Stigma traženja pomoći i socijalna podrška kao

prediktori kvalitete terapijskog saveza Marija Tičić1, Adrijana Košćec Bjelajac2,

1Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, Zagreb, Hrvatska, 2Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska

Kontakt: marija.ticic.msg7@gmail.com

UVOD

Brojni empirijski nalazi upućuju na važnost istraživanja uloge stigme u

njezinom djelovanju na terapijski proces, pri čemu je studentska

populacija pod pojačanim rizikom za razvoj psihičkih poteškoća i s tim

povezane stigme kao i smanjene socijalne podrške.

Cilj istraživanja bio je ispitati može li se temeljem percipirane razine

društvene stigme traženja pomoći, samostigme traženja pomoći i

socijalne podrške predvidjeti kvaliteta terapijskog saveza iz perspektive

klijenata u psihoterapiji.

METODA

α = .85; viši rezultat – viša razina samostigme

• Ljestvica percepcije stigmatizacije drugih zbog

traženja pomoći (Vogel, Wade i Ascheman, 2009)

α = .89; viši rezultat – viša razina stigme

• Višedimenzionalna ljestvica percipirane socijalne

podrške (Zimet, Dahlem, Zimet i Farley, 1988)

α = .90 ukupni rezultat, α = .93 podrška

prijatelja, α = .95 podrška značajne osobe,

α = .90 podrška obitelji;

viši rezultat – viša razina podrške

MJERE

• Opći upitnik (demografske karakteristike, pitanja

o psihoterapiji i pitanja o psihoterapetu)

• Upitnik terapijskog saveza – kratka revidirana

verzija (Hatcher i Gillaspy, 2006)

α = .90; viši rezultat – kvalitetniji savez

• Ljestvica samostigme traženja pomoći – Terapija

(Owen, Thomas i Rodolfa, 2013)

ZAKLJUČAK

Rezultati su pokazali da klijenti/ce s većom razinom samostigme u određenoj mjeri

percipiraju i veću razinu društvene stigme, nižu razinu socijalne podrške prijatelja te

slabiju kvalitetu terapijskog saveza. Nađena je i blaga negativna povezanost društvene

stigme i percipirane razine podrške prijatelja, no društvena stigma nije se pokazala

povezanom s kvalitetom terapijskog saveza. Klijenti/ce s većom razinom socijalne podrške

prijatelja donekle su percipirale i bolju kvalitetu terapijskog saveza. Razina samostigme

pokazala se jedinim značajnim pojedinačnim prediktorom kvalitete terapijskog saveza.

Zaključno, čini se da samostigma traženja pomoći nije ograničena na period prije traženja

pomoći te je važno da psihoterapeuti budu dodatno osjetljivi i na ovaj aspekt klijentovog

doživljajnog svijeta, koji može djelovati na kvalitetu terapijskog saveza i terapijske ishode.

REZULTATI

24. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb, Hrvatska, 11.-13. 4. 2019.

0,0 20,0 40,0 60,0 80,0

Obiteljski prijatelji (dodani odgovor)

Bivši partner

Obitelj (dodani odgovor)

Majka (dodani odgovor)

Profesorica

Djed ili baka

Poznanici

Šira obitelj (sestrična, bratić, tetak,…)

Brat ili sestra

Partner/ica

Roditelji

Prijatelj/ica

Series4 Series3

M (SD) β p Broj seansi 0.071 0.373 Razina samostigme 1.79 (0.69) -0.337 <.001 Razina društvene stigme 1.85 (0.79) -0.021 0.811 Razina podrške značajne osobe 5.59 (1.63) -0.095 0.384 Razina podrške obitelji 4.77 (1.81) 0.132 0.177 Razina podrške prijatelja 5.33 (5.8) 0.157 0.166 R = .435, R² = .151; p < .001

Prediktori kvalitete terapijskog saveza (n = 136)

Kvaliteta

terapijskog saveza

Razina samostigme

Razina društvene

stigme

Razina ukupne

socijalne podrške

Razina podrške značajne

osobe

Razina podrške obitelji

Razina samostigme -.31**

Razina društvene stigme -.21* .32**

Razina ukupne socijalne podrške

.26** -.20* -.31**

Razina podrške značajne osobe

.18* -.20* -.17* .82**

Razina podrške obitelji .18* - -.25** .81** .46**

Razina podrške prijatelja .28** -.25** -.34** .84** .60** .52** Prikazane su samo statistički značajne korelacije *p < .05; **p < .01;

nulta korelacija nakon parcijalizacije samostigme; nulta korelacija nakon parcijalizacije podrške prijatelja

Odnos kvalitete terapijskog saveza, samostigme i društvene stigme traženja pomoći, ukupne socijalne podrške te podrške značajne osobe, obitelji i prijatelja

Postotak zastupljenosti nekih od osoba koje znaju za klijentovo/klijentičino odlaženje na psihoterapiju (n = 139) ili su pomogli u toj odluci (n = 103)

26%

74% Do 5 puta

Više od 5 puta

0 20 40 60 80 100

u edukaciji

certificiran/a

ne znam

manje od 5

između 5 i 10

između 10 i 20

više od 20

ne znam

manje od 30

između 30 i 40

između 40 i 50

više od 50

Ž

M

Cer

tifi

ci-

ran

ost

Isku

stvo

(u

god

inam

a)D

ob

(go

din

e)Sp

ol

SUDIONICI

• N = 143 (90 % žena), M = 22.84 godina, SD = 2.25

• Svi su trenutno na psihoterapiji

• 70% živi u Zagrebu

• 40% najveći dio svojeg života provelo u

Zagrebu, ostali u nekom drugom hrvatskom

gradu

• 80% trenutno na studiju

35%

26%

19% 11% 2%

2%

2%

1% 1%

1% 5%

ne znam

humanistički

bihevioralni ili bihevioralno kognitivni

psihoanaliza, psihoanalitički ili psihodinamski

sistemski

integrativni

tjelesno orijentirano integrativni

kibernetika

psihodrama

više njih

Psihoterapeuti prema pripadajućem psihoterapijskom pravcu

Broj terapijskih seansi (n = 136)

64% 14%

9% 6%

5%

2%

društveno-humanističke znanostiprirodne i tehničkeznanostitehničke znanosti

biomedicinske iveterinarske znanostiumjetničko područje

ostalo

Klijenti koji trenutno studiraju ili su završili fakultet prema područjima znanosti (n = 133)

Varijable vezane za psihoterapeuta (%)

Znaju za psihoterapiju

Pomogli su oko odluke