PREŠUĆENA POVIJEST Kako se zagonetna, prešućivana i ponižavana jedina žena na čelu kršćanstva održala do danas u tarotu

PAPESA RODILA PRED SVIMA

Svemir nije praznina, samo mi ne znamo što je to što ispunjava njegove tri četvrtine – rekao je autoru ovih redaka profesor dr. Daniel Denegri iz ženevskog nuklearnog instituta CERN. Vrlo mali dio je uobičajena materija sazdana od atoma i elemenata, iz čega su sazdane zvijezde i planeti. Što teleskopi dublje prodiru u svemir, sve se više pokazuje da je naš pogled, umjesto da putuje kroz prostor, sve više putovanje kroz vrijeme. Ono iz čega je svemir sazdan velikom su većinom podatomske čestice koje i danas dopiru na Zemlju u obliku stalnoga svemirskog zračenja. I dok u CERN-u na golemom akceleratoru sudaranjem teških čestica pokušavaju u nekoliko velikih pokusa otkriti kratkotrajne čestice iz milijuntinke prve milijuntinke Velikoga praska, za astronomiju dubokoga svemira iste su te čestice predmet promatranja. Do sada su radioteleskopskim promatranjima astronomi stvorili model svemira u

kojemu se poznata stvar računalno prikazuje rasporeðena poput paučine. Dotaknuta je tzv. tamna tvar, o čijoj se naravi ne zna ništa. Na Sveučilištu Colorado, objavili su prošli tjedan, dovršili su instrument spektrograf podrijetla svemira (Cosmic Origins Opectrograph, COS) koji od rujna i listopada treba u sljedećih pet godina udahnuti novi život orbitalnom teleskpu Hubble. On je deset puta osjetljiviji od ureðaja COSTAR, koji zamjenjuje. Kada ga u četvrtom servisiranju tamo postave, on će kroz “svemirsku paučinu” poznatoga svemira karakter strukture najudaljenijega dijela svemira istraživati rastavljajući spektar u dva područja: bliskom i dalekom ultraljubičastom. Hubble će tražiti barione, podatomske čestice poznatoga oblika tvari, kvarkove od kojih su sazdani protoni. Hoće li se uspjeti otkriti od čega je tzv. tamna tvar, nitko ne može predvidjeti. (mak)

Hubble u svemiru traži istu tvar kao i CERN

Sat anatomije u papskoj konklaviPoslije jadno (IMDB 4,5

od 10) ocijenjenog filma iz 1972. godine redatelja

Michaela Andersona po sce-nariju Johna Brileya u kojoj je naslovnu ulogu glumila Liv Ullman, sredinom svib-nja objavljeno je da njemač-ki redatelj Sönke Wortmann dovršava pretprodukciju fil-ma “Papesa Ivana” po roma-nu Donne Cross i scenariju Heinricha Haddinga. Sljede-će bi godine trebao imati pre-mijeru u Austriji.

Tko je papesa Ivana? Zahva-ljujući njoj od 858. godine kar-dinal, prije proglašenja u kon-klavi novog izabranog pape, mora na stolcu s rupom u sjedalici “sedia stercoraria” obaviti anatomski pregled. Tek kad bi ostalima posvjedo-čio “Testiculos habet et bene pendentes” (“Ima testise i oni lijepo vise”), mogao se pusti-ti bijeli dim, a tek bi poslije toga novi papa vjerne na Trgu sv. Petra pozdravio s prozora nakon što ga kardinal đakon najavi “Habemus papam!” (“Imamo papu!”).

Sablazan u procesijiTa je gesta s mizoginom

porukom uvedena nakon što se u procesiji 7. travnja 858. godine dogodila sablazan: papa je kolabirao, a pokazalo se ne samo da je to bila žena nego je bila trudna i upravo se

porađala!Prije toga vladala je Općom

crkvom kao Ivan VIII. od 855. godine. Odavno je taj pontifi-kat izbrisan iz crkvene povije-sti kao da ga nikada nije bilo. Odmah poslije pape Lava IV. sav je pontifikat pripisan papi Benediktu III., koji, u drugom slučaju, mora da je vladao samo nekoliko mjeseci. Niz papa nastavlja se Nikolom I.

Najstariji poznati cjelo-vit prikaz i opis događaja o papesi Ivani zapisan je četi-ri stoljeća poslije iz ruke lje-

topisca iz XIII. stoljeća Marti-na iz Opave, poznatom i kao Martin von Troppau ili Marti-nus Polonus. U “Kronici papa i careva” on doslovno piše:

“Ivan Englez (Ioan Angli-cus), rođen u Mainzu, bio je papa dvije godine, sedam mjeseci i četiri dana. Umro je u Rimu, a nakon njega papa nije izabran mjesec dana. Tvrdilo se da je Ivan zapravo Ivana, koju je ljubavnik odje-venu u dječačku odjeću doveo u Atenu. Tu se tako istaknula na mnogim područjima zna-nja da joj nitko nije bio ravan pa je odvedena u Rim. Tu je (i dalje odjevena u muško) pre-

Tko poželi srušiti rekord Nepalca Appe, visokogorskog vodiča iz plemena Šerpa, mora se nanovo roditi i posvetiti samo jednom: da ga pokuša prestići. Prošloga

četvrtka objavljeno je da se taj 47-godišnjak na Everest popeo i 18. put. Možda mu za vratom puše 42-godišnji sunarodnjak Chhewang Nima koji se na vrhu Everesta popeo dosad 15 puta. To bi trebali imati na umu oni koji se žele popeti na Everest prvi put i odatle vratiti kao junaci. Ti bi se pokušaji mogli uspo-rediti kao s nekim tko uspije 100 metara istrčati za 15 sekundi i veseli se što će nastupiti na Olimpijskim igra-ma s onima koji trče brže od 10 sekundi.

Nedostižni Appa 18. put

EVEREST

REUT

ERS/

NASA

/ESA

/E. H

ALLM

AN-U

NIVE

RSIT

Y OF

COL

ORAD

O, B

OULD

ER

Škota iz XI. stoljeća, koji je prvi identificira kao Ivanu.

Malo prije Martina iz Opa-ve u ljetopisima Metza doga-đaj u XIII. stoljeću spominje i Ivan iz Millyja. On doga-đaj smješta u 1099. godinu. O Ivani piše da ju je nadare-nost dovela da postane taj-nik kurije, potom kardinal pa papa. Ona se, po njemu, porodila u trenutku kad je htjela uzjahati konja, a tada su joj, po rimskom pravu, noge zavezali za rep konja te je tako pola milje povlačili cestom i kamenovali. Poko-pali su je tamo gdje je umr-la, a na ploči je zapisano “O, Petre, oče očeva, izdao te tru-dan ženski papa!”. U Općem ljetopisu Metza Milly piše da se od tada proglašava četve-rodnevni post pokore zbog ženskoga pape.

Od XIII. stoljeća nadalje vjerodostojnost se te priče službeno žestoko opovrga-va. Mnogi tim samim u nju sve više vjeruju. Dominika-nac Bartolomej Platina tako Ivanu uzima kao usputni pri-mjer pišući u prilog svojemu gospodaru papi Sikstu IV. On spominje poznati Mar-

tinov slijed događaja s isho-dištem u Ateni te tvrdi da je naslijedila papu Lava IV. te priču spominje samo kao “ne posve nevjerojatnu”.

S krajem srednjeg vije-ka i u renesansi bujaju pri-če o papesi Ivani. O njoj piše i Giovanni Boccaccio 1353., a Adam iz Uska 1404. daje joj ime Agneza i spomi-nje skulpturu u Rimu koja je navodno prikazuje.

Renesansne ludostiPri gradnji katedrale u Sie-

ni u narudžbi poprsja svih dotadašnjih papa spominje se i “Johannes VIII., Foemina de Anglia”. Tek 1601. godine papa Klement VIII. obzna-njuje da je legenda izmiš-ljena, a njezino je poprsje u Sieni zamijenjeno poprs-jem pape Zaharija (ustoli-čen 741., umro 752.). Mnogi manje temeljni spisi i svje-dočenja kažu da se pripovi-jest o papesi proklinjala kao sotonska podvala.

Priče su se, dakako, razvi-le do posve čudovišnih raz-mjera pa se tako prepričava-lo da je zbog papese Ivane tri dana i noći u Bresciji pada-

KREŠ

O SK

OZRE

T

Na stazi Fuji 490 ferrarija

AP P

HOTO

/ITSU

O IN

OUYE

U nedjelju 11. svibnja, potvrðeno je iz centrale Guinnessovih rekorda, na trkačkoj stazi Fuji u Oyami, 90 km sjeverno od Tokija, postavljen je novi rekord u koncentraciji vlasnika tih skupocjenih sportskih auto-mobila. Na stazi za utrke formule 1 u povorci se našlo 490 većinom crvenih automobila. Time je oboren rekord iz lanjskog lipnja s trkališta Silverstone u Veli-koj Britaniji kada se okupilo 385 britanskih vlasnika pro-petih konjića. U Oyami ih je bilo zapravo 500, jer je sama tvrtka iz Maranella onamo dovukla pet bolida formule 1 i pet školskih bolida u potrazi za mladim talentima, ali se njih nije moglo uračunati.

OKUPLJANJA

Preodjenuta cura kao ratno streljivoS dolaskom protestantizma, od Engleske Henrika VIII. preko francuskih hugenota do Martina Luthera u Njemačkoj, Jana Husa u Češkoj i Jeana Calvina u Švicarskoj, osobito u njihovoj ogorčenoj, borbenoj antipapskoj fazi legenda o papesi Ivani često je služila kao primjer milenijske iskvarenosti katoličanstva, tj. kao svojevrsno svjedočanstvo o vlastitom ispravnom putu.

Neobičnu sudbinu djevojke preodjenute u dječaka, za koju se stoljećima željelo da se nikad nije dogodila, mnogi su kao predaju u bilo kojoj njenoj inačici iskoristili kao streljivo za pucanje u papsku vlast i rat protiv sustava koji je politički čvrsto stiskao Europu. Lako su je poistovijetili s okrvavljenom bludnicom što jaše na sedmeroglavom čudovištu što izlazi iz mora i Antikristu u prispodobi iz Otkrivenja.

Papesa je sjedila na Svetoj Stolici dvije

godine, sedam mjeseci i četiri dana

Papesa u prikazu iz Apokalipse

davala liberalne vještine (tri-vij: gramatiku, govorništvo i logiku te kvadrivij: geome-triju, aritmetiku, glazbu i astronomiju) te ju je među studentima i slušateljima pratio glas velikoga majsto-ra. Izvrsno mišljenje učinilo je da je izaberu kao papu. No, za te je dužnosti zatrudnjela. Zanemarila je vrijeme kada je trebala roditi i u procesiji s Trga sv. Petra do bazilike sv. Ivana Lateranskog u tijesnoj se uličici između Koloseja i crkve sv. Klementa porodila. Tu je navodno i sahranjena nakon smrti. Svaki put kada papa onuda prođe kloni se te uličice u znak nepriznavanja toga događaja. Sada nije na popisu pontifeksa i jer je bila žena, a i zbog suludosti samoga događaja.”

Bilješka uz rubSamo jedna poznata kro-

nika u Vatikanskoj bibliote-ci iz IX. stoljeća ima nešto zapisano gdje se spomi-nje taj događaj. Anastazije Bibliotekar, sastavljač knjige “Liber pontificalis”, mogao je biti njezin suvremenik i u njoj se spominje ono o čemu piše Martin iz Opave. Ona, međutim, nije zapisa-na u samoj kronologiji, nego je u njoj netko, najvjerojat-nije mnogo kasnije, doga-đaj dopisao kao zabilješku na margini. Isto to vrijedi za “Kronike papa” Marijana

Ne prepuštajte se očajavanju. Mi smo ljudi Uskrsa i naša je pjesma “Aleluja!”

264. papa Ivan Pavao II. zvan Veliki (1978.-2005.), rođen 1920. u Wadowicama kao Karol Józef Wojtyła, posjetom u više od

100 zemalja povećao je popularnost Crkve

Svaka je majka poput Mojsija. Neće ući u Obećanu zemlje. Ona priprema svijet koji neće vidjeti”

262. papa Pavao VI. (1963.-1978.), blaženik, rođen 1897. kao Giovanni Battista Enrico Antonio Mario Montini

1897. u mjestu Concesio kod Brescije, zaslužan za provedbu II. vatikanskog koncila

Svojim sam očima pogledao u tvoje oči i svoje sam srce stavio odmah do tvoga”

261. papa Ivan XXIII. (1958.-1963.), blaženik, rođen 1881. u mjestu Sotto il Monte kod Ber-

gama kao Angelo Giuseppe Roncalli, zaslužan jer je sazvao povijesni, II. vatikanski koncil

VL/GNIzvor: NASA

Laboratorij Phoenix na Marsovu Arktiku istražuje životNoćas, nekoliko sati poslije ponoći, u blizinu Marsove sjeverne polarne kape trebao bi se spustitiamerički robotski laboratorij Phoenix Lander. Iščekivanje je vrlo napeto jer je dosad više od pola

misija na Mars propalo iz raznih razloga. NASA je najnovijoj namijenila istraživanje života: postoji li na Marsu, je li ikad postojao pa nestao te pruža li takva lokacija uvjete za dugotrajni boravak

buduće ljudske ekspedicije.

Robotska ruka: Kopa u tlu da bi iskopane uzorke prenijelau laboratorij na analizuDužina 2,5 metara

Kamera robotske ruke: Emitira slike uzoraka iz najveće blizine, kao i najbliže okolice

Termički analizator plinova: Prži uzorke tla i identificira plinove koji se iz njega razvijaju

Nedavna istraživanja pokazala su da mnogi

mikroorganizmi u stanjuusnulosti mogu preživjeti

vrlo dugo na temperaturama do -20˚C

Mikroskopija, elektrokemija i provodljivost: Mineraloški analizira uzorke

Solarni kolektori: Poslije prizemljenja otvaraju se poput lepeza

Prizemljenje:Potisni motori osiguravaju usporenjeza kontakt bez mehaničkih šteta

Spuštanje:Padobran se oslobaa 13 km iznad površine. Kad se brzina smanji na 55 m u sekundi, sonda se oslobaa termičke ljuske i otvara se drugi padobran

Područje rada: Vastitas borealis su sjeverne

zaravni na kojima je 2002. godine orbitalna letjelica

Mars Odyssey Orbiterotkrila ispod površine

goleme količine vodomzamrzntoga tla.

Iz orbite: U termičkoj zaštitnoj kapsuli Phoenix se izbacuje iz orbitera pri brzini od 5,7 km na sat

Meteorološka stanica:Neprekidno prikuplja meteorološke podatke

Površinska stereoskopska kamera: Snima u visokom

razlučivanju, što će geolozima pomoći pri odluci gdje da zadaju

kopanje

Sjevernipol

la krvava kiša, a u Francu-skoj su se pojavili čudesni skakavci sa šest krila i snaž-nim čeljustima koji su napa-li Britaniju, ali su se podavi-li u Kanalu i njihova je trupla izbacilo more...

Danas većina autoriteta papesu Ivanu otpisuje kao srednjovjekovni mit. Oksfor-ski Rječnik papa priznaje je kao legendu u koju je vjero-valo i mnogo katolika. Kato-lička enciklopedija opovr-gava njezino postojanje datumima izdavanja pap-skih zlatnika koji ne dopu-štaju da postoji vremenski

procjep između Lava IV. i Benedikta III. Autori Rose-mary i Darrell Pardoe pape-su stavljaju u redoslijedu između Viktora III., Urba-na II. i Paskala II. u XI. sto-ljeću u svojoj prvoj potpuno dokumentiranoj knjizi činje-nica o legendi.

Nekim čudnim putem papesa je u XV. stolje-ću dospjela i u tarot, oblik gatanja izrazito nepodnoš-ljiv svim kršćanskim teolo-gijama, izmišljen upravo u tom stoljeću. Najstariji pri-kazi doslovno je prikazuju u punoj papskoj časti s trireg-

numom, trokatnom tijarom.Neke od modernih frak-

cija tarota još je u komple-tu karata drže pod imenom “papessa”, iako se njezin lik ustalio pod imenom hije-rofant, “onaj koji poziva na duhovnost”.

Poslijereformacijske karte tarota čak su je prikazivale u činu rađanja. U drugim je kartama evoluirala u veliku svećenicu, Djevicu Mariju s djetetom u krilu, a u nekima se čak prometnula u egipat-sku Izidu, ali je u toj bizarnoj disciplini papesa Ivana traj-no ostala do danas.

REUT

ERS/

NASA

/ESA

/E. H

ALLM

AN-U

NIVE

RSIT

Y OF

COL

ORAD

O, B

OULD

ER

Hubble u svemiru traži istu tvar kao i CERN

REUT

ERS/

NASA

/ESA

/E. H

ALLM

AN-U

NIVE

RSIT

Y OF

COL

ORAD

O, B

OULD

ER

Hubble u svemiru traži istu tvar kao i CERN

REUT

ERS/

NASA

/ESA

/E. H

ALLM

AN-U

NIVE

RSIT

Y OF

COL

ORAD

O, B

OULD

ER

Hubble u svemiru traži istu tvar kao i CERN

Veliki prasak

Računalna simulacija poznatoga sastava tvariu svemiru podsjeća na prostor prople-ten paučinom

Hubble će opremljen od prosinca senzorom COS za spektralnu analizu kroz svemirsku “paučinu” poku-šati prodrijeti do kvazara koji isijavaju snažno zračenje i u čijim njedrima nastaju galak-sije, zvijezde i planeti u potrazi da barionima i fermionima, koji uz bozone i mezone čine poznatu tvar

U potrazi za nepoznatom materijom

Teleskop Hubble danas, 13,8 milijuna godina poslije Velikog praska

Kvazar

Sedia stercoraria iz 1784. godine za provjeru spola novoizabranog pape

Papesa Ivana kao hijerofant u kartama za tarot dizajna starog nekoliko stotina godina

MIROSLAV AMBRUŠ-KIŠ

AP PHOTO/BINOD JOSHI

Sedia stercoraria iz 1784. godine za provjeru spola novoizabranog pape