turistiČka zajednica grada Đakova½ivite_Čarobno...biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen u...
TRANSCRIPT
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU
PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA:
Najpoznatije u Đakovu
Foto: Marić Sisters Photography
Foto: Državna ergela Đakovo / Silvija Butković
Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!
S koje god strane prilazili Đakovu, prvo što
ćete ugledati je žar opeke dvaju tornjeva i
kupola najljepše katedrale na prostoru od
Venecije do Istanbula. Gradom se prema
požutjelim listinama, zove od 1239. godine,
kada se po dosadašnjim saznanjima spominje
kao biskupsko sjedište.
A Đakovo, baš kao ni većinu drugih gradova
nije lako i jednoznačno odrediti. Da, njegovi
najvažniji simboli po kojima ovaj grad
prepoznaju diljem svijeta su katedrala,
Strossmayer, nadbiskupija, lipicanci, ergela,
Đakovački vezovi, folklorna baština… ali
Đakovo je i mnogo više od toga: grad ima svoj
jedinstvenu život, jedinstvenu povijest, kodove
poznate samo Đakovčanima, urbane mitove i
legende, u sebi krije dovoljno tajni i izazova za
svakoga tko želi o njemu više saznati...
Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova daruje
besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.
Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj zajednici
grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu Đakovu. Također
putem sustava eVisitor, utvrđuje se stanje.
Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo
Tel. +385 31 812 319
Fax. +385 31 822 319
E-mail: [email protected]
www.tzdjakovo.eu
TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:
Zemljopisni položaj Đakova otkriva
podjednaku udaljenost od većih Slavonskih
gradova i to sve do četrdesetak kilometara -
Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog
Broda. Dionica autoceste A5 Beli Manastir-
Osijek-Svilaj, od Sredanaca do Đakova, dio je
europske mreže autocesta i nalazi se na
međunarodnom prometnom 5C koridoru
Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.
Međunarodni pravci:
Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac - Našice
- Đakovo
Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac –
Đakovo
Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar -
Virovitica – Đakovo
Željeznički pravci:
Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd
Split - Zagreb - Osijek
Zračni prijevoz:
zračna luka Osijek u Klisi
VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
U đakovačkim vinima uživaju istinski ljubitelji vina već više od dvije tisuće godina. Od tada pa do
današnjih dana teče priča o vinogradarstvu ovoga kraja.
Počeci vinarske i vinogradarske tradicije đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u predtursko doba, a
nakon oslobađanja od Turaka osobito obnavljaju biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi,
proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup Antun Mandić osniva vinograde u Mandićevcu , na
obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj Strossmayer gradi podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su
se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i vrhunska vina
đakovačkog vinogorja.
Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je potvrda dobre i stalne kakvoće vina đakovačkog vinogorja
ali još vrednija i čvršća potvrda odlične kakvoće su mnogobrojna visoka priznanja na svjetskim
izložbama.
Posjetite vinsko-turističku cestu „Mandićevac“, vinsko-turističku cestu „Zlatarevac“ u Trnavi ili vinski
podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije smješten u Biskupskom dvoru i izaberite nešto iz bogate
ponude ovisno o raspoloženju i prepustite se čarima uživanja.
JEZERA
Đakovo i Đakovština ima svoje prirodne oaze mira i tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i iznenađenja
nekoliko je većih i manjih jezera na području Đakovštine, pogodnih za ribolov i šetnju njihovim
obalama.
Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i šume Đakovštine pružaju užitak u nedirnutoj prirodi. Ovo
prirodno jezersko okruženje brižno čuva Zajednica športskih Ribolovnih udruga Đakovo.
Jezero ''Borovik''
Nalazi se zapadno od Đakova (između Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika. Borovik je jedno od
najatraktivnijih mjesta za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog
grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je domaćin
međunarodnog Carp Cupa gdje sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta i Triatlona koji se održava u
sklopu Đakovačkih vezova. Mjesto je bogato diskretnim uvalicama, koje jamče vlastiti kutak za Vas i
Vašu obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji oblik zabave na njemu, od pecanja, do kupanja i
roštiljanja. Idealno je za kampiranje. Prostranost staze uz jezero rasteže se gotovo 8 kilometara, te je
poželjna ruta za rekreaciju u obliku biciklizma ili trčanja...
Jezero ''Jošava''
Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova. Proteže se od željezničkog nasipa
Đakovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane. Dužine je 4,5km i prosječne širine 200m. To je
zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno 1963/64. godine. Prvenstveno je namijenjeno za uzgoj riba,
šport i rekreaciju.
Jezera ''Bajer''
Nalaze na zemljištu grada Đakova, ima ih četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su svim vrstama
plemenite i druge ribe. Nastali su eksploatacijom gline bivše ciglane.
Dno je glina, a obrasli su potopljenim vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo blizine ovih jezera
gradskoj urbanoj sredini.
Jezero ''Mlinac''
Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km zapadno od Đakova na putu Đakovo- Đakovačka Breznica.
Ukupna površina iznosi 13,60 ha. Vodena površina je nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i
poluotoka. Površina jezera je čista. Vodenog bilja ima vrlo malo i to na rubovima. Bogato je svim
vrstama plemenite i druge ribe.
....
ZNAMENITOSTI
Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale koja zaštitnički
natkriljuje grad.
Gotovo da i nema putnika namjernika koji ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke lipicance, zaštitne
znakove Đakova, prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima.
Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj mjeri da ih u
jednom danu mogu samo razgledati, a ako ih žele bolje upoznati, moraju u gradu ostati duže.
Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji se stapaju u prostor i čine sa brojnim
drugim kulturno povijesnim spomenicima ovaj grad prepoznatljivim i jedinstvenim.
Katedrala Sv. Petra
Na Strossmayerovom trgu nalazi se, najljepša katedrala između Venecije i Istanbula, kako ju je nazvao
papa Ivan XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada Đakova.
Zasluge za izgradnju katedrale, koja je trajala od 1866. do 1882., pripadaju biskupu Josipu Juraju
Strossmayeru. Đakovačka katedrala je remek djelo izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu. Katedralu
krase brojne slike, skulpture i freske te čak 7 oltara. Glavni oltar posvećen je katedralnom patronu sv.
Petru. Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su orgulje na pjevačkom koru sa velikom rozetom u
pozadini.
Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je tijekom povijesti pretrpjela mnoga razaranja. “Divim se
ljepoti slavonske ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7. lipnja 2003. godine ispred katedrale
pozdravljajući narod šokačkim šeširom, sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar Rimokatoličke crkve.
www.djos.hr
Biskupski dvor
Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a danas je rezidencija
đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna
građevina smještena je južno od katedrale sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu glavnog
đakovačkog trga. Unutrašnjost palače krase reprezentativni saloni urešeni portretima biskupa i drugim
vrijednim umjetninama.
Podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije
U prostoru ispod nadbiskupskog dvora, neposrednu uz đakovačku katedralu smješten je podrum u
kojemu možete kušati poznata misna vina vrhunske kvalitete. Nadbiskupija nastavlja tristogodišnju
tradiciju proizvodnje vina, od grožđa stasalog na suncem obasjanim južnim padinama Dilja.
Kaptolske/kanoničke kurije
Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene na Strossmayerovom trgu, građene su jedna po jedna u
kasnobaroknom stilu. Povod gradnji bila je povelja Marije Terezije izdana povodom sjedinjenja
Bosanske i Srijemske biskupije.
Bogoslovno sjemenište
U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi na Strossmayerovom trgu 1806. godine, biskup Antun
Mandić osnovao je najstariju visoko školsku ustanovu u Slavoniji i Baranji. Krasi ju kapela sa korom
izgrađena u hambarskom stilu s drvenim krovom. Danas Bogoslovno sjemenište možemo gledati na
dvije razine. Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata te je dom
ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i poglavari.
www.djos.hr
Strossmayerov perivoj
U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje znameniti đakovački park, ''pluća'' grada, ali i mitsko mjesto
održavanja Đakovačkih vezova na pozornici sa amfiteatralnim gledalištem i, ne manje važno, prvih
ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park zove Strossmayerovim
imenom, njegov je utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.
Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera
Spomen muzej osnovan je 1990. godine, prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila Kosa. Muzejska
likovna zbirka, skulpture, sakralna zbirka te zbirka knjiga i dokumenata čuvaju spomen na život i rad
biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U prizemlju se nalazi stalni postav dok se u potkrovlju nalazi
galerija slika.
www.djos.hr
Korzo
Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II ili popularni Korzo proteže se od katedrale Sv.Petra do
crkve Svih Svetih. Uža gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala svoje obrise koji su oblikovani u
18.i 19. stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica Đakovu daje poseban šarm i ostavlja pozitivan
utisak na svakoga tko navrati u grad, posebice za lijepoga vremena kada glavna gradska ulica postane
šetalište i mjesto druženja, gdje brojni kafići i slastičarne sa svojim terasama pozivaju na svakodnevni
kraći ili duži predah uz kavu ili neko piće.
Zgrada Gradske uprave
Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu, koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana, je zgrada
Gradske uprave. Izgrađena je u secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa Vancaša.
www.djakovo.hr
Crkva Svih Svetih
Župna crkva Svih Svetih najstarija je crkva u Đakovu. U nekim se zapisima spominje kao crkva Sv.
Lovre (14. stoljeće), koja je tijekom turske vladavine pretvorena u Ibrahim – pašinu džamiju, a po
drugim izvorima je preuređena turska džamija podignuta na tlu spomenute crkve. U 18. st. je
preuređena u crkvu sv. Jurja, a Antun Čolnić je 1762. posvećuje Svim Svetima i određuje da bude
đakovačka župna crkva. Više puta je preuređivana. Godine 1884. oslikana je po nacrtima slikara
Ljudevit Seitza. Današnji oblik je crkva dobila nakon rekonstrukcije 1989. u kojoj su se pokušale
sačuvati povijesne promjene ove važne građevine.
Muzej Đakovštine
Muzej Đakovštine osnovan je 1952. godine, kada je otvoren i prvi stalni postav. Čuvar je nekoliko
vrijednih zbirki: arheološke, kulturno – povijesne, etnografske, numizmatičke i umjetničke. Unutrašnji
prostor glavne muzejske zgrade razdijeljen je na radne sobe, izložbeni prostor stalnog postava i
višenamjensku izložbenu dvoranu koja je trenutno glavni nositelj svekolike aktivnosti Muzeja
(izložbe, radionice, prezentacije knjiga, koncerti, predavanja…). U dvorišnoj zgradi, koja je u funkciji
od 2016. godine, smještena je knjižnica i muzejski depoi te je mjesto održavanja raznih radionica.
www.muzej-djakovstine.hr
Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa
Biskup Anđelko Voršak povodom blagoslova samostana 14. rujna 1908. napisao je: ”Ovaj novi
samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a zidan je, kako vještaci kažu, u empire-slogu. Impozantna je
to građevina, sa visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim
mansardnim krovom”. Tako uz vitke tornjeve Strossmayerove katedrale grad Đakovo resi i samostan
Sestara sv. Križa u čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca Isusova. Ovaj kompleks je najljepši primjer
secesije u istočnom dijelu Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine uljepšavaju grad.
Državna ergela Đakovo
Državna ergela Đakovo jedna je od najstarijih ergela u Europi. U ergeli se uzgaja 170 konja lipicanske
pasmine koji se koriste za daljnji uzgoj, ali i u sportu i turizmu. Radi svoje dugotrajne tradicije ergela
uživa svojevrsnu prepoznatljivost grada Đakova i Republike Hrvatske. Ove godine Ergela obilježava
511 godina postojanja i 211 godina uzgoja konja lipicanske pasmine. U ljepote đakovačke ergele
uvjerili su se brojne poznate ličnosti. Godine 1972. ergelu je posjetila sa obitelji engleska kraljica
Elizabeta II., a 2016. godine vojvotkinja od Cornwalla, Camilla.
Ergela u svojoj turističkoj ponudi omogućuje gostima obilaske svojih dviju lokacija, Pastuharne i
Ivandvora, koje su prožete turističkim atrakcijama za sve posjetitelje. U Pastuharni koja se nalazi u
centru grada vrši se obuka i trening konja za potrebe sporta i turizma. Uz štale koje su i danas zadržale
izvorni oblik nalazi se i najveća zatvorena jahaonica u Hrvatskoj u kojoj se odvijaju turistički i
sportski sadržaji tijekom cijele godine. Uz praćenje brojnih sportskih natjecanja, u ergeli je moguće
uživati u brojnim turističkim predstavama, aktivnim sadržajima, jahanju i vožnji fijakerom ulicama
grada.
Na lokaciji Ivandvor u netaknutom prirodnom okruženju šuma i nepreglednih pašnjaka smješteno je
matično stado s podmlatkom, gdje posjetitelji mogu uživati u tipičnom slavonskom krajoliku i stajama
koje su danas zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
www.ergela-djakovo.hr
Crkva Dobrog Pastira
Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990. godine započela je gradnja crkve Dobrog Pastira, koja je
trajala do travnja 1995. godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku ljiljana, uzet je od kamenja koji su
u potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke katedrale. Time je naglašena povezanost između katedrale
kao majke svih crkava u Biskupiji sa novom crkvom Dobrog Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je
od strane mnogih župljana.
www.dobri-pastir-djakovo.hr
Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja
Đakovački Pisak je prigradsko naselje istočno od Đakova i filijala đakovačke župe Dobrog Pastira.
Naselje ima skromnu crkvu sv. Ivana Krstitelja. Sagrađena 1976. godine za vrijeme biskupa Ćirila
Kosa. Prema zapisu u Spomenici župe Svih Svetih u Đakovu, 9. svibnja 1976. godine, prvi put je
slavljena misa u novosagrađenoj crkvi u Pisku i tom je prigodom promjenjen patron sela; do tada je
bio sv. Ivan Nepomuk. Izabran je novi patron sv. Ivan Krstitelj. nova crkva sv. Ivana Krstitelja
posvećena je 24. lipnja 1981. godine. Od tada je ta crkva i ''Svetište sv. Ive'', koji okuplja brojne
hodočasnike na dan goda i na blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, 29. kolovoza.
Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova
Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela je 1900. godine te je iste te godine i dovršena. Nacrt je
izradio poznati sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje ime crkva duguje oltarnoj slici koja je
prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna slika Gospe, oslikana
također tematikom Uskrsnuća.
...
Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske donosi odluku o
zaštićenim spomenicima kulture na području
grada Đakova:
.
- Katedrala Sv. Petra
- Biskupski dvor
- Crkva Svih Svetih
- Crkva preobraženja Gospodnjeg
(Piškorevci)
- 4 kasnobarokne kanoničke kurije
- Secesijska zgrada Bogoslovnog
sjemeništa
- Zgrada gradske uprave
- Spomenik Ivi Loli Ribaru
- Katedralne orgulje
Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u
gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.
UNESCO
Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana (4.6.2017.)
Na blagdan Duhova svake godine u Gorjanima kod Đakova održava se Proljetni ophod kraljica ili
ljelja iz Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu listu
nematerijalne baštine čovječanstva.
U vrijeme turskih osvajanja, Turci su prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da su Turci zarobili sve
muškarce u selu, a njihove su se žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene
umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose, te tako obučene otišle pred turski tabor. Turci su
pomislili da su došli duhovi, uplašili se i pobjegli. I tako su gorjanske žene oslobodile svoje muževe,
očeve i braću. Od tada su se isto tako oblačile na blagdan Duhova, u spomen na taj događaj. Taj je
dogadaj zadržan do današnjih dana u izvornom obliku. Jedina promjena je to što se sada oblače
djevojke koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose sablje.
Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu na sv.
Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta kreću u ophod po
selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.
Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću, zapravo kostim
Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne kape kao kraljeve odnosno
bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.
U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih dana.
Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom pod zaštitom
UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-
umjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.
Bećarac
Bećarac je vokalni odnosno vokalno – instrumentalni napjev popularan na području Slavonije, Baranje
i Srijema. Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet alegorijama i metaforama. Naziv potječe od
turske riječi bekar, koja u hrvatskoj jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog neženju, momka,
samca, lolu, bekriju, veseljaka sklonog raskalašenom životu, jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na
svadbama i u drugim prigodama kada se narod okupljao na veselje. Bećarac je deseteračka glazbena
vrsta u kojoj se na određeni melodijski obrazac i njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju veoma
različiti deseterački dvostihovi, najčešće ljubavni i metaforično erotski; hvale se vlastite vrline, ljepota,
sposobnosti, imovno stanje, izruguju se neistomišljenici i suparnici, prkosi se i inati. Za razliku od
drugih tradicijskih slavonskih pjesama na deseteračke stihove (svatovci, drumarci, pokladarci i drugi),
koje se izvode bez sviračke pratnje, bećarac se redovito izvodi uz instrumentalnu pratnju; bez svirke se
pjeva samo iznimno, to jest kada nema svirača.
Bećarac je kao tradicijski vokalni i vokalno-instrumentalni napjev i kao neizostavan dio današnje
tradicijske kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao na društvenoj i glazbenoj sceni zahvaljujući
organiziranoj djelatnosti amaterskih folklornih i glazbenih udruga i ansambala, folklornih i glazbeno-
folklornih manifestacija (smotri, susreta, seminara i festivala), a djelomično zahvaljujući i estradnim
glazbenicima i diskografskoj produkciji.
MANIFESTACIJE U PROLJEĆE
Zbivanja u gradu
Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu možete uživati u različitim kulturno-turističkim
manifestacijama. Svaki period godine ima svoju manifestaciju, svaka manifestacija ima svoje
sudionike i izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni posjetitelji i građani. Manifestacije su ponos
Đakovštine i gledajući ih u kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I ako različite, tako su slične jer sve
izviru iz ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i običajima, ali i prema dragim gostima i
posjetiteljima. Gostoljubivim Đakovčanima uvijek ćete biti dragi gost.
9. dani vina i turizma Osječko-baranjske županije u Đakovu
Pod pokroviteljstvom Grada Đakova i Osječko-baranjske županije od 22.-23.4.2017. održavaju se 9.
dani vina i turizma Osječko-baranjske županije u Đakovu i Budrovcima. Centralni događaji ove
manifestacije su Uskrsni gastro fest u Đakovu u organizaciji TZG Đakova i Udruge kulinara
''Đakovački kulin'' Đakovo te folklorna manifestacija ''U Budrovci, na Nedilju bilu'' u Budrovcima u
organizaciji KUD-a ''Šokadija'' Budrovci.
Na Uskrsnom gastro festu 22. travnja 2017. u Đakovu sudjeluju proizvođači hrane i pića, razne
udruge, OPG-ovi, proizvođači suvenira i turističkih artikala. Može se vidjeti, degustirati ili kupiti
razlličite vrste vina, rakije, meda, kolača, kulinovih seka, suvenira i ostalih sličnih proizvoda. Za
vrijeme ovog gastro festa objavljuju se rezultati ocjenjivanja kulinove seke – potom degustacija,
dodjela pehara i medalja. Cilj manifestacije ''Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije'' je razvoj
turističkih destinacija i sadržaja vinskih cesta uz bogaćenje turističke ponude. Na Danima vina i
turizma u Đakovu svoje proizvode će predstaviti brojni vinari, obiteljska poljoprivredna
gospodarstva te brojne udruge, obrtnici i domaće radinosti. Vino iz četiri izuzetno cijenjena vinogorja
– baranjskog, erdutskog, đakovačkog i feričanačkog, svakako je i jedan od najvažnijih aduta Osječko-
baranjskog turizma.
Đakovo Expo Zlatne ruke (28.-29.4.2017.)
Sajam poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva, Piškorevci
S ciljem održavanja tradicije i okupljanja nacionalnih institucija s područja agrara Grad Đakovo,
Univerzal d.o.o. za komunalne djelatnosti i Turistička zajednica grada Đakova, pripremaju bogati
izložbeno – prodajni sajam edukativnog karaktera i promicanja poljoprivrede, obrtništva i
gospodarstva u Piškorevcima.
Sve posjetitelje očekuju razne radionice, izložba i prodaja proizvoda, smotra i prezentacija konja,
nastupi KUD-ova, bogat glazbeni program i još mnogo toga.
Strossmayerovi dani
Kulturna manifestacija u svibnju je posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog biskupa i
mecene Josipa Jurja Strossmayera,1815.-1905.
Obuhvaća znanstvene skupove, izložbe slika i skulptura, koncerte klasične glazbe, predstavljanje
knjiga…
Program obilježavanja Dana grada Đakova
Đakovačani 8. svibnja slave Dan grada. Program se sastoji od raznih kulturno zabavnih priredbi.
Ime Đakovo spominje se prvi put 1239. godine u ispravi hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV., kojom
biskup Ponsa dobiva na dar posjede Đakovo i Breznu. No, istraživanja pokazuju i naseljenost u
mlađem kamenom dobu, a ovdje Rimljani grade svoje naselje Certissiju.
Stoljećima je grad rastao, razvijao se iz mukotrpnog rada na ovoj bogatoj, plemenitoj slavonskoj
ravnici natopljenoj krvlju i znojem slavonskog čovjeka Hrvata, iz ljubavi i slavonskog bećarskog
inata, prkoseći vremenu i onima koji su ga htjeli pokoriti, uništiti, zatrti trag i ime hrvatsko.
No ovaj grad su pohodili mnogi, znani i neznani koji su mu vraćali dio ljubavi i gostoprimstva, noseći
ga u sve dijelove svijeta, pronoseći sliku grada u srcu Slavonije, kao engleska kraljica Elizabeta II i
vojvotkinja od Cornwalla, Camilla.
Ali, nikada đakovo svoju ljubav, svoju dušu i srce nije otvorilo kao pri susretu s Petrovim
nasljednikom Ivanom Pavlom II., tu u sjeni zvonika naše i Strossmayerove katedrale.
O bogatoj povijesti Đakova govore i mnoge obljetnice koje smo obilježili tijekom proteklih nekoliko
godina: 510 godina Ergele, 210 godina uzgoja lipicanaca, 200 godina sjemeništa i teologije…
naposljetku, uz sve ostale obljetnice prije 50 godina skupina vizionara predvođena dr. Zvonimirom
Benčevićem utemeljila je Đakovačke vezove, manifestaciju koja je s godinama rasla i prerasla granice
Đakova, Slavonije i Hrvatske, čuvajući tradiciju, ljepotu, pjesmu ratara i bekrija, momaka, djevojaka,
snaša, ljepotu i sjaj slavonskog veza, zvuk tambure i berde, topot lipicanaca, zvuk šokačkih kola, život
Đakova, Srca Slavonije…
Biciklijada (lipanj 2017.)
Već trinaestu godinu u proljeće grupa entuzijasta iz građevinske tvrtke Mlaco d.o.o., u suradnji sa TZ i
Gradom Đakovo, organizira najveću slavonsku obiteljsku biciklijadu!
Biciklijada ima rekreativni karakter, a u 2017. godini se održava početkom lipnja. Start je u ulici A.
Šenoe 40, Đakovo, dok je cilj jezero Jošava udaljeno oko 7 km.
Na startu biciklijade svaki sudionik dobiva na poklon, te bon za gratis konzumaciju jela i pića na
odredištu. Cilj biciklijade je ledina uz jezero.
Djelatnici restorana Sokak na odredištu poslužuju jelo i piće, organizirane su nagradne igre (potezanje
konopa, uhvati jaje, spretnost vožnje bicikla…),uz profesionalno vođenje animatora biciklijade.
Glazbom sve prati tamburaški sastav, od polazne točke biciklijade, tijekom vožnje, do završetka
zabavnog programa na jezeru, u poslijepodnevnim satima.
Proljetni ophod kraljica ili Ljelja iz Gorjana (4.6.2017.)
Na blagdan Duhova svake godine u Gorjanima kod Đakova održava se Proljetni ophod kraljica ili
ljelja iz Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu listu
nematerijalne baštine čovječanstva.
U vrijeme turskih osvajanja, Turci su prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da su Turci zarobili sve
muškarce u selu, a njihove su se žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene
umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose, te tako obučene otišle pred turski tabor. Turci su
pomislili da su došli duhovi, uplašili se i pobjegli tako su gorjanske žene oslobodile svoje muževe,
očeve i braću. Od tada su se isto tako oblačile na blagdan Duhova, u spomen na taj događaj. Taj je
događaj zadržan do današnjih dana u izvornom obliku. Jedina promjena je to što se sada oblače
djevojke koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose sablje.
51. Đakovački vezovi (3.6. – 9.7.2017.)
Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog folklora.
Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna turističko-
kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za osnivanje Đakovačkih
vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz
Slavonije, ali i šire.
Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi izvorni folklor
prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske uz prateće priredbe –
otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke priredbe. Manifestacija ima i
međunarodni karakter, okuplja izvorne folklorne skupine iz svih dijelova svijeta.
Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga folklornog
stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.
Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje, svečano
otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka ulicama Đakova,
Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Baranje te
program zatvaranja ”Slavonijo zemljo plemenita” uz izbor najbolje nošenog narodnog ruha. Izbor
djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od
početka, 1967. godine.
U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i dodjeljivanje
nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te gastrofest: kulinijada,
degustacija i konzumacija fiša i čobanca.
Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava
međunarodno konjičko natjecanje.
Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga kraja ali i
ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko češljanje, konjogojstvo,
gastronomiju).
U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno umjetničkom
značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne smanjuje, na što smo vrlo
ponosni.
Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival ”Srce Slavonije”.
Centralni događaji su svečano otvaranje, nastupi folklornih skupina i kao najvažniji – svečana povorka
ulicama grada te ceremonija zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo, zemljo plemenita” sa
bogatim glazbenim programom i Izborom za najbolje nošeno narodno ruho.
Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ”Reviji Đakovačkih vezova” koja izlazi
od 1970. godine.
U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu turističku
Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu) Zasluge za turizam u
2005., godišnju turističku nagradu ”Anton Štifanić” za 2007. i 2016. godinu te je manifestacija u 2013.
godini pobjednik u akciji HTZ-a, Ministarstva turizma i Ministarstva kulture ''Doživi Hrvatsku –
Experience Croatia'', u kategoriji kvalitete kulturnih događaja.
Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od najvećih
manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.
Manifestacija Đakovački vezovi je manifestacija koja je Statutom Grada Đakova definirana kao
manifestacija iznimnog značaja i važnosti za Grad Đakovo i za regiju.
Kao dugogodišnje suorganizatore pojedinih programa u okviru ove manifestacije ističemo:
Đakovačko-osječku nadbiskupiju, Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika, Državnu ergelu
lipicanaca Đakovo, Muzej Đakovštine, Udrugu kulinara ”Đakovački kulin”, Udruženje obrtnika…
Vrijednost ove manifestacije za grad Đakovo i cijelu Republiku Hrvatsku prepoznaju predsjednik RH,
predsjednik Sabora RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede,
Hrvatska turistička zajednica, Osječko-baranjska županija, TZ Osječko-baranjske županije i mnogi
drugi.
Đakovo se oduvijek zove i jest ”Srce Slavonije”. Grad bogate povijesti, kontinentalnog turizma uz
prirodne ljepote srca Slavonije…čarolija gastronomije, zvuka i običaja…što upravo ovom
manifestacijom obuhvaćamo i slavimo i čuvamo od zaborava.
DOŽIVITE:
1. Gastronomsko – kulinarsku večer
Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO
PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO
TELEFON: +385 (0)31 813 391
PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844
✓ Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)
✓ Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)
2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...
Ulica Matije Gupca
➢ Caffe bar Jazz
Korzo:
➢ Caffe bar Click, London bar, Caffe bar People, Caffe bar Central, Caffe bar My Place,
Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma
Ulica bana Jelačića:
➢ The Eagle Pub, Fess caffe, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar Film, Caffe
bar Cape Town, Caffe bar Sense, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana, Caffe bar Exit,
Caffe bar 3D, Caffe bar Escape
➢ Night club Shine, Night club Yolo
Ulica Ante Starčevića
➢ Caffe bar Vigor, Caffe bar Rakhia
➢ Šokački disko Tom&Tom
Ulica kralja Tomislava
➢ Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon
3. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
✓ VINSKO TURISTIČKA CESTA
'ZLATAREVAC' TRNAVA
MISNA VINA D.O.O.
ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411
TRNAVA
T: +385 (0) 31 863 067
M: +385 (0) 99 319 5500
www.misna-vina.com
OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ
ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411
TRNAVA
M: +385 (0) 98 963 2132
OPG PAVLOVIĆ SLAVEN
ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 359 756
OBRT APOSTOL TRNAVA
IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 982 4031
www.apostol-trnava.com
OPG FRANJO VRAČEVIĆ
ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411
TRNAVA
M: +385 (0) 98 1321 259
ŠIMUN VLADIĆ
BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400
BUDROVCI
M: +385 (0) 91 508 7843
SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA
TRNAVA
IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 863 054
OPG STIPO VUKOVIĆ
MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 99 319 5501
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132
❖ SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO
LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ''
KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 892 000
UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700
www.hrsume.hr
❖ DODATNA TURISTIČKA PONUDA
ERGELA BLAŽ MIKIĆ
BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 447 051
✓ VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC
ĐAKOVAČKA VINA D.D.
MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE
T: +385 (0) 31 837 200
F: +385 (0) 31 837 201
www.djakovacka-vina.hr
VINOGRADARSTVO-VINARSTVO
BOŠNJAK
B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC
T: +385 (0) 31 837 043
M: +385 (0) 91 520 272
OPG ANICA ZAHAROV
VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI
ĐAKOVAČKI
T: +385 (0) 31 832 284
M: +385 (0) 98 180 3856
OPG VILJETIĆ STJEPAN
STJEPANA RADIĆA 16, 31 418
MANDIĆEVAC
Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci
M: +385 (0) 98 349 327
❖ DODATNA TURISTIČKA PONUDA
OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25,
31 418 DRENJE
T: +385 (0) 31 862 006
F: +385 (0) 31 862 005
JEZERO BOROVIK
ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31
400 ĐAKOVO
T: +385 (0) 31 821 710
M: +385 (0) 92 254 6850
www.zsru-djakovo.hr
VINOTEKA DRENJE
GAJEVA 25, 31 418 DRENJE
M: +385 (0) 99 758 5056
UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I
VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA
BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE
M: +385 (0) 91 932 7540
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472
- 091/9327-540
Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:
- Silvija Butković – 091/511-4196 [email protected]
- Ivica Ćurić – 097/730-3573 [email protected]
- Domagoj Butković – 098/474-373 [email protected]
- Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. [email protected]
- Ružica Sabljo – 098-9614270
- Dubravka Vugrinović – 098-207-219
DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!