Sveučilišta u Mostaru

Sadržaj

Uvod

Tržište

Analiza tržište

Konkurencija

Nesavršena (nepotpuna) konkurencija

Vrste nesavršene konkurencije

2

Uvod

Pod tržištem razumijemo ukupnost odnosa ponude i potražnje, koji se

odvijaju u određenom vremenskom razdoblju i na određenom prostoru.

Prema tome u pojam tržišta ulaze svi elementi koji definiraju sadržaj

ponude a to su: kupci, prodavači, sredstva razmjene, tj. novac kao izraz

odnosa razmjene, te zakonitosti koji određuju sve te odnose. Vrstu i

namjenu robe često određuje tržište, odnosno tipovi tržišta i drugi

karakteri upotrebnih vrijednosni vrijednosti. S obzirom na komponentu

tržišta, tržište može biti lokalno,regionalno, nacionalno i međunarodno.

Što se tiče funkcije tržišta osnovna njegova funkcija se sastoji dovođenju

ponude i potražnje u uzajamnu vezu čija je posljedica realizacija robe, tj.

simultano pretvaranje robe iz oblika upotrebne vrijednosti u novčani oblik

za prodavača ili kupca. Istovremeno kroz funkciju tržišta realizira

djelovanje razmjene društvenog dobra. Posredstvom tržišta proizvođači

mogu dobiti informacije o svom određenom proizvodu koji se trenutačno

nalazi na tržištu od strane kupaca. Tako proizvođač može znati što treba

mijenjati na određenom proizvodu ili dodati neke inovacije na

proizvodu,ali i ukloniti s tržišta zbog neispunjavanje određenih propisa.

Struktura tržišta razumje se ukupnost faktora koji određuju kvalitativnu i

kvantitativnu stranu i specifičnost oblika ponude i potražnje. Ovi elementi

ove strukture pripadaju sferi proizvodnje. S druge strane na strukturu

tržišta utječe tržišta utječu faktori koji određuju tržište a to su: broj kupaca

i njihovi status, sklonost ka potrošnji,itd).

3

Tržište

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću

ponuda i potražnja. Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti

(na burzama i drugim tržištima), pa čak i bez izravnog kontakta kupca i

prodavača, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa,

interneta i slično. Zbog toga se tržište definira kao stalan i organiziran

oblik dovođenja u kontakt ponude s potražnjom roba i usluga. Tržište je

istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u

uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje

ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne odnose. Robni

proizvođači na tržištu doznaju imali još tko na tržištu sa istim proizvodom

i kako da svoj proizvod učini što bolji i jeftiniji od konkurencije.

Proizvođač se putem tržišta bolje upoznaje sa svojim položajem na

tržištu, jer preko cijena koje postiže na tržištu. Budući da se na tržištu

susreću robni proizvođači treba zaključiti da je tržište po svom karakteru

spontano. Anarhičnost tržišta kako se često misli na nepovezanost

proizvođača koja je bila evidentna u liberalnom stadiju razvitaka

kapitalizma kada su odnosi na tržištu bili prepušteni igri ekonomskih

zakona, prije svega ponudi i potražnji. Tijekom krupne robne proizvodnje

dolazi do promjene u funkcioniranju tržišnog mehanizma, najprije pod

utjecajem monopola, a kasnije intervencijom države u odnose na tržištu.

Anarhičnost tržišnog mehanizma je njegovo negativno određenje koji se

u vrijeme kriza tražio uzrok u zastoju gospodarskog života. Tržište je bilo

na udaru raznih ekonomskih stručnjaka. Ali tržište ima i pozitivnu stranu.

4

Preko njega se odvija realizacija proizvedenog i okončava napor robnog

proizvođača. Tržište je najbrža veza između proizvođača i kupca. Ona

pokazuje uspješnost odnosno neuspješnost poslovanja. Tržište utječe na

sredstva rada, odnosno preko tržišta možemo spoznati zablude

pogrešne proizvodne orijentacije. Postoje različite klasifikacije tržišta pa

prema predmetu prodaje razlikujemo: tržište potrošnih dobara, tržište

radne snage,tržište proizvodnih dobara, tržište usluga,tržište kapitala. S

obzira na teritorij na kojem se prostire tržište postoji: lokalno,nacionalno i

svjetsko tržište. Kada je riječ o pristupu na tržište razlikujemo otvoreno

tržište na kojem vlada konkurencija i zatvorena, tj. protekcionistička

tržišta na koja je ograničen pristup nekim robnim proizvođačima.

Tržišna analiza

Cilj ove analize pokazati da se razumiju potrebe kupca, a u

markentiškom smislu utvrditi kako će se te potrebe zadovoljiti. Analiza

tržišta se uvijek može prikazati odvojeno. Analizom moramo utvrditi tko

su naši kupci,kakve su njihove potrebe i želje, kakve su im navike i što si

oni mogu priuštiti jer svako tržišno orijentirano poduzeće svoju poslovnu

djelatnost počinje spoznajom o potrebama i mogućnostima svojih

potencijalnih kupaca. Ako se roba ne prodaje izravno potrošačima nego

putem posrednika tada poduzeće ima dva tržišta i mora utvrditi

najvažnije sastavnice jednog i drugoga. Markentiška iskustva pokazuju

da je tržište na nekoliko odsječaka umjesto da gleda kao na jedinstvenu

5

cjelinu. Tada se svakom tržišnom segmentu može pridodati posebna

pozornost i naglasiti upravo ono što je potrebama tog dijela tržišta

primjerenije. U tržišnoj analizi najvažnije je utvrditi ciljno tržište za

proizvode i usluge. Analiza ciljnog tržišta obuhvaća nekoliko važnih

sastavnica koje navodimo. Demografska obilježja; najvažnije su za

pravilnu prosudbu kome se obraćati svojim marketinškim porukama te za

konačno oblikovanje proizvoda prema potrebama i mogućnostima

određenog dijela pučanstva(djeca,starije osobe,žene,poslovni

muškarci,ljudi skloni hobijima i kućanskim radinostima,vozači,studenti i

sl.). Najvažniji podaci koje prodavatelj mora znati o svojim kupcima jesu:

- životna dob

- mjesečna primanja

- obiteljski status

- nacionalna i vjerska pripadnost

- stupanj obrazovanja

- materijalno-imovinski status.

Zemljopisne odrednice; obuhvaćaju područje kojemu će se nuditi

proizvodi i usluge. Tržište može biti lokalno (grad,županija,regija),

državno,regionalno ili svjetsko. Svaka od zemljopisni odrednica ima

svoje specifičnosti:

- lokalno tržište proizvođač najbolje poznaje jer su na njemu kupci

najčešće susjedi i ponudom se rješavaju njihovi svakodnevni

problemi

- državno (nacionalno) tržište najčešće se podrazumijeva pod

pojmom tržišta, ali je to zastarjelo shvaćanje vezano za nekadašnja

administrativne i političke prepreke: Taj dio tržišta uvjetovan je

6

kupovinom moći domaćeg stanovništva, njegovim navikama i

inertnošću kupaca da kupuju u inozemstvu

- regionalno tržište je rezultat političkog zbližavanje susjednih

zemalja i njihova čvršćeg tržišnog povezivanja. Takvo tržište ima

smisla jer su navike stanovništva u regiji dosta slične, bez obzira

na nacionalne i jezične različitosti, a povlašteni statusi u trgovini

između susjeda mogu biti velik poticaj širenju tržišta ivan

nacionalnih granica.

- svjetsko tržište jedino je pravilno shvaćanje današnjeg modrenog

tržišta za ambiciozne tvrtke. Prodaja proizvoda ograničenom broju

kupaca ne može pokriti troškove ulaganja u oblikovanju i

proizvodnju novih proizvoda, a uporaba interneta, uz već

provedena poboljšanja u prometu i političkim zbližavanjima, dala je

najveći doprinos tržišnoj globalizaciji. Posljedica je vidljiva u gotovo

svim dijelovima svijeta u kojima se mogu kupiti proizvoditi istih

proizvođača i istih robnih marki, bez obzira na to gdje su ti

proizvodi uistinu izrađeni.

Životni stil kupaca djelomično je već određen poznavanjem njihovih

demografskih osobitosti, ali on obuhvaća još neka važna pitanja o

društvenom položaju i navikama, a to su:

- obiteljski odnosi

- način ljetovanja i zimovanja

- gledanje tv programa

- služenje internetom

- hobiji,šport,rekreacija,sam svoj majstor

- čitanje novina,magazin,knjiga

7

- članstvo u različitim organizacijama

- političke sklonosti

- vrsta automobila i sl.

Veličina tržišta zacijelo je najvažnija pitanje u određivanje našeg ciljnog

tržišta i ona je djelomično definirana demografskim i zemljopisnim

obilježjima te životnim stilom kupca. Međutim ne smijemo zaboraviti da

na postojećem tržištu vlada konkurencija te da naš položaj ovisi o

njezinu ponašanju. Osim toga, tržište se ne može promatrati kao statična

pojava jer se ono svakodnevno mijenja.

Konkurencija

Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode

identične proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine

proizvodnje ne utječe na cijelu industriju. Ulazak na takva tržišta je lak,

ukoliko se ukaže prilika za ostvarivanjem profita. Također, ukoliko počnu

gubiti novac izlazak je lak.

Pretpostavke savršene konkurencije su:

preuzimanje cijena (price taking),

homogenost proizvoda,

slobodan ulaz i izlaz.

Preuzimanje cijena: Na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka

tvrtka za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih

8

konkurenata. Budući da je prodaja svake pojedinačne tvrtke čini samo

manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na

tržištu. Stoga svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane. Dakle, na

savršeno konkurentskim tržištima pojedinačne tvrtke su preuzimatelji

cijena (price-takers).

Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne

cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadane.

Homogenost proizvoda: Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na

tržištima gdje tvrtke prodaju identične ili gotovo identične proizvode. Kad

su proizvodi svih tvrtki na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su

homogeni, nijedna tvrtka ne može podignuti cijene svojeg proizvoda

iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. Većina

poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz pšenica,ječam...), kao i

nafta benzin, sirovine poput bakar, željeza, drva,pamuka i slično.

Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe

imaju ista svojstva, te ukoliko se neka tvrtke odluči podići cijenu, prodaja

će joj opasti.

Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu

posebnih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci

mogu lako zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu

neometano izlaziti i ulaziti na tržište. Radi se o ulasku na tržišta u koja

pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako

počne gubiti novac lagan. Budući da je pojedinačna konkurentna tvrtka

preuzimatelj cijena krivulja potražnje D s kojom se suočava dana je

ravnom crtom. Kad se pojedinačna tvrtka suoči s vodoravnom krivuljom

9

potražnje, to znači da može prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez

spuštanja cijena. Dodatna jedinica proizvoda povećava ukupne prihode

tvrtke za iznos koji je jednak cijeni.

Krivulja potražnje (D) s kojom se pojedinačna tvrtka suočava na

konkurentnom tržištu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosječnog

i graničnog prihoda. Uzduž krivulje potražnje, granični prihod, prosječni

prihod i cijena imaju iste vrijednosti.

D = P = AR = MR

Savršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je

granični trošak jednak cijeni: MC(q) = MR = P

Uvjet za maksimiranje profita glasi: Granični prihod (MR) je jednak

graničnom trošku (MC) u točki u kojoj krivulja graničnog troška raste.

Cijena (P) mora biti jednaka ili veća od minimalnog prosječnog

varijabilnog troška (AVC).

P≥AVC

Pravilo o razini proizvodnje: ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na

razini na kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku. U kratkom

roku poduzeće ostvaruje ekstraprofit. Tvrtka može poslovati s

kratkoročnim gubitkom jer očekuje da će zaraditi profit u budućnosti kad

cijena njenog proizvoda poraste ili trošak proizvodnje padne. U kratkom

roku dozvoljavamo poduzeću da posluje i sa gubitkom u visini FC. Sve

dok je tržišna cijena P ≥AVC poduzeće treba nastaviti s proizvodnjom.

Pravilo zatvaranja: tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog

proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimiziran profit manja od

10

prosječnog ekonomskog troška, odnosno prosječnog varijabilnog troška

AVC

Da bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 2 uvjeta:

1. MR = MC → nužni uvjet

Π = TR – TC

dП / dQ = 0

dTR / dQ – dTC / dQ = 0

dTR / dQ = dTC / dQ

Kako je dTR / dQ = MR, i dTC / dQ = MC

Slijedi da je : max (TR-TC) u točki (Q) gdje je MR = MC

Obrazac MC = MR ima opće značenje u području maksimalizacije profita

i primjenjuje se pri određivanju točke ravnoteže u svim tržišnim stanjima.

2. ( nagib MR) < ( nagib MC) → dovoljan uvjet

d2П / dQ2 = d2TR / dQ2 – d2TC/dQ2

d2П / dQ2 < 0

d2TR / dQ2 – d2TC / dQ2 < 0

d2TR / dQ2 < d2TC / dQ2

11

● Ako je MC<MR ukupni se profit nije maksimizirano i poduzeću se

isplati povećati proizvodnju

● Ako je MC>MR razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeću se

isplati smanjiti proizvodnju

● Ako je MC = MR kratkoročni se profiti maksimiziranu.

Kako je u savršenoj konkurenciji granični prihod MR jednak cijeni P, to

znači da će poduzeće maksimizirani profit pri onom obujmu proizvodnje

kod kojeg su granični troškovi jednaki cijeni MC = P

Uvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzeća u dugom roku:

p = LRMC, u dijelu gdje LRMC raste

p ≥ LRATC

● U dugom roku nema fiksnih činitelja proizvodnje → pa nema ni fiksnih

troškova. ● U dugom roku, svi su troškovi varijabilni → poduzeće može

sve proizvodne inpute prilagođavati zahtjevima proizvodnje. ● Radi

povećanja outputa, poduzeće proširuje svoje kapacitete i zapošljava više

proizvodnih činitelja. U dugom roku razina proizvodnje konkurentne

tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u točki u kojoj su

dugoročni granični troškovi (LRMC) jednaki cijeni (P). Za razliku od

kratkog roka, u dugome roku poduzeće ne ostvaruje ekstraprofit, već

samo normalan profit: - zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzeća

12

privučena ekstraprofitom ulaze u granu - krivulja agregatne ponude

pomiče se udesno, što uzrokuje pad cijena na tržištu - pad cijene

postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita.

Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog

poduzeća dugog roka ( p = LRMC; p≥LRATC): - ravnoteža poduzeća

dugog roka ujedno je i ravnoteža kratkog roka:

p = MR = AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC

- ravnoteža poduzeća je i najniža točka krivulje LRATC, što znači da

nema rasipanja resursa - ravnoteža poduzeća je i optimalna razina

proizvodnje dugog roka ( ekonomija/disekonomija obujma)

Nesavršena (nepotpuna) konkurencija

Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tržištu u kojem postoji jedan

ili više subjekata koji mogu utjecati na formiranje cijena i količina koje se

nude ili traže. posljedice tog stanja su : 1. previsoke cijene 2. manja

potrošnja 3. visoki troškovi 4. manja efikasnost

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:

1. Postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i

potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih

subjekata.

2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price

makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i

količina.

13

3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih

subjekata u granu.

4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje

horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je

negativnog nagiba, u nepotpunoj konkurenciji postoji snažna državna

intervencija u ekonomske precese. Država može poticati potpunu

konkurenciju pomoću protumonopolistčkog zakonodavstva.

Vrste nesavršene konkurencije

Monopol

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo

jedno poduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju

svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak

konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

Izvor monopolske moći

Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi:

1. Nadzor nad sirovinama – čest slučaj u nekim granama industrije.

Tako, poduzeće koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom, može

postati monoploist u proizvodnji aluminija.

2. Vlasništvo nad patentima – poduzeće koje ima patent za proizvodnju,

npr., specifičnih strojeva, može postati jedini proizvođač tih dobara

3. Politika cijena – često, poduzeće koje prvo započne s proizvodnjom

nekog dobra, vođenjem politike cijena onemogućuje konkurente i postaje

14

monopolist 4. Prirodni monopol – prirodni monopol imaju poduzeća čiji

AC snažno padaju s povećanjem proizvodnje zbog velike ekonomije

opsega, pa takvo poduzeće može proizvoditi ukupnu proizvodnju grane

djelotvornije nego što bi to učinila mnoga poduzeća zajedno. To je čest

primjer u distribuciji

Duopol

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva

poduzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak

konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni,

ali i diferencirani.

Oligopol

Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u

cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak

konkurentima otežan. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i

diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.

KLASIFIKACIJA OLIGOPOLA

1. Obzirom na homogenost proizvoda kojeg poduzeće proizvodi,

odnosno mogućnosti njegove supstitucije: a.) homogeni ( čisti) oligopoli

b.) nehomogeni oligopoli

2. Obzirom na broj poduzeća na tržištu: a.) duopol – dva poduzeća na

tržištu b.) ostali modeli oligopola – više poduzeća na tržištu

15

3. Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tržištu: a.) modeli

samostalnog djelovanja oligopoliste: - KLASIČNI MODELI - Cournotov

model - Bertrandev model - Edgeworthov model - Stackelbergov model

- SUVREMENI MODELI - model prelomljene krivulje potražnje - model

prostrane distribucije poduzeća

b.) model koordiniranog djelovanja oligopoliste: - formalno uz sporazum -

neformalno bez sporazuma

4. Obzirom na politiku konkuriranja poduzeća na tržištu:

a.) modeli konkuriraju određivanjem količine

b.) modeli konkuriraju određivanjem cijene

c.) modeli necjenovnog konkuriranja putem elemenata

d.) obzirom na ekonomsku stranu poduzeća:

- simetrični oligopoli - oligopoli prilično jednake ekonomske snage.

- asimetrični oligopoli - oligopoli različite ekonomske snage.

Monopolistička konkurencija

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki

broj poduzeća različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po

nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred

konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer

16

nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja

monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer

ovakvog tržišta je trgovina na malo.

Nesavršena konkurencija na strani potražnje

Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani

potražnje.

Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo

dva kupca.

Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više

kupaca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što

monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli

potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

17

Literatura

Politička ekonomija ( Ivan Maksimović)

Internet

18