“teška“ 120 miliona km

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

pred vama je novembarsko izdanje poslovnog magazina InfoKom. U ovom broju za vas smo priredili pregled aktuel-nih događaja koji su obilježili protekli mjesec, te izdvojili one teme za koje sma-tramo da će svojim sadržajem privući vašu pozornost.

Ono o čemu nismo pisali, a svakako je vrijedno spomena, jeste da je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kao društveno odgo-vorna institucija u skladu sa ISO standardima i direktivama EU u svoje poslovanje uvela Sistem okolinskog upravljanja po EN ISO 14001:2004. Svrha ovog sistema, po kojem je u našoj zemlji certificirano oko 130 institucija i kompanija, jeste prepoznavanje negativnih utjecaja na okoliš, njihovo ocjenjivanje i rangiranje te izrada i realizacija programa za unapređenje odnosa prema okolišu.

Naime, Vanjskotrgovinska komora BiH je krajem 2010. godine pokrenula projekat implementacije zahtjeva standarda EN ISO 14001:2004, a kompletna dokumentacija je u primjeni od juna 2011. godine. Certifikacijskim auditom provjerena je i potvrđena potpuna implementiranost i kvalitetna primjena sistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklađenost sa zakonodavstvom Bosne i Herce-govine u ovoj oblasti.

Ovim činom Komora je još jednom potvrdila svoju opredijeljenost i uvođenjem Sistema zaštite okoliša prema standardu ISO 14001:2004 nastavila slijed i unapređenje certifikacije koju je započela prije nešto više od dvije godine uvođenjem Sistema upravljanja kvalitetom po EN ISO 9001:2008.

Svečano uručenje certifikata ISO 14001:2004 od strane predstavnika certifikacijske kuće TÜVadria d.o.o. Sarajevo upriličeno je 15. novem-bra u prostorijama Komore.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 47Novembar 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Bruno BojićAmir ZukićProf. dr. Faruk JašarevićVelibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 3

10Intervju: Bruno Bojić, predsjednik VTK BiH: Komora će nastaviti da štiti interese privrednika

Odlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji funkcija, u narednom mandatnom periodu od 16 mjeseci funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske ko-more BiH od 1. 11. 2011. obavlja Bruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljašević i potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu će obavljati funkcije potpredsjednika. U spe-cijalnom intervjuu za InfoKom Bojić otkriva šta će biti njegovi prioriteti u radu VTK.

17Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EUKako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu. Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja će iskoristiti potencijalne pozitivne efekte.

20Nedeljko Despotović, v.d. direktora Udruženja GS1 VTK BiH Istina i pravda izlaze na površinu

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon više od dvije godine konačno je po žalbi Vanj-skotrgovinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra 2011.) kojom je poništeno prvostepeno rješenje o osnivanju “paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom organu na ponovni postupak. To, ali i aktivnosti koje provodi jedino legalno i legitimno Udruženje za numerisanje artikala BiH - GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio je povod za intervju za InfoKom sa Nedeljkom Despotovićem, v.d. direktorom Udruženja GS1 VTK BiH. S obzirom na važnost poslova kojima se bavi Udruženje GS1 razgovarali smo i o njegovim trenutnim aktivno-stima i planovima rada i djelovanja.

37Neangažiranje kredita BiH je koštalo 26,6 miliona KMPoražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama ne znaju iskoristiti brojne kredite vrijedne nekoliko milijardi maraka koje su državi Bosni i Hercegovini odobrili brojni kreditori za realizaciju značajnih projekata u našoj zemlji, što je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranje tih “umrtvljenih” sredstava donosi i prilične troškove. Naša zemlja je na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka.

46Anuga – 10 sajamskih manifestacija na jednom mjestuNa sajmu Anuga Fine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su: Heko d.o.o. Bugojno, Kuća prirode d.o.o. Kakanj, Mladegs pak d.o.o. Prnjavor, Sava Semberija d.o.o. Bijeljina, Smrčak d.o.o. Zvornik i Voćar d.o.o. Brčko. Reakcije učesnika sajma su više nego pozitivne. Hoće li delikatesni i drugi industrijski prehrambeni proizvodi naći svoj put do njemačkog tržišta?

56Izabrani najbolji biznis planoviOd 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Komisiji je bilo teško da među mnoštvom dobrih ideja odabere dvije najbolje.

IIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011.

Priznanje magazinaEMEA Finance

Renomirani finansijski magazin EMEA Finance dodijelio je Raiffeisen Bank In-ternational AG nagradu u kategoriji “Naj-bolja usluga cash menadžmenta u Cen-tralnoj i Istočnoj Evropi i Zajednici Neza-visnih Država“. Ceremonija dodjele ove nagrade održana je krajem septembra na sajmu SIBOS u Torontu. Podsjećamo, EMEA Finance je u julu već nagradio RBI u kategorijama “Najbolja banka u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Zajednici Nezavisnih Država“ i “Najbolja banka u Austriji“.

“Naša banka sarađuje sa međunaro-dnim klijentima na način da im nudi pro-fesionalne know-how usluge i prilagođena rješenja koja garantuju kvalitet i sigurnost. Sa svojim inovativnim lokalnim i global-nim rješenjima, RBI predstavlja čvrstog partnera za zahtjeve klijenata. Ova najno-vija nagrada, također, potvrđuje naš pri-stup u odnosima sa klijentima“ – izjavio je Karl Sevelda, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog odbora RBI za poslovanje sa pravnim licima.

Šteta od privrednog kriminala u Banjoj Luci

16,9 miliona KM

Materijalna šteta počinjena krivičnim dje-lima privrednog kriminala tokom devet mjeseci ove godine na području koje po-kriva Centar javne bezbjednosti Banja Lu-ka iznosi 16.956.000 maraka. Evidentirano je 225 krivičnih djela privrednog krimina-liteta i bilježi se povećanje u odnosu na isti period 2010. kada je bilo prijavljeno 199 tih krivičnih djela. Nadležnim tužilaštvima podneseno je tokom ove godine 138 izvje-štaja protiv 213 osoba, saopćio je načelnik banjalučke policije Darko Ćulum, ali nije precizirao detaljnije slučajeve utvrđenog privrednog kriminala od policije.

Za razvoj elektroenergetskog sistema u FBiH 54,5

miliona KM

Elektroprivreda BiH će do 2013. godine u razvoj elektroenergetskog sistema na po-dručju Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog, Tuzlanskog, Bosanskopodrinjskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona investirati do-datnih 54,5 miliona KM. Projekt izgradnje i modernizacije elektroenergetske infra-strukture koji se finansira iz kreditnog aranžmana s Evropskom investicionom bankom nastavak je ulaganja u izgradnju i modernizaciju elektrodistributivne mreže, rekonstrukciju i izgradnju elektrodistribu-tivnih objekata s ciljem da se osigura pove-ćanje sigurnosti, pouzdanosti i kvaliteta is-poruke električne energije kupcima kao i smanjenje gubitaka električne energije i povećanje efikasnosti rada elektrodistribu-tivnog sistema, saopćeno je iz Elektropri-vrede BiH.

Ozvaničeno strateško partnerstvo Mercatora BH

i Drvoprometa

Drvopromet Sarajevo i Mercator BH pot-pisali su ugovor o strateškom partnerstvu. Potpisivanjem ovog ugovora Mercator BH preuzima u dugoročni poslovni zakup 63 trgovačka objekta DP Marketi društva Dr-vopromet, na području Sarajeva i drugih gradova širom BiH, ukupne prodajne po-vršine veće od 24.000 kvadratnih metara.

“Strateško povezivanje sa Mercatorom za nas predstavlja izuzetno važno partner-stvo. Naš brend DP Marketi već dugi niz godina uspješno posluje na tržištu BiH, pa je povezivanje sa Mercatorom logičan stra-teški korak ka ostvarenju bolje konkuren-tnosti“ – izjavio je predsjednik Uprave Dr-voprometa Jakup Mešević.

Grupa Mercator trenutno zapošljava oko 24.000 radnika na tržištima Slovenije, Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Bugar-ske i Albanije i prepoznatljiva je po svojoj korporativnoj kulturi, vrijednostima i po-slovnoj politici, saopćeno je iz kompanije Mercator BH.

Za 15 godina USAID-a uložio 1,5 milijardi dolara

u BiH

U povodu obilježavanja 50 godina rada USAID-a u svijetu i 15. godišnjice konti-nuiranog angažmana ove organizacije u BiH, na Trgu djece Sarajeva održan je je-dnodnevni sajam na kojem je predstavlje-no 20-ak projekata čiju realizaciju je po-mogao USAID. Sajam je posjetio i direktor USAID-a u BiH Allan Reed koji je istakao da je vlada SAD-a, uglavnom putem USAID-a, u proteklih 15 godina uložila 1,5 milijardi dolara u BiH. On je kazao da je BiH prioritet USAID-a i vlade SAD-a. USAID je finansijski podržavao projekte poput rekonstrukcije infrastrukture koja je tokom rata većim dijelom uništena. U po-sljednje vrijeme ova organizacija je fokusi-rana na pomoć razvoju ekonomije i demo-kratskog društva. Ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon je istakao da je USAID u BiH od samog kraja rata.

“Pomogli smo obnovu i rekonstrukciju,


a danas radimo na projektima koji su od di-rektne važnosti za građane ove zemlje, po-put jačanja demokratije, okupljanja mladih, otvaranja novih radnih mjesta itd. Ovim potvrđujemo našu opredijeljenost za par-tnerstvo s BiH i danas i u budućnosti“ – rekao je Moon.

Globalna sedmica preduzetništva u BiH od

14. do 20. novembra

Globalna sedmica preduzetništva u BiH, čiji je cilj da inspiriše mlade ljude na ini-cijativnost, originalnost i maštovitost kako bi svoje ideje pretvorili u stvarnost, bit će održana od 14. do 20. novembra u Banjoj Luci, a njen domaćim, već treću godinu zaredom, biće Republička agenci-ja za razvoj malih i srednjih preduzeća. Predstavnica Republičke agencije za ra-zvoj malih i srednjih preduzeća Maja Kne-žević rekla je da će u okviru Globalne se-dmice preduzetništva u BiH biti predsta-vljene tri aktivnosti koje se ocjenjuju i na-građuju na globalnom nivou, a to su: Cleantech Open – javni poziv za svjetsko takmičenje za najbolju poslovnu ideju, takmičenje za najbolju fotografiju i takmi-čenje za mlade ljude Start up vikend.

Inovatori iz BiH dobili najviša priznanja u

Skoplju

Na svečanosti dodjele priznanja, održa-noj na Skopskom sajmu, u okviru 31. me-đunarodne izložbe inovacija Makinova, sedam puta su prozvana imena laureata iz BiH, saopćeno je iz Asocijacija inova-tora BiH. Podatak da je Asocijacija ino-vatora BiH dobila nagradu za najveći broj predstavljenih inovacija, 10 (dok su kolege iz Egipta, Irana, Makedonije, Sr-

bije, Tajvana i Ukrajine predstavili još ukupno 30), govori da je upravo bh. udru-ženje dobilo najviše priznanja – navodi se u saopćenju.

Zlatnu medalju dobio je Zdravko Bosnić iz Banje Luke za turbinu koja može raditi i na sporim, ravničarskim vodotocima, s fantastičnim stepenom iskorištenja kinetike vode koji je 30 puta veći od postojećih riječnih turbina. Sre-brne medalje dobili su Ajla Sadiković, gimnazijalka iz Ljubuškog, za kornet iz kojeg se ne otapa sladoled i Ejub Kara-džić iz Prijedora za uređaj za prečišćava-nje zraka u zatvorenim prostorima. Bron-zanim medaljama nagrađeni su Joža Benković iz Banje Luke za rešetku za pritiskanje povrća i voća u posudama za kiseljenje (površina rešetke može se po-dešavati prema veličini posude) i Sašen-ko Sadiković iz Ljubuškog za brijaći apa-rat koji automatski odstranjuje obrijane dlačice, čisti nožiće i olakšava brijanje. Posebno priznanje dobila je Renebella Đurić, domaćica na štandu Asocijacije inovatora BiH, za najbolje uređen štand i predstavljanje inovacija.

Održana prezentacija o saradnji EBRD-a i CEI-ja

Predstavnički ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH i Sred-njoevropska inicijativa (CEI), odnosno Ured CEI fonda pri EBRD-u, u saradnji sa Ambasadom Italije u Sarajevu, orga-nizovali su u Sarajevu prezentaciju “Sa-radnja EBRD-a i CEI-ja: Izvještaj o ak-tivnostima”.

Ovom prilikom su prezentirani EBRD-ovi projekti u BiH za koje su sred-stva data iz CEI fonda pri EBRD-u, a koji u potpunosti finansira italijanska vlada. Direktor programa u Uredu CEI fonda pri EBRD-u Guido Paolucci rekao je novinarima da je svrha ovog fonda da osigura tehničku pomoć projektima i iz-radu fisibility studija za projekte koje pra-ti EBRD, ali i održavanje dijaloga i ak-tivnosti koje pomažu razvoj projekata. Paolucci je istakao da su aktivnosti CEI fonda u BiH prvobitno bile usmjerene na energetiku i Aerodrom Sarajevo.

“Tokom vremena smo se preorijenti-sali i sada više pomažemo razvoj malih i srednjih preduzeća, projekte energetske efikasnosti, a također učestvujemo u projektu Koridora 5c i u obnovi puteva u BiH“ – naglasio je Paolucci.

Brojke48 posto stanovništva u BiH živi na granici si-romaštva, a 18 posto spada u kategoriju izuzetno siromašnih osoba, rečeno je u Sa-rajevu na konferenciji povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv siromaštva.

0,3 posto bio je viši indeks potrošačkih cijena u septembru u Federaciji BiH u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

25 radnika zaposleno je u novom prodaj-nom objektu u Fojnici koji je otvorio Tr-govački centra Škafa iz Sarajeva. Ovo je šesti prodajni objekat TC Škafa, koji od ranije ima dva u Sarajevu, te po jedan u Mostaru, Ilijašu i Jablanici.

12,5 miliona tona iznosila je količina otpada nastalog u Federaciji BiH u 2010. godini iz proizvodnih djelatnosti. Količina nasta-log opasnog otpada u FBiH u 2010. izno-si 17.006 tona ili 0,1 posto od ukupne ko-ličine otpada iz proizvodnih djelatnosti.

203 zahtjeva za dodjelu podsticajnih sredsta-va za poljoprivredne podsticaje podnese-na su u okviru javnog poziva koji je obja-vila Općina Bugojno, od čega 123 za ani-malnu i 80 za biljnu proizvodnju. Sredstva bi trebala biti isplaćena do kraja godine. 732 iznosio je izvoz BiH u septembru ove godi-ne, dok je ostvareni uvoz iznosio 1,4 milijar-de KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. U posmatranom mjesecu pokrivenost uvo-za izvozom iznosila je 51,6 posto. 822 marke iznosila je prosječna mjesečna is-plaćena neto plaća po zaposlenom u BiH za august 2011, što pokazuje nominalni rast za 0,5 posto, u odnosu na decembar 2010. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za august 2011, u odnosu na isti mjesec prošle godine, nominalno je viša za 2,8 posto.

692.471 zaposlena i 531.058 nezaposlenih osoba u BiH bilo je registrovano u augustu 2011. godine. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći je broj nezaposlenih osoba (190.155) sa VKV i KV kvalifikacijom, a sli-jede osobe sa NK - 161.480 i sa srednjom stručnom spremom – 130.736 osoba.

29.557 nezaposlenih osoba bilo je krajem sep-tembra na evidenciji Službe za zapošljava-nje Hercegovačko-neretvanskog kanto-na, što je u poređenju sa prosječnom ne-zaposlenošću u 2010. godini manje za 0,5 posto, a u odnosu na prošli mjesec manje za 0,8 posto, podaci su iz Statističkog bil-tena Službe za zapošljavanje HNK.


EU: VELIKE KOMPAnIjE VIŠE ULOžILE U InOVACIjE

Velike evropske kompanije lani su znatno povećale ulaganja u inovacije, ali i dalje za-ostaju za velikim konkurentima iz SAD-a i Azije, saopćila je Evropska komisija. Ovogodišnji podaci Evropske komisije o industrijskim ulaganjima u istraživanje i razvoj pokazuju da su se ulaganja u klju-čnim evropskim kompanijama znatno povećala prošle godine, s postotkom rasta od 6,1 posto, nakon pada od 2,6 posto go-dinu prije.

Međutim, podaci za 1.400 svjetskih kompanija pokazuju da evropske kompa-nije općenito zaostaju za ključnim konku-rentima iz SAD-a i Azije kada se radi o rastu ulaganja u istraživanje i razvoj. U globalnih top 50 nalazi se 15 kompanija iz EU, uz 18 američkih i 13 iz Japana. Dvi-je farmaceutske kompanije drže vrh liste: švicarski Roche (7,2 milijarde eura), na-kon kojeg slijedi američki Pfizer (sedam milijardi). Volkswagen (6,3 milijarde) na šestom je mjestu i on je najveći ulagač u istraživanje i razvoj iz EU. Nakon njega slijede Nokia (11. mjesto sa 4,9 milijardi eura), Daimler (13. mjesto s 4,8 milijardi) i Sanofi-Aventis (14. mjesto s 4,4 milijar-de). Američke kompanije prošle su godi-ne podigle ulaganja za 10 posto, kompa-nije iz nekih azijskih zemalja nastavile su intenzivan rast ulaganja, pa su tako neke u Kini zabilježile rast od 29,5 posto, a u Južnoj Koreji 20,5 posto.

SRBIjA PRIVUKLA nAjVIŠE InVESTICIjA

Partner revizorske kompanije KPMG James Thornley izjavio je da će, uprkos krizi, priliv stranih investicija u Srbiju ove godine biti najveći u regionu. On je ocije-nio da u zemlji i dalje treba raditi na po-boljšanju poslovne klime. Državni zvani-čnici u Srbiji očekuju investicije od oko tri milijarde dolara do kraja 2012. Thornley, koji je i šef revizije KPMG za Srbiju i Cr-nu Goru, napomenuo je da je prilivu in-vesticija ove godine doprinijela i transak-cija belgijskog Deleza, koji je kupio Delta maksi za 932 miliona eura. Thornley je, odgovarajući na pitanje kako privući više stranih ulaganja u Srbiju, rekao da inve-stitori planiraju na duži rok i traže da u tom periodu budu izbjegnuta iznenađe-nja, kao što je iznenadno povećanje pore-za na zarade, akciza ili pojavljivanje nekih skrivenih poreskih nameta.

nACRT ZAKOnA O InA-I nIjE U SKLADU SA ZAKOnIMA EU

Evropska komisija potvrdila je da nacrt zakona, po kojem niko osim hrvatske dr-žave ne bi mogao imati više od 49 posto dionica INA-e u svom sadašnjem obliku, nije u skladu sa zakonodavstvom Evrop-ske unije. Izmjene i dopune Zakona o pri-vatizaciji INA-e predložene su na ograni-čeno vrijeme dok se ne završi sudski pro-ces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kojeg USKOK sumnjiči da je primio 10 miliona eura mita od MOL-a kako bi mu, uprkos činjenici da nema većinski vlasni-čki udjel, omogućio većinska upravljačka prava u INA-i i iz nje u posebnu kompa-niju izdvojio neprofitabilnu trgovinu pri-rodnim plinom.

VIRGInIA ROMETTy DIREKTORICA IBM-A

Korporacija IBM dobila je prvu direktori-cu u stogodišnjoj historiji. Imenovanje že-

ne na tako visoku poziciju u IBM-u doka-zuje da je sve više žena na najvišim ruko-vodećim mjestima u sektoru tehnologije. Dvije najveće tehnološke kompanije imat će od sljedeće godine žene na najvišim po-zicijama – IBM i Hewlet Packard, navodi AP. Virginia Rometty će posao u IBM-u preuzeti 1. januara, dok je HP prošlog mje-seca postavio za direktoricu Meg Whitman, bivšu čelnicu eBaya i kandidatkinju za gu-vernerku Kalifornije. Rometty ima 54 go-dine i do sada je bila direktorica prodaje IBM-a i šefica marketinga. U kompaniji je od 1981. godine, a prvi posao dobila je kao inžinjer. Ona će na poziciji generalnog direktora zamijeniti Sama Palmisana, koji puni 60 godina i, kao što je običaj u IBM-u, povlači se iz direktorske fotelje.

nIjEMCI nAŠLI ZAGUBLjEnIH 55,5 MILIjARDI EURA

Njemačka je bogatija za 55,5 milijardi eura nego što je mislila zbog greške na računu banke za problematičnu imovinu FMS Wertmanagement. Ta banka je povezana s hipotekarnom bankom Hypo Real Estate, saopćilo je njemačko ministarstvo finan-sija.

“Izgleda da se to dogodilo zbog toga što su iznosi greškom dvaput uneseni“ – rekao je portparol tog ministarstva.

Vlada je pozdravila tu vijest, dok je opozicija izrazila svoju zapanjenost zbog takve greške. Najveća evropska ekonomija sada očekuje da će udio duga u BDP-u biti 81,1 posto za 2011. godinu, što je 2,6 posto manje od prethodnih prognoza. Inače, FMS Wertmanagement, banka za proble-matičnu imovinu, uspostavljena je nakon što je Hypo Real Estate nacionalizovan 2009. godine.

ma Jungman i Pang Da za 100 miliona eura (141,8 miliona dolara). Kompanija Swan je objavila da je potpisan Memoran-dum o razumijevanju sa kompanijama Pang Da i Jungman o prodaji i kupovini 100 procenata akcija kompanije Saab i sestrinske firme Saab Britain za 100 mili-ona eura. Zahtjev da se okonča reorgani-zacija Saaba stigao je nakon što je Swan saopćio da su kineske kompanije propu-stile da ispoštuju dogovor o partnerstvu i da osiguraju 70 miliona eura kredita za premošćavanje u periodu reorganizacije Saaba. Švedski dnevnik Svenska dagbla-det objavio je početkom sedmice da su kompanije Pang Da i Jungman, umjesto 70 miliona eura ponudile 21,9 miliona eura za kupovinu čitavog Saaba. Ta je kompanija suspendovala proizvodnju u većem dijelu godine kada se zbog finan-sijske krize i dugova borila da isplati zapo-slene i obezbijedi dijelove za montažu au-tomobila.

MICROSOFT nAjBOLjE MjESTO ZA RAD

Od svih međunarodnih američkih korpo-racija najbolji uslovi za rad su u Microsoftu, objavio je Institut Dobro mjesto za rad (Great place to work) iz SAD-a. Prema is-traživanjima Instituta koji na osnovu an-kete rangira preduzeća po uslovima koje pružaju svojim zaposlenima, američke multinacionalne kompanije zauzimaju pr-vih 10 mjesta, a prvi je Microsoft. U anke-ti su učestvovali zaposleni u multinacio-nalnim kompanijama 45 zemalja. Iza Mi-crosofta su informatička kompanija SAS, američka korporacija specijalizovana za internet pretragu Google i poštansko-ku-rirska služba Fedex i njen avioprevoznik. Lanac restorana McDonald’s zauzima osmo mjesto, dok se na listi od ukupno 25 pre-duzeća ne nalazi nijedno iz Azije. Na 11. mjestu je britanska kompanija specijalizo-vana za proizvodnju vina i drugih alkohol-nih pića Diageo, a na 15. mjestu je kompa-nija Hilti za prozivodnju alata, čije je sjedi-šte u Lihtenštajnu.

GAZPROM: jEFTInIjI GASZA njEMAčKU

Ruski koncern Gazprom odobrio je popust na cijenu svog gasa i trećem njemačkom partneru, kompaniji Verbundnetz Gas (VNG AG). Ta kompanija važi za jednog od najvećih distributera tog energenta u istočnoj Njemačkoj, piše ruski poslovni dnevnik Komersant. Ne precizirajući vi-sinu popusta na koji je Gazrpom pristao, list podsjeća da je holding prošle godine toj njemačkoj kompaniji prodavao gas po 286 dolara za hiljadu kubnih metara. Po-četkom 2010. godine dvije njemačke ener-getske kompanije, E.ON Ruhrgas i Win-gas, uspjele su kod Gazproma dobiti po-pust. Ruski koncern je, naime, pristao da pojedinim evropskim partnerima ispo-ručuje gas po berzanskim cijenama, koje su sada za oko 100 dolara niže od cijena u dugoročnim ugovorima Gazproma.

AVIOnOM IZ BEOGRADA DIREKTnO ZA DUBAI

Beogradski aerodrom Nikola Tesla počeo je primjenjivati zimski red letenja u okviru ko-jeg će aviokompanije uvesti direktne letove od Beograda do Dubaija i Berna. Prema podacima sa internetske stranice aerodro-ma (www.beg.aero) tokom zimskog reda letenja, koji će se primjenjivati do 24. marta, iz Beograda će letjeti 26 aviokompanija do 47 gradova u Evropi, Africi i Aziji, a aero-drom na osnovu najavljenog reda letenja očekuje porast broja putnika i obima sao-braćaja.

SAAB PREŠAOU KInESKE RUKE

Grupa Švedski automobili (Swan) proda-la je kompaniju Saab kineskim partneri-

Brojke71 milion eura iznosili su gubici najvećeg svjetskog proizvođača telefona Nokia u trećem kvartalu ove godine. Iz kompanije ističu da je prodaja pala za 13 posto, a prodaja smartphona za 39 posto.

22 miliona eura iznosit će u ovoj godini izvoz ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja iz Srbije, izjavio je ministar poljoprivrede Srbije Dušan Petrović.

11,1 milijardu kuna (1,5 milijardi eura) dospjelih dugova za ranije izdate državne obveznice morat će, odmah nakon izbora, dakle već 2012, vratiti nova vlada Hrvatske.

767 eura iznosila je ukupna vrijednost minimal-ne potrošačke korpe za septembar ove godine u Crnoj Gori, pokazuju zvanični podaci.

1,3 miliona eura uložila je ove godine kompa-nija Henkel Ceresit u proizvodnju i moder-nizaciju tehnike u fabrici ljepila za građevi-narstvo u Inđiji.

1,116 miliona noćenja ostvareno je u Beču u sep-tembru ove godine, podaci su zajednice Wien Tourismus. Time je postavljen novi rekord u broju noćenja turista, saopćio je Compress.

2,19 miliona eura iznosio je gubitak koji je ostva-rila Željeznička infrastruktura Crne Gore za devet mjeseci ove godine, odnosno 18 po-sto manje u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je iz kompanije.

737 eura (5.514 kuna) iznosila je prosječna mje-sečna neto plaća u Hrvatskoj za august ove godine, pokazuju prvi podaci Državnog za-voda za statistiku. U odnosu na juli prosje-čna neto plaća za august je bila nominalno viša za 2,8 posto ili za 20 eura.

350 miliona dolara uložit će njemačka grupa Deimler u proizvodnju petog Mercedes-Benz modela u fabrici Vens, u Alabami.

0,7 posto iznosila je u oktobru inflacija u Sloveniji, za koliko su u odnosu na sep-tembar poskupjele osnovne životne po-trepštine. Na godišnjem nivou cijene su više za 2,7 posto, a prosječni 12-mjese-čni rast cijena iznosio je 1,7 posto.

1,75 miliona stanovnika Srbije bilo je zaposle-no krajem augusta, procijenila je zvani-čna statistika, što je oko 20.000 radnih mjesta manje nego u julu.



INTERVJU >>>

Akti

vn

ost

i komoreSAD: Obnovljen preferencijalni tretman za robe porijeklom iz BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je objavilo informaciju da je Vlada SAD-a retroaktivno obnovila primjenu Generalnog sistema preferencijala (GSP), a na listi zemalja korisnica je i Bosna i Hercegovina. Povlašteni tretman će važiti do 31. 7. 2013. godine. S obzirom na retroaktivnu obnovu, uvoznicima će biti refundirani iznosi naplaćeni u obliku carina za period prekida (od 31. 12. 2010. do 5. 11. 2011. godine). Uvoznici koji su podnijeli elektronsku deklaraciju će dobiti automatsko refundiranje naplaćenih dažbina. Ostali uvoznici moraju podnijeti pisani zahtjev u roku od 180 dana od dana obnove GSP programa (do 18. 4. 2012. godine). Više informacija je moguće naći na web stranicama:http://www.usitc.gov/tata/hts/, http://www.cbp.gov/xp/cgov/trade/trade_programs/international_agreements/special_trade_programs/. Provjera mogućnosti korištenja GSP tretmana po pojedinim proizvodima može se izvršiti korištenjem elektronske baze kojoj je moguće pristupiti na web stranici:http://dataweb.usitc.gov/scripts/gsp/gsp_tariff.asp. Neznatno povećanje kontingenta austrijskih dozvola

Na sastanku Mješovite komisije za transport Republike Austrije i Bosne i Hercegovine, održanom 2. i 3. novembra 2011. godine u Beču, kontingenti bilateralnih i univerzalnih dozvola za prijevoz tereta su uvećani za cca 11%, tako da će u narednoj godini bosanskohercegovačkim prijevoznicima biti na raspolaganju ukupno 5.000 bilateralnih i 5.000 univerzalnih dozvola. Kao što se vidi iz potpisanog Protokola, austrijska delegacija se izjasnila da CMR može predstavljati dokaz za tranzit austrijske teritorije bez dozvole, ali samo pri obavljanju prijevoza iz Bosne i Hercegovine za Švicarsku ili Norvešku.

Održana sjednica Udruženja prijevoznika u međunarodnom imeđuentitetskom cestovnom prijevozu putnika

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je sjednica Odbora Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika na kojoj je razmatran čitav niz pitanja iz ove oblasti. Na sjednici je razmatran problem nerealiziranja obaveza predviđenih Protokolima sa posljednjih sastanka mješovitih komisija za transport sa Republikom Slovenijom i Republikom Crnom Gorom. Osim pitanja koja je neophodno razmotriti na predstojećem sastanku Mješovite komisije sa Republikom Austrijom, posebna pažnja data je problemu ugrožavanja bezviznog režima. Učesnici sastanka zaključili su da Udruženje daje punu podršku aktivnostima koje provode organi u Bosni i Hercegovini te osuđuje aktere čije djelovanje predstavlja opasnost za opstanak bezviznog režima. Na sjednici je konstatirano da se zbog stanja u oblasti međunarodnog i međuentitetskog prijevoza sastanci trebaju održavati jednom mjesečno, kako bi se održao kontinuitet i potreban nivo intenziteta u djelovanju prema nadležnim institucijama, a naročito prema Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.

Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu Hannover 2012

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa USAID-SIDA FIRMA projektom i Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO), organizira zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Fair – najvećem Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu, koji će se održati u Hannoveru (Njemačka) od 23. do 27. aprila 2012. godine. Sajam Hannover je idealno mjesto upoznavanja poslovnih partnera i preko 60 godina je vodeći sajam na tržištu inovativnih tehnologija, materijala i ideja. Prijaviti se mogu kompanije članice VTK BiH koje su proizvođači u oblasti metaloprerađivačke, mašinske ili elektro industrije. Kompanija mora imati iskustvo u izvoznim poslovima i biti strateški opredijeljena za izvoz na tržište EU te posjedovati adekvatan kvalitet proizvoda i potrebne certifikate.

>>>


Aktivnosti kom

ore

U Minhenu održan okrugli sto – Metalska industrija BiH

Prošlog mjeseca Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske u Minhenu su ugostili učesnike okruglog stola “Metalska industrija BiH“. Pored predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH u prvom dijelu programa su učestvovali predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH, Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH te predstavnici Privredne komore Minhena i Gornje Bavarske. Predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Enes Ališković održao je prezentaciju o metalskom sektoru u Bosni i Hercegovini, a nakon toga je predstavio prisutne bh. kompanije i njihove djelatnosti. Od petnaest prijavljenih kompanija, u Minhenu je prisustvovalo dvanaest: Inox Ajanović, ZE-Steel, Metalna industrija a.d, Elvaco a.d, Airvent d.o.o, Maxmara d.o.o, Praktik d.o.o. Sarajevo, Braća Karić d.o.o. Zenica, SIK d.o.o. Mostar, ALU-CO d.o.o. Sarajevo, Širbegović grupa, Ornament. Sam okrugli sto je bio odlično organizovan, samo je očekivana veća posjećenost događaja od strane njemačkih privrednika iz metalskog sektora, mada Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske naglašavaju da ovo ne znači i pad njihovog interesovanja za bh. metalski sektor.

Pero Bukejlović novi predsjednik Odbora Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH

Odbor Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH razmatrao je informaciju o održanom Forumu metalske industrije BiH 2011. u okviru sajma ZEPS Intermetal te informaciju o održanom Okruglom stolu predstavnika metalske industrije Srbije, Hrvatske i BiH. Odbor Asocijacije je za novog predsjednika, na mandatni period od 16 mjeseci, izabrao Peru Bukejlovića. Razmatrajući informaciju o održanom Forumu metalske industrije BiH 2011. u okviru sajma ZEPS Intermetal, na kojem je usvojen Manifest Foruma metalaca BiH, zaključeno je da je Manifest ključni dokument za metalsku industriju kojim se od vlasti traže političke i aktivne industrijske reforme bez odgađanja, brža i efikasnija realizacija javnih investicija, osiguravanje povoljnih kredita, reforma razvojno-investicijskih banaka, promocija stranih direktnih investicija i još niz konkretnih mjera. Na sjednici Odbora Asocijacije je konstatovano, između ostalog, da su trendovi u proizvodnji i izvozu metalskog sektora pozitivni, ali da je istovremeno poslovni ambijent limitirajući za realizaciju planova. Metalski sektor industrije BiH u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio je rast izvoza gotovo 20 posto.

Primjena Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u FBiH i RS

U VTK BiH je održan okrugli sto o temi “Primjena pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj“, u organizaciji projekta USAID-SIDA FARMA i Grupacije proizvodnje, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova Vanjskotrgovinske komore BiH. U raspravi su prezentirani stavovi Grupacije o načinu primjene postojećih Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima i zaključci s radionice “Mogućnosti za održivo upravljanje resursima nedrvnih šumskih proizvoda u Jugoistočnoj Evropi, s posebnim naglaskom na ljekovito bilje“, održane nedavno na ostrvu Vilm u Njemačkoj. Predavači su bili predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i resornih entitetskih ministarstava.

Vanjskotrgovinska komora BiH na sajmu Ambienta u Zagrebu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa Projektom CEFTA-DIHK organizovala je promotivni štand na 38. Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta, koji je održan od 19. do 23. oktobra 2011. godine u Zagrebu. Ambienta je uspješan i atraktivan međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije i kao takav predstavlja važno mjesto susreta proizvođača i trgovaca namještajem, poslovnih ljudi, stručnjaka i medija, te uz poslovni ima i snažan promotivni utjecaj. Ambienta je već niz godina, pored hrvatskog tržišta, značajna i za tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, ali i za italijansko, poljsko, mađarsko, austrijsko i njemačko tržište. Cilj ovog štanda bila je promocija bh. proizvođača namještaja i prateće opreme putem kataloga, reklamnih materijala, prikupljanja informacija te upoznavanja distributera i potencijalnih kupaca. Nekoliko zainteresovanih bh. kompanija imalo je mogućnost korištenja štanda VTK BiH za sastanke i B2B razgovore.


Koliko ste zadovoljni urađenim u proteklom šesnaestomjesečnom mandatu i sa aspekta toga što je učinilo rukovodstvo Komore, ali i Vi lično? “Relativno sam zadovoljan i smatram da smo mogli više uradi-ti mada smo po planu i programu uradili više nego što je to usvojila Skupština VTK BiH. U mandatu predsjednika učinit ću sve da se organi Komore kao i uposlenici uključe u proces

INTERVJU >>> Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Odlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji funkcija, u narednom man-datnom periodu od 16 mjeseci funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH od 1. 11. 2011. godine obavlja Bruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljašević i potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu će obavljati funkcije potpredsjednika. U intervjuu za InfoKom Bojić ističe kako je za njega jedan od glavnih prioriteta oživljavanje Međukomorskog vijeća. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je uvijek u partnerskom odnosu s vlašću štitila interese privrednika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i s novom vladom, kada ona bude formi-rana, ističe Bojić.

planiranih aktivnosti, kako bi zajedničkim snagama pomogli gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo Komore i ja osobno učinili smo mnogo kada je u pitanju prezentiranje ak-tivnosti i nadležnosti Komore. Mogu reći da smo radili u koor-dinaciji kao tim i tvrdim da smo na najkvalitetniji način izvr-šavali povjereno, odnosno predstavljali smo gospodarstvo i po-tencijale BiH na jedan reprezentativan način.“

Šta je ono što biste izdvojili kao posebne aktivnosti Komore u godini na izmaku, od čega će svakako najprije koristi imati njeni članovi, ali i cjelokupna bosanskohercegovačka privreda?“Zajedničke aktivnosti sa Ministarstvom vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa, Ministarstvom inozemnih poslova, Ministar-

Razgovarala: Aida Alić

Vanjskotrgovinska komora nastavit će da štiti interese privrednika


>>>

stvom prometa i komunikacija, međunarodnim organizacijama (USAID, SIPPO, Delegacija EK i drugi) i predstavljanje bh. go-spodarstva putem sajamskih i gostujućih nastupa. Korist je uisti-nu velika, a dokaz su veliki broj čestitki upućenih rukovodstvu.“

Povjeren Vam je predsjednički mandat u trajanju od 16 mjeseci, šta će biti Vaši prioriteti i zadaci?“Najprije oživljavanje Međukomorskog vijeća. Međukomorsko vijeće će dobiti na značaju jer ćemo pokušati raspodijeliti odre-đene poslove s jednim ciljem, a to je povećati i poboljšati pro-izvodnju i izvoz iz Bosne i Hercegovine. U partnerstvu sa in-stitucijama Bosne i Hercegovine osigurati gospodarstvenicima povoljnije uvjete za rad i poslovanje. Predstaviti gospodarstvo Bosne i Hercegovine, njezine prirodne potencijale i resurse gdje je god moguće na najkvalitetniji način. Također, raditi na izradi projekata značajnih za razvoj Bosne i Hercegovine. Ra-dit ću na izradi Strategije i primjeni zajedničkog nastupa sa drugim komorama na trećim tržištima.“

Vanjskotrgovinska komora BiH ima širok dijapazon u djelovanju i pomoći privrednim subjektima. Na šta biste Vi posebno podsjetili?“U partnerskom odnosu sa institucijama Bosne i Hercegovine raditi na poboljšanju uvjeta samog rada i funkcioniranja go-spodarskih subjekata, a to planiramo putem edukacije, infor-miranja, zastupanja, stručnih savjeta, sajamskih manifestacija, bilateralnih susreta i dr.“

Možete li navesti neke korake na kojim će raditi Komora kako bi pomogla privrednicima u prevazilaženju njihovih problema?“Razvijati partnerstvo sa svim komorama u BiH i svijetu sa po-sebnim osvrtom na eurointegrativni proces. Osigurati plasman roba i usluga u inozemstvu našim gospodarstvenicima iz Bo-sne i Hercegovine.“

Imamo priliku često da čujemo kako BiH ima kapaciteta i šansi, ali da su nedovoljno iskorišteni. Koji su to šanse BiH u smislu privrede i privrednih grana na koje biste dali poseban akcenat?“Bosna i Hercegovina uistinu obiluje i prirodnim i ljudskim potencijalima i oni su nedovoljno iskorišteni. Naš hidroener-getski potencijal je među prvih 10 u Evropi. Oko 53 % teritori-je Bosne i Hercegovine je pokriveno šumama, što predstavlja impresivan temelj za razvoj drvne industrije. Moramo se tru-diti da tržištu ponudimo gotove drvne proizvode, a ne polu-proizvode ili sirovine kao u prethodnom periodu. Metalski i građevinski sektor su naši značajni resursi, kao i namjenska in-dustrija. Potrebno je u mnogo većoj mjeri iskoristiti turističke potencijale Bosne i Hercegovine.“

Šta je to nužno učiniti kako bi se privrednicima osiguralo da počnu sa agresivnijim nastupima na tržištu?“Dignuti pognutu glavu i prihvatiti izazove, jer svaka kriza ima i prednosti. Onaj ko se uhvati u koštac s njom će i pobijediti, a onaj koji kaže ‘teško nam je’, ‘drugi su bolji’, ‘drugi imaju više novca’ i tome slično, on će i propasti. To je najveća istina – uz-dignuti se i raditi! Potrebno je utjecati na svijest i proizvođača i potrošača da je ono što mi proizvodimo i konzumiramo u BiH uistinu najbolje.“

Kakva je za građane i privrednike bila godina koju smo skoro ispratili?“Godina je bila iznimno teška, kako za gospodarstvo, tako i za građane, a do takvog stanja doveli su i vanjski i unutarnji fak-tori. Prije svega, svjetska ekonomska kriza je pogodila i Bosnu i Hercegovinu i još uvijek se najveći dio gospodarstva suočava s njenim teškim posljedicama, iako je došlo do značajnog opo-

ravka vodećih izvoznika i poboljšanja vanjskotrgovinske ra-zmjene. Dodatni teret domaćem gospodarstvu je nepovoljno poslovno okruženje, opterećeno visokim poreskim i drugim izdacima, administrativnim barijerama, necarinskim i drugim barijerama našem izvozu, tehnološkim zaostajanjem i nedo-statkom povoljnih uvjeta financiranja i drugim problemima.“

U kojoj mjeri je politika uzročnik takvom stanju?“Bez obzira na politička dešavanja i neizbor nove vlasti, gospo-darstvenici su morali i moraju da rade svoj posao. Normalno je da je to otežavalo u određenoj mjeri njihov učinak, koji sma-tram ne tako velikim. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine je uvijek u partnerskom odnosu s vlašću štitila inte-rese gospodarstvenika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i s novom vladom.“

Vaša poruka privrednicima – poduzetnicima i javnosti općenito?“Cijeniti svoje, raditi na promociji proizvoda i usluga, boriti se s novim izazovima i razvijati se. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će biti uvijek uz njih.“

TEMA >>> BiH na 125. mjestu na svijetu po lakoći poslovanja

Prema Izvještaju o poslovanju za 2012. – poslovanje u transparentnijem svijetu, koji su objavili Međunarodna finansijska korporacija i Svjetska banka, naša zemlja se

sada nalazi na 125. mjestu od 183 zemlje svijeta, što znači da je, u odnosu na godinu ranije, popravila svoje rangiranje za dva mjesta. Međutim, slika o poslovnom ambijentu u BiH jasnija je kada se stanje uporedi sa ostalim zemljama Jugoistočne Evrope.

Naime, podaci Svjetske banke govore da je, prema sveuku-pnoj lakoći poslovanja, Makedonija na 22. mjestu, Slovenija na 37, Crna Gora na 56, Bugarska na 59, Rumunija na 72, Hrvat-ska na 80, Moldavija na 81, Albanija na 82, Srbija na 92, a Ko-sovo na 117. mjestu. Na listi ekonomija koje su najviše unapri-jedile uslove za poslovanje, dvije ekonomije iz regiona istočne Evrope i centralne Azije su zabilježile značajan napredak: Mol-davija se pomjerila sa 99. na 81. mjesto, a Makedonija sa 34. na 22. mjesto.

Piše: Ruždija Adžović

Vijeće stranih investitora BiH upozorilo je da je ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija u BiH smanjen u odnosu na proteklu godinu, te je u prvom polugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19,5 posto manje nego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih preporuka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse i poštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti.

Pozitivni pomaci

No, šefica Ureda Svjetske banke u BiH Anabela Abreu smatra da je BiH, ipak, napravila značajan napredak.

“BiH je prošle godine bila na 127, a ove godine na 125. mje-stu, što znači da je došlo do poboljšanja u odnosu na prošlu go-dinu i to je bitno. U BiH su napravljeni pozitivni pomaci kada je u pitanju lakoća poslovanja. Zemlja je ostvarila značajan na-predak u reformiranju procesa pokretanja poslovne djelatnosti, jer je došlo do zamjene potrebe za dobivanjem dozvole za po-četak poslovanja jednostavnim obavještenjem o početku poslo-vanja, kao i do pojednostavljenja procesa dobivanja identifika-cijskog broja firme. Te reforme su smanjile proces za 24 dana. Također, smanjen je broj dana potrebnih za dobivanje identifi-kacijskog broja firme sa 15 na pet dana. Pojednostavljeni su i procesi dobivanja građevinskih dozvola, smanjenjem vremena koje je potrebno za upis objekta u katastar sa 89 na 15 dana“ – kazala je Abreu i poručila da BiH treba nastaviti raditi na una-pređenju poslovnog ambijenta i investicione klime, a da će Svjetska banka nastaviti pružati pomoć organima vlasti u BiH.

O otklanjanju administrativnih barijera u cilju unapređenja poslovnog okruženja govorilo se polovinom oktobra i u Fede-ralnom parlamentu, gdje je, uz učešće članova Vlade FBiH,

Korupcija i administracija tjeraju strane investicije



>>>

predstavnika privrednih komora, udruženja poslodavaca, sin-dikata, Vijeća stranih investitora, zavoda za zapošljavanje i više kompanija održana tematska sjednica posvećena problemima s kojima se susreću investitori. Vijeće stranih investitora BiH upozorilo je da su poreska administracija i korupcija neki od ključnih problem sa kojima se suočavaju kompanije u BiH, kao i razlozi što je BiH i dalje neatraktivna za strane investitore. Kako je rečeno, ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija u BiH smanjen je u odnosu na proteklu godinu, te je u prvom polugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19, 5 posto manje nego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu pre-poruka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih pre-poruka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse i poštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti.

Predstavnici Vijeća stranih investitora BiH Aida Soko i Sead Miljković su, između ostalog, ukazali na kompliciranu proce-duru za primjenu međunarodnih sporazuma BiH iz oblasti iz-bjegavanja dvostrukog oporezivanja, naglašavajući da ovaj pro-blem ne zahtijeva izmjenu zakonske regulative, već dosljednu primjenu propisa o međusobnoj saradnji na državnom nivou. U Federaciji BiH treba izmijeniti niz zakonskih normi i drugih propisa te donijeti određeni broj novih da bi postala povoljniji poslovni ambijent, stimulativniji za domaće i strane investitore, jedna je od poruka sa tematske konferencije, održane, kako je rečeno, isključivo zbog toga što niz aktuelnih administrativnih propisa u FBiH, uz složeno ustavno uređenje, komplikuje ra-zvoj biznisa i naprednijeg poslovnog okruženja, a što u kona-čnici odbija potencijalne investitore. Između ostalog, treba promijeniti i pojednostaviti sadašnje složene procedure za zapo-

činjanje biznisa i investiranja, koje provodi glomazni admini-strativni aparat.

Poboljšanje ambijenta

Administrativne prepreke su u sadašnjim normama i propisi-ma, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Denisa Zvizdića, pa će biti preporuče-no šta i u kojim aktuelnim federalnim zakonima treba mijenja-ti te eventualno koje nove norme i propise treba donijeti da bi Federacija postala atraktivnija destinacija za poduzetnike.

“Prvim setom zaključaka treba precizirati prioritete za iz-mjenu propisa, kojima se može brzo, amandmanski interveni-rati, da bi se stanje promijenilo u korist privlačnijeg poslovnog ambijenta. Drugim setom treba konkretizirati nove potrebne propise, a trećim inicirati mjere za državni nivo. Cijeli posao vezan za zaključke treba da bude završen do kraja novembra da bi možda već u decembru Federacija imala precizirane mje-re za unapređenje poslovnog ambijenta“ – rekao je Zvizdić.

Federalni premijer Nermin Nikšić rekao je da poboljšanje poslovnog okruženja i investiranja predstavlja zajednički interes.

“Konačan cilj je omogućiti da Federacija BiH postane mje-sto poželjno za poslovanje, zbog čega je Vlada u proteklom pe-riodu poduzela brojne aktivnosti sa ciljem poboljšanja poslo-vnog ambijenta, dok je niz ovih rješenja već upućen u parla-mentarnu proceduru“ – kazao je Nikšić.

Premijer Nikšić i član Upravnog odbora Vijeća stranih in-vestitora u BiH Giulio Moreno potpisali su polovinom oktobra zajedničku izjavu radi otklanjanja pravnih i drugih prepreka za ulaganja. Nikšić je kazao da su potpisivanjem ovog sporazuma operacionalizirali nastojanja Vlade FBiH da Federaciju učini mjestom jednostavnijeg i unosnijeg poslovanja i investiranja.

“Praktično, potpisivanjem ovog sporazuma mi smo prepo-ruke iz Bijele knjige na određeni način prihvatili i kao dio pro-grama rada Vlade FBiH i preuzeli obavezu da uskoro ono što je utvrđeno u Bijeloj knjizi pretvorimo u izmjene zakonskih propisa koje će Vlada ponuditi Parlamentu FBiH na usvajanje“ – naglasio je Nikšić.

Vijeće stranih investitora od početka, kako je kazao More-no, na različite načine i putem Bijele knjige pokušava da ukaže na probleme i prioritete za strane investicije u BiH.

“Trenutno, Vlada FBiH je na puno konkretniji i ozbiljniji način počela prihvatati naše preporuke i zbog toga ćemo na svaki mogući način poduprijeti rad i saradnju s relevantnim ministarstvima da bismo poboljšali situaciju i nadamo se da će ovaj sporazum doprinijeti razvoju i napretku BiH“ – istakao je Moreno.

U Bijeloj knjizi sadržano je 67 preporuka koje tretiraju ra-zličite sektore i u kojoj se vlastima sugerira koje su to prioritet-ne reforme radi rješavanja ključnih prepreka za ulaganja. Pred-stavljajući aktualne probleme i preporuke za njihovo uklanja-nje, većina učesnika konferencije ocijenila je da nepovoljnom poslovnom okruženju doprinose kompleksne procedure za po-kretanje biznisa, te neusaglašeni i neharmonizirani propisi koje provodi ogroman, skup i neefikasan administrativni aparat. Među brojnim aktima, za koje je rečeno da moraju biti podlo-žni hitnim izmjenama, jesu zakoni o Poreznoj upravi, privred-nim društvima, trgovini, radu, doprinosima, korištenju zemlji-šta, zdravstvenom osiguranju i stečaju.

Prezentiran nacrt strategije rasta izvoza BiH do 2015.

Predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za promociju izvoza BiH i eksperti Projekta EU za podršku promociji izvoza prezentirali su u parlamentu BiH Nacrt strategije rasta izvoza Bosne i Hercegovine za period od 2012. do 2015. godine. Naglašeno je da su strateški ciljevi za rast izvoza podizanje svijesti o izvoznom potencijalu BiH na ključnim tržištima, povećanje broja preduzeća sposobnih za proaktivni izvoz, poboljšanje sposobnosti izvoznih preduzeća da budu konkurentna na međunarodnim tržištima i omogućavanje efikasne infrastrukturne podrške. Unutar toga, kako je istaknuto, potrebno je pripremiti i provesti strategiju brendiranja za BiH, pružiti podršku razvoju saradničkih izvoznih grupa, pojednostaviti finansijske instrumente koji izvoznicima stoje na raspolaganju te pojednostaviti carinske procese.

“Nosilac izrade Nacrta strategije rasta izvoza bilo je Izvozno vijeće BiH, koje je nakon analiza trgovinskih tokova u ključnim sektorima i potencijala za rast izvoza, formiralo osam radnih grupa koje su bile usmjerene na identificiranje prepreka za izvoz i predlaganje mogućih rješenja. Poslije toga su definirani strateški zadaci u cilju povećanja izvoza, s elementima potrebnim za njihovu realizaciju, saopćeno je iz parlamenta BiH. Oblasti djelovanja radnih grupa bile su finansiranje izvoza, transport i logistika, brendiranje i promocija BiH, metalski, drvni, poljoprivredno-prehrambeni, građevinski sektor i turizam.


Nacionalni sistemi državne pomoći izvan EU prvi put su se pojavili 1990-ih u okviru evropskih sporazuma sa većinom zemalja koje su se kandidirale za članstvo.

Ključna ideja u tom pogledu bila je da se te zemlje naviknu na režim državne pomoći, a posebno na zahtjeve koji se tiču izvje-štavanja kako bi kontrolu državne pomoći po prijemu u član-stvo EU započela Evropska komisija. No, u slučaju država za-padnog Balkana uspostava kontrole državnih pomoći zahtije-va se prije članstva, a u trenutku prijema u EU ovlasti za odo-bravanje državnih pomoći prelaze na Evropsku komisiju, tj. Generalni direktorat za konkurenciju. Osnovna je ideja da će EU otvoriti aranžmane o slobodnoj trgovini samo sa zemljama koje mogu osigurati da njihove firme ne budu neadekvatno subvencionirane kako bi se suočile s konkurencijom firmi iz Evropske unije.

Značaj državne pomoći

Značaj državne pomoći ogleda se prvenstveno u intervenciji na tržištu, da bi država, pomažući preduzećima, sektorima, re-gijama, ostvarila ciljeve socijalne i političke prirode; radi odr-žavanja određenog nivoa zaposlenosti, unapređenja izvoza, u uslovima kad je stepen iskorištenja kapaciteta na nivou države nizak, kada je slučaj o osjetljivim regijama. Uz već navedene razloge, motiv pomoći može biti i pomoć preduzećima koja fi-guriraju kao polovi razvoja u regijama u kojima se nalaze (veli-ka koncentracija zaposlenosti), da bi se zadržao izvor dohoda-ka velikog dijela stanovništva te regije.

Cilj konkurentske politike jeste osigurati da tržišta steknu i održavaju fleksibilnost koja im je potrebna u formi dodatnog prostora za inicijativu i inovacije, a u svrhu što efektivnije i di-namičnije alokacije društvenih resursa. Kao takva ima brojne indirektne i direktne dodirne tačke s ostalim parcijalnim poli-tikama kao što su: razvojna politika unutrašnjeg tržišta, politi-ka usmjerena na rast i konkurentnost, politika razvoja i istraži-vanja, ekološka politika i politika zaštite potrošača.

Teorijski, ali i kroz praksu najrazvijenijih zemalja, legitimno postojanje državne pomoći nije problematično, već se proble-matizira definiranje državne pomoći i određivanje kriterija pod

ANALIZA >>>

Piše: prof. dr. Duljko Hasićkojima se dopušta intervencija u tržišnu strukturu na nacional-nom, regionalnom i lokalnom nivou. Interes je Bosne i Herce-govine, kao jedne od tranzicijskih zemalja, da određivanjem tih pravila igre dinamizira proces tranzicije u dominantno pri-vatnu, tržišnu privredu.

(ne)sistemski pristup praksi državne pomoći

U realnosti bh. privređivanja trend je upravo suprotan. Zbog sporog provođenja restrukturiranja i slabog pomaka u smislu razvoja, država se odlučila za osnivanje posebnih koordinacija, tj. za nesistemski pristup praksi državne pomoći. Osim unu-trašnje dimenzije problema, koja govori o poremećaju konku-rencije na tržištu, indirektno se radi i o vanjskotrgovinskoj di-menziji tog sredstva ekonomske politike. Državna pomoć, koja se u specifičnom obliku javlja u teoriji industrijskog razvoja, za Bosnu i Hercegovinu je dugoročno teško prihvatljiva, jer je suprotna tranzicijskom imperativu liberalizacije trgovine. Da bi se stvorili kriteriji za nacionalnu politiku i praksu državne pomoći, i više je nego korisno analizirati politiku državne po-moći unutar EU, da bi to figuriralo kao teorijsko-praktična os-novica referentna za bh. slučaj.

Sistemski bi praćenje državne pomoći i izgradnja dugoro-čnih i preciznih kriterija za nju, značilo i smanjenje konstan-tnog pritiska na državu sa zahtjevima za državnu pomoć. Na taj bi se način izbjegavao palijativni pristup državne intervenci-je u privrednu strukturu. U makroekonomskom kontekstu koji počiva na prognozama stagnacije bruto domaćeg proizvoda, slabljenja domaće potrošnje i stagnacije vanjske potražnje za bh. izvozom, potreba daljnjeg restrukturiranja i uloga države u tom procesu mora se sagledati kroz strogo lučenje državne pomoći preduzećima kojima je potrebno “spašavanje“. Na kra-ju, kao što sugeriraju nalazi analize državne pomoći u Evrop-skoj uniji, državna se pomoć u tranzicijskoj zemlji poput Bo-sne i Hercegovine mora definirati i tretirati kao korektivno sredstvo politike rasta i restrukturiranja, a nikako kao njihov supstitut.

EU želi jednog sagovornika

Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom stupio je na snagu 1. 7. 2008. godine, a odredbe koje se tiču državne pomoći potpadaju pod Privremeni sporazum. Zbog toga je BiH 1. 7. 2010. ušla u prvo

Državna pomoć uBosni i Hercegovini na čekanju

Bosni i Hercegovini je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivoima vlasti, kako bi se identificirali prioriteti, napravile analize učinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati konkurencija između BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smiju negativno utjecati na trgovinu s Unijom. S obzirom na to da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji u pitanju državnih pomoći ima jednog sagovornika – nezavisnu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnih pomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoći i uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH.


>>>

konkretno kršenje obaveze definirane prijelaznim periodom od dvije godine u kojem je trebala donijeti zakon i uspostaviti nezavisno operativno tijelo za državne pomoći na nivou BiH. Državi je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, izno-se i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivo-ima vlasti kako bi se identificirali prioriteti, napravile analize učinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati kon-kurencija između BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smiju negativno utjecati na trgovinu s EU. S obzirom na to da je vanj-ska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji u pitanju državnih pomoći ima jednog sagovornika – nezavi-snu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnih pomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoći i uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH.

Euroatlantske integracije su osnovni multilateralni vanjsko-politički prioritet BiH, to konkretno zahtijeva i punu podršku institucija na svim nivoima vlasti u procesu ispunjavanja oba-veza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Ipak, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s nizom pro-blema u ispunjenju svojih obaveza iz SSP-a koji je svojevrsna konkretizacija Kopenhaških kriterija (pravila koja definiraju koja je zemlja podobna pridružiti se EU). Pri tome i pitanja iz domena tržišne ekonomije u BiH zbog prirode njena uređenja imaju tendenciju stvaranja problema političke prirode. Takav je slučaj i s uspostavom sistema državnih pomoći i usvajanjem neophodnog zakonodavstva u toj oblasti.

Predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći

Usvojeni Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH u skla-du je sa ustavnim i zakonskim nadležnostima države i entiteta. Ovim nacrtom je predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova – dva izabra-na na nivou Vijeća ministara BiH, po dva člana izabrana na ni-vou entitetskih vlada i član iz Distrikta Brčko.

Po ugledu na Fiskalno vijeće BiH, ovaj Savjet bi imao svoj sekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku po-moć članovima Savjeta i finansirao bi se u jednakim omjerima

iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole pojedinačnih i programa državne pomoći bi se uklju-čila i implementaciona tijela u Zakonu, putem ministarstava finansija. Veoma je bitno da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag “de minimis“.

Prag “de minimis“ podrazumijeva najviši iznos državne pomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, dr-žavna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći.

Nacrt zakona o sistemu državne pomoći, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, po-drazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH, čija je osnova regulisanje općih uslova, procedura za odobra-vanje, kontrola i povrat nezakonito dodijeljene državne pomo-ći i izvještavanje o dodijeljenim državnim pomoćima, u namje-ri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodne obaveze BiH. Zakon daje definicije privrednih subjekata, ja-vnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu po-moć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć “de minimis“, referentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći.

Ponuđeni Zakon je dao i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni i općine u Bosni i Hercegovini, a definirao je i da su korisnici državne pomoći svi privredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu.

Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hoc) državne pomoći. Zakon će se primjenjivati na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije pro-izvoda dvojne namjene. Prema zakonu, svaka pojedinačna ili program državne pomoći, koja se daje na osnovu bilo kog za-kona, odluke ili uputstva podnosi se Savjetu na prijavljivanje i odobravanje.

>>>


Pojedinačna državna pomoć unutar programa državne po-moći se smatra odobrenom, ukoliko je dati program državne pomoći odobren. Opća zabrana državne pomoći se podrazu-mijeva ukoliko je dodijeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunaro-dnih obaveza BiH.

Razne vrste državne pomoći

Također, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, fi-nansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima do-zvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos “de mini-mis“ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena. Postoji i državna pomoć koja može biti dozvo-ljena, a to je ona koja prelazi prag “de minimis“ u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti reguli-sano podzakonskim aktima. Najbitnija nadležnost Savjeta za kontrolu državne pomoći će biti razmatranje i odobravanje po-jedinačnih i programa državne pomoći, određivanje povrata državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj po-moći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, inicira-nje izmjene zakona, itd.

Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti tužba u vidu upravnog spora pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je i u slučaju nje-nog korištenja Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu. Kontrolu korištenja drža-vne pomoći vrše davaoci državne pomoći, a naknadnu kontro-lu vrši Savjet.

Značaj Zakona o sistemu državne pomoći za stimulaciju izvoza

Nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercego-vine, djelovanje Vanjskotrgovinske komore usmjereno prema izvoznicima bit će vezano za osiguravanje kontinuirane sistem-ske edukacije o mogućnostima korištenja fondova Evropske unije i državnih poticaja, s ciljem povećanja konkurentnosti.

Pomoć pri povećanju konkurentnosti predstavlja jedan od naj-značajnijih prioriteta. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine će i dalje inicirati određivanje prioritetnih bosansko-hercegovačkih izvoznih tržišta i izvoznih sektora prema kojima bi se mogli usmjerili posebni programi i usluge različitih insti-tucija, kao i izradu analize kojom bi se identificirali dinamični bh. proizvodi i usluge.

Osnovne smjernice djelovanja Vanjskotrgovinske komore BiH, nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercegovine, biće usmjerene kroz:

• kontinuiranu sistemsku edukaciju o mogućnostima korištenja fondova Evropske unije i državnih poticaja s ciljem povećanja konkurentnosti;

• traženje određivanja prioritetnih bh. izvoznih tržišta i izvoznih sektora ili proizvoda, prema kojima bi se usmjerili posebni programi i usluge različitih institucija (povoljniji kreditni programi);

• zaštitu bh. preduzetnika u procesu domaćih javnih natječaja stavljanjem u ravnopravni položaj u odnosu na stranu konkurenciju;

• uređivanje kontrole ulaska nekvalitetnih i subvencioniranih roba na bh. tržište, te instituciju koja će tu kontrolu provoditi;

• pokretanje ciklusa javnih investicija s ciljem stvaranja referenci domaćih preduzeća za strana tržišta;

• izradu analize kojom bi se identificirali dinamični bh. proizvodi i usluge, koji kroz primjenu visoke tehnologije u sebi sadrže znatnu komponentu bh. znanja i pameti, a poticanje kojih može u budućnosti osigurati porast BDP-a;

• posebnim programima i/ili mjerama zaštititi preduzeća koje investiraju s ciljem očuvanja radnih mjesta i zadržavanja tržišta;

• izradu analize utjecaja ulaska Republike Hrvatske u EU na bh. izvoz, prema djelatnostima i prema tržištima.

Bosanskohercegovački izvoz ne može više podnijeti subven-cioniranje koje se usmjerava u projekte i sektore koji ne stvara-ju dodanu vrijednost, koji nisu ekonomski opravdani i ne stva-raju mogućnosti povrata uloženog kapitala. Takve subvencije urušavaju bh. privredu. Sredstva po osnovu državne pomoći potrebno je usmjeriti prema izvozu provedbom mjera koje će, prije svega, imati cilj da kapital izvoznicima bude što dostupni-ji i povoljniji te putem horizontalnih mjera podrške koje treba da budu potpuno prilagođene potrebama izvoznika.

Bosanskohercegovački izvoznici predlažu da se 5% vrije-dnosti svih državnih subvencija u 2011. preraspodjeli za izvo-znike. Daljnja snažnija pomoć privredi odnosno izvoznicima treba se tražiti putem jačanja razvojno-investicijskih banka. Stoga je nužno i hitno da se za potrebe bh. izvoznika omoguće posebne kreditne linije.

Neophodna je hitna politika subvencioniranja proizvodnje namijenjene izvozu, zatim mjere za finansiranje i podsticanje izvozno orijentisane proizvodnje koje se odnose na cijenu ka-pitala i načine za dobijanje kredita za obrtna sredstva i investi-cionih kredita. Dakle, nakon usvajanja Zakona o državnoj po-moći Bosne i Hercegovine izvoznici moraju imati jasnije i pre-ciznije izvozne stimulacije, bolje i jeftinije finansiranje proiz-vodnje koja je namijenjena izvozu te korištenje mehanizama vancarinske zaštite koji destimulišu uvoz i istovremeno stimu-lišu proizvodnju i izvoz.

Zakon o državnoj pomoći pao u parlamentu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine okončalo je rad na izradi Nacrta zakona o sistemu državne pomoći i Nacrt je upućen u parlamentarnu proceduru. Nakon usvajanja, Vijeće ministara BiH treba uspostaviti operativno nezavisno tijelo za kontrolu državnih pomoći koje će imati nadležnost da odlučuje o povratu nezakonitih državnih pomoći kada za to dođe vrijeme, saglasno sa rokovima iz SSP-a. To uključuje i pravovremeno imenovanje direktora i sistematizacije radnih mjesta u novoj instituciji do kraja 2011. godine. Nažalost, Prijedlog zakona o državnoj pomoći, koji je jedan od uvjeta za daljnje napredovanje BiH ka EU, opet je pao u državnom parlamentu. Poslanici iz RS nezadovoljni su planiranim načinom finansiranja te se zalažu da se Savjet za državnu pomoć BiH, čije je formiranje predviđeno zakonom, treba finansirati iz dva entiteta i države.


Vijeće ministara BiH na sjednici krajem oktobra usvo-jilo je informaciju Direkcije za evropske integracije (DEI) o procjeni implikacija pristupanja Republike

Hrvatske Evropskoj uniji uz izmjene koje je na sjednici predlo-žio ministar komunikacija i prometa u vezi s izgradnjom Ja-dransko-jonske autoceste. Državni ministri preporučili su svim institucijama da prate razvoj događaja u skladu s nadležnosti-ma kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će sprije-čiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvat-ske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja će iskoristiti potenci-jalne pozitivne efekte, o čemu će redovno izvještavati Direkciju za evropske integracije. Zadužene su nadležne institucije da pokrenu rješavanje postojećih otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske.

jasne obaveze

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da ponovo preduzme inicijativu na usaglašavanju stavova unutar članova delegacije

BiH za pregovore s Hrvatskom te na rješavanju imovinskopra-vnih odnosa BiH i Hrvatske. Zadužena je Državna komisija za integrirano upravljanje granicama da u pregovorima o izmje-nama Ugovora o određivanju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske nastavi promovirati interese bh. strane, u prvom re-du proizvođača izvoznika, u pogledu uspostave granične inspek-cijske stanice sa svim inspekcijskim službama na graničnom prijelazu Izačić – Ličko Petrovo Selo.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Uprava za in-direktno oporezivanje zaduženi su za intenziviranje priprema na izgradnji i potpunom opremanju graničnih prelaza Bijača – Metković II i Stara Gradiška – Bosanska Gradiška, kako bi bili operativni 1. januara 2013. godine. Prilikom izvođenja ovih ra-dova, potrebno je ispoštovati rokove postavljene Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o iz-gradnji južnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c.

Istovremeno je Ministarstvo komunikacija i prometa zadu-ženo da uradi neophodnu plansko-studijsku i projektnu doku-mentaciju kojom će biti definirana Jadransko-jonska autoce-sta i kontaktne tačke s Republikom Hrvatskom i Crnom Go-rom. Zaduženo je i Ministarstvo vanjskih poslova da intenzivi-ra bilateralne pregovore s Hrvatskom radi usaglašavanja stavo-

TEMA >>> Vijeće ministara BiH naložilo ministarstvima i državnim institucijama

Kako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu. Potpisivanje će biti objavljeno na samitu čelnika članica Unije. Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske u EU za BiH, odnosno koja će isko-ristiti potencijalne pozitivne efekte.

Piše: Almir Terzić

Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EU


>>>

va oko Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske te postizanja dogovora o spornim pitanjima akvatorija Neumskog zaliva. Ministarstva vanjskih poslova i komunikacija i prometa zadužena su da se potpuno angažiraju i intenziviraju razgovore s Hrvatskom u pogledu primjene Konvencije Ujedinjenih na-cija o pravu mora i postignu pravično razgraničenje na moru.

Državna komisija za integrirano upravljanje granicom za-dužena je da tokom pregovora o izmjenama Ugovora o odre-đivanju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske pokrene i provede proceduru uspostave i otvaranja pomorskog grani-čnog prelaza. Također, Komisija je zadužena da u pregovorima o izmjenama ovog ugovora pokrene i provede proceduru us-postave i otvaranja dva dodatna granična prelaza za proizvode biljnog porijekla, i to na dijelovima između graničnog prelaza Gradiška i granice s Republikom Srbijom te između graničnih prelaza Izačić – Metković II.

Zadužene su sve nadležne institucije da ubrzaju proces us-klađivanja zakonodavstva s acquisem u oblasti tehničkih proiz-voda, veterinarskih, fitosanitarnih i standarda u oblasti sigur-nosti hrane kako bi se ispunili zahtjevi za izvoz u EU. Ministar-stvo komunikacija i prometa zaduženo je za intenziviranje di-jaloga o Sporazumu o slobodnom tranzitu preko teritorije Hr-vatske u Luku Ploče i iz nje te preko teritorije BiH u Neumu, kako bi došlo do njegove ratifikacije i u Saboru Hrvatske.

Istovremeno Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je za iniciranje ratifikacije Sporazuma o dvojnom državljanstvu iz-među BiH i Hrvatske i zaključivanja sporazuma o privreme-nom zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj. Zadužena su mi-nistarstva pravde i vanjskih poslova da pokrenu pregovore i pripreme prednacrt sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske o rješavanju pitanja otpuštenih radnika iz BiH, kao osnov za pregovore s Hrvatskom radi zaključivanja spora-zuma.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Dr-žavna regulatorna komisija za električnu energiju zaduženi su da, u koordinaciji s Međudržavnim vijećem za saradnju BiH i Hrvatske i entitetskim ministarstvima nadležnim za energeti-ku, aktueliziraju rješavanje otvorenih pitanja u vezi s raspodje-lom električne energije na rijeci Trebišnjici, raspolaganjem

električnom energijom iz hidroelektrana na zajedničkim vodo-tocima s Hrvatskom i drugim otvorenim pitanjima, kao što su gradnja druge faze Hidroelektrane Dubrovnik, HES Gornji horizonti, HE Ombla i druga.

Stalna koordinacija

Nadležne institucije BiH zadužene su da prilikom programira-nja pretpristupne pomoći za 2012. i 2013. godinu, uz pomoć Direkcije za evropske integracije, predvide sredstva za one ob-lasti u kojima je finansijska intervencija neophodna kako bi se spriječili negativni efekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

Zadužena je Direkcija za evropske integracije da informa-ciju o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Ev-ropskoj uniji dostavi svim radnim grupama za evropske inte-gracije koje, u ime institucija BiH, djeluju u sastavu pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, radi iznalaženja i predlaganja Vijeću ministara BiH načina rješavanja i prevazilaženja poslje-dica koje za BiH proizlaze iz pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

Članovi radnih grupa za evropske integracije, koji u ime institucija BiH djeluju u sastavu pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, zaduženi su da u saradnji s Ministarstvom finan-sija i trezora BiH pripreme kvantitativnu procjenu implikacija pristupanja Hrvatske Uniji i u okviru svoje nadležnosti pred-lože moguće mjere za ublažavanje negativnih posljedica za BiH. Rok za izradu kvantitativne analize je šest mjeseci.

Zadužena je Direkcija za evropske integracije da o ovoj in-formaciji upozna članove Predsjedništva BiH i Komisije za ev-ropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Sve navedene institucije u skladu sa svojim nadležnostima do kraja 2011. go-dine, posredstvom Direkcije za evropske integracije, izvijestit će Vijeće ministara BiH o preduzetim aktivnostima na realiza-ciji zaključaka.


Bilateralna kumulacija porijekla podrazumijeva “sabira-nje“ porijekla između dvije države dok dijagonalna ku-mulacija porijekla podrazumijeva učešće najmanje tri

ugovorne strane (države), tj. korištenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda iz različitih zemalja, pri čemu se te sirovine tretiraju kao domaća komponenta. Za razliku od bilateralnih sporazuma, na osnovu kojih se primjenjivala samo bilateralna kumulacija porijekla robe, CEFTA omogućava dijagonalnu ku-mulaciju, odnosno kumuliranje porijekla robe više zemalja u regionu koja će imati status domaćeg porijekla. Ukoliko proiz-vod ili neka sirovina, najprostije rečeno, iz jedne zemlje CEFTA-e u drugoj zemlji bude dorađena ili obrađena, promijenit će svo-je porijeklo i u drugu zemlju u okviru CEFTA-e bit će izvezena kao proizvod te zemlje. Ako bi sljedeća uvoznica ponovo taj proizvod doradila, opet bi promijenio porijeklo. Porijeklo pro-izvoda je iz države članice CEFTA-e u kojoj je proizvod dovršen.

Kumulacija na osnovu protokola

Da bi se, međutim, kumuliralo porijeklo sa zemljama izvan područja CEFTA-e, neophodno je ispuniti sljedeće uslove: prvi je da svaka od zemalja CEFTA-e ima potpisan sporazum sa Ev-ropskom unijom, EFTA-om ili Turskom, da taj sporazum bude baziran na panevropskim pravilima i da u okviru samog tog sporazuma postoji protokol koji dozvoljava jednu takvu kumu-laciju. U okviru CEFTA-e takve sporazume sa EU ima Hrvat-ska, Makedonija, Albanija i Crna Gora.

Naime, za teritorije država koje nisu članice CEFTA-e, pr-venstveno EU, Turska, Švicarska, Island i Norveška, može se primjenjivati pravilo kumulacije, pod uslovom da sa ovim dr-

ANALIZA >>>

U organizaciji CEFTA Sekretarijata iz Brisela u Skoplju je 3. 11. 2011. održan seminar o temi “Carine, pravila porijekla i dijagonalna kumulacija proizvoda” na kojem su prisustvovali predstavnici zemalja CEFTA-e.

Piše: prof. dr. Duljko Hasićžavama postoje već potpisani bilateralni sporazumi o slobo-dnoj trgovini. Izvoz u zemlje EU (uz preferencijalni tretman) moguć je samo ako je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju.

Dijagonalna kumulacija porijekla

Osnovne prednosti dijagonalne kumulacije porijekla su:• plasman proizvoda na širem tržištu po sniženim ili nultim carinama;• širi asortiman robne razmjene;• niži troškovi poslovanja;• pogodnost za investitore koji mogu da pokrenu proizvodnju u bilo kojoj zemlji sa kojom je moguća kumulacija i uživaju po-godnosti preferencijalne trgovine sa svim zemljama partnerima;• rast stranih investicija.

Osnovni uslovi dijagonalne kumulacije porijekla su:• da svi potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini stupe na snagu;• da svi sadrže panevropska pravila o porijeklu robe (Protokol 3 Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU).

Roba porijeklom iz određene države ili zajednice država jeste:• roba koja je u cjelini proizvedena u određenoj državi;• roba koja je u dovoljnoj mjeri prerađena u određenoj državi.

Za robu u čiju je proizvodnju uključeno više od jedne drža-ve, uzima se porijeklo iz države u kojoj je prošla posljednju bit-nu, ekonomski opravdanu obradu ili preradu. Uslov je da je tom preradom proizvod značajno promijenjen ili je stvoren potpu-no nov proizvod.

Carine, pravila porijekla i dijagonalna kumulacija proizvoda


Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon više od dvije godine konačno je po žalbi Vanjskotrgo-vinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra

2011.) kojom je poništeno prvostepeno rješenje o osnivanju “paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom orga-nu na ponovni postupak. To, ali i aktivnosti koje provodi jedi-no legalno i legitimno Udruženje za numerisanje artikala BiH

INTERVJU >>> Nedeljko Despotović, direktor Udruženja GS1 VTK BiH

Nije jasno kako je “novo“ udruženje moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VTK BiH, nakon što je doneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žalbu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvostepeno rješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje, nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadležni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postupku registracije “novog“ udruženja. Međutim, i pored toga što smo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji “novog“ udruženja je objavljeno u augustu 2009. godine u Službenom glasniku BiH. Odluku o našoj žalbi čekali smo više od dvije godine. I na kraju, drugostepeni organ je 12. oktobra 2011. donio rješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak.

- GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio je povod za intervju za InfoKom sa Nedeljkom Despotovićem, v.d. direktorom Udruženja GS1 VTK BiH. S obzirom na va-žnost poslova kojim se bavi Udruženje GS1, razgovarali smo i o njegovim trenutnim aktivnostima i planovima rada i djelo-vanja.

na službi korisnicima

Udruženje za numerisanje artikala Bosne i Hercegovine (GS1) osnovano je još januara 1995. godine pri tadašnjoj Privrednoj komori BiH, čiji je pravni nasljednik sadašnja Vanjskotrgovinska komora BiH. Možete li pojasniti koje su

Razgovarao: Almir Terzić

Istina i pravda izlaze na površinu


>>>

to trenutne aktivnosti koje provodi Udruženje GS1 BiH? “Nažalost, odgovor na ovo pitanje moram početi sa iznoše-njem problema. Zbog nekih nesporazuma na relaciji VTK BiH i administracije međunarodne asocijacije Global Standard One (GS1) iz Brisela došlo je do zastoja u saradnji. Tome su kumo-vali i neki ljudi iz BiH, a što je posebno žalosno i neki uposle-nici VTK BiH. Registrovano je ‘novo’ udruženje, iako udruže-nje koje djeluje pri VTK BiH nikada nije prestalo postojati. Na-stupio je svojevrsni pravni galimatijas, jer prema pravilima Asocijacije GS1 iz Brisela u svakoj zemlji samo jedna instituci-ja se može baviti poslovima GS1. Udruženje GS1 BiH, koje dje-luje pri VTK BiH, nikada nije prestalo postojati niti je isključe-no iz pomenute međunarodne asocijacije, a u isto vrijeme Mi-nistarstvo pravde BiH je registriralo ‘novo’ udruženje. I u ta-kvoj situaciji naše udruženje je nastavilo da radi, jer su organi VTK BiH rezolutni u stavu da je naš rad legalan. Znači, oba-vljamo redovne aktivnosti u okviru djelokruga rada Udruženja GS1BiH.“

Od maja 1995. godine Udruženje GS1 BiH je i punopravni član svjetske asocijacije za standarde GS1 i od tada ima pravo da omogući primjenu GS1 sistema standarda na cijeloj teritoriji države BiH. Od kolike je važnosti upravo

činjenica da ste referentna institucija za područje cijele BiH kada je u pitanju numerisanje artikala?“Jedan od ključnih ciljeva VTK BiH je pružanje svih usluga njenim članicama, pa i kada su u pitanju poslovi iz djelokruga GS1. Komora postoji preko stotinu godina i to je sasvim sigur-no dobra referenca koju respektuju svi njeni inostrani partne-ri. Zatim, Komora je, kako i sami kažete, još u toku rata posta-la članicom međunarodne asocijacije GS1 (nekada EAN Inter-national). Dakle, već tada smo prepoznali značaj uključivanja u ovaj sistem numeracije proizvoda utemeljen na informacionim tehnologijama. Iskoristit ću priliku da podsjetim čitaoce da je Poslovni sistem UPI iz BiH prvi registrirao svoj(e) EAN kod u bivšoj SFRJ, a u Sarajevu je 1988. godine otvorena, na Grbavici, prva samoposluga u koju je bila instalirana tzv. POS oprema.“

Važnost GS1

Udruženje se bavi izdavanjem bar kodova, odnosno numeracijom. Zašto je važno za svaku kompaniju u BiH da bude članica GS1? Šta su prednosti koje donosite članicama svoga Udruženja?“Izvrsno pitanje, ali bi sveobuhvatan odgovor na njega mogao biti tema posebnog članka. No, ja ću pokušati dati što jedno-stavniji odgovor. Mi već nekoliko decenija živimo u informa-tičkoj eri gdje se količina informacija enormno povećava, pa i kada su u pitanju robni tokovi. Povećanje količine informacija nužno ubrzava i poslovne procese. Podaci o proizvodima su također informacija. Malo stariji čitaoci se sjećaju vremena kada su se tzv. inventure u prodavnicama radile, u pravilu, je-dnom godišnje i vršio se ručni popis stanja u magacinima. Da-nas inventuru možete završiti, zahvaljujući uvođenju informa-cionih tehnologija, u roku od nekoliko sati. Ključnu ulogu u tome imaju bar kodovi koji su svojevrsna lična karta svakog proizvoda. U eri u kojoj živimo vrlo je važno pravovremeno donositi pravilne poslovne odluke koje se temelje na pouzda-nim informacijama, što informacione tehnologije omogućava-ju. Dakle, riječju, danas je nemoguće zamisliti protok roba bez njihovog numeriranja, bez obzira da li se radi o skladištu pro-izvođača, kompanija koje se bave trgovinom na veliko ili malo-prodajnom objektu.“

GS1 djeluje u sastavu Vanjskotrgovinske komore BiH. Vjerujem kako su upravo aktivnosti Udruženja koje se provode u saradnji sa VTK BiH ključne za kompanije članice. Kakva je trenutna saradnja Udruženja GS1 i Vanjskotrgovinske komore BiH? “Udruženje GS1 BiH djeluje pri VTKBiH i ima jedan specifi-čan status, koji karakterizira određeni nivo samostalnosti. Udruženje ima svoj podračun, uslovi rada su vrlo dobri, ima-mo podršku najviših rukovodilaca u Komori za ono što radi-mo. S druge strane, mi nastojimo da, prije svega, brzo i efika-sno servisiramo kompanije članice Udruženja GS1 BiH, a pre-duzimamo i sve mjere u zaštiti naših prava, pa ako hoćete, i interesa.“

Podrška Komore puno znači

Koji su to akcenti djelovanja koje zajednički provode Udruženje GS1 i Vanjskotrgovinska komora BiH?“Djelimično sam već odgovorio na to pitanje. Ovdje bih dodao još nešto – jedinstveni smo u stavu da treba preduzeti sve mje-re u zaštiti prava i interesa Udruženja GS1 BiH kako pred or-


>>>

ganima u BiH tako i u Asocijaciji GS1 u Briselu. U tom cilju mi smo pokrenuli neke postupke i pred organima u BiH, ali i u Belgiji. Mi se nadamo da ćemo uspjeti da zaštitimo svoja prava i interese. Kada kažem interese, onda, prije svega, mislim na interese naših sadašnjih članova, ali i onih koji to namjeravaju postati.“

U BiH se još uvijek nalazimo u periodu ekonomske krize i recesije. Koliko se ona osjeti u djelovanju vaših članica? Pretpostavljam da u Udruženju GS1 ne biste mogli provoditi sve aktivnosti bez potpore Vanjskotrgovinske komore BiH?“Rijetki su oni koji nisu osjetili pogubne posljedice svjetske ekonomske krize. I sami samo svjedoci s kakvim se sve proble-mima susreće naša privreda, a samim tim i članovi Udruženja GS1 BiH. Već sam rekao da imamo punu podršku VTK BiH i to nam puno znači. Pored toga, važno je napomenuti i odlučan stav Izvršnog odbora našeg udruženja, koji je na nedavno odr-žanoj sjednici zaključio da treba nastaviti borbu za naša prava i interese. To zaista djeluje ohrabrujuće.“

Planovi za 2012. u toku

Informacija kako u BiH djeluju dva udruženja sličnog naziva i bave se istom djelatnošću u proteklom periodu izazvala je određene nedoumice u javnosti. Koliko je meni poznato, Udruženje GS1 je jedino legalno i legitimno priznato u BiH. Zašto je uopće došlo do ove nedoumice?“Istina, pa ako hoćete i pravda, polako izlaze na površinu. Ja sam u ovom razgovoru pokušao da interpretiram stavove or-gana VTK BiH i Udruženja GS1 BiH s kojima se u cijelosti sla-žem. Sada ću iznijeti svoje mišljenje u tome kako je registrira-no ‘novo’ udruženje. Meni nije jasno kako je ‘novo’ udruženje

moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VTK BiH, nakon što je doneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žal-bu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvo-stepeno rješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje, nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadle-žni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postu-pku registracije ‘novog’ udruženja. Međutim, i pored toga što smo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji ‘novog’ udruženja je objavljeno u augustu 2009. godine u Službenom glasniku BiH.

Mi smo čekali odluku o našoj žalbi više od dvije godine. I na kraju, drugostepeni organ je 12. oktobra 2011. godine donio rješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet je vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak. Dakle, po-smatrano iz stručnog ugla, ‘novo’ udruženje, u ovom trenutku, pravno ne postoji i cijeli postupak je vraćen u stadij kada je ‘novo’ udruženje podnijelo zahtjev za registraciju. Ova odluka drugostepenog organa proizvodi i druge pravne posljedice, ali to je posebna tema.“

Pri kraju smo 2011. godine. Šta je ono što su planovi Udruženja GS1 za narednu godinu? Šta je to što kao novinu već sada možete najaviti svojim članicama?“Mi smo već pripremili Prijedlog programa rada za 2012. godi-nu i on će biti predmet razmatranja kako Izvršnog odbora Udru-ženja GS1 BiH, tako i organa VTK BiH. Navest ću neke akcen-te iz tog dokumenta: unapređenje rada sa članovima Udruže-nja i prijem novih, poboljšanje regulative i dalja izgradnja me-toda i sadržaja rada organa Udruženja, podizanje nivoa usluga koje Udruženje pruža članovima na viši, preduzimanje svih zakonskih mjera u cilju zaštite prava i interesa Udruženja.“


Na Konferenciji su prikazana postignuća na svim nivo-ima, od naučnog istraživanja, preko sistemskog pri-stupa, sve do konkretnih primjera iz prakse kako veli-

kih sistema tako i malih i srednjih preduzeća. Uspješni privre-dnici su vlastitim primjerom još jednom pokazali kako čak i mala preduzeća mogu imati značajnu korist od uvođenja i cer-tificiranja sistema kvaliteta. Evidentan je nedostatak domaćih certifikacijskih kuća, koje bi morale biti akreditovane od strane Instituta za akreditaciju BiH – BATA. Potrebno je unaprijediti položaj menadžera kvaliteta u svim organizacijama u kojima ta funkcija nije u upravljačkim strukturama, nego ima status i ovlaštenja na nivou administrativne podrške. Sistem upravlja-nja sigurnošću informacija postaje sve značajniji aspekt moder-nog poslovanja i mora se posmatrati kroz integrisani sistem, zajedno sa upravljanjem kvalitetom i upravljanjem okolišem.

Infrastruktura kvaliteta

Učesnici konferencije su saglasni da Bosna i Hercegovina ima dovoljno resursa i stručnog osoblja koje je u stanju unaprijediti

ANALIZA >>> Šesta konferencija kvaliteta u BiH

Na Šestoj konferenciji kvaliteta u BiH, koju povodom svjetskog dana kvaliteta i evropske nedjelje kvaliteta u Tuzli organizuju Asocijacija za kvalitet u BiH i Privredna štampa d.o.o. iz Sarajeva, razmjenom iskustava do-bre prakse došlo se do određenih zaključaka.

kvalitet proizvoda i usluga, ali da usljed lošeg upravljanja i ne-učinkovite vlasti, ti resursi nisu pravilno raspoređeni, čime se koči dalji razvoj i napredak bh. društva. Treći dan konferencije je u cijelosti posvećen informacijama o infrastrukturi kvaliteta, odnosno institucijama koje čine taj sistem. Bit će predstavljeni primjeri implementacije sistema upravljanja kvalitetom u opći-nama, primjeri državnih i drugih poticaja za te svrhe te isku-stva susjednih zemalja u certificiranju menadžera kvaliteta pre-ma evropskoj shemi.

VTK BiH jedan od pokrovitelja

Pokrovitelji konferencije su Vanjskotrgovinska komora BiH i Asocijacija poslodavaca BiH. Zaključke konferencije će organi-zatori, u saradnji s pokroviteljima, uputiti svim relevantnim dr-žavnim institucijama, kako bi se implementirali u praksi. Kon-ferencija je uspješno organizovana zahvaljujući podršci spon-zora: Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta, BH Telecom, Kap d.o.o. Sarajevo, Menprom d.o.o. Tuzla i Insti-tut za privredni inženjering Zenica.

U BiH nema certifikacijskih kuća s državnom akreditacijom


Kantonalne agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, u registru pasivne podbilance iz svoje nadležnosti evi-dentirale su ukupno 175 stvari preduzeća koje oni po-

tražuju na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ, a sada-šnjim državama: Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji. Najveći broj nekretnina, čak 117, potražuju kompa-nije sa područja Kantona Sarajevo, a 34 su evidentirane iz Tu-zlanskog kantona.

četiri kantona bez imovine

Na prostorima pet nekadašnjih republika bivše SFRJ nalazi se i deset nekretnina preduzeća sa prostora Bosanskopodrinjskog kantona, šest iz Zeničko-dobojskog kantona, pet iz Unsko-san-skog kantona te tri sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ostali kantoni: Srednjobosanski, Zapadnohercegova-čki, Posavski i Kanton 10 (Livno) nisu iskazali stvari iz pasivne podbilance u državama nastalim raspadom SFRJ.

Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog, Zeničko-doboj-skog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo ustupile su predmete kantonalnim pravobraniteljstvima radi povrata imovine. Agencija Tuzlanskog kantona ustupila je predmete poduzećima i ona vode sporove pred stvarno i mjesno nadle-žnim sudovima, dok je agencija za privatizaciju Bosanskopo-drinjskog kantona angažirala advokate radi zastupanja pred su-dovima.

Kantonalne agencije su u registru pasivne podbilance evi-dentirale stvari poduzeća iz svoje nadležnosti:

Agencija Broj nekretninaTuzlanski kanton 34

Zeničko-dobojski kanton 6Bosanskopodrinjski kanton 10

Hercegovačko-neretvanski kanton 3Kanton Sarajevo 117

Unsko-sanski kanton 5

Ukupni iznos potraživanja kompanija, i to iz samo osam od deset kantona u Federaciji BiH, koja se nalaze na prostoru nekadašnjih pet republika bivše SFRJ, procijenjen je na čak 404.884.623,53 KM.

Milionska potraživanja

Kako agencije za privatizaciju nisu dostavile iznos tužbenih za-htijeva, izuzev Bosanskopodrinjskog i Zeničko-dobojskog kan-tona, iznos potraživanja je preuzet iz Centralnog registra pasi-vne podbilance koji je formirala i vodi Agencija za privatizaciju FBiH. Tako je sasvim izvjesno da je iznos konačnih potraživa-nja i veći. Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prostora Kan-tona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijede preduzeća sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona čija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM.

Kompanije iz Tuzlanskog kantona potražuju imovinu vrije-dnu 8.835.421 KM, Zeničko-dobojskog kantona 6.794.813,53 KM, Unsko-sanskog kantona 1.710.166 KM, Srednjobosanskog kantona 1.663.621 KM, a Bosanskopodrinjskog kantona 1.223.778 KM. Iz Kantona 10 (Livno) iskazana su potraživanja u iznosu od 468 KM.

Nisu navedeni podaci koji se odnose na eventualna potra-živanja iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona.

OTKRIVAMO >>> Šta sve traže kompanije iz Bosne i Hercegovine u republikama bivše SFRJ kao svoju imovinu (II)

Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prosto-ra Kantona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijede preduzeća sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona, čija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM. Evidentirano podnošenje ukupno 331 tužbe (podaci za osam kantona, bez Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona).


Potraživanja izosam kantona veća od

400 miliona KM


>>>

Agencija Iznos potraživanja Broj podnesenih tužbiUnsko-sanski kanton 1.710.166,00 KM nema podnesenih tužbiTuzlanski kanton 8.835.421,00 KM predmeti ustupljeni poduzećimaZeničko-dobojski kanton 6.794.813,53 KM 318 podnesenih tužbiBosanskopodrinjski kanton 1.223.778,00 KM pet podnesenih tužbiSrednjobosanski kanton 1.663.621,00 KM nema podnesenih tužbi; APF podnio

pet tužbi u Srbiji i jednu u HrvatskojHercegovačko-neretvanski kanton 43.218.386,00 KM nema podnesenih tužbiKanton Sarajevo 341.437.970,00 KM osam podnesenih tužbi; APF podnio

jednu tužbu u Srbiji i jednu u HrvatskojKanton 10 468,00 KM nema podnesenih tužbi

S ciljem ostvarivanja potraživanja kantonalne agencije za privatizaciju trebale su poduzeti sve aktivnosti radi podnoše-nja tužbi pred stvarno i mjesno nadležnim sudovima u država-ma nastalim raspadom SFRJ. Evidentirano je da je podnesena ukupno 331 tužba (podaci za osam kantona, bez Zapadnoher-cegovačkog i Posavskog kantona). Najviše pojedinačnih tužbi dostavljeno je iz Zeničko-dobojskog kantona, i to 318. Iz Kan-tona Sarajevo je podneseno osam tužbi, dok je dodatne dvije podnijela Agencija za privatizaciju FBiH (po jednu u Srbiji i Hrvatskoj), dok je pet podnesenih tužbi koje su pristigle iz Bo-sanskopodrinjskog kantona. Iz Srednjobosanskog kantona ne-ma podnesenih tužbi, ali ima šest onih koje je dostavila Agen-cija za privatizaciju FBiH i to pet u Srbiji i jedna u Hrvatskoj. U Tuzlanskom kantonu predmeti su ustupljeni poduzećima, a u Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) nema evidentiranih podnesenih tužbi.

nekima veće njihove obaveze

Kantonalne agencije za privatizaciju nisu dostavile informaciju o obavezama niti informaciju vode li se sporovi pred sudovima radi potraživanja obaveze povjerilaca iz država nastalih raspa-dom SFRJ. Informacija o obavezama utvrđena je iz baze poda-taka Centralnog registra pasivne podbilance po agencijama i u ukupnom zbiru za kantone u FBiH iznosi 81.312.983 KM.

Agencija Iznos obavezaUnsko-sanski kanton 1.710.820,00 KMTuzlanski kanton 12.309.958,00 KMZeničko-dobojski kanton 2.621.460,00 KMBosanskopodrinjski kanton 96.145,00 KMSrednjobosanski kanton 0,00 KMHercegovačko-neretvanski kanton

5.387.484,00 KM

Kanton Sarajevo 58.111.352,00 KMKanton 10 0,00 KMZapadnohercegovački kanton

1.075.864,00 KM

Posavski kanton 0,00 KM

Najveće pojedinačne obaveze su iz Kantona Sarajevo i to u iz-nosu od 58.111.352 KM, a potom slijedi Tuzlanski kanton sa 12.309.958 KM. Obaveze iz Hercegovačko-neretvanskog kan-tona prema utvrđenim podacima iznose 5.387.484 KM, Zeni-čko-dobojskog 2.621.460 KM, Unsko-sanskog kantona 1.710.820 KM, a Zapadnohercegovačkog kantona 1.075.864 KM. Evidentirane obaveze iz Bosanskopodrinjskog kantona utvrđene su u visini od 96.145 KM, dok za Srednjobosanski, Kanton 10 (Livno) i Posavski kanton iznos obaveza naveden je u visini od 0 KM.


TEMA >>>

Privrednu delegaciju Bosne i Hercegovine predvodili su Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, i Nihad Imamović, predsjednik

Udruženja poslodavaca Bosne i Hercegovine. U ime institucija Bosne i Hercegovine, u radu skupa je učestvovao Midhat Salić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bo-sne i Hercegovine. Vanjskotrgovinsku komoru na ovom skupu predstavljali su i Amir Zukić, potpredsjednik Komore, i Igor Gavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sis-tem. U svom obraćanju na Okruglom stolu, predsjednik Bojić je istakao značaj i neophodnost ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Slovenije i predstavio osnovne karakteristike me-đusobne vanjskotrgovinske razmjene i privredne potencijale Bosne i Hercegovine. Iako je trend povećanja izvoza i pokrive-nosti uvoza izvozom koji je naša zemlja ostvarila ocijenio pozi-tivnim, naglasio je potrebu i realan potencijal za značajnim po-boljšanjima u narednom periodu.

Nihad Imamović je naveo više konkretnih primjera uspje-šne saradnje iz prethodnog perioda i najavio njeno unapređe-nje i nove projekte, čija realizacija je u toku ili se planira u sko-roj budućnosti. Podijelio je s prisutnima i svoja iskustva i ideje za pokretanje novih poduzetničkih poduhvata, ističući primjer uspjeha ASA Prevent grupe, koja je od svojih početaka nepo-sredno poslije rata do danas izrasla u najveću privatnu poslo-vnu grupaciju u našoj zemlji.

Predsjednik Bojić i potpredsjednik Zukić su se potom su-sreli sa Samom Hribarom Miličem, predsjednikom Gospodar-ske zbornice Slovenije, i razgovarali o mogućnostima dalje pri-

vredne saradnje. Na ovom sastanku je dogovoren sporazum o saradnji asocijacija namjenske industrije dvije komore, kao i posjeta Bosni i Hercegovini privredne delegacije Slovenije. U narednom periodu će se intenzivirati kontakti u cilju kreiranja konkretnih planova zajedničkih aktivnosti i povezivanja poslo-vnih subjekata iz dvije države, unapređenja vanjskotrgovinske razmjene, zajedničkih nastupa na trećim tržištima i drugih vi-dova ekonomske saradnje.

Ljubljanski gradonačelnik lično se angažirao na unapređenju ekonomske saradnje s BiH

Cijeneći značaj bosanskohercegovačke delegacije, Zoran Jan-ković, gradonačelnik Ljubljane i kandidat za novog slovenskog premijera, upriličio je prijem u Gradskoj vijećnici, na kojem je dao punu podršku dogovorenoj posjeti slovenskih privrednika Bosni i Hercegovini i najavio lični angažman na unapređenju ekonomske saradnje. S obzirom na to da je riječ o jednom kan-didata za novog slovenskog premijera, ovakva podrška je još značajnija. Nakon zapaženih prezentacija turističkih i enoga-stronomskih potencijala Bosne i Hercegovine, održani su bila-teralni poslovni susreti zainteresiranih privrednika iz dvije dr-žave, na kojim su dogovarani zajednički projekti i konkretna poslovna saradnja. Ugovoreni su i novi aranžmani za dolazak većeg broja slovenskih turista u Bosnu i Hercegovinu, a promo-tivne aktivnosti i kontakti nastavit će se i u narednom periodu.

U organizaciji Slovenskog poslovnog kluba iz Sarajeva i Gospodarske zbornice Slovenije, u Ljubljani je održana manifestacija – Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani. U okviru ove manifestacije održan je okrugli sto “Privredna saradnja Slovenije i Bosne i Hercegovine“, B2B – Bilateralni susreti slovenskih i bosanskohercegovačkih privrednika, prezentacija turističkih potencijala Bosne i Hercegovine: “Bosna i Hercegovina – raj za turiste i ljubitelje prirode“ te upriličena prezentacija i degustacija enogastronomske ponude Bosne i Hercegovine “Ljubav dolazi kroz želudac“.

Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani


TEMA >>>

Poslovni susreti organizirani su s ciljem unapređenja vanjskotrgovinske razmjene dvije zemlje te sagledavanja potencijala i mogućnosti za uspostavljanje viših oblika

saradnje putem zajedničkih projekata i investicija. U plenarnom dijelu susreta predsjednik Bruno Bojić je privrednike iz Paki-stana upoznao sa funkcioniranjem komorskog sistema u BiH te aktivnostima i uslugama Vanjskotrgovinske komore BiH. Također, Bojić je istakao da ekonomski odnosi između BiH i Islamske Republike Pakistan nisu na zadovoljavajućem nivou i izrazio nadu da će potpisani memorandum doprinijeti unapre-đenju saradnje dvije zemlje.

Direktor Odbora za investicije i trgovinu Pendžaba Jalal Hassan je rekao, između ostalog, da će novoformirani Poslo-vni forum privrednika Pakistana i Bosne i Hercegovine u nare-dnom periodu biti održavan šest puta godišnje, te izrazio nadu da će doprinijeti saradnji dvije prijateljske zemlje.

Direktan kontakt privrednika

Nakon plenarnog dijela u prostorijama Komore su upriličeni i poslovni razgovori između predstavnika bh. kompanija Spek-tar Brčko, SOKO Transmisije Mostar, ASWIN d.o.o. Sarajevo, Rima pak d.o.o. Zenica, Mladegs Pak d.o.o. Prnjavor i Centro-

trans Eurolines sa predstavnicima pakistanskih kompanija Naru Hitech Pvt Ltd, Hafiz Ayub Di Hatti, Natt Transport Company, Mak Interprizes i Mian Rice Mills.

Domaći privrednici imali su priliku obaviti poslovne razgo-vore sa pakistanskim privrednicima koji se bave različitim pro-filima poslova od investicija, preko proizvodnje i prodaje riže te predstavnicima kompanije zainteresirane za partnerstva sa bh. lancima restorana radi zajedničkog ulaganja ili franšiznog na području Pendžaba i BiH. Također, poslovnim susretima su prisustvovali i predstavnici kompanija koje se bave uvozom transportnih vozila i rezervnih dijelova, kao i kompanije koje se bave izvozom zlata, dijamanata, dragog kamenja, nakita te kompanije zainteresirane za uvoz mašina i opreme iz BiH kao i za zajednička ulaganja u građevinske firme.

Inače, ukupna vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Islamske Republike Pakistan u 2010. godini je iznosila 1.741.289 KM, od čega je vrijednost bh. robe izvezene u Paki-stan iznosila 180.908 KM, dok je uvoz iz Pakistana u BiH izno-sio 1.560.392 KM. Iz toga proizlazi da je pokrivenost uvoza iz-vozom iznosila 12%. Kada je u pitanju struktura izvoza bh. pro-izvoda u Pakistan, najviše je izvezeno proizvoda od papirne mase, papira ili kartona (164.645 KM) i ostalih gotovih tekstil-nih proizvoda (15.000 KM). U strukturi uvoza pakistanskih proizvoda u BiH dominiraju pamuk (650.000 KM) i ostali go-tovi tekstilni proizvodi (437.022 KM), zatim odjeća i pribor za odjeću (120.000 KM), umjetni ili sintetički filamenti (98.000 KM), alati (52.764 KM), umjetna ili sintetička vlakna (48.882 KM) i igračke (44.966 KM).

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u okviru zvanične posjete Odbora za investicije i trgovinu pakistanske pokrajine Pendžab (PBIT) Bosni i Hercegovini, organizirala je poslovne susrete privrednika iz ove pakistanske pokrajine i BiH. Na sastanku privrednika dvije zemlje, predsjednik VTK BiH Bruno Bojić i direktor Odbora za investicije i trgovinu Pendžaba Jalal Hassan potpisali su Memorandum o razumijevanju između VTK BiH i PBIT-a. Formiran je i Poslovni forum privrednika BiH i Pakistana, koji će se ubuduće održavati šest puta godišnje.

Značajno unaprijeđeni poslovni odnosinaše zemlje s Pakistanom

( )• 1.741.289 KM vrijednost robne razmjene BiH sPakistanom u 2010.

• 1.560.392 KM uvoz BiH iz Pakistana u 2010.• 180.908 KM izvoz BiH u Pakistan u 2010.


TEMA >>>

BiH sa Azerbejdžanom ima dobre i prijateljske odnose, ali ih, nažalost, ne prate jednako dobre ekonomske veze. S tim u vezi, ministar ekonomskog razvoja Republike

Azerbejdžan Shahin Mustafayev rekao je da je u pripremi pet sporazuma koji će biti pravni osnov za unapređenje ekonom-ske saradnje. Na sastanku u Vanjskotrgovinskoj komora BiH je, između ostalog, inicirano da se u što skorije vrijeme potpiše međukomorski sporazum o saradnji i upriliče poslovni susreti privrednika ove dvije prijateljske zemlje.

Pozitivna vanjskotrgovinska razmjena BiH s Azerbejdžanom

Ukupna vrijednost bh. robe izvezene u Republiku Azerbejdžan u 2010. godini iznosila je 1.483.205 KM, dok uvoza azerbej-džanskih proizvoda u BiH nije bilo. Kada je u pitanju struktura ovog izvoza, najviše je izvezeno vojne municije (bombe, grana-te, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija) u vrijednosti oko 845.000 KM, zatim brodskih zakretnih dizalica (oko 235.000 KM), lijekova (225.000 KM) i živih životinja (118.000 KM). U 2011. godini, također, nije bilo uvoza iz Azerbejdžana, a izvoz iz BiH je u prvih devet mjeseci iznosio 662.926 KM. U ovom periodu je BiH u Republiku Azerbejdžan najviše izvezla brodskih zakretnih dizalica (oko 236.000 KM), lijekova (194.000 KM) i prehrambenih proizvoda (120.000 KM).

Ministar ekonomskog razvoja Republike Azerbejdžan Shahin Mustafayev i njegovi prvi saradnici posjetili su Vanjskotrgovinsku komoru BiH. U razgovoru s predstavnicima VTK BiH kao polja zajedničke saradnje označene su oblasti drvne i metalske industrije, energije, turizma, oblast prehrambene industrije, hemijske industrije, ali i neke druge industrijske grane koje BiH planira revitalizirati.

Brojne mogućnosti saradnje s Azerbejdžanom

( )BiH u Azerbejdžan najviše izvozi:• vojnu municiju• brodske zakretne dizalice• lijekove• žive životinje• prehrambene proizvode


U okviru uspješne saradnje DIHK-CEFTA partnerskog projekta komora “Implementacija CEFTA-e u cilju unapređenja internacionalizacije privreda Jugoistočne

Evrope”, Privredna komora Crne Gore organizovala je 27. i 28. oktobra 2011. godine seminar o temi “Marketing komora”. Po-red učesnika iz Privredne komore Crne Gore, seminaru su pri-sustvovali predstavnici Privredne komore Makedonije (Stopan-ska komora), Privredne komore Srbije, Privredne komore Mol-davije, Vanjskotrgovinske komore BiH kao i koordinator pro-jekta iz DIHK-a.

Tema dvodnevnog seminаrа je bila jačanje kapaciteta ko-mora u oblasti marketinga. Analizom elemenata marketinškog miksa (4P) u interaktivnom radu učesnika urađeno je sagleda-vanje usluga koje pružaju, kao i očekivanja poslovne zajednice koja su sve zahtjevnija. Naime, primjetno je da su usluge koje

ANALIZA >>>

privredne komore pružaju članicama sveobuhvatnije i kvalitet-nije, kao i da je porasla svjesnost o njihovom značaju i ulozi u društvu uopće. Konstatovano je da su ove usluge i dalje nedo-voljno promovisane i prepoznate, kako u privrednoj tako i u društvenoj sferi.

njemačka finansira projekat

Sa ciljem podsticanja regionalne trgovine i doprinosa politi-čkoj stabilnosti, privrednom razvoju regionalnoj saradnji u Ju-goistočnoj Evropi, ovaj projekat finansira Asocijacija privred-nih komora Njemačke (DIHK), Savezno ministarstvo za eko-nomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ) putem Fondacije za privredni razvoj i stručnu kvalifikaciju (SEQUA). Vrijeme trajanja je tri godine i njegova realizacija je počela u junu 2010. godine.

U Crnoj Gori održan seminar “Marketing komora“


U strukturi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Herce-govine ostvarene u periodu I – IX 2011. godine, anali-ziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je poveća-

nje i izvoza i uvoza u svim sektorima. Izvoz je najviše povećan u sektorima: Rude, metali i proizvodi (23,04 %), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (22,52 %), Drvo, papir i namještaj (18,91 %) Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma (18,53 %) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. (17,38 %), a najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (1,63 %). Istovremeno je uvoz najviše po-većan u sektorima Mineralna goriva (27,26 %), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (17,39 %) i Rude, metali i proizvodi (14,85 %),

Piše: Igor Gavrana najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (4,69 %). Susjedne zemlje i EU i dalje najznačajniji trgovački partneri

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u periodu I – IX 2011. godine ostale su pojedine članice CEFTA-e (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je konti-nuirano Evropska unija (55,76 % izvoza i 48,60 % uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,85 % izvoza i 17,96 % uvoza), Njemačka (14,99 % izvoza i 8,80 % uvoza), Srbija (12,30 % izvoza i 11,09 % uvoza), Italija (11,37 % izvoza i 7,66 % uvoza) i Slovenija (8,73 % izvoza i 9,23 % uvoza).

Najveće povećanje izvoza u istom periodu ostvareno je na tržištima Slovačke (155,95 %), Holandije (94,58 %), Turske

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena BiH

U periodu I – IX 2011. godine nastavljen je pozitivan trend povećanja izvoza, ali je rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo. U ovom periodu ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 6.322.072.340 KM, što je za 936.217.646 KM, odnosno 17,38 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 11.180.020.203 KM, što je za 1.470.393.767 KM, odnosno 15,14 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. Ostvareni rezultati doveli su do povećanja nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 1,94 %, te je u ovom periodu iznosio 56,55 %. Međutim, ukupan vanjskotrgovinski deficit je istodobno znatno povećan i iznosio je 4.857.947.863 KM, što je za 534.176.121 KM, odnosno 12,35 %, više u odnosu na isti period prethodne godine.

Rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo


>>>

(87,83 %), Makedonije (86,81 %) i Albanije (68,83 %), a sma-njenje u trgovini s Belgijom (51,78 %), Velikom Britanijom (26,54 %), Francuskom (25,27 %) i Švicarskom (8,09 %). Uvoz je najviše povećan iz Sjedinjenih Američkih Država (64,33 %), Rusije (53,33 %), Luksemburga (49,20 %) i Švicarske (47,76 %), a smanjen iz UNMIK/Kosova (54,00 %), Velike Britanije (29,22 %) i Crne Gore (15,03 %).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana (dostigla je 66,16 % sa zemljama CEFTA-e i 64,88 % s Evropskom unijom), a ostvaren je suficit s UNMIK/Kosovom (8.135,14 %), Albanijom (1.615,05 %), Crnom Gorom (629,44 %), Švedskom (125,37 %) i Slovačkom (109,08 %), kao i nekim manje značajnim partne-rima. Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Makedonijom (97,65 %), Njemačkom (96,31 %), Italijom (83,95 %), Holandijom (74,09 %) i Srbijom (62,74 %), a znača-jan još sa Španijom, Austrijom, Francuskom i Slovenijom.

Područje odvijanja najvećeg dijela naše vanjskotrgovinske razmjene već godinama je ograničeno na relativno mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja njihovih potencijala za poboljšanje našeg vanjskotr-govinskog položaja. Pozitivan izuzetak je tržište Turske, gdje kontinuirano ostvarujemo sve bolje rezultate, te smo pretho-dnih godina dostigli nivo pokrivenosti uvoza izvozom od 38,63 %, uz dalja optimistična očekivanja.

Pozitivne promjene

U razmatranom periodu dogodile su se i neke značajne promje-ne u poslovnom okruženju, koje su uticale ili će uticati na vanj-

skotrgovinsku razmjenu. Prije svega, na zahtjev Vanjskotrgo-vinske komore Bosne i Hercegovine izmijenjen je Zakon o ca-rinskoj politici BiH i ukinuta je naknada za carinsko evidenti-ranje od jedan posto, koja je predstavljala veliko opterećenje domaćim proizvođačima, posebno izvoznicima, čineći uvoz neophodnih repromaterijala skupljim, a izvoz nekonkurentni-jim.

U periodu od jula do oktobra odlukom vlasti UNMIK/Ko-sova privremeno je obustavljena primjena preferencijalnog tretmana bosanskohercegovačke robe i nametnuto je carinsko opterećenje od 10 %. Istodobno je vođena i aktivna negativna kampanja u javnosti, te su naši izvozni rezultati na ovome trži-štu bili za nekoliko procenata lošiji od očekivanja.

Sjedinjene Američke Države su početkom novembra obno-vile primjenu Generaliziranog sistema preferencija (GSP) za proizvode iz Bosne i Hercegovine, koji omogućava trgovinske povlastice za naše proizvode i olakšava pristup američkom tr-žištu. Primjena je retroaktivna, odnosno sve u međuvremenu naplaćene carinske dažbine mogu se refundirati.

Evropska unija je pokrenula proceduru obnove tzv. autono-mnih trgovinskih preferencijala za proizvode iz Bosne i Herce-govine, također, uz retroaktivnu primjenu i nadoknadu ranije uplaćenih carinskih dažbina, što će mnogim domaćim proiz-vodima donijeti povoljniji tretman od predviđenog Sporazu-mom o stabilizaciji i pridruživanju.

Navedene promjene trebale bi olakšati plasman domaćih proizvoda na aktuelna i nova izvozna tržišta i doprinijeti po-boljšanju ukupnih vanjskotrgovinskih rezultata u narednom periodu. Ipak, negativne promjene na domaćem tržištu, među kojima posebno teške posljedice po konkurentnost proizvođa-ča i izvoznika ima rast cijena energenata (prije svega, plina i električne energije) i komunalnih usluga, prepreka su koja sva pozitivna očekivanja dovodi u pitanje.( )Vanjskotrgovinska razmjena u brojkama

• 6.322.072.340 KM vrijednost bh. izvoza u 2011.• 11.180.020.203 KM vrijednost bh. uvoza u 2011. • 4.857.947.863 KM vanjskotrgovinski deficit

BiH u 2011.


Vlada Federacije BiH je u razmaku većem od mjesec emitirala 90 miliona KM trezorskih zapisa. Prva auk-cija trezorskih zapisa obavljena je u septembru ove go-

dine, kada su komercijalne banke doslovno razgrabile trezor-ske zapise vrijedne 65 miliona KM. Isto se desilo i sa drugom aukcijom trezorskih zapisa, koja je održana 8. novembra, a pu-tem koje je Vlada zaradila gotovo 25 miliona KM. U oba slu-čaja ukupan iznos pristiglih ponuda bio je veći od očekivanog.

Piše: Elvira Ahmetović

Novembarska ponuda za kupovinu trezorskih zapisa iznosila je 35.750.000 KM, a ukupan iznos planiranih i prihvaćenih ponuda je 25.000.000 KM. Metodom višestrukih cijena upisa-no je ukupno 2.500 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosje-čnoj cijeni od 98,863% od nominalne vrijednosti, čime je po-stignut prosječan prinos aukcije od 2,31%. Ministarstvo finan-sija FBiH time je prikupilo ukupno 24.714.958,70 KM. Rok do-spijeća ovih trezorskih zapisa je šest mjeseci i na naplatu dospi-jevaju 9. maja 2012. godine.

Na ovaj način su osigurana sredstva za pokrivanje izdata-ka po osnovi ratnih šteta, a dio sredstava će i ovaj put biti isko-rišten za isplatu obaveza po osnovu računa stare devizne šte-dnje, ističu u Federalnom ministarstvu finansija, koje je reali-zacijom druge aukcije trezorskih zapisa ostvarilo plan za ovu

SASE >>>

Početkom novembra sedmični promet na Sarajevskoj berzi porastao je na 25,5 miliona KM. Za milionski promet zaslužni su trezorski zapisi koje je emitirala Vlada FBiH u iznosu od 24.714.958,70 KM. Bez njih bi statistike Sarajevske berze bile sumorne, kao i prethodnih mjeseci. Emisija trezorskih zapisa putem berze značajna je jer putem njih Vlada FBiH novim dugom zatvara stari, što je u svim razvijenim zemljama sasvim uobičajena praksa.

Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH novim dugom zatvara stari dug


>>>

godinu. U Ministarstvu finansija dodaju kako je ovo jedini na-čin da se osigura da Federacija ne bude ovisna o događanjima u budžetu i da može bez problema izmiriti obaveze koje dospi-jevaju na isplatu. Praksa izdavanja trezorskih zapisa bit će na-stavljena i u idućem razdoblju. Zakon je odredio granicu do koje se entiteti i država mogu zadužiti u jednoj fiskalnoj godi-ni. Za kratkoročne vrijednosne papire to je 10 posto, dok za dugoročne ta granica iznosi 18 posto u odnosu na originalne prihode ostvarene u jednoj godini.

Banke pokupovale trezorske zapise

Trezorski zapisi su kratkoročni dužnički vrijednosni papiri koje uglavnom emitiraju ministarstva finansija da bi prikupila novac za poboljšanje likvidnosti budžeta. Oni se emitiraju u nominalnoj vrijednosti, a kupuju se s diskontnom kamatnom stopom. To znači da vlasnici naplaćuju nominalni iznos, ali ku-puju ih uz diskontnu cijenu. U našem slučaju, kupci trezorskih zapisa su banke, koje raspolažu ogromnim viškovima sredsta-va. Prema podacima Centralne banke BiH u martu ove godine banke su na računu CB BiH držale 1,8 milijardi KM iznad obavezne rezerve. Kupovinom trezorskih zapisa banke su se oslobodile značajnog viška sredstava, a ujedno će na njima za-raditi dobru kamatu.

Za SASE su trezorski zapisi značajni jer se na ovaj način obogaćuje ponuda na tržištu, koje bi moglo postati interesan-tno i onim investitorima koji traže sigurne instrumente za ula-ganja, u što, prema definiciji, spadaju instrumenti ili vrijedno-sni papiri koje izdaju država i niži nivoi vlasti. Osim trezorskih zapisa, Federacija BiH je emitirala i obveznice stare devizne šte-dnje i ratnih potraživanja, kojima se već trguje na Sarajevskoj berzi.

Afirmacija tržišta kapitala

Na zahtjev Ministarstva finansija 6.500 trezorskih zapisa je 2. 11. 2011. godine uvršteno u Kotaciju SASE. Nominalna vrije-dnost jednog trezorskog zapisa je 10.000 KM. Trgovina napri-jed navedenim vrijednosnim papirima putem berzanskog trgo-vinskog sistema (BTS) omogućena je od 8. 11. 2011. godine, međutim do momenta pisanja ovog teksta, nije bio unesen ni-jedan nalog za kupovinu ili prodaju trezorskih zapisa. Upuće-niji kažu da su trezorski zapisi na kotaciju uvršteni tek radi for-me, te da se ne može očekivati da se u narednih šest mjeseci s njima napravi značajniji promet, već da će banke čekati mart, odnosno maj iduće godine kako bi upisale kamatu po trezor-skim zapisima. Do emisije trezorskih zapisa u FBiH došlo je nakon što je nekoliko mjeseci ranije Vlada Republike Srpske u dva navrata emitirala trezorske zapise u ukupnom iznosu od 65 miliona KM s kamatom od 3,1% na godišnjem nivou. Inače, Vlada RS je mnogo više od FBiH uradila na afirmaciji i razvoju tržišta kapitala u tom entitetu, zbog čega je Banjalučka berza naprednija i uspješnija od Sarajevske. Iako je dugo Sarajevska berza imala mnogo veći promet od Banjalučke, posljednjih go-dina situacija se preokrenula u korist BLSE, koja u razvojnim planovima ima snažnu podršku Vlade RS. Stoga ne iznenađuje što je za prvih šest mjeseci ove godine Banjalučka berza ostva-rila promet od 192 miliona KM, a Sarajevska tek 83 miliona KM.


Vlada Republike Srpske izdala je 24. 10. 2011. godine ja-vni poziv za upis i uplatu Prve emisije obveznica Repu-blike Srpske javnom ponudom. Planirano je da se emi-

tuje 1,2 miliona obveznica, nominalne vrijednosti 100 KM sa fiksnom kamatnom stopom od 5% na godišnjem nivou i uku-pnim planiranim iznosom emisije od 120.000.000 KM. Takođe

je planirano da se glavnica isplati jednokratno, sedam godina od dana registracije emisije, dok će se kamata isplaćivati dva puta godišnje, po isteku svakog polugodišta od dana registraci-je emisije. Na ovaj način će se Republika Srpska zadužiti za 120 miliona KM, ali će se istovremeno na tržištu kapitala pojaviti novi tržišni materijal, koji u budućnosti može igrati značajnu ulogu na berzi. Ove obveznice mogu imati poseban značaj za institucionalne investitore (npr. osiguravajuća društva) koji značajan dio svojih plasmana investiraju u državne hartije od vrijednosti, mada je pitanje koliko je očekivani prinos od 5 % stimulativan za ulaganje.

Imajući u vidu skromne promete koji se na Banjalučkoj ber-zi ostvaruju u posljednjih nekoliko godina, odmah se postavlja pitanje kolika će biti likvidnost ovako velike emisije obveznica

Piše: čedomir Spasojević

BLSE >>>

Emisija obveznica “teška“ 120 miliona KM

Vlada RS je zadužila Ministarstvo fi-nansija da najkasnije do 1. 3. 2012. godine, u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti RS, Centralnim registrom i Banjalučkom berzom us-postavi repo tržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta je obezbjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalo uticaj na postizanje što niže kamatne stope prilikom primarne prodaje obveznica. Vlada je zadužila Investiciono-razvojnu banku RS, Garantni fond RS i Penzijski rezervni fond RS da daju podršku likvid-nosti repo tržištu i to na način da: imaju obavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvartalno i da iznos sredstava koji podržavaoci likvidnosti nude na repo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 % ukupne emisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Republike Srpske javnom ponudom.


>>>

i da li će potencijalni kupci u budućnosti moći brzo da prodaju svoje obveznice u slučaju potrebe. Zbog te činjenice Vlada RS je zadužila ministarstvo finansija da najkasnije do 1. 3. 2012. godine, u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti RS, Centralnim registrom i Banjalučkom berzom uspostavi repo tržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta je obez-bjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalo uticaj na postizanje što niže kamatne stope prilikom primarne prodaje obveznica. Vlada je zadužila Investiciono-razvojnu banku RS, Garantni fond RS i Penzijski rezervni fond RS da daju podršku likvidnosti repo tržištu i to na način da: imaju obavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvar-talno i da iznos sredstava koji podržavaoci likvidnosti nude na repo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 % ukupne emisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Repu-blike Srpske javnom ponudom.

Ovaj potez Vlade RS svakako treba pozdraviti pošto daje određenu garanciju potencijalnim investitorima da će se odr-žavati određeni nivo likvidnosti ovih obveznica koji će garan-tovati mogućnost da se njihovo ulaganje u slučaju potrebe može pretvoriti u novac i prije isteka perioda od sedam godina. Ta-kođe, može se očekivati da će promet tih obveznica slati pozi-tivan signal o banjalučkom tržištu kapitala i da će pozitivno uticati na promet ostalih hartija od vrijednosti.

Odluke Komisije sporne?

Nažalost, tržište kapitala u Republici Srpskoj ne može da funk-cioniše bez afera. Najnovija je vezana za činjenicu da je Komi-siji za hartije od vrijednosti, koja je regulator tržišta, već više od godinu dana istekao mandat i da su sudovi poništili neke od odluka Komisije, ne zato što komisija nije bila u pravu, već zbog činjenice da je članovima istekao mandat. Po zakonu, čla-nove Komisije bira Narodna skupština na prijedlog predsjedni-ka RS. Iako iz Vlade uvjeravaju da je izbor u toku i da Komisija

Akcije jahorina osiguranja podigle promet

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u oktobru je iznosio skoro 40 miliona KM. Na ovaj relativno visok promet nije uticao redovan promet, već blok transakcija sa akcijama Jahorina osiguranja a.d. Pale u iznosu od 33,5 miliona KM. Na taj način je okončano preuzimanje Jahorina osiguranja a.d. Pale od strane Vienna Insurance Group (VIG), jedne od najvećih austrijskih osiguravajućih kuća. Ova transakcija je označila i ulazak na tržište osiguranja u Republici Srpskoj do sada najznačajnijeg stranog “igrača“ i može se očekivati da ima pozitivan uticaj na rast tržišta osiguranja. Međutim, ne treba zanemariti činjenicu da je i u redovnom prometu akcija ostvareno nešto više od 4 miliona KM, što predstavlja rast od skoro milion KM u odnosu na prethodni mjesec. Rastom se u oktobru mogu pohvaliti i svi indeksi BLSE. Kao i prethodni mjesec, najveći rast od 2,77% je ostvario Indeks investicionih fondova (FIRS), što je ipak dosta skromnije u odnosu na dvocifreni rast u septembru. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) ostvario je rast od 1,12% dok je Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) u oktobru blago porastao, za 0,32%. Na godišnjem nivou sva tri indeksa su i dalje u plusu, s tim da je najizraženiji rast indeksa ERS 10, koji je porastao za čak 51,54% u odnosu na kraj oktobra prošle godine. Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze u oktobru 2011. godine je blago opala za 0,01 % i iznosila je 4,030 milijardi KM.

normalno funkcioniše, ovakve odluke suda unijele su dodatno nepovjerenje među investitore. Oni upozoravaju da su, osim potencijalnog “obaranja“ stotine rješenja i odluka Komisije za hartije od vrijednosti, dugoročne posljedice loš signal investi-torima i obezvređivanje, odavno narušenog tržišta kapitala. Nadamo se da će se ovaj problem riješiti u što skorijem roku i da će biti imenovani novi članovi Komisije za hartije od vrije-dnosti, da ne bismo došli u situaciju da i to bude ozbiljna pre-preka razvoju tržišta kapitala.

ZIF-ovi pred transformacijom

Jedan od prvih zadataka kojim će se baviti novi članovi Komi-sije za hartije od vrijednosti je transformacija zatvorenih inve-sticionih fondova. Ona će, po svemu sudeći, biti sprovedena kroz dva pravca – pretvaranjem u otvorene investicione fondo-ve ili holding društva. O tim krupnim reformama za tržište ka-pitala RS raspravlja se već duže vrijeme, a ulazak u cijeli proces ozvaničen je nedavnom odlukom Vlade RS o formiranju Radne grupe za izmjenu Zakona o investicionim fondovima. Investi-tori i mali akcionari fondova godinama se žale da nemaju pra-ktične mehanizme kontrole rada društava za upravljanje ZIF-ovima koji nemaju prevelik interes za rast tržišne cijene akcija fondova s obzirom na to da svoju naknadu za upravljanje obra-čunavaju na višestruko više neto vrijednosti imovine fondova. Cijena i prometi akcijama ZIF-ova proteklih godina drastično su pali, dok društva i dalje naplaćuju relativno visoke provizi-je. U Komisiji za hartije od vrijednosti RS kažu da je koncept ZIF-ova prevaziđen, što je pokazalo dosadašnje njihovo poslo-vanje s nizom slabosti, od izostanka značajnijih aktivnosti u upravljanju portfeljom do niskog obima trgovanja na tržištu kapitala. Postoje i mišljenja da bi ZIF-ovima trebalo ostaviti mogućnost prerastanja u holding društva koja bi suštinski iza-šla iz nadzorne nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti RS. Osnovna karakteristika holding društva je ukidanje posto-jećeg ograničenja ulaganja ZIF-ova koji bi dobili priliku da sa većim vlasničkim udjelima ojačaju upravljačku ulogu u predu-zećima. Konačna odluka o načinu transformacije zatvorenih fondova u RS biće donesena na najvišem entitetskom nivou.


Zato ću prvo govoriti o ekonomiji. Finansijeri su gotovo zaboravili na Grčku. Problemi dugova ove zemlje bi se mogli riješiti sa svega nekih 150 milijardi eura. Evropski

stabilizacioni fond ima na raspolaganju nešto iznad 400 mili-jardi. Naravno, 150 milijardi su samo državni dugovi. Indivi-dualni dugovi firmama u Grčkoj su nekoliko puta veći. Među-tim, pravi problem za Evropu su španski i italijanski državni dugovi. Tržište vrijednosnih papira (bondova) ove dvije zem-lje iznosi oko 2,75 triliona eura. Da bi normalno otplatila du-gove, Italija mora prodati barem 300 milijardi eura novih bon-dova iduće godine. Italija, kao ni većina zemalja mediteranske Evrope, nije konkurentna. U vrijeme kada su ove zemlje imale svoju vlastitu valutu, one bi devalvirale i tako postale konku-rentnije. U okviru eurozone, one mogu samo restrukturirati privredu, smanjiti plaće, penzije i ukupnu državnu potrošnju. Nažalost, investitori su izgubili povjerenje u odlučnost politi-čara da naprave te strukturne promjene. Zbog većeg rizika, oni traže veće kamate na kredite, a veće kamate znače da će zemlje kao što su Italija i Španija, sa relativno dobrom privredom, imati ogromne probleme da otplaćuju dugove (kamate na ita-lijanske vrijednosne papire ili 10-godišnje bondove su prešle “kritični“ nivo od 7%, grafikon ispod iz Financial Timesa).

NAFTNA KOLUMNA >>>

Piše: Adnan Imširović

Već duže vrijeme, tržište nafte igra samo sporednu ulogu u drami evropske finansijske krize. A to je drama koju ni Agatha Christie ne bi mogla inscenirati, a niti bi je Sherlock Holmes mogao riješiti. Ova drama traje već mjesecima. Počela je sporo, gotovo dosadno, u stilu grčke tragedije. Drama je postala interesantnija ulaskom novih likova koji su dodali malo francuskog šarma, njemačke tvrdoglavosti i, naravno, italijanske komedije. Potom, radnja je postala dinamična, i kako ovo pišem, još se ne zna ko će biti ubijen, a kamoli ko će biti ubica. Jedino znamo da će biti žrtava.

Naravno, i druge države, kao što su Velika Britanija i SAD, imaju velike dugove. Međutim, centralne banke ovih zemalja mogu štampati novac (i to rade vrlo aktivno već duže vrijeme) i tako otplaćuju dug novim novcem. Evropska centralna banka (ECB) nema tu mogućnost zbog njemačkoga veta (Nijemci se još sjećaju 1929. godine). Dakle, evropska finansijska kriza nije samo ekonomski problem (državni dugovi), već je to puno više politički problem. Kao takav, on je rješiv: države “evropske pe-riferije“ treba prestrukturirati, dugove djelimično otpisati, po-dići nove kredite preko MMF-a i dati ECB-u moć da djeluje kao prava centralna banka. Ako se kriza ne riješi, ona će biti mnogo teža i duža nego 2008. godine (u stvari, ovo je ta jedna te ista kriza, samo nikad potpuno nije riješena).

(Opet) kriza

Konačno, šta to sve znači za tržište nafte? Kao što to grafi-kon iznad dobro ilustruje, cijene nafte su bile izuzetno nestalne od maja ove godine, u skladu sa općom finansijskom krizom. Dobre vijesti sa političkoga fronta izazivaju euforiju i veće cije-ne, da bi potom negativne vijesti dovele do ponovnog pada.

Ukupna situacija nije nimalo pozitivna. To bi trebalo dove-sti do znatnog pada cijena nafte. Ovaj pad bi posebno trebalo očekivati s obzirom na kraj rata u Libiji (trenutna proizvodnja je preko 500 mbd i očekuje se nivo od oko 850 mbd do kraja godine) i ponovni izvoz iz Jemena (gdje je mjesecima bio obu-stavljen). Nažalost, politika se i ovdje petlja sa ekonomijom. Sve više je vijesti o mogućem napadu SAD-a i Izraela na nukle-arne pogone u Iranu, što drži cijene nafte na povišenom nivou. Kao da nam evropska kriza nije dovoljna!


TEMA >>> Na čekanju gotovo dvije milijarde KM odobrenih sredstava

Neangažiranje kredita BiH je koštalo 26,6 miliona KM

Poražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama ne znaju iskoristiti brojne kredite vrijedne nekoliko milijar-di maraka koji su državi Bosni i Hercegovini odobrili

brojni kreditori za realizaciju značajnih projekata u našoj zem-lji. To je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranje tih “umrtvljenih” sredstava donosi i poprilične troškove (commit-ment fee).

Neangažirani krediti koji su odobreni Bosni i Hercegovini 1. septembra ove godine iznosili su oko dvije milijarde maraka, kaže se u informaciji o neangažiranim sredstvima po odobre-nim kreditima i iznosu troškova koji se plaćaju za neangažira-na sredstva – commitment fee, koju je, na zahtjev Predstavni-čkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sačinilo Ministar-stvo finansija i trezora BiH. Od 1998. do 1. septembra ove go-dine država BiH platila je, po osnovu neangažiranja dobijenih kredita, troškove u iznosu većem od čak 26,6 miliona maraka,

ili preciznije 26.609.065 maraka, što je uzalud bačeni novac. Za neangažirana sredstva odobrena od strane Svjetske banke plaćeni su ukupni troškovi od 4.142.147 maraka, EBRD-a 21.358.368 maraka, Eurofima 52.600 KM, Španije 216.347, KfW-a 635.430, Raiffeisen banke 76.210, Austrijske banke 90.265 i BAWAG-a 7.797 maraka.

Rezultat povlačenja

Naša zemlja je, kaže se u spomenutoj informaciji, na ime troš-kova po osnovu neangažiranih kredita za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Naime, l. septembra 2011. godine neangažirani krediti iznosili su 1.954.509.838 KM, od čega se 1.402.863.464 KM odnosi na mul-tilateralne kreditore – Svjetska banka, IDA i IBRD, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka; dok se 551.646.374 KM odnosi na bilateralne kreditore.

Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine manji je za 378.100.183 KM u odnosu na 31. decembar 2010.

Piše: Ruždija Adžović

Naša zemlja je na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine manji je za 378.100.183 KM u odnosu na 31. decembar 2010. godine.

Pregled neangažiranih kredita i plaćenih troškova


>>>

godine, a što je rezultat “povlačenja” dijela do tada neangažira-nih kredita u iznosu od 370.242.853 KM, dok se razlika od 7.856.097 KM odnosi na kursne razlike i angažovanja novih kredita te otkazani dio kredita u iznosu od 1.233 marke. Za troškove po osnovu neangažiranih kredita u periodu od 1. ja-nuara do 1. septembra 2011. godine plaćeno je 2.133.689 KM, dok je u toku 2010. godine plaćeni commitment fee iznosio 3.875.546.

Analiza isplate predmetnih troškova u iznosu od 2.133.689 KM tokom 2011. godine ukazuje da se najveći dio navedenog iznosa odnosi na troškove po projektima, odnosno odobrenim kreditima EBRD-a sa učešćem od 89,3 posto ili 1.905.307 KM. Preostali plaćeni iznos odnosi se na neke od bilateralnih kredi-tora – KfV 182.617 KM (8,56 posto), Kraljevina Španija 18.540 KM (0,87 posto), Raiffeisen Bank 26.099 KM (1,23 posto) i Austrijska banka 1.126 KM (0,06 posto).

Za neangažirane kredite EBRD-a za projekat Koridora 5C u ovoj godini plaćeni su najveći troškovi i oni su iznosili 851.704 marke. Za projekat Željeznice II 504.130 KM, za pro-jekat Rekonstrukcije puteva 175.144 KM, za projekat Regional-ni putevi 81.292 KM, za projekat Mahovljani 84.807 KM, za projekat Gasifikacija Srednjobosanskog kantona 158.150 KM, za projekat Električna energija III 27.590 KM, odnosno, Elek-trična energija II 1.658 KM, za projekat Vazdušni saobraćaj 16.570 KM, za projekat Elektroenergetski sistem 1.905 KM i za projekat Kanalizacioni sistem Bijeljina 2.357 maraka.

Kada su u pitanju španski krediti, plaćeni troškovi za nean-gažirana sredstva za nabavku devet garnitura talgo vozova i va-gona iznosili su 17.007 maraka, a za projekat Voda Široki Bri-jeg, Ljubuški i Fojnica 1.534 KM. Neangažirani krediti KfV po-nijeli su sljedeće troškove: za projekat Mesihovina 130.185 KM, za projekat Voda za Banju Luku 24.448 KM, za projekat Sana-cija Hidroelektrane Rama 24.448 KM i za projekat Sanacija vo-dovoda Unsko-sanskog kantona 3.536 KM.

Nisu zanemarivi ni troškovi po osnovu neangažiranih kre-dita dobijenih od Raiffeisen banke: za projekat Nova bolnica Bijeljina plaćeno je 24.957 maraka, za projekat Vodosnabdije-vanje Livno 1.152 marke. Za projekat Voda Fojnica-Kiseljak plaćeni troškovi iznosili su 1.126 maraka, a riječ je o kreditu Austrijske banke.

Commitment fee predstavlja trošak koji se obračunava u skladu sa generalnim uslovima nekih od kreditora (EBRD, KfW, Raiffeisen, Kraljevina Španija, Austrijska banka) i kao takav ugrađen je, uglavnom, u standardne uslove poslovanja stranih kreditora.

Ugovorena dinamika

Visina obračunatih sredstava po osnovu troškova na neangaži-rana sredstva zavisi, prije svega, od visine ugovorenih sredsta-va, datuma efektivnosti sredstava, ali u najvećoj mjeri od reali-ziranja ugovorene dinamike implementiranja projekata za čiju namjenu su sredstava i posuđena. Dakle, visina troškova za co-mmitment fee zavisi od stepena izvršenja ugovorenih projekata.

U većini slučajeva radi se o velikim infrastrukturnim pro-jektima koji iziskuju značajna finansijska ulaganja, a njihova implementacija uglavnom je u ingerenciji entiteta, odnosno Je-dinica za implementiranje projekata (PIU), navodi se dopisu koji je Ministarstvo finansija i trezora BiH uputilo Predstavni-čkom domu PS BiH. Naime, Predstavnički dom je na jednoj od ranijih sjednica, povodom rasprave o Informaciji o stanju ja-vne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2010. godine, usvo-jio zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i trezo-ra BiH da izradi i dostavi informaciju o neangažiranim sred-stvima po odobrenim kreditima i iznosu troškova koji se pla-ćaju za neangažirana sredstva.


TEMA >>> Ekonomski dio izvještaja Evropske komisije o napretku u 2011.

Bosna i Hercegovina je ostvarila mali napredak prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, ocjena je Evropske ko-misije u izvještaju o napretku BiH za 2011. godinu koji

se odnosi na ekonomske kriterije. Bruxelles je upozorio kako su neophodni značajni daljnji reformski napori kako bi se omo-gućilo da zemlja može dugoročno podnijeti konkurentni priti-sak i tržišne snage unutar Unije. Ekonomija BiH, ocjena je Ev-ropske komisije, donekle je napredovala u 2011. godini, ali opo-ravak je još uvijek na niskom nivou i uglavnom vođen vanj-skom potražnjom.

Direktor za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evrop-ske komisije za proširenje Pierre Mirel upozorio je kako je u izvještaju u oblasti ekonomskog stanja u BiH zabilježena i dalje velika stopa nezaposlenosti, kao i da su vlasti BiH obavezne do-nijeti jasna pravila kojim će ohrabriti strane investicije u BiH.

Sve na vlastima BiH

Evropska komisija je ukazala i na nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, koji se, kako je istakao Mirel, ne odnosi na nužnost da se to pitanje isključivo uredi na držav-nom nivou kako se to želi predstaviti, već da vlasti BiH unutra-šnje tržište urede u skladu sa zakonodavstvom i propisima EU.

“Preovladava mišljenje kako se iz Evropske komisije često čuju žargonske poruke. Ali, mi govorimo o problemima koje treba riješiti. Imamo konkretan primjer javnih nabavki koje se tiču pitanja tenderske konstrukcije. Tu je evidentan nedostatak transparentnosti i oni koji trpe takvo stanje su poreski obvez-nici. To su stvari koje se moraju rješavati. Slično je sa poljopri-vredom. Nesporno je, i to stalno ukazujemo, kako BiH ima ve-like potencijale u toj oblasti, ali je izražen problem certificira-nja, kao i činjenica da sporazum o trgovinskoj razmjeni (SSP), iako je potpisan prije tri godine, još nije stupio na snagu zbog neizvršavanja dijela obaveza. A BiH, odnosno izvoznici će se 1. jula 2013. godine, kada Republika Hrvatska uđe u EU, susresti sa velikim problemima, ako se u međuvremenu ta pitanja ne riješe“ – upozorio je Mirel.

Stoga, naglašava Mirel, koliko će BiH biti blizu ili daleko od aplikacije za članstvo u EU, na vlastima je naše države.

“Vijeće EU potvrdilo je opredijeljenost za evropsku perspe-ktivu BiH. Političari u BiH treba da uzmu stvari u svoje ruke i povedu državu tim, evropskim putem. Oni ne smiju varati one koji su glasali za njih, a koji žive u veoma teškom ekonomsko-socijalnom stanju. Evropska komisija, Bruxelles, Delegacija EU u BiH su tu da pomognu, usmjere, ali mi ne možemo donositi odluke. To treba da rade vlasti ove zemlje“ – poručio je Mirel.

Evropska komisija u svom izvještaju o napretku BiH u 2011. u ekonomskim kriterijima navela je i da je fiskalna situacija u BiH donekle ublažena kao rezultat mjera fiskalnog prilagođa-vanja realizovanog u okviru programa Međunarodnog mone-tarnog fonda (MMF-a) i povećanja prihoda.

Mali napredak BiH premafunkcionalnoj tržišnoj ekonomiji

Poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefikasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napredak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor, ocjena je Bruxellesa naglašena u izvještaju o napretku BiH.



>>>

Brojni nedostaci

Međutim, konstatovano je kako je srednjoročna fiskalna održi-vost veoma otežana zbog neusvajanja Globalnog okvira za fis-kalne politike u periodu 2011-2013. godine. Predanost struk-turalnim reformama i racionalna javna potrošnja i dalje je sla-ba i neujednačena u zemlji, a kvalitet javnih finansija je i dalje nizak. Uprkos nekim poboljšanjima, poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefikasnosti i slabe vlada-vine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih pre-duzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napre-dak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor, stav je Evropske komisije.

Konstatovano je kako je postignut određeni napredak u us-klađivanju regulative, politika i kapaciteta zemlje s evropskim standardima u područjima kao što su sloboda kretanja roba, in-telektualno vlasništvo, državna pomoć, istraživanja, kultura, transport i niz pitanja vezanih za pravosuđe, slobodu i sigurnost.

U području energetike, postignut je određeni napredak u pogledu snabdijevanja električnom energijom u Distriktu Br-čko i pokretanju sveobuhvatnog pregleda regulative iz oblasti električne energije. No, napredak je i dalje nezadovoljavajući u drugim oblastima, kao što su slobodno kretanje roba, lica i usluga, carina i poreza, konkursi, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, obrazovanje, industrija, mala i srednja pre-duzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane, veterinar-stvo i fitosanitarni sektor, životna sredina i klimatske promje-ne, energetika, informaciono društvo i mediji i statistika.

Sveobuhvatna strategija o energetici treba biti usvojena i uspostavljeno državno preduzeće za prenos funkcionalno na teritoriji cijele države. Trajni napori u osjetljivim područjima, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, također su prioritet, jasan je stav Bruxellesa.

Daljnje ugrožavanje SSP-a

S druge strane, ako se što prije ne donese zakon o popisu stano-vništva, domaćinstava i stanova, BiH bi uskoro mogla proširiti spisak obaveza koje nije ispunila, a zbog kojih Sporazum o sta-bilizaciji i pridruživanju (SSP) ne može biti ratificiran. Na ovo su ukazali iz Evropske komisije, odakle vlastima BiH dolaze upozorenja na ozbiljna kašnjenja u ispunjavanju obaveza iz od-redbi Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU.

Naime, najkasnije do 1. jula 2013. godine BiH mora imati proveden popis stanovništva kako bi imala jasan ekonomski pokazatelj o bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Kako bi se ovo osiguralo, najmanje godinu dana prije toga, od-nosno najkasnije do kraja juna 2012. godine, zakon o popisu stanovništva mora biti usvojen. Ono što bi BiH ubrzo moglo dovesti do novih kršenja odredbi SSP-a jeste i to što Federacija BiH (RS je to uradila prije osam mjeseci) još nije donijela iz-mjene zakona o javnim preduzećima u tom entitetu kojim se propisuje da se državna pomoć dijeli na jednak način i drža-vnim i privatnim kompanijama.

Zbog zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH naša država bi se uskoro mogla naći, također, na udaru novih kršenja SSP-a. Naime, ovim zakonom kojim je propisano da se u trgovinskim objektima većim od 1.000 kvadratnih metara na policama na-lazi najmanje 50 posto domaćih proizvoda u Bruxellesu su oci-jenili diskriminirajućim. Osim što krši SSP, ovaj zakon u FBiH je suprotan i pravilima Svjetske trgovinske organizacije jer ko-ličinska ograničenja u bilo kom obliku ne smiju postojati.

Prioritetno djelovanje

Iz Evropske komisije su i stava da BiH već krši odredbe Privre-menog sporazuma kada je u pitanju nedonošenje zakona o sis-temu državne pomoći u BiH, a što je bila obaveza najkasnije do 1. jula 2010. Direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Neveka Savić upozorila je kako je Vijeće EU još marta 2011. upozorilo na kršenje SSP-a te pozvalo na hitno donošenje ovog zakonskog akta.

“Zakon o sistemu državne pomoći je jedan od preduslova za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU. Osim zakona, nužno je donijeti i mjere za sistem državne pomoći, kojih još uvijek nema“ – navela je Savić.

Kada je u pitanju provedba trgovinskog dijela Privremenog sporazuma od BiH se očekuje i da ispuni obaveze koje se od-nose na donošenja zakona o vinu koji je osporen na posljednjoj sjednici Doma naroda PS BiH, te uskladi Zakon o carinskoj tarifi BiH sa pravnim tekovinama EU (aqui communitaire), čija je procedura u toku. Inače, u smislu usklađivanja zakono-davstva BiH sa aqui communitaireom zatražena je pomoć Re-publike Slovenije u dijelovima koji se odnose na definicije. BiH treba da utvrdi i izmjene i dopune protokola o trgovinskoj sa-radnji sa Turskom, čija je procedura trenutno u Predsjedništvu.

Veoma važnim ocijenjeno je i donošenje državnog (nacio-nalnog) programa integrisanja. Program integrisanja bio bi sve-obuhvatni planski dokument koji bi objedinio Akcioni plan za provođenje prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH, program mjera za provođenje Privremenog sporazuma te program prio-riteta usklađivanja u zakonodavnim aktivnostima za provođe-nje Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma. U DEI-ju očekuju “zeleno svjetlo“ najviših političkih predstavnika u BiH kako bi se uspostavili mehanizmi koordinacije i integrisanja, što je neophodno za pripremu odgovora na upitnik, odnosno preduslov za članstvo.

Alarmantni podaci

Alarmantnim je ocijenjen i stepen provedbe realizacije aktiv-nosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta iz dokumenta Ev-ropsko partnerstvo za prvih šest mjeseci ove godine. Naime, stepen provedbe je svega 13,9 posto i najniži je do sada, a za-brinjavajuće je i to što je većina institucija zatražila prolongira-nje rokova za implementaciju. Evropska komisija upozorila je da se od BiH u oblasti općih i političkih kriterija očekuje napre-dak u uspostavljanju koordinacije pitanja EU u zemlji, uključu-jući i IPA fondove kao nastavak reforme javne uprave.

U ekonomskim kriterijima dokumenta Evropsko partner-stvo BiH upozoreno je na obavezu usvajanja zakona o bankar-skoj superviziji i obligacijama, te stvaranje povoljnijeg poslo-vnog okruženja (skraćivanje administrativnih procesa i rokova za registraciju poslovnih subjekata).

Što se tiče evropskih standarda, vlasti BiH treba da donesu izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, formiraju Eko-nomsko-socijalno vijeće BiH, donesu razvojnu i energetsku strategiju, te donesu zakon o okolišu na nivou BiH kao i osnuju agenciju iz te oblasti.


TEMA >>> Vlasti BiH propustile još jednu šansu ispunjavanja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva

Zbog protivljenja delegata iz klubova srpskog i hrvatskog naroda na sjednici Doma naroda Parlamentarne skup-štine Bosne i Hercegovine polovinom septembra ospo-

ren je Prijedlog zakona o vinu BiH u drugom čitanju, čime je definitivno propalo donošenje ovog zakonskog akta u parla-mentarnoj proceduri. Tako će Vijeće ministara BiH, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, mo-rati u narednom periodu pripremiti novi tekst prijedloga zako-na te ga nakon usvajanja u tom izvršnom organu uputiti na po-novno očitovanje u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Donošenje zakona o vinu Bosne i Hercegovine, inače, oba-veza je vlasti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, ali i definirano dokumentom Evropsko partnerstvo između BiH i EU. Kao argument koji su predsta-vnici Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ponudili zbog kojeg su glasali protiv naveli su “njegove brojne manjkavosti“.

“Ponuđeni Prijedlog zakona o vinu nije u skladu sa pravnim naslijeđem Evropske unije i na to su jasno ukazali iz Delegacije Evropske unije u BiH“ – naveo je delegat Staša Košarac.

Regionalne sorte - po entitetima

Iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH istakli su kako su prvobitno imali namjeru po-držati zakon, ali da su stav promijenili nakon naknadnih sa-

Osporen Prijedlog zakona o vinu BiH

Donošenje zakona o vinu BiH osiguralo bi da se proizvođačima vina iz naše države omoguće sve pretpostavke (klasifikacija, standardi) koje bi im garantovale ravnopravan nastup na tržištu Evropske unije.



>>>

znanja. Naime, predsjednica Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH Borjana Krišto navela je kako su “do-bili uvjeravanja da su vinari – proizvođači dali svoju suglasnost na ponuđeni tekst zakona, odnosno da su konzultirani prili-kom njegove izrade, no da se ispostavilo drugačije“.

“Iz Udruge vinara smo, međutim, dobili navode kako njih nitko nije konzultirao prilikom donošenja zakona te da na utvrđeni tekst imaju puno primjedbi. Njihova je ocjena kako bi zakonski prijedlog u praksi bio neprovodiv. Upravo ti razlozi opredijelili su nas za promjenu stava i da glasamo protiv dono-šenja zakona na Domu naroda PS BiH“ – navela je Krišto.

No, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske inte-gracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac cijeni kako je na djelu “novi klasični pokušaj opstrukcija iz RS“.

“Delegati u Klubu srpskog naroda iznijeli su tvrdnju kako je Prijedlog zakona o vinu BiH suprotan pravnom naslijeđu EU, a istovremeno su ulagali amandmane kojim se on još više udaljava od toga, što je krajnje nelogično. Tako je jedan od nji-hovih zahtjeva bio da se kod određivanja regionalnih sorti vina obavezno traži saglasnost entiteta. To je apsurdno, jer regional-ne sorte vina nisu niti mogu biti određene granicama entiteta. Dakle, i u ovom slučaju, donošenju zakona o vinu BiH, iz RS su pokušali primijeniti sistem kao da se radi o prenosu nadle-žnosti, što uostalom rade u posljednje vrijeme sa svim zakon-skim aktima, dok su kao argument za njegovo osporavanje po-tegli nešto sasvim suprotno, neusklađenost sa pravnim naslije-đem EU. Tek nakon što su na Komisiji za vanjsku i trgovinsku

politiku, carine, saobraćaj i komunikacije osporeni njihovi aman-dmani, odlučili su se da ne podrže prijedlog zakona na sjednici Doma naroda PS BiH“ – istakao je Genjac za InfoKom.

Primjedbe EU bile otklonjive

On je priznao da je Evropska komisija, odnosno Delegacija EU u BiH, imala određenih primjedbi u pogledu Prijedloga zako-na o vinu BiH, ali da su one mogle biti otklonjene naknadnim, amandmanskim popravkama. Naime, kako doznajemo iz De-legacije EU u BiH, iznijeli su primjedbe koje su se odnosile u pogledu sastava vina u predloženom tekstu zakona (količina šećera, dodataka) kao i oko njihovih naziva – pjenušci, crna i bijela vina u skladu sa njihovim klasifikacijama.

“Ovo, ipak, nisu krupne primjedbe u odnosu na činjenicu da je osporen Prijedlog zakona o vinu BiH u cijelosti. Određe-na odstupanja u zakonu mogla su se amandmanima popraviti i time dovesti do usvajanja i stupanja na snagu zakona. Čak nije bilo razumijevanja ni da se izjašnjavanje odgodi i u međuvre-menu pokuša doći do rješenja. Umjesto toga, sada imamo situ-aciju da, kada je u pitanju zakon o vinu, vraćamo se na sami početak“ – navodi Genjac.

Najveću štetu zbog nedonošenja zakona o vinu BiH imat će njegovi proizvođači – vinari. Naime, donošenje zakona o vinu BiH osiguralo bi da se proizvođačima vina iz naše države omo-guće sve pretpostavke (klasifikacija, standardi) koje bi im garan-tovale ravnopravan nastup na tržištu Evropske unije. Ovo po-tvrđuje i predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske inte-gracije PS BiH Halid Genjac.

“Zakon bi omogućio vinarima iz BiH da budu ravnopravni sa svojim kolegama iz EU kada je u pitanju tržište. Njegovo do-nošenje tako bi uvelo više reda u tu oblast jer bismo imali situ-aciju kojom bi se otklonile sve prepreke i omogućilo vinarima naše države da budu dovedeni u istu ravan sa onim iz EU. Sada je sve to odloženo. Oni će i dalje imati otežan pristup tržištu EU, ostaje otvoreno i pitanje neusklađenosti pravnih propisa te ono što je najgore, i dalje će biti izloženi nelojalnoj konkuren-ciji“ – ocijenio je Genjac.

No, osim proizvođača vina neusvajanje zakona iz te oblasti na državnoj razini veliki je minus i za državu BiH jer na spisku obaveza na evropskom putu naše zemlje umjesto da se on sma-njuje – zadatak (zadaća) ostaje.

A, upravo na neispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa EU u prvoj polovini ove, ali i 2010. godine, koje je krajnje alarmantno i zabrinjava-juće, upozorili su iz Zajedničke komisije za evropske integraci-je Parlamentarne skupštine BiH. To posebno, budući da doku-ment Evropsko partnerstvo služi za ocjenu pripreme države BiH za približavanje Evropskoj uniji, ažuriranje prioriteta i nje-govo provođenje je jedan od ključnih i hitnih procesa.


COST (Evropska saradnja u oblasti naučnih i tehničkih istraživanja) je međuvladin instrument podrške sara-dnji naučnika i istraživača iz oblasti nauke i tehnologije

iz čitave Evrope. COST je najstariji okvir naučne saradnje evrop-skih zemalja uspostavljen 1971. godine, a uz Eureku i FP7 pred-stavlja jednu od najznačajnijih inicijativa EU u oblasti nauke i istraživanja.

Doprinosi razvoju evropskog istraživačkog prostora putem jačanja istraživačkih aktivnosti te osiguravanjem platforme ev-ropskim naučnicima u svrhu saradnje na specifičnim projekti-ma i razmjene ekspertiza. Aktivnosti COST-a usmjerene su na

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

devet oblasti: biomedicina i molekularna bionauka; prehram-beni proizvodi i poljoprivreda; šumarstvo, proizvodi i usluge; sirovine, fizika i nanonauka; hemija i molekularna nauka i te-hnologije; ekosistem i okoliš; informacione i komunikacione tehnologije; transport i ruralni razvoj; pojedinci, društva, kul-ture i zdravlje.

U COST-u učestvuje 36 zemalja. Bosna i Hercegovina, ko-joj je na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principima učešća BiH u programima Zajednice (2004/2007.) otvorena mogućnost pristupa, postala je 26. i 27. maja 2009. godine 35. članica COST-a.

COST


TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,

pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog cen-tra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslo-vne saradnje kompanija koje smo izdvojili za novembarsko iz-danje magazina InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim država-ma obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnja– novembar2011.


>>>


SAJMOVI >>>

Sajam Anuga je namijenjen poslovnim posjetiocima, a glavna ciljna grupa su predstavnici menadžmenta veletrgovina i malo-prodajnih lanaca, nabavnih službi hotela i restorana, distribu-teri, agenti i sl. U 2011. godini, Anugu je posjetilo 150.000 za-interesovanih, od čega oko 50% iz inostranstva (kako iz Evro-pe, tako i iz prekookeanskih zemalja), što sajmu s pravom daje epitet najvećeg svjetskog događaja ove vrste. Zemlja domaćin – Njemačka, najveće je potrošačko tržište u EU sa 82 miliona stanovnika, a ujedno je druga zemlja na svijetu po vrijednosti uvoza.

Sajam Anuga je najveći svjetski sajam za prehrambenu industriju. Ovaj prestižni događaj obuhvata deset speci-jaliziranih sajamskih manifestacija koje se odvijaju istovremeno. Osnovni cilj organiziranja ovako sveobuhvat-nog, a ipak specijaliziranog sajma je da na jednom mjestu promovira kompanije i najrazličitije prehrambene proizvode iz cijelog svijeta te stvori prilike za produbljivanje poslovnih odnosa i stvaranje novih. Organizator sajma (Koelnmesse) posebnu pažnju posvećuje najnovijim svjetskim trendovima u proizvodnji i konzumiranju hrane, te shodno tome realizira i niz pratećih događaja.

Anuga: Deset sajamskih manifestacijana jednom mjestu

Piše: Eldina BegovićUkratko o sajmu Anuga

• Sajam Anuga je najvažniji svjetski sajam prehrambene industrije i pratećih oblasti privrede;• Prvi put, sajam Anuga je organiziran 1924. godine i održava se u oktobru, svake druge godine;• Anuga se održava na sajmištu (Messeplatz) koje se nalazi u samom centru Kelna – velikog sajamskog grada u Njemačkoj (pored sajma Anuga, kompanija Koelnmesse GmbH također organizira i druge važne manifestacije, poput ISM – vodećeg svjetskog sajma slatkiša i keksa, IMM – međunarodnog sajma namještaja, itd);• Sajam Anuga ima na raspolaganju 153.483 m2 zatvorenog prostora (11 hala), a ukupan prostor je oko 300.000 m2;• U 2011. godini na sajmu je nastupilo više od 6.500 izlagača iz 95 zemalja.


>>>

U domenu prehrane, posebno proizvoda koje BiH može ponuditi, Njemačka je:• najveći potrošač kafe u EU (tržišni udio 21%);• treći po redu potrošač čaja (10% udjela); • najveći potrošač sokova i koncentrata od voća i povrća u EU (23% tržišnog učešća);• najveći potrošač smrznutog povrća u EU (27% udjela);• najveći potrošač smrznutog voća u EU (30% udjela); • na listi vanjskotrgovinskih partnera BiH, prvi partner među zemljama EU.

Višemjesečne pripreme za nastupbh. privrede na Anugi

Na osnovu Godišnjeg plana aktivnosti BHEPA-e, koji se odnosi na prezentacije na međunarodnim sajmovima u inostranstvu, Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine je u decem-bru 2010. godine počela aktivnosti oko pripreme zajedničkog nastupa privrede Bosne i Hercegovine na sajmu Anuga 2011. Za nastup bh. privrednika Agencija za promociju izvoza BiH odabrala je sajam Anuga Fine Food, koji omogućava izlaganje najšireg spektra bh. proizvoda. Shodno tome, aktivnosti animi-ranja kompanija bile su fokusirane na proizvođače i izvoznike sljedećih prehrambenih proizvoda: • Prerađevine od voća i povrća;• Začini, gotove supe i praškasti proizvodi;• Snack-proizvodi.

Preliminarno testiranje interesa bh. firmi koje imaju šansu i po-trebne certifikate za izvoz na tržište EU, izvršeno je u saradnji sa Sektorom za privredu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine i Projektom USAID-SIDA FARMA. Na sajmu Anuga Fine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su: • Heko d.o.o. Bugojno (proizvodnja svježeg, smrznutog i sušenog voća); • Kuća prirode d.o.o. Kakanj (proizvodnja prirodnih sokova bez dodatka šećera i konzervansa); • Mladegs pak d.o.o. Prnjavor (proizvodnja praškastih proizvoda, čajeva, kečapa i začina); • Sava Semberija d.o.o. Bijeljina (proizvodnja kiselih salata, ajvara, sokova od paradajza, paradajz pirea, marmelada, džemova, kompota); • Smrčak d.o.o. Zvornik (organska proizvodnja bilja, šumskih plodova i gljiva); • Voćar d.o.o. Brčko (proizvodnja snack-proizvoda, keksa, vafli, i sl).

Bitno je spomenuti da su u organizaciji VTK BiH sajam posjetili i predstavnici tri bh. kompanije: Prijedorčanka a.d. Prijedor (proizvodnja destilata, koncentrata i voćnih rakija), Halilović d.o.o. Ilijaš (proizvodnja brašna od heljde, ječma i pšenice te čajevi), Eco-Line Mostar (udruženje proizvođača voća i povrća).

Pozitivne reakcije

Reakcije domaćih kompanija, vezane za nastup na sajmu Anu-ga, bile su više nego pozitivne. Svi izlagači i posjetioci izrazili su želju da ponovo nastupe na sajmu u organizaciji VTK BiH. Naredni sajam održava se za dvije godine, a s obzirom na nje-gov izuzetan značaj, bilo bi neophodno iznova podržati bh. iz-voznike u njihovom nastupu na evropskom tržištu.

Sajamske manifestacije

• Anuga Fine Food – sajam delikatesnih i drugih industrijskih prehrambenih proizvoda;• Anuga Drinks – sajam pića;• Anuga Chilled & Fresh Food – sajam svježe hrane i ribe;• Anuga Meat – sajam mesa (crvenog mesa, mesa divljači i peradi) i mesnih prerađevina; • Anuga Frozen Food – sajam smrznutih proizvoda i sladoleda;• Anuga Diary – sajam mliječnih proizvoda;• Anuga Bread & Bakery, Hot Beverages – sajam kruha, pekarskih proizvoda, namaza i toplih napitaka;• Anuga Organic – sajam organskih proizvoda;• Anuga Food Service – sajam opreme za ugostiteljstvo;• Anuga Retail Tec – sajam tehnologija i usluga za maloprodaju.


Nastup bh. privrede na sajmu SASO nastavak je aktiv-nosti podrške prodoru na tržište regiona, započete prošlog oktobra kada su USAID-SIDA FIRMA proje-

kat i Razvojna agencija Zeničko-dobojskog kantona omogućili nastup 21 bh. kompanije na sajmu SASO 2010. S obzirom na pozitivne rezultate toga nastupa (šest mjeseci nakon nastupa bh. kompanije učesnice su ostvarile ukupnu vrijednost izvoza na tržište Hrvatske i regiona u iznosu od 600.000 eura) i iska-zan interes bh. izvoznika, VTK BiH/BHEPA je u svoj godišnji plan za 2011. godinu uvrstila i ovu aktivnost.

Fokus je bio na proizvođačima građevinske stolarije (drve-ne, aluminijske), metalnih konstrukcija, inox elemenata za gra-đevinarstvo i ugostiteljstvo, podnih i zidnih drvenih elemenata (parket, brodski pod), tj. na onim podsektorima koji odgovara-ju opisu izložbenih proizvoda na sajmu i istovremeno predsta-vljaju rastuće izvozne grane bh. privrede. Konačna postavka zajedničkog štanda BiH obuhvatila je osam bh. kompanija: AM Međugorje iz Banje Luke, B&H Stainless iz Lukavca, DI Janj TGS iz Donjeg Vakufa, Mićan iz Doboja, MP Pandurević iz Miloševca, Stolarija-prom iz Lukavca, Plamingo iz Gračanice, te Xylon Corporation iz Podlugova. Uređenje štanda bilo je u nadležnosti FIRMA projekta, a u izvedbi dizajnerske kuće Ad Arte d.o.o. iz Sarajeva.

Učešće na sajmu polučilo konkretne rezultate

Bh. firme su za vrijeme sajma imale u prosjeku po 20-30 kon-takata, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate – prodaju bh. proizvoda na hrvatskom tržištu ili ugovore o za-stupanju. Stoga se može reći da je nastup Bosne i Hercegovine bio prilično zapažen. Pored mnogobrojnih privrednika, pavi-ljon BiH su posjetili: predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije Miljenko Kardum, predsjednica HGK Splitsko-dalmatinske županije Jadranka Radovanić te di-rektor Sajma d.o.o. Bogdan Šarić.

jedan od najznačajnijih sajmova u regiji

Sajam SASO postoji već 16 godina i to je najznačajniji sajam za graditeljstvo, drvnu i metalsku industriju, alate i opremu, elek-trotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu u Hrvatskoj, pa i u regiji. Organizira ga kompanija Sajam d.o.o. sa sjedištem u Solinu, Hrvatska. U sklopu sajma SASO 2011, održani su: Sajam graditeljstva, Sajam drvne indu-strije, Sajam metalske industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elek-trotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam fi-nansija, investicija i razvoja te SEKO – Sajam ekologije.

Ove godine, na sajmu SASO je izlagalo 1.326 izlagača iz 13 zemalja. Evidentan je porast broja izlagača u sektoru obnovlji-vih izvora energije kojih je ove godine bilo 3,5 puta više nego lani. SASO 2011. obilježili su grupni nastupi privrednika iz Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Mađarske i Slovenije.

Za vrijeme sajma organizirane su i specijalne manifestacije kao što su: Energetski summit, Dan arhitekata, Dan građevina-ra, Dan ekologije, Dan zavarivanja te B2B susreti (u organiza-ciji Sajma Split, HGK i mreže Euro-info centara EEN). S obzi-rom na tešku situaciju u građevinskom sektoru, uzrokovanu globalnom ekonomskom krizom, te uzevši u obzir termin odr-žavanja (kraj građevinske sezone), opća ocjena kvaliteta ovogo-dišnjeg SASO-a je srazmjerno pozitivna.

SAJMOVI >>>

Zajednički nastup bh. firmi iz metalskog i drvnog sektora, čiji proizvodi imaju primjenu u građevinarstvu, na Međunarodnom sajmu SASO u Splitu od 19. do 23. 10. 2011. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (BHEPA) realizirala je u partnerstvu sa USAID-SIDA FIRMA projektom, Regionalnom razvojnom agencijom SERDA i udruženjem Drvni klaster u BiH. Svrha pokretanja ove aktivnosti je pružanje podrške bh. kompani-jama da se uspješno promoviraju i prezentiraju svoje proizvode na tržištu Hrvatske i regiona, što bi doprini-jelo učvršćivanju postojećih i uspostavljanju novih poslovnih kontakata i konačno povećanju izvoza na ova tržišta.

Piše: Lejla Međedović

Uspješno predstavljanje bh. privrede na sajmu SASO u Splitu

( )- 16. sajam SASO- 1.326 izlagača iz 13 zemalja- Osam učesnika iz BiH- Grupni nastupi izlagača iz BiH, Njemačke,

Austrije, Poljske, Mađarske i Slovenije


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u sa-radnji sa USAID-SIDA FIRMA projektom i Predsta-vništvom njemačke privrede u Bosni i Hercegovini,

organizirala je promociju sajma BAU, koji će se održati od 14. do 19. 1. 2013. godine u Minhenu. Prisutnim na promociji pri-kazan je film o sajmu BAU 2013, prezentirana iskustva izlaga-ča i posjetitelja te ukazano na prednosti izlaganja na međuna-rodnim sajmovima.

Promotor i zastupnik sajma iz Predstavništva njemačke privrede u BiH Samir Mušić je istakao da sajam BAU ima tra-diciju oko 60 godina te da predstavlja jedan od najvećih i naj-značajnijih međunarodnih sajmova graditeljstva, arhitekture, pratećih djelatnosti i sistema gradnje. On je istakao da na saj-mu izlaže više od 2.000 izlagača iz cijelog svijeta, a posjeti ga oko 280.000 posjetilaca. Najviše su prisutni izlagači iz Njema-čke, Italije, Švicarske i Austrije, ali i iz Turske, Poljske i Češke.

Na prezentaciji je istaknuto da je sajam BAU 2011. posjetilo oko 350 zainteresovanih iz BiH, a da je plan da se u 2013. godi-ni, prvi put, pojave i izlagači iz naše zemlje.

Prednost inovacijama

Na sajmu BAU 2013. najviše pažnje bit će posvećeno inovativ-nim rješenjima u oblastima toplinske tehnike te novim materi-jalima koji se upotrebljavaju u oblasti građevinarstva. Izlagački prostor sajma BAU 2013, koji čini 180.000 m2 izložbenog pro-stora u halama, već sada je popunjen oko 95 posto, a zakup pro-stora po m2 košta oko 250 eura, zavisno od forme izlagačkog prostora, plus PDV.

SAJMOVI >>>

Promoviran sajam BAU 2013.


U Sarajevu je zasjedala ekspertna grupa, formirana na sastanku Mješovite komisije za transport Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na ovom sastanku, bosansko-

hercegovačka strana, poštujući ranije donesene zaključke, uru-čila je slovenskoj strani Daljinar BiH. Istini za volju, Ministar-stvo komunikacija i transporta BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Odjeljenje za saobraćaj Distrikta Brčko i Vanjskotrgovinska ko-mora BiH, uložili su velike, zajedničke napore u izradi jedin-stvenog Daljinara BiH. Bez tih, zajedničkih napora, jednosta-vno, takvo što ne bi bilo moguće realizirati. Kako bi se ispošto-vao i drugi zaključak Mješovite komisije, ekspertna grupa je analizirala podatke koje su dostavili nadležni organi nadzora i kontrole te je ustanovila da se uredno održava 13 linija, zbog neodržavanja je potrebno brisati 14 linija, dok je za 14 linija potrebno provesti dodatne provjere i postupke. Prijevoznicima se trebaju dostaviti tabelarno prikazani podaci koji čine sasta-vni dio zapisnika, kako bi im se omogućilo da u slučaju, da im se red vožnje predlaže za brisanje, do 1. decembra 2011. godine dostave dokaze o održavanju linije u skladu sa redom vožnje i uslovima iz dozvole. Naredni sastanak ekspertne grupe trebalo bi da se održi do sredine februara 2012. godine, a u skladu sa

TEMA >>>

obavezama koje proizlaze iz posljednjeg Protokola sa sastanka Mješovite komisije za transport. Do tada, obje strane treba da poduzmu sve zakonom predviđene mjere kako bi se osiguralo održavanje polazaka u skladu sa redovima vožnje i uvjetima iz dozvole, ne ulazeći u ugovorne odnose prijevoznika.

Slovenci će pozitivno rješavati zahtjeve za promjenu redova vožnje

Bosanskohercegovačka strana informirala je kolege iz Slovenije da je u pripremi novi Pravilnik o usklađivanju redova vožnje na međunarodnim autobusnim linijama. Isto tako, slovenska strana je obavijestila bosanskohercegovačku da će od 1. janua-ra 2012. godine, u skladu sa zakonodavstvom Republike Slove-nije, pozitivno rješavati zahtjeve za promjenu redova vožnje na linijama između BiH i Slovenije, na dijelu trase koja se nalazi na teritoriji Slovenije, bez obzira na postojanje ili nepostojanje saglasnosti bosanskohercegovačke strane. Da li je ovo uvod u veliko pospremanje u oblasti međunarodnog linijskog prijevo-za putnika ili ne, ostaje da se vidi u naredna dva-tri mjeseca.

Uvid u Zapisnik sa sastanka ekspertne grupe BiH i Slove-nije, kao i detaljan tabelarni pregled statusa svih linija, možete naći na službenoj stranici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine: www.komorabih.ba.

Piše: Zijad Sinanović

Uvod u veliko pospremanje u međunarodnom linijskom prijevozu putnika?

Postojanje velikih ovlasti koje Mješovitoj komisiji za transport daju odredbe Sporazuma između Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine, pogodovale su da se krene u uvođenje svojevrsnog reda u obavljanju lini-jskog prijevoza putnika između ove dvije države. Na posljednjem sastanku Mješovite komisije za transport Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine, donesena su dva veoma važna zaključka: da se slovenskoj strani dostavi Daljinar BiH i da se formira ekspertna grupa koju sačinjavaju predstavnici ugovornih strana i koja će na osnovu nalaza organa nadzora i kontrole obje zemlje predložiti Mješovitoj komisiji efikasne načine i mjere za rješavanje otvorenih pitanja.


Posjeta čeških turističkih operatera je realizovana u sara-dnji sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Pragu, koja je Udruženju prenijela informacije o sve većem intere-

sovanju čeških gostiju za bosanskohercegovačke turističke de-stinacije. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine predstavnici AČCKA-e obišli su stari dio grada i degustirali najbolja jela iz nacionalne kuhinje. Domaćini u Sarajevu bili su im hoteli Sun-

ce i Grand, gdje je gostima iz Češke prikazan dio bogatog fol-klora i kulturnog naslijeđa naše zemlje.

Zahvaljući angažmanu Turističke agencije Fortuna tours, gosti iz Češke upoznali su se i sa turističkom ponudom grada Mostara i Zapadne Hercegovine. Prilikom obilaska hotela Na-um u Neumu, češki turistički radnici iskazali su interes za po-nudu u narednoj ljetnjoj turističkoj sezoni.

Put vina istočne Hercegovine

Domaćini iz Turističke organizacije Trebinja predstavili su Če-sima bogato kulturno-istorijsko naslijeđe grada i okoline te ih upoznali sa turističkim proizvodom Puta vina Istočne Herce-govine, u okviru kog su posjetili vinarije Vukoje, Tvrdoš i An-đelić, pogodne i za jednodnevne izlete iz Dubrovnika i sa crno-gorskog primorja.

Gosti iz Češke bili su oduševljeni prirodnim ljepotama Na-cionalnog parka Sutjeska i planine Zelengore, kao i rafting po-nudom za ljubitelje avanturističkog turizma u okolini Foče.

česi impresionirani bh. turističkim atrakcijama

U Bijeljini gosti su boravili u Etno selu Stanišić, najpoznatijoj tu-rističkoj atrakciji ovoga kraja, gdje ih je dočekao i pozdravio predsjednik SO Bijeljina Dragan Đurđević. Za izvanredne im-presije o turističkim destinacijama Bosne i Hercegovine, koje su ponijeli češki turoperatori, zaslužna je i Turistička organizacija grada Banje Luke (TOBL), koja je prezentovala turističke poten-cijale ovog kraja, s posebnim akcentom na avanturistički i etno-turizam. Kako je za InfoKom potvrdio predsjednik TOBL-a Ostoja Barašin, posjeta je rezultirala konkretnim dogovorima o nastavku i intenziviranju saradnje Banje Luke i čeških turističkih agencija.

Prilikom posjete Ski-centru na Kupresu i olimpijskim plani-nama Bjelašnici i Jahorini gosti iz Češke upoznali su se i sa ovo-godišnjom zimskom turističkom ponudom Bosne i Hercegovi-ne. Na osnovu dogovorenih aranžmana, očekuje se da bi ove, kao i ostale zimske turističke centre u našoj zemlji, mogao posje-titi značajan broj skijaša iz Češke.

SAJMOVI >>> Češki turistički operateri u Bosni i Hercegovini

Udruženje za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine bilo je krajem oktobra domaćin predstavnicima Asocijacije čeških turističkih agencija i turoperatora (AČCKA), koji su našu zemlju posjetili s ciljem da se upoznaju sa najatraktivnijim turističkim destinacijama i prošire turističku ponudu na češkom tržištu. Tokom posjete, koja je trajala od 24. do 31. oktobra, gosti iz Češke obišli su Sarajevo, Ko-njic, Mostar, Blagaj, Čapljinu, Počitelj, Neum, Trebinje, Nacionalni park Sutjeska, Foču, Goražde, Višegrad, Bi-jeljinu, Brčko, Banju Luku, Kupres i olimpijske planine Bjelašnicu i Jahorinu.

Piše: Smilja žuža

Saradnju podržao i ambasador češke

Posljednjeg dana posjete gostima iz Češke u sarajevskom hotelu Grand priređena je svečana večera, uz bogat kulturno-umjetnički program u kom je učestvovao ansambl Kulturno-umjetničkog društva Lola iz Sarajeva. Večeri su prisustvovali predstavnici Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, turistički privrednici iz naše zemlje, kao i ambasador Češke Republike u Sarajevu gospodin Tomaš Sunjog.

Česi otkrili nove turističke destinacije u našoj zemlji


Promotivnim aktivnostima najatraktivnijih turističkih destinacija iz cijele Bosne i Hercegovine prisustvovali su predstavnici vodećih turističkih agencija iz zemalja Ev-

ropske unije. Posebno interesovanje pokazali su predstavnici agencija iz Bugarske, Poljske, Češke, Turske i Mađarske, koji su tokom održavanja sajamske manifestacije uspostavili kontak-te s našim turističkim privrednicima i izrazili želju da svoje go-

ste dovedu u Bosnu i Hercegovinu. Pored brojnih zvaničnika i velikog broja gostiju sajma, naš štand posjetili su ambasadorka Bosne i Hercegovine u Poljskoj gospođa Koviljka Špirić i gene-ralni sekretar Turističke komore Poljske gospodin Jozef Rataj-ski, koji su istakli važnost prisustva turističkih privrednika iz BiH na sajmu u Poznanju i poželjeli uspjeh u privlačenju što većeg broja gostiju iz Poljske i cijele Evrope u našu zemlju.

Razmjena iskustava

Istovremeno, ova prestižna sajamska manifestacija, na kojoj tradicionalno učestvuje oko 40 zemalja i preko 740 izlagača, a posjeti je više od 20.000 posjetilaca, bila je prilika za razmjenu iskustava sa predstavnicima brojnih nacionalnih i regionalnih turističkih organizacija sa turoperatorima, hotelijerima, avio-kompanijama te preduzećima iz oblasti osiguranja i transporta. Tokom sajma naši izlagači imali su priliku i da prisustvuju broj-nim pratećim manifestacijama, seminarima, izložbama i pre-zentacijama, posebno onim na velikoj sceni Tour salona, spe-cijalno opremljenoj za turističke promocije.

11 učesnika iz BiH

Na štandu Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine svo-ju ponudu predstavili su Turistička organizacija RS, Turistička agencija Fortuna tours iz Mostara, hoteli Grand i Sunce iz Sa-rajeva, hoteli Termag i Vučko sa Jahorine, Turistička organiza-cija grada Banje Luke, Turistička organizacija Bijeljina, Zdrav-stveno-turistički centar Banja Vrućica, Rafting klub Bodo i Tu-ristička agencija Interturs iz Foče.

SAJMOVI >>> Uspješno učešće bh. turističkih privrednika na sajmu turizma u Poznanju

Na međunarodnom sajmu turizma Tour salon 2011, koji je u poljskom gradu Poznanju održan od 19. do 22. oktobra ove godine, prvi put predstavljena je kompletna turistička ponuda Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući us-postavljanju saradnje između Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Turističke komore Poljske, kao i ak-tivnostima Udruženja za turizam i ugostiteljstvo STK BiH, naša turistička preduzeća i privrednici bili su u prilici da na ovoj uglednoj sajamskoj manifestaciji na jedinstven način predstave svoju turističku ponudu. Najatraktivnije bosanskohercegovačke turističke destinacije, koje su bile predstavljene na štandu STK BiH, privukle su veliki broj posjetilaca i poslovnih ljudi iz Evrope i cijelog svijeta.

Piše: Smilja žuža

Velik interes za naše turističke destinacije

Raste broj gostiju iz Poljske

Učešću naših turističkih privrednika na Sajmu turizma u Poznanju prethodile su brojne aktivnosti Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine sa našim partnerima iz Poljske, s ciljem još veće posjete gostiju iz te prijateljske zemlje, koja je u ovoj godini, na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, rasla za više od dva procenta u odnosu na 2010. godinu.

U junu ove godine Udruženje sa svojim članovima organizovalo je prezentaciju bosanskohercegovačkog turizma u Varšavi, nakon čega je u avgustu ove godine uslijedila posjeta poljskih turističkih operatora i novinara Bosni i Hercegovini. Na osnovu najavljenih aranžmana, u narednoj godini moguće je očekivati dalji porast broja posjeta i noćenja gostiju iz Poljske u Bosni i Hercegovini.


Početak novembra donosi nove znatno niže cijene kukuruza. Vještački suv kukuruz standardnog kvaliteta se u periodu od 7. do 10. novembra nudi po cijeni od 155,00 do 160,00 eura/t, dok se prirodno suv kukuruz može kupiti po cijeni od 152,00 do 154,00 eura/t, a sirov kukuruz 14-16% vlage od 144,00 do 146,00 eura/t, što je niža cijena za 10,00 eura/t u odnosu na protekli period. Cijena kukuruza na domaćem tržištu se kreta-la od 345,00 do 420,00 KM/t + PDV, zavisno od pariteta i kva-liteta kukuruza.

Pala i cijena pšenice

Tokom proteklog mjeseca je došlo i do blažeg pada cijene pšeni-ce. Pad cijene je zabilježen kada su u pitanju ponude i sa tržišta Mađarske, a i sa tržišta Srbije. Pšenica boljeg kvaliteta se i dalje najviše uvozi iz Mađarske, gdje se cijena visokokvalitetne pšeni-ce kretala od 190,00 do 207,00 eura/t, dok se pšenica standard kvaliteta B1 nudila po cijenama od 180,00 do 185,00 eura/t. Re-alizovane cijene su niže i do 5,00 eura/t. Najniže cijene pšenice su i dalje sa tržišta Srbije, odakle se pšenica nudila po cijenama od 164,00 do 191,00 euro/t, zavisno od kvaliteta, što je i pad cije-ne za 10,00 eura/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kre-tale od 180,00 do 195,00 eura/t. Cijena domaće pšenice se kre-tala od 410,00 do 450,00 KM/t + PDV.

Mađarsko tržište najpovoljnije za kupovinu ječma

Najpovoljnije ponude ječma su i dalje sa tržišta Mađarske, oda-kle se ječam nudio po cijeni od 180,00 do 186,00 eura/t. Na trži-štu Hrvatske i Srbije je cijena znatno veća i nije konkurentna mađarskim cijenama. Na domaćem tržištu cijena se nije mije-njala i kretala se od 420,00 do 470,00 KM/t + PDV.

Cijena sojine sačme je niža u odnosu na protekli mjesec. Po-nude sa tržišta Slovenije u odnosu na protekli mjesec su niže za 7,00 do 8,00 eura/t, tako da se sačma 46% proteina nudila od 290,00 do 311,00 eura/t. Na domaćem tržištu najniža nuđena cijena za sojinu sačmu 46% proteina je 645,00 KM/t + PDV.

Ponude suncokretove sačme 33-36% proteina iz uvoza su se kretale od 136,00 do 153,00 eura/t, što je znatno niža cijena, dok se sačma niže proteinske vrijednosti 26% proteina sa tržišta Slo-vačke nudila po cijenama 113,00 do 115,00 eura/t. Došlo je i do značajnijeg pada cijene suncokretove sačme na domaćem tržištu pa se sačma nudila po znatno nižim cijenama i do 60,00 KM/t u odnosu na protekli mjesec – zavisno od proteinske vrijednosti.

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Porastom vodostaja Dunava i uplovljavanjem prvih barži za izvoz kukuruza iz Srbije polovinom oktobra je došlo do rasta cijene. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su za samo sedam dana porasle za 10,00 eura/t. Takva cijena se zadržala vrlo kratko, toliko koliko je bila pojačana potražnja zbog izvoza. Odmah potom dolazi do slabljenja dinara u odnosu na euro i novog pada cijene.

Cijena kukuruza ukonstantnom padu


Tendencija pada cijene šećera je nastavljena i početkom no-vembra za 0,03 KM/kg i trenutno se domaći šećer nudi po 1,42 KM/kg + PDV, dok je cijena brazilskog šećera pala za oko 3 % u odnosu na prošli mjesec i nudi se po 1,41 KM/kg + PDV. Iz-vozna ponuda šećera iz Srbije iznosi od 790,00 do 800,00 eura/t i zbog svoje nekonkurentne cijene u odnosu na brazilski šećer, čija je cijena u lukama 610,00 eura/t, veletrgovci se i dalje ne odlučuju na uvoz iz Srbije.

Floriol suncokretovo ulje se u oktobru nudilo od 2,136 do 2,307 KM/l + PDV, a Floriol Plus, Familly i Duet od 2,13 do 2,307 KM/l + PDV. Izvozna ponuda ulja iz Mađarske prema BiH iznosila je od 1,04 do 1,10 eura/l, iz Srbije 1,04 do 1,06 eura/l, a iz Makedonije 1,13 eura/l. Bimal je takođe snizio svoje cijena ulja za 0,08 KM/l i cijena se kreće od 2,14 do 2,22 KM/l + PDV. Cijene uljane repice i suncokreta na mađarskoj berzi imale su uzlazni trend i kreću se za uljanu repicu 397,00 eura/t, a za suncokret 415,00 eura/t.

Potražnja za brašnom manja od ponude

Cijena brašna je na domaćem tržištu stabilna, potražnja je i da-lje mnogo manja od ponude, ali većih promjena cijene i dalje nema. Trenutno cijene su za T-400 0,60 do 0,70 KM/kg + PDV, T-500 je 0,528 do 0,717 KM/kg + PDV. Što se uvoznog brašna iz Srbije tiče, cijena je pala za još 5,00 eura/t, tako da se T-400 nudio od 250,00 do 330,00 eura/t, T-500 240,00 do 270,00 eura/t, T-850 230,00 eura/t.


U oktobru snižene cijene ulja i šećera

Tokom oktobra cijene prehrambenih roba bilježile su izvjesne promjene. Kraj proteklog mjeseca je obilježio pad cijene šećera za 0,015 KM/kg te je njegova prodajna cijena iznosila 1,45 KM/kg + PDV. Kada je ponuda ulja u pitanju, u toku proteklog mjeseca dolazilo je do postepenog pada cijene ulja na domaćem tržištu u prosjeku za 0,10 KM/l.

Kretanje cijena od 11. 10. do 10. 11. 2011.



Prva sedmica novembra značajna je po promjeni cijena armatur-ne mreže i betonskog gvožđa te je to najvažnije dešavanje što se tiče građevinskih materijala. Domaći proizvođači i veletrgovci armaturnog željeza 1. novembra objavili su nove, znatno niže ci-jene svojih proizvoda. Nuđene cijene niže su za 20 eura/t. Na ovakav potez proizvođači su se odlučili zbog privođenja građe-vinske sezone samom kraju, kao i smanjene potražnje ovog pro-izvoda. Najniža ponuda za armaturnu mrežu iznosi 1.135,00 KM/t + PDV, dok se kod betonskog gvožđa u zavisnosti od pro-fila bilježi kretanje od 998 do 1.080,00 KM/t + PDV.

Što se tiče opekarskih proizvoda, cijene su stabilne i bez ve-ćih oscilacija, a ponuda je raznolika, jer su na tržištu BiH zna-čajno prisutni, pored domaćih, i proizvođači sa tržišta Hrvat-ske i Srbije. Primjera radi, najniža ponuda za blok giter 25x19x19 u veleprodaji je iznosila 0,48 KM/kom, a najviša 0,88 KM/kom.

Zacementirane cijene

Domaće tvornice cementa nisu mijenjale cijene već duži vre-menski period, ali ponuda na tržištu varira u zavisnosti od to-ga kako su veletrgovci potpisali ugovore sa cementarama. Naj-niža ponuda za cement je Tvornice cementa Kakanj i iznosi, za kvalitet PC 45, 161,00 KM/t + PDV.

Cijene rezane građe koja se koristi u građevinarstvu su ostale na nivou koje su imale u prethodnom periodu, jer se ni

Kretanje cijena od 10. 10. do 10. 11. 2011.

cijena sirovine nije mijenjala. Najniža ponuda za grede jela/smrča iznosi 243,00 KM/m3 + PDV, dok je za dasku d=24 mm potrebno izdvojiti 220,00 KM/m3 + PDV.

Građevinski radovi, a samim tim i veći promet građevin-skih materijala će u narednom periodu biti sveden na najma-nju moguću mjeru, a veći obim radova se očekuje sa prvim po-voljnim vremenskim prilikama.

Nedostatak većeg obima radova u oblasti visokogradnje doveo je i do smanjene potražnje za građevinskim robama. Period koji je iza nas, kod građevinara je bio obilježen značajnim sniženjem cijena armaturnog željeza i akcijskim ponudama opekarskih proizvoda.

Smanjena potražnja oborila cijene građevinskih materijala


Pokretanje vlastitog biznisa jedan je od suštinskih eleme-nata američkog sna. U SAD-u postoji 28 miliona malih firmi koje pokreću kotač poduzetništva s udjelom od 57

posto radne snage, piše Business Insider. Ako analiziramo sta-nje, današnje velike kompanije su u većini slučajeva na početku bile mala preduzeća. Tako je krenuo i osnivač Applea Steve Jobs, koji je tvrdio da na početku pokretanja biznisa morate imati strast i upornost.

Male firme za velike poslove

U 70 posto malih firmi u SAD-u upravlja samo jedna osoba. Među zanimljivim činjenicama stoji i ona da male firme zapo-šljavaju 57 posto radne snage, a one plaćaju i 44 posto ameri-čkih plaća. Od država koje se najviše oslanjaju na male podu-zetnike, to su sjeverozapadne Montana i Wyoming. Za razliku od Kine, kojoj je za početak poslovanja potrebno 38 dana, američkim malim firmama je potrebno samo šest dana. Udio u malim poduzetnicima čini i 12,5 posto imigranata koji svojim inovacijama doprinose poslovnoj sceni. Tako u New Yorku, imigranti čine 46 posto samozaposlenih u svojim poduzećima. Tome ide u prilog i činjenica da takve male firme stvaraju 13 puta više patenata po zaposleniku nego velike kompanije za patentiranje. Ipak, ako nakon deset dana od finansijske ili bilo koje druge katastrofe američka mala firma ne može nastaviti poslovanje, ona propada. Samo njih 50 posto preživi svojih pet godina poslovanja, dok 70 posto njih na tržištu ostaje dvije godine.

TEMA >>> Škola malog biznisa

Od 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Komisiji je bilo teško da među mnoštvom dobrih ideja, odaberu dvije najbolje.

Svakih osam minuta novi stečaj

Iako su mala poduzeća u 2009. godini odlazila u stečaj svakih osam minuta te se trećina njih oslanja na kredite za finansira-nje, 60 do 80 posto novih radnih mjesta dolazi upravo od njih. Vođeni ovim činjenicama i prateći svjetske trendove, Vanjsko-trgovinska komora BiH – Institut za edukaciju u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i Fondacijom za socijal-no uključivanje u BiH pokrenula je projekat “Daj ideju – po-stani poduzetnica”, koji ima cilj da motivira nezaposlene žene na pokretanje samostalnog biznisa. Realizacija projekta je po-čela u augustu 2011. godine.

Nezaposlene žene su najprije pohađale Školu malog bizni-sa, a zatim su izrađivale biznis planove za djelatnost koju žele da osnuju. Jedna od aktivnosti projekta je bila “Izbor dva naj-uspješnija biznis plana“, koji će biti finansirani iznosom od po 10.000 KM i asistencijom u prva tri mjeseca rada. Od 140 ne-zaposlenih žena koje su u okviru projekta prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Zadatak Komisije za izbor najuspješnijih budućih poduzetnica nije bio nimalo lak jer je bilo dosta dobrih ideja. Na kraju su izabrana dva najbolja biznis plana i to: “Plastenička proizvodnja začina, začinskih salata i mente“ Aide Smajić i “Izrada suvenira – rad na staklu i kaligrafija“ Amine Oprašić.

”Vaša adresa za edukaciju”

U narednom periodu Vanjskotrgovinska komora BiH će pru-žiti punu podršku osnivanju i ostvarivanju poslovnih aktivno-sti ovih firmi putem različitih aktivnosti. Uz pomoć konsulta-nata, bit će pokrenute procedure za registraciju obrta/firme, nabavku neophodne opreme, povezivanje sa budućim poten-cijalnim partnerima, dobavljačima, različite edukacije i druge neophodne aktivnosti prema procjeni konsultanata i poduze-tnica.

Po završetku projekta podrška Vanjskotrgovinske komore BiH neće prestati jer Komora predstavlja pouzdan izvor infor-macija, gdje se na jednom mjestu kako domaćim tako i stra-nim partnerima pruža veliki broj usluga (poslovne i tržišne in-formacije, informacije o propisima i zakonima, savjetodavne usluge, promotivne aktivnosti, baze podataka itd).

Uvjereni smo da će mlade poduzetnice, ali i sve bosansko-hercegovačke kompanije Vanjskotrgovinsku komoru BiH pre-poznati kao svog pouzdanog partnera, a ECOS – Institut za edukaciju će biti ”Vaša adresa za edukaciju”.

Piše: Aida Ajanović

Izabrani najbolji biznis planovi


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

U ovom broju InfoKoma naš saradnik iz Slovenije Evgen Gec prenosi nam pismo osobe koju je izdala komunikacija. Svi smo se mi ponekad zapitali da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili je isključivo teorija. Upravo zbog toga vrijedi pročitati sljedeće redove.

Bila je prva rečenica napisana u pismu osobe, koja je često bila prisutna na različitim radionicama.

Priznati moram, da sam u nepovoljnoj situaciji za koju jednostavno ne mogu naći rješenja, zato se obraćam vama.

Radim u poznatoj kompaniji na odgovornom radnom mjestu pa vjerovatno imam nešto veće mogućnosti popunjavanja vlastitog prodajnog znanja. Svakako sam oduševljena što mogu pridobiti informacije, koje mogu u praksi da koristim, ali često se u potpunosti razlikuju od realnosti i to mi stvara poteškoće. Otrovana novim idejama, jakom energijom i širokim znanjem, saradnicima pružam prijedloge, kojima bi svakako mogli poboljšati posao u cjelini, posebno sada kada situacija u prodajnim sferama nije baš najbolja.

Percepcija između snage motivacije u toku obrazovanja i izvođenja svojih radnih zadataka postaje sve snažnija i sve teže obavljam svoj posao. Još i više! Moji prijedlozi i želja za boljim stvaranjem sve češće pogoršavaju odnose sa saradnicima. Na sastancima me gledaju kao da sam s prijedlozima i preporukama za bolje stvaranje pala s neba, da uvijek nešto izmišljam, da bih neprekidno nešto mijenjala... Kako god, postala sam saradnica koja se pravi suviše pametna, koji želi da je neprekidno ispred drugih. To je dovelo do nesuglasica zbog kojih su neke stvari otišle još dalje. Počelo se govoriti da se družim sa... i da zato...

To što osjećam o okvirima obrazovanja, daje mi snagu i vjerujem da je to nešto čime mogu bolje stvarati. Ali često se pitam, da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili je isključivo teorija, koja djeluje ukoliko... Jednostavno, pitam se zašto mi je sve to trebalo da sam sa tolikom ambicijom ušla u svijet poduzetništva, posebno prodaje u kojoj ne postoje granice znanja. Toliko sam zbunjena da stvarno više ne znam šta učiniti. Što više pokušavam prema saradnicima mijenjati svoj stav, sve više se moram prilagoditi njihovom ponašanju. Zbog njihovog neodgovornog i nepoštenog ponašanja prema drugima, to mi svakako ne odgovara. Ukoliko se suviše družim sa podređenima i pokušavam se prilagoditi njima, imam poteškoće sa nadređenima i obrnuto.

Jednostavno nisam više pametna! Posao koji radim volim i ponosna sam na to da kompanija u kojoj sam zaposlena ulaže u moje znanje. Svakako nemam odgovora zašto zapravo to čine, zašto ne šalju na edukacije i druge, odnosno, zašto mi, ukoliko znaju da time napredujem, ne dozvoljavaju da obavljam svoj posao bolje, naprednije i na kraju krajeva – s većim doprinosom u cjelini. Za vaš odgovor ili prijedlog, unaprijed se lijepo zahvaljujem.

(Kraj pisma)

Piše: Evgen Gec

Molim vas,pomozite mi!


>>>

Svaki odnos ljude spaja, udaljava ili razgrađuje njihove interese

Da biste mogli primjer dobro razmotriti, bilo bi dobro popuniti sljedeće rečenice:• Razlog što se osoba nalazi u situaciji koju je navela u pismu, prema vašem mišljenju je ...............................................................................................................• Kompanija koja izvodi takvu politiku rada .............................................................................................................• Što se saradnici prema osobi ponašaju na takav način, uzrok je u ...........................................................................................• Da bi osoba u potpunosti promijenila vlastito djelovanje prema drugima, trebala bi ..............................................................................................................

Pismo kao takvo navodi na niz mogućih odgovora i svaki među njima mogao bi biti pravi. Odgovor koji opisujem u na-rednom tekstu je konkretan i vjerujem da ste sami istakli rje-šenja, koje ste, neki među vama, već koristili, međutim, drugi-ma može biti od pomoći ukoliko se nađe u sličnim situacijama.

1. Kao što ste, vjerujem, i sami primijetili, osobu u navede-nom pismu izdala je komunikacija. Sebe prikazuje kao pri-mjer dobrog i naprednog ponašanja, što nije pogrešno. Na-protiv! To je dobro, ali isključivo kada se tačno zna šta i zašto se nešto čini. Da li se odnosi na radne zadatke, ponašanje ili obrazovanje? Biti napredan i vjerovati u to da se želi činiti dobro u svoje ime i ime kompanije, pošteno je i vrijedno hvale. U kompanijama se u praksi primijeti da osobe koje se suviše ističu svojim ponašanjem, iako je to dobro, time ra-zbijaju prosjek ostalih i tako dolazi do nesuglasica. Obično se takve vrste poteškoća rješavaju na način da se takva osoba, iako je produktivna, mijenja. 2. Iz pisma se, najprije, može prepoznati kako stanje osobe u njezinom kontekstu djelovanja nije stabilno. Nema vlastitih ciljeva koje bi pratila i više se bavi drugima nego sobom. U

pismu kaže kako se drugi ponašaju, šta kompanija za nju či-ni, zašto to radi. Takvo zapažanje dodatno se potvrđuje upo-trebom riječi “percepcija“. Potvrdila je da se u situaciji ne snalazi, zato i okolina prema njoj tako djeluje.3. Iz navedene situacije u pismu moglo bi se razmotriti da je u samoj kompaniji prisutan mobing. To se primijeti iz doga-đaja, odnosno načina ponašanja zaposlenih, uključujući i rukovodeći kadar.4. Ono što je u pismu pozitivno, jeste da osoba ima volju i želju da kvalitetno radi, ali radna okolina u odnosu na oče-kivanja to ne prihvaća u njezinom kontekstu razmišljanja. Glavna poteškoća je zapravo u njoj samoj, a ne u okolini! Sama mora razumjeti šta zapravo želi, kakav je njen cilj u kontekstu budućeg rada i kako ga na najbolji i pošten način postići.

Pažljivo sa upotrebom riječi!

Riječi vas u svakoj od situacija mogu spasiti ili ugroziti. Kako se kaže, nije toliko važan kontekst onoga što se želi reći, koliko je važan način kojim se to čini. Klonite se korištenja riječi koje u razgovorima odbijaju. Često se primijeti kako pojedinci, da bi istakli svoje vrijednosti, u razgovorima i pisanim tekstovima koriste rečenice sa komplikovanim ili stranim izborom riječi. To čitaoca odbija i sprečava dalje praćenje. Tekst u pismu koje ste pročitali bio je jednostavan i jasno se moglo razmotriti šta osoba s njim želi postići. Istovremeno je izborom riječi upro-pastila sebe, iako to nije bila namjera.

U potpunosti je razumljivo da je pismo sastavila na takav na-čin zato jer je željela odgovor od strane treće osobe koja nije ve-zana za samu kompaniju. Uporedo s tim, vjerujem da je očeki-vala i odgovor koji bi bio drugačiji. Takav koji bi nju pohvalio za zauzimanje, da bi se njene inicijative, koje su isključivo usmjere-ne ka većoj i kvalitetnijoj produktivnosti kompanije, razumjele i da bi joj se, jer sve to čini, ukazalo više poštovanja.

U sličnim situacijama je najvažniji pristup rukovodećeg ka-dra. Mora se znati takvo djelovanje pravilno pojasniti i istovre-meno održavati sve prethodne segmente koji su za kompaniju najbolji. To nije jednostavno, ali svakako je tema koja se može nadograditi u sljedećem broju.

“teška“ 120 miliona km

Documents