u koprivničkom domoljubu 4. studenoga održana je svečana
TRANSCRIPT
www.podravka.com
Godina XLV • Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006.ISSN - 1330-5204
Str. 4 - 5 Str. 3
Nova čestitka izumiteljici VegetePredsjednik Stjepan Mesić posjetio prof. Zlatu Bartl
Podravka dodijeliladiplome o završenoj edukaciji trgovačkim predstavnicima
U koprivničkom Domoljubu 4. studenoga održana je svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada i 650. obljetnice Koprivnice
Izazov je da Koprivnica, uz to što ima tvornicu juha i Vegete, postane i tvornicom znanjaPiše: Boris FabijanecSnimke: Nikola Wolf
U godini kada Koprivnica slavi 650. obljetnicu, svečanom sjedni
com Gradskog vijeća u koprivničkom Domoljubu proslavljen je Dan grada. Uz brojne uglednike, na svečanosti je bio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Govoreći o propulzivnosti grada, prvi čovjek Koprivnice Zvonimir Mršić vrlo je važnim naglasio započetu izgradnju gimnazije i otvorenje gradskih bazena na Cerinama.
Uz to, kranovi u gradu najbolje pokazuju koliko se gradi i investira. No, unatoč brojnim građevinskim i komunalnim zahvatima u gradu, komunalna naknada nije podignuta od 2001. godine, a i građani Koprivnice ne plaćaju dodatne poreze. Za daljnji razvitak grada najveća nam je prepreka prometna izoliranost pa apeliram na predstavnike vlasti da nam pomognu riješiti taj gorući problem naglasio je Mršić te dodao kako i u budućnosti Koprivnica ima velike razvojne planove.
Gradnja brze ceste od 2007.? Naš grad trenutačno stipen
dira oko 700 studenata, a želja i izazov nam je da Koprivnica, uz to što ima tvornicu juha i Vegete, postane i tvornica znanja. Cilj nam je izgraditi visoko kvalitetnu obrazovnu ustanovu, sveučilišni centar u koprivničkoj vojarni rekao je Mršić te apelirao na predsjednika Mesića da ubrza dislo
kaciju vojske iz koprivničke vojarne.
Pohvalivši napore gradske vlasti u propulzivnom razvoju Koprivnice, Damir Polančec je istaknuo kako i u tome ima zasluga hrvatske Vlade, posebice nakon povijesne sjednice održane u Koprivnici na kojoj su
donesene brojne odluke važne za daljnji razvoj, ne samo Koprivnice već cjelokupne Koprivničkokriževačke županije.
Što se tiče “brze ceste”, tek je nedavno određena trasa i vjerujem da će 2007. godine početi gradnja. Rade se intenzivne pripreme za nastavak
gradnje ceste od Gradeca, i to po principu “metar asfalta prema Bjelovaru, metar asfalta prema Koprivnici”. To je jedini i ispravan način i put. Stavimo glave skupa jer Koprivnica jest i bit će najljepši dio Lijepe Naše rekao je Polančec.
Čestitajući Dan grada i 650.
obljetnicu, predsjednik Mesić je rekao:
Koprivnica osuđena na uspjeh Koprivnica više nije slobo
dni kraljevski grad, već bogati europski grad koji treba razvijati. Svaki grad u ovoj zemlji koji bi imao ovakvu gradsku vlast bio bi osuđen na uspjeh te ne dvojim u daljnje uspješno razvijanje Koprivnice istaknuo je Mesić i obećao da će pomoći Koprivnici u ostvarivanju predviđenih kapitalnih projekata, poput sveučilišnog centra i gradnje “brze ceste”.
Čestitkama su se također pridružili koprivničkokriževački župan Josip Friščić, koji je naglasio izuzetno dobru suradnju županije i grada, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
(Nastavak na 3. stranici)
Sudionici svečane sjednice kojom je obilježen jubilej i Dan grada Koprivnice
KUD ”Podravka” nagrađen je Plaketom Grada Koprivnice za izuzetni doprinos u području kul-ture; priznanje je od gradonačel-nika Mršića primila predsjednica KUD-a Jadranka Ivanković
� Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006. �Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006.
Na svečanoj sjednici u povodu Dana Koprivnice dodijeljena priznanja zaslužnima
- Mnogo su me puta željeli izbaciti iz Koprivnice, ali nikada nisu mogli izbaciti Koprivni-cu iz moga srca - rekao je Pajo Kanižaj, koji je dobio gradsku Nagradu za životno djelo
Plaketa grada dodijeljena i Kulturno - umjetničkom društvu ”Podravka”
Piše: Željko Krušelj
Nesporno je da je tradi-cionalni prilog Privred-nog vjesnika “400 naj-
većih hrvatskih tvrtki”, ovoga puta za 2005. godinu, ponaj-bolji pokazatelj gospodarskih trendova. Razlog je tome da se zasniva na službenim podaci-ma Financijske agencije, tako da su umanjene mogućnosti uljep-šavanja rezultata. Pozitivno je da ogromni dio tih najvažnijih hrvatskih tvrtki ne koristi svo-je pravo neobjavljivanja finan-cijskih pokazatelja, tako da je tu mogućnost ovoga puta isko-ristilo samo njih deset, ali se u rang-listama po djelatnostima može posredno zaključiti kako i one posluju.
Najbitnije je da je i u prošloj godini nastav-ljen trend rasta cjelo-
kupnog gospodarstva, a riječ je o 71.803 tvrtki. Ukupni je pri-hod u odnosu na 2004. porastao za deset posto, na 523 milijar-de kuna, dok su ukupni rasho-di rasli za 8,7 posto, tako da je porasla i dobit nakon oporezi-vanja na 27,7 milijardi kuna, što je povećanje od 21,6 posto. Gu-bitak nakon oporezivanja sma-njen je, pak, a 12,3 na 10,8 mi-lijardi kuna, što je 12 posto ma-nje. Istodobno je za 3,9, dakle sa 783.096 na 813.762, porastao i broj zaposlenih.
Tek je iz tih globalnih po-kazatelja jasno kako je poslovalo 400 najvećih
tvrtki. One su također imale 10-postotni rast, tako da s uku-pnim prihodom od 260,3 mili-jarde kuna čine 49,7 posto hr-vatskog gospodarstva, ali im je 11-postotna dobit nakon opo-rezivanja bila upola manja od manjih tvrtki. O trendovima među najvećima više, međutim, govore podaci da im je smanje-na vrijednost imovine za de-setak posto te kapital i rezerve za oko 25 posto. Sukladno to-me, u njima je broj zaposlenih smanjen s 276 na 272 tisuće, a to potvrđuje tezu da je dio njih obuhvaćen procesom restruk-turiranja, tako da se rast nacio-nalnog gospodarstva u sve većoj mjeri zasniva na malim i sred-njim tvrtkama.
No, riječ je o vrlo sporom procesu, jer tih najve-ćih 400 tvrtki i nadalje
ostvaruje 51,5 posto dobiti na-kon oporezivanja i, što posebno zabrinjava, u hrvatskom izvozu sudjeluje sa čak 59,5 posto. U tom kontekstu treba napome-
nuti da su loši izvozni rezultati i nadalje glavni gospodarski pro-blem, budući da je uvoz, izražen u eurima, i u 2005. rastao za 1,9 posto brže od izvoza, što je do-velo do povećanja vanjskotrgo-vinskog deficita.
Kakva je, dakle, ljestvi-ca najvećih po nekoliko ključnih pokazatelja? Pr-
va je po ukupnom prihodu i na-dalje INA s 20,05 milijardi ku-na. Slijedi je Hrvatska elektro-privreda d.d. s 9,39 milijardi ku-na, no na sedmom i desetom mjestu te ljestvice su još dva HEP-ova društva s ograničeni-om odgovornošću, tako da je taj sustav zapravo imao ukupni prihod od oko 15,8 milijardi ku-na. Na trećemu je mjestu trgo-vački lanac Konzum s 8,51 mili-jardi kuna. Slijede na 4. i 6. mje-stu dva segmenta Hrvatskog telekoma, Telekomunikacije i T-mobile, s ukupno 10,9 mili-jardi kuna. Na petome su mje-stu s 3,89 milijardi kuna Hrvat-ske željeznice, inače i jedan od najvećih hvatskih gubitaša, dok je 8. još jedan mobilni operater VIPNET s 3,12 milijardi, a 9. je Pliva s 3,1 miljardi kuna.
Ljestvica ostvarene dobi-ti osjetno je, međutim, drukčija, ali se to moglo
i očekivati. Na prvome i drugo-me mjestu tu su oba već spo-menuta segmenta HT-a s uku-pno 2,74 milijarde eura. Tre-ća je INA s 892 milijuna dobiti, četvrti je TDR milijuna, slije-di VIPNET te Atlantska i Tan-kerska plovidba. Osmi je, o če-mu je već pisano PIK Vrbovec s 407 milijuna, no to ne proizlazi samo iz poslovnih rezultata, već je i rezultat sanacije te Agroko-rove akvizicije. Interesantna je i tablica izvoznih rezultata, gdje je na prvome mjestu INA s 5,74 milijarde kuna, ali ona je isto-dobno i najveći hrvatski uvo-znik a 13,99 milijardi kuna. Me-đu izvoznicima slijede Pliva s dvije milijarde, a onda dolazi brodogradilište Uljanik s 1,26 miljardi pa DIOKI, Ericsson Ni-kola Tesla, Brodosplit, Benetton Croatia, Boxmark, Tankerska plovidba i HEP. Uz INU, najve-ći su uvoznici opet HEP te ve-ćina tvrtki koje su i na rang-li-sti izvoznika. Potonja spozna-ja također ne spada među one ohrabrujuće.
Što se grupe Podravka ti-če, ona je opet podijeljena na Podravku d.d., Belupo,
Danicu i Poni trgovinu, a sve se one nalaze među 400 najvećih. Tako je prehrambena industri-ja na 21. mjestu po ukupnom prihodu od 1,8 milijardi kuna, što je za jedno mjesto lošije ne-go 2004., po prihodima od izvo-za je na 20. mjestu, dok je naj-bolje plasirana, na 14. mjesto, po kapitalu i rezervama. Belu-po je s prošlogodišnjeg 83. mje-sta pao na 101., no prema dobi-ti nakon oporezivanja svrstan je na solidno 50. mjesto. Danica je 187., što je 12 mjesta bolje nego godinu ranije. Naposljetku, Po-ni trgovina je 212., za 23 mjesta uspješnija nego 2004. godine. n
NAŠA POSLA
Hrvatska mora učiti od Irske
Irci su jasno definirali svoj osnovni strateški cilj, a to je povećanje izravnih stranih ulaganja. Nije se, kao u Hrvatskoj, polemiziralo čiji je koji posao i tko je za što odgovoran, nego su zajedničkim snaga-ma uklonjene sve prepreke koje su se postavljale na tom putu
U srednjoeuropskoj regiji ostvarujemo promet od gotovo 500 milijuna kuna, što je usporedivo s cjelokupnim prihodima mnogih hrvatskih prehrambenih kompanija, i 40 posto ukupne prodaje Vegete u inozemstvu
∆
Nakon svečane sjedni-ce u povodu Dana gra-da predsjednik Repu-
blike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je u koprivničkom Domu za starije i nemoćne izumiteljicu Vegete, profesori-cu Zlatu Bartl.
- Moram istaknuti kako je ovo najuređeniji dom za sta-rije osobe, naše seniore, ka-kav dosada nisam vidio, a po-sebna mi je čast što sam upo-znao profesoricu Zlatu Bar-tl koja je proizvela proizvod koji je jedna europska pove-
znica, a koristi se i u dalekim zemljama - rekao je Mesić te profesorici uručio veliki bu-ket crvenih ruža i komplet penkala.
- Možda će profesorica napi-sati još neki inovativni recept - naglasio je Mesić.
U svom poznatom skro-mnom stilu Zlata je zahvali-la predsjedniku te još jednom istaknula kako je za uspjehe juha i Vegete zaslužna Po-dravka koja joj je dala tako do-bar tim s kojim je odlično su-rađivala. B. F.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio prof. Zlatu Bartl
Prvo okupljanje svih koprivničkih branitelja u vojarni
Koprivničkoj ratnoj 117. brigadi odlikovanje “Red Nikole Šubića Zrinskog”
Koprivnička 117. brigada odlikvana je za junačka djela u Domovinskom ratu
U koprivničkoj vojarni “Ban Krsto Frankopan” u nedjelju je bilo po-
sebno svečano. Okupili su se pripadnici svih ratnih postrojbi koji su sudjelovali u Domovin-skom ratu. S obzirom na to da je to bilo prvo takvo okupljanje, došlo je tek nešto više od pet sto-tina bivših ratnika, iako je samo kroz 117. brigadu prošlo neko-liko tisuća.
Branili Koprivnicu daleko od gradaSvojim bivšim suborcima i pri-
padnicima policijskih postrojbi, koje su također dale veliki obol u obrani domovine, obratili su se Dragutin Kralj i Krešimir Pa-pac. Oni su kao ratni zapovjedni-ci još jednom podsjetili na uspje-he Koprivničanaca, ali i ostalih pripadnika ratnih postrojbi s po-dručja naše županije u obrani domovine. Naime, važno je na-glasiti da su branitelji iz Kopri-vničko-križevačke županije ra-tovali na gotovo svim bojištima diljem Hrvatske, odnosno brani-li Koprivnicu daleko od grada.
- Početkom listopada 1991. u
ovoj je vojarni osnovano zapo-vjedništvo 117. brigade - kazao je prvi ratni zapovjednik ove postrojbe Dragutin Kralj. - Na-žalost, već 7. listopada u 15,45 dva neprijateljska zrakoplova ra-ketirala su objekte u vojarni, ali zahvaljujući našoj protuzračnoj obrani neprijatelj ne pogađa pla-nirane ciljeve. Međutim, ipak smo imali i gubitaka. Ubijen je David Piskor, dok su dvojica voj-nika bila ranjena. No, umjesto da nas ovaj čin obeshrabri, on nam je dao novi poticaj i snagu za ustrojavanju ratnih postroj-bi. Tako smo u vrlo kratkom vre-menu osnovali tri pješačke boj-ne, četiri oklopno - mehanizira-ne bojne, diverzantski i izviđa-čki vod, inženjerijsku satniju, 61.LAD PZO, vod vojne polici-je, cjelokupnu logistiku i druge službe koje su imale presudnu zadaću u pripremi i opremanju postrojbi. U sklopu naše brigade nikla je i prva IPD služba, a izda-vala je i prvi ratni list u Hrvat-skoj - ”Gardist” koji je bio svoje-vrsni promotor brigade i koji je ostavio veliki trag i u drugim po-
strojbama - istaknuo je Kralj te dodao i ovo:
- Kroz sve ratne postrojbe s našeg područja u Domovin-skom ratu prošlo je oko 8000 branitelja, od čega je 450 bilo ra-njeno, dok su na žalost 152 ra-tnika poginula. Njima najviše za-hvaljujemo ovu slobodu i njima ćemo se i najviše klanjati.
General Koprivnjak uručio odličje Okupljenima su se još obrati-
li i potpredsjednik Hrvatske Vla-de Damir Polančec, župan Josip Friščić i gradonačelnik Zvoni-mir Mršić. Svi su oni zahvalili ljudima koji su bili prvi kad je trebalo te ponovili kako njiho-va žrtva nije bila uzaludna jer su baš oni ostvarili stoljetni san svih Hrvata, san da napokon imamo svoju državu.
Ovaj skup imao je i iznimno svečani trenutak - izaslanik pred-sjednika Republike Stjepana Me-sića, general Viktor Kopriv-njak predao je odličje ”Red Nikole Šu-bića Zrinskog” 117. brigadi - za junačka djela u Domovinskom ratu. Ml. P.
Zajednička snimka nagrađenih Koprivničanaca i predstavnika nagrađenih ustanova s predsjednikom Stjepanom Mesićem i gradonačelnikom Zvonimirom Mršićem
Skupina komičara koju čine Peđa Bajković, Jadranko Glava-čević, Marko Petar Orešković, Marina Orsag i Zoky nastupi-la je u srijedu navečer u Domo-ljubu. Nastup stand-up komi-čara ujedinjenih pod imenom “Sve 5”, kako su i najavili izvo-đači uz čestitke povodom obi-lježavanja 650. obljetnice gra-da, Podravkin je poklon Ko-privnici. Pokazalo se da je dar
bio pravi pogodak jer je Do-moljub okupio brojne posjeti-telje željne smijeha. Komičare iz “Sve 5” spojila je zajednička želja za nasmijavanjem ljudi, a zajedno su počeli raditi 2004. godine u zagrebačkom klubu “Papillon” na Savi. Od ove su jeseni na sceni najvećeg klup-skog prostora u Zagrebu, po-pularnoj Tvornici. Svojim izla-skom i stavom na sceni komen-
tiraju svakodnevni život, me-đuljudske odnose i situacije u kojima se nalazimo, a sve s ci-ljem nasmijavanja. Zadatak im je uistinu težak jer su konstan-tno izloženi na milost i nemi-lost publici i već na samoj po-zornici nakon ispričane šale mogu se uvjeriti jesu li u tome uspjeli ili ne, a “Sve 5” su svoj nastup, sudeći prema smijehu publike odradili za pet. I. B.
Podravkin dar za Dan grada
Komičari grupe ”Sve 5” nasmijali Koprivničance
Svečana sjednica u povo-du Dana grada Koprivni-ce bila je i u znaku dodje-
le priznanja zaslužnim poje-dincima i ustanovama. Tako je profesorica Zlata Bartl progla-šena počasnom građankom Koprivnice, a plaketu i klju-čeve Grada uručili su joj dan prije u koprivničkom Domu za starije i nemoćne Zvonimir Mršić i predsjednik Gradskog vijeća Ivan Pal, a na svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja ostalim zaslužnim građanima i ustanovama. Na-gradu za životno djelo dobio
je Pajo Kanižaj, za sveukupni doprinos na području knjiže-vnosti i promicanju ugleda gra-da. Uručene su i četiri Medalje grada - Maji Gjerek za dopri-nos na području književnosti i kulturnoj promidžbi, Heleni Hečimović za doprinos jača-nju civilnog društva te razvoja Koprivnice na području odgo-ja i obrazovanja, ekologije i održivog razvoja, Željku Jako-pancu za osobiti doprinos ra-zvoju obrtništva te Željku Kru-šelju za doprinos na području novinarstva i publicistike. Knji-žnica i čitaonica ”Fran Galo-
vić”, KUD ”Podravka” i Pučko otvoreno učilište dobili su Pla-kete grada za izuzetne dopri-nose u svom području djelo-vanja. U ime nagrađenih za-hvalio se Pajo Kanižaj koji je u svom poznatom šaljivom sti-lu rekao:
- Mnogo su me puta željeli izbaciti iz Koprivnice, ali nika-da nisu mogli izbaciti Kopri-vnicu iz moga srca.
Zapravo cijela proslava obilje-žavanja Dana grada bila je pro-tkana poznatom Kanižajevom sintagmom - ”Koprivnica - ce-loga sveta prestolnica”. B. F.
Razgovor: Milan Tadić, direktor sektora Tržište centralne Europe
Vegeta je Vodeći dodatak jeliMa u SRednjoj euRoPi
Razgovarala: Ines Banjanin
Slovačko je tržište prvo tr-žište na kojemu je prizna-njem Superbrand nagra-
đen brand Podravka. Super-brand je do sada u centralnoj Europi tri puta osvojen u Polj-skoj i jednom u Mađarskoj.
- Ono što je specifično i što nas posebno raduje jest da je priznanje dobiveno za brand Podravka dodatak, pod kojim se imenom Vegeta pojavljuje na tržištima Češke i Slovačke - rekao je u razgovoru za list Po-dravka direktor sektora Tržišta centralne Europe Milan Tadić.
Globalni igrači konstantno rastu• Koja je specifičnost tržišta
centralne Europe? - Osvrnemo li se na razvoj po-
sljednjih 15 godina, centralna Europa najdinamičnija je regija u usporedbi sa svim ostalim eu-ropskim tržištima. Od potpuno nerazvijenih tržišta, CE postala su u nekim ekonomskim poka-zateljima razvijena tržišta EU, s time da je rast ekonomije veći nego prosječan rast u zapadnoj Europi. Sve to uzrokovalo je da su ova tržišta u fokusu gotovo svih svjetskih multinacionalnih kompanija. Posebno su postala meta zapadnoeuropske malo-prodaje koja je u ovim tržištima vidjela velik potencijal. Rezultat toga je da su na ovim tržištima prisutni svi vodeći europski tr-govački lanci, a do restrukturira-nja i koncentracije trgovine do-šlo je vrlo brzo. Također je vrlo snažan trend rasta diskontera, i to tzv. hard diskontera.
Pogledamo li ukupno indu-striju u regiji, možemo reći da se ključni igrači mogu svrstati u dvije grupe: lokalni/regional-ni i globalni. Trendovi pokazu-ju da globalni igrači konstan-tno rastu i preuzimaju sve veće tržišne udjele. Iskustvo i znanja u upravljanju s vremenom do-nose ključnu prednost. Veliči-na i financijska snaga omoguću-ju im istovremeno da preuzmu one lokalne kompanije koje su se svojom kvalitetom uspjele za-držati na tržištu. Ulaskom CE država u EU svi ovi trendovi do-datno su pojačani.
Podravka je na organiziran način ušla na tržište CE
• Kakva je koncentriranost trgovine i pozicija Podravke na tržištu centralne Europe?
- Do današnjih dana trgovina na CE tržištima dosegnula je vi-soku razinu koncentriranosti. Tako prvih deset kupaca u Ma-đarskoj čini 90 posto ukupnog tržišta (samo su dva od njih domaće udruge maloprodaje: CBA i COOP), Češka je gotovo na razini Mađarske (već bez ja-kih domaćih lanaca), a u Slova-čkoj razvoj tržišta ide istim pu-tem. Poljska je u ovoj priči ne-što drukčija zbog svoje veličine i raseljenosti unutar države pa domaća ili tzv. “tradicionalna” trgovina igra još uvijek veliku rolu od oko 60% tržnog udjela.
Kada u ovom kontekstu pro-matramo Podravku, onda je
važno reći da je Podravka na ozbiljan, organiziran način uš-la na ova tržišta početkom de-vedesetih godina prošlog stolje-ća. Podravka je iskoristila pra-vovremen ulazak i izgradila vr-lo snažan brand u regiji, brand Vegeta koji i danas na ovim trži-štima u kategoriji dodataka jeli-ma drži vodeće pozicije. Tako je Vegeta u kategoriji univerzal-nih dodataka broj 1 u Poljskoj, u Češkoj, u Slovačkoj i u Ma-đarskoj. O snazi marke svjedo-či i nezavisno istraživanje inter-nacionalne kuće Young & Rubi-cam iz 2005., gdje je Vegeta u Poljskoj bila pozicionirana na trećem mjestu brandova s naj-većim potencijalom rasta, a istraživanje se odnosilo na bran-dove svih industrija. Za Vegetu je karakterističan i visok indeks distribucije, dakle visoka prisu-tnosti na prodajnim mjestima.
Međutim, kada uspoređuje-mo naš tržišni položaj s na-šim položajem prije deset go-dina, moramo reći da smo u cijeloj regiji u to vrijeme ima-li bolju tržišnu poziciju. To se odnosi i na tržišne udjele, ali i na širinu asortimana. U među-vremenu smo dobili internaci-onalne konkurente, pa i neko-liko lokalnih konkurenata. Ula-zak europskog retaila i trendo-va koje su donijeli također je, dijelom, uzrokovao pad naših tržišnih pozicija. Uz sve to, gu-bitku pozicija pridonijele su i naše slabosti: kasne reakcije na promjene na tržištu, podcjenji-vanje konkurencije, neiskustvo, nedovoljna ili nefokusirana ula-ganja, interne slabosti, nekom-petencija i sl.
No, naša pozicija i dalje je do-bra i s velikim potencijalom za poboljšanje. Imamo snažan brand, što je na ovim tržišti-ma vrlo teško i skupo izgraditi. Izgrađivanje pozicije „od nule“ danas je u srednjoj Europi jako teško i skupo, a mi smo to u je-dnoj kategoriji vrlo dobro odra-dili i naš brand equity je vrlo vi-sok. Samim time mi nismo ma-
la kompanija u CE.
• Što je dobiveno akvizici-jom Lagrisa?
- Pod pritiskom trgovine i konkurencije tijekom godina sužavali smo asortiman, orijen-tirajući se na obranu našeg naj-značajnijeg branda - Vegete. Pa-dom u asortimanu i naša pre-govaračka pozicija kao doba-vljača s vremenom je slabila. Dijelom je to promijenjeno u Češkoj i Slovačkoj akvizicijom Lagrisa. S druge strane, riječ je o zahtjevnom asortimanu, s ni-skim maržama, pa je upravlja-nje svim poslovnim procesima iznimno zahtjevno i rizično. Ukupno govoreći akvizicija La-grisa donijela je Podravki u Če-škoj i Slovačkoj veću tržišnu sta-bilnost, a i neophodna znanja i iskustva za daljnje korake u re-giji. Organski rast u prehrambe-noj industriji u regiji poput CE kreće se između tri i pet posto godišnje, što nije zadovoljavaju-će za zauzimanje ključnih po-zicija na tržištu i stoga je rast putem akvizicija neophodan. Međutim, akvizicije nije lako ostvariti jer su otvaranjem ovih tržišta snažni lokalni proizvo-đači bili napadnuti već 90-ih i većina njih je ili propala ili je kupljena.
Ulaganjem u stabilna tržišta, ulažemo u sigurnu budućnost
• Kakav je utjecaj donijela Europska unija na tržište Cen-tralne Europe?
- Europska unije donijela je mnogo promjena. Ulaskom Če-ške, Poljske, Slovačke i Mađar-ske u EU došlo je do niza stru-kturnih promjena, posebno u pojedinim kategorijama roba nakon promjena regulative i po-tpunog uvažavanja zakonskih okvira EU. EU je interno liberal-no tržište, ali zatvoreno prema van, u pravilu s viskom carin-skim barijerama. Tako je npr. nabava bitnih prehrambenih si-rovina iz nekih svjetskih zema-lja (najefikasnijih) postala ne-
konkurentna zbog carinskih su-stava EU pa su se svi proizvo-đači morali preorijentirati na europske (skuplje) dobavljače. Ovo smo jako dobro osjetili na primjeru Lagrisa u asortimanu riže. Nakon ulaska u EU jedi-ni izvor sirovine je Italija i svi naši planovi o uvozu poluobra-đene jeftine riže (tzv. brown ri-ce) iz Trećeg svijeta i prerade u našem mlinu za rižu za sada su neostvarivi. Talijanski proizvo-đači koji nisu bili prisutni u Če-škoj i Slovačkoj, okrenuli su se tim tržištima, jer su im potpu-no otvorena, stoga osjećamo pritisak konkurencije. U pre-dnosti smo zbog prepoznatlji-vosti naše marke i ukoliko že-limo ostati u tom asortimanu, moramo raditi na jačanju bran-da Lagris i Podravka.
Nadalje, ulaskom u EU 01. 05. 2004. konkurencija na ovim tr-žištima dodatno je pojačana u svim segmentima poslovanja i pred nama je teško razdoblje re-strukturiranja naših kompanija na ovim tržištima.
• Koji je značaj tih tržišta u odnosu na ostala?
- Promet koji ostvarujemo na tržištima CE je respektabi-lan, nešto manji od 500 miliju-na kuna, i po veličini je uspore-div s cjelokupnim prihodima mnogih hrvatskih prehrambe-nih kompanija. S druge strane, gotovo 40 posto ukupne proda-je Vegete na internacionalnim tržištima čini tržište Centralne Europe. Stoga možemo reći da su centralnoeuropska tržišta, tržišta Vegete. Sve ovo čini CE tržišta iznimno važnim za cije-lu Grupu.
Rad u CE može nam biti i zna-čajan izvor znanja i iskustva jer svi trendovi Centralne Europe dolaze i u Hrvatsku i Jugoisto-čnu Europu.
S druge strane, tržišta CE su politički i financijski stabilna i ulažući u njih, ulažemo u si-gurnu budućnost. Imamo ono što mnogi koji planiraju tek do-ći nemaju, imamo potrošače i Centralna Europa treba ostati strateško tržište Podravke.
Za uspješan nastavak poslo-vanja na ovako zahtjevnim tr-žištima neophodno je postići svjetsku razinu konkurentno-sti u našoj kompaniji koja je de-finirana primjenom najnapre-dnijih svjetskih standarda i su-stava upravljanja, s fokusom na stalno praćenje konkurenci-je, stalnim projektima poveća-nja interne efikasnosti, inovati-vnošću u proizvodima i pristu-pu tržištu.
Zbog navedenog mi smo na ovim tržištima već započeli procese restrukturiranja naših kompanija (spajanje kompani-ja u Poljskoj, gašenje proizvo-dnje u Slovačkoj, optimizira-nje asortimana, pojačanja u me-nadžmentu itd.) kako bismo po-stigli razinu efikasnosti naših konkurenata i na temelju to-ga uspješno implementirali lan-siranja novih proizvoda i uspje-šno proveli integracije budućih akvizicija. n
� Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006. �Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006.
Podravka na burzi
Ankica Vranar, referentica za kulturu
Piše: Mario Gatara,burzovni analitičar Poslovnog [email protected]
Tezu o znatno slabijoj aktivnosti ulagača, ili barem njihovoj zamje-
tnoj suzdržanosti, koji očito izbjegavaju participirati u aktu-alnoj korekciji na domaćem tr-žištu kapitala, možda najbolje potkrepljuje - Podravka. Jer u usporedbi s prosječnim prome-tom u ovoj godini, koji je tek nešto manji od tri milijuna ku-na dnevno, recentne brojke u kategoriji obujma trgovine do-imaju su poprilično skromni-ma. Naime, dionice koprivni-čke tvrtke u proteklih tjedan dana niti jednom nisu uspjele prijeći prag od milijun kuna prometa, skupivši ukupno sve-ga 3,2 milijuna kuna prometa. Istodobno, usporedba popri-ma još drastičnije razmjere u sučeljavanju s brojkama iz pret-hodnoga tjedna, kada je zabi-lježen čak sedmerostruko veći obujam trgovine.
No usprkos naprasnom ne-stanku kupaca i velikim osci-lacijama u segmentu volume-
na trgovine, cijena dionica ci-jelo to vrijeme nije bilježila značajnije promjene, zabilje-živši na tjednoj razini pad od 2% (na 480 kuna), što je otpri-like u skladu s izvedbom dva-ju domaćih burzovnih inde-ksa, koji su izgubili na vrijed-nosti 2,4% (CROBEX), odno-sno 2,8% (VIN). Svojevrsna inertnost cijene još više dolazi do izražaja ukoliko stvari pro-matramo s aspekta već etabli-ranog fluktuacijskog raspona, omeđenog na dnu brojkom od 470 kuna, a na vrhu aktu-alnim rekordom od 495 kuna, gdje je ugušen i posljednji po-kušaj dostizanja psihološki vr-lo bitnih 500 kuna. Konsolida-cijski je raspon (aktualan već punih mjesec dana) sasvim uo-bičajena posljedica drastičnih promjena (u ovom slučaju na-glog rasta cijene sa 420 kuna), kojom ulagači obično uzimaju predah, tražeći svježe motive s ciljem oživljavanja trgovine. U tom kontekstu sva je prilika da bi upravo objava kvartalnih rezultata poslovanja mogla po-služiti kao prikladna inspiraci-ja i okončati razdoblje range-tradinga.
U iščekivanju poslovnih rezultata
∆ moj hobi
Od planinarenja do obnove i uređenja staroga mlinaPiše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek
Premda je Ankica, kao i mnoge djevojčice, želje-la igrati rukomet u veli-
kom klubu i trenirala je s klin-kama u koprivničkoj Podravki, putovanja iz rodnog Sigeca na treninge u grad bila su prepre-ka za ozbiljnije bavljenje spor-tom. Već u danima odrastanja naginjala je društvenoj i kul-turnoj strani pa je i pisala pje-sme na osebujan, svoj način, puno čitala. To joj je umnogo-me pripomoglo u otkrivanju korisnih životnih zakonitosti, a u srednjoj školi odabrala je novinarstvo kao životno zva-nje. Završivši u Koprivnici dvi-je godine opće srednje, u Kri-
ževcima je nastavila obrazova-nje u “šuvarovskoj” školi za no-vinare, a praksu je “dodirnula” u uredništvu lista Podravka. Nakon škole zaposlila se An-kica Vranar u Podravkinoj kul-turnoj djelatnosti. Najednom je bila okružena slikarima, ki-parima, literatima, tamburaši-ma, pjevačima, umjetničkim dušama sjedinjenima u veliki RKUD Podravka. Bilo je to zla-tno doba i Podravkine sekcije manekena, organizacije kon-cerata, izložbi, putovanja po hrvatskim gradovima, upozna-vanja ljudi i običaja... Poslje-dnjih pet godina u Uredu je Uprave također zadužena za aktivnosti u kulturi, a sad je još i tajnica Kulturno-umjetni-čkog društva. Tu su sada opet poslovi oko organiziranja tribi-
na, promocija, izložbe kod re-storana i sve što je još vezano za umjetnike različitog kova u Podravkinim sekcijama - sve ih Ankica “umrežuje”. Jedna-ko su joj dragi i pjesnici, slika-ri i pjevači, ali priznaje da je nešto naklonjenija tamburaši-ma. Već i stoga što je privlači glazba, jednako zabavna kao i klasična, a koncerti u Zagrebu u Domu sportova, Lisinskom, Tvornici sve su joj češća navi-ka. Cijeni ljude i divi se onima koji slobodno vrijeme daruju u korist svoje duše i na radost drugih koji u njihovom stvara-nju uživaju. Novinarski pak ni-je bacila pero u trnje, već sa svih kulturno-zabavnih mani-festacija izvještava u listu Po-dravka.
Za regeneriranje duše i tije-
la odabrala je rekreativnu dje-latnost kojoj stremi sve vi-še ljudi - planinarenje. Člani-ca PD Pliva iz Zagreba prvo se popela na Grand Paradi-so, ”pravu” planinu, a domaće Sljeme, Žumberak i Bjelolasi-ca uvijek su ”pri ruci”. Planina-renje i košta, ali nemjerljiva je korist od njega. Za planinare-nja otkrila je i naklonost ko-ja je ispunila njezin život. Ka-da je na Golubinjskom bregu kod Velike Mučne ugledala napušteni mlin, odlučila ga je s kolegicom pretvoriti u turi-stički proizvod Podravine za koji već ima suglasje i Mini-starstva kulture i županijske turističke zajednice. Kupivši taj devastirani objekt, s puno ljubavi prionula je njegovom uređenju i restauriranju. Ani-
na preokupacija, uz pomoć stručnjaka, sada su štagelj, ko-vačnica, pilana, bunar i razni stari predmeti i vraćanje sja-ja kakav su nekada imali i pre-tvoriti ih u ekoturizam s ugo-stiteljskim sadržajem. Pranje, zaštita, premazivanje, sada su hobi čiji se rezultati očekuju za dvije godine, kada bi pro-jekt “Stari mlin Kraljevec” tre-bao osvanuti u željenom obli-ku. Obnova starog mlina i vra-ćanje u “život” jednako je ta-ko snažna Anina preokupacija kao što je bilo i podizanje far-me pilića na obiteljskom go-spodarstvu u Sigecu prije dvi-je godine.
Kada kod Ane sve nabroje-no nije u igri, voli ona igrati šah, kartati belu, zna štrikati... Sport je zanima, ali samo ve-
like nogometne i rukometne utakmice. Navijač je tek u tre-nucima kad igra reprezenta-cija. n
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) ovih je dana otvorila web stranice - www.ubiudr.podravka.hr. Na taj način jedna od najaktivnih braniteljskih udruga želi na jednostavan, brz i pregledan način prikazati veći dio svo-je bogate aktivnosti te uspo-staviti otvoreniju i još kvalite-tniju komunikaciju s ljudima
koji su bili pripadnici ratnih postrojbi ili pak onima koji že-le nešto više saznati o raznovr-snim djelatnostima ove udru-ge, koja broji oko 1380 člano-va. Želja im je da se sa svo-jim sugestijama, prijedlozima i mogućim ispravcima i drugi uključe u rad i nadogradnju ovih stranica.
Web stranice izradio je Ma-rijan Gal.
UBIUDR Podravke na web stranicama
Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
Kako se bliži kraj po-slovne godine, polako se počinju zbrajati prvi
poslovni rezultati u svim proi-zvodnim cjelinama u Podrav-ki, pa tako i u Tvornici voća u Koprivnici. Kada se već u ovo doba godine završi planirana realizacija proizvodnje u inde-ksima koji podosta premašu-ju planirane veličine, onda je to uspjeh koji je u svakom po-gledu hvalevrijedan. Važno je spomenuti da je ova godina bila i plodna u pogledu voća, što se ogledalo i u otkupu jabu-ka i šljiva, kojih je ove godine otkupljeno u količina za dvije prosječne sezone.
- Proizvodnja se odvija po svim zacrtanim planovima, ra-dimo u tri smjene, a količine koje se ostvaruju prilično su
iznad planskih. Ovakva dina-mika proizvodnje očekuje nas još do sredine prosinca ka-da procesni dio Tvornice vo-ća odlazi na kolektivni godi-šnji odmor. Drugi dio radnika potom će krenuti u obavljanje remonta na strojevima ko-ji su radili tijekom cijele go-dine. U tom vremenu kolekti-vnog odmora kreću završne in-vesticije u ovoj tvornici, a pri-tom moram istaknuti da će se ove godine u tvornici izvršiti i sve preostale planirane investi-cije kojih, ima dosta. Očekuje nas tako montaža nove linije za pakiranje marmelade u ve-likim pakiranjima namijenje-nima gastro kupcima. Radit će se na sanaciji prostora otku-pa svježeg voća gdje su rado-vi već započeli, a uredit će se i novi prostor gdje će se prese-liti proizvodnja karamela, ko-ja se do sada odvijala u Tvor-nici dječje hrane. Uz preselje-
nje ugradit će se i dio novih strojeva potrebnih za još kva-litetniju proizvodnju karame-la. Montaža te opreme očeku-
je se do kraja ove godine kao i početak proizvodnje - rekla nam je direktorica Tvornice voća Branka Rušec-Sobota. n
Tvornica voća
Proizvodnja u tri smjene, a potom - remonti i investicije
Kad mislite da ste najbolji, onda tek treba učiti! Tržište u
Hrvatskoj
unatrag pet
godina znatno se
promijenilo
te se moramo
konstantno
školovati
kako bismo
odgovorili
izazovima
tržišta
- istaknuo
je član Uprave
Podravke
Saša Romac
lio je Slobodan Polić:- Raditi u Podravki je stvar
prestiža i neka nam Podravka i dalje bude uspješna firma.
Komuniciranje u prodajiBoravak Podravkinih trgova-
čkih predstavnika u Koprivni-ci iskorišten je i za daljnju edukaciju pa su prezentatori prof. Ivan Ferenčak i Podravki-na menadžerica za edukacije i unapređenje prodaje Dubrav-ka Horvat održali predavanje na temu ”Poslovno komunici-ranje u profesionalnoj prodaji”.
Na tom su predavanju neke od tema bile: “anatomija” profesio-nalnog prodavača, profesional-na prodaja, komuniciranje s tr-žištem, osobna prodaja te oso-bnost prodavača i osobnost kupca, priprema za posao pro-fesionalnog prodavača, osno-ve poslovnog komuniciranja, osnovne smetnje u komuni-ciranju i tehnike poboljšanja komuniciranja . Također Du-bravka Horvat samostalno je s prodajnom operativom odra-dila teme: unapređenje proda-je - općenito, sredstva unapre-
đenja prodaje, aktivnosti una-pređenja prodaje, zadaci trgo-vačkog predstavnika, važnost prodajnog mjesta i pozicioni-ranja proizvoda, SMART ci-ljevi Podravke (po kategorija-ma proizvoda), lideri i njihova važnost, merchandising, store check te planiranje, provedba i analiza. Osim prethodno na-vedenog programa, od strane Unapređenja prodaje - Odje-la za edukacije redovno se pro-vode aktivnosti poput eduka-cije za nove suradnike - po-četni program, edukacije za
vanjske suradnike vezano uz promotivne aktivnosti, eduka-cije za prodajnu operativu i di-stributera. Izrada, prezentaci-ja, implementacija i kontrola SMART ciljeva po tržištima, izrada i analiza svih potrebnih materijala za snimanje prodaj-nih mjesta, organizacija i pro-vođenje te analiza store che-cka koji je predviđen kao po-moć da se uočeni nedostaci otklone u što kraćem roku. Na-ravno, vrlo je bitan i trening s putnicima na prodajnom mje-stu. n
Piše: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf
Gotovi svi članovi Upra-ve predvođeni predsje-dnikom Darkom Ma-
rincem okupili su se 3. stu-denoga u Podravkinoj veli-koj dvorani za sastanke kako bi bili nazočni dodjeljivanju diploma 39 Podravkinih trgo-vačkih predstavnika koji su uspješno završili 3. stupanj edukacije. Naime, prije godi-nu i pol započela je edukacija prodajnog osoblja naše tvrtke u organizaciji Unapređenja prodaje i Ljudskih potencija-
la. Obraćajući se polaznicima član, Uprave Miroslav Vitko-vić je istaknuo:
- Kada mislite da ste najbolji, onda tek treba učiti, jer učenje je neminovnost. Naša prodaj-na operativa spremna je odgo-voriti na sve izazove turbulen-tnog tržišta, a vi ste, vojnički rečeno, na prvoj crti bojišnice, jer sve ideje i zamisli iz centra-le morate implementirati na tr-žištu. Vi ste dio pobjedničkog tima i na to morate biti pono-sni - naglasio je Vitković.
Polaznicima edukacije česti-
tao je na diplomama i član Uprave Saša Romac, istaknuv-ši kako se tržište u Hrvatskoj unatrag pet godina izuzet-no promijenilo te se moramo konstantno školovati kako bi-smo odgovorili njegovim iza-zovima.
Mijenjati se brže od okruženjaZa uspjeh i daljnju budu-
ćnost kompanije moramo zna-ti više od drugih
- Uspjeh kompanije itekako ovisi o vašem poslu te vaše educiranje mora biti konstan-
tno - rekao je Romac.Interaktivno učenje i kon-
stantnost edukacije prodajnog osoblja pohvalio je i Darko Ma-rinac te naglasio kako mora-mo znati više od drugih jer o tome uvelike ovisi uspjeh i dalj-nja budućnost kompanije.
- Kada su promjene oko nas veće od naših unutarnjih, on-da smo propali - naglasio je Marinac te polaznicima edu-kacije uručio diplome.
U ime prodajne operative koja je uspješno završila jedno-ipolgodišnju edukaciju zahva-
U Podravki su dodijeljene diplome o završenoj edukaciji trgovačkim predstavnicima
Dobitnici diplomaDa se u Podravkinoj Prodaji dobro radi, dokazuje i to što je
na dodjeli diploma naglašeno kako su prodajni rezultati u listopadu dobri, planovi su ispunjeni i tim tempom treba nastaviti i dalje. A za takve rezultate uvelike su i zaslužni dobitnici diploma: Dionizije Radeljić, Darko Prevendar, Damir ©imunić, Stjepan Belle, Ljubica Rukljač, Boris Gojak, Zlatko Mudrovčić, Zdravko Varga, Ljuba Miranda, Josip Grošić, Sanja Poljanić, Josip Katalonac, Davorin Pavlek, Goran Kokijer, Branko Zec, Slobodan Polić, Pasko Lobas, Miro Babić, Toni Tudor, Marko Stipanović, Miro Prgomet, Goran Grubić, Dragan Drezga, Neven Frleta, Dino Prolić, Zdravko Eršetić, Stjepan Spevec, Mladen Laškaj, Gordan Klinčić, Mirjana Alfeldi Ćulap, Mladen Koporčić, Dario Staković, Srđan Petrić, Robert Mikša, Zdravko Krznarić, Željko Canjar, Dalibor Dautanec i Alen Novak.
Dojmovi
STjePan Belle, umirovljenik
U Podravki sam počeo raditi 1978. godine kao unapređivač prodaje, potom sam bio trgovački predstavnik. Od 1. lipnja ove godine sam u mirovini, ali sam kompletni edukacijski ciklus unapređenja prodaje prošao. Zadnja edukacija bila je u Karlovcu u srpnju ove godine. No, moram naglasiti kako je u mom radu u Podravki u 28 godina bilo dosta edukacija, ali je činjenica kako se trgovina i hrvatsko tržište jako promijenilo, posebice unatrag nekoliko godina. I kao što su čelni ljudi Podravke rekli, znanja nikada dosta pa je meni i ova edukacija jako dobro došla. Bez obzira što sam u mirovini, ja ću uvijek biti na raspolaganju Podravki.
miRanDa ljUBa, trgovačka predstavnica
Već 21 godinu radim u Podravki. Počela sam kao unapređivač prodaje, potom sam bila koordinator marketinga, voditelj programa kozmetike i sada sam trgovački predstavnik u Rijeci. Moram priznati da mi je ovih 20ak godina u Podravki definitivno brzo prošlo, bilo je puno lijepih trenutaka, a i ružnih koje smo brzo zaboravili. Kada nisam u ovih 21 godinu otišla, onda to dovoljno pokazuje koliko volim raditi u Podravki. Ove edukacije su jako dobra stvar jer neke stvari, dok radite, pomalo zaboravite i upravo ovakvi oblici educiranja prodajnog osoblja pomažu nam, podsjetnik su na ono što u onim silnim jurnjavama za narudžbama zaboravimo. U svakom slučaju, uvijek je dobro nešto novo naučiti.
KRešimiR ČeHUlić, trgovački predstavnik
Od 1999. godine radio sam u Podravki preko Studentskog servisa, potom na ugovor o djelu, a stalno sam zaposlen tri i pol godine. Radim kao trgovački predstavnik za ključne kupce i mogu vam reći da je posao prilično atraktivan, ali i zahtjevan. Dnevno se radi desetak sati, i subotama, jer se, između ostaloga, mora brinuti oko placera. A edukacije koje smo sada prošli jako mi puno znače, ne samo kao podsjetnik već i za daljnji razvoj u prodajnom segmentu. Sigurno da te edukacije treba nastaviti i dalje, a prema mojim saznanjima dosta mojih kolega u Zagrebu čeka u redu za educiranje.
Datum Vrijednosnica Cijena Promet
2. 11. 2006. PODRRA 490 997.530,18
3. 11. 2006. PODRRA 485 497.849
6. 11. 2006. PODRRA 480 847.206,37
7. 11. 2006. PODRRA 480 502.407,47
8. 11. 2006. PODRRA 480 316.153,80
PODR-R-A 02-08.11.2006.
474.00
476.00
478.00
480.00
482.00
484.00
486.00
488.00
490.00
492.00
11/2/06 11/6/06 11/8/06
Cijena
0
200,000
400,000
600,000
800,000
1,000,000
1,200,000
Promet
Series1Series2
� Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006. �Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006.
Novajlija u ligi, momčad Ponikva, uvjerljivom je pobjedom nadigrala kuglače Podravke, koji prema kretanju rezultata nisu bili daleko od boda, jer su uz jednu pobjedu još u tri dvoboja bili nadomak pobjedničkih poena. Ipak, domaći su zasluženo osvojili dva boda, jer su u ukupnom zbroju, uz omjer setova 17:7, bili bolji za 103 čunja. Podravka se nakon 6. kola nalazi na 7. mjestu
sa šest bodova, ali s utakmicom više iz 7. kola protiv momčadi Vrlike. Tako će Podravkaši ove subote biti bez prvenstvene utakmice.
Rezultati: Lukša Ružman 1:0 (4:0) 567:518, Bolanča Šegerec 1:0 (3:1) 546:533, D. Bagić Vučić 1:0 (3:1) 597:528, Bolanča Pigac 1:0 (3:1) 538:533, P. Bagić Betlehem 0:1 (2:2) 509:535, Zidanić Miklošić 1:0 (2:2) 586:583.
Nekad najveći kuglački derbi između kuglačica Podravke i Rijeke ovaj puta nije opravdao očekivanja. Iako je pobjeda Podravke rezultatski gledano minimalna, nije bilo nimalo neizvjesnosti. Ekipa Rijeke doživljava smjenu generacija. Podravka je na vrijeme počela voditi brigu o svojoj budućnosti, pa si je trener Stjepan Koren dopustio ”luksuz” da u završnici u vatru ubaci dvije mlade 20godišnje kuglačice, Dijanu Puhala i Anu Belec.
Nakon prve serije bilo je neriješeno 1:1 uz 51 čunj prednosti Podravke. U drugoj seriji tandem Picer Orehovec odličnom igrom i rezultatima dovodi Podravku u vodstvo od 3:1i
pobjeda je bila osigurana. U trećoj seriji Vučić nije imala nikakvih izgleda protiv raspoložene Perman, dok je Lukač povela 2:0 u setovima, ali je nakon ulaska mladih nada Šopić preokrenula poraz u pobjedu.
Nakon tri odigrana kola u vodstvu je Istra sa šest bodova, slijede Zagreb i Podravka sa četiri itd. U slijedećem kolu Podravka gostuje u Šibeniku kod novajlije u ligi.
Rezultati: Vuka Božičić 0:1 (1:3) 528:527, Zorec Neralić 1:0 (4:0) 573:523, Picer Bradetić 1:0 (4:0) 616:474, Orehovec Pijanović 1:0 (4:0) 603:515, Vučić+Puhala Perman 0:1 (0:4) 282+238:657, Lukač+Belec Šopić 0:1 (2:2) 290+241:587.
Danas evo jednog malog kviz u kojem možete provjeriti svoje
znanje o nosu, kašlju i dišnim putovima, to jest o prehladi. Ocijenite svaku od sljedećih tvrdnji s točno ili pogrešno:
1. U nekim se obiteljima prehlada češće javlja.
2. Žene češće dobiju prehladu nego muškarci.
3. Pušenje čini čovjeka osjetljivijim na prehlade.
4. Stara izreka ”Nahrani prehladu izgladni temperatu
ru” je dobar savjet.5. Nema lijeka za prehladu.6. Jedna prehlada sprečava
drugu.7. Prehlade su isto toliko če
ste ljeti kao i za vrijeme drugih godišnjih doba.
8. Kašalj i kihanje su uvijek znakovi prehlade.
9. Vjerojatnije je da će se ljudi prehladiti kad su pod emocionalnim stresom nego kad doživljavaju klimatske promjene.
10. Lijekovi skraćuju vrijeme prehlade.
11. Mi stvarno ”uhvatimo” prehladu.
ODgOVOri1. Točno. Izgleda da se člano
vi nekih obitelji češće prehlađuju nego drugi. Također, jedna šestogodišnja studija obavljena na Institutu za javno zdravstvo sveučilišta Michigan utvrdila je da odrasle osobe, koje u obitelji imaju malu djecu koja često donose kući viruse prehlade
trpe od prehlada gotovo dvostruko češće nego osobe koje kod kuće nemaju djecu.
2. Točno. Spomenuto ispitivanje je pokazalo da djevojčice starije od tri godine trpe od prehlade češće nego dječaci. Ta je razlika posebno vidljiva u dobi od 20 do 29 godina.
3. Pogrešno. Istraživanje na medicinskom fakultetu u Virginiji ukazuje da prehlada nema neki međuodnos s pušenjem.
4. Pogrešno. I kod prehlade i kod groznice preporučuje se normalna ili lagana prehrana, s dosta tekućine.
5. Točno. Istraživanja na području borbe protiv virusa su stalno u tijeku, međutim potpuno djelotvoran lijek još nije na vidiku.
6. Pogrešno. Prehlada može pružiti privremeni imunitet za ponovljenu infekciju istim virusom, međutim ne pruža imunitet prema drugim virusima prehlade, tako da jednu prehladu može slijediti druga unutar mje
sec dana.7. Pogrešno. Premda mno
ge vrste virusa prehlade ne priznaju geografske granice ili klimatske uvjete, ipak prehlade obično ”nastupaju” u jesen i zimi, kada su ljudi više u zatvorenim prostorima i u bliskom kontaktu.
8. Pogrešno. Alergije mogu proizvesti praktički iste simptome.
9. To može biti točno. Stručnjaci misle da emocije mogu igrati veću ulogu pri stvaranju osjetljivosti na prehladu nego klimatske promjene, koje uzrokuju zahlađenje ili prekomjerno zatopljenje.
10. Pogrešno. Prehlada normalno traje dva do sedam dana, a lijekovi samo mogu olakšati simptome.
11. Točno. Direktnii kontakt s osobom koja ima prehladu je najbolji način da se dobije bolest. Većina poznatih virusa prehlade prenosi se kašljem, kihanjem i rukovanjem. n
JELOVNIK13. 11. ponedjeljak: - Fino varivo, hrenovke, kolač14. 11. utorak: - Kuhana junetina, umak od hrena, pire krumpir15. 11. srijeda: - Umak bologneze, špageti, salata 16. 11. četvrtak: - Pečeni pureći zabatak, hajdinska kaša, salata17. 11. petak: - Špek fileki, pire krumpir, salata
KINOPREDSTAVE
9. - 15. studenoga: ”GARFIELD 2”, američka igrano-animirana komedija, sinkronizirana na hrvatski - u 16 sati
9. studenoga: ”POKOJNI”, američki triler - u 18 i 20,30 sati 10. studenoga: ”POSJETITELJ” - ciklus indijskog filma - u 18 sati10. studenoga: “POKOJNI”, američki triler - u 20 sati 11. studenoga: ”THE MAKING OF MAHATMA” - ciklus indijskog filma - u 18 sati11. studenoga: ”ZABORAVIMO, PRIJATELJI” - ciklus indijskog filma - u 20,30 sati 12. studenoga: ”MAMMO” - ciklus indijskog filma - u 18 sati(Na projekcijama filmova iz ciklusa indijskog filma ulaz je besplatan.)12. studenoga: ”POKOJNI”, američki triler - u 20,30 sati 13. - 15. studenoga: ”POKOJNI”, američki triler - u 18 i 20,30 sati
Kino Velebit u Koprivnici
Piše: dr. ivo Belan
Što znate o prehladi?
∆ OBAVIJESTI
∆ SPORT Prva hrvatska nogometna liga - 14. kolo
∆ LIJEČNIK ZA VAS
Podjela deterdžentaOdjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke koji su na
ručili sredstva za pranje proizvođača Saponia Osijek da će se podjela održati 15. 11. 2006. od 13,30 do 15,30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska 1.
Akcijska prodaja ćevapčićaOdjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da organi
zira akcijsku prodaju ćevapčića pakiranja 3 kg po cijeni od svega 82,13 kn/pakiranje. Količine su ograničene i prodaja će trajati do isteka zaliha. Za kupnju potrebno je imati osobnu iskaznicu. Prodaja će se održati dana 14. 11. 2006. od 13,30 do 15,30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska 1.
Obavijest jubilarcimaObavještavaju se radnici jubilarci sa navršenih 30, 35 i 40 godi
na staža da u Sektoru ljudskih potencijala (soba br. 13) mogu, ukoliko još nisu, podići zajedničku fotografiju sa skupa na Danici.
U hotelu Podravina izložba slika slikara iz Ludbrega
Likovno udruženje Ludbreg prošle se subote u sklopu obilježavanja Dana Grada Koprivnice predstavilo izložbom slika u hotelu ”Podravina”. Slikari iz Ludbrega, kojima je domaćin bila Likovna sekcija ”Podravka 72”, izložili su petnaestak likovnih djela različitih stilova.
O udruzi slikara iz Ludbrega govorila je predsjednica Elvira Vidović, program je vodila presjednica Podravkine likovne sekcije Barbara Percač, a izložbu je otvorila predsjedica KUDa ”Podravka” Jadranka Ivanković. Program otvorenja prigodnim pjesmama obogatile su članice literarne sekcije Anica Bistrović i Marija Hegedušić.
Izložba će biti postavljena do kraja studenoga. A. V.
Koprivnička putujuća knjižnica
Bibliobus vozi knjige za 639 Podravkaša
U koprivničkom Domu umirovljenika
Likovna kolonija ”Jesen 2006.”
U subotu, 28. listopada, okupilo se 20ak slikara iz cijele naše županije na cjelodnevnoj likovnoj koloniji ”Jesen 2006.” u Domu za starije i nemoćne u Koprivnici. Većina slikara pripada Podravkinoj sekciji. Već petu godinu za redom u domu se održava likovna kolonija čiji je prvenstveni cilj oplemenjivanje i uljepšavanje domskog prostora da bi stanarima bio ljepši i kvalitetniji boravak u domu.
Voditelj kolonije je bio naš slikar naive Josip Gregurić, a uz njega u koloniji su sudjelovali: Zorka Forko, Marija Stipan, Zlatko Štrfiček, Nada ZlatarLukavski, Zlatko Kolarek, Silvija Auer, Ivan Stanišić, Barbara Percač, Đuro Jaković, Ivan Rođak, Radovan Grgec, Brankica Radmanić i drugi... Slike nastale u koloniji izložit će se u prostorima Doma prigodom božićnih blagdana. N. Z. L.
S likovne kolonije u Domu umirovljenika
Bibliobus u Koprivnici ima zaista dugu tradiciju već punih 27 godina
uspješno djeluje ”knjižnica na
kotačima” u sastavu koprivničke Knjižnice i čitaonice ”Fran Galović”, a unatrag dvije godine u funkciji je novi bibliobus.
Tijekom prošle godine bibliobus je zabilježio 1.670 članova, 13.164 posjeta, (dnevno u prosjeku 80), te 27.770 posudbi knjiga, što iznosi oko167 knjiga u prosjeku na dan. Bibliobus zastaje na 38 stajališta u koprivničkim prigradskim naseljima, poduzećima i općinama te na širem koprivničkom području.
Najveći broj članova bibliobus ima u ”Podravki” odnosno u njenim pogonima i tvrtkama. Tako Belupo trenutno ima 169 članova, Tvornica Linolada 47, Mesna industrija Danica 59, Vegeta 165, te sama Podravka 199, što ukupno iznosi 639 članova rekao nam je knjižničar Mladen Tudić.
Ugovori s poduzećimaBibliobus djelomice financira
Grad Koprivnica, te djeluje na principu samofinanciranja, od
nosno sklapanja ugovora o pružanju usluga s općinama i poduzećima. Pozitivno je što općine i poduzeća koriste usluge bibliobusa više puta mjesečeno, te što su prepoznali dalekosežnu korist takve suradnje s koprivničkom Knjižnicom.
Bibliobus dobiva drugu smjenuSvrha bibliobusa je knjige uči
niti dostupnima onima koji zbog udaljenosti ne mogu koristiti stacioniranu knjižnicu.
Kako bi bibliobus bio maksimalno iskorišten, u planu je proširenje njegove usluge i na ostali dio Koprivničkokriževačke županije. Za rad bibliobusa u drugoj smjeni bit će potrebno zaposliti još dva nova djelatnika, a za sada posadu bibliobusa čine: vozač Ivo Trepotec i knjižničar Mladen Tudić, koji su i te kako zaslužni za popularizaciju knjige. Ml. Pavković
Godišnje se u bibliobusu koprivničke Knji-žnice i čitaonice ”Fran Galović” posudi oko
30 tisuća knjiga (snimio: B. Godek)
Osim što su među kuglačkim klubovima u Hrvatskoj jedinstveni po
tome što jedini imaju mušku i žensku ekipu u prvoj ligi, u Kuglačkom klubu Podravka jedinstveni su i po tome što već godinu dana djeluju bez prvog klupskog čovjeka. Nakon odlaska dr. Dražena Sačera s predsjedničke funkcije, do danas nije pronađeno rješenje pa klub vodi trojno predsjedništvo Ilinka Milas, Tomo Trošelj i Milivoj Šifkorn. Ipak najviše posla ”vrti” se u rukama Ilinke Milas. Budžet, koji sa 400 tisuća kuna najizdašnije popunjava Podravka, pokriva minimalne troškove natjecanja prvoligaških sastava s tim da je ženski sastav u igra
čkom i organizacijskom dijelu pretrpio “kolaps”.
Uz sve probleme, prestala se natjecati juniorska ekipa Belma. Juniorke nam više neće igrati u drugoligaškoj konkurenciji, što ćemo sigurno osjetiti na popunjavanju prvoligaškog sastava s domaćim igračicama. Igrat će kadetkinje i juniorke na općinskim, županijskim i državnim prvenstvima, ali to nije kao liga. Mi smo zamrznuli njihov status drugoligaša, a omladinski pogon s Ivkom Roguljić će i dalje raditi s tim da će djevojke imati dvojne registracije i kada zatreba nastupiti za prvi sastav. Mnogo smo izgubili time što nemamo stalno natjecanje juniorki kaže Ilinka Milas. S. P.
Prva hrvatska liga kuglačica - 3. kolo
Nekad je to bio derbi...Podravka rijeka 5:3 (15:9) 3371:3283
Prva hrvatska liga kuglača - 6. kolo
Visoki porazPonikve Podravka 7:1 (17:7) 3343:3230
Kuglački klub Podravka već godinu dana nema predsjednika
Kuglačice bez juniorki u drugoj ligi
Bez igre nema ni pobjede
Kada su u pitanju nogometaši Slaven Belupa zaista je nezahvalno bi
ti optimist, jer ta ekipa svakim danom sve više iznenađuje i to na žalost, loše. Silne oscilacije u igri bile su vidljive i na utakmici protiv mlade i perspektivne ekipe Šibenika. Krenulo se dobro, bilježi se nekoliko poluprilika Pejića i Sopića, potom odličan udarac glavom Vručine pod samu gredu, ali vratar Šibenika Čavlina je na mjestu. Da je dobar nogometni potencijal Vručina pokazuje u 36. minuti kada vara svog čuvara i iskosa snažno tuče i pogađa lijevi kut mreže Šibenika. S vodstvom domaćina 1:0 odlazi se na odmor.
Plivajuća obrana SlavenašaU nastavku utakmice neshva
tljiv pad Slavenaša, što naravno gosti koriste i mladi Rukavina u nekoliko navrata opasno prijeti Lisjaku. Srećom, njegovi udarci su bili neprecizni. No, što ne uspijeva Ruka
vini, uspijeva Batura nakon samo tri minute od kada je ušao u igru i efektno matira Lisja
ka. Ne treba ni spominjati kako Slavenova obrana ”plivala”. Nakon izjednačenja domaćini
se polako bude pa opet Vručina ima poluprigodu no bio je neprecizan. Potom kontra Slavenaša i Vručina pokazuje svoju drugu stranu talenta sebičnost. Kako se utakmica približavala kraju, to je sve više bilo vidljivo da domaćini nemaju kondicije pa je u samoj završnici Lisjak bio kao na streljani.
Mumlek loš - bod bez ‘veze’U ovoj utakmici zapravo je
Slaven sretno i spretno osvojio bod jer su Šibenčani zaista pokazali više od domaćina. Također, utakmica je pokazala kao da Slavenaši uopće nemaju vezni red, a kada je veza i došla do lopte u pravilu je odigrano netočno dodavanje. Kapetan Mumlek bio je daleko ispod svojih mogućnosti.
Protiv Šibenika za Slaven Belupo su igrali: Lisjak, Bodrušić, Poldrugač, Šomoci (od 62. Kelemen), Dodik Mumlek (od 76. Poljak), Sopić, Vručina, Pejić (od 87. Šaranović), Elez i Radeljić. B. F.
SLAVEN BELUPO ŠIBENIK 1:1
Tradicionalna utrka ulicama KoprivnicePiše: Slavko PetrićSnimio: Nikola Wolf
Prošle je nedjelje, u sklopu obilježavanja Dana Grada Koprivnice, odr
žana tradiconalna 28. utrka grada Koprivnice koja je i ovaj puta imala međunarodni karakter. Poznata koprivnička utrka održana je pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice, a u organizaciji Zajednice športskih udruga Grada Koprivnice. Koprivničkim ulicama trčali su atletičari i oni koji bi to mogli biti iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Nastupilo je, po hladnom i vjetrovitom vremenu, ukupno 750 trkača poredanih u 16 uzrasnih skupina.
Pobjednik u glavnoj utrci seniora bio je Mađar Zsolt Benedak koji je na cilj stigao prvi
ispred Boruta Vebera iz slovenske Sevnice i trećeplasiranog Nedeljka Ravića (AK Veteran, Zagreb). Na četvro mjesto plasirao se Drago Paripović ( Croatia maraton, Pakračka Poljana), dok je peti bio Ivica Škopac (Zagreb). Kod žena u utrci seniorki najbrža je bila tamnoputa Lucija Kimani, predstavnica Bosne i Hercegovine ispred Marije Vrajić (Veteran, Zagreb) i Taje Naraks (Kladivar, Slovenija). Četvrto mjesto pripalo je Valentini Belović iz Gojanca, dok je peta kroz cilj prošla Marija Hižman (Međimurje, Čakovec). Po običaju trčali su i veterani, a najspremniji se pokazao prvoplasirani Miroslav Mikulčić iz Gojanca koji je bio bolji od drugoplasiranog Kreše Levačića ( Maraton 95, Varaždin) i Siniše Atlije (Zagreb) koji je bio treći. U utrci juniora prvo
mjesto osvojio je Josip Krklec (Križevačka banka), drugi je bio Natko Bošnjak (Slatina), a treći Krešimir Šimić (Marsonia, Slavonski Brod). Veronika Janković iz Slatine bila je u konkurenciji juniorki prva ispred klupske kolegice Tanje Bunete, dok je treće mjesto pripalo Ivani Starešinić iz Karlovca. Kod starijih dječaka prvi je bio Benjamin Šantoši (Slatina), a nje
govi klupski kolege iz Slatine Matija Gabrić i Stjepan Noveselec zauzeli su drugo i treće mjesto. Antonija Zeman iz Slatine bila je najauspješnija, kod starijih djevojčica, ispred Ane Blažinović (Križevačka banka) i Katarine Smiljanac (Karlovac).
U koprivničkoj tradicionalnoj utrci sudjelovali su i dječaci i djevojčice osnovnoškolskog i predškolskog uzrasta. n
Obilježavanje Dana Grada Koprivnice
Koprivnički optimisti su povjerovali da ekipa Slaven Belupa ide na gosto
vanje u Zagreb neopterećena te da će s istoimenom momčadi igrati za prestiž. No, nažalost, ponovilo se već viđeno, kao i u prvoj utakmici ove sezone. Lovrek je opet igrao simultanku sa Slavenašima, a njemu su se pridružili Brkljača i Vrdoljak.
Slavenaši su tek u 81. minuti prvi puta ozbiljnije zaprijetili Zagrebovom vrataru Stojkiću, a u svojoj su mreži već imali tri pogotka. Da su domaći napada
či bili koncentriraniji, Slavenaši su mogli primiti sigurno još toliko. Mrežu gostiju načeo je Lovrek iz slobodnog udarca sa 17 metara. U 51. minuti Brkljača vraća loptu do Ibričića koji iskosa pogađa mrežu, gdje nije bilo istrčalog Nikoloskog, a nakon toga vratar Slaven Belupa dobiva crveni karton zbog prigovora. On je prednjačio kod Slavenaša u prigovaranju sucu, smatrajući da je lopta bila izvan igrališta. Nekoliko minuta nakon drugog pogotka opet greška obrane. Kristić ruši Lovreka u šesnaestercu i sudac
Trivković iz Splita pokazuje na bijelu točku. Siguran izvođač bio je Lovrek.
Izgubili smo zasluženo u utakmici u kojoj se sve okrenulo protiv nas. Od ozljede Bošnjaka u 8. minuti, eurogola Lovreka, do pogotka zbog kojega su se moji igrači bunili i jedanaesterca. Osim poraza, za nas su loši i kartoni i ozljede koje smo pokupili rekao je trener Slaven Belupa Elvis Scoria.
Sastav Slaven Belupai: Nikoloski, Kristić, Radeljić, Bodrušić, Bošnjak (od 8. Pejić), Šomoci, Sopić, Mumlek (od 53. Lisjak), Božac, Vručina (od 82. Poljak) i Dodik. B. F.
ZAgrEB SLAVEN BELUPO 3:0
Trica Zagreba za laganu i uvjerljivu pobjeduPrva hrvatska nogometna liga - 13. kolo
Rukomet
Podravkašice u reprezentaciji na turniru u Sloveniji
Zbog reprezentativnih akcija u domaćem prvenstvu rukometašica nastalo je svojevrsno zatišje. Sljedeću prvenstvenu utakmicu Podravka Vegeta igrat će u subotu (sutra) u Zagrebu, gdje će joj domaćin biti Trešnjevka. Bit će to susret 11. kola, a u utorak 14. studenoga Podravka Vegeta će u Koprivnici ugostiti ekipu Zameta iz Rijeke. Do prošle nedjelje rukometašice Podravke Vegete bile su angažirane u reprezentaciji, gdje čine gotovo cijeli sastav (Stančić, Jelčić, Palčić, Zebić, Gaće, Kožnjak, Hrgović, Pasičnik,
Franić, Žderić) i igrale na međunarodnom turniru ”Lovorika kup” u Sloveniji, gdje su, uz Sloveniju, sudjelovale još reprezentacije Turske i Crne Gore. Hrvatska je na kraju turnira osvojila drugo mjesto iza Slovenije koja je bila bolja u izravnoj utakmici za plasman. Reprezentativke Hrvatske tu su utakmicu izgubile 24:26. Prethodno pobijedile su Tursku sa 28:24 i Crnu Goru 46:25. Ovaj turnir poslužio je kao priprema za Europsko prvenstvo koje će se od 7. do 17. prosinca održati u Švedskoj. S. P.
� Broj 1816 • Petak, 10. studenoga 2006.
Kakve palačinke! Sigurni smo da ih se ne bi sramili ni kraljevski kuhari na dvorovima. Probajte, a potom recite jesmo li bili u pravu.SastojciZa tijesto:1 mješavina za palačinke Podravka (400 g)750 ml vodeulje za pečenje palačinki
Za nadjev:350 g dobro ocijeđenog svježeg kravljeg sira1 vanilin šećer Dolcela100 ml slatkog vrhnja1 žlica šećera u prahu1 žličica naribane narančine korice150 g mljevenih oraha
Za šećerni sirup:100 g šećera200 ml vode50 ml narančina soka
1 žličica naribane narančine korice1 vanilin šećer Dolcela3 žlice viljamovke
Priprema:Sadržaj mješavine za palačinke pomiješajte s vodom, ostavite kratko stajati, a zatim ispecite veće palačinke (promjera oko 20 cm). Pokrijte ih aluminijskom folijom i ostavite na toplom mjestu.Kravlji sir pomiješajte sa šećerom i vanilin šećerom, dodajte vrhnje, naribanu narančinu
koricu i orahe. Sve dobro izmiješajte, nadjenite palačinke i zarolajte.Stavite ih u vatrostalnu posudu, koju ste prethodno namazali maslacem, i svaku palačinku prelijte s 2 do 3 žlice pripremljenog sirupa.Ovako pripremljene palačinke zapecite oko 10 minuta na temperaturi od 180°C.Priprema sirupa: šećer pomiješajte s vodom, dodajte vanilin šećer, narančin sok i koricu i viljamovku te kuhajte 10 do 15 minuta.
Posluživanje:Goranske palačinke poslužite ukrašene ploškama naranče.
Vrijeme pripreme: 1 sat
∆ RECEPT TjEdna
Goranske palačinke∆ KaRIKaTURa
NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica
Za izdavača: Alen Kišić • Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroš • Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Alen Kišić, Mladen Pavković, Branko Peroš, Slavko Petrić, Nikola Wolf
Grafička priprema i dizajn: Grafička radionica Lider pressa • Naklada: 8.300 primjeraka Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica • Telefoni:048/651-505 (urednik), 048/651-503 (novinari)
Faks: 048/621-061 • e-mail:novine@podravka.hr • Tisak: Koprivnička tiskarnica, Koprivnica
U Dalmaciji je u tijeku humanitarna akcija “Kap ljubavi za slap života...”
Crta
: Iva
n Ha
ram
ija -
Hans
StUDena U SreDištU događanja u Splitu
Humanitarna akcija “Kap ljubavi za slap života...” u kojoj, uz ini
cijatora Podravku, sudjeluju partneri renomirane trgovačke kuće Kerum, Tommy i Studenac Omiš te Slobodna Dal
macija, provodi se s ciljem prikupljanja sredstava za obnovu Odjela onkologije splitske bolnice. Aktivnost započeta 15. listopada u punom je jeku, uz odlične rezultate i odaziv potrošača. Kako bi se po
trošače dodatno zainteresiralo za akciju i potaknulo ih na sudjelovanje, u Splitu se organiziraju eventi na najfrekventnijim mjestima i minieventi kod partnera akcije te degustacije Studena ledenih čajeva. Do
sada je održan event u Marmontovoj, a održat će se još na Marjanu, Žnjanu, Bačvicama i Pjaci. U eventima sudjeluju animator Joško Bonači iz Radija Dalmacije, zaštitno lice Studene Blanka Vlašić, a organizirani su i promenadni koncerti dalmatinskih klapa: Klapa Slobodna Dalmacija, Suveniri i Filip Dević. Također se dijele leci o akciji i baloni Studena, a posjetitelji mogu sudjelovati u nagradnoj igri “kolo sreće” i osvojiti čaše, kemijske olovke i proizvode iz asortimana Podravka pića.
Mini eventi održavaju se na prodajnim mjestima Podravkinih kupaca Kerum Lora, Tommy Meterize i Studenac Omiš. Do sada održani eventi pobudili su iznimno veliki interes prolaznika koji su s velikim zanimanjem slušali koncert klape Slobodne Dalmacije, zavrtjeli Studena kolo sreće te degustirali Studena ledene čajeve rooibos i brusnica.
I. B.
Linolada za male trkače u Koprivnici Nijedna Utrka grada Koprivnice, sportska manifestacija koja
se svake godine održava u programu obilježavanja Dana gra-da, ne prođe bez sudjelovanja najmlađih trkača. Tako je bilo i za ove 28. po redu utrke koprivničkim ulicama, gdje su osim hrvatskih atletičara nastupali i trkači iz susjednih zemalja. Dječaci i djevojčice predškolskog uzrasta iz koprivničkih dječ-jih vrtića imali su također svoju utrku. Trčali su na 100 meta-ra, a svi su na kraju bili nagrađeni od Podravke. Svake godi-ne Podravka dijeli mališanima slatke ”trofeje”, a ovaj put to je bila Linolada. Osim Linolade djeci, Podravka je svim ostalim sudionicima utrke te gledateljima nudila za okrepu poznate čajeve i vodu Studena. S. P.
Na glavnom ulazu u poslovnu sedmerokatnicu iz Starčeviće
ve ulice ovih je dana postavljena ulazna rampa kojom će se u upravnu zgradu Podravke omogućiti ulaz i osobama koje se koriste invalidskim kolicima. Ova izgradnja je samo logički nastavak uređenja prizemlja sedmerokatnice. Podravka ovom ulaznom rampom izgrađuje ulaz u zgradu bez bilo kakvih barijera za osobe koje se koriste invalidskim kolicima, iako prema zakonskim obvezama, kao što to moraju javne institucije, nije obavezna.
Preostali su još radovi
na izradi pristupa do rampe uključujući i ugrađivanje kosih rubnika na pješačkoj stazi, te obilježavanje novih parkirnih mjesta za invalide dovoljno širokih za kretanje osoba u invalidskim kolicima. Kao što je poznato Podravka danas nema zaposlenih osoba koje bi se služile kolicima, no Podravka je kompanija koja je društveno odgovorna. A i temeljem normalnog civilizacijskog odnosa to bi trebao biti standard koji bi svaka srednja i velika kompanija trebala imati naglasio nam je Ivan Šestak, pomoćnik direktora sektora Upravljanje uslugama. V. I.
Ulaz za invalide u Podravkinu poslovnu
sedmerokatnicu