – podloge za izradu Plana ..................................................................... 4

2. Gospodarenje otpadom u Varaţdinskoj ţupaniji – postojeće stanje .................................................. 5

2.1. Komunalni otpad ........................................................................................................................... 6

2.2. Proizvodni neopasni otpad ........................................................................................................... 10

2.3. Posebne vrste otpada.................................................................................................................... 16

2.3.1. Ambalaţni otpad .............................................................................................................. 16

2.3.2. Otpadne gume .................................................................................................................. 17

2.3.3. Otpadna ulja .................................................................................................................. 17

2.3.4. Otpadne baterije i akumulatori ......................................................................................... 17

2.3.5. Otpadna vozila ................................................................................................................. 17

2.3.6. Medicinski otpad .............................................................................................................. 17

2.3.7. Elektriĉni i elektroniĉki ureĊaji i oprema ........................................................................ 18

2.3.8. Ostale vrste otpada ........................................................................................................... 18

2.4. Opasni otpad ................................................................................................................................ 20

2.5. Kontrolirana odlagališta............................................................................................................... 21

2.6. Divlja odlagališta ......................................................................................................................... 26

2.7. Prostorno planska dokumentacija ................................................................................................ 27

2.8. Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada

sjeverozapadne Hrvatske .............................................................................................................. 29

3. Plan organizacije sustava gospodarenja otpadom .............................................................................. 31

3. 1 Ciljevi gospodarenja otpadom .................................................................................................. 31

3.1.1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada .................................................................. 31

3.1.2. Mjere gospodarenja otpadom sukladno optimalnoj tehnologiji ..........................................

obrade otpada ................................................................................................................... 33

3.1.3. Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere ..........................................

odvojenog skupljanja otpada ............................................................................................ 36

3. 1 Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom - ŢCGO ........................................................... 38

3.2.1. Plan gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju, obradi ili .............................................

odlaganju otpada ............................................................................................................. 39

3.2.2. Mjere sanacije otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih

odlagališta ........................................................................................................................ 42

3.2.3. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom ............................................................. 43

3.2.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera ................................. 44

3.2.5. Uvjeti sufinanciranja ....................................................................................................... 46

3.2.6. Upravljanje sustavom ....................................................................................................... 48

4. Rokovi za izvršenje utvrĊenih mjera .................................................................................................. 50

5. Zakljuĉak. .............................................................................................................................................. 51

6. Prilozi. ..................................................................................................................................................... 53

2

UVOD

Aktivnosti na zbrinjavanju otpada i zaštiti okoliša u posljednjih dvadesetak godina

postaju sve znaĉajnije kako u Europi i svijetu tako i u Hrvatskoj. Do sada se problem krutog

otpada u najvećem dijelu Hrvatske rješavao jednostavnim skupljanjem otpada i njegovim

odlaganjem na najelementarnije opremljena odlagališta, koja svojim poloţajem i oblikom

samo donekle ili uopće ne ispunjavaju tehniĉko-tehnološke uvjete.

Gospodarenje otpadom je gorući problem zaštite okoliša koji zahtijeva prioritetno

rješavanje, te je jedno od najzahtjevnijih podruĉja u smislu usklaĊivanja sa standardima

Europske Unije (EU). Rješavanje tog problema i orijentacija prema suvremenom

gospodarenju otpadom jedan su od preduvjeta za ulazak u EU.

Pravno podruĉje gospodarenja otpadom ureĊeno je Zakonom o otpadu ("Narodne

novine" br. 178/04), meĊunarodnom Konvencijom o kontroli prekograniĉnog prometa

opasnim otpadom i njegovom odlaganju – Baselska konvencija ("Narodne novine" –

MeĊunarodni ugovori br. 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br.

23/07) i nizom prodzakonskih propisa koji reguliraju postupnje s posebnim kategorijama

otpada.

Zakon o otpadu donesen u prosincu 2004. god. usklaĊen je s odredbama Okvirne

Direktive EU o otpadu 75/42/EZ. Zakonom je utvrĊen pravni okvir za daljnje usklaĊivanje s

EU propisima na podruĉju gospodarenja otpadom.

U skladu s legislativom gospodarenje otpadom ĉini skup aktivnosti, odluka i mjera

usmjerenih na spreĉavanje nastanka otpada, smanjvanje koliĉina otpada, i/ili njegove štetne

utjecaje na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za

zatvorena odlagališta na gospodarski uĉinkovit i po okoliš prihvatljiv naĉin.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 130/05)

kao planski dokument propisala je smjernice, a Zakon o otpadu propisuje obvezu izrade

Planova gospodarenja otpadom Vlade, ţupanija, gradova i općina, kao provedbenih

dokumenata Strategije.

Varaţdinska ţupanija donijela je 7.02.2006.god. Strategiju gospodarenja otpadom

Varaţdinske ţupanije, a 16.08.2006.god. utvrĊen je Prijedlog plana gospodarenja otpadom

Varaţdinske ţupanije, te dostavljen u Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i

graditeljstva, kako bi uz Planove ostalih Ţupanija posluţio za izradu drţavnog Plana.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. ("Narodne novine" br. 85/07).

Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.

Ţupanja do kraja 2007. god. treba donijeti Plan gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije

koji mora biti usklaĊen s drţavnim dokumentima - Strategijom gospodarenja otpadom i

Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Za izradu Plana gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije uz Drţavni Plan

gospodarenja otpadom korištena je i Strategija gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije.

Svrha Plana gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije je uspostava odrţivog

sustava gospodarenja otpadom u Ţupaniji, u skladu s obvezama i smjernicama nacionalne

zakonske regulative, europskih direktiva, te drţavnih i lokalnih planskih dokumenata.

Plan gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije donosi se za period od osam godina,

a nadzor prema Zakonu o otpadu nad provedbom Plana gospodarenja otpadom Varaţdinske

ţupanije je u nadleţnosti Ureda drţavne uprave u Varaţdinskoj ţupaniji koje jednom godišnje

podnosi Ţupanijskoj skupštini izvješće o izvršenju utvrĊenih obveza i uĉinkovitosti poduzetih

mjera.

3

1. POLAZNE OSNOVE

1.1. Zakonodavni okvir

Pregled propisa koji ureĊuju gospodarenje otpadom u RH

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, ("Narodne novine" br.130/05)

- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.g. ("Narodne

novine" br. 85/07)

- Zakon o otpadu, ("Narodne novine" br. 178/04, 111/06)

- Zakon o potvrĊivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograniĉnog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, ("Narodne novine" br. 3/1994- MeĊunarodni ugovori)

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada ("Narodne novine" br. 50/05)

- Uredba o nadzoru prekograniĉnog prometa otpadom ("Narodne novine" br. NN 69/06, 7/07)

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ("Narodne novine" br. 32/98)

- Uredba o jediniĉnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliţim kriterijima i

mjerilima za utvrĊivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom ("Narodne novine"

br.71/04)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br.23/07 i 111/07)

- Pravilnik o vrstama otpada ("Narodne novine" br. 27/96)

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom ("Narodne novine" br. 123/97 i 112/01)

- Pravilnik o naĉinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07)

- Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu ("Narodne novine" br. 97/05, 115/05)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br.

133/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br.136/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉkim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom

("Narodne novine" br. 74/07)

- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br.72/07)

- Pravilnik o obliku, sadrţaju i naĉinu voĊenja oĉevidnika obveznika plaćanja naknade na

opterećivanje okoliša otpadom ("Narodne novine" br. 120/04)

- Pravilnik o oĉevidniku pravnih i fiziĉkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fiziĉkih osoba koje se bave

djelatnošću izvoza neopasnog otpada ("Narodne novine" br. 51/06)

- Pravilnik o mjerilima, postupku i naĉinu odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina

i jedinicama lokalne samouprave ("Narodne novine" br. 59/06)

- Pravilnik o naĉinu i rokovima obraĉunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša

otpadom ("Narodne novine" br. 95/04)

- Odluka o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe ("Narodne novine" br. 155/05, 24/06, 28/06)

- Odluka o dopuštenoj koliĉini otpadnih guma koja se moţe koristiti u energetske svrhe u

2006. ("Narodne novine" br. 64/06)

- Odluka o dopuštenoj koliĉini otpadnih guma koja se moţe koristiti u energetske svrhe u

2007. ("Narodne novine" br. 37/07).

Osim navedenih propisa, u drţavni zakonodavni okvir spadaju i propisi koji na neki

naĉin, tj. indirektno, utjeĉu ili reguliraju naĉin gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon

o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.26/03- proĉišćeni tekst, 178/04 i 178/07),

Zakon o kemikalijama ("Narodne novine" br. 150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari

("Narodne novine" br. 97/93, 34/95, 151/03) i dr.

4

Za pripremu i izradu Plana gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije uzeti su u

obzir dokumenti sukladno nacionalnom pravnom okviru:

Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 82/94, 128/99 – stari Zakon)

Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 110/07)

Zakon o otpadu ("Narodne novine" br. 178/04)

Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 26/03, 82/04)

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost ("Narodne novine" br.

107/03)

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05)

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom ("Narodne novine" br. 123/97, 112/01)

Pravilnik o naĉinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07)

Pravilnik o postupanju s ambalaţnim otpadom ("Narodne novine" br. 53/96)

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ("Narodne novine" br. 32/98)

Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu ("Narodne novine" br. 97/05)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06)

Pravilnik o mjerilima, postupku i naĉinu odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ("Narodne novine" br. 59/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 23/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br.

133/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br. 136/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉkim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom

("Narodne novine" br. 74/07)

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br. 72/07)

1.2. Postojeća dokumentacija – podloge za izradu Plana

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 130/05)

Program mjera za postupanje s otpadom u Republici Hrvatskoj u 2004. (MZOPUG, 04)

Strategija gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije, 2006.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 85/07)

Izvješće o stanju okoliša Varaţdinske ţupanije, 2006.

Program zaštite okoliša Varaţdinske ţupanije, 2007.

Prostorni plan Varaţdinske ţupanije, 2000.

Prostorni planovi ureĊenja Gradova/Općina

Dokumentacija Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog

otpada sjeverozapadne Hrvatske (u nastavku: JUSZH):

- Studija izvedivosti Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim i

neopasnim industrijskim otpadom sjeverozapadne Hrvatske

- Studija o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

sjeverozapadne Hrvatske, Lokacija Gunjak, Općina Sveti Ivan Ţabno

- Izvješće o radu JUZSH za 2004., 2005., 2006. i prva polovica 2007. god.

- Plan realizacije projekta regionalnog Centra za gospodarenje otpadom

sjeverozapadne Hrvatske

5

2. GOSPODARENJE OTPADOM U VARAŢDINSKOJ ŢUPANIJI –

- POSTOJEĆE STANJE

Podaci o koliĉinama, vrstama, naĉinu postupanja s otpadom korišteni u ovom Planu

temelje se na podacima anketnih upitnika gospodarskih subjekata, JLS-a, komunalnih

poduzeća, kao i podacima Katastara emisija u okoliš (KEO) u okviru kojeg se vodi Katastar

otpada pri Uredu drţavne uprave Varaţdinske ţupanije.

Kategorije i vrste otpada propisane su Uredbom o kategorijama, vrstama i

klasifikacijii otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05)

koja je usklaĊena s Europskom listom otpada.

Kretanje otpada od mjesta nastanka do mjesta konaĉnog zbrinjavanja, tj. postupak

skupljanja, prijevoza, iskorištavanja, obraĊivanja i konaĉnog odlaganja naziva se tokom

otpada. Tokovi otpada ovise o svojstvima otpada, mjestu nastanka, te obvezama i

odgovornostima onih koji su ga duţni zbrinuti.

Otpad se razvrstava na kategorije:

- prema svojstvima: inertni otpad, neopasni i opasni otpad,

- prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad,

- prema obvezama i odgovornostima:

- komunalni za kojeg su odgovorne općine i gradovi,

- proizvodni za kojeg su odgovorni proizvoĊaĉi otpada,

- ambalaţni (papirnate tvari, plastika, drvo, metali, višeslojni

materijali, staklo) za koji su odgovorni proizvoĊaĉi otpada i uvoznici,

- problematiĉne tvari (sadrţane u akumulatorima, antifriz,

infektivni otpad, filteri, otpadna ulja, kozmetika, otrovi i sliĉan otpad koji ima na ambalaţi

oznaku zabrane bacanja u kanalizaciju ili u kućni otpad), za koji su odgovorni proizvoĊaĉi

otpada i uvoznici.

Dosadašnji naĉin prikupljanja i valorizacije podataka o otpadu temelji se na podacima

iz katastru emisija u okoliš (KEO) odnosno katastra otpada koji je uspostavljen 1997. god., i

temeljem starog Zakon o zaštiti okoliša vodi se pri Uredu drţavne uprave u Varaţdinskoj

ţupaniji, Sluţbi za prostorno ureĊenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne

poslove. Od 1.1.2008. god. KEO (novi naziv je Registar oneĉišćavanja okoliša) se vodi u

okviru Upravnog odjela za zaštitu okolliša i komunalno gospodarstvo Varaţdinske ţupanije.

Obveza prijave proizvedenih koliĉina otpada temeljena je na Zakonu o otpadu iz 1994.

i Pravilniku o katastru emisija u okoliš ("Narodne novine" br. 36/96). Podaci o postupanju s

otpadom su nepotpuni i nisu pouzdani u odnosu na prijavljene koliĉine zbog neispunjenih

propisanih obveza proizvoĊaĉa, skupljaĉa i obraĊivaĉa da periodiĉki dostavljaju podatke o

koliĉinama i vrstama otpada, kao i nedostataka samog informacijskog sustava uspostavljenog

1997. god. bez daljnjeg nadograĊivanja.

Prijava i ispravnost dostavljenih podataka u nadleţosti je Inspekcije zaštite okoliša.

Godine 2002. osnovana je Agencija za zaštitu okoliša koja na razini drţave a temeljem

dostavljenih podatak iz KEO-a ureda drţavne uprave, analizira i obraĊuje podatke o

emisijama u okoliš, pa tako i za otpad.

6

2.1. Komunalni otpad

Sukladno Zakonu o otpadu komunalni otpad se definira kao otpad iz kućanstva, te

otpad iz proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz

kućanstva.

Komunalni otpad organizirano se skuplja i odvozi u svim jedinicama lokalne

samouprave. Sustavi za skupljanje komunalnog otpada na podruĉju Ţupanije su razliĉiti.

Domaćinstva otpad odlaţu u posude, vreće ili kontejnere. Odvoz otpada provodi se

specijalnim vozilima u pravilu jedanput tjedno, a glomazni otpad dva puta godišnje.

Organizirano skupljanje i odvoz otpada provodi se u svih 28 JLS-a. Postotak stanovništva

pokriven odvozom komunalnog otpada varira, ali se moţe zakljuĉiti da je prosjek vrlo visok

oko 90 %, odnosno da je sigurno viši od prosjeka RH koji iznosi 80 %. Preostalih desetak

posto ĉine naselja breţnog dijela Ţupanije gdje je oteţano osigurati organizirano skupljanje i

odvoz otpada.

Koliĉine skupljenog i odloţenog komunalnog otpada u Varaţdinskoj ţupaniji

prijavljene u KEO, iskazane su u Grafikonu 1 i Tablici 1.

Grafikon 1: Koliĉine skupljenog i odloţenog komunalnog otpada u 2002., 2003., 2004.,

2005. i 2006. god. prijavljenog od skupljaĉa/obraĊivaĉa

Komunalni otpad (t)

0

10000

20000

30000

40000

50000

Skupljeno Odloženo

t

2002 2003 2004 2005 2006

Tablica 1: Koliĉine skupljenog i odloţenog komunalnog otpada u 2002., 2003., 2004.,

2005. i 2006. god. prijavljenog od skupljaĉa/obraĊivaĉa

Iz tablice je razvidno da se koliĉine skupljenog otpada povećavaju dok se prema

podacima obraĊivaĉa otpada, koliĉine odloţenog otpada smanjuju. Razlika u koliĉini izmeĊu

skupljenog /odloţenog otpada potjeĉe od ĉinjenice da neki obraĊivaĉi nisu prijavili u KEO

koliĉine obraĊenog - odloţenog otpada.

godina Komunalni otpad –

skupljeno (t)

Komunalni otpad –

odloţeno (t)

2002. 21.338 23.249

2003. 29.522 34.686

2004. 30.931 24.887

2005. 38.367 24.973

2006. 39.676 29.693

7

Prema podacima o skupljenoj koliĉini otpada za 2006. god. te broju stanovnika u

Ţupaniji od 184.769 (statistiĉki podatak za 2001. god.) zakljuĉuje se da koliĉina proizvedenog

komunalnog otpada po stanovniku po jednoj godini iznosi 205 kg.

Prema sastavu komunalnog otpada moguće je odrediti standard stanovništva, tip

naselja, dostignuta razina komunalne infrastrukture i sliĉno, te je jedan od znaĉajnijih

ĉimbenika u analizi otpada.

Obzirom da se sastav komunalnog otpada mijenja ovisno o sredini u kojoj nastaje i

direktno ovisi o navedenim ĉimbenicima, u Republici Hrvatskoj prisutan je slijedeći sastav:

Tablica 2: Sastav komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada provodi se putem uliĉnih kontejnera za

staklo, papir, plastiku. U pet JLS-a u kojima je Varkom d.d. koncesionar za skupljanje

komunalnog otpada odvojeno skupljanje provodi se posebnom kantom u domaćinstvu za

otpadni papir, karton i PET ambalaţu.

Prema podacima skupljaĉa i obraĊivaĉa oko 90 % komunalnog otpada odlaţe se na

odlagališta, odnosno privremeno skladišti (balira), a samo 8 % se odvojeno skuplja.

Temeljem podataka dostavljenih od strane 6 gradova, na podruĉju Varaţdinske

ţupanije u funkciji je 268 "zelenih otoka", odnosno mjesta na kojima se moţe u kontejnere

odloţiti izdvojene frakcije komunalnog otpada (Tablica 3).

Tablica 3: Pregled lokacija "zelenih otoka" po JLS-ima

LOKACIJE KONTEJNERI

JLS SVEUKUPNO PAPIR STAKLO PET

VARAŢDIN 200 200 150 200

LUDBREG 25 25 25 25

VARAŢD. TOPLICE 6 6 1 1

LEPOGLAVA 11 11 11 11

IVANEC 26 26 15 26

NOVI MAROF 0 * 1 17 0

SVEUKUPNO 268 269 219 263

Komponenta otpada

mas %,

mas %

biorazgradivi udio

Kuhinjski i biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Koţa i kosti 3,0 74,5

Drvo 1,3

Tekstil 7,8

Staklo 6,6

Metali 4,1

Inertni 1,5

Plastika 11,6

Guma 0,9

Posebni 0,4

8

* u Novom Marofu je na 17 lokacija postavljen samo kontejner za staklo i jedan kontejner za papir u okviru

tvrtke Trgonom d.o.o., odnosno nema "zelenih otoka" kao mjesta za odlaganje izdvojenih frakcija komunalnog

otpada

Potrebno je istaknuti da je Varkom d.d. omogućio selektivno prikupljanje otpada od

1.06.2002. god. primarno za Grad Varaţdin, dok danas Varkom d.d kao odabrani koncesionar

za skupljenje komunalnog otpada, selektivno prikuplja otpad i po Općinama Trnovec

Bartoloveĉki, Sveti Ilija, Vinica i Petrijanec.

Koliĉine odvojeno prikupljanog otpada prikazane su u Tablici 3.

Tablica 3: Koliĉine odvojeno skupljenog otpada Varkom d.d.

GODINA PAPIR (t) PET (t) STAKLO (t) UKUPNO (t)

2002. (6 mjeseci) 340,69 - 22,94 363,63

2003. 801,18 49,09 316,22 1.166,50

2004. 1.162,46 86,65 332,16 1.581,27

2005. 1.525,47 87,20 301,04 1.913,71

2006. 1.452,86 17,20 * 4,84 1.474,90

* nije PET već obiĉna sitna plastika

Iz tablice je vidljivo da je zbog primjene Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu

(povrat ambalaţe u trgovine radi povratne naknade 0,50 kn/boci) smanjena ukupna koliĉina

odvojeno skupljanog otpada.

Ĉlanak 26. Zakona o otpadu propisuje obvezu odvojenog skupljanja opasnih

komponenti komunalnog otpada iz domaćinstava (baterije, stari lijekovi, ambalaţa od boja,

ulja i lakova, mineralnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i dr.), ali ova obveza se još ne

provodi niti u jednoj JLS.

Sukladno Zakonu o otpadu, za postupanje sa svim vrstama otpada (skupljanje,

oporabu i zbrinjavanje) potrebno je pri nadleţnom tijelu drţavne uprave ishoditi dozvolu.

Komunalni otpad skupljaju ovlašteni skupljaĉi na podruĉju jedinica lokalne

samouprave (JLS) temeljem dodjeljene koncesije: Varkom d.d., Ivkom d.d., Lukom d.o.o.,

Novokom d.d. (bivši Komunalac d.d.), Babić d.o.o., Eko-flor d.o.o., Knekom d.o.o. (od

1.06.2006. god. izabrani koncesionar za skupljanje otpada u Općini Gornji Kneginec je Eko-

flor d.o.o.)

Ovlašteni skupljaĉi komunalnog otpada na podruĉju Varaţdinske ţupanije su

prikazani u Tablici 4.

9

Tablica 4: Pregled ovlaštenih skupljaĉa po JLS-ma s koliĉinama skupljenog komunalnog

otpada u 2004., 2005. i 2006. god.

JEDINICA

LOKALNE

SAMOUPRAVE

SKUPLJAĈ

SKUPLJENI

KOM. OTPAD

U 2004. god. (t)

SKUPLJENI

KOM. OTPAD

U 2005. god. (t)

SKUPLJENI

KOM. OTPAD

U 2006. god. (t)

1. Varaţdin Varkom d.d. Varaţdin 14.467,48 15.478,46 14.157

2. Ivanec Ivkom d.d. Ivanec 3.256,77 4.182,19 5.144

3. Lepoglava Ivkom d.d. Ivanec 1.952,85 3.491,55 2.969

4. Ludbreg Lukom d.o.o. Ludbreg 3.549,55 3.502,24 3.875

5. Novi Marof Komunalac d.d. Novi

Marof (Novokom d.d) 3.167 3.550,00

3.483

6. Varaţdinske

Toplice Eko-flor Plus d.o.o.

Jastrebarsko 377,44 510,90

755

7. Bednja Ivkom d.d. Ivanec 629,57 578,55 566

8. Beretinec Eko-flor Plus d.o.o.

Jastrebarsko 356,48 303,14 273

9. Breznica Eko-flor Plus d.o.o.


232

10. Brezniĉki

Hum Eko-flor Plus d.o.o.


219

11. Cestica Babić d.o.o. Cestica 108 128,00 502

12. Donja Voća Ivkom d.d. Ivanec 93,29 363,82

13. Donji

Martijanec Eko-flor Plus d.o.o.


235

14. Gornji

Kneginec

Knekom d.o.o.

G.Kneg.(do 1.06. 06)

Eko-flor Plus

779,66 919,57

768

15. Jalţabet Eko-flor Plus d.o.o.


436

16. Klenovnik Ivkom d.d. Ivanec 218,16 377,59 407

17. Ljubešćica Saubermacher -do

10.mj. 05.)

Babić d.o.o. Cestica

52,60 45

48

18. Mali

Bukovec Eko-flor Plus d.o.o.

Jastrebarsko

Nema org.

skupljanje

Nema org.

skupljanje

Org. skup. od

1.06.2006.

19. Maruševec Ivkom d.d. Ivanec 432,66 912,04 951

20. Petrijanec Varkom d.d. Varaţdin 274,28 589,80 682

21. Sraĉinec Babić d.o.o. Cestica 94,00 104,00 358

22. Sveti ĐurĊ Babić d.o.o. Cestica 51,00 82,08 81

23. Sveti Ilija Varkom d.d. Varaţdin 280,21 301,17 368,62

24. Trnovec

Bartoloveĉki Varkom d.d. Varaţdin

1.184,83 1.224,06

1.265,08

10

25. Veliki

Bukovec Babić d.o.o. Cestica

71,50 69,00 79

26. Vidovec Eko-flor Plus d.o.o.


477

27. Vinica Varkom d.d. Varaţdin 361,39 360,76 479

28. Visoko Eko-flor Plus d.o.o.


480

JLS-i 6 skupljaĉa

komunalnog otpada

32.940,04

38.367,00 39.676,85

U Varaţdinskoj ţupaniji utvrĊen je porast proizvedenih koliĉina komunalnog otpada,

tako da u 2005. god. sakupljeno je 38.367,00 t u odnosu na 2004. god. kada je sakupljeno

32.940,04 porast iznosi 16,47 %. Prema Strategiji gospodarenja otpadom utvrĊeno je da je

realna koliĉina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku 270 kg./stan./god., što iznosi

50.427,63 t/god. Obzirom na trend Europske unije (Republika Slovenija) gdje se proizvodi

400 kg/stan./god., u budućnosti se moţe oĉekivati 74.707,60 t/god. proizvedenog

komunalnog otpada.

2.2. Proizvodni neopasni otpad

Sukladno Zakonu o otpadu proizvodni neopasni otpad definira se kao otpad koji je po

sastavu i svojstvima odreĊen kao neopasan, a nastaje u proizvodnom procesu u industriji,

obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Na Grafikonu 2. i Tablici 5. prikazane su koliĉine proizvedenog i skupljenog

proizvodnog neopasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god. prijavljene u KEO.

Grafikon 2: Koliĉine proizvedenog i skupljenog proizvodnog neopasnog otpada

Proizvodni neopasni otpad (t)

0

20000

40000

60000

80000

100000

Proizvedeno Skupljeno

t

2002 2003 2004 2005 2006

11

Tablica 5: Koliĉine proizvodnog neopasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god.

godina Proizvodni neopasni otpad

- proizvedeno

Proizvodni neopasni otpad

- skupljeno

2002. 64.484 33.305

2003. 77.869 40.245

2004. 94.302 42.729

2005. 55.717 16.141

2006. 43.807 34.800

Proizvodni neopasni otpad dijelom se obraĊuje unutar tvrtki, bilo da se koristi kao

energent (npr. ostaci drva, piljevina u kotlovnicama) uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša,

prostornog ureĊenja i graditeljstva ili se odlaţe. To je pojašnjenje ĉinjenice da je koliĉina

proizvedenog otpada veća od one koju skupe skupljaĉi.

Temeljem ĉlanka 41. Zakona o otpadu, Ured drţavne uprave u Varaţdinskoj ţupaniji

izdao je dozvolu za skupljanje/oporabu/zbrinjavanje pravnim subjektima koji su navedeni u

Tablici 6., Prilog 1.

Pravni subjekti s ishoĊenom dozvolom su: GUMIIMPEX d.o.o, UNIVERZAL d.o.o.,

BBS d.o.o., GRP d.o.o., OBRT TRGOVINA I USLUGE «MAKS», OBRT STAGOTA,

STEVO BOGDAN, IVKOM d.d., PARKOVI d.d., KOMUNALAC d.d., CIOS d.o.o.,

LOTUS 91 d.o.o., BABIĆ d.o.o., Obrt GO-DI transport i trgovina, VARKOM d.d., LUKOM

d.o.o., UNIVEL COMMERCE d.o.o., KNEKOM d.o.o., JEDINSTVO KARTONAŢA

d.o.o., FIDOS d.o.o., M&S METALI, NOVOKOM d.o.o.

U Tablici 5.1. prikazane su ukupne koliĉine prijavljenog proizvodnog neopasnog

otpada za 2002 – 2006. god. za proizvoĊaĉe s više od 100 t god., a detaljan pregled

proizvedenih koliĉina po vrstama djelatnosti nalazi se u Prilogu 2.

12

Tablica 5.1. : Koliĉine prijavljenog neopasnog proizvodnog otpada klasificirane po kljuĉnom broju (proizvoĊaĉi s više od 100 t/god)

Br. Ključni broj 2002. god. 2003. god. 2004. god. 2005. god. 2006. god.

1 01 00 00 – Otpad koji nastaje kod istraživanja, kopanja, obogaćivanja i daljnjeg obrađivanja ruda i od iskapanja i drobljenja kamenja

15.100,00 5.025,00 85,00 500,00

0,00

2 02 00 00 – Otpad iz poljodjelske, vrtlarske , lovačke, ribarske i primarne proizvodnje kultura, pripremanje hrene i prerade

5.016,00 5.060,25 4.358,15 2.428,16 1.340

3 03 00 00 – Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, celuloze, ploča i namještaja

9.595,93 11.631,12 12.435,54 13.064,70 1.467

4 04 00 00 – Otpad iz kožarske i tekstilne industrije 633,03 810,86 652,22 798,71 1.100

5 05 00 00 – Otpad od prerade nafte, pročišćivanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

6 06 00 00 – Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

7 07 00 00 – Otpad iz organskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

8 08 00 00 – Otpad iz proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenjei tiskarskih boja

1,02 0,00 0,00 0,79 0,00

9 09 00 00 – Otpad iz fotografske industrije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10 10 00 00 – Anorganski otpad iz termičkih procesa 22.540,00 22.540,22 22.540,00 22.542,60 22.540

11 11 00 00 – Anorganski otpad koji sadrži metale, a potječe od obrade i zaštite metala, hidrometalurgija obojenih metala

0,00 0,00 0,00 12,54 0,00

12 12 00 00 – Otpad od oblikovanjai površinske obrade metala i plastike

904,98 803,94 823,26 1.544,17 1.913

13 13 00 00 – Otpadna ulja (osim jestivog ulja) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

14 14 00 00 – Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15 15 00 00 – Ambalažni, apsorbesni, materijali za upijanje, filtarski materijali i zaštitna odječa koja nije specificirana na drugi način

1.306,22 1.664,46 2.312,60 2.576,26 4.686

16 16 00 00 – Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu (stara vozila, katalizatori, gume, eksplozivni predmeti baterije i akumulatori)

116,76 131,36 851,45 240,77 1.141

17 17 00 00 – Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta)

249,23 41,14 43.448,45 4.057,35 1.072

18 18 00 00 – Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i srodnih istraživanja

0,00 0,00 0,00 0,00 60

19 19 00 00 – Otpad iz uređaja za obradu otpad, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode

0,00 456,42 903,50 753,90 359

20 20 00 00 – Komunalni i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno prikupljanje frakcije

524,06 1.418,87 2.541,44 5.202,01 2.102

UKUPNO 55.987,23 49.583,64 90.951,61 53.721,96 39.249

13

Grafikon 3: Koliĉine PNO u 2006. god. po grupama djelatnosti (proizvoĊaĉi s više od 100 t god)

0

1913

0

0

22540

4686

1141

60

359

1072

1340

1467 1100

0

0

0

0

0

0

2102

Otpad od istraživanja, kopanja i drobljenja kamena

Otpad iz poljoprivrede

Otpad od prerade drveta

Otpad iz kožarske i tekstilne industrije

Otpad od prerade nafte

Otpad iz anorganskih kemijskih procesa

Otpad iz organskih kemijskih procesa

Otpad iz proizvodnje boja i lakova

Otpad iz fotografske industrije

Anorganski otpad iz termičkih procesa

Anorganski otpad koji sadrži metale

Otpad od obrade metala i plastike

Otpadna ulja (osim jestivog ulja)

Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala

Ambalažni otpad, apsorbensi

Otpad koji nije specificiran (stara vozila, gume, baterije i akumulatori)

Građevinski otpad

Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja

Otpad iz uređaja za obradu odpadnih voda

Komunalni i slični otpad iz industrije

14

Zakonska je obveza proizvoĊaĉa proizvodnog otpada da odvojeno skuplja otpad.

ProizvoĊaĉ proizvodnog otpada duţan je odvojeno skupljati i skladištiti sve kategorije otpada ĉija

se svojstva mogu iskoristiti kako bi se omogućilo gospodarenje otpadom.

Prema Zakonu o otpadu skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u graĊevini za

skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.

Sukladno ĉlanku 31. Zakona o otpadu proizvoĊaĉ otpada namjenjenog oporabi ili

zbrinjavanju moţe vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namjenjenom

prostoru unutar svojeg poslovnog prostora najduţe godinu dana raĉunajući od dana proizvodnje

tog otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitog proizvedenog otpada u

roku od godine dana, proizvoĊaĉ otpada, uz suglasnost nadleţnog Ministarstva, moţe taj otpad

privremeno skladištiti najduţe do tri godine raĉunajući od dana proizvodnje tog otpada.

Na podruĉju Varaţdiniske ţupanije nalaze se skladišta i objekti za obradu neopasnog

proizvodnog otpada koja udovoljavaju uvjetima tehniĉko-tehnološke opremljenosti u skladu s

Pravilnikom o gospodarenju s otpadom ("Narodne novine" br. 23/07): Gumiimpex - GRP d.o.o.

Varaţdin (od 1.07.2006. god. do tada samostalne tvrtke Gumiimpex d.o.o. Varaţdin i GRP d.o.o.

Varaţdin, pogon Trnovec, djeluju pod objedinjenim nazivom), VARKOM d.d. - Prelogi Varaţdin,

LOTUS 91 d.o.o. Jalkovec, UNIVERZAL d.o.o., CIOS d.o.o. i BBS d.o.o. u Podrutama.

U skladištima se otpad obraĊuje mehaniĉki u svrhu smanjivanja volumena, te predaje na

daljnju obradu (papir, karton, ambalaţa, staklo, otpadna jestiva ulja, metali, otpadne gume).

Tablica 6 : Pregled registriranih skladišta proizvodnog otpada

Tvrtka Lokacija Površina

skladišta

(m²)

Kapacitet

(t/god )

Gumiimpex - GRP d.o.o.,

lokacija Trnovec

Gospodarska ulica 9,

42202 Trnovec

Bartoloveĉki

7.500 do 18.000

VARKOM d.d. Prelogi,

Varaţdin

Trg bana Jelaĉića 15,

42000 Varaţdin 200

1.500 – papir

80 – sitna plastika

350 – staklo

UNIVERZAL d.o.o.

Varaţdin

Cehovska ulica 10,

42000 Varaţdin 50.000

31.000 - metal

2.500 – papir

BBS d.o.o., Zagreb,

lokacija Podrute

Podrute 29, 42220

Podrute 4.420 8.400

LOTUS 91 d.o.o. Jalkovec Braće Radića 61,

42000 Varaţdin 800

800- papir

1.000 – staklo

400 – sitna plastika

40 – PE folija

CIOS VARAŢDIN d.o.o. Pavle Miškine 63,

42000 Varaţdin 7.000 10.000

15

GUMIIMPEX - GRP d.o.o. Varaţdin

Ova trvtka djeluje na dvije lokacije:

1 - na lokaciji u Varaţdinu ulici P. Miškine 64, posluje dio tvrtke koji se bavi primarno prometom

na veliko i malo i usluţnim djelatnostima koje obuhvaćaju prodaju, izmjenu i skladištenje

izmjenjenih guma s ciljem ponovne upotrebe ( bivši Gumiimpex d.o.o).

2 – na lokaciji u Gospodarskoj ulici 9, u Trnovcu posluje dio tvrtke koja obraĊuje otpadne gume

(bivši GRP d.o.o. gumi, reciklaţa i proizvodnja).

Na prostoru od 65.000 m2 infrastrukturno opremljenog zemljišta izgraĊene su proizvodne

hale površine 8.500 m2 te skladište za prihvat otpadnih guma površine 7.500 m

2

Nova tvornica GRP d.o.o. prihvaća na svoje skladište te mehaniĉki obraĊuje - reciklira sve

vrste rabljenih guma: - gume osobnih vozila, gume svih vrsta teretnih vozila, autobusa, gume

radnih strojeva, traktorske gume i gume viljuškara.

Današnji je kapacitet tvornice mehaniĉka prerada 10.000 tona otpadnih guma godišnje, uz

mogućnost prerade do 18.000 tona godišnje, što je cjelokupna koliĉina otpadnih guma koja nastane

godišnje u Hrvatskoj.

U prvoj fazi mehaniĉki se obraĊuju gume, a predviĊa se i prerada gume u specifiĉne

proizvode.

VARKOM d.d. lokacija Prelogi – Šintarija,Varaţdin

Trgovaĉko društvo "Varkom" d.d. obavlja djelatnosti skupljanja, skladištenja i obraĊivanja

komunalnog otpada i neopasnog proizvodnog otpada.

Odvojeno skupljeni otpad iz domaćinstava (staklo, PET, papir i karton) i zelenih otoka

doprema se u skladište na lokaciji Prelogi, gdje se dodatno sortira i balira.

Površina skladišnog prostora iznosi 200 m2.

UNIVERZAL d.o.o. Varaţdin

Univerzal d.o.o. društvo za reciklaţu metalnih ostataka i promet sekundarnim sirovinama

osnovano je 1951. god. i djeluje na podruĉju sjeverozapadne Hrvatske.

Osnovne djelatnosti su: reciklaţa metala i svih vrsta metalnog otpada, reciklaţa i

prikupljanje otpadnog papira, stakla i drugih vrsta neopasnog proizvodnog otpada, kao i skupljanje

i skladištenje opasnog otpada.

BBS d.o.o. Zagreb – lokacija Podrute

Tvrtka BBS d.o.o od sijeĉnja 2006. u pogonu za reciklaţu otpadne plastiĉne ambalaţe u

Podrutama moţe reciklirati i oporabiti slijedeće vrste plastike:

- PET (POLIETILEN TEREFTALAT)

- PP (Polipropilen)

- PS (Polistiren)

- HDPE (Polietilen visoke gustoće)

- LDPE (Polietilen niske gustoće)

U sklopu površine vanjskog skladišta koja iznosi 4.420 m2, nalazi se i sortirnica plastike.

16

LOTUS 91 d.o.o. Varaţdin

Tvrtka "Lotus 91" d.o.o. osnovana je 1991. god. i do 2000. god. djelatnost je bila vezana

samo na prijevoz otpada. Nakon toga djelatnost je proširena na sortiranje i skladištenje

proizvodnog neopasnog otpada na lokaciji u Jalkovcu. Tvrtka za obavljanje navedene djelatnosti

posjeduje skladište površine 800 m². Neopasni proizvodni otpad skuplja se vlastitim vozilima te dovozi u skladište, a nakon

istovara otpad se ruĉno sortira. Tako sortirani upotrebljivi otpad se preša, balira i skladišti do

koliĉina koje su potrebne za prijevoz kamionom do obraĊivaĉa.

CIOS Varaţdin d.o.o Varaţdin

Tvrtka CIOS Varaţdin d.o.o. registrirana je za obavljanje djelatnosti recikliranja metalnog

otpada.

U poslovnom krugu tvrtke ukupne površine od 7.000,00 m2 smještena je kolna vaga,

otvoreni skladišni prostor, zatvoreno skladište površine 260,00 m2, manipulativni prostor, upravni

objekt površine 240 m2. Tvrtka posjeduje 3 kamiona dizaliĉara, bager, elektriĉnie škare, posebnim

rezaĉima, a prema potrebi se iz Zagreba (centralno sjedište tvrtke) doprema i mobilna preša za

baliranje lima.

Na samoj lokaciji prikupljeni metalni otpad se sortira, predobraĊuje i u formi bala putem

ţeljezniĉkog prijevoza doprema u centralno sjedište u Zagrebu na završnu obradu.

Zbog prostornog ograniĉenja, ne postoji mogućnost povećanja kapaciteta, predobrade i

skladištenja metalnog otpada.

2.3. Posebne vrste otpada

Sukladno ĉlanku 3. toĉka 10. Zakona o otpadu, posebna kategorija otpada je otpad za koji

se gospodarenje propisuje posebnim propisom iz ĉlanka 104., stavak 1., toĉka 3. istoga Zakona.

Drţava je kroz ciljane Pravilnike utvrdila naĉin postupanja s posebnim kategorijama otpada i

donijela:

- Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadom ("Narodne novine" br. 97/05)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br.133/06)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br. 136/06)

- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br. 72/07)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajim i opremom

("Narodne novine" br. 74/07),

a u obvezi je donijeti i Pravilnik o otpadu iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina.

2.3.1. Ambalaţni otpad

Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu donesen je u srpnju 2005. god. a u primjeni je

od 1.01.2006. god. Navedenim se Pravilnikom ureĊuje naĉin postupanja sa svom ambalaţom i

ambalaţnim otpadom, osim za gospodarenje ambalaţnim otpadom od opasnih tvari. Na podruĉju Varaţdinske ţupanije koncesija za ambalaţni otpad dodijeljena je tvrtkama

Varkom d.d. Varaţdin, Univerzal d.o.o. Varaţdin i Lotus 91 d.o.o. Varaţdin.

17

2.3.2. Otpadne gume

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama donesen je u oţujku 2006. god., a njime su

propisane vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, naĉin i rokovi

obraĉunavanja i plaćanja naknada, naĉin skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju

ovlaštenim skupljaĉima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oprabiteljima

za oporabu otpadnih guma, te druga pitanja u svezi gospodarenja s otpadnim gumama.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije skupljanje otpadnih guma obavljaju tvrtke Univerzal

d.o.o. Varaţdin i Gumiimpex – GRP d.o.o. Varaţdin, a koncesiju za obradu i oporabu otpadnih

guma obavlja tvtka Gumiimpex – GRP d.o.o. Varaţdin

2.3.3. Otpadna ulja

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima donesen je u studenom 2006. god., a njime je

propisan naĉin gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknada, vrste i iznosi naknada

koje plaćaju obveznici plaćanja naknada za otpadna ulja, naĉin i rokovi obraĉunavanja i plaćanja

naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga

pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije skupljanje i obradu otpadnih mazivih ulja obavlja tvrtka

Patting d.o.o. Varaţdin, a skupljanje jestivih i mazivih ulja obavlja tvrtka Univerzal d.o.o.

Varaţdin. Tvrtka Svis d.o.o. obraĊuje otpadna ulja spaljivanjem u vlastitoj kotlovnici temeljem

dozvole Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva.

2.3.4. Otpadne baterije i akumulatori

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima donesen je u prosincu 2006.

god. Njime je propisan naĉin obiljeţavanja baterija i akumulatora, naĉin skupljanja otpadnih

baterija i akumulatora, obveze i odgovornost proizvoĊaĉa baterija i akumulatora, proizvoĊaĉa

ureĊaja ĉiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici

plaćanja naknada, naĉin i rokove obraĉunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju

ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga

pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva

propisanih ovim Pravilnikom.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije skupljanje otpadnih baterija i akumulatora obavlja tvrtka

Univerzal d.o.o. Varaţdin.

2.3.5. Otpadna vozila

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima donesen je u prosincu 2006. god. Njime je

propisan naĉin gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaćaju

obveznici plaćanja naknada na otpadna vozila, naĉin i rokovi obraĉunavanja i plaćanja naknada i

zabrana stavljanja na trţište motornih vozila koja sadrţe opasne tvari.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije skupljanje otpadnih vozila obavljaju tvrtke Univerzal

d.o.o. Varaţdin i C.I.O.S. d.o.o. Zagreb.

2.3.6. Medicinski otpad

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom donesen je u srpnju 2007. god. Njime su

ureĊeni naĉini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pruţanja zaštite

zdravlja ljudi i ţivotinja i iz srodnih istraţivaĉkih djelatnosti (u daljnjem tekstu: medicinski otpad).

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije medicinski otpad skuplja tvrtka Marţić d.o.o. iz

Zagreba.

18

2.3.7. Elektriĉni i elektroniĉki ureĊaji i oprema

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom

donesen je u srpnju 2007. god. Ovim Pravilnikom propisuju se obveze i odgovornost proizvoĊaĉa

elektriĉne i elektroniĉke opreme i ureĊaja, naĉin obiljeţavanja, naĉin gospodarenja elektriĉnim i

elektroniĉkim otpadom, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, naĉin i

rokovi obraĉunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za

skupljanje, obradu i oporabu elektriĉnog i elektroniĉkog otpada te druga pitanja u svezi

gospodarenja elektriĉnim i elektroniĉkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim

Pravilnikom.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije tvrtka DUMA Elektronika, Jalkoveĉka 20, Varaţdin,

skuplja i privremeno skladišti otpadne elektriĉne i elektroniĉke ureĊaje i opremu.

2.3.8. Ostale vrste otpada

U okviru ostalih vrsta otpada potrebno je spomenuti specifiĉne vrste otpada koje nastaju u

Varaţdinskoj ţupaniji, a ĉine ih: graĊevinski otpad, ljevaoniĉki pijesak i šljaka, otpad iz drvne

industrije, otpad iz koţarske industrije, otpad iz peradarske proizvodnje, otpad ţivotinjskog

podrijetla.

U sklopu Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom predviĊa se maksimalno

objediniti rješavanje navednih vrsta otpada.

GraĊevinski otpad otpad nastaje tijekom proizvodnje graĊevinskih proizvoda ili

poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekonstrukcije graĊevina.

Sastav graĊevinskog otpada je: materijal iskopa 75 %, ukljuĉujući i iskopanu zemlju s

oneĉišćenih/kontaminiranih lokacija, otpad od rušenja i graĊenja 15-25 % te asfalt, katran i beton

5-10 %. Najvećim dijelom graĊevinski otpad (95 %) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja

zgrada, ţbuka, gips, razbijeni beton, ţeljezo, ĉelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a moţe biti i

opasan, primjerice, asfaltno vezivo ili otpad koji sadrţi azbest, što traţi posebnu kontrolu i obradu.

Prema propisima EU-a proizvodi s više od 0,1 % azbesta su kancerogeni.

Ne postoji sustavno praćenje koliĉina, svojstava i toka graĊevinskog otpada osim što je u

2004. god. prijavljeno 43.629 t graĊevinskog otpada, uglavnom nastalog rušenjem objekata

Vartilena u Varaţdinu, od ĉega je 25.000 t odloţeno bez obrade, a 17.000 t metalnog otpada

predano je na daljnju obradu.

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procijenjena je za Varaţdinsku

ţupaniju koliĉina graĊevinskog otpada od 47.127,83 t za period 2001.-2005.god., dok

pretpostavljena koliĉina graĊevinskog otpada za period 2006.-2015. god. iznosi 66.240,01 t.

Procjena koliĉina od 2006.-2015.god. obuhvatila je i veći dio koliĉina graĊevinskog otpada koji

završava na divljim odlagalištima.

Ĉinjenica je da većina graĊevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada,

ĉime se višestruko povećavaju troškovi sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove

površine. Iako se ponovno moţe upotrijebiti oko 80 % graĊevinskog otpada, u Hrvatskoj se ukupno

reciklira samo 7 %, a kao sekundarna sirovina izdvoji se 11 %. Nizak stupanj ponovne upotrebe

graĊevinskog otpada povećava potrebu za iskorištavanjem mineralnih sirovina iz postojećih ili

novih nalazišta.

Tokovi i koliĉine graĊevinskog otpada i otpada od rušenja u Ţupaniji nisu evidentirane na

primjeren naĉin, odnosno ne postoji sustavno praćenje, što oteţava bilo kakve ozbiljnije analize.

Poznato je da se takav otpad koristi za razne nasipe, ali isto tako i da završava odloţen na

neprimjeren naĉin.

19

Ţupanija je potaknuta ĉestim upitima graĊevinskih tvrtki, privatnih subjekata, jedinica

lokalne samouprave, a naroĉito zbog ĉinjenice da se graĊevinski otpad odlaţe na neprimjerene

prostore tijekom 2006. i 2007. god. intenzivirala aktivnosti u smislu iznalaţenja najprihvatljivijeg

rješenja privremenog karaktera, odnosno do uspostave Ţupanijskog centra za gospodarenje

otpadom. U tom cilju izraĊen je Elaborat privremenog postupanja s graĊevinskim otpadom u

Varaţdinskoj ţupaniji, koji je dostavljen u nadleţno Ministratsvo kako bi se na predloţeno

privremeno rješenje problema zbrinjavanja graĊevinskog otpada izdala odreĊena suglasnost.

Elaboratom je razraĊen prijedlog privremenog rješenja – sanacija depresija zatrpavanjem

graĊevinskim otpadom, a obuhvaća i sudjelovanje gospodarskih subjekata te jedinica lokalne

samouprave uspostavom reciklaţnog centra za graĊevinski otpad. Za funkcionalnu uspostavu

navedenog privremenog rješenja u obzir su uzeti postojeći tokovi, odnosno vrste i koliĉine

graĊevinskog otpada i otpada od rušenja te mogućnosti njihova recikliranja (oporabe).

Osnovni cilj privremenog rješenja je da se na temelju postojećeg stanja u sustavu

gospodarenja graĊevinskim otpadom, utvrde optimalni uvjeti zbrinjavanja graĊevinskog otpada i

odrede tokovi otpada od mjesta nastanka do krajnjeg korisnika, kako bi se zaštitio okoliš, a prirodni

resursi racionalno koristili.

Ljevaoniĉki pijesak i šljaka – nastaju u proizvodnom procesu tvrtke MIV d.d. Varaţdin,

Radnoj jedinici "Ljevaonica" u Fabijanskoj ul. u Varaţdinu.

U KEO za 2006. god prijavljeno je 16.100 t pijeska i 6.440 t šljake. Ove koliĉine se

zbrinjavaju odlaganjem po depresijama u Općini Petrijanec.

Zbog zastarjele tehnologije koja producira velike koliĉine otpada, Uprava MIV-a se

orijentirala na traţenje novijih tehnologija koje će uz poboljšane uvjete rada smanjiti proizvodnju

otpada.

Do trenutka primjene nove tehnologije postojeće koliĉine otpada trebalo bi zbrinjavati na

adekvatniji naĉin. Svjetska iskustva pokazuju da je ljevaoniĉki pijesak moguće koristiti za

graĊevinske potrebe u smislu zamjene pijeska u betonu i u tekućim ispunama (beton male

ĉvrstoće), zatim u proizvodnji portland cementa i za zamjenu sitno zrnatih mineralnih sirovina pri

gradnji cesta, zgrada i nasipa. Otpadni pijesak moţe se koristiti i za izradu opeke i betonskih

blokova, ugradbenih betonskih proizvoda i rijetke ţbuke.

Otpad iz drvne industrije – nastaje u proizvodnom procesu tvrtki koje se bave preradom i

izradom predmeta od drva. Drvni otpad ĉine kora, piljevina, strugotine, drvni otpaci od izrade

predmeta. Ovakav se otpad zbrinjava na naĉin da ga proizvoĊaĉi koriste kao energent za potrebe

sušenja drvne graĊe.

Tvrtka Energana Univerzal d.o.o. funkcionalno osposobljava objekt bivše Energane u

Varaţdinu za obradu biomase uz proizvodnju energije.

Otpad iz koţarske industrije – nastaje u procesu obrade i prerade sirove koţe i koţnih

proizvoda.

Tvrtka Boxmark Leather d.o.o. Hrvatska namjerava izgraditi i postrojenja za preradu sirove

koţe. Koliĉine otpada koje bi nastale u tehnološkom postupku obrade koţe nisu stvarno poznate

obzirom da u kontaktima s predstavnicima tvrtke nije dobiven Plan razvoja i proizvodnje s

koliĉinam otpada. Za izgradnju osnovnih objekata koţare proveden je postupak procjene utjecaja

na okoliš te je Ministarstvo donijelo Rješenje kojim je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz

primjenu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša. Komisija koja je provela postupak je u

svom Zakljuĉku obrazloţila zahvat navodom da će kožara prema predviđanjima proizvesti oko 30

t/dan ili 15.000 t/god. komunalnog i tehnološkog otpada.

Tijekom 2006. god. tvrtka je dva puta dostavila podatke o planiranim koliĉinama otpada (u

oţujku podatak o 64.000 t/god. a u listopadu podatak o 19.000 t/god.) Daljnjim kontaktima nisu

dobivene precizirane planirane koliĉine. U KEO za 2006. god. tvrtka je prijavila 267 t

proizvedenog otpada.

20

Otpad iz peradarske proizvodnje – nastaje u intenzivnoj proizvodnji i tovu peradi, a ĉine

ga otpadna stelja izmješana s fecesom peradi. MeĊutim prema Zakonu o otpadu ova vrsta otpada ne

ulazi u kategoriju otpada kada se koristi u poljoprivredne svrhe odnosno za gnojidbu. Ĉinjenica je

da otpadna stelja s fecesom ostaje najĉešće skladištena na hrpama duţi period na poljoprivrednim

površinama i na taj naĉin utjeĉe na kakvoću podzemnih voda Varaţdinskog vodonosnika.

Dugotrajna primjena ovakvog naĉina zbrinjavanja otpadne stelje dovela je do kemijskih promjena

tla koje su uzrokovale opadanje poljoprivrednih prinosa, a vodonosnik Dravske doline je stalno u

potencijalnoj opasnosti od nitratnog oneĉišćenja.

U Varaţdinskoj ţupaniji prisutna je intenzivna peradarska proizvodnja s 10.000 – 15.000 t

otpadne stelje godišnje. U tijeku je projekt Varaţdinske ţupanije i Svjetske banke kojim se potiĉe

izgradnja nepropusnih skladišta za prihvat otpadne stelje i skladištenje 6 mjeseci, što je u skladu s

primjenom nitratne direktive. Paralelno s tim Projektom gospodarski subjekti koji se bave

proizvodnjom i tovom peradi iznalaze mogućnosti obrade otpadne stelje uz proizvodnju bio-plina.

Otpad ţivotinjskog podrijetla – su nusproizvodi ţivotinjskog podrijetla koji nisu

namijenjeni prehrani ljudi.

Naĉin postupanja s nusproizvodima ţivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi te

veterinarsko-zdravstveni uvjeti za skupljanje, prijevoz, uskladištenje, postupanje, preradu i uporabu

ili uništavanje nusproizvoda ţivotinjskog podritelja te puštanje u promet, uvoz, izvoz i provoz

nusproizvoda ţivotinjskog podrijetla i njihovih preraĊevina, ureĊeni su Pravilnikom o naĉinu

postupanja s nusproizvodima ţivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi ("Narodne novine"

br. 56/06).

U Varaţdinskoj ţupaniji je za 2006. god. u KEO prijavljeno 1.418 t otpada ţivotinjskog

podrijetla koji nastaje u klaonicama.

Sav skupljeni ţivotinjski otpad proizvoĊaĉi predaju skupljaĉu koji ga odvoze u tvrtku Agro-

proteinka d.o.o. Sesvetski Kraljevec na obradu u kafileriji.

2.4. Opasni otpad

Sukladno Zakonu o otpadu, opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima

odreĊen kao opasni otpad sukladno Katalogu otpada, odnosno koji sadrţi tvari koje imaju neko od

sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnsot, zapaljivost, nadraţljivost, štetnost, toksiĉnost,

infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksiĉnost, svojstvo oksidiranja,

svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom

razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalaţni, graĊevinski, elektriĉki i elektroniĉki otpad i

otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

Zakonska obveza izdvojenog skupljanja opasnog otpada iz komunalnog otpada (baterije,

termometri, stari lijekovi, neonske lampe i dr.) se ne provodi.

Djelatnost postupanja s opasnim otpadom u nadleţnosti je drţave, tj. Ministarstva zaštite

okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva. Na podruĉju Varaţdinske ţupanije djeluju tri tvrtke

koje postupaju s opasnim otpadom, kao skupljaĉ odnosno obraĊivaĉ: Patting d.o.o., Univerzal d.d. i

SVIS d.o.o.. Proizvedeni opasni otpad skuplja i privremeno skladišti Univerzal d.o.o. temeljem

odobrenja Ministarstva, te predaje na daljnju obradu. Otpadna motorna ulja predaju se

obraĊivaĉima – Patting d.o.o. na podruĉju Ţupanije ili izvan Ţupanije TETO Zagreb, Rafinerija

Sisak i dr. Ostale kategorije opasnog otpada (baterije i akumulatori, medicinski otpad) se izvoze.

Najveće koliĉine opasnog otpada odnose se na otpadna motorna ulja. Za obradu opasnog

otpada – otpadnih motornih ulja koriste se energetski objekti snage veće od 3 MW (SVIS d.o.o. u

Varaţdinu za potrebe skupljaĉa tvrtke Patting d.o.o.) temeljem odobrenja nadleţnog Ministarstva.

21

Prijavljene koliĉine proizvedenog opasnog otpada stagniraju, što je vidljivo iz grafikona 4,

meĊutim detaljnije poznavanje tokova pojedinih kategorija otpada ukazuje na pribliţno

prijavljivanje oko 600 t opasnog otpada u Ţupaniji. Izuzetak je bila 2002. god. kada je prije

konaĉnog zbrinjavanja prijavljen opasni otpad skladišten godinama u pogonima bivše tvornice

Vartilen.

Grafikon 4: Koliĉine proizvedenog i skupljenog opasnog otpada u 2002., 2003., 2004.,

2005. i 2006. god.

Opasni otpad (t)

0

500

1000

1500

Proizvedeno Skupljeno

t

2002 2003 2004 2005 2006

Tablica 7: Koliĉine proizvodnog opasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god.

Za 2006. god. u KEO je prijavljena koliĉina od 468 t proizvedenog opasnog otpada,

odnosno 879 t skupljenog opasnog otpada. Razlika u koliĉini od 411 t izmeĊu

proizvedenog/skupljenog otpada u 2006. god. potjeĉe od ĉinjenice što neki proizvoĊaĉi opasnog

otpada taj otpad skladište u krugu svoje tvrtke, dok je u 2006. god. u KEO prijavljena koliĉina

otpada iz drugih Ţupanija..

2.5. Kontrolirana odlagališta

Prema klasifikaciji Agencije za posebni otpad kontrolirana i aktivna odlagališta se

razvrstavaju u pet kategorija:

– legalna odlagališta

– odlagališta u postupku legalizacije

Godina Proizvodni opasni otpad

- proizvedeno

Proizvodni opasni otpad

- skupljeno

2002. 1.247 463

2003. 571 444

2004. 587 592

2005. 589 226

2006. 468 879

22

– sluţbena odlagališta

– dogovorna odlagališta i

– »divlja« odlagališta – smetlišta.

Legalna odlagališta otpada su graĊevine za (trajno) odlaganje otpada, predviĊene

odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim, gradskim/općinskim) i sagraĊene u

skladu s vaţećim propisima, a rade uz odobrenje nadleţnog tijela lokalne uprave i samouprave na

temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishoĊenih dozvola – lokacijske, graĊevinske i

uporabne.

Odlagališta otpada u postupku legalizacije su graĊevine za (trajno) odlaganje otpada,

predviĊene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim, gradskim/ općinskim)

za koja je zapoĉeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishoĊenje

potrebnih dozvola – lokacijske i graĊevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

Sluţbena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neureĊeni prostori za (trajno) odlaganje

otpada, predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim,

gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolaţu

ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graĊevinskom, uporabnom), a rade na temelju

rješenja ili odluke nadleţnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu sluţbeno

organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neureĊeni manji prostori za odlaganje

otpada koji nisu predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim,

gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne

raspolaţu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graĊevinskom, uporabnom), ali djeluju

uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadleţne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu sluţ-

beno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

»Divlja« odlagališta otpada – smetlišta su manji neureĊeni prostori koji nisu predviĊeni

za odlaganje otpada, a formirali su ih najĉešće graĊani bez prethodnog znanja tijela lokalne

samouprave. Ne raspolaţu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO,

dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom

individualno, dovoze graĊani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sliĉnih

površina oneĉišćenih otpadom.

U Varaţdinskoj ţupaniji su prema klasifikaciji Agencije za posebni otpad 4 kontrolirana i

aktivna odlagališta, te dva zatvorena odlagališta:

- 1 legalno – Gornji Kneginec (od 1.06.2006.god. zatvoreno za prihvat otpada),

- 3 u postupku legalizacije – Meka u Ludbregu, Jerovec u Ivancu i Ĉret u Novom

Marofu – sva tri su u postupku sanacije,

- 1 sluţbeno – Gornje Vratno – u postupku legalizacije i sanacije

- 2 dogovorna – Mali Bukovec i Sveti Petar (dovoze se samo grane, pokretanje sanacije)

- 1 dogovorno – Glogovšĉak u Varaţdinskim Toplicama (zatvoreno od 2002. god., u

postupku sanacije)

Kontrolirana i zatvorena odlagališta na podruĉju Ţupanije (Ludbreg, Novi Marof, Jerovec,

Gornji Kneginec i Gornje Vratno ) razliĉitog su stupnja izgraĊenosti i opremljenosti što je razvidno

iz Tablice 8.

23

Navedena odlagališta su ograĊena i imaju ĉuvarsku sluţbu, o koliĉini zaprimljenog otpada

vodi se oĉevidnik, posjeduju opremu za pranje kotaĉa, oko odlagališta je djelomiĉno zasaĊen zeleni

pojas, izgraĊen protupoţarni pojas, otpad se po istresanju iz kamiona razastire, sabija i prekriva

slojem inertnog materijala.

24

Tablica 8: Pregled podataka vezanih za odlagališta

Br. Odlagalište* Kolna

vaga

Ograda

oko

odlagališta

Kontrola

zaprimljenog

otpada

VoĊenje

oĉevidnika

Protupoţarni

i zeleni

pojas

Temeljni

brtveni

sloj

Otplinjavanje Sustav

obodnih

kanala

Sustav za

procjedne

vode

Mehanizacija

na

odlagalištu

Dnevno

prekrivanje

otpada

Kapacitet

odlagališta

prihvatni preostali

1. ''Gornji

Kneginec''

G. Kneginec

da da da da da da da da da da da

2. ''Jerovec''

Ivanec

ne da ne da da samo

glina

ne ne ne da da 395.740

m3

155.740

m3

3. ''Meka''

Ludbreg

ne djelomiĉno da da djelomiĉno ne ne ne ne da da 45.000

m2

35.000

m2

4. ''Ĉret''

Novi Marof

ne da

djelomiĉno

da da zeleni pojas ne ne da ne Buldoţer TG

110,

utovarivaĉ

tjedno 80.000

m3

30.000

m3

5. ''G. Vratno''

Cestica

ne da

djelomiĉno

ne da Ne ne u izgradnji u

izgradnji

u

izgradnji

kompaktor da ≈ 70%

pov.

6. ''Glogovšĉak''

V.Toplice

- zatvoreno - u sanaciji

* IshoĊene dozvole: ''Gornji Kneginec'' G. Kneginec - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 27.10.2002.

- lokacijska dozvola od 09.07.2003.

- graĊevinska dozvola od 04.11.2004.

''Jerovec'' Ivanec - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 05.07.2006.

''Ĉret'' Novi Marof - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 16.11.2006.

''Gornje Vratno'' Cestica - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 04.12.2006.

"Meka" Ludbreg - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 08.02.2007.

''Glogovšĉak'' V.Toplice - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 06.12.2007

25

Odlagalište u Gornjem Knegincu jedino ima izgraĊenu podlogu u skladu s propisima,

riješen sustav za procjedne i oborinske vode, otplinjavanje tijela odlagališta kao i ugraĊenu

kolnu vagu. Od 31.03.2005. god odlagalište u Gornjem Knegincu prestalo je zaprimati otpad s

podruĉja drugih jedinica lokalne samouprave, a Grad Varaţdin stavlja u funkciju ureĊaj za

baliranje otpada na lokaciji Brezje. Odlukom Općinskog poglavarstva Općine Gornji

Kneginec s danom 5.06.2006. god. zatvoreno je odlagalište za sve korisnike.

Za odlagališta "Glogovšĉak" u Varaţdinskim Topicama, "Jerovec" u Ivancu, "Ĉret" u

Novom Marofu, Gornji Kneginec i Gornje Vratno putem Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku uĉinkovitost (Tablica 9) zapoĉele su aktivnosti na sanaciji odlagališta u smislu

izrade dokumentacije i pokretanja postupka procjene utjecaja na okoliš.

Tablica 9: Sudjelovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost u

sanaciju odlagališta u 2004. i 2005. godini Br. Odlagalište JLS sredstva Fonda

u kn

Isplaćena sredstva Fonda

u 2004 / 2005 u kn

sredstva JLS-a u kn

1. ''Gornji Kneginec'' Gornji Kneginec 8.510.400,00 5.926.496,78 12.765.600,00

2. ''Jerovec'' Ivanec 10.033.261,20 462.200,00 9.197.156,10

3. ''Ĉret'' Novi Marof 3.750.250,00 340.000,00 6.964.750,00

4. ''Gornje Vratno'' Cestica 850,000,00 200,000,00 255.000,00

5. ''Glogovšĉak'' V. Toplice 33.950,00 97.000,00 63.050,00

SVEUKUPNO 23.177.861,20 7.025.696,78 29.245.556,10

Odlagalište u Jerovcu ima ishoĊenu privremenu dozvolu (rok od 2 godine), obzirom

da ne udovoljava svim uvjetima tehniĉko-tehnološke opremljenosti propisane Pravilnikom o

uvjetima za postupanje s otpadom, a prestanak rada odlagališta je planiran za 2010. god.

Za odlagališta „Ĉret“ u Novom Marofu, „Gornje Vratno“ u Cestici i "Meka" u

Ludbregu proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, i sva tri su u sanaciji s

planiranim rokom zatvaranja u 2010. god.

Odlagalište „Glogovšĉak“ u Varaţdinskim Toplicama nije u upotrebi od 2002. god.

Za odlagalište je izraĊen Plan sanacije i zatvaranja i proveden je postupak procjene utjecaja na

okoliš.

Odlagališta Mali Bukovec i Sveti Petar su dogovorna odlagališta u Općini Mali

Bukovec obzirom da je Općina tek od 1.06.2006. god. uspostavila organizirani sustav

prikupljanja i odvoza otpada.

26

2.6. Divlja odlagališta

Iako Varaţdinska ţupanija od 1993. god. intenzivno provodi aktivnosti na iznalaţenju

najprikladnijeg naĉina za postupanje s otpadom i danas su prostori Ţupanije obiljeţeni

postojanjem "divljih odlagališta", odnosno lokacija prioritetno nastalih pod motom "gdje

tko stigne i da nitko ne vidi". Na slici 1 prikazane su površine oneĉišćene otpadom

evidentirane u oţujku 2005. god.

Slika 1: Površine oneĉišćene otpadom

Površine oneĉišćene otpadom će se prije ili kasnije morati sanirati. Uspješnost procesa

sanacije ovisi o sigurnim izvorima financiranja od kojih je Fond za zaštitu okoliša i

energetsku uĉinkovitost najznaĉajniji ĉimbenik, zatim o struĉnosti timova za izradu i voĊenje

projekata, te o podršci upravnih struktura i javnosti na ţupanijskoj i lokalnim razinama.

Iako je Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo tijekom sijeĉnja

2006. god. izradio Planove sanacija divljih odlagališta za 23 JLS sa sveukupno obraĊene 163

lokacije, svega deset JLS predalo je Zahtjev prema Fondu za sufinanciranje sanacije divljih

odlagališta (Tablica 10).

Razlog ovako malog broja predanih zahtjeva leţi u ĉinjenici što Fond sufinacira

sanacije divljih odlagališta prema utvrĊenim kriterijima – inspekcijsko rješenje po lokaciji

divljeg odlagališta, lokacija divljeg odlagališta u zaštićenom dijelu prirode ili lokacija divljeg

odlagališta u podruĉjima od posebne drţavne skrbi.

Fond sufinancira sanaciju divljih odlagališta u iznosu od 40-80 %, dok ostala

financijska sredstva moraju predvidjeti JLS-i u svojim proraĉunima.

U Prilogu br. 4 prikazana je tablica iz koje je razvidna procjena sredstava u iznosu od

27.070.990 kn potrebnih za sanaciju (prema izraĊenim planovima sanacije).

27

Tablica 10: Sudjelovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost u sanaciji

divljih odlagališta u 2006. god.

Red.

br.

JEDINICA

LOKALNE

SAMOUPRAVE

BROJ LOKACIJA

ZA SANACIJU PO

PLANU

POTREBNA

SREDSTVA ZA

SANACIJU

ODOBRENA

SREDSTVA

FONDA

SREDSTVA JLS

1. Grad Ivanec 11 50.000,00 20.000,00 (40%) 30.000,00 (60%)

2. Grad Lepoglava 5 Odbijeno sufinanciranje

3. Bednja 35 162.900,00 130.320,00 (80%) 32.580,00 (20%)

4. Maruševec 1 297.600,00 119.040,00 (40%) 178.560,00 (60%)

5. Mali Bukovec 6 Odbijeno sufinanciranje

6. Petrijanec 1 30.000,00 *

7. Sveti ĐurĊ 3 30.000,00 *

8. Sveti Ilija 7 Odbijeno sufinanciranje

9. Vidovec 2 30 000,00 *

10. Visoko 7 100.520,00 40.208,00 (40%) 60.312,00 (60%)

SVEUKUPNO 73 611.020,00 399.568, 00 301.452,00

* 30 000,00 kn - sredstva koje je Fond odobrio za izradu plana sanacije, mjera zaštite, troškovnika te

troškova za pripremne radove nuţne za poĉetak sanacije

- nominalni iznosi sredstava u sufinanciranju divljeg odlagališta će se utvrditi nakon

što JLS izradi plan sanacije i troškovnik koji podlijeţu ocjeni i reviziji Fonda (plan

sanacije je mjerodavan kada Fond na njega izda suglasnost)

2.7. Prostorno-planska dokumentacija

Sukladno dosadašnjim Zakonima o otpadu („Narodne novine“ br. 34/95, 151/03 i

178/04) propisana je obveza da se u dokumentima prostornog ureĊenja utvrdi lokacija za

gradnju graĊevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada.

Ţupanijskim prostornim planom (u nastavku PPŢ) naĉelno je prihvaćeno osam

potencijalnih lokacija za gradnju graĊevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju

otpada. PPŢ je ukazao na opravdanost opredjeljenja za koncept zajedniĉkog zbrinjavanja

otpada za sve jedinice lokalne samouprave.

Jedinice lokalne samouprave u svoje su planove prostornog ureĊenja preuzele obveze

iz PPŢ-a u pogledu unošenja lokacija za odlaganje otpada koje je PPŢ definirao na

njihovom podruĉju. U skladu s time Grad Varaţdin je u svoj prostorni plan unio lokaciju

Poljana Biškupeĉka, Grad Ivanec lokaciju Jerovec, Grad Ludbreg lokaciju Malo Polce, Grad

Novi Marof lokaciju Vraţji rid, Općina Ljubešćica lokaciju Pod Ţulincem, Općina Jalţabet

lokaciju Stari zdenac, Općina Maruševec lokaciju Cerje Tuţno-glinište i Općina Gornji

Kneginec lokaciju Turĉin-glinište.

Uz gore navedeno još su ĉetiri JLS dodatno planirale lokacije za zbrinjavanje otpada

na svojem teritoriju i to:

- Grad Varaţdin: a) lokacija Brezje - za razvrstavanje i pakiranje komunalnog i

neopasnog industrijskog otpada s kratkotrajnim skladištenjem,

uz mogućnost trajnog odlaganja

28

b) lokacija Motiĉnjak - za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja

komunalnog i neopasnog industrijskog otpada kao alternativno

rješenje,

- vezano za unošenje lokacije Motiĉnjak kao lokacije za

postupanje s otpadom, Ţupanija je provela postupak

Izmjena i dopuna Prostornog plana Ţupanije

- tijekom 2007. god. zapoĉet je postupak unošenja lokacije

Motiĉnjak kao lokacije za postupanje s otpadom u PPUG

Varaţdina

- temeljem primjene novog Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji

(''Narodne novine'' br. 76/07) i dogovora izmeĊu Grada Varaţdina i

Varaţdinske ţupanije, postupak izrade Izmjena i dopuna Prostornog

plana ureĊenja Grada Varaţdina u cilju unošenja lokacije ŢCGO-a je

obustavljen, jer su ţupanijski centri za gospodarenje otpadom prema

Zakonu o otpadu i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

proglašeni graĊevinama od interesa za drţavu, te se u tom smislu

realizacija ŢCGO-a moţe provoditi i temeljem Prostornog plana

Varaţdinske ţupanije

- Općina Cestica: lokacija Vratno Gornje - za potrebe Općine kao reciklaţno dvorište,

za skladištenje ili odlaganje,

-

- Općina Trnovec Bartoloveĉki: lokacija Šemovec - za potrebe Općine za skladištenje,

odlaganje i obradu komunalnog otpada,

-

- Općina Brezniĉki Hum: lokacija Radešić - za potrebe Općine za odlaganje

komunalnog i tehnološki neopasnog otpada.

Osim lokacija za zbrinjavanje otpada pet jedinica lokalne samouprave su u svoje

planove putem odredbi za provoĊenje unijele i naĉelnu lokaciju za izgradnju reciklaţnog

dvorišta: Grad Varaţdin, Grad Ivanec, Općina Cestica, Općina Petrijanec i Općina Vinica.

29

Slika 2: Prikaz lokacija postupanja s otpadom predviĊenih prostorno-planskom

dokumentacijom

U prilogu 3. prikazane su lokacije za gradnju graĊevina namijenjenih skladištenju,

oporabi i zbrinjavanju otpada prema prijedlogu izmjena i dopuna PPŢ-a.

2.8. Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada

sjeverozapadne Hrvatske

U okviru EU INTERREG III B CADSES projekta Drava River Basin, Ministarstvo

za javne radove, obnovu i graditeljstvo koncem 2001. god. predloţilo je Pilot projekt

uspostave Regionalnog Centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske za ĉetiri

ţupanije - Varaţdinsku, Krapinsko-Zagorsku, MeĊimursku i Koprivniĉko-Kriţevaĉku.

29.01.2003. god. potpisan je Sporazum o osnivanju JUSZH, ĉime Varaţdinska

ţupanija postaje uz svojih 6 Gradova jednakopravni suosnivaĉ JUSZH-a, a model je

primijenjen i u ostalim Ţupanijama. JUSZH je centralni nositelj i odgovorni partner za

zbrinjavanje otpada u regiji.

Projekt je operativno zapoĉet 2003. god., a trajanje projekta je predviĊeno do 30.

lipnja 2006. god.

Provedba organizacije i realizacije uspostave regionalnog sustava za postupanje s

otpadom planirana je fazno i izraĊeni su slijedeći dokumenti:

1. Plan za poduzimanje integralnih ekoloških mjera na regionalnoj razini,

2. Pred-feasibility studija gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske,

3. Feasibility studija gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske,

4. Studija modela financiranja, graĊenja i pogona regionalnog Centra,

5. Natjeĉajna dokumentacija za financiranje, graĊenje i pogon Centra za gospodarenje

30

otpadom na lokaciji Gunjak (privremeno odgoĊena realizacija),

6. Natjeĉajna dokumentacija za Plansko rješenje - Inţenjerski natjeĉaj za optimizirano

rješenje gospodarenja otpadom (Design Contest Notice - u skladu s ĉlancima

66 - 74 europske Direktive 2004/18/EZ),

7. Studija postojećeg stanja,

8. Studija utjecaja na okoliš regionalnog Centra na lokaciji Gunjak.

Sukladno Studiji izvedivosti, a kroz Studiju o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za

gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, lokacija Gunjak u Općini Sveti Ivan Ţabno

potvrĊena je kao najprihvatljivija lokacija budućeg regionalnog Centra.

Za tu lokaciju proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš. Postupak je završio

donošenjem Zakljuĉka da je zahvat izgradnje regionalnog Centra na lokaciji Gunjak, Općina

Sveti Ivan Ţabno, prihvatljiv za okoliš. Lokacija Gunjak unesena je u Prostorni plan Općine

Sv. Ivan Ţabno. Obzirom da ta lokacija nije bila unesena u Prostorni plan Koprivniĉko –

Kriţevaĉke Ţupanije iniciran je postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivniĉko-

Kriţevaĉke ţupanije. Obzirom na prostorno-plansku neusklaĊenost kao i ĉinjenice da su

protiv iste lokacije bili Grad Kriţevci i ekološka udruga iz Kloštra Vojakoveĉkog poĉela se

traţiti alternativna lokacija, te je JUSZH donijela Plan ubrzanog rješenja kojim je predloţeno

da se na odlagalištu Piškornica koje je već u sanaciji dosada odloţenog otpada, nastavi daljnja

sanacija i osposobi prostor za privremeno ili trajno uskladištenje pakiranog i konzerviranog

otpada, te da se na lokaciji postavi ureĊaj za baliranje i konzerviranje ostatnog otpada.

Kroz postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivniĉko-Kriţevaĉke ţupanije

kao lokacija Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada definirana je lokacija Piškornica,

Općina Koprivniĉki Ivanec, a za lokaciju Gunjak ostavljena je mogućnost aktiviranja.

Lokacija Piškornica unesena je u Prostorni plan Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije te

posjeduje graĊevinsku dozvolu za sanaciju s nastavkom odlaganja. JUSZH je u srpnju 2007.

god. naruĉila izradu struĉnih podloga za lokacijske dozvole za sanaciju s nastavkom

odlaganja i mehaniĉku predobradu, kao i elaborata o utjecaju na okoliš mehaniĉke

predobrade.

Osim na stvaranju prostorno-planskih pretpostavki JUSZH je aktivirala aktivnosti i na

odabiru moguće tehnologije zbrinjavanja otpada na Puškornici. Odlaganje je bilo primarno

rješenje, ali od travnja 2006. god. u razmatranju su i druga, inovativna rješenja temeljena na

obnovljivim izvorima energije odnosno tehnološka rješenja u kojima je otpad promatran kao

energent. U roku od 3 godine JUSZH planira odabrati najbolje postupke daljnje prerade i

upotrebe uskladištenog otpada i izgraditi odgovarajuće kapacitete u sklopu regionalnog

Centra, industrijske zone ili na drugoj pogodnoj lokaciji.

Razmatrajući Izvješće o radu JUSZH za 2006. god. i prvih pet mjeseci 2007. god.

Ţupanijska skupština konstirala je izostanak oĉekivanih rezultata i izraţava nezadovoljstvo

dinamikom dosadašnjih aktvnosti u provedbi zajedniĉkog projekta, te potiĉe JUSZH na

intenziviranje aktivnosti kako bi se u što kraćem periodu ishodila sva potrebna dokumentacija

i pristupilo realizaciji regionalnog centra.

Ţupanija je orijentirana na uspostavu Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom,

ali se JUSZH i dalje smatra jednim od partenra u rješavanju problema gospodarenja otpadom,

te je Ţupanija nastavila s financiranjem njezinog rada sukladno preuzetim obvezama.

31

3. PLAN ORGANIZACIJE SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

Elementi sustava gospodarenja otpadom u Varaţdinskoj ţupaniji planirani su sukladno

Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. god.

Obzirom da je Ţupanija odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim

opasnog otpada i termiĉku obradu otpada) i duţna na svom podruĉju osigurati uvjete i

provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera suraĊivati s

jedinicama lokalne samouprave, a da su Gradovi i Općine odgovorni za gospodarenje

komunalnim otpadom i duţne su na svom podruĉju osigurati uvjete i provedbu propisanih

mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, meĊusobno suraĊivati i uz koordinaciju

Ţupanije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada Plan

gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije koncepcijski je orijentiran na uspostavu

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom putem Ţupanijskog centra za gospodarenje

otpadom (ŢCGO).

Paralelno s aktivnostima na uspostavi ŢCGO-a, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku uĉinkovitost i jedinica lokalne samouprave odvijati će se postupak

sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta te postupak sanacije "divljih" odlagališta i

otpadom oneĉišćenog tla.

Varaţdinska ţupanija gospodarenje otpadom sagledava kroz dva kriterija:

1. zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja nameće postojeća, ali i buduća

zakonska regulativa (uvaţavanje direktiva EU) i

2. ekonomsko-financijsku opravdanost investicije imajući u vidu sadašnju cijenu

zbrinjavanja otpada, buduću cijenu usluga, koliĉinu i strukturu otpada.

3.1. Ciljevi gospodarenja otpadom

Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom treba osigurati suvremeni i odrţivi naĉin

gospodarenja otpadom kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri postigli ciljevi cjelovitog sustava.

Osnovne ciljeve za ostvarenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije

ĉine elementi temeljeni na hijerarhijskom naĉelu:

Izbjegavanje i smanjivanje koliĉina otpada,

Odvojeno skupljanje otpada ,

Skupljanje i prijevoz otpada,

Obrada otpada i zbrinjavanje ostatnog dijela,

gospodarenje proizvedenim otpadom na principima odrţivog razvoja,

energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

3.1.1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada

Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada obuhvaćaju aktivnosti usmjerene na

postupno postizanje cilja koji će u svojoj konaĉnici rezultirati promjenama u navikama ljudi

te time i smanjenje koliĉina otpada.

Neophodne aktivnosti u okviru mjera izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada ĉine:

32

izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliĉina otpada na mjestu nastanka kroz odgoj i

obrazovanje te ekonomskim instrumentima,

izbjegavanje nastanka otpada izborom ĉistije proizvodnje odnosno izbjegavanjem

upotrebe štetnih tvari,

gradnja podsustava odvojenog skupljanja i iskorištavanja, odnosno zbrinjavanja

iskoristivih vrsta otpada (ambalaţni otpad, otpadne gume, stari automobili, kućanski

aparati, e-otpad, itd.) u cilju ponovne uporabe proizvoda, za istu ili drugu namjenu,

izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina otpada primjenom planova gospodarenja

otpadom, ishoĊenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (primjena IPPC direktive) te

ostalim pozitivnim propisima,

Slika 2: Odnos izbjegavanja i smanjivanja koliĉina otpada

Mjere izbjegavanja i smanjivanja koliĉina otpada u sustavu gospodarenja otpadom u

Ţupaniji su funkcionalno zastupljene kroz odvojeno skupljanje ambalaţe, papira, kartona,

PET-a, stakla, metala, otpadnih guma, otpadnih motornih i otpadnih jestivih ulja, otpadnih

vozila, ee-otpada gospodarskih subjekata i domaćinstava.

ProizvoĊaĉi otpada obvezni su izraditi vlastite planove gospodarenja otpadom koji

sadrţe vrste, koliĉine i izvore otpada, predviĊene koliĉine nastajanja otpada, tehniĉka,

organizacijska i druga rješenja za smanjivanje koliĉina otpada, naĉin postupanja s otpadom i

plan postojećih i predviĊenih objekata za zbrinjavanje otpada. Gospodarski subjekti trebaju

zbog smanjenja troškova zbrinjavanja otpada, a u svrhu uspješnog poslovanja, otpad u

najvećoj mjeri preraditi u sirovinu koja se moţe ponovo koristiti. Za pojedine gospodarske

subjekte ovakav pristup predstavlja skupe i dugotrajne postupke, ali koji predstavljaju izazov

za razvoj tvrtki koje se bave otpadom. Ponovna prerada, odnosno reciklaţa otpada s gledišta

odrţivog razvoja koji obuhvaća i energetsko iskorištenje otpada kao obnovljivog izvora

energije predstavlja s gledišta zaštite okoliša najoptimalnije rješenje. S druge strane pravilno

Izbjegavanje

Strogo

Izbjegavanje

Smanjivanje

na izvoru

Ponovna

uporaba

OTPAD

PROIZVODI

Smanjivanje količina otpada

Zbrinjavanje otpada

Recikliranje Oporaba u

energetske svrhe

Obrada ostatnog

otpada

33

obraĊeni otpad odgovarajućih fizikalno-kemijskih karakteristika predstavlja zamjenu za

dragocjene prirodne sirovine.

Sve je veći broj pravnih subjekata koji uvoĊenjem ISO standarda - sustava upravljanja

okolišem ISO 14 001 uspostavljaju uĉinkovit i dinamiĉan sustav koji doprinosi smanjenju

oneĉišćenja okoliša. Cilj sustava je osigurati planiranje, proizvodnju i upotrebu proizvoda na

najprihvatljiviji naĉin po okoliš što u podruĉju otpada znaĉi nadzor nad koliĉinama i tokovima

otpada, odnosno u konaĉnici doprinosi smanjenju koliĉina otpada, odnosno odgovornijem

postupanju s otpadom.

Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša je nova zakonska obveza koja kroz integrirano

spreĉavanje i kontrolu oneĉišćenja primjenjuje visoke standarde kontrole emisija pa tako i

gospodarenja otpadom u industriji. Osnovne obveze koje prizlaze iz objedinjenih uvjeta su:

-poduzimanje svih zaštitnih mjera protiv oneĉišćenja, posebno primjenom najboljih

raspoloţivih tehnologija,

-da ne dolazi do znaĉajnijeg oneĉišćenja,

-da se ne stvara otpad; tamo gdje nastaje da se oporabljuje sukladno Direktivi Vijeća

75/442/EC od 15.07.1975.

-da se energija koristi djelotvorno,

-da se poduzimaju mjere za spreĉavanje nesreće i ograniĉavanje njihovih posljedica i

-da su poduzete sve potrebne mjere poslije potpunog prestanka rada radi izbjegavanja

rizika od oneĉišćenja i da s elokacija vrati u prvobitno stanje.

Postoje mnoge mogućnosti izbjegavanja otpada, te se već analizom procesa nastajanja

otpada na bilo kojem postrojenju moţe ostvariti znaĉajne uštede.

Vaţnu ulogu u ostvarenju mjera izbjegavanja i smanjenja koliĉina otpada imaju

ekonomski instrumenti, koji su uvedeni Pravilnikom o ambalaţi i ambalaţnom otpadu i

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim

uljima, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim bazerijama i akumulatorima, Pravilnikom o

gospodarenju otpadnim vozilima, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i

elektroniĉkim ureĊajima i opremom i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom.

Posebno mjesto u ostvarenju mjera izbjegavanja i smanjenja koliĉina otpada zauzima

odgoj i obrazovanje, a kroz ciljanu i sustavnu edukaciju potrebno je ostvariti u konaĉnici

ţeljeni cilj - mijenjanje navika i prihvaćanje novih pravila ponašanja svih sudionika koja

se temelje na uzroĉno-posljediĉnoj vezi ponašanja zajednice odnosno pojedinca i nastanka

otpada.

Porastom standarda, u Varaţdinskoj ţupaniji i dalje će biti prisutna tendencija rasta

koliĉina otpada, što je potvrĊeno u zemljama EU, a postupnim uvoĊenjem ĉvrstih

ekonomskih instrumenata kao i dosljednom primjenom svih navedenih aktivnosti tek u

budućnosti se mogu oĉekivati dugoroĉni pozitivni efekti - smanjenje koliĉina otpada.

3.1.2. Mjere gospodarenja otpadom sukladno optimalnoj tehnologiji obrade

otpada

Za odreĊene vrste otpada koriste se razliĉiti postupci obrade s ciljem da se potpuno

izbjegne ili što je moguće više smanji odlaganje otpada. Budući da je u gospodarenje otpadom

potrebno uloţiti velika financijska sredstva, treba teţiti da otpada bude manje po koliĉini i po

volumenu s jedne strane, a s druge strane da se, zbog ograniĉenosti energije i sirovina, iz

otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo. U tu svrhu razvili su se u svijetu razliĉiti

postupci i tehnologije za obradu otpada.

34

Odlaganje je najstarija od svih metoda obrade otpada. Pretpostavlja postojanje

sanitarne deponije izgraĊene prema svim vaţećim europskim normama zaštite okoliša.

Zbrinjavanje kompletnog komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na odlagalište

protivno je intencijama hrvatskih propisa kao i europske legislative, koji zahtijevaju odlaganje

samo onog dijela ili frakcije koja ne predstavlja opasnost po okoliš, te predstavlja europsko

"juĉer", a Ţupanija traţi rješenje za "sutra".

Spaljivanje otpada prokušana je metoda već dugi niz godina i u zapadnoj je Europi do

sada bila vrlo zastupljena. Zahtjeva visoku investiciju, a osim toga zahtijeva i kritiĉnu masu

otpada, odnosno postojanje veće koliĉine otpada.

Termiĉka obrada otpada sudjeluje danas s više od 70 % u ukupnom obraĊenom

komunalnom otpadu svijeta u ĉemu razvijene drţave sudjeluju s više od 90 % .

Glavni razlozi tako visokom udjelu termiĉke obrade su velika redukcija volumena

odlagališta ostataka obrade (90 %), bitno manji štetni utjecaji na okoliš u odnosu na odlaganje

neobraĊenog otpada i biološku obradu (smanjenje reaktivnosti otpada mineralizacijom) i

dobre mogućnosti prodaje proizvedene energije, što djelomice kompenzira razmjerno visoka

ulaganja.

Termiĉkom obradom mineralizacija otpada provodi u vrlo kratkom roku, što znaĉi, da

se problem otpada ne prenosi na buduće generacije kao kod odlaganja neobraĊenog otpada.

Glavni proizvod termiĉke obrade je energija, pa se komunalni otpad svrstava u obnovljive

energente, koji u razvijenom svijetu uţivaju financijsku i drugu potporu.

Dakle, postrojenja za termiĉku obradu otpada koja se danas grade u Zapadnoj Europi

su zapravo energane na otpad, odnosno njegov gorivi dio (RDF) i kao produkt spaljivanja

dobiva se elektriĉna energija, topla voda te industrijska para.

Kompostiranje se odnosi na biorazgradivi dio komunanog otpada i za proizvodnju

relativno kvalitetnog komposta pretpostavlja odvojeno skupljanje tog dijela otpada. Zahtijeva

relativno visoku investiciju s obzirom na rezultate koje daje. Vrlo je teško garantirati

kvalitetan kompost tretirajući samo biorazgradivi otpad (kuhinjski otpad) zbog nemogućnosti

potpune kontrole ulaznog materijala. Tijekom devedesetih godina "kompost" proizveden iz

otpada izostao je trţišni interes te se sve više koristi za rekultiviranje ili dnevno prekrivanje

odlagališta.

Mehaniĉko-biološka obrada otpada u posljednje se vrijeme sve ĉešće koristi kao

alternativni i jeftiniji postupak obrade otpada, naroĉito u odnosu na termiĉku obradu. Do sada

je razvijen veliki broj varijanti mehaniĉko-biološke obrade, tako da se pod tim pojmom

obuhvaćaju postrojenja s velikim razlikama u tehniĉkoj opremljenosti i uvjetima rada.

Mehaniĉko-biološka obrada otpada je zapravo kombinirani postupak koji zapoĉinje

razvrstavanjem otpada na pojedine dijelove koji se izravno recikliraju (ţeljezo i obojeni

metali), te na krupniju i sitniju frakciju. Sitnija se frakcija zatim obraĊuje biološkim

postupcima u svrhu inertiziranja i koristi za prekrivanje ili punjenje odlagališta. Krupnija se

frakcija najĉešće koristi kao gorivo iz otpada (GIO, engl. RDF, njem. BRAM), odnosno

termiĉki se iskorištava u postojećim postrojenjima (cementare, visoke peći, ciglane) ili u

spalionicama otpada.

Suvremeni mehaniĉko-biološki postupci obrade ostatnog otpada potpuno su zatvoreni,

te opremljeni ureĊajima za proĉišćavanje plinova i otpadnih voda. Ti su postupci automatski

voĊeni i u cijelosti nadzirani. Općenito, nesortirani komunalni otpad prolazi postupak

mehaniĉko-biološke obrade. Mehaniĉko biološka obrada obuhvaća niz tehnoloških postupaka.

(Slika 3.)

35

Slika 3: Shematski prikaz tipiĉnog sustava mehaniĉko biološke obrade otpada

U svijetu se primjenjuje oko 17 varijanti mehaniĉko-biološke obrade od kojih se istiću

slijedeće:

1. Mehaniĉko biološki tretman (MBT) - skupljeni otpad ulazi i drobi se na

granulaciju 25 i 35 mm, potom se u kaskadnom mlinu vrši prva separacija, a zatim u

zatvorenom prostoru slijedi postupna separacija iz koje izlaze frakcije metala, stakla,

energetski vrijedni materijal i biološka frakcija. Biološka se frakcija moţe usmjeravati u

proizvodnju bio-plina, komposta ili u sintetski KDV proces.

KDV - Katalitiĉka obrada termiĉki vrijednih i bioloških frakcija postupkom KDV

u sintetsko dizel gorivo predstavlja inovativno rješenje. Oba su sustava povezana time što se

iz mehaniĉko biološkog procesa sva energetski vrijedna masa usmjerava u katalitiĉku sintezu

patentiranu pod imenom KDV. Sustavi su razvijeni u Njemaĉkoj. Oba sustava imaju certifikat

EU koje jamĉe da ni na koji naĉin ne zagaĊuju okoliš, ni u kojoj fazi postupka, te su kao

integralni sustav jedinstveni na svijetu.

Prednost sistema je što se sav komunalni i gospodarski otpad u cijelosti i konaĉno

obraĊuje, bez dodavanja energije, ostatak je minimalan, neutralan i ne oneĉišćuje okoliš,

obzirom da procesi MBT i KDV ne proizvode emisije u zrak i vode, a ostatni otpad iznosi od

4 – 8 %.

2. Mehaniĉko-biološka obrada (MBO) postupak je obrade kompletnog komunalnog

i neiskoristivog neopasnog industrijskog otpada s ciljem da se, uz optimalne ekološke i

gospodarske odrednice, minimizira potencijal otpada koji se mora odloţiti.

Ova tehnologija ne zahtijeva visoki stupanj primarne selekcije (odvojeno sakupljanje

otpada), ali je niti ne iskljuĉuje, dakle fleksibilna tehnologija koja je prilagoĊena postupnom

razvoju primarne selekcije.

Metoda se temelji na automatskoj mehaniĉkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela

otpada: gorivi dio otpada daljnjim se tretmanom prireĊuje za spaljivanje i moţe se energetski

oporabiti-reciklirati u postrojenjima koja su dislocirana.

1

tona ulaznog

materijala

(nesortirani

otpad)

Vodena para i

CO2

~ 200-250 kg

Mehaniĉko biološka

obrada

Otpadna voda Frakcija namijenjena

za daljnju obradu

~100-200 kg

Djelomiĉno stabiliziran

ostatak namijenjen za

biološku obradu ~ 500 kg

Materijal namijenjen

za reciklaţu

~35 – 245 kg

36

Biorazgradivi dio se biostabilizira, odnosno ubrzanom autofermetacijom se suši i

higijenizira, te se kao takav, inertan i bez ikakvih neugodnih mirisa odlaţe na deponij. Gorivi

se dio u zadnjih desetak godina s izuzetnim rezultatima spaljuje kao alternativni energent u

cementarama. Druga je mogućnost da se u kontrolirano bioreaktorsko odlagalište odlaţe

energetski obnovivi ostatak otpada. Za razliku od standardnog odlagališta gdje se bio-plin

stvara nekontrolirano i nemoguće ga je u potpunosti koristiti, u bioreaktorskom odlagalištu

kontroliraju se svi parametri vaţni za proizvodnju bioplina i na taj se naĉin osiguravaju

optimalni uvjeti za njegovu proizvodnju.

Razgradnja otpada plinifikacijom u plazmi (plasma converter system -PCS)

inovativni je postupak kojim se kompletan otpad razgradi u plinovitu (gorivi plin) i krutu fazu

(metal i staklasta masa sliĉna lavi). Otpad se razgraĊuje pri visokim temperaturama

ionizirajućim plinom. Dobivena energija plina moţe se koristiti direktno kao pogonsko gorivo

i/ili pretvoriti u elektriĉnu energiju, toplinsku energiju, vodik, metanol i dr. Nakon obrade

otpad se iskorištava potpuno, bez ostatka.

3.1.3. Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog

skupljanja otpada

Ove mjere ĉini skup aktivnosti i mehanizama usmjerenih na uporabu otpada

recikliranjem, ponovnu uporabu ili obnovu putem postupaka koji omogućuju izdvajanje

sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe.

Osnovni cilj primjene ovih mjera je izdvajanje korisnih i štetnih tvari koje su

namjenjene ponovnoj uporabi (sekundarnih sirovina) ili sigurnom zbrinjavanju.

Korisne neopasne tvari koje se mogu prikupljati su papir, staklo, metali, plastika,

biootpad i dr., a opasne tvari koje se mogu prikupljati su baterije, akumulatori, lijekovi, boje,

lakovi i dr.

Potrebno je naglasiti da odvojeno prikupljanje mora biti odgovarajuće organizirano i u

privredi i u domaćinstvima, ustanovama i institucijama, a sve u cilju stvaranja sekundarnih

sirovina (papir, staklo i dr.), uštede energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljediĉno

smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito.

Aktivnosti i mehanizmi koji omogućuju vrednovanje otpada su:

razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (domaćinstva i

gospodarski subjekti)

postavljanje zelenih otoka za prihvat korisnih frakcija komunalnog otpada za

graĊanstvo

postavljanje kontejnera za odvojeno skupljanje otpada za gospodarske subjekte

uspostava reciklaţnih dvorišta

Bez obzira na odabrani naĉin obrade ostatnog otpada, mjere gospodarenja otpadom

koje treba uspostaviti ili unaprijediti sukladno najoptimalnijoj tehnologiji obrade otpada

su:

edukacija i komunikacija s javnošću

razvrstavanje i odvojeno skupljanje iskoristivog otpada na izvoru (mjestu nastanka)

uspostava zelenih otoka i izgradnja reciklaţnih dvorišta

dovoz skupljenog komunalnog i proizvodnog otpada u ŢCGO

37

za sve ostale vrste otpada koje spadaju u posebnu kategoriju, naĉin gospodarenja

propisan je ciljanim pravilnicima kojima je utvrĊen naĉin postupanja s tim vrstama

otpada od strane nadleţnog Ministarstva

Edukacija i komunikacija s javnošću je polazna mjera za uspješno rješavanje

problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i

ukljuĉena u sve aktivnosti vezane za unapreĊenje stanja i zaštite okoliša pa time i otpada

upravo u cilju podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina. Kroz

komunikaciju s javnošću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnost svojih planova i

stavova, što je jedini ispravni put za rješavanje zajedniĉkog problema – otpada.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvoĊaĉa

otpada) je preduvjet za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima

se otpadu daje nova vrijednost, primjerice: ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u

energetske svrhe.

Odvojeno se mogu i moraju sukladno Zakonu o otpadu skupljati korisne tvari iz

otpada (npr. papir, staklo, metali, i dr.) i štetne/opasne tvari (npr. baterije, akumulatori, stara

ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili

organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

U cilju uspostave provedivog i ekonomski odrţivog sustava odvojenog skupljanja

iskoristivog otpada na podruĉju Varaţdinske ţupanije potrebno je :

uspostaviti zelene otoke u svim jedinicama lokalne samouprave

uspostaviti reciklaţna dvorišta

Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno

odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima.

Zeleni otoci postoje u nekim jedinicama lokalne samouprave, ali zbog boljeg

funkcioniranja odvojenog skupljanja potrebno je uspostaviti zelene otoke u svim JLS-ima

sukladno broju i potrebama stanovništva, a naroĉito financijskim mogućnostima. Osnovni je

cilj omogućiti svakodnevnu dostupnost zelenim otocima i time osigurati redovito preuzimanje

otpada za ponovnu uporabu ili reciklaţu.

Za uspostavu mehanizma odvojenog sustava potrebno je izraditi ciljanu

dokumentaciju te analizu temeljem kojih će se izvrštiti odabir mikrolokacija za postavljanje

zelenih otoka, te odabir opreme i sama realizacija uspostave zelenih otoka.

Reciklaţna dvorišta su ograĊeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu

okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje razliĉitih

vrsta otpada.

Sukladno iskustvima drugih Ţupanija predlaţe se da bi reciklaţna dvorišta trebalo

locirati i izgraditi u gradovima. Za Varaţdinsku ţupaniju to bi znaĉilo izgradnju reciklaţnih

dvorišta u Varaţdinu, Ivancu, Lepoglavi, Novom Marofu, Ludbregu i Varaţdinskim

Toplicama.

Prostornim planom ureĊenja Grada Varaţdina i Grada Ivanca odredbama za

provoĊenje utvrĊene su lokacije za reciklaţa dvorišta, dok za ostale gradove to nije utvrĊeno.

Stoga se ovim Planom predlaţe da se lokacije budućih reciklaţnih dvorišta preciziraju i u

prostornim planovima Grada Lepoglave, Grada Novog Marofa, Grada Ludbrega i Grada

Varaţdinske Toplice.

38

U Prostornim planovima ureĊenja Općina Vinica, Petrijanec i Cestica predviĊene su

mogućnosti izgradnje i funkcionalnog opremanja reciklaţnih dvorišta. Kroz Planove

gospodarenja otpadom tih JLS-a potrebno je detaljnije valorizirati tu mogućnost.

Za uspostavu reciklaţnih dvorišta potrebno je izraditi ciljanu dokumentaciju i analizu

temeljem kojih će se izvrštiti odabir mikrolokacija, odabir opreme i konaĉna realizacija.

Ovim Planom predlaţu se dvije razine funkcionalne opremljenosti reciklaţnih

dvorišta: manjeg kapaciteta za stanovništvo u navedenim gradovima (osim grada

Varaţdina) i većeg kapaciteta u sklopu ŢCGO (grad Varaţdin).

Reciklaţna dvorišta manjeg kapaciteta trebaju omogućiti odvojeni prihvat

iskoristovog dijela komunalnog otpada (plastika, staklo, papir i karton, baterije).

Reciklaţno dvorište većeg kapaciteta u okviru ŢCGO mora biti funkcionalno

opremljeno za odvojeni prihvat iskoristivog dijela komunalnog otpada, ali i opasnih frakcija

iz komunalnog otpada (pesticidi, lijekovi, razrjeĊivaĉi, boje, otapala i ostale kemikalije) kao i

za posebne kategorije otpada (elektriĉnu i elektroniĉku opremu, akumulatore).

Sustav odvojenog skupljanja otpada moţe obuhvaćati i odvojeno skupljanje biootpada

kao preduvjeta za kompostiranje. Za odvojeno skupljanje biootpada iz domaćinstava potrebno

je provesti analizu isplativosti.

Odluka o potrebi odvojenog skupljanja biootpada ovisiti će o odabiru tehnološkog

postupka u okviru ŢCGO, odnosno opseg i organizacija dogovoriti će se s gradovima i

općinama.

3.2. Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom - ŢCGO

ŢCGO planira se urediti za operativno postupanje sa svim vrstama otpada za ĉije je

postupanje sukladno Zakonu o otpadu izvorno nadleţna Ţupanija, odnosno kao centar u

kojem je moguće zbrinjavati komunalni i neopasni proizvodni otpad, kao i pojedine

posebne kategorije otpada.

U Varaţdinskoj ţupaniji otpad se najvećim dijelom odlaţe na odlagališta, a komunalni

otpad Grada Varaţdina i JLS-a gdje je skupljaĉ Varkom d.d. balira se i skladišti na lokaciji u

Brezju. Zbrinjavanje kompletnog komunalnog i dijela neopasnog proizvodnog otpada na

odlagališta protivno je intencijama hrvatskih propisa kao i europske legislative, koji

zahtijevaju odlaganje samo onog dijela ili frakcije koje ne predstavljaju opasnost po okoliš.

Da bi se moglo pristupiti izradi tehniĉko-tehnološkog rješenja nuţno je odrediti vrste,

koliĉine i tokove otpada.

U poglavlju 2. prikazane su analize postojećeg stanja u postupanju s otpadom, a

podaci su temeljeni na više izvora i naĉina prikupljenih podataka.

Za potrebe odabira tehnologije zbrinjavanja otpada analizirane su i procjenjene

koliĉine onih vrsta otpada (Tablica 11) ĉije je zbrinjavanje predviĊeno u ŢCGO, obzirom da

se pojedine kategorije otpada najvećim dijelom neće zbrinjavati u ŢCGO (metal, ambalaţa,

drvo, gume).

39

Tablica 11 – Koliĉine i vrste otpada koje su predviĊene za obradu unutar ŢCGO-a

kljuĉni

broj Vrsta otpada

Koliĉina t/god

KEO 2006.

Koliĉina (procjena do 2010.)

t/god.

17 GraĊevinski otpad 1.368 66.240*

20 Komunalni otpad -tvrtke 2.248 5 000

20 Komunalni otpad -domaćinstva 37.428 61.000* UKUPNO

42.267 132.240

* Projekcija koliĉina prema Planu gospodarenja otpadom republike Hrvatske

3.2.1. Plan gradnje graĊevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju

otpada

Zbog koliĉina i vrsta otpada koji nastaje na podruĉju Ţupanije potrebno je procijeniti

optimalan tehnološki postupak pri kojem će obradom otpada nastati minimalne koliĉine

ostatnog otpada. Minimalne koliĉine ostatnog otpada bitne su zbog ĉinjenice da se na

podruĉju Ţupanije ne predviĊa izgradnja odlagališta.

Plan izgradnje postrojenja za obradu otpada, prateće infrastrukture te ostalih

neophodnih aktivnosti koje vode funkcionalnoj uspostavi Ţupanijskog centra za gospodarenje

otpadom zapoĉelo je kroz slijedeće aktivnosti Ţupanije:

osnivanje tvrtke Centar za gospodarenje otpadom Varaţdinske ţupanije d.o.o. za

proizvodnju i usluge – srpanj 2006. god.

natjeĉaj za odabir konzultantske tvrtke za nabavu savjetodavnih usluga za odabir

sustava za gospodarenje otpadom – rujan 2006. god.,

odabir konzultantske tvrtke – sijeĉanj 2007. god.

potpisivanje Ugovora o pruţanju savjetodavnih usluga za odabir sustava za

gospodarenje otpadom izmeĊu tvrtke Ramboll i Varaţdinske ţupanije- srpanj 2007.

god. (Assistance in the Procurement of a Solid Waste Management Facility in

Varazdin Tehnical Advisor)

Izmjene i dopune prostornog plana Varaţdinske ţupanije kojima je lokacija Motiĉnjak

utvrĊena za ŢCGO – prosinac 2006.

natjeĉaj za odabir optimalne tehnologije zbrinjavanja otpada –2008. god.

izrada projektne dokumentacije – 2008. god.

procjena utjecaja na okoliš – Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

ureĊenja i graditeljstva, 2008./9. god.

lokacijska dozvola – 2009. god.

graĊevinska dozvola – 2009. god.

izgradnja objekata za obradu otpada – 2010./2011. god.

uporabna dozvola – 2011. god.

ostale aktivnosti – prema potrebi.

40

Uvaţavajući blizinu najvećih proizvoĊaĉa otpada, ali i mogućnost prihvata i

distribucije potencijalne elektriĉne energije i topline u industrijsku zonu, za smještaj ŢCGO-a

ovim Planom utvrĊuje se lokacija Motiĉnjak na istoĉnom rubu grada Varaţdina.

Za smještaj ŢCGO-a (Prilog 3) predviĊen je prostor veliĉine 7,8 ha koji obuhvaća

radnu zonu (infrastrukturni objekti), zaštitnu (ukljuĉujući i vatrozaštitnu) zonu, te interne i

vanjske prometnice. Od infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti postrojenje za

obradu komunalnog otpada, reciklaţno dvorište kao i prostor za obradu graĊevinskog otpada.

Precizirani sadrţaji i elementi te aktivnosti u sklopu ŢCGO predmet su idejnog

rješenja i ostale prateće dokumentacije koja će se izraĊivati za potrebe izgradnje objekta, a u

skladu sa zakonskom regulativom, ali je potrebno predvidjeti slijedeće:

- ulaznu zonu

- postrojenje za obradu otpada

- zone za privremeno skladištenje

- zone za skladištenje ostatnog otpada.

Ulazna zona

Ulazna se zona sastoji od platoa za pranje kotaĉa i vozila, mosne vage na kojoj se

otpad koji ulazi u centar vaţe, portirnice i upravne zgrade, parkirališta za osoblje, posjetitelje i

objekta za odrţavanje opreme i vozila. Cijelo podruĉje ŢCGO-a je ograĊeno.

Postrojenje za obradu otpada

Na prostoru predviĊenom za postrojenje za obradu otpada postavlja se tehnološka

linija za obradu otpada.

Zona za privremeno skladištenje

U okviru ove zone potrebno je predvidjeti prostor za reciklaţno dvorište odnosno

prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada po JLS-ima ili direktim

individualnim dovozom u ŢCGO gdje ostaje do predaje ovlaštenim skupljaĉima ili

obraĊivaĉima.

Zona za graĊevinski otpad

U ŢCGO-u je potrebno osigurati prostor za prihvat i obradu graĊevinskog otpada

(razvrstavanje, postrojenje, reciklat). U prvim fazama izgradnje ŢCGO-a preporuĉa se da se

graĊevinski otpad reciklira mobilnim ili polumobilnim postrojenjima te da se, tek nakon što

se osiguraju konstantno dostatni tokovi graĊevinskog otpada investira u stacionarna

postrojenja. Nositelj koncesije koji će raspolagati obraĊenim graĊevinskim otpadom imati će

obvezu odlaganja ostatka na posebnim lokacijama za graĊevinski otpad i njihovo odrţavanje.

Financiranje i odrţavanje lokacija osigurati će se naplatom naknada za dovoz, prihvat i odvoz

posjedniku graĊevinskog otpada. Ostatni dio od provedene obrade graĊevinskog otpada

moguće je zbrinuti na eksploatacijskim poljima kao i na lokaciji za odlaganje graĊevinskog

otpada u Gradu Lepoglava, koji je svojim Prostornim planom ureĊenja predvidio lokaciju za

tu namjenu.

Veće ostatne koliĉine od obrade graĊevinskog otpada moguće je zbrinuti sukladno

mjerama utvrĊenim kroz Elaborat privremenog postupanja s graĊevinskim otpadom u

Varaţdinskoj ţupaniji, na lokacijama napuštenih i nesaniranih eksploatacijskih polja

(eksploatacijska polja Kocinka i Rakovica u Općini Sraĉinec).

41

Pretovarna stanica predstavlja graĊevinu za privremeno skladištenje, pripremu i

pretovar otpada namijenjenog transportu prema ŢCGO-u. S obzirom na koncept gospodarenja

otpadom u RH, tok otpada ukljuĉuje i njegov prolazak kroz pretovarnu stanicu. Pretovarna

stanica je postrojenje u kojem se komunalni otpad, sakupljen u sakupljaĉkoj mreţi, istovaruje

iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada,

kratko zadrţava, utovaruje u veća vozila i transportira na daljnju obradu u ŢCGO.

Pretovarne stanice imaju znaĉajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer sluţe

kao poveznica meĊu sakupljaĉkom mreţom JLS-a i ŢCGO-a. Otpad koji se moţe prihvatiti u

pretovarnim stanicama je komunalni otpad proizveden u kućanstvima i industrijama koje

proizvode otpad sliĉan komunalnom, zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za ĉišćenje,

pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje), te odvojeno sakupljeni otpad koji se moţe reciklirati

(graĊevinski otpad, ambalaţni otpad i sl.).

Opravdanost i isplativost uspostave pretovarnih stanica predmet je Studije isplativosti,

obzirom da je preporuka za njihovu uspostavu udaljenost do centra za gospodarenje otpadom

više od 30 km. U sluĉaju da Studija utvrdi neisplativost pretovarne stanice lokacije postojećih

kontroliranih odlagališta moguće je koristiti kao reciklaţna dvorišta. Na podruĉju Varaţdinske ţupanije planiraju se pretovarne stanice na lokacijama

odlagališta "Meka" u Ludbregu, "Ĉret" u Novom Marofu, "Jerovec" u Ivancu i pretovarna

stanica u Varaţdinu na podruĉju Motiĉnjaka.

Slika 4. Tok otpada kroz pretovarnu stanicu

Sve poslove vezane oko pravne i operativne uspostave budućeg ŢCGO voditi će

Centar za gospodarenje otpadom Varaţdinske ţupanije d.o.o. za proizvodnju i usluge. Ovo

trgovaĉko društvo osnovano je u srpnju 2006. god. kao zajedniĉka tvrtka Ţupanije i Grada

Varaţdina u omjeru 70 % Ţupanija, 30 % Grad Varaţdin.

42

3.2.2. Mjere sanacije otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta

Na podruĉju Ţupanije u svim JLS-ima organizirano je skupljanje otpada, ali i dalje

nisu sva naselja (brdski dio) ukljuĉena u organizirano skupljanje otpada. Danas se prikupljeni

otpad odlaţe na ĉetiri razliĉito ureĊena i kontrolirana odlagališta (u Ivancu, u Ludbregu, u

Novom Marofu i Cestici). Na lokaciji Brezje (Grad Varaţdin) prikupljeni otpad se balira i

skladišti (u funkciji od 1.04.2005. god.). Odlagalište u Gornjem Knegincu 05.06.2006. god.

zatvoreno je za sve korisnike.

Sufinanciranjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost sva kontrolirana

odlagališta su u postupku sanacije s daljnjim odlaganjem. Za sva kontrolirana odlagališta

proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i u tijeku je izrada projektne dokumentacije

s ciljem ishoĊenja potrebnih odobrenja u skladu s Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o

prostornom ureĊenju i gradnji.

Sanacija kontroliranih odlagališta primijenjuje se kroz sljedeće tipske mjere:

iskop i premještanje odloţenog otpada na ureĊenu nepropusnu podlogu odlagališta,

odvodnja oborinskih i procjednih voda u sustav odvodnje ili na proĉišćavanje u

lokalnom postrojenju za obradu otpadnih voda,

hidrauliĉke mjere za sanaciju oneĉišćenja podzemnih voda ili vodonosnika,

prekrivanje odlagališta pokrovnim slojem,

odgovarajuća kombinacija nekih od prethodnih mjera, te

monitoring pojedinih ekoloških parametara utjecaja odlagališta na vode, zrak, tlo.

Cilj je sanacija kontroliranih odlagališta sa svrhom odlaganja do uspostave ŢCGO-a i

njihovo konaĉno zatvaranje.

Unatoĉ znatnoj pokrivenosti podruĉja Ţupanije organiziranim postupanjem s otpadom

te ciljanog odlaganja otpada još uvijek su prisutna "divlja odlagališta".

Sanacijom divljih odlagališta smanjuje se štetan utjecaj otpada na okoliš, prvenstveno

na podzemne vode.

Aktivnosti na sanaciji provode se kontinuirano, a znatnu pomoć osigurava Fond za

zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost koji sufinancira iznos sanacije, ali primarna sredstva

osigurava svaka JLS.

Sanacija divljih odlagališta provodi se sukladno izraĊenim planovima sanacije, što

podrazumijeva

sortiranje otpada po vrstama: glomazni otpad, drvo, metali, ambalaţni otpad, ostali

otpad,

utovar na vozila,

prijevoz otpada namijenjenog oporabi do reciklaţnog dvorišta,

odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje,

revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave

zabrana daljnjeg dovoza otpada

uspostavita uĉinkovitog nadzora lokacija od strane komunalnog redarstva

u sluĉaju dovoza otpada potrebno je identificirati vlasnika otpada te uz Inspekciju

zaštite okoliša poduzeti mjere i sankcije propisane Zakonom o otpadu.

43

Obzirom da se radi o divljim odlagalištima otpada, sanacija će se provesti na naĉin da

se otpad u potpunosti ukloni i zbrine na ureĊenom i legalnom odlagalištu. U skladu s

odredbama Zakona o otpadu, otpad ĉija se korisna svojstva mogu iskoristiti za oporabu

odnosno reciklaţu (metal, plastika, drvo) posebno će se izdvojiti. Ostatni otpad će se zbrinuti

na kontroliranom odlagalištu.

Radovi na divljim odlagalištima izvoditi će se od strane ovlaštenog skupljaĉa uz

nadzor komunalnog redara, odnosno predstavnika jedinice lokalne samouprave.

3.2.3. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom

Zbog svoje kompleksnosti u uspostavi i provoĊenju cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom u Varaţdinskoj ţupaniji, potrebno je u svim fazama realizacije uspostaviti sustavno

praćenje i nadzor.

Posebno je vaţno nadzirati produkciju vrsta i koliĉina otpada, a naroĉito tok otpada.

Tok otpada zapoĉinje na mjestu njegova nastanka, pa se nastavlja preko skupljaĉa, odnosno

prijevoznika, do mjesta njegovog konaĉnog zbrinjavanja (obrade ili odlaganja), odnosno

oporabe. Nadzor toka reguliran je Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (Narodne novine"

br. 36/96 i Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05).

Sukladno Zakonu o otpadu 1997. god. zapoĉeo je proces uspostave i implementacije

Katastra emisija u okoliš (KEO), ĉiji je sastavni dio i Katastar otpada. Jedna od glavnih svrha

Katastra otpada je temeljem propisane dokumentacije (prijavnih i pratećih listova otpada)

nadzirati i pratiti vrste i koliĉine otpada, te tokove otpada. Kroz KEO su obuhvaćeni

proizvoĊaĉi, skupljaĉi i obraĊivaĉi otpada kao obveznici prijavljivanja u KEO.

U svrhu praćenja i analiziranja tokova otpada potrebno je kontinuirano raditi na

poboljšanju i unaprijeĊenju baze podataka o otpadu putem KEO-a na podruĉju Ţupanije.

Katastar je potrebno kontinuirano nadopunjavati ukljuĉivanjem novih obveznika. Pri tome je

neophodna pomoć i suradnja s Inspekcijom zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša,

prostornog ureĊenja i graditeljstva.

Donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša utvrĊena je i nova nadleţnost za voĊenje

KEO-a, odnosno registra oneĉišćenja okoliša, ĉiji je sastavni dio i registar otpada, a registar

će se od 01.01.2008. god. voditi unutar Upravnog tijela Ţupanije nadleţnog za zaštitu okoliša.

Temeljem ĉlanka 10. Zakona o otpadu, nadzor nad provoĊenjem Plana

gospodarenja otpadom obavlja Ured drţavne uprave nadleţan za zaštitu okoliša, koji je

duţan jednom godišnje do 31.05. tekuće godine, za prethodnu podnijeti Ţupanijskoj

skupštini Izvješće o provedbi Plana - poglavito o izvršenju utvrĊenih obveza i uĉinkovitosti

poduzetih mjera.

Izvješće doneseno na Ţupanijskoj skupštini Varaţdinske ţupanije dostavlja se

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.

44

3.2.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera

Nastavno su samo naĉelno opisani ekonomsko-financijski pokazatelji predloţenog

sustava gospodarenja otpadom dok je detaljna ekonomsko-financijska analiza predmet

zasebne studije.

Ekonomsko-financijski pokazatelji ukljuĉuju:

-troškove mjera za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada,

-troškove prethodnih radova za graĊevine za postupanje s otpadom,

-troškove investicija za izgradnju sustava za gospodarenje otpadom,

-troškove redovnog poslovanja,

-izvori financiranja izgradnje i korištenja graĊevina za obraĊivanje otpada.

Mjere za izbjegavanje i smanjenje koliĉine nastalog otpada najĉešće se provode na

mjestu njegovog nastanka, kod proizvoĊaĉa otpada (gospodarstvo, kućanstvo, industrija itd.).

Za procjenu troškova pojedinih mjera potrebno je mjere detaljno definirati. Većinu ovih mjera

odreĊuje drţava, a ţupanija i jedinice lokalne samouprave provode i samostalno organiziraju

mjere na podruĉju edukacije i razvoja odnosa s javnošću.

Troškovi prethodnih radova za graĊevine za postupanje s otpadom odnose se na

troškove svih aktivnosti koje prethode radovima za graĊevine/objekte za postupanje s

otpadom, a prvenstveno se odnose na troškove licenciranja graĊevina i svih aktivnosti koje

zahtijeva postupak ishoĊenja zakonom propisanih dozvola.

Za lokacijsku i graĊevinsku dozvolu potrebno je:

- lokaciju prostorno-planski definirati,

- provesti istraţne radove,

- provesti postupak procjene utjecaja na okoliš,

- izraditi projektnu dokumentaciju za gradnju ŢCGO-a.

Budući da se ovim Planom predviĊa novi Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom

(ŢCGO) koji sadrţava raznovrsne graĊevine na jednoj lokaciji (graĊevina za obradu otpada,

reciklaţno dvorište, obrada graĊevinskog otpada), mogu se oĉekivati troškovi i sloţenija

procedura ishoĊenja dozvola.

S obzirom da je Planom predviĊeno postupno zatvaranje i sanacija odlagališta u

Ţupaniji, nadleţne jedinice lokalne samouprave i Ţupanija moraju raĉunati i s tim

troškovima.

OdreĊeni dio ukupnih troškova vezanih za graĊevine za postupanje s otpadom

(investicije u graĊevine, redovno poslovanje i odrţavanje graĊevina) snositi će i korisnici

usluga (gospodarski subjekti i kućanstva) kroz cijenu usluge postupanja s otpadom.

Na temelju Zakona o otpadu donesen je Pravilnik o mjerilima, postupku i naĉinu

odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave

("Narodne novine" br. 59/06). Navedenim Pravilnikom je utvrĊeno pravo na naknadu

vlasnicima nekretnina, odnoso sukladno ĉlanku 4. pravo na umanjenu trţišnu vrijednost

nekretnine vlasnik nekretnine ima pod uvjetom da je nekretninu stekao prije poĉetka gradnje

odnosno sanacije ili rekonstrukcije graĊevine namjenjene zbrinjavanju otpada, da je ista

zakonito izgraĊena i da se nalazi na udaljenosti do 500 m od graĊevine namjenjene

zbrinjavanju otpada. Pod nekretninom se podrazumijeva stambena ili stambeno-poslovna

45

graĊevina. Temeljem Pravilnika lokacija ŢCGO u Motiĉnjaku kao graĊevina za obradu

otpada nalazi se izvan stambeno-poslovnih zona te ne podlijeţe odredbama Pravilnika.

Troškovi investicija za izgradnju sustava za gospodarenje otpadom ovise o

elementima sustava. Naĉelno, investicija obuhvaća:

kupovinu zemljišta za izgradnju graĊevine za postupanje s otpadom,

izgradnju graĊevine sa svim graĊevinskim elementima ovisnim o vrsti graĊevine,

nabavku opreme za rad graĊevina (npr. radni strojevi, mosna vaga, postrojenja i

ureĊaji za razvrstavanje, obradu, pripremu i/ili skladištenje otpada, itd.), ili

nabavku opreme za sakupljanje i prijevoz otpada, i sl

Troškove redovnog poslovanja graĊevina za postupanje s otpadom ĉine:

troškovi zaposlenog osoblja u ŢCGO

troškovi rada ŢCGO (energija, drugi materijalni troškovi)

troškovi odrţavanje opreme (koja je u funkciji)

troškovi otplate kredita, ako je izgradnja financirana kreditom

troškovi nadzora rada, kontrole otpada i monitoringa utjecaja ŢCGO na okoliš

Izvori financiranja izgradnje i korištenja graĊevina za skladištenje, obraĊivanje i

obradu otpada mogu biti razliĉiti. Uobiĉajeni investitori za obradu otpada su gradovi i općine

(dijelom i ţupanija). Za poduzeća za obradu i skladištenje otpada, zatim komunalnu djelatnost

skupljanja i prijevoza otpada, investitori su gradovi/općine, te privatnici. Za oĉekivati je da će

sve veći broj investitora biti zainteresiran za ulaganje u pojedine vrste graĊevina za

postupanje s otpadom.

Sredstva za financiranje gradnje graĊevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje

otpada utvrĊena su Zakonom o otpadu. Tako se sredstva za financiranje gradnje graĊevina za

skladištenje, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju u drţavnom proraĉunu (i iz

drugih izvora, u skladu sa zakonom), za ostale kategorije otpada osiguravaju se u proraĉunu

ţupanije, (i iz drugih izvora sukladno ĉlanku 23., stavak 2. Zakona).

Sredstva za financiranje gradnje graĊevina za gospodarenje komunalnim otpadom

osiguravaju se u proraĉunu ţupanije, grada i općine, te iz drugih izvora sukladno ĉlanku 23.,

stavak 3 Zakona.

Drugi mogući izvori financiranja su naknade propisane posebnim zakonom, sredstva

stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom, sredstva pravnih i fiziĉkih osoba,

sredstva privatno-javnog partnerstva, sredstva meĊunarodne pomoći i donacije.

Osim Zakona o otpadu, za financiranje postupanja s komunalnim otpadom od

primarne je vaţnosti i Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 36/95,

70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – proĉišćeni tekst, 92/04 i 178/04) koji odreĊuje

skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje, te komunalne djelatnosti za koje odreĊuje

naĉela i naĉine obavljanja i financiranja. Jedan od naĉina financiranja tih aktivnosti je i iz

koncesijskih naknada koje se daju za njihovo obavljanje.

Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti u vezi s komunalnim otpadom

osiguravaju se iz cijene usluge kao korisniĉke naknade. Ta cijena moţe sadrţavati i odreĊeni

iznos za financiranje izgradnje graĊevina (objekata i ureĊaja) komunalne infrastrukture, kao i

za nabavku opreme.

46

3.2.5. Uvjeti sufinanciranja

Sredstvima FZOEU-a sufinancirati će se prema Planu gospodarenja otpadom RH do

60 % iznosa izrada projektno-tehniĉke dokumentacije, istraţni radovi na lokaciji ŢCGO-a i

dokumentacija za prijavu za sufinanciranje i to:

a) Dokumentacija za lokacijsku dozvolu

- idejno rješenje

- istraţni radovi (samo za jednu lokaciju)

- studija utjecaja na okoliš

- elaborat za lokacijsku dozvolu

b) Dokumentacija za pripremu prijave za FZEOU i EU fondove

- predinvesticijska studija i plan investicije

c) Dokumentacija za prijavu za FZEOU i EU fondove

- studija izvodljivosti

- analiza troškova i koristi

- tehniĉka dokumentacija za aplikaciju (saţetak glavnog projekta, saţetak SUO-a, druga

tehniĉka dokumentacija)

- aplikacijski obrazac sa svim prilozima (na hrvatskom/engleskom)

d) Dokumentacija za dobivanje graĊevinske dozvole

e) Natjeĉajna dokumentacija za javno nadmetanje

Dokumentacija pod "c" i "e" radi se na engleskom jeziku ako je na temelju

dokumentacije pod "b" projekt odabran za sufinanciranje iz EU-fondova. Ako je na temelju

dokumentacije pod "b" prihvaćeno sufinanciranje iz sredstava FZOEU-a, nastavak

dokumentacije radi se samo na hrvatskom jeziku.

Pravo na sufinanciranje troškova pripremnih radova ostvaruje Ţupanija sljedećom

dinamikom:

1. Za sredstva iz tĉ. a) - Dokumentacija za lokacijsku dozvolu

– nakon što je prostornim planom odreĊena lokacija CGO-a,

– osnovana ili odabrana ţupanijska tvrtka za gospodarenje otpadom,

– sklopljen ugovor ţupanije sa svim gradovima i općinama o zajedniĉkom osnivanju

i korištenju budućeg ŢCGO-a ili

– sklopljen meĊuţupanijski ugovor (ukljuĉivši sve gradove i općine) o osnivanju

RCGO-a.

–

2. Za sredstva iz tĉ. b) - Predinvesticijska studija i plan investicija

– nakon prihvaćanja SUO-a i odobrenja (revizije) idejnog rješenja.

–

3. Za sredstva iz tĉ. c) - Prijava za sufinanciranje

– nakon prihvaćanja i odobrenja predinvesticijske studije i plana investicija.

–

3. Za sredstva iz tĉ. d) - Projekt za graĊevinsku dozvolu

– nakon dobivanja lokacijske dozvole,

– nakon odabira privatnog partnera za budući JPP,

– nakon prihvaćanja i odobrenja sufinanciranja.

–

47

4. Za sredstva ad e) - natjeĉajna dokumentacija (Tender dokumentacija)

– nakon odobrenja (revizije) projekta za graĊevinsku dozvolu.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH, provedbena procjena troškova investicije za

uspostavu sustava gospodarenja otpadom prema ţupanijskom konceptu iznosi 14.000.000

eura, a za regionalni koncept iznosi 37.000.000 eura.

U daljnjem tekstu javna sredstva podrazumijevaju sredstva fondova (FZOEU i EU

pretpristupni fondovi), sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLS/JRS) ostvarena

iz proraĉuna i kreditima banaka. Privatna sredstva ostvaruju se ulaganjem privatnog sektora

modelom JPP-a.

Slika 5: Prikaz financiranja gradnje CGO-a i uspostave sustava gospodarenja neopasnim

(komunalnim i proizvodnim) otpadom prema Planu gospodarenja otpadom RH

ZEMLJIŠTE

KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA

UNUTARNJA

INFRASTUKTURA

PRATEĆI OBJEKTI

CGO

TEHNOLOŠKO

POSTROJENJE

PRETOVARNE

STANICE

SREDSTVA LOKALNE/

REGIONALNE

SAMOUPRAVE

FONDOVI

PRIVATNA

SREDSTVA

Strategija sufinanciranja predviĊa da će se privatnim sredstvima financirati postrojenje

za obradu otpada u CGO-u, modelom JPP-a. Javnim sredstvima sufinancirati će se gradnja

CGO-a i uspostava sustava (odlagališta, obrada otpadnih voda, pogonski objekti, unutrašnja

infrastruktura, druga oprema, pretovarne stanice) bez postrojenja za obradu otpada (MBO).

Javnim sredstvima lokalne/regionalne samouprave financirati će se kupnja (davanje na

raspolaganje) zemljišta za budući CGO, gradnja komunalne infrastrukture (pristupni putevi,

vodovod, odvodnja, el. energija) do budućeg CGO-a.

Sufinanciranje gradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom na

ţupanijskim/regionalnim razinama osigurat će se tako da će se ulaganja u javni dio (CGO bez

MBO-a) pokriti iz sredstava FZOEU i IPA -e u iznosu do 80 %, a sredstva lokalne/regionalne

samouprave pokriti će ostalih 20 % investicije.

Sufinanciranje se odnosi na:

– gradnju CGO-a (bez obrade otpada i proizvodnje el.energije),

– gradnju PS-a.

48

Budući ŢCGO ima isto pravo sufinanciranja bez obzira na to koriste li se sredstva EU-

a ili domaćih fondova ili i jedna i druga. Nakon realizacije gradnje sustav gospodarenja

otpadom mora biti financijski samoodrţiv, odnosno mora pokrivati operativne troškove za

vrijeme rada odlagališta, daljnju gradnju, zatvaranje i odrţavanje odlagališta nakon

zatvaranja.

U nastavku u tablicama 12. i 13. prikazana je distribucija procjene troškova gradnje

CGO-a i uspostave sustava za ţupanijski i regionalni koncept.

Tablica 12: Distribucija procjene troškova gradnje CGO-a i uspostave sustava za ţupanijski

koncept

Investicija u

postrojenje za

obradu (u €)

Infrastruktura

(u €)

Pretovarne

stanice

Troškovi uspostave

sustava u €

CGO PS CGO+PS

Varaţdinska ţupanija 8.000.000 5.000.000 1.000.000 14.000.000

Izvor financiranja privatni

javni

(80% fondovi : 20% JLS)

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH

Tablica 13: Distribucija procjene troškova gradnje CGO/a i uspostave sustava za regionalni

koncept

Investicija u

postrojenje za

obradu (u €)

Infrastruktura

(u €)

Pretovarne

stanice

Troškovi uspostave

sustava u €

CGO PS CGO+PS

Ĉetiri ţupanije 18.000.000 12.000.000 7.000.000 37.000.000

Izvor financiranja privatni

javni

(80% fondovi : 20% JLS)

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH

3.2.6. Upravljanje sustavom

Upravljanje sustavom predviĊa se modelom JPP-a:

1. Ţupanija, u dogovoru s gradovima/općinama ukljuĉenim u sustav, osniva ţupanijsku

komunalnu tvrtku (ŢKT) koja je u potpunosti u javnom vlasništvu.

2. ŢKT sa sredstvima lokalne/regionalne samouprave i sredstvima fondova financira

gradnju ŢCGO.

3. Tvrtka sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom (PP) o ulaganju u ŢCGO i

upravljanju.

4. Ţupanija provodi nadzor nad provedbom sklopljenog ugovora.

5. ŢKT vodi gradnju ŢCGO-a do uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja

otpada za ĉitavu ţupaniju/regiju, koordinira rad lokalnih (gradskih) komunalnih tvrtki,

organizira dovoz otpada od PS-a do ŢCGO-a.

49

6. PP financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada (MBO) i nakon

gradnje upravlja ŢCGO-om ugovoreno vremensko razdoblje (10-15 godina).

7. PP, osim upravljanja, ima obvezu financiranja rada i daljnje gradnje CGO-a iz

ostvarenih prihoda.

Ovim Planom predviĊa se da u obraĉun troškova budu ukljuĉeni svi troškovi koji su

potrebni za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i operativni troškovi), što ukljuĉuje sve

faze od gradnje ŢCGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta, predobrade, obrade i

konaĉnog odlaganja.

U obraĉun se ukljuĉuju i prihodi od prodaje sekundarnih sirovina i energije dobivene

obradom otpada. Ovi su prihodi i troškovi baza za izraĉun cijene zbrinjavanja po toni

prikupljenog otpada.

Izradom projektne dokumentacije, odnosno izraĉuna troškova i dobitka i Studije

izvodljivosti treba utvrditi predvidivu cijenu zbrinjavanja otpada koja će omogućavati

samoodrţivi rad ŢCGO-a. Cijene će biti podloţne provjeri kako ne bi došlo do gubitka ili

prevelikog profita.

Cijena zbrinjavanja otpada revidirati će se svake godine.

Ukupna cijena zbrinjavanja otpada(u nastavku: CZOU) je iznos koji plaćaju kućanstva

za zbrinjavanje komunalnog otpada komunalnim tvrtkama koje obavljaju skupljanje. Ova

cijena ukljuĉuje prikupljanje, transport, obradu i odlaganje ostatnog otpada, monitoring i

zatvaranje.

CZOU obuhvaća naknadu koja se plaća operateru na ulazu u ŢCGO za troškove

zbrinjavanja otpada i troškove gospodarenja otpadom koje podmiruje ŢKT. Cijena se

izraĉunava na bazi 20-godišnjeg vijeka rada ŢCGO-a. JLS provjerava i, po potrebi, korigira

CZOU jednom godišnje.

Koncepcija gradnje ŢCGO-a prema ovom planu temelji se na principima javnog i

privatnog ulaganja u gradnju, što treba uzeti u obzir prigodom izraĉuna cijene zbrinjavanja

otpada. CZOU mora pokriti i sve troškove rada, odrţavanja, daljnjeg proširenja i investicije u

ŢCGO, imajući u vidu da dio investicija predstavljaju bespovratna ulaganja.

50

4. ROKOVI ZA IZVRŠENJE UTVRĐENIH MJERA

Ovim Planom utvrĊene su mjere za koje je potrebno odrediti rokove za realizaciju,

odnosno vremenski plan.

Planom je predviĊeno da se u 2008. god. odabere tehnologija obrade otpada, pa samim

time nisu poznati ni investicijski troškovi.

Plan gospodarenja otpadom donosi se kao sastavni dio Programa zaštite okoliša.

Izgradnja postrojenja za obradu otpada, prateće infrastrukture te ostalih neophodnih

aktivnosti koje vode funkcionalnoj uspostavi Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom

već se provodi, a planiraju se slijedeće aktivnosti:

natjeĉaj za odabir optimalne tehnologije zbrinjavanja otpada – 2008.

izrada projektne dokumentacije – 2008. god.

procjena utjecaja na okoliš – Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

ureĊenja i graditeljstva, 2008./9. god.

lokacijska dozvola – 2009. god.

graĊevinska dozvola – 2009. god.

izgradnja objekata za obradu otpada – 2010./2011. god.

uporabna dozvola – 2011. god.

ostale aktivnosti – prema potrebi.

Tablica 14 - Vremenski plan za realizaciju

G o d i n a

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Edukacija i

komunikacija s

javnošću

Kontinuirano

Mjere za izbjegavanje i

smanjivanje otpada

Kontinuirano

Primarna reciklaţa

Kontinuirano

Izgradnja reciklaţnih

dvorišta

Izgradnja postrojenja za

obradu otpada

Izgradnja Ţupanijskog

centra za gospodarenje

otpadom

51

5. ZAKLJUĈAK

Provedbeni dokument za postizanje glavnih ciljeva iz Strategije gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji je

donesen 19.07.2007. god. na temelju prijedloga ţupanijskih planova gospodarenja otpadom.

Obzirom da je Ţupanija odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim

opasnog otpada i termiĉku obradu otpada) i duţna na svom podruĉju osigurati uvjete i

provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera suraĊivati s

jedinicama lokalne samouprave, a da su Gradovi i Općine odgovorni za gospodarenje

komunalnim otpadom i duţni su na svom podruĉju osigurati uvjete i provedbu propisanih

mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, meĊusobno suraĊivati i uz koordinaciju

ţupanije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada Plan

gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije koncepcijski je orijentiran na uspostavu

Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom.

Krajnji cilj ŢCGO je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Lokacija ŢCGO je odreĊena i smještena na podruĉje Motiĉnjaka, Grad

Varaţdin, uvaţavajući blizinu najvećeg proizvoĊaĉa komunalnog i proizvodnog otpada, ali i

mogućnost distribucije toplinske i elektriĉne energije nastale obradom otpada u industrijsku

zonu.

U obuhvatu ŢCGO predviĊen je prostor veliĉine 7,8 ha koji obuhvaća radnu zonu

(infrastrukturni objekti), zaštitnu (ukljuĉujući i vatrozaštitnu) zonu, te interne i vanjske

prometnice. Od infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti postrojenje za obradu

otpada, reciklaţno dvorište i prostor za obradu graĊevinskog otpada.

Zbog koliĉina i vrsta otpada koji nastaje na podruĉju Ţupanije potrebno je procijeniti

optimalan tehnološki postupak pri kojem će obradom otpada nastati minimalne koliĉine

ostatnog otpada. Minimalne koliĉine ostatnog otpada bitne su zbog ĉinjenice da se na

podruĉju Ţupanije ne predviĊa izgradnja odlagališta.

Na podruĉju Varaţdinske ţupanije planiraju se 3 pretovarne stanice na lokacijama

odlagališta "Meka" u Ludbregu, "Ĉret" u Novom Marofu ,"Jerovec" u Ivancu i pretovarna

stanica u Varaţdinu na podruĉju Motiĉnjaka.

Upravljanje sustavom predviĊa se modelom JPP-a prema kojem Ţupanija, u dogovoru

s gradovima/općinama ukljuĉenim u sustav, osniva ţupanijsku komunalnu tvrtku (ŢKT) koja

je u potpunosti u javnom vlasništvu.

ŢKT sa sredstvima lokalne/regionalne samouprave i sredstvima fondova financira

gradnju ŢCGO. Tvrtka sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom (PP) o ulaganju u ŢCGO

i upravljanju. Ţupanija provodi nadzor nad provedbom sklopljenog ugovora.

ŢKT vodi gradnju ŢCGO-a do uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja

otpada za ĉitavu ţupaniju/regiju, koordinira rad lokalnih (gradskih) komunalnih tvrtki,

organizira dovoz otpada od PS-a do ŢCGO-a.

PP financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada (MBO) i nakon

gradnje upravlja ŢCGO-om ugovoreno vremensko razdoblje (10-15 godina).

PP, osim upravljanja, ima obvezu financiranja rada i daljnje gradnje ŢCGO-a iz

ostvarenih prihoda.

52

Odabir optimalne tehnologije provesti će se po natjeĉaju za odabir sustava za

gospodarenje otpadom u 2008. god.

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom u posljednje je vrijeme posebno izraţeno i u

naĉinu postupanja s graĊevinskim otpadom.

Prema ĉlanku 14. Zakona o otpadu, ţupanija je duţna osigurati uvjete i provedu

propisanih mjera za gospodarenje svim vrstama otpada. Pod osiguranjem uvjeta i provedbe

propisanih mjera za postupanje s graĊevinskim otpadom, podrazumijeva se osiguravanje

uvjeta za nesmetanu djelatnost takve vrste, a to se prvenstveno odnosi na koordiniranje pri

osiguravanju lokacije u dokumentima prostornog ureĊenja ţupanije i jedinica lokalne

samouprave.

U okviru svoje nadleţnosti Ţupanija je izradila Izmjene i dopune Prostornog plana

Varaţdinske ţupanije kojom je planirana lokacija za gospodarenje otpadom na lokaciji

Motiĉnjak u Varaţdinu. U obuhvatu te lokacije predviĊen je i centar za obradu graĊevinskog

otpada. Osim lokacije Motiĉnjak kao lokacija reciklaţnog centra za graĊevinski otpad

predviĊa se i lokacija Oĉura, utvrĊena za navedenu namjenu i kroz prostorno-plansku

dokumentaciju Grada Lepoglave. Ostatni dio od provedene obrade graĊevinskog otpada

moguće je zbrinuti na eksploatacijskim poljima.

Paralelno s uspostavom ŢCGO-a provodi se sanacija kontroliranih odlagališta i

sanacija divljih odlagališta, financirana od strane JLS-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

uĉinkovitost.

Donošenjem Plana gospodarenja otpadom Varaţdinske ţupanije pokreću se

promjene koje će rješavati postojeće probleme, unapreĊivati sustav i usmjeravati

Ţupaniju prema jedino mogućem "odrţivom" gospodarenju otpadom, što je prioritetna

zadaća zaštite okoliša.

53

PRILOG 1 (Tablica 6): Popis pravnih subjekata kojima su izdane dozvole za skupljanje, oporabu i zbrinjavanje otpada

BR. TVRTKA - OBRT ADRESA DATUM

IZDAVANJA RIJEŠENJA

DJELATNOST PO OTPADU

VRSTE OTPADA KLJUČNI BROJ

OTPADA DOZVOLA IZDANA

NA ROK

1. GUMIIMPEX d.o.o. P. Miškine 64c,

Varaţdin 26.08.2005.

skupljanje, skladištenje, obraĊivanje

otpadne gume 16 01 03 5. GODINA

2. UNIVERZAL d.o.o. Cehovska 10,



- otpad od mehaniĉkog oblikovanja te fiziĉke i mehaniĉke

površinske obrade metala i plastike

- otpadna ambalaţa (ukljuĉujući odvojeno sakupljeni komunalni i

ambalaţni otpad) - stara vozila i otpad od

rastavljanja starih vozila i odrţavanja vozila

- otpad iz elektriĉne i elektroniĉke opreme

- neispravne šarţe - graĊevinski otpad

- komunalni i sliĉni otpad

12 00 00

15 00 00

16 01 00

16 02 02 do 16 02 00 16 03 00 17 00 00 20 00 00

5. GODINA

3. BBS d.o.o.

Frane Petrića 3,

Zagreb 12.04.2006.

skupljanje, skladištenje i obraĊivanje

otpadna plastika ambalaţa od plastike

02 01 04 15 01 02 5.

GODINA

4. GRP d.o.o.

P. Miškine 64c,

Varaţdin 03.01.2005. skupljanje, skladištenje otpadne gume 16 01 03 5. GODINA

5. OBRT TRGOVINA I USLUGE «MAKS»

Kolodvorska bb, Turĉin

20.01.2005. skupljanje - komunalni i sliĉni otpad 20 00 00 5. GODINA

54

6. OBRT STAGOTA

Varaţdinska

301, Sraĉinec 29.03.2005. skupljanje, skladištenje staklena ambalaţa 15 01 07 1. GODINA

7. STEVO BOGDAN Belska 18,

Tuţno 23.05.2005. skupljanje

otpadna vozila ţeljezne kovine obojene kovine

16 01 06 16 01 17 16 01 18

5. GODINA

8. IVKOM d.d.

V. Nazora 96b,

Ivanec 17.05.2005. odlaganje komunalni otpad 20 03 00 2. GODINE

9. IVKOM d.d.

V. Nazora 96b, Ivanec

V. Nazora 96b, Ivanec

10.05.2005. skupljanje

komunalni otpad otpad od prerade drva

otpad iz koţarske industrije izolacijski materijal

20 03 00 03 01 199 04 01 09 17 06 04

5. GODINA

10. PARKOVI d.d.

Hallerova aleja

8, Varaţdin 07.02.2005. skupljanje i skladištenje otpad iz parkova i groblja 20 02 00 5. GODINA

11. KOMUNALAC d.d.

Novi Marof

ODBIJENO 10.05.2006.


komunalni i neopasni proizvodni otpad

ODBIJENO 10.05.2006.

12. CIOS d.o.o.

Varaţdin P.Miškine 63 15.02.2006.


- OTPAD IZ INDUSTRIJE ŢELJEZA I

ĈELIKA

- OTPAD IZ METALURGIJE ALUMINIJA

- OTPAD IZ METALURGIJE OLOVA

- OTPAD IZ METALURGIJE CINKA

- OTPAD IZ METALURGIJE BAKRA - OTPAD IZ METALURGIJE OSTALIH

OBOJENIH METALA

- OTPAD OD LIJEVANJA OBOJENIH

METALA

- OTPAD OD OBLIKOVANJA TE FIZIĈKE

I MEHANIĈKE OBRADE METALA I

PLASTIKE

- AMBALAŢA (ukljuĉujući odvojeno

skupljeni komunalni otpad) ambalaţa od metala

miješana ambalaţa

-STARA VOZILA IZ RAZLIĈITIH

NAĈINA PRIJEVOZA (ukljuĉujući ne

cestovna sredstva) i OTPAD OD

RASTAVLJANJA STARIH VOZILA I

ODRŢAVANJA VOZILA (osim 13,14 16

06 i 16 08)

- OTPAD IZ ELEKTRIĈNE I

ELEKTRONIĈKE OPREME

10 02 00

10 03 00 10 04 00 10 05 00 10 06 00 10 08 00 10 10 00

12 01 00

15 01 00

16 01 00

16 02 00

55

- METALI (ukljuĉujući njihove legure)

- OTPAD OD USITNJAVANJA OTPADA

KOJI SADRŢE METAL

- OTPAD OD MEHANIĈKE OBRADE

OTPADA (npr. sortiranjem,

drobljenjem, prešanjem/zbijanjem,

peletiranje/granuliranjem) - ODVOJENO SAKUPLJENI SASTOJCI

(osim 15 01)

- OSTALI KOMUNALNI OTPAD

17 04 00 19 10 00

19 12 00

20 01 00

20 03 00

13. LOTUS 91 d.o.o.



- OTPAD OD PRERADE DRVETA I

PROIZVODNJE OLOĈA I NAMJEŠTAJA - OTPAD OD PROIZVODNJE CELULOZE,

PAPIRA I KARTONA I OBRADE

- OTPAD IZ KOŢARSKE I TEKSTILNE

INDUSTRIJE

-OTPAD IZ KOŢARSKE INDUSTRIJE

- OTPAD IZ TEKSTILNE INDUSTRIJE

- OTPAD OD MEHANIĈKOG

OBLIKOVANJA I POVRŠINSKE OBRADE

METALA I PLASTIKE

- OTPAD OD OBLIKOVANJA (ukljuĉujući kovanje, zavarivanje, prešanje,

vuĉenje, tokarenje, rezanje, piljenje i

brušenje)

-AMBALAŢA; APSORBENSKI,

MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTARSKI

MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA

NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAĈIN

- AMBALAŢA

- GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (ukljuĉujući otpad

od izgradnje cesta)

- BETON, CIGLE, PLOĈICE I

MATERIJALI NA BAZI GIPSA

- DRVO, STAKLO I PLASTIKA

- ASFALT, KARTRN I PROIZVODI KOJI

SADRŢE KATRAN


- ZEMLJA I MULJEVI OD JARUŢENJA

LUKA - IZOLACIJSKI MATERIJALI

- GRAĐEVINSKI MATERIJAL NA BAZI

GIPSA

- OSTALI GRAĐEVINSKI OTPAD I

OTPAD OD RUŠENJA

03 01 00

03 03 00

04 00 00 04 01 00 04 02 00 12 00 00

12 01 00

15 00 00

15 01 00

17 00 00

17 01 00

17 02 00 17 03 00

17 04 00 17 05 00 17 06 00 17 08 00

17 09 00

5 GODINA

14 BABIĆ d.o.o.

Cestica 12.02.2007.

skupljanje neopasnog proizvodnog otpada

ambalaţa od papira i kartona, ambalaţa od plastike i staklena

ambalaţa

15 01 01 – 15 01 07 5 GODINA

56

15. BABIĆ d.o.o.

Cestica 12.02.2007. skupljanje komunalni otpad

20 20 01 , 20 20 08 20 01 10 – 20 01 36 20 02 01 – 20 03 99

5. GODINA

16. Obrt GO-DI

transport i trgovina

Nova 22, Trnovec

Bartoloveĉki 14.12.2005. skupljanje

- AMBALAŢNI OTPAD - OTPAD IZ ELEKTRIĈNE I ELEKTRONIĈKE OPREME - GRAĐEVINSKI OTPAD

- KOMUNALNI OTPAD (odvojeno sakupljeni ostaci)

15 01 00 16 02 00

17 00 00 20 01 00

5. GODINA

17. VARKOM d.d.

Varaţdin

Trg bana Jelaĉića 15, Varaţdin

12.09.2005. skupljanje neopasni proizvodni otpad 02 06 00

5. GODINA

18. VARKOM d.d.

Varaţdin

Trg bana Jelaĉića 15, Varaţdin

12.09.2005.

skladištenje , obrada neopasnog proizvodnog

otpada i odvojeno skupljene sastojke

komunalnog otpada na skladištu Malim Prelogima


15 00 00; 5 01 09; 20 01 00

5. GODINA

19. VARKOM d.d.

Varaţdin

Trg bana Jelaĉića 15,

Varaţdin 13.09.2005. skladištenje, obraĊivanje


02 06 00 12 01 02 – 12 01 04

15 01 04 16 02 02 – 16 02 07 16 03 00, 17 00 00, 20 01 40, 20 03 07,

20 01 25

5. GODINA

20. LUKOM d.o.o.

Ludbreg

POSTUPAK JE U TIJEKU



21. UNIVEL COMMERCE

d.o.o. F.Raĉkog 17,

Varaţdin 12.01.2006. skupljanje

skupljanje neopasnog proizvodnog otpada- ambalaţa od papira i

kartona 15 01 01 5. GODINA

22. KNEKOM d.o.o. Gornji Kneginec

Trg hrvatskih branitelja bb

27.02.2006 skupljanje komunalni otpad 20 03 00 5. GODINA

23. KNEKOM d.o.o. Gornji Kneginec

Trg hrvatskih branitelja bb

27.03.2006. obraĊivanje komunalni otpad 20 03 00 5. GODINA

24. JEDINSTVO

KARTONAŽA d.o.o.

Ivanec

Rudarska 6, Ivanec

25.10.2005. skupljanje neop. proiz.

otpada ambalaţa od papira i kartona 15 01 01; 15 01 02 5. GODINA

57

25. M&S METALI

Kuĉanska bb 28.02.2006. skupljanje neop. proiz. otpada-metali

- OTPAD OD LIJEVANJA OBOJENIH METALA

- OTPAD OD OBLIKOVANJA TE FIZIĈKE I MEHANIĈKE OBRADE

METALA i PLASTIKE - AMBALAŢA ( ukljuĉujući

odvojeno skupljeni komunalni ambalaţni otpad)

- STARA VOZILA IZ RAZLIĈITIH NAĈINA PRIJEVOZA (ukljuĉujući

necestovna sredstva) i OTPAD OD RASTAVLJANJA STARIH VOZILA I

ODRŢAVANJA VOZILA (osim 13,14, 16 06 i 16 08)

- OTPAD IZ ELEKTRIĈNE I ELEKTRONIĈKE OPREME


- OTPAD OD USITNJAVANJA - ODVOJENO SAKUPLJENI SASTOJCI (osim 15 01)

- OSTALI KOMUNALNI OTPAD

10 10 00

12 01 00

15 01 00

16 01 00

16 02 00

17 04 00

19 10 00 20 01 00

20 03 00

5. GODINA

26. NOVOKOM d.o.o. Novi Marof

Zagorska 31 25.01.2007. skupljanje, oporaba, zbrinjavanje


5 GODINA

58

PRILOG 2: Koliĉine prijavljenog neopasnog proizvodnog otpada klasificirane po kljuĉnom broju (proizvoĊaĉi s više od 100 t/g otpada)

Re.

br. Kljuĉni broj Šifra ProizvoĊaĉ 2002. god. 2003. god. 2004. god. 2005. god. 2006. god.

1

01 00 00 - Otpad koji nastaje

kod 15.100,00 5.025,00 85,00 500,00

0,00

istraţivanja, kopanja,

obogaćivanja, 01 03 01 KAMNIG d.d. 15.100,00 5.025,00 85,00 0,00

0,00

i danjeg obraĊivanja ruda i od

iskapanja 01 04 99 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

i drobljenja kamenja 01 04 10 CESTA d.d. 0,00 0,00 0,00 500,00 0,00

2 02 00 00 - Otpad iz poljodjelske, 5.016,12 5.060,25 4.358,15 2.428,16 1.277

vrtlarske, lovaĉke, ribarske i

primarne 02 02 01 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 365,00 290,00 250,00 0,00

0,00

proizvodnje kultura, pripremanje

hrane 02 02 02 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 1.355,00 1.675,00 1.030,00 793,00

872

i prerade 02 02 02 MESTRA d.o.o. 0,00 136,06 140,75 184,16 405

02 01 02 KOKA d.d. Varaţdin 381,11 522,22 355,55 379,00 0,00

02 01 02 KOKA d.d. Valionica brojlera 1.303,30 1.260,37 1.081,68 891,00 0,00

02 03 00 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 394,35 344,56 1.332,89 0,00 0,00

02 01 03 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 1.032,66 644,34 0,00 0,00 0,00

02 01 06 VETERINARSKA STANICA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00


3

03 00 00 - Otpad od prerade

drveta i 9.595,93 11.631,12 12.435,54 13.064,70

6.128

proizvodnje papira, kartona,

celuloze, 03 01 02 HODALJ d.o.o. 180,00 125,00 160,00 0,00

0,00

ploĉa i namještaja 03 01 05 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 0,00 200,00 638

03 01 05 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 1.200,00 1.510,00 300,00 800,00 4.650

03 03 00 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 376,38 0,00 825,00 0,00 0,00

03 01 99 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

03 01 99 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 50,40 0,00

03 01 02 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 5.000,00 5.400,00 0,00

03 03 99 JEDINSTVO d.d. KARTONAŢA d.o.o. 295,91 402,24 381,69 0,00 0,00

59

03 01 05 LIPA d.d. Novi Marof 2.443,64 2.793,61 268,85 2.414,30 0,00

03 01 03 MUNDUS-VTS d.o.o. 5.100,00 6.800,27 5.500,00 4.200,00 840

4

04 00 00 - Otpad iz koţarske i

tekstilne 633,03 810,86 652,22 798,71

486

industrije 04 01 09 B.M.V. d.o.o. 63,58 91,74 116,24 104,20 0,00

04 01 09 IVANĈICA d.d. 181,00 155,00 190,50 222,00 153

04 01 09 MOD-DIZ-OBUĆA d.o.o. 0,00 0,00 51,50 58,17 0,00

04 01 99 PROVEL d.o.o. 6,30 50,72 114,78 192,34 0,00

04 02 08 VARTEKS d.d. 81,55 185,86 0,00 0,00 0,00

04 02 99 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 220,00 288,00 152,00 0,00 0,00




04 02 99 BOXMARK LEATHER 0,00 0,00 0,00 0,00 228

04 01 08 VIKO Varaţdin 0,00 0,00 0,00 0,00 105

5

05 00 00 - Otpad od prerade

nafte, proĉišćivanja prirodnog 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

6

06 00 00 - Otpad iz anorganskih

kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

7

07 00 00 - Otpad iz organskih

kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

8

08 00 00 - Otpad iz prozvodnje,

formulacija, 1,02 0,00 0,00 0,79

0,00

prodaje, i primjene premaza (

boje, 08 04 04 IVANĈICA d.d. 1,02 0,00 0,00 0,00

0,00

lakovi i staklasti emajli ), ljepila, 08 02 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 0,79

sredstva za brtvljenje i tiskarskih

boja 08 04 04 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

9

09 00 00 - Otpad iz fotografske

industrije 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

10

10 00 00 - Anorganski otpad iz

termiĉkih 22.540,00 22.540,00 22.540,00 22.542,60

22.540

procesa 10 00 01 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 2,60 0,00

10 02 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 6.440,00 6.440

10 02 99 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 16.100,00 16.100

60

10 09 02 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 16.100,00 16.100,00 16.100,00 0,00 0,00

10 10 03 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 6.440,00 6.440,00 6.440,00 0,00 0,00

11

11 00 00 - Anorganski otpad iz

termiĉkih procesa

0,00 0,00 0,00 12,54

0,00

11 05 01 OMEGA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 12,54 0,00

12

12 00 00 - Otpad od oblikovanja

i površinske

obrade metala i plastike

904,98 803,94 823,26 1.544,17

1.414,65

12 01 01 ELMOK d.o.o. 0,00 0,00 466,34 506,86 0,00

12 01 01 OMEGA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 324,92 426,52

12 01 01 CMS Montaţa 0,00 0,00 0,00 0,00 113,65

12 01 01 CESTA Mineral d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 373,14

12 01 01 HODALJ d.o.o. 0,44 0,00 0,00 0,00 0,00

12 01 01 OPREMA UreĊaji Ludbreg 0,00 0,00 0,00 0,00 167, 70

12 01 01 ITAS d.d.- u steĉaju 115,38 152,12 131,5 49,80 0,00

12 01 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 547,36 512,80 184,90 361,15 333,64

12 01 01 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 1,50 8,18 0,00

12 01 02 TMT d.o.o. 0,00 0,00 7,74 258,90 0,00

12 01 00 TMT d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

12 01 01 TMT d.o.o. 238,23 136,78 31,28 34,36 0,00


13

13 00 00 - Otpadna ulja ( osim

jestivog ulja ) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

14

14 00 00 - Otpad od organskih

tvari koje se koriste kao otapala 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15 00 00 -

Ambalaţni,

apsorbensi,

materijali

za upijanje,

filtarski

materijali i

zaštitna

odjeća koja

nije

specificirana

na drugi

naĉin

1.306,22 1.664,46 2.312,60 2.576,26

2.350,35

15 01 02 BAUMAX ZAGREB d.o.o. 0,00 0,00 0,00 2,50

0,00

15 01 01 BAUMAX ZAGREB d.o.o. 0,00 78,00 103,30 187,00 0,00

15 01 01 BMV d.o.o. 15,38 8,00 32,70 38,32 0,00

15 01 04 BMV d.o.o. 5,92 4,14 4,00 8,50 0,00

15 01 02 BMV d.o.o. 0,78 2,88 1,70 0,90 0,00

15 01 01 GETRO d.d. 71,77 107,28 116,44 58,52 0,00

15 01 02 GETRO d.d. 0,00 13,78 17,70 6,74 0,00

15 01 02 GRAFIĈAR d.d. 0,00 0,00 0,00 3,41 927

15 01 01 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 3,70 10,09 10,93 0,00

61

15 01 02 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 4,58 4,82 0,00

15 01 04 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1,86 0,00

15 01 01 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 43,20 43,45 26,70 0,00 554

15 01 02 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 74,00 73,00 49,00 0,00 0,00

15 01 02 IVANĈICA d.d. 0,00 0,30 0,00 0,00 0,00

15 01 01 IVANĈICA d.d. 0,00 0,00 0,00 25,00 0,00

15 01 04 IVANĈICA d.d. 0,00 1,30 0,00 0,00 0,00



15 01 01 KOKA d.d. 255,90 0,00 136,60 0,00 0,00

15 01 02 KOKA d.d. 2,80 0,00 0,00 0,00 0,00

15 01 01 KOKA d.d. Valionica brojlera 0,00 0,00 0,00 0,00 376,62


15 01 01 KONZUM d.d. 71,59 128,87 248,04 95,70 0,00

15 01 02 KONZUM d.d. 8,50 28,90 8,05 11,30 0,00

15 01 06 LIPA d.d. Novi Marof 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15 01 04 MIV d.d. - Gospodarska - Fabijanska 0,00 0,00 0,90 0,00 0,00

15 01 01 MOD-DIZ-OBUĆA d.o.o. 0,00 0,00 110,00 0,00 0,00

15 01 01 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 67,90 56,26 40,78 40,78 0,00




15 01 01 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 135,50 138,82 200,99 264,50 0,00





15 01 06 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 448,50 878,89 1.102,59 1.283,78 0,00

15 01 01 PROVEL d.o.o. 0,00 0,00 9,52 0,00 0,00

15 01 04 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 7,84 0,00

15 01 02 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 8,84 0,00

15 01 06 TMT d.o.o. 0,00 19,45 12,82 0,00 0,00

15 01 01 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 12,00 0,00

15 01 02 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 1,10 0,00


62



15 01 01 BOXMARK LEATHER 0,00 0,00 0,00 0,00 103,5

15 01 01 Prehrambena industrija Varaţdin 0,00 0,00 0,00 0,00 336

15 01 05 Prehrambena industrija Varaţdin 0,00 0,00 0,00 0,00 156

16

16 00 00 - Otpad koji nije

drugdje

specificiran u katalogu

116,76 131,36 851,45 240,77

1.141

16 01 03 AUTOBUSNI PROMET d.d. 10,65 5,90 20,70 19,05 0,00


16 01 03 GUMIIMPEKS - GRP d.o.o. 102,01 86,95 108,73 81,39 1.141

16 01 99 HŢ-NABAVA-pod. odjel VŢ 0,00 0,00 191,52 51,20 0,00

16 07 99 HŢ_Sekcija za odrţavanje pruga 0,00 0,00 456,00 0,00 0,00

16 04 03 KAMING d.d. 0,00 0,00 0,00 9,66 0,00

16 01 03 HODALJ d.o.o. 0,00 0,20 2,40 0,85 0,00






16 01 99 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 8,32 0,00

16 06 05 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,14 0,00 0,02 0,00

16 01 03 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,73 0,00 0,00 0,00

17

17 00 00 - GraĊevinski otpad i

otpad od

rušenja objekata ( ukljuĉujući

otpad od

izgradnje cesta )

249,23 41,14 43.448,45 4.057,35

1.072

17 04 05 ELMOK d.o.o. 0,00 0,00 170,42 0,00 0,00

17 04 07 GEOTEHNA VARAŢDIN d.o.o. 0,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00

17 01 00 GEOTEHNA VARAŢDIN d.o.o. 0,00 0,00 27.000,00 0,00 0,00

17 04 05 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 4,90 2,14 0,00 0,00

17 04 05 HŢ-Sekcija za odrţavanje pruga 0,00 0,00 38,00 0,00 0,00

17 04 05 IVANĈICA d.d. 0,00 1,06 0,00 4,80 0,00

17 04 05 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 6,56 0,00 0,00


17 04 05 KAMING d.d. 0,00 0,00 8,18 49,66 0,00

17 04 05 HIDROING d.d. 51,88


63


17 09 04 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 637,50 0,00

17 05 04 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1.704,00 0,00

17 03 02 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 530,20 0,00

17 04 05 PZC Varaţdin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 12,56 0,00

17 04 07 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 13,30 0,00 0,00

17 07 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 7,00 0,00 0,00

17 04 05 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,76 885,55 1.097,84 305,74

17 01 07 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1,31 0,00

17 04 05 TMT TIO d.o.o. 0,00 0,00 287,32 0,00 401,1

17 04 05 VARTEKS d.d. 171,50 4,56 2,82 1,50 20,30


17 04 05 AUTOBUSNI PROMET 0,00 0,00 0,00 0,00 105

17 04 05 WAM PRODUCT 0,00 0,00 0,00 0,00 188,65

18

18 00 00 - Otpad koji nastaje

kod zaštite 0,00 0,00 0,00 0,00

60

zdravlja ljudi i ţivotinja i

srodnih istraţivanja 18 01 04 DOM ZA ODRASLE OSOBE JALŢABET 0,00 0,00 0,00 0,00

60

(iskljuĉujući otpad iz

domaĉinstva i

restorana koji ne potjeĉe iz

neposredne

zdrastvene zaštite )

19

19 00 00 - Otpad iz ureĊaja za

obradu otpad. voda i pripremu

pitke vode

0,00 456,42 903,50 753,90 359



19 08 01 VARKOM d.d. 0,00 315,00 295,00 250,00 0,00

19 08 05 GETRO d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

19 08 12 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 200

19 08 09 GETRO d.d. 0,00 0,00 0,00 0,90 0,00

19 08 99 VARKOM d.d. 0,00 95,00 475,00 0,00 159

20

20 00 00 - Komunalni i sliĉni

otpad iz

industrijskih i zanatskih pogona,

ukljuĉujući

524,06 1.418,87 2.541,44 5.202,01

330,61



64

odvojeno prikupljanje frakcije

20 03 01 KAMING d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 08 GETRO d.d. 0,00 0,00 1,80 0,00 0,00

20 01 40 GRAFIĈAR d.d. 0,00 0,00 0,00 1,27 23,60

20 01 01 GRAFIĈAR d.d. 0,00 0,00 0,00 876,10 0,00

20 01 40 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,30 0,00






20 01 01 IVANĈICA d.d. 38,00 20,00 21,00 0,00 0,00

20 01 06 IVANĈICA d.d. 0,70 0,60 0,00 0,00 0,00


20 01 09 KONZUM d.d. 0,00 0,00 1,94 0,00 0,00

20 01 08 KONZUM d.d. 0,00 0,30 0,00 0,00 0,00



20 02 01 BILLA 1.773,71

20 01 01 OPĆA BOLNICA VARAŢDIN 26,32

20 01 02 OPĆA BOLNICA VARAŢDIN 42

20 03 01 MIV d.d. -Gospodarska - Fabijanska 6,50 13,80 12,00 0,00 0,00

20 01 11 VIS KONFEKCIJA d.d. VARAŢDIN 21,75

20 02 01 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 0,00 640,00 0,00

20 01 39 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 0,00 55,90 0,00

20 02 03 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 1.110,00 0,00 0,00






20 03 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 24 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 7,91 0,00

20 01 04 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,52 0,00 0,00 0,00

20 01 01 VARTEKS d.d. 116,00 416,50 695,20 898,00 0,00

65

20 01 11 VARTEKS d.d. 0,00 725,60 451,20 1.626,40 0,00


20 01 01 YTRES 0,00 0,00 0,00 0,00 28

20 01 01 VARTEKS d.d. - TISKARA 129,20 74,00 144,75 0,00 0,00

20 01 39 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 12,00 0,00

20 01 40 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 25 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 03 99 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 01 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20 01 25 SPECIJALNA BOLNICA NOVI MAROF 0,00 0,00 0,00 0,00 91,50


UKUPNO 55.987,35 49.583,42 90.951,61 53.721,96

36.827

66

PRILOG 3. Lokacije za postupanje s otpadom utvrĊene PPŢ-om

67

PRILOG 4 – Sanacija divljih odlagališta

br. Jedinica lokalne

samouprave

Br. divljih

odlagališta

Rješenje

inspekc.

zaštite

okoliša

Predan

zahtjev

prema

Fondu

Zatraţena

sredstva

u kn

Odobrena

sredstva

u kn

1. Varaţdin 1 3.300.000

2. Ludbreg 6 2.270.210

3. Novi Marof 15 2.144.420

4. Ivanec 11 + + 50.000 20.000

5. Lepoglava 3 + 97.250 odbijeno

6. Varaţdinske Toplice 10 539.000

7. Bednja 35 + 162.900 130.320

8. Beretinec 6 82.662

9. Breznica 3 413.000

10. Brezniĉki Hum 15 372.500

11. Donji Martijanec 4 1.829.000

12. Jalţabet 1 + 472.000

13. Mali Bukovec 8 + 1.180.000 odbijeno

14. Maruševec 1 + + 297.600 119.040

15. Petrijanec 1 + + 129.000 30.000*

16. Sraĉinec

Kocinka i Rakovica

2 + 6.050.000

varijanta Rakovica

varijanta Kocinka

17. Sveti ĐurĊ 3 + + 568.700 30.000*

18. Sveti Ilija 7 + 585.000 odbijeno

19. Trnovec Bartolov. 7 1.320.000

20. Veliki Bukovec 1 236.000

21. Vidovec 2 + + 4.224.000 30.000*

22. Vinica 4 246.788

23. Visoko 7 + 100.520 40.208

UKUPNO

53

26.670.550 kn

399.568 kn

Napomena: debljim slovima oznaĉene JLS koje su predale zahtjev za sufinanciranje Fondu

* 30 000,00 kn - sredstva koje je Fond odobrio za izradu plana sanacije, mjera zaštite, troškovnika te

troškova za pripremne radove nuţne za poĉetak sanacije

- nominalni iznosi sredstava u sufinanciranju divljeg odlagališta će se utvrditi nakon

što JLS izradi plan sanacije i troškovnik koji podlijeţu ocjeni i reviziji Fonda (plan

sanacije je mjerodavan kada Fond na njega izda suglasnost)

68

REPUBLIKA HRVATSKA

VARAŢDINSKA ŢUPANIJA

Ţupanijska skupština KLASA:351-01/06-01/3

URBROJ: 2186/1-01/1-08-165

Varaţdin, 31. oţujka 2008.

Na temelju odredbe ĉlanka 19. Statuta Varaţdinske ţupanije ("Sluţbeni vjesnik

Varaţdinske ţupanije" br. 10/06 – proĉišćeni tekst i 29/06) i ĉlanka 60. Poslovnika o radu

Ţupanijske skupštine („Sluţbeni vjesnik Varaţdinske ţupanije“ broj 29/06) Ţupanijska

skupština Varaţdinske ţupanije, nakon razmatranja Plana gospodarenja otpadom u

Varaţdinskoj ţupaniji za razdoblje 2008. – 2015. godine, na sjednici odrţanoj 31. oţujka

2008. godine, donosi

Z A K L J U Č A K I

Ţupanijska skupština Varaţdinske ţupanije donosi Plan gospodarenja otpadom u

Varaţdinskoj ţupaniji za razdoblje 2008. – 2015. god.

Plan gospodarenja otpadom prilog je ovom Zakljuĉku i ĉini njegov sastavni dio.

II

Ţupanijska skupština upućuje Plan gospodarenja otpadom u Varaţdinskoj ţupaniji za

razdoblje 2008. – 2015. god. Uredu drţavne uprave u Varaţdinskoj ţupaniji za potrebe izrade

Izvješća o provedbi Plana.

III.

Ţupanijska skupština obvezuje ţupana da, u okviru svojih ovlaštenja, ne dozvoli

prenamjenu lokacije za baliranje otpada u Brezju u odlagalište, a Ţupanijsko poglavarstvo da

pribavi izvješće drţavne inspekcije o postrojenju spalionice opasnog otpada PUTO, koje se,

navodno, ţeli instalirati u Jalkovcu.

IV.

Plan gospodarenja otpadom u Varaţdinskoj ţupaniji za razdoblje 2008. – 2015. god.

objaviti će se u ''Sluţbenom vjesniku Varaţdinske ţupanije''.

PREDSJEDNIK

Vladimir Stolnik

plan gospodarenja otpadom u varaŢdinskoj Ţupaniji … · - pravilnik o gospodarenju medicinskim...

Documents