tuavo josipa.^tbak: ni raÍu212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1915_278.pdf)d. iii....

2
)D. III. RVATSKA MISAO REDFLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UQARSKU GODIŠNJE K 14--, ~~ nDPr\MiĆTvn i ITDDAVA MAI AWČC MA T orn cv CDAKTC ÍTA I ^ ooD roLi NI T ^f^^ w, ^ o Fb j s o IZLAZISVAKIDAN s?:¿rs ^sfoSS ' ^^ J X.V^ ] UTUaVO U' Ž I BEN,KU. » TELEPON B, ÍE KOVNI R A Í U N UREDNIK JOSIPA. ^TBAK: HRVATSKA ZADRUŽNA SVAKI DAN ČEKOVNI RAČUN 129.871. UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE S E N A TRGU SV. FRANE IZA OBCIN. PERIVOJA. - VLASTNIK. IZDAVATELI I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA U ŠIBENIKU. U . Z . S . 0 . J . ŠIBENIK, petak 5. ožujka 1915. BR. 48. (278.) U Rusiji. BERLIN, 4. ožujka. Služ- no se saopćuje: Ruski napadaji sjeveroza- idno od Grodna bili su suz- mi od vatre naše pobočne lerije. Izjaloviše se takodjer ru- ;i napadaji sjeveroistočno od mza, a slomili su napadaji, teške gubitke u krajevima :no Mvsziniec i Chorzelc a ,o isto i obnovljeni ruski na- daji sjeverozapadno Prasz- sz. BEČ, 4. ožujka. Službeno se saopćuje: Na Bijali jugoistočno od Zakliczyna jučer izhodeća ru- ska vojska nakon krvave borbe bi odbivena. Sa obe strane doline Laboroza i na visinama sjeverno od Bisne traju još borbe, na mjestima i obnoć. Posvuda gdje je pošlo za ru- m našoj vojsci dobiti pro- ira, neprijatelj poduzimlje prestano protunavale, koje uvijek krvavo odbivene na- istito mimo puta od Bali- >da pokušali su Rusi za jedne like mećave jakim silama na- iliti, ali njihov napadaj, koji jaše dopro do najveće bli- le slomiše se podpuno uz like gubitke po neprijatelja Ijed naše žestoke vatre top- ke i puščanih strojeva. BEČ, 4. ožujka, Na ostalim ritama nema nikakve bitne omjene, osim topničkih bo- a. Oko Przemysla vlada mir. francuskog ratišta. BERLIN, 4. ožujka. Službeno se saopćuje: Na visovim Lorctto s j w o z a - dno flrras jučer rano zauzeše še čet^ neprijateljske položaje iirini od 1600 metara. Zarobi- no osam oficira 558 Francuza, dam puščanih strojeva i šest ilih topova. Neprijateljski protunapadaji poslije podne bili su odbivcni. Francuski napadaji u Cham- pagne bili su lako odbiveni. Francuski napadaj zapadno od Sainthubert u flrgonama nije uspio. U protunapadajim mi smo Fran- cuzima oteli jedan rov. CARIGRAD, 4. ožujka. Služ- beno se saopćuje: Jedan odjel neprijateljske flote danas j e z a p o sata bombardirao neke naše baterije na ulazu Dar- danela ali bez ikakva uspjeha. Potonuo francuski M municije. BERLIN, 4. ožujka. Službeno se saopćuje: Francuski brod „Ostende" odredjen da nosi municiju za Neu- port, uslijed pogriješke pijane posade, nasukao se, zapalio se i potonuo. Ranjena s e j e posada spasila. djati, da je on čovjek, koji je u ovom i strašnu vatru, da je neprijatelj mislio, da j moralnom i religijoznom odgoju. Uzrok it podmornica II ratu. Veliku ulogu igraju u ovom ratu podmornice. One su već dosada po- kazale svoju osobitu važnost tc su uvele u ratnoj strategiji novi način i sredstvo borenja. Upješno su sred- stvo ne samo defensiva već i ofen- sive, buduć se je teško ukloniti nji- hovim potajnim navalama, jer su, dok plove pod morem, podpuno nevi- dljive. U „Corriere della Sera" ,,-Pan- sario" piše iscrpivi članak o njihovoj vrijednosti. Podmornica, kad je pod vodom sa povučenim periskopom, potpuno je nevidjiva. Može je se opaziti samo sa velikih visina, kao n. pr. sa jed- nog aeroplana i to kad nije more puno uznemireno. Svi znadu, da ri- bari koralja, spugava, ako hoće da zamjete morsko dno, moraju se po- služiti jednim valjkom od kositra, koji je otvoren s jedne strane a zatvoren s druge s jednim kristalom. Kad se uroni valjak sa otvorene strane vidi se kroz kristal, sa površine morsko dno jer voda koja stoji u valjku pot- puno je mirna. Na sličan način promislimo, da jedna podmornica u zasjedi daleko od koje obale kakvih 15 ili 2 0 milja, te da je povukla periskop. Nema niti najmanjeg znaka o njezinoj prisutnosti pod morem. Ako je mirno more, može je opaziti koji aeroplan sa prilične visine, ali ako je uznemireno niti ae- roplan ne može je ugledati. Podmornica svako malo vremena podiže svoj periskop i iztražuje. Kad opazi ratnih brodova, gdje se pribli- žuju, ako vidi probabilnost uspjeha, onda omjeri i potegne svoj torpedo, ako pak opazi da bi zbog blizine neprijateljskih ladja mogla biti vidjena, povuče se pod morem i odplovi dalje. Čovjek s 9 6 rana. U bolnici Val de Graca na obič- noj bolestničkoj postelji leži francuzki nadliečnik, kojemu ne će nitko zavi- svjetskom ratu sam za sebe dobio najviše rana. Kao nadliečnik 28. pje- šačke pukovnije nalazio se u blizini haubične granate i to u času, kad je ona eksplodirala. Doista čudom ostao je dr. Drcle tako se zove taj nad- liečnik na životu. Glavu su mu morali zašiti, a desno rame razmr- skano mu do kosti. Noge i hrbat su mu tako pokrivene ranam kao da bi bio tetoviran. Svih rana zajedno na- brojeno je 96. Danas je već nadlieč- nik izvan svake opasnosti, te u pi- smu na svoga prijatelja opisuje, kako mu je bilo kad je ostao ranjen. On sam piše tome svome prijatelju, da je bio ranjen u času kad je u prvim bojnim redovima povijao ranjenike. On se ne čudi, da je ostao na ži- votu, no čudi se, da se nije bolje izkrvario i da uslied koje nečisti nije nastupila upala rana. Proti ženu U požeškoj županiji u Slavoniji veliki župan izdao je — kako donaša „Kat. List" energičnu naredbu, kojom zabranjuje ženskom seljačkom svijetu, osobito djevojkama nošenje svilenih oprava, suknja i marama te zlatnih uresa oko vrata. Ova zap< - vjed je tako stroga, da će svaki pre- kršitelj odmah biti kažnjen, a takodjer majke nedoraslih djevojaka. Vrlo pametna naredba! Žalošću valja konstatirati, da naš ženski svijet, bilo civilne bilo težačke ruke, ne shvaća ozbiljno ratno doba, te, uza svu veliku i iznimnu skupoću življenja i poteškoće nabavljanja ži- votnih namirnica, upravo ludo troši novac, kojeg steče radnjom ili dobiva u ime potpora, koje dava državna vlast za očeve ili braću, što nalaze odsutna iz kuće na bojnom polju. Naš ženski svijet i u ovo doba svoj novac troši za raznu gizdu u odijelu i u nabavljanju zlatnih nakita. Mnoge domaćice mjesto, da novac koji utje- ravaju u ime pripomoći, prištede za crne dane, nabave kruha i izplate dugova, ako ih slučajno imadu, kod koje blagajne ili privatnika, troše ga bezpametno u nabavljanju odijela i razne robe. Ovo je ludo i lakoumno rasipa- vanje narodnog imetka, koje se na- ravno mora oštro osuditi i zapriječiti, kad to ne mogu učiniti glave obitelji, koje se nalaze daleko od kuće i obi- telji. Analogna naredba, kakvu je iz- dao požeški veliki župan, možda ne bi bila neumjesna ni u našim stra- nama, te bi se donekle zapriječilo, da se toliki novac ne rasiplje. KRONIKA. „Kurier Kodzienny" donaša lijepu i zanimivu epizodu iz bojeva u ruskoj Polj- skoj. 24 naša vojnika navalili su na ruske streljačke jarke kod čega su otvorili tako mu se nasuprot nalazi B o g z n a kako jaka neprijateljska sila, te j e u najvećem strahu ostavio strjeljačke jarke. Kad su naši voj- nici zaposjeli neprijateljske jarke, našli su u njima pet ruskih vojnika, koji su se drago- voljno predali. No u to su naši vojnici od- krili neki podzemni put do jednog obližnjeg zaselka te se'dali za neprijateljem u potjeru. Doskora su naišli n a 7 3 Rusa, koje su pri- silili da su odložili oružje. U nekom kupu slame uhvatili su ruskog pukovnika s dva^ vojnika. 1 naših 24 vojnika vratili su se na- trag veseli i zadovoljni, šta im je uspjelo da uhvate 73 Rusa. „Lokalanzeigeru" brzojavljaju iz Am- sterdama : Dopisnik „Tijda" javlja iz Rima: Teško si je predstaviti, kakovim sredstvima se zaraćene stranke utječu, da predobiju svetu Stolicu za svoju stvar. Ne samo po- klisari dotičnih zemalja, nego i crkveni do- stojanstvenici sudjeluju u tome. Papa i kar- dinal državni tajnik šute pred svakim, radi toga moraju se sve vijesti o simpatiziranju kurije s velikim oprezom primiti. Činjenica je, da su mnogi ljudi toga mišljenja, premda napadaj na Belgiju smatra Vatikan neoprav- danim, ipak njemačko-austrijsku pobjedu drži manjini zlom po crkvu. I ako misle, da Belgiji krivo učinjeno, stoji prema tome pravedna stvar Austro-Ugarske. Pak onda: Kako postupaju Rusi u istočnoj Galiciji i u istočnoj Pruskoj? Ovo pitanje stavlja isti engleski tjednik, koji izlazi u Rimu. ,,Az Est" javlja: Tvrdokorni bojevi o Stanislav podjedno traju. Rusi se bore skraj- njim upinjanjem svih sila, da se dokopaju važnih pozicija. Sada se ogorčeno bori o gorsku visinu od 1200 metara visine. Rusi podjedno dovode nove čete u boj, što se većinom sastoji od navala na bajunete. Ne- statak na oružju i municiji kod Rusa se sve više osjeća. Cesto dobivaju ruske čete, što dolaze u boj, oružje od onih četa, koje zamijeniše. Kod pripravljanja bojeva vrše sasvim u bijelo odjevene ski-čete izvrsne službe. Ski-čete nijesu još pretrpjele nika- kovih gubitaka. Dneva 26. februara izdao je engleski admiralitet interesantno statističko saopćenje o tom, u koliko je njemačka blokada dje- lovala na engleski uvoz i izvoz. Po tomu saopćenju su njemačke podmornice o d 1 8 . februara kada je blokada započela do 26. veljače potopile sedam britskih bro- dova, dok je ušlo u engleske luke 708 bro- dova sa više o d 3 0 0 tona različne naro- dnosti. Prošloga tjedna koji se svršio 24. veljače, ostavilo je engleske luke 673 broda. U osam tjedana prije 24. veljače iznosio je broj brodova, koji su ušli u engleske luke, 5772, a koji su otplovili iz luka 5509. Pastirska poslanica šibenskog biskupa. Za tekuću korizmu presv. šiben- ski biskup izdao je na svećenstvo i vjernike biskupije pastirsko pismo. Kao što ona prošlih godina tako i poslanica ovogodišnja raspravlja o aktuelnim i savremenim pitanjima te upire prstom na rane današnjeg dru- štva te naznačuje shodna lijeka. Puna je lijepih i dubokih misli i zdrave fi- lozofije. Glavni predmet s kojim se presv. biskup bavi je „mladež" te, navadja- jući pedagoške auktoritete Freppela, Bossoueta, Fenelona i druge, iscrpivo raspravlja, kako je obuka u školama svedj manjkava, ako se ne temelji na razvratnosti mladog naraštaja presv. biskup nalazi u sadašnjem školskom sistemu, koji malo pazi, da odgoji mladež religijoznom, a k tomu dopri- naša mnogo što su i sami nastavnici liberalci i vjerski indiferentiste. Zadnjih vremena raspravljalo se je dosta u javnosti te i pisalo — a i naš lisi publicirao je nedavno niz aktuelnih članaka u ovom pitanju, poslanica presv. biskupa upravo naj- ljepše popunjuje. Veoma je lijepo poglavlje „za- bluda". Valjda je najkrasniji komad cijele poslanice zbog svog temeljitog dokazivanja. Oborila su se stožerna načela pravednosti, tvrdi presv. biskup. Spletke, mržnje, sebičnosti, koristoljubivosti, pronevjerenja; poli- tička-socijalna izdajstva muti danas gradove, varoše i čitavi svijet. Ovakva socijalna zabluda stvorila je današnju europsku situaciju te prouzročila i svjetski rat. Poglavlje „ljudski napredak" prot- kano je visokim i savremenim mislima te naglasuje, oslanjajući se na riječi francuskog učenjaka Freppela ovu uprav duboku misao, da baš ne- prestano govorenje i uzveličavanje ljudskog napredka, o kojemu- čitav svijet, na sva usta, govori, znak je da se današnji naraštaj umorio u napre- dovanju ili se zaustavio. Korisno bi bilo kad bi ovu po- slanicu pročitala naša inteligencija, jer će naći mnogo toga u njoj što mora svakog kulturnog čovjeka zani- mati. Osobito je potrebito, da je pro- uče oni koji se bave odgojem mla- deži i istinski mladež ljube. Domaće vijesti. Zadušnice za Dr. A. Starčevića. Pravaška omladina grada Dubrovnika prire- dila je, dneva 28 veljače prigodom devet- naeste godišnjice smrti blagopokojnog uči- telja i vodje hrvatskog naroda Dr. Ante Starčevića svečane zadušnice u crkvi sv. Vlaha. Na iste je prisustvovalo veliki broj gradjanstva. Pastirski list Dr. Gjivoje. Primili smo sa zahvalnošću pastirsko pismo koje presv. biskup Dr. Gjivoje izdao, prigodom ove korizme vjernicima svoje biskupije. Na početku se osvrće na sadašnji rat i na nje- gove nevolje, pak poručuje svima koji mogu, da doprinesu sve žrtve na oltar domovine i Monarhije. Zatim se bavi sa neskladnom, nepristojnom i pokvarenom modom, koja svaki dan sve više okužuje onaj spol, koji crkva na osobiti način naziva, pobožnim. Petrolj. Listovi donose da se svijet može ovako pomoći u pomanjkanju i sku- poći petrolja: U litru vode, koja vrije, ra- stopi se po funte sode, pa pustiti d a s e ohladi, a tada se ulije '/< čista petrolja i dobije se novi petrolj, koji daje još ljepšu svjetlost. PREDpLAĆUJTE SE NA „HRVATSKU MISAO".

Upload: hoangque

Post on 11-Jun-2019

218 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

)D. III.

RVATSKA MISAO R E D F L A T A Z A Š I B E N I K I A U S T R O - U Q A R S K U G O D I Š N J E K 1 4 - - , ~ ~ nDPr\MiĆTvn i ITDDAVA MAI A W Č C MA T o r n c v CDAKTC ÍTA I

^ o o D r o L i N IT ^ f ^ ^ w , ^ o F b j s o • I Z L A Z I S V A K I D A N • s?:¿rs^sfoSS

' ̂ ^ JX.V^ ]UTUaVO U ' Ž I B E N , K U . » TELEPON B , Í E K O V N I R A Í U N „ U R E D N I K J O S I P A . ^ T B A K : H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

S V A K I D A N ČEKOVNI RAČUN 129 .871 .

U R E D N I Š T V O I U P R A V A N A L A Z E S E N A T R G U S V . F R A N E IZA

O B C I N . P E R I V O J A . - V L A S T N I K . I Z D A V A T E L I I O D G O V O R N I

U R E D N I K J O S I P D R E Z G A . - T I S A K : H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

T I S K A R A U Š I B E N I K U . U. Z. S . 0 . J .

ŠIBENIK, petak 5. ožujka 1915. BR. 48. (278.)

U Rusiji. BERLIN, 4. ožujka. Služ-

no se saopćuje: Ruski napadaji sjeveroza-

idno od Grodna bili su suz-mi od vatre naše pobočne lerije. Izjaloviše se takodjer ru-

;i napadaji sjeveroistočno od mza, a slomili su napadaji, teške gubitke u krajevima

:no Mvsziniec i Chorzelc a ,o isto i obnovljeni ruski na-daji sjeverozapadno Prasz-sz.

BEČ, 4. ožujka. Službeno se saopćuje:

Na Bijali jugoistočno od Zakliczyna jučer izhodeća ru­ska vojska nakon krvave borbe bi odbivena. Sa obe strane doline Laboroza i na visinama sjeverno od Bisne traju još borbe, na mjestima i o b n o ć . Posvuda gdje je pošlo za ru-

m našoj vojsci dobiti pro-ira, neprijatelj poduzimlje prestano protunavale, koje uvijek krvavo odbivene na-

istito mimo puta od Bali->da pokušali su Rusi za jedne

like mećave jakim silama na-iliti, ali njihov napadaj, koji jaše dopro do najveće bli-le slomiše se podpuno uz like gubitke po neprijatelja Ijed naše žestoke vatre top-ke i puščanih strojeva.

BEČ, 4. ožujka, Na ostalim ritama nema nikakve bitne

omjene, osim topničkih bo-a. Oko Przemysla vlada mir.

francuskog ratišta. BERLIN, 4. ožujka. Službeno

se saopćuje: Na visovim Lorctto s j w o z a -

dno flrras jučer rano zauzeše še čet^ neprijateljske položaje iirini od 1 6 0 0 metara. Zarobi-

no osam oficira 5 5 8 Francuza, dam puščanih strojeva i šest ilih topova.

Neprijateljski protunapadaji poslije podne bili su odbivcni.

Francuski napadaji u Cham-pagne bili su lako odbiveni.

Francuski napadaj zapadno od Sainthubert u flrgonama nije uspio.

U protunapadajim mi smo Fran­cuzima oteli jedan rov.

C A R I G R A D , 4 . o ž u j k a . S l u ž ­

b e n o s e s a o p ć u j e :

J e d a n o d j e l n e p r i j a t e l j s k e f l o t e

d a n a s j e z a p o s a t a b o m b a r d i r a o

n e k e n a š e b a t e r i j e n a u l a z u D a r -

d a n e l a a l i b e z i k a k v a u s p j e h a .

Potonuo francuski M municije. B E R L I N , 4 . o ž u j k a . S l u ž b e n o

s e s a o p ć u j e :

F r a n c u s k i b r o d „ O s t e n d e "

o d r e d j e n d a n o s i m u n i c i j u z a N e u -

p o r t , u s l i j e d p o g r i j e š k e p i j a n e

p o s a d e , n a s u k a o s e , z a p a l i o s e i

p o t o n u o . R a n j e n a s e j e p o s a d a

s p a s i l a .

djati, da je on čovjek, koji je u ovom i s t r a š n u vat ru , da j e n e p r i j a t e l j m i s l i o , da j moralnom i religijoznom odgoju. Uzrok

it podmornica II ratu. Veliku ulogu igraju u ovom ratu

podmornice. One su već dosada p o ­

kazale svoju osobitu važnost tc su

uvele u ratnoj strategiji novi način i

sredstvo borenja. Upješno su sred­

stvo ne samo defensiva već i ofen-

sive, buduć se je teško ukloniti nji­

hovim potajnim navalama, jer su, dok

plove pod morem, podpuno nevi­

dljive. U „Corriere della S e r a " ,,-Pan-

sar io" piše iscrpivi članak o njihovoj

vrijednosti.

Podmornica , kad je pod vodom

sa povučenim periskopom, potpuno

je nevidjiva. M o ž e je se opaziti s a m o

sa velikih visina, kao n. pr. sa jed­

nog aeroplana i to kad nije more

puno uznemireno. Svi znadu, da ri­

bari koralja, spugava, ako hoće da

zamjete morsko dno, moraju se p o ­

služiti jednim valjkom od kositra, koji

je otvoren s jedne strane a zatvoren

s druge s jednim kristalom. Kad se

uroni valjak sa otvorene strane vidi

se kroz kristal, sa površine morsko

dno jer voda koja stoji u valjku pot­

puno je mirna.

Na sličan način promislimo, da

jedna podmornica u zasjedi daleko

od koje obale kakvih 15 ili 2 0 milja,

te da je povukla periskop. Nema niti

najmanjeg znaka o njezinoj prisutnosti

pod morem. Ako je mirno more, može

je opaziti koji aeroplan sa prilične

visine, ali ako je uznemireno niti a e ­

roplan ne može je ugledati.

Podmornica svako malo vremena

podiže svoj periskop i iztražuje. Kad

opazi ratnih brodova, gdje se pribli-

žuju, ako vidi probabilnost uspjeha,

onda omjeri i potegne svoj torpedo,

ako pak opazi da bi zbog blizine

neprijateljskih ladja mogla biti vidjena,

povuče se pod morem i odplovi dalje.

Čovjek s 9 6 rana. U bolnici Val de G r a c a na obič ­

noj bolestničkoj postelji leži francuzki

nadliečnik, kojemu ne će nitko zavi-

svjetskom ratu sam za sebe dobio

najviše rana. Kao nadliečnik 2 8 . pje­

šačke pukovnije nalazio se u blizini

haubične granate i to u času, kad je

ona eksplodirala. Doista čudom ostao

je dr. Drcle — tako se zove taj nad­

liečnik — na životu. Glavu su mu

morali zašiti, a desno rame razmr­

skano mu do kosti. Noge i hrbat su

mu tako pokrivene ranam kao da bi

bio tetoviran. Svih rana zajedno na­

brojeno je 9 6 . Danas je već nadlieč­

nik izvan svake opasnosti, te u pi­

smu na s v o g a prijatelja opisuje, kako

mu je bilo kad je ostao ranjen. On

sam piše tome svome prijatelju, da je

bio ranjen u času kad je u prvim

bojnim redovima povijao ranjenike.

On se ne čudi, da je ostao na ži­

votu, no čudi se, da se nije bolje

izkrvario i da uslied koje nečisti nije

nastupila upala rana.

Proti ž e n u U požeškoj županiji u Slavoniji

veliki župan izdao je — kako donaša

„Kat. List" — energičnu naredbu,

kojom zabranjuje ženskom seljačkom

svijetu, osobito djevojkama nošenje

svilenih oprava, suknja i marama te

zlatnih uresa oko vrata. Ova zap< -

vjed je tako stroga, da će svaki pre­

kršitelj odmah biti kažnjen, a takodjer

majke nedoraslih djevojaka.

Vrlo pametna naredba !

Žalošću valja konstatirati, da naš

ženski svijet, bilo civilne bilo težačke

ruke, ne shvaća ozbiljno ratno doba,

te, uza svu veliku i iznimnu skupoću

življenja i poteškoće nabavljanja ži­

votnih namirnica, upravo ludo troši

novac , kojeg steče radnjom ili dobiva

u ime potpora, koje dava državna

vlast za očeve ili braću, što nalaze

odsutna iz kuće na bojnom polju.

Naš ženski svijet i u ovo doba svoj

novac troši za raznu gizdu u odijelu

i u nabavljanju zlatnih nakita. Mnoge

domaćice mjesto, da novac koji utje­

ravaju u ime pripomoći, prištede za

crne dane, nabave kruha i izplate

dugova, ako ih slučajno imadu, kod

koje blagajne ili privatnika, troše ga

bezpametno u nabavljanju odijela i

razne robe.

Ovo je ludo i lakoumno rasipa-

vanje narodnog imetka, koje se na­

ravno mora oštro osuditi i zapriječiti,

kad to ne mogu učiniti glave obitelji,

koje se nalaze daleko od kuće i obi­

telji. Analogna naredba, kakvu je i z ­

dao požeški veliki župan, možda ne

bi bila neumjesna ni u našim stra­

nama, te bi se donekle zapriječilo,

da se toliki novac ne rasiplje.

KRONIKA. „Kur ier K o d z i e n n y " d o n a š a l i j epu i

z a n i m i v u e p i z o d u iz b o j e v a u r u s k o j P o l j ­

s k o j . 2 4 n a š a v o j n i k a navali l i su na r u s k e

s t r e l j a č k e j a r k e k o d č e g a s u otvor i l i t a k o

mu s e n a s u p r o t nalazi B o g z n a k a k o j a k a

n e p r i j a t e l j s k a s i la , te j e u n a j v e ć e m s t r a h u

o s t a v i o s t r j e l j a č k e j a r k e . K a d su naši v o j ­

nici z a p o s j e l i n e p r i j a t e l j s k e j a r k e , našl i su u

n j i m a pe t ruskih v o j n i k a , ko j i su s e d r a g o ­

v o l j n o p r e d a l i . N o u to su naš i v o j n i c i o d -

krili neki p o d z e m n i put d o j e d n o g o b l i ž n j e g

z a s e l k a te s e ' d a l i za n e p r i j a t e l j e m u p o t j e r u .

D o s k o r a su naišl i n a 7 3 R u s a , k o j e su pr i ­

silili da su odloži l i o r u ž j e . U n e k o m kupu

s l a m e uhvatil i su r u s k o g p u k o v n i k a s dva^

v o j n i k a . 1 naših 2 4 v o j n i k a vratili su s e n a ­

trag vese l i i z a d o v o l j n i , š ta im j e u s p j e l o

da u h v a t e 7 3 R u s a .

„ L o k a l a n z e i g e r u " b r z o j a v l j a j u iz A m ­

s t e r d a m a : D o p i s n i k „ T i j d a " j a v l j a iz R i m a :

T e š k o si j e p r e d s t a v i t i , k a k o v i m s r e d s t v i m a

s e z a r a ć e n e s t r a n k e u t j e č u , d a p r e d o b i j u

s v e t u S t o l i c u za s v o j u s t v a r . N e s a m o p o ­

klisari d o t i č n i h z e m a l j a , n e g o i c r k v e n i d o ­

s t o j a n s t v e n i c i s u d j e l u j u u t o m e . P a p a i k a r ­

dinal državni ta jn ik šute p r e d s v a k i m , radi

t o g a m o r a j u s e s v e vi jes t i o s i m p a t i z i r a n j u

kuri je s vel ik im o p r e z o m pr imit i . Č i n j e n i c a

j e , d a su m n o g i ljudi t o g a m i š l j e n j a , p r e m d a

n a p a d a j na Be lg i ju s m a t r a V a t i k a n n e o p r a v ­

d a n i m , i p a k n j e m a č k o - a u s t r i j s k u p o b j e d u

drži manj in i z l o m p o c r k v u . I a k o m i s l e , da

Be lg i j i k r ivo u č i n j e n o , s to j i p r e m a t o m e

p r a v e d n a s t v a r A u s t r o - U g a r s k e . P a k o n d a :

K a k o p o s t u p a j u Rusi u i s t o č n o j G a l i c i j i i u

i s t o č n o j P r u s k o j ? O v o p i t a n j e s t a v l j a isti

e n g l e s k i t j e d n i k , ko j i izlazi u R i m u .

,,Az E s t " j a v l j a : T v r d o k o r n i b o j e v i o

S t a n i s l a v p o d j e d n o t ra ju . Rusi s e b o r e s k r a j -

nj im u p i n j a n j e m sv ih s i la , d a s e d o k o p a j u

v a ž n i h p o z i c i j a . S a d a s e o g o r č e n o b o r i o

g o r s k u vis inu o d 1 2 0 0 m e t a r a v i s i n e . Rus i

p o d j e d n o d o v o d e n o v e č e t e u b o j , š t o s e

v e ć i n o m s a s t o j i o d n a v a l a na b a j u n e t e . N e -

s t a t a k na oružju i munici j i k o d R u s a s e

s v e v iše o s j e ć a . C e s t o d o b i v a j u r u s k e č e t e ,

š t o d o l a z e u b o j , o r u ž j e o d onih č e t a , k o j e

z a m i j e n i š e . K o d p r i p r a v l j a n j a b o j e v a v r š e

s a s v i m u b i j e l o o d j e v e n e s k i - č e t e i z v r s n e

s l u ž b e . S k i - č e t e n i jesu j o š p r e t r p j e l e n i k a -

k o v i h g u b i t a k a .

D n e v a 2 6 . f e b r u a r a i z d a o j e e n g l e s k i

admira l i t e t i n t e r e s a n t n o s t a t i s t i č k o s a o p ć e n j e

o t o m , u k o l i k o j e n j e m a č k a b l o k a d a d j e ­

l o v a l a na e n g l e s k i u v o z i i z v o z . P o t o m u

s a o p ć e n j u su n j e m a č k e p o d m o r n i c e o d 1 8 .

f e b r u a r a — k a d a j e b l o k a d a z a p o č e l a —

d o 2 6 . v e l j a č e p o t o p i l e s e d a m b r i t s k i h b r o ­

d o v a , d o k j e u š l o u e n g l e s k e luke 7 0 8 b r o ­

d o v a s a v i š e o d 3 0 0 t o n a raz l i čne n a r o ­

d n o s t i . P r o š l o g a t j e d n a koj i s e s v r š i o 2 4 .

v e l j a č e , o s t a v i l o j e e n g l e s k e luke 6 7 3 b r o d a .

U o s a m t j e d a n a pr i je 2 4 . v e l j a č e i z n o s i o j e

b r o j b r o d o v a , ko j i su ušli u e n g l e s k e luke ,

5 7 7 2 , a ko j i su otp lovi l i iz luka 5 5 0 9 .

Pastirska poslanica šibenskog biskupa. Za tekuću korizmu presv. šiben­

ski biskup izdao je na svećenstvo i vjernike biskupije pastirsko pismo. Kao što ona prošlih godina tako i poslanica ovogodišnja raspravlja o aktuelnim i savremenim pitanjima te upire prstom na rane današnjeg dru­štva te naznačuje shodna lijeka. Puna je lijepih i dubokih misli i zdrave fi­lozofije.

Glavni predmet s kojim se presv. biskup bavi je „mladež" te, navadja-jući pedagoške auktoritete Freppela, Bossoueta , Fenelona i druge, iscrpivo raspravlja, kako je obuka u školama svedj manjkava, ako se ne temelji na

razvratnosti mladog naraštaja presv. biskup nalazi u sadašnjem školskom sistemu, koji malo pazi, da odgoji mladež religijoznom, a k tomu dopri-naša mnogo što su i sami nastavnici liberalci i vjerski indiferentiste.

Zadnjih vremena raspravljalo se je dosta u javnosti te i pisalo — a i naš lisi publicirao je nedavno niz aktuelnih članaka u ovom pitanju, — poslanica presv. biskupa upravo naj ­ljepše popunjuje.

Veoma je lijepo poglavlje „za­bluda". Valjda je najkrasniji komad cijele poslanice zbog svog temeljitog dokazivanja. Oborila su se stožerna načela pravednosti, — tvrdi presv. biskup. — Spletke, mržnje, sebičnosti, koristoljubivosti, pronevjerenja; poli-tička-socijalna izdajstva muti danas gradove, varoše i čitavi svijet. Ovakva socijalna zabluda stvorila je današnju europsku situaciju te prouzročila i svjetski rat.

Poglavlje „ljudski napredak" prot­kano je visokim i savremenim mislima te naglasuje, — oslanjajući se na riječi francuskog učenjaka Freppela — ovu uprav duboku misao, da baš ne­prestano govorenje i uzveličavanje ljudskog napredka, o kojemu- č i t a v svijet, na sva usta, govori, znak je da se današnji naraštaj umorio u napre­dovanju ili se zaustavio.

Korisno bi bilo kad bi ovu p o ­slanicu pročitala naša inteligencija, jer ć e naći mnogo toga u njoj što mora svakog kulturnog čovjeka zani­mati. Osobito je potrebito, da je pro­uče oni koji se bave odgojem mla­deži i istinski mladež ljube.

Domaće vijesti. Z a d u š n i c e z a D r . A . S t a r č e v i ć a .

P r a v a š k a o m l a d i n a g r a d a D u b r o v n i k a p r i r e ­

di la j e , d n e v a 2 8 v e l j a č e p r i g o d o m d e v e t ­

n a e s t e g o d i š n j i c e smrt i b l a g o p o k o j n o g u č i ­

tel ja i v o d j e h r v a t s k o g n a r o d a D r . A n t e

S t a r č e v i ć a s v e č a n e z a d u š n i c e u crkvi s v .

V l a h a . N a iste j e p r i s u s t v o v a l o veliki b r o j

g r a d j a n s t v a .

P a s t i r s k i l i s t D r . G j i v o j e . Pr imil i

s m o s a z a h v a l n o š ć u p a s t i r s k o p i s m o k o j e

p r e s v . b i s k u p D r . G j i v o j e i z d a o , p r i g o d o m

o v e k o r i z m e v j e r n i c i m a s v o j e b i s k u p i j e . N a

p o č e t k u s e o s v r ć e n a s a d a š n j i rat i na n j e ­

g o v e n e v o l j e , p a k p o r u č u j e s v i m a ko j i m o g u ,

da d o p r i n e s u s v e žr tve na ol tar d o m o v i n e

i M o n a r h i j e . Z a t i m s e bavi sa n e s k l a d n o m ,

n e p r i s t o j n o m i p o k v a r e n o m m o d o m , k o j a

s v a k i d a n s v e v i še o k u ž u j e o n a j s p o l , ko j i

c r k v a na o s o b i t i nač in n a z i v a , p o b o ž n i m .

P e t r o l j . L i s tov i d o n o s e d a s e sv i j e t

m o ž e o v a k o p o m o ć i u p o m a n j k a n j u i s k u ­

p o ć i p e t r o l j a : U litru v o d e , k o j a vr i j e , r a ­

s t o p i s e p o funte s o d e , p a pustit i d a s e

o h l a d i , a t a d a s e uli je '/< č i s t a p e t r o l j a i

d o b i j e s e nov i p e t r o l j , ko j i d a j e j o š l j e p š u

s v j e t l o s t .

PREDpLAĆUJTE SE NA „ H R V A T S K U M I S A O " .

pad i okolico. Z a k l a d a F r a n j o J o s i p I. D a p o č a - !

ste u s p o m e n u preminule Ane J e ž i n e d o p r i ­

nijele o v o j zakladi g. S l a v o m i r S i n č i ć c . k. i

kot. šk. n a d z o r n i k 3 K, V i n k o B e l a m a r i ć 2 j

K. Jura« Mile 1 K, Ivan G r i m a n i 3 K i

K r e š i m i r N o v a k 2 K ; II. r a z r e d g r a d s k e

p u č k e š k o l e p o b l a g a j n i k u E r c e g P e r i c i k a o

drugi d o p r i n o s K 6 * 9 5 . O v a u s t a n o v a

kojoj je svrha vrlo p l e m e n i t a t. j . da p o d -

p o m a ž e u z g o j u n a š e d j e c e n a n a u k a m a ,

čiji otc i za o v o g rata p o g i n u š e n a b o j n o m

p o l j u za cara i d o m o v i n u , ili ć e poginut i ,

ili su os ta l i us l jed z a d o b i v e n i h r a n a ili b o ­

lesti n e s p o s o b n i ili ć e t a k o v i o s t a t i , te n e ć e

m o ć i , da s e s tara ju za o d g o j s v o j e d j e c e ,

nalazi u n a š e m u g r a d j a n s t v u s v e to više

o d z i v a . N e t o m s t i g n e p r e v i š n j e o d o b r e n j e ,

o d b o r ć e proš ir i t i s v o j d o s a d a n j i rad , a

m e d j u t o mi v e ć s a d a s t a v l j a m o n a š e m u

g r a d j a n s t v u u s v a k o j pr igodi na s r c e o v u

p l e m e n i t u i h u m a n i t a r n u u s t a n o v u .

B i j e č v e i p o d p l a t i o d h a r t i j e z a n a ­š e j u n a k e n a b o j i š t i m a . N a poziv s tar i j e š k o l s k e vlasti n a š e n a s t a v n i c e u gradu i z ­vršil i su p o d p u n o s v o j u z a d a ć u o k o izrad­b e v u n e n o g z i m s k o g rubl ja za n a š e h r a b r e j u n a k e na b o j i š t i m a za c a r a i d o m o v i n u , k a k o s m o to mi v e ć doni je l i u n a š e m listu. N e t o m j e doš la od luka , d a s e p o č m u izra -dj ivati poplati^ o d har t i j e n a š e m a r n e n a ­s t a v n i c e dale su s e n a p o s a o s v o m Ljubav­lju, pre l iva juć istu i u s r c e naših k ć e r k a n j ima na u z g o j p o v j e r e n i h . L i j e p o j e b i lo vidjeti, k a k o s e n a š e m a r n e u č e n i c e n a t j e ­ču, koja će b r ž e i v i š e p o p l a t a o b r u b i t i , a još u g o d n i j e čuti o n o ' n j i h o v o m e d j u s o b n o š a p u t a n j e i mile r a z g o v o r e .

G r a d j a n s k a ž e n s k a š k o l a izradi la j e 4 9 0 0 para b j e č a v a i 6 6 0 0 p a r a p s p l a t a ;

Ž e n s k a g r a d s k a š k o l a izradi la j e 2 2 5 6 para p o p l a t a . Ž e n s k a š k o l a k o d s v . L u c e 1 1 2 0 p a r a p o p l a t a . T r o r a z r e d n a š k o l a u-D o c u 8 2 9 p a r a p o p l a t a . D v o r a z r e d n a m j e ­š o v i t a p u č k a š k o l a u Crnic i 1 5 0 0 p a r a p o ­p l a t a , a o n a „ L e g a . N a z i o n a l e * 8 2 4 p a r a p a r a . U k u p n o s v e š k o l e u gradu 1 5 . 1 2 9 para p o p l a t a i 2 9 0 0 para b j e č a v a , š t o nek je na čas t naš im vrlim n a s t a v n i c a m a .

U č i n o v n i č k i m k r u g o v i m a . Č u j e m o da s e naši č i n o v n i c i tuže e j e n e m o g u ć e s a d a n a š n j i m s k u p o ć a m a , da oni izlaze s a s v o ­jom p l a t o m . Mi sami to p r i z n a v a j u ć ne m o ­ž e m o ino v e ć da p r e p o r u č i m o n a d l o ž n o j njihovoj v last i , da n a d j e n a č i n a da im p o ­

bilo j e d n i m p r e d u j m o m čudi a k o r e č e m o , a d o no i i m e n a , da ima č i ­

novnika u gradu koj i n i j esu okusil i ni m e s a , ni j u h e , ni vina ima 4 0 d a n a , a h r a n a im je krumpir i v o d a , a s a d a ni k r u m p i r a više n e m a .

P r i z n a j e m o , da s v a k m o r a n e š t o da u r a t n o d o b a pre t rp i , ali p a k o u o v a k o v o j mjer i n e , kad ima nač ina da s e m o ž e o v o ­me izb jeć i . Svukud j e s k u p o , ali k a o u Š i ­b e n i k u ni je n igdje u n a š o j zeml j i , s t o g a j e n u ž d n o da se č i n o v n i č t v o p o m o g n e u o n o j i s to j mieri , k a k o s e j e p o m o g l o o n o m e u P o l i .

Ž e l i m o u interesu n a š e g č i n o v n i č t v a ,

k o j e ne m o r a d a s t r a d a , d a n a š g l a s n e

o s t a n e o n o g v a p i j u ć e g u pust in j i .

S a r i b a r n i c e . O n o m k a o s u , koj i d a ­nas v lada na n a š o j r ibarnic i m o r a s e s v a ­k a k o stati na k r a j . Iza u v e d e n j a c i j e n i k a zadnj i put , a k o se* n e ć e š b a š 4ući, ne m o ­ž e š u jagmit i ni j e d n e g i r i ce , j e r tu naval i m a s a s v i j e t a , d a i r ibare p r e v a l i , k a k o se j e to j u č e r z b i l o . V e ć u ribu ni je m o g u ć e kupit i , j e r j o j j e c i j e n a 4 i 5 K, t a k o , da s r e d n j a ruka i č i n o v n i č t v o m o r a da g l a d u j e j e r k a k o r e k o s m o m a s a naval i i grab i ru­k a m a malu r ibu, a v e l i k o j su c i j e n e p r e ­t j e r a n e t a k o da ni jesu ni u B e č u ni u B e r -

m o ž e , p a makai N e k a s e ni tko p o t r e b e

D a s e o v o v e o m a v a ž n o p i tan je ri ješi

b i lo bi p o ž e l j n o , da s e s a z o v e j e d n a mala

a n k e t a na k o j o j bi s e u t a n a č i l e c i j e n e ribi

i u v e o red na r ibarnic i , a i to ž e l i m o u in­

teresu g r a d j a n s t v a i s a m i h r ibara š t o pr i j e .

Želiti j e da s e a n k e t a s a z o v e i za u -

t a n a č e n j e c i j e n e o s t a l o g ž i v e ž a , j e r s e s v e

s k u p l j e p r o d a j e n e g o je u c i j en iku .

S a m e s a r n i c a . O d kad je s tupio na

s n a g u novi c i j e n i k na m e s o , g r a d j a n s t v o ,

k o j e j e s a m o t raž i lo , da se c i j e n e m e s u p o ­

visi , o s t a l o j e r a z o č a r a n o . M e s o se p l a ć a

K 2 6 0 ili 2 - 4 0 K, ali k o j a kor is t . U p r v o m

redu veći dio m e s a j e od star ih već od 10

puta otelit ih k r a v a , a u d r u g o m š t o te m e ­

s a r pita dali ć e š m e s o sa n a d o m e t k o m ili

b e z n a d o m e t k a . A k o r e č e š sa n a d o m e t k o m

d o b i j e š na kilu m e s a n a j m a n j e ' , kila c r ­

n o g p a p k a , ali ne donj i v e ć gorn j i d m .

O d g o v o r i š li da ć e š b e z n a d o m e t k a , tada

ti o d o d s i j e č e k o m a d g n j a t a , a da u 1 kg

m e s a b e z n a d o m e t k a n e m a ni 1 ., kg. m e s a ,

a o s t a l o j e k o s t .

B i l o bi p o ž e l j n o da s e i o v o pi tan je

uredi .

„ C r v e n o m K r i ž u " , da p o č a s t e u s p o ­m e n u p o k . Ane J e ž i n a , d a r o v a l e g o s p . D u ­šan N o v a k K 5 , g o s p . Milan pl. Ivaniševič K 3 , g o s p . F . Ztiliani K 3 .

S k r a d i n z a „ C r v e n i K r i ž " . X . Iskaz d o p r i n o s a sakupl jen ih u Skradinu za pr i ­p o m o ć C r v e n o m K r i ž u : G . Rikard Agazzi , viši g r a d j e v n i s a v j e t n i k , putem g. J e r o l i m a pl. M a r a s o v i č , j e r ni je m o g a o pr i sus tvovat i k o n c e r t u za Crveni Križ o b d r ž a v a n u S k r a ­dinu dne 7 p r o s i n c a 1 9 1 4 d a r o v a o je K 5 ; g o s p . Š i m e . B i l u š , s e o s k i g lavar Č i s t e V e ­like, s a k u p l j e n o p o selu p o s l a o j e p o š t a n ­s k o m n a p u t n i c o m K 5 0 ; g o s p . V i n k o R o s a , c. k . bi l ježnik, s a k u p i o pri igri t o m b o l e p r e d a o j e K 2 : 4 0 . S k u p a K. 5 7 : 4 0 . Pr i j e i s k a z a n o K 2 1 7 9 : 2 1 . S v e g a s k u p a d o sad u S k r a d i n u s a k u p l j e n o K 2 2 3 6 : 6 1 .

N o v a č e n j e . J u č e r i d a n a s o b a v l j a se n o v a č e n j e rod jenih 1 8 9 6 grada i o p ć i n e š i b e n s k e .

_ N a d j e n a j e z l a t n a n a u š n i c a . V l a -stnik iste n e k a s e javi na upravu l ista.

T r a ž i s e p o u z d a n a d j e v o j k a ili ž e n a za č u v a n j e d v o j e m a l e n e d j e c e za vr i j eme od 4 d o 8 sati p o s l i j e p o d n e . Upi ta l i se u uredništvu l is ta . 1 2

P r o d a j e s e k u ć a u V a r o š u na l i j e ­p o m p o l o ž a j u sa bašćo.m. Upitat i se kod vlas tn ika T o m e C o l o m b a . 1 — 4

J e d a n pjSaĆih mili jun ' i

strojeva

Krumpir je stigao stoga se mole gospoda naručitelji, da

ga dodju dignuti.

Od danas dalje primaju se nove

naručbe.

Naručbe prima I. ANGELICCHIO.

Bukovi ugljen (Slatki karbt in) .

po K 2 2 — na veliko

po K — * 2 4 na malo

Na veliko se prodaje jedna vreća, u

kojoj može da bude od 4 0 — 6 0 kg. ;

na malo od 5 kg. dalje.

Ugljen će biti od najbolje vrste, s u h

a minimalno prašine.

Naručbe prima I. ANGELICCHIO.

MLIJEKO: k r a v , j e 5 o v č i j e

•MMMHHMMMHHi č i s t o , n a r a v n o i s t e r i l i z i r a n o , p r o d a j e p o 4 8 p a r a l i t a r ,

Uzorna Mljekarna J . Drezga

- u porabi. . • M o d e l X i X I .

: : : B E Z K O N K U R E N C I J E : : :

P o d p u n o

amerikansko pokućstvo

Ï CO. • I R S I P i a z z a d e l l a B o r s a N o . 1 4 I k a t

T e l e f o n b r . 1 7 - 7 0 .

HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

u . z . s . o . j . ( D r . A N T E D U L I B I Ć I D R U G ) .

U V E Z U J E D U G O T R A J N O 1 SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, K A O : P R O T O K O L E , M1SSALE,

M O L I T V E N I K E I S V E U T U S T R U K U S P A -

: - : : - : D A J U Ć E RADNJE. : - : : - :

C I E N E U M J E R E N E . — I Z R A D B A B R Z A

: - : : : I S O L I D N A . : - : : - :

MODE SALON

- ŠIBENIK -

D a j e n a z n a n j e d a i m a

veliki i z b o r š e š i r a i n a k i t a

n a j n o v i j e v r s t i z a g o s p o d j e

i g o s p o d j i c e . N o v o s t i z a z i m ­

s k u s a i s o n u .

P r i m a p o p r a v k e u z n a j ­

u m j e r e n i j e c ' j e n e .

VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

>: ŠIBENIK. :-: K u p u j e s t a r o z l a t o i s r e b r o

uz n a j p o v o j n i j e c i j e n e .

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom

polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline,

voćna stabla i t. d. sa

40° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 15-16°|<> Kalciumcianamidom 16-21 °|0 Thomasovom drozgom

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno

kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-

manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve

kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove

tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke,

kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc , i to prama

uvjetima postavljenim od tvornica

GRUBIš lĆ & Comp. :-: Šibenik. ( b r z o j a v n i n a s l o v G R U B A R E S — t e l e f o n b r . 5 6 ) .

U l o ž n e k n j i ž i c e . — P o h r a n a i a d m i n i s t r a c i j a

v r i j e d n o s n i h p a p i r a . — K u ­p o p r o d a j a tuzemnih i i n o z e m ­

nih v r i j e d n o s n i h p a p i r a , te d e ­viza i va luta . — O s i g u r a v a n j e e f e -

kata prot i gubitku na t e č a j u pri v u č e n j u . — Ž i r o računi i tekući računi .

U n o v č i v a n j e m j e n i c a , d o k u m e n a t a , o d r e ­da i izvučenih v r i j e d n o s n i h p a p i r a . — K r e -p i s m a , č e k o v i , vagl ia , n a p u t n i c e . — P r e -i z a j m o v i na v r i j e d n o s n e p a p i r e , d i o n i c e

u ( W a r r a n t s ) , b r o d o v e itd. - G r a d j e v n e v j e r e s . c i ( S a f e s ) z a č u v a n j e v r i e d n o t a u č e l i č n o j

s a p o s e b n i m k l j u č e v i m a z a k l i j e n t e , u : t i n c a m a m o ž e d r ž a t i s v a k o v r s n e v r i j e d n o s t i .

•BRrnHRHRHHRFlRRr-Pi

P. T. Č a s t i m o s e stavit i d o znan ja s v a ­

k o j c i j e n j e n o j o s o b i , da s m o v e ć od d a v n a o s n o v a l i k l e s a r s k u zadrugu pod n a s l o v o m :

: - : P R V A S P L I T S K A : - :

KLESARSKI) ZADRUGA regis t r i rana na ograničeno jamčenje

U S P L I T U . Z a d r u g a o b a v l j a s v a k o v r s t n e k l e ­

s a r s k e r a d n j e b i lo u m r a m o r u ili kamenu uz n a j p o v o l j n i j e u v j e t e .

O s o b i t o m p r e c i z n o š ć u izradju je ž r t v e n i k e , b a l a u s t r e , k r s t i o n i c e , n a d ­g r o b n e s p o m e n i k e i td. u n a j m o d e r n i j i m s l o g o v i m a . S k l a d i š t e j e o b s k r b l j e n o sa m r a m o r n i m m a t e r i j a l o m , t a k o d j e r m r a ­m o r n i m p l o č a m a za p o k u ć s t v o . B u d u ć j e is ta p r o v i d j e n a izvrstnim radnim s i ­l a m a i d o v o l j n i m k a p i t a l o m , to j e u s t a n j u s v a k u n a r u č b u b r z o i t a č n o iz­vršit i n a p o d p u n o z a d o v o l j s t v o g g . naruč i te l j a .

N a z a h t j e v š a l j e n a c r t e , uzorke m a t e r i j a l a , k a o š t o i s v e upute i r a z ­j a š n j e n j a .

P r e p o r u č a s e u g l e d n o m o b ć i n s t v u i p r e p o š t o v a n o m s v e ć e n s t v u , da ju p o ­č a s t e s v o j i m c i j e n j e n i m n a r u č b a m a .

U P R A V A .

PIO TERZANOVIĆ trgovac - ŠIBENIK V E L I K A Z A L I H A _

Rukotvorina, odiela, cipela štofe vunene i pamučne za muška odiela, pamučnih svakovrstnih mreža,

^ = galice, s'impora, gume prve svjetske tvornice, štrcaljka Iđermorrel = Non plus • ultra sumporaća „Torpedo i noževa za navrćanje „Kunde"