Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet

Mario Bagat

ULOGA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI U

UPRAVLJANJU LJUDSKIM RESURSIMA U SUSTAVU ZDRAVSTVA:

DOKTORI MEDICINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Magistarski rad

Zagreb, lipanj 2007. godine

Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet

Mario Bagat

ULOGA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI U

UPRAVLJANJU LJUDSKIM RESURSIMA U SUSTAVU ZDRAVSTVA:

DOKTORI MEDICINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Magistarski rad

Zagreb, lipanj 2007. godine

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Voditelj rada:

Redni broj rada:

POSVETA I ZAHVALA

SADRŽAJ:

1. Uvod.................................................................................................................................

1.1. Doktori medicine......................................................................................................

1.2. Pripravnički staž.......................................................................................................

1.3. Tržište rada doktora medicine.. ...............................................................................

1.3.1. Tržište rada doktora medicine u Hrvatskoj....................................................

1.3.2. Međunarodno tržište rada doktora medicine.................................................

1.4. Specijalističko usavršavanje....................................................................................

2. Cilj rada...........................................................................................................................

3. Materijali i metode.........................................................................................................

3.1. Ulazak doktora medicine u sustav zdravstva..........................................................

3.2. Pripravnički staž......................................................................................................

3.3. Tržište rada doktora medicine..................................................................................

3.4. Specijalsitičko usavršavanje....................................................................................

4. Statistika.........................................................................................................................

5. Rezultati...........................................................................................................................

5.1. Ulazak doktora medicine u sustav zdravstva............................................................

5.2. Pripravnički staž.......................................................................................................

5.3. Tržište rada doktora medicine..................................................................................

5.4. Specijalističko usavršavanje.....................................................................................

6. Rasprava..........................................................................................................................

7. Zaključci.........................................................................................................................

8. Sažetak...........................................................................................................................

9. Summary........................................................................................................................

10. Literatura........................................................................................................................

11. Životopis........................................................................................................................

12. Prilozi..............................................................................................................................

1. Uvod

Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja

kao javna služba i koju po stručno- medicinskoj doktrini i uz upotrebu medicinske

tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite. Zdravstvena

djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, te na razini

zdravstvenih zavoda. Zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti su

domovi zdravlja, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, ustanove za zdravstvenu njegu,

ljekarničke ustanove, te ustanove za palijativnu skrb. Dio djelatnosti doma zdravlja može

se obavljati u privatnoj praksi. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene

djelatnosti su poliklinike, bolnice, te lječilišta. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini

zdravstvene djelatnosti su kliničke ustanove. Zdravstveni zavodi, kao posebna razina

zdravstvene djelatnosti su državni zdravstveni zavodi i zavodi za javno zdravstvo jedinica

područne (regionalne) samouprave (1).

1.1. Doktori medicine

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i

neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Zdravstveni

radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko- biokemijskom

fakultetu, te drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja kao i srednjim školama

zdravstvenog usmjerenja.

Doktori medicine su zdravstveni radnici visoke stručne spreme koji su završili medicinski

fakultet. U Republici Hrvatskoj djeluju četiri medicinska fakulteta: Medicinski fakultet u

Osijeku, Medicinski fakultet u Rijeci, Medicinski fakultet u Splitu, te Medicinski fakultet

u Zagrebu. Studij za doktore medicine u Hrvatskoj traje šest godina. Nakon završenog

studija i položenog diplomskog ispita, dipomanti stječu naziv doktor medicine (2).

1.2. Pripravnički staž

Doktori medicine obvezni su nakon završenog medicinskog fakulteta odraditi

pripravnički staž. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se doktor medicine

osposobljava za samostalan rad. Pripravnički staž traje jednu godinu, a provodi se prema

Pravilniku o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika. Nakon završenog

pripravničkog staža doktor medicine polaže stručni ispit pred ispitnom komisijom

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Nakon položenog stručnog ispita doktor

medicine dobiva Odobrenje za samostalan rad, koje izdaje Hrvatska liječnička komora na

temelju uvjerenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o položenom stručnom ispitu.

Odobrenjem za samostalan rad Hrvatske liječničke komore, doktor medicine stječe pravo

samostalno obavljati poslove u svojoj struci (1-5).

Pravilnikom o kriterijima za primanje na pripravnički staž zdravstvenih djelatnika

određen je minimalni broj pripravničkih mjesta po pojedinoj zdravstvenoj ustanovi, i to

na način da je potrebno osigurati najmanje jedno pripravničko mjesto za doktore

medicine na 15 postelja u kliničkim bolnicama, te najmanje jedno mjesto na 25 postelja u

općim bolnicama (4).

Program poticanja zapošljavanja pripravnika pokrenut je u rujnu 2003. godine u suradnji

Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Fonda za razvoj i

zapošljavanje, a od siječnja 2004. godine i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Program je trebao financijski stimulirati zdravstvene ustanove na zapošljavanje

pripravnika, budući su za potrebe Programa osigurana sredstva za bruto plaću i doprinose

na plaću za 380 doktora medicine pripravnika godišnje. Program je pokrenut prema

zaključku Vlade Republike Hrvatske. U sklopu navedenog Programa izrađena je mreža

pripravničkih mjesta za doktore medicine po županijama s ukupno 380 pripravničkih

mjesta (6-10).

1.3. Tržište rada doktora medicine

1.3.1. Tržište rada doktora medicine u Hrvatskoj

Nakon odrađenog pripravničkog staža i stjecanja odobrenja za samostalan rad, doktori

medicine postaju aktivni sudionici tržišta rada. Svim građanima Hrvatske Ustavom je

zagarantirano pravo na rad, a po stjecanju odobrenja za samostalan rad, doktori medicine

se mogu zaposliti na području cijele države. Za zaposlenje u javnoj službi potrebna je

suglasnost Miistarstva zdravstva (11-14).

Doktori medicine bez specijalizacije se u sustavu zdravstva zapošljavaju na primarnoj

razini zdravstvenoj zaštite. Na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te na

razini državnih zavoda zapošljavaju se kao specijalizanti, odnosno kao specijalisti (15).

Tijekom 2006. godine Hrvatska liječnička komora imala je ukupno 16.354 članova. Od

ukupnog broja doktora medicine, članova Hrvatske liječničke komore 9.534 rade u

sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja, odnosno svoje usluge pružaju temeljem

ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Tu su uključeni doktori

medicine koji rade u ustanovama na sve tri razine zdravstvene zaštite, kao i doktori

medicine privatnici koji imaju ugovor s HZZO-om. U procesu liječenja nadalje sudjeluje

i 2.692 doktora medicine koja nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno

osiguranje. Preostalih 3.818 doktora medicine ne sudjeluju u procesu liječenja budući

rade izvan sustava zdravstva (znanstvene i obrazovne institucije), farmaceutskoj

industriji, umirovljeni su ili nisu stalno nastanjeni u Hrvatskoj (16,17).

1.3.2. Međunarodno tržište rada doktora medicine

Broj doktora medicine na 100.000 stanovnika u zemljama tranzicije i zemljama Europske

unije (EU) varira od preko 500 u Italiji, 400 u Bjelorusiji, Norveškoj, Španjolskoj i

Gruziji, do preko 300 u Belgiji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Litvi. Nekoliko vrlo

bogatih država, poput Nizozemske i SAD-a, imaju manje od 300 doktora medicine na

100.000 stanovnika, dok Velika Britanija i Japan imaju manje od 200 doktora medicine

na 100.000 stanovnika. U Hrvatskoj je 2002. godine bilo 227 doktora medicine na

100.000 stanovnika što je ispod prosjeka Europske unije (18,19). Da bi Velika Britanija

dostigla njemački standard s obzirom na broj zdravstvenih djelatnika, trebala bi zaposliti

još 100.000 doktora medicine. U Nacionalnom zdravstvenom sustavu Velike Britanije

zabrinuti su zbog pomanjkanja zdravstvenih djelatnika koje ima negativno djelovanje na

dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi (20-23). Francuska, koja je 2002. imala 334

doktora medicine na 100.000 stanovnika (ukupno 200 800 doktora medicine), bilježi 15

godina dug trend opadanja broja doktora medicine i očekuje se da će se taj trend nastaviti.

Zbog tog razloga francuska je vlada odlučila preuzeti aktivnu ulogu u kontroliranju broja

doktora medicine na tržištu rada provođenjem niza kratkoročnih i dugoročnih mjera,

jedna od kojih je "uvoz" stranih doktora medicine (24). Također, doktori medicine iz

"novih" država članica EU zainteresirani su za odlazak u "stare" države EU. Na primjer,

od 408 doktora medicine koji su intervjuirani za više od 500 otvorenih radnih mjesta u

Norveškoj, 20% ih je pristiglo iz Istočne Europe (25). Istraživanje provedeno 2002.

godine među litavskim doktorima medicine pokazalo je da je 60,7% pripravnika željelo

emigrirati u EU ili druge strane zemlje; razlozi su bili bolja plaća, profesionalne

mogućnosti i bolja kvaliteta života (26). Osim nedostatka doktora medicine, dobna

struktura zdravstvenih djelatnika predstavlja još jedan problem. Prosječna dob doktora

medicine na Novom Zelandu je 44 godine, 43 za medicinske sestre i preko 40 za

pomoćno osoblje. 1985. godine 55% francuskih doktora medcine imalo je manje od 40

godina, dok je do 2000. broj doktora medicine te dobne skupine pao na samo 23%.

Podaci britanskog popisa stanovništva iz 2001. pokazali su da je samo 19% specijalista

imalo manje od 40 godina, dok je oko 40% onih starijih od 50, koji će biti umirovljeni u

idućih 10-15 godina (27,28).

1.4. Specijalističko usavršavanje

Doktori medicine mogu se specijalizirati u određenoj grani zdravstvene djelatnosti, te

određenim granama uže specijalizacije. Grane specijalizacije, trajanje i program

specijalizacija i užih specijalizacija za doktore medicine utvrđuje pravilnikom ministar

nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatske liječničke komore i stručnih društava. Nakon

uspješno završenog specijalističkog staža doktor medicine polaže specijalistički ispit pred

ispitnom komisijom i stječe pravo na naziv specijalista određene specijalizacije (1,2,15).

Doktori medicine se upućuju na specijalizaciju prema Planu specijalizacija i užih

specijalizacija kojeg za svaku godinu donosi ministar nadležan za zdravstvo temeljem

prijedloga zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske

liječničke komore. Potreban broj specijalista određene specijalnosti u pojedinoj ustanovi

određen je Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko

tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (1,2,15,29).

2. Cilj rada

Cilj rada je na primjeru doktora medicine pokazateljima rezultata u četiri segmenata:

1. Ulazak doktora medicine u sustav zdravstva iz sustava visokog obrazovanja,

2. Odrađivanje pripravničkog staža, kao preduvjet za dobivanje odobrenja za

samostalan rad,

3. Upravljanje ukupnim brojem doktora medicine na tržištu rada, usklađivanje

ponude i potražnje,

4. Specijalističko usavršavanje doktora medicine,

prikazati ulogu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u upravljanju ljudskim resursima

u sustavu zdravstva u Hrvatskoj.

3. Materijali i metode

Podaci su prikupljeni iz baza podataka medicnskih fakulteta u Osijeku, Rijeci, Splitu i

Zagrebu, te Državnog zavoda za statistiku (30). Nadalje, podaci su prikupljeni iz baza

podataka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Odjela za bolničku zdravstvenu zaštitu,

Odjela za plan i analizu, te iz arhive Projekata reforme zdravstva iz razdoblja 2002-2004

(31-34). U analizi su korišteni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Registra

zdravstvenih djelatnika za 2002. i 2003. godinu, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje, Htvatskog zavoda za zapošljavanje, te Hrvatske liječničke komore (16,35-41).

Korišteni su podaci iz baze podataka Zdravlje za sve Svjetske zdravstvene organizacije za

međunarodne usporedbe (18).

3.1. Ulazak doktora medicine u sustav zdravstva

Usporedbom podataka o broju kandidata koji su pristupili razredbenom ispitu na

medicinskim fakultetima u Hrvatskoj, broju studenata upisanih na prvu godinu studija, te

broju dipomanata, prikazan je trend upisa na studij medicine, te trend ulaska u sustav

zdravstva iz sustava visokog obrazovanja. Nadalje dobiveni podaci uspoređeni su sa

zemljama u okruženju.

3.2. Pripravnički staž

Uspoređen je broja doktora medicine pripravnika u zdravstvenim ustanovama i mogući

broj pripravničkih mjesta u zdravstvenim ustanovama sukladno Pravilniku o kriterijima

za primanje na pripravnički staž zdravstvenih djelatnika .

3.3. Tržište rada doktora medicine

Uspoređen je broj nezaposlenih doktora medicine u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do

2005. godine. Prikazan je broj slobodnih mjesta u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti

za timove opće medicine. Broj slobodnih jesta iskazan je po županijama na 100.000

stanovnika, te je uspoređen s brojem nezaposlenih doktora medicine na 100.000

stanovnika.

Uspoređen je potreban broj doktora medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama

dobiven primjenom Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i

medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti sa stvarnim brojem

doktora medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama, te procijenjen potreban broj

doktora medicine za rad u bolnicama, odnosno potreban broj novih specijalizacija

potrebnih za postizanje minimalnih uvjeta definiranih u Pravilniku.

Potreban broj doktora medicine specijalista prema Pravilniku iskazan je na broj bolesnika

na odjelu, odnosno na broj specijalističkih ordinacija. Za izračun potrebnog broja doktora

medicine specijalista u bolnicama korišten je podatak o popunjenosti ugovorenih

bolničkih postelja, odnosno broju ugovorenih ordinacija (specijalističke ordinacije i

ordinacije specijalističke dijagnostike) s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

za razdoblje od 01. travnja do 31. prosinca 2004. godine. Popunjenost bolničkih postelja

je iskazana kao 93,0% ugovorenih postelja za navedene četiri djelatnosti, koliko je

iznosila prosječna popunjenost u kliničkim i općim bolnicama u Hrvatskoj u 2002.

godini.

U djelatnosti interne medicine minimalni uvjet za obavljanje zdravstvene djelatnosti je

jedan doktor medicine specijalist interne medicine na 6 bolesnika za 8 satno radno

vrijeme, uz napomenu da je za dežurstvo potrebno osigurati još najmanje 30% osoblja

redovite smjene. Navedeni minimum je definiran za bolnički odjel, odnosno za

hospitalizirane pacijente. Pravilnik nadalje definira minimalne uvjeti za specijalističke

ordinacije, prema kojem je u ordinaciji djelatnosti interne medicine potreban jedan

specijalist interne medicine za 8 satno radno vrijeme.

U djelatnosti opće kirurgije minimalni uvjet je jedan doktor medicine specijalist opće

kirurgije na 5,5 bolesnika na odjelu za 8 satno radno vrijeme, uz napomenu da je za

dežurstvo potrebno osigurati još najmanje 30% osoblja redovite smjene. Za

specijalističke ordinacije minimalni uvjet je jedan doktor medicine specijalist opće

kirurgije za 8 satno radno vrijeme.

U djelatnosti ginekologije i porodiljstva minimalni uvjet je jedan doktor medicine

specijalist ginekologije i porodiljstva na 6 bolesnica za 8 satno radno vrijeme, uz

osiguravanje još najmanje 30% osoblja redovite smjene za dežurstvo. Nadalje u

porodiljnom odjelu služba od 24 sata mora imati neprestano na raspolaganju jednog

doktora medicine specijalistu ginekologije i porodiljstva za rad u rađaonici. Taj broj se

odnosi na rodilišta do 500 poroda godišnje, a povećava se sukladno broju poroda u jednoj

godini. Za specijalističke ordinacije minimalni uvjet je jedan doktor medicine specijalist

ginekologije i porodiljstva za 8 satno radno vrijeme.

U djelatnosti pedijatrije minimalni uvjet je jedan specijalist pedijatrije na 6 bolesnika za

8 satno radno vrijeme, uz napomenu da je za dežurstvo potrebno osigurati još najmanje

30% osoblja redovite smjene. Za rad u specijalističkoj ordinaciji minimalni uvjet je jedan

specijalist pedijatrije za 8 satno radno vrijeme.

Ukupno potreban broj doktora medicine specijalista za rad u djelatnostima interne

medicine, opće kirurgije, ginekologije i porodiljstva, te pedijatrije u kliničkim i općim

bolnicama u Hrvatskoj dobiven je zbrojem doktora medicine specijalista potrebnih za rad

na odjelu primjenom standarda definiranog u Pravilniku, broja doktora medicine

potrebnih za rad u specijalističkim ordinacijama i ordinacijama specijalističke

dijagnostike, te broja doktora medicine koji ostvaruju pravo na slobodan dan nakon

dežurstva.

3.4. Specijalističko usavršavanje

Uspoređen je broj odobrenih specijalizacija i subspecijalizacija u Hrvatskoj u razdoblju

od 2000. do 2006. godine.

4. Statistika

Korišteni su testovi x2 za analizu podataka o pripravnicima, te analiza varijance za analizu

podatka o specijalistima. P<0,05 smatran je statistički značajnim. Podaci su analizirani

pomoću Statističkog paketa 10.0 za Windows (SPSS Inc., Chicago, IL, USA).

5. Rezultati

5.1. Ulazak doktora medicine u sustav zdravstva

U razdoblju od 1990. do 2003. godine razredbenom ispitu na medicinskim fakultetima u

Hrvatskoj pristupio je prosječno 1021,2 ±181.3 pristupnika. U razdoblju od 1990. do

1995. godine broj pristupnika razredbenom ispitu na četiri medicinska fakulteta

postepeno je opadao, da bi 1995. godine iznosio svega 693. Nakon 1995. godine broj

pristupnika razredbenom ispitu postepeno raste, te je maksimum dostiže 1999. godine

kada je razredbenom ispitu pristupilo 1276 kandidata.

Prosječan broj upisanih studenata na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj u razdoblju od

1990. do 2003. godine bio je 432,7±50,6. Najviše upisanih studenata bilo je 1990. godine

i to 602, a najmanje 1993. godine i to 368. Graf 1.

Prosječan broj diplomanata na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj u razdoblju od 1990.

do 2003. godine bio je 410,6±37,2. Najviše studenata diplomiralo je 1998. godine i to

488, a najmanje 1993. godine i to 356 studenata. Graf 1.

Prema podacima za 2003. godinu broj diplomanata na medicinskim fakultetima u

Hrvatskoj iskazan na 100.000 stanovnika bio je 9.23, dok je prosječan broj diplomanata

na medicinskim fakultetima u zemljama Europske unije bio 9.31. Broj diplomanata na

medicinskim fakultetima u Hrvatskoj je niži od prosječnog broja diplomanata na

medicinskim fakultetima u zemljama Europske unije. Graf 2.

5.2. Pripravnički staž

U kliničkim i općim bolnicama u listopadu 2002. godine bilo je ugovoreno ukupno

15.380 postelja, te prema odredbama Pravilnika definirano minimalno 840 pripravničkih

mjesta za doktore medicine. U isto vrijeme prema podacima Ministarstva zdravstva u

navedenim ustanovama bilo je zaposleno 226 doktora medicine na obavljanju

pripravničkog staža. Iskorištenost predviđenih pripravničkih mjesta za doktore medicine

u kliničkim i općim bolnicama iznosila je 26,9%.

Na dan 31. listopada 2002. godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je

prijavljeno 725 doktora opće medicine, od čega 530 bez odrađenog pripravničkog staža.

Četrnaest mjeseci nakon početka primjene Programa poticanja zapošljavanja pripravnika,

kojeg je pokrenilo Ministarstvo zdravstva s ciljem financijske stimulacija poslodavaca za

zapošljavanje doktora medicine pripravnika, popunjeno je 336 pripravničkih mjesta, od

predviđenih 380 mjesta za potrebe Programa. Na isti dan na Zavodu za zapošljavanje

registrirana su 82 nezaposlena doktora medicine bez odrađenog pripravničkog staža. Od

navedena 82 doktora medicine njih 48 je prijavljeno na Zavod kraće od 3 mjeseca, te 17

doktora medicine između 3 i 6 mjeseci. Svega 17 doktora medicine čeka na obavljanje

pripravničkog staža duže od 6 mjeseci. Tablica 1.

Udio doktora medicine bez odrađenog pripravničkog staža u ukupnom broju doktora

medicine prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje smanjio se sa 76,8% u

listopadu 2003. godine na 21,6% u listopadu 2004. godine (p<0,001). Graf 3.

5.3. Tržište rada doktora medicine

5.3.1. Regionalna raspodjela doktora medicine

U procesu liječenja u Hrvatskoj 2006. godine sudjelovalo je 276 doktora medicine na

100.000 stanovnika, odnosno 215 doktora medicine na 100.000 stanovnika u sustavu

osnovnog zdravstvenog osiguranja. Najmanje doktora medicine u sustavu osnovnog

zdravstvenog osiguranja radilo je u Koprivničko- križevačkoj, Ličko- senjskoj i

Vukovarsko- srijemskoj županiji i to ispod 150 na 100.000 stanovnika. Najviše doktora

medicine u sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja radilo je u Gradu Zagrebu i

Zagrebačkoj županiji, te Primorsko- goranskoj županiji i to iznad 250 na 100.000

stanovnika. Razlika u broju doktora medicine u sustavu osnovnog zdravstvenog

osiguranjana na 100.000 stanovnika po županijama je statistički značajna (χ2=126 ,

P<0,001). Graf 4

5.3.2. Nezaposleni doktori medicine

Broj nezaposlenih doktora medicine u razdoblju od 2002 do 2006 godine u stalnom je

opadanju. U listopadu 2002. godine ukupan broj nezaposlenih doktora medicine bio je

725, dok je u lipnju 2006. godine ukupan broj nezaposlenih doktora medicine bio 295.

Osim smanjenja broja nezaposlenih doktora medicine vidljiva je i sezonska varijacija u

broju nezaposlenih doktora medicine unutar jedne godine, tako da je najmanje

nezaposlenih doktora medicine u ljetnim mjesecima. Graf 5

Prosječan broj nezaposlenih doktora medicine 2002. godine iznossio je 694,3±23,9, dok

je 2006. godine iznosio 350,8±37,5. Usporedbom prosječnog broja nezaposlenih doktora

medicine po godinama u promtranom razdoblju utvrđena je statistički značajna razlika

(χ2=33,9 , P<0,001).

5.3.3. Potražnja za doktorima medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Zapošljavanje doktora medicine na primarnoj razdini zdravstvene zaštite regulirano je

predviđenim brojem timova u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti. Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje ima trajno otvoren natječaj za popunu mjesta u Osnovnoj mreži

zdravstvene djelatnosti. Broj slobodnih mjesta za timove opće medicine 2005. godine

iznosio je 171. Prosječan broj slobodnih mjesta za timove opće medicine u Osnovnoj

mreži zdravstvene djelatnosti u 2005. godine iskazan na 100.000 stanovnika iznosio je

4,7±2,6. Prosječan broj nezaposlenih doktora medicine po županijama iskazan na

100.000 stanovnika u 2005. godini iznosio je 5,2±6,1. Usporedbom broja slobodnih

mjesta za timove opće medicine iskazan na 100.000 stanovnika i broja nezaposlenih

doktora medicine iskazan na 100.000 stanovnika utvrđena je obrnuto proporcionalna

povezanost (r=-0,61, P=0,002 ). Graf 6

5.3.4. Potražnja za doktorima medicine u bolnicama

U razdoblju od 01. travnja do 31. prosinca 2004. godine u 36 bolnica u Hrvatskoj,

odnosno 2 klinička bolnička centra, 5 kliničkih bolnica, 7 klinika i 22 opće bolnice

ugovorene su ukupno 3.783 postelje u djelatnosti interne medicine. Nadalje, ugovoreno

je 3.180 postelja u djelatnosti opće kirurgije, 1.975 postelja u djelatnosti ginekologije i

porodiljstva, te 1.026 postelja u djelatnosti pedijatrije. U četiri navedene djelatnosti

ugovorene su ukupno 9.964 postelje, odnosno 64,2% ukupno ugovorenih postelja u

kliničkim i općim bolnicama u Hrvatskoj. U istom razdoblju ugovorena je 471,1

specijalistička ordinacija u punom radnom vremenu i 295,9 ordinacija specijalističke

dijagnostike u punom radnom vremenu u navedene četiri djelatnosti.

Prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko

tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti u kliničkim i općim bolnicama

potreban je najmanje 2.831 doktor medicine specijalist interne medicine, opće kirurgije,

ginekologije i porodiljstva i pedijatrije.

U veljači 2005. godine u kliničkim i općim bolnicama u Hrvatskoj u kojima je

ugovorena djelatnost interne medicine bilo je zaposleno ukupno 838 doktora medicine

specijalista interne medicine. Nadalje, na isti dan bilo je zaposleno 491 doktora medicine

specijalista opće kirurgije, 300 doktora medicine specijalista ginekologije i porodiljstva,

te u 277 specijalista pedijatara.

Usporedbom broja doktora medicine specijalista u kliničkim i općim bolnicama u veljači

2005. godine i minimalno potrebnog broja doktora medicine specijalista prema

Pravilniku, u kliničkim i općim bolnicama bolnicama u Hrvatskoj nedostaje ukupno 925

doktora medicine specijalista u četiri promatrane djelatnosti. Rok za usklađivanje broja

zaposlenih doktora medicine specijalista sa potrebnim brojem prema Pravilniku je srpanj

2007. godine. Tablica 2

5.4. Specijalističko usavršavanje doktora medicine

Broj odobrenih specijalizacija i subspecijalizacija u razdoblju od 2000. do 2006. godine

je u porastu. 2000. godine odobrene su ukupno 283 specijalizacije i uže specijalizacije, a

2006. godine odobreno je ukupno 679 specijalizacija i užih specijalizacija. Usporedbom

broja specijalizacija i užih specijalizacija u promatranom razdoblju utvrđena je statističi

značajna razlika (χ2=249 , P<0,001). Graf 7

6. Rasprava

Broj diplomanata na četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj iskazan na 100.000

stanovnika je ispod prosjeka Europe kao regije, te ispod prosjeka zemalja Europske unije

(18). Sam podatak ne bi trebao biti zabrinjavajući, budući manje novodiplomiranim

doktora medicine ima nekoliko razvijenih zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva,

Francuske ili Njemačke. Međutim prema drugim pokazateljima koji određuju tržište rada

doktora medicine u Hrvatskoj evidentno je da je taj broj nedostatan, unatoč ranijim

predviđanjima (42-44).

Početkom odrađivanja pripravničkog staža doktori medicine ulaze iz sustava visokog

obrazovanja u sustav zdravstva. Pravilnikom o kriterijima za primanje na pripravnički

staž određen je minimalni broj pripravničkih mjesta za doktore medicine koje

zdravstvene ustanove moraju osigurati. Navedeni minimalni broj u kliničkim i općim

bolnicama je 840, te premašuje godišnje potrebe u Hrvatskoj. Broj doktora medicine bez

odrađenog pripravničkog staža prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u

listopadu 2002. godine iznosio je 530, dok je u kliničkim i općim bolnicama bilo

upražnjeno 614 pripravničkih mjesta. U 14 mjeseci provođenjem Programa poticanja

zapošljavanja pripravnika, broj nezaposlenih doktora medicine bez odrađnog

pripravničkog staža smanjio se za 75,5%, te se kao glavni razlog velikog boja

nezaposlenih doktora medicine bez odrađenog pripravničkog staža nameće nedostatak

poticaja zapošljavanju. Naime, pripravnici ne sudjeluju u procesu rada, odnosno ustanove

ne mogu njihov rad fakturirati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Zdravstvena

ustanova isplaćuje plaće pripravnicima iz unaprijed utvrđenog bolničkog limita koji se ne

mijenja ukoliko bolnica zaposli pripravnike (39,45,46).

Pravilnikom o kriterijima za obavljanje pripravničkog staža određen je minimalni broj

pripravničkih mjesta po ustanovama, ali nije definiran mehanizam kontrole niti

mehanizam sankcioniranja ustanova koje se ne pridržavaju odredbi Pravilnika (4). Kako

ustanove nisu financijski stimulirane za zapošljavanje pripravnika, te ne postoje efikasan

mehanizam kontrole provedbe Pravilnika, bolnice se nisu ni pridržavale istog. Bolnice su

primale u radni odnos onoliko pripravnika koliko im je bilo potrebno za poslove koje

pripravnici mogu samostalno obavljati, a da pri tome ne budu preveliko financijsko

opterećenje za ustanovu.

Nakon obavljenog pripravničkog staža, položenog stručnog ispita, te dobivanja

Odobrenja za samostalan rad, doktori medicine se mogu zaposliti na primarnoj razini

zdravstvene zaštite, te se mogu uputiti na specijalističko usavršavanje za potrebe svih

razina zdravstvene zaštite.

Kretanjem broja nezaposlenih doktora medicine prijavljenih na Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje vidljivo je da je potražnja za doktorima medicine u promatranom razdoblju

od 2002. do 2006. godine u porastu. Dok je 2002. godine ukupan broj nezaposlenih

doktora medicine bio veći od 700, četiri godine kasnije se spostio ispod 300.

Doktori medicine se zapošljavaju na primarnoj razini zdravstvene zaštite popunjavajući

slobodna mjesta u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti. 2005 godine bilo je

upražnjeno 171 mjesto za timove opće medicine (47). Međutim raspodjela upražnjenih

mjesta po županijama je obrnuto proporcionalna broju nezaposlenih doktora medicine po

županijama. Očito je da doktori medicine više preferiraju zapošljavanje u određenim

županijama. Donekle slična situacija je zabilježena i među pripravnicima (48). Razlog

zbog kojeg pojedini doktori medicine na obavljanje pripravničkog staža čekaju duže od

tri mjeseca nije popunjenost pripravničkih mjesta u sklopu Programa, budući su 44

pripravnička mjesta u sklopu Programa ostala upražnjena. Navedena slobodna

pripravnička mjesta se nalaze izvan velikih urbanih centara, dok su doktori medicine koji

čekaju na pripravnički staž duže od 3 mjeseca uglavnom prijavljeni na Zavodu za

zapošljavanje u velikim gradovima, pa se kao razlog nameće smanjena mobilnost

nezaposlenih i nedostatak želje za promjenom mjesta boravka radi zaposlenja što nije

specifičnost samo za doktore medicine, ali ni za Hrvatsku (49-52).

Potrebno je naglasiti da želju doktora medicine za zaposlenjem u određenim županijama

prati i neravnomjerna distribucija doktora medicine u Hrvatskoj. Primjerice u Gradu

Zagrebu i Primorsko- goranskoj županiji radi više od 250 doktora medicine na 100.000

stanovnika, dok u Koprivničko- križevačkoj, Ličko- senjskoj i Vukovarsko- srijemskoj

radi manje od 150 doktora medicine na 100.000 stanovnika.

Uz relativno nizak broj diplomanata na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i konstantno

smanjenje broja nezaposlenih doktora medicine, utvrđeno je da u bolnicama nedostaje

doktora medicine specijalista. Prema Pravilniku u kliničkim i općim bolnicama u

Hrvatskoj do 2007. godine bit će potrebna ukupno 2.831 doktora medicine specijalista

interne medicine, opće kirurgije, ginekologije i porodiljstva, te pedijatrije, odnosno

nedostajat će ukupno 925 doktora medicine specijalista u navedenim djelatnostima. Na

nedostatan broj doktora medicine specijalista u bolnicama ukazuje i povećanje broja

realiziranih specijalizacija i užih specijalizacije. Dok su 2000. godine bile realizirane

svega 283 specijalizacije i uže specijalizacije, 2006. godine taj je broj porastao na 679, od

čega 466 specijalizacija i 213 užih specijalizacija.

Iz iznesenog je evidentno da se godišnje odobri više specijalizacija od broja doktora

medicine koji diplomiraju na medicinskim fakultetima.

Prema broju doktora medicine na 100.000 stanovnika Hrvatska se nalazi ispod prosjeka

zemalja srednje i istočne Europe, nordijskih zemalja, zemalja članica Europske unije, kao

i zemalja članica bivšeg Sovjetskog saveza. (18,19).

Jedan od načina rješavanja problema nedostatnog broja doktora medicine u jednoj zemlji

je regrutiranje iz drugih zemalja, odnosno uvoz radne snage. Politika regrutiranja doktora

može biti učinkovita samo ako postoji grupa odgovarajuće kvalificiranih radnika iz koje

se mogu regrutirati zaposlenici. Međunarodne migracije i regrutiranje mogu imati i neke

pozitivne aspekte: mogu pomoći zemljama iz kojih liječnici emigriraju koje imaju višak

osoblja i omogućiti pojedinim zdravstvenim radnicima da poboljšaju svoje vještine i

životni standard. Međutim, ovi trendovi mogu povećati probleme u zemljama koje već

imaju manjak osoblja i mogu negativno utjecati na učinkovitost njihovog zdravstvenog

sustava. Poljska i Litva, na primjer, izvijestile su da značajan broj njihovih zdravstvenih

djelatnika razmatra mogućnost odlaska u druge zemlje EU nakon pristupanja zajednici.

Velika Britanija izvještava o značajnom dolasku liječnika, uglavnom iz zemalja izvan

EU, a Norveška aktivno regrutira inozemne liječnike. Malta, Poljska i Litva kao nove

članice EU očekuju zbog pristupanja povećanje odlaska liječnika (23,25,26,28).

Istraživanje tržišta rada liječnika u Češkoj, Mađarskoj, Litvi i Poljskoj iz 2002. godine

pokazalo je da 25-50% ispitanika razmišlja o odlasku u neku drugu zemlju EU, dok je 4-

10% odlučilo preseliti prvenstveno u Nordijske zemlje, Veliku Britaniju i Njemačku (28).

Hrvatska nije značajnije ugroženo međunaronom migracijom doktora medicine u zemlje

Europske unije, međutim utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na međunarodnu

migraciju liječnika tek će se vidjeti (53-55).

Hrvatsko tržište rada doktora medicine je pravnim aktima dobro pokriveni, uz zakone

postoji niz pravilnika, te općih akata zdravstvenih ustanova koje reguliraju tržište rada i

zapošljavanje. Prostora za zapošljavanje doktora medicine u sustavu zdravstva ima

dovoljno, što pokazuju analize mogućeg broja pripravničkih mjesta u bolnicama,

nepopunjena mreža primarne zdravstvene zaštite, te analiza potrebnog broja doktora

medicine specijalista u bolnicama.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je prisutan kontinuiran pad broja nezaposlenih

doktora medicine prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, dok broj slobodnih

radnih mjesta u sustavu zdravstva ne bilježi smanjenje.

Ministarstvo zdravstva pokušava provedbom odgovarajućih mjera utjecati na tržište rada

doktora medicine. Programom zapošljavanja pripravnika ubrzava se ulazak diplomanata

u sustav zdravstva, a povećanjem broja odobrenih specijalizacija pokušava se nadoknaditi

manjak doktora medicine specijalista u bolnicama.

Međutim u bolnicama i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje više od 1.000 doktora

medicine, dok bi se zapošljavanjem svih nezaposlenih doktora medicine uspjela pokriti

svega četrtina potreba. Iz navedenog proizlazi da hrvatsko tržište rada već sad nije u

mogućnosti vlastitom ponudom zadovoljiti potrebe zdravstvenog sustava u Hrvatskoj za

doktorima medicine.

7. Zaključak

Analizirajući četiri segmenta tržišta rada doktora medicine, ulazak doktora medicine u

sustav zdravstva iz sustava visokog obrazovanja, odrađivanje pripravničkog staža kao

preduvjet za dobivanje odobrenja za samostalan rad, upravljanje ukupnim brojem doktora

medicine na tržištu rada, te specijalističko usavršavanje doktora medicine, utvrđeno je da

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u potpunosti kontrolira tržište rada doktora

medicine u Hrvatskoj.

Ministarstvo ima ulogu «čuvara vrata» u tri segmenta:

- ulazak doktora medicine u sustav zdravstva reguliran je brojem pripravničkih

mjesta, kojeg definira Ministarstvo svojim Pravilnikom

- za zapošljavanje u sustavu zdravstva na sve tri razine zdravstvene djelatnosti u

sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja, potrebna je pisana suglasnost

Ministarstva

- broj specijalizacija i užih specijalizacija za svaku kalendarsku godinu Planom

specijalizacija određuje ministar zdravstva

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zakonima u svojoj nadležnosti te

podzakonskim aktima regulira kako broj, tako i brznu protoka doktora medicine na

tržištu rada od trenutka ulaska u sustav kao pripravnika, do zapošljavanja kao

specijalista, odnosno užih specijalista. Međutim, izvan nadležnosti Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi je broj diplomanata na medicinskim fakultetima u

Hrvatskoj kao potencijalnih sudionika tržišta rada.

8. Sažetak

Broj diplomanata na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj je ispod prosjeka zemalja EU,

te se pokazuje kao nedostatan za zadovoljavanje potreba hrvatskog zdravstvenog sustava.

Zapošljavanjem na odrađivanju pripravničkog staža doktori medicine ulaze u sustav

zdravstva iz sustava visokog obrazovanja. Definiranjem broja pripravničkih mjesta i

poticanjem zapošljavanja pripravnika Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi utječe na

ulazak doktora medicine u sustav. Definiranjem minimalnih standarda broja doktora

medicine za obavljanje zdravstvene djelatnosti, te podzakonskim aktima koji iz toga

proizlaze, Ministarstvo utječe na potražnju za doktorima medicine. Osim definiranja

minimalnih standarda, odobravanjem zapošljavanja te odobravanjem specijalizacija

Ministarstvo utječe na brzinu popunjavanja upražnjenih mjesta za zapošljavanje doktora

medicine u sustavu. Provedbom aktivnosti iz svoje nadležnosti, a s ciljem zadovoljavanja

minimalnog standarda broja doktora medicine, broj nezaposlenih doktora medicine se u

četverogodišnjem razdoblju smanjio tri puta. Prosječan broj godišnje odobrenih

specijalizacija u posljednjih nekoliko godina premašuje godišnji broj diplomanata na

medicinskim fakultetima, dok je u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti nepopunjeno

ukupno 171 mjesto za timove opće medicine. Iz navedenog proizlazi da hrvatsko tržište

rada već sad nije u mogućnosti vlastitom ponudom zadovoljiti potrebe zdravstvenog

sustava u Hrvatskoj za doktorima medicine.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zakonima u svojoj nadležnosti te podzakonskim

aktima regulira kako broj, tako i brznu protoka doktora medicine na tržištu rada,

međutim izvan nadležnosti Ministarstva su upisne kvote na medicinskim fakultetitma, te

broj diplomanata kao potencijalni sudionika tržišta rada.

9. Summery

10. Literatura

1 Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Narodne Novine. 2003; (121):1706.

2 Zakon o liječništvu. Narodne Novine. 2003;(121):1707.

3 Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika. Narodne Novine. 1999;

(58):2069.

4 Pravilnik o kriterijima za primanje na pripravnički staž. Narodne Novine. 1994;

(22):386.

5 Statut Hrvatske liječničke komore. Narodne Novine. 2004;(47):1096.

6 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Protokol o provedbi i plaćanju staža

zdravstvenih radnika VSS i VŠS za 2004. godinu. Zagreb; 2004.

7 Hrvatska liječnička komora. Izlaganje ministra zdravstva Andre Vlahušića, 18.

prosinca 2001. Liječničke Novine. 2002;6:19-20.

8 Ministarstvo zdravstva. Izvješće o radu Ministarstva zdravstva u razdoblju od

2000. do 2003. Zagreb; 2003.

9 Vlada Republike Hrvatska [Podaci na Internetu]. Odluka Vlade sa sjednice

održane 30. travnja 2003. [Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na:

http://www.vlada.hr/default.asp?ru=191&gl=200304290000016&sid=&jezik=1.

10 Vlada Republike Hrvatske [Podaci na Internetu]. Povjerenstva za praćenje i

nadzor ostvarivanja programa zapošljavanja, zapisnik sa 10. sjednice.

[Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na:

http://www.vlada.hr/Download/2003/04/30/042-01.pdf.

11 Zakon o zapošljavanju. Narodne novine. 2004;(92):1890.

12 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Narodne novine. 2002;(32):694.

13 Odluka o prijamu službenika i namještenika u tijela državne uprave i javne službe

koje se financiraju iz državnog proračuna. Narodne novine.2000(25):734

14 Ustav Republike Hrvatske. Narodne novine.2001;(41):705.

15 Pravilnik o specijalsitičkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika. Narodne

Novine. 2003;(43):551.

16 Hrvatska liječnička komora [Podaci na Internetu]. Članovi Hrvatske liječničke

komore. [Pristupljeno 8. travnja 2007]. Dostupno na: http://www.hlk.hr.

17 International Labur office[Podaci na Internetu]. Health worker migration flows in

Europe: Overview and case studies in selected CEE countries –Romania, Czech

Republic, Serbia and Croatia. [Pristupljeno 8. veljače 2007]. Dostupno na:

http:// www.ilo.org/public/english/dialogue/sector/papers/health/wp245.pdf .

18 World Health Organization; Regional Office for Europe [Podaci na Internetu].

European health for all databases. [Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na:

http://www.euro.who.int/informationsources.

19 Bagat M, Sekelj Kauzlaric K. Physician labor market in Croatia. Croat Med J.

2006;47:376-84. Medline: 16758515

20 Forgacs I. The required number of physicians: is it an optimal figure? Cah Sociol

Demogr Med. 2002;42:269-82. Medline:12078

21 Appleby J, Boyle S. Health spending. Extra time. Health Serv J. 2001;111:22-5.

Medline:11706805

22 Mahoney R, Katona C, McParland M, Noble L, Livingston G. Shortage

specialties: changes in career intentions from medical student to newly qualified

doctor. Med Teach. 2004;26:650-4. Medline:15763858

23 Marinetti MT. Physician shortage at the regional level in the United Kingdom.

Cah Sociol Demogr Med. 2003;43:357-77. Medline:14679982

24 Doan BD, Levy D, Pavot J. Demographic forecasts of medical workforce supply

in France (2000-2050).What numerous clauses for what future?. Cah Sociol

Demogr Med. 2004;44:101-48. Medline:15146660

25 Eknes KG, Kristiansen IS. Foreign physicians in Norway. Where do they come

from – how do they work – what are their plans for the future?. Tidsskr Nor

Laegeforen. 1992;112:3827-30. Medline:1485301

26 Stankunas M, Lovkyte L, Padaiga Z. The survey of Lithuanian physicians and

medical residents regarding possible migration to the European Union. Medicina

(Kaunas). 2004;40:68-74. Medline:14764985

27 New Zealand Ministry of Health [Podaci na Internetu]. Health workforce

development, an overview. [Pristupljeno 30. travnja 2006]. Dostupno na:

http://www.moh.govt.nz.

28 Dubois CA, McKee M, Nolte E, urednici. Human recourses for health in Europe.

European Observatory on Health Care Systems and Policies Series Open

University Press. London; 2006.

29 Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, medicinsko tehničke

opreme i zaposlenika za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Narodne Novine.

2004;(90):1694.

30 Državni zavod za statistiku. Visoko obrazovanje u 2003. godini. Zagreb; 2005.

31 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi [Podaci na Internetu]. Natječaji za

zapošljavanje. [Pristupljeno 12. svibnja 2006]. Dostupno na:

http://www.mzss.hr/index.cgi?menu_id=70&lang=1&navi=5!5!1.

32 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Popis liječnika specijalista u bolnicama u

2005. Zagreb; 2005.

33 Ministarstvo zdravstva. Izvješće o stanju reforme. Zagreb; 2002.

34 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt planiranja zdravstvenih

kapaciteta i reorganizacije bolničke djelatnosti. Zagreb; 2004.

35 Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Registar zdravstvenih radnika u Republici

Hrvatskoj. Zagreb; 2004.

36 Mreža zdravstvene djelatnosti. Narodne Novine. 2002; (85):1396.

37 Osnovna mreža zdravstvene djelatnosti. Narodne Novine. 2004;(188):3235.

38 Hrvatski zavod za zdravsveno osiguranje. Godišnje izvješće o poslovanju

zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj za 2002.

Zagreb; 2003.

39 Odluka o osnovama za ugovaranje sa zdravstvenim ustanova i privatnim

zdravstvenim radnicima za razdoblje od 01. travnja do 31. prosinca 2004.

Narodne Novine. 2004;(54):1226.

40 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje[Podaci na Internetu]. Ugovoreni

sadržaji u bolničkim zdarvstvenim ustanovama u razdoblju od 01. travnja do 31.

prosinca 2004. [Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na: http://www.hzzo-

net.hr.

41 Hrvatski zavod za zapošljevenje. Broj nezaposlenih zdravstvenih radnika

registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Zagreb; 2004.

42 Reamy J. Managing physician resources: East and West. Croat Med J.

1998;39:234-40. Medline:9740634

43 Trošelj M, Mayer V, Kuzman M, Tomić B. Demografske i izobrazbene značajke

liječnika zaposlenih u sustavu zdravstva Hrvatske: Opći pregled. Lijec Vjesn.

2002;124:341-6. Medline:12679974

44 Budak A, Božikov J. Are there too many doctors in Croatia? [in Croatian]. Lijec

Vjesn. 1993;115:261-7. Medline:8170 269

45 Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Narodne Novine.

2002;(3):122.

46 Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Narodne

Novine. 1997;(2):148.

47 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje[Podaci na Internetu]. Natječaj za

popunu osnovne mreže zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene

zaštite. [Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na: http://www.hzzo-net.hr.

48 Polašek O, Kolčić I, Džakula A, Bagat M. Internship workplace preferences of

final-year medical students at Zagreb University Medical School, Croatia: all

roads lead to Zagreb. Hum Resour Health. 2006;4:7. Medline:16579857

49 Bejaković P, Lowther J, urednici. Konkurentnost hrvatskog tržišta rada. Institut za

javne financije. Zagreb; 2004.

50 Vlada Republike Hrvatske[Podaci na Internetu]. Nacionalni akcijaki plan

zapošljavanja od 2005 do 2008. Trend 10 Europske strategije zapošljavanja.

[Pristupljeno 10. svibnja 2006]. Dostupno na:

http://hidra.srce.hr/arhiva/10/512/www.vlada.hr/Download/2004/12/02/54-

011.pdf.

51 Catalano RA. Investment in a rural residency program: a case study. J Rural

Health. 2000;16:224-9. Medline:11131762

52 Miller RS, Dunn MR, Richter TH, Whitcomb ME. Employment-seeking

experiences of resident physicians completing training during 1996. JAMA.

1998;280:777-83. Medline:9729988

53 Kolčić I, Polašek O, Mihalj H, Gombac E, Kraljević V, Kraljević I, et al.

Research involvement, specialty choice, and emigration preferences of final year

medical students in Croatia. Croat Med J. 2005;46:88-95. Medline:15726681

54 Pifat-Mrzljak G, Juros L, Vizek-Vidovic V [Podaci na Internetu]. Brain drain and

the academic and intellectual labor market in Croatia – a case study. [Pristupljeno

10. svibnja 2006]. Dostupno na: http://www.unizg.hr/unesco/braindrain / .

55 Polašek O, Kolčić I. Croatia’s brain drain. BMJ. 2005;331: 1204.

Medline:16293858

11. Životopis

Rođen sam u Splitu 31. ožujka 1975. godine. Osnovnu školu završio sam 1989. godine s

odličnim uspjehom. Zdravstvenu školu u Splitu, smjer laboratorijski tehničar, završio

sam 1993. godine s odličnim uspjehom. Iste godine upisao sam se na Medicinski fakultet

Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao sam 11. srpnja 1999. godine.

Završio sam četiri poslijediplomska studija, Master Course „Leadership and

Management of Health Services“, 2003. godine, Stručni poslijediplomski studij

«Menadžment u zdravstvu», 2004. godine, Doktorski poslijediplomski studij

«Biomedicina i zdravstvo», 2007. godine (izrada doktorske disertacije u tijeku), te

Stručni poslijediplomski studij «Fizikalna medicina i rehabilitacija», 2007. godine.

Završio sam program specijalizacije iz fizikalne medicine i rehabilitacije, te pripremam

specijalistički ispit.

Trenutno sam zaposlen u Službi za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

a radio sam kao stručni suradnik u Upravi za ekonomske poslove Ministarstva zdravstva i

socijalne skrbi, v.d. načelnika Odjela za bolnice Ministarstva zdravstva, te kao kordinator

Projekta reforme zdravstva. 2006. godine sam imenovan na mjesto Counterpart-a

Svjetske zdravstvene organizacije za područje financiranja zdravstva u Hrvatskoj. Radio

sam kao savjetnik pri izradi strateških dokumenata iz područja organizacije, upravljanja i

financiranja sustava zdravstva. Za vrijeme studija bio sam tajnik Nacionalnog odbora

studenata medicine, te predstavnik Hrvatske u Međunarodnoj federaciji udruga studenata

medicine.

Završio sam nekoliko treninga iz područja organizacije i upravljanja sustavom zdravstva

u organizaciji Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije, UNESCO-a,

Ministarstva europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva,

Sveučilišta Semmelweis iz Budimpešte, te Svjetskog udruženja ekonomista u zdravstvu.

Sudjelovao sam na brojnim hrvatskim i međunarodnim kongesima i skupovima, te

objavio desetak stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim i međunarodnim

publikacijama. Sudjelovao sam kao predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj

nastavi Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

12. Prilozi

Graf 1. Kretanja broja upisanih studenata i diplomanata na četiri medicinska fakulteta u

Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2003. godine. (Puni kvadrati upisani studenti, prazni

kvadrati diplomanti).

Graf 2. Broja diplomanata na medicinskim fakultetima u europskim zemljama iskazan na

100.000 stanovnika.

Tablica 1. Iskorištenost pripravničkih mjesta u sklopu Programa plaćenog pripravničkog

staža i broj nezaposlenih doktora medicine bez odrađenog pripravničkog staža po

županijama na dan 31. listopada 2004. godine.

Županija

ukupno

pripravničkih

mjesta

popunjeno slobodno

Broj nezaposlenih doktora medicine bez

odrađenog pripravničkog staža

ukupno

trajanje

nezaposlenosti

0-3 mj.

trajanje

nezaposlenosti

duže od 3 mj.

Bjelovarsko- bilogorska 11 6 5 0

Brodsko- posavska 15 15 0 0

Dubrovačko- neretvanska 11 10 1 0

Zagrebačka i Grad Zagreb 92 92 0 22 17 5

Istarska 18 18 0 2 1 1

Karlovačka 12 12 0 2 2

Koprivničko- križevačka 11 1 10 0

Krapinsko- zagorska 12 8 4 0

Ličko- senjska 4 4 0 0

Međimurska 10 10 0 2 2

Osječko- baranjska 30 30 0 8 3 5

Požeško- slavonska 7 5 2 0 0

Primorsko- goranska 27 27 0 22 7 15

Sisačko- moslavačka 14 13 1 0

Splitsko- dalmatinska 39 39 0 17 11 6

Šibensko- kninska 10 9 1 1 0 1

Varaždinska 16 8 8 2 2

Virovitičko- podravska 8 2 6 0

Vukovarsko- srijemska 19 13 6 0

Zadarska 14 14 0 4 3 1

ukupno 380 336 44 82 48 34

Graf 3. Udio doktora medicine bez odrađenog pripravničkog staža u ukupnom broju

nezaposlenih doktora medicine u listopadu 2002., 2003. i 2004. godine. (Pune kolone-

nezaposleni doktori medicine s odrađenim pripravničkim stažom, prazne kolone-

nezaposleni doktori medicine bez odrađenog pripravničkog staža).

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2002 2003 2004

percent

Graf 4. Broj doktora medicine na 100.000 stanovnika po županijama prema podacima za

2006. godinu

Graf 5. Nezaposleni doktori medicine prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljevenje

u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

Graf 6. Usporedba slobodnih mjesta u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti i broja

nezaposlenih doktora medicine među županijama. (Stupci nezaposleni doktori medicine

na 100.000 stanovnika, kvadrati slobodna mjesta u Mreži na 100.000 stanovnika).

Tablica 2. Procjena potrebnog broja doktora medicine specijalista u kliničkim i općim

bolnicama u Hrvatskoj do 2007. godine

 

  Kliničke i opće bolnice u Hrvatskoj

 djelatnost

 

broj doktora medicine

specijalista veljača

2005.

potreban broj doktora

medicine specijalista

do 2007.

RAZLIKA

interna medicina 838 1166 328

opća kirurgija 491 810 319

ginekologija i porodiljstvo 300 509 209

pedijatrija 277 346 69

UKUPNO 1906 2831 925

Graf 7. Realizirane specijalizacije i subspecijalizacije u Hrvatskoj u razdoblju od 2000.

do 2006. godine.