teorija neobrazovanosti - konrad paul liessmann

8/9/2019 Teorija Neobrazovanosti - Konrad Paul Liessmann

1/65


2/65

Konrad Paul Liessmann

TEORIJA NEOBRAZOVANOSTI Zablude društva znanja

izdavač: Naklada Jesenski i Turkza izdavača: Mišo Nejašmićurednica biblioteke: Irena Miličićrecenzenti: Nadežda Čačinovič Nenad Karajićra!ički urednik: "oris Kuks njemačkoa #reveo: $ead Mu%amedaić

Konrad &aul 'iessmann: Theorie der Unbildung. Die Irrtumer der

Wissensgesellschaft © ())* Konrad &aul 'iessmann&revedeno #rema izdanju Paul Zsolnay Verlag + ,ien ())*-Teorija neobrazoanosti. Zablude dru!ta znanja" Naklada Jesenski i Turk. ())/ 0 Jesenski i Turk

Sadržaj

Predgovor! T"o #e $i%i milijuna& ili: Sve &%o se mora 'na%i

(! )%o 'na dru&%vo 'nanja*+! O$ra'ovanje, -oluo$ra'ovanos%, neo$ra'ovanos%.! PISA/ Ludilo ranglis%e0! Koli"o %eži 'nanje*1! Bologna/ Pra'nina euro-s"og viso"o&"ols"og -ros%ora2! Eli%no o$ra'ovanje i -ro%u-rosvje%i%eljs%vo3! Is-od 4r%e/ Vrijednos% 'nanja5! 6os%aje re7orme o$ra'ovanja8Biogra7ije


3/65

Predgovor

1ivimo u društvu znanja- 2va rečenica sokoli #rosvjetne #olitičare i #edaoe. sveučilišnere!ormatore i #ovjerenike 34+a5 ona #okreće istraživače. tržišta i #oduzeća- 6nanje i obrazovanjenajvažniji su resursi sirovinama siromašne 3uro#e. a tko ulaže u obrazovanje. ulaže u budućnost-$ ništa manjim #atosom #riziva se kraj industrijsko rada. a svekolika se enerija usredotočuje nadjelatnosti 7utemeljene na znanju8- 6nanje je. me9utim. i u drukčijem smislu u modi-

ebate oko elitni% sveučilišta i uvjeta studiranja dos#ijevaju na naslovnice novina i maazina.

navodno manjkava kvaliteta škola i sveučilišta + &I$; + dovodi do obrazovno+#olitički% ataka#anike. kult i borba za vr%unske istraživače i #otencijalne nobelovce sročuju se kao nacionalne#otrebe. u medijima se množe science##rodukti " insceniraju se ne samo kratki sim#oziji o svimzamislivim temama. neo su tu i due noći #osvećene znanosti i istraživanjima. a jedna odnajus#ješniji% tv+emisija o#ćenito je šou znanja-

Na #rvi bi se #oled molo učiniti da tobožnji san #rosvjetiteljstva o sveobu%vatno obrazovanomčovjeku u #osve in!ormiranom društvu konačno #ostaje realnost. iako je drui #oled na aktualne!ormacije bitno trezniji- Mnoo toa što se #ro#aira i #roklamira #od naslovom društvo znanja#ri #ozornijem se motrenju očituje kao retorička esta koja ideji obrazovanja duuje manje neočvrstim #olitičkim i ekonomskim interesima- ruštvo znanja nije noum" niti isključujeindustrijsko društvo- &rije bi se dalo zaključiti da brojne re!orme obrazovanja vodeindustrijalizaciji i ekonomizaciji znanja. čime se #redodžbe klasični% teorija obrazovanja u#ravoizvrću u svoju su#rotnost-


4/65

Neo%umanizam je ideju obrazovanja !ormulirao kao #roram čovjekova samooblikovanja iobrazovano ra9anstvo živjelo je #o njoj kako je znalo i umjelo- No ideja obrazovanja #restala jebiti cilj i mjerilo za središnje momente #rodukcije. #osredovanja i #rilaodbe znanja- Time%anizmi danas ne !unkcioniraju samo onkraj ideje obrazovanja. neo u#ravo nalašavajunjezinu odsutnost- Činjenica da više nitko ne umije reći u čemu bi se danas sastojali obrazovanje ilio#ća naobrazba ne #redstavlja nikakav subjektivni nedostatak. neo je rezultat mišljenja da seobrazovanje mora svesti na izobrazbu. a znanje deradirati na #re#oznatljivu brojku %umanoka#itala s kojom je mouće računovodstveno ras#olaati-

$vekolika teorija obrazovanja danas. mjerena onime što je u euro#skoj tradiciji #očevši od antike#odrazumijevalo moućnost čovjekova obrazovno oblikovanja. morala bi stoa u nastavku;dornova kritičko #rorama biti 7teorija neobrazovanosti8- Neobrazovanost #ritom ne označuje

jednostavnu odsutnost znanja. kao ni stanovit oblik nekultiviranosti. neo katkada #osveintenzivno #ostu#anje sa znanjem onkraj svake ideje o obrazovanju- Neobrazovanost danas nije niindividualni #ro#ust. niti rezultat #romašene #rosvjetne #olitike- $udbina je to svi% nas. jer se radio nužnoj #osljedici ka#italizacije du%a-

&a i#ak je za#anjujuće da se ljudi očiledno ne mou tako jednostavno lišiti sjećanja na ono što senekoć smatralo obrazovanjem- Čežnja za valjanim estetskim kanonom baš kao i užitak u antičkojmitoloiji #okazuje da ljudi uvijek iznova #osežu za onim što nam kojekakvi re!ormatoriobrazovanja žele oaditi. služeći se #o #otrebi i sredstvima društva znanja i medija. ali #rotivnji%ovi% namjera- Takve čežnje u koje se umiješa i neki ovakav stav ne mou zanemariti činjenicuda iz toa više ne može izrasti nikakav socijalno obvezujući #ojam obrazovanja- No reminiscencijena ono što obrazovanje zacijelo nikad nije ni bilo. ali je barem tome težilo. mole bi dati svojdo#rinos tome da sebi do#ustimo donekle jasan #oled na ono neutješno stanje du%a što se samoza nuždu #rikriva eu!emizmom 7društvo znanja8-

"eč. ?- svibnja ())*-Konrad &aul 'iessmann


5/65

! T"o #e $i%i milijuna& ili: Sve &%o se mora 'na%i

Kviz 7Tko će biti milijunaš8. što a u Njemačkoj emitira jedna #rivatna televizijska #ostaja. a koji u;ustriji javna televizija daje #od naslovom 7Millionens%oB8. već odinama s#ada u najomiljenije inajus#ješnije emisije te vrste- 4z us#je% #riručničko bestselera ietric%a $c%Banitza,brazoanje. -e !to se mora znati C 'ildung. lles" /as man /issen mus) i romana o DErFGu &otteru

Joanne K- HoBlin. ovakve emisije za mnoe kulturne o#timiste s#adaju u one indicije koje#okazuju da je ljudski užitak u obrazovanju i čitanju ne#omućen-

4istinu je vrijedno #ažnje što se uvijek iznova na9u ljudi koji se. #roučavanjem leksikona i#riručnika. više ili manje dobro #ri#remljeni #red milijunskom #ublikom izlažu testu znanja- Nećebiti da su za to odovorni samo izledi za dobitak. #a ni simulacija is#itne situacije čije je#romatranje uvijek bilo #ovezano sa znatnim užitkom dobitka. neo i sama stvar o kojoj se radi:znanje- "aš na toj točki ta emisija. kultumo+industrijski #rodukt *ar e0cellence" demonstrira neštood onoa što se zbiva sa znanjem u društvu znanja-

Konstrukcija emisije #redvidljivo je jednostavna- Kandidatu koji je nakon različiti% #ret%odni%selekcijski% #ostu#aka dos#io u središte doa9anja #ostavlja se do #etnaest #itanja čiji stu#anjtežine raste kako se #ovećava novčana narada odre9ena za točne odovore- 6a razliku odvladajuće ideoloije umreženja. u ovom se kvizu #itanja kreću jedino #rema #unktualnom znanju-4na#rijed dani odovori #oznati iz #ostu#ka multi*le choice" od koji% treba odabrati jedan.omoućuju ne samo brzu i ne#osrednu reakciju. neo tako9er in nuce #okazuju dje su raniceizme9u #oa9anja. #ret#ostavljanja. znanja i obrazovanja- Tamo dje kandidati svoj odabirobrazlažu !ormulacijama kao što su 7To mi se čini #oznato8 ili 72 tome sam već jednom čuo8#oznato trijum!ira nad znanim. tamo #ak dje se o#erira vjerojatnostima i razvidnostima vladajuslutnje i tamna sjećanja. a ako tko doista nešto zna. tada se kao obrazloženje za odabir odovoradosljedno kaže: 7To znam-8 ašak obrazovanja ušulja se na koncu onda kad kandidatu us#ije natemelju svo znanja latinskoa ili čak rčkoa zaključiti što znače njemu ne#oznati stručni izrazi-

Kviz tako simulira kretanje #rostorom znanja. kretanje koje svatko #oznaje i može #onoviti. čime

se eventualno suuvjetuje njeova atraktivnost: samo smo malo toa razumjeli. #onešto znamo.nešto se dade #ret#ostaviti. no najveći dio nam je ne#oznat i u najboljem slučaju možemo#oa9ati-

Način na koji se znanje #rezentira u slijedu #itanja iz najrazličitiji% #odručja čini se. doduše.#ot#uno nesuvislim i slučajnim- 2d zemljo#isa do skul#ture. od književnosti do botanike. odkemije do !ilmske lazbe. od kulinarsko umijeća do o#ere. od #oslovice do #ovijesti: sve jemouće- Kontinencija. slučajnost odabira jedino je što drži na oku#u mnoštvo in!ormacija iznačenja koja se #ro#ituju u brzom slijedu5 enerator slučaja ira #resudnu ulou. očiledno jesamo #rocjena stu#nja teškoće što a se #ridaje #itanjima ljudsko djelo-

2vakva kontinencija. me9utim. odražava središnje iskustvo in!ormacijsko društva:ravnodušnost jednako valjanoa- 2naj tko u diitalnom oceanu #odataka lovi in!ormacije. nikads#ontano neće znati je li ono što #okaže tražilica u suodnosu s #itanjem- Traanja na intemetunakon #rvo koraka uvijek donose slučajem uvjetovane rezultate koji se #ri%vaćaju. jer bi svakidrui oblik traženja una#rijed bio osu9en na neus#je%- Kretati se u mreži uvijek znači zušnjavatineki konkretan slučaj sve dok se se ne #ojave rezultati koji izledaju #lauzibilno-

ažan razlo za us#je% 7Milijunaša8 zacijelo je u tome što ova emisija radikalno raskida sa svakimumišljanjem o obrazovanosti- Jedno #ored drui% ravno#ravno se nalaze sva mouća #odručjaznanja i života. #itanje o liku iz oet%eova 1austa ima istu vrijednost kao i #itanje o najnovijoj vezineke %ollBoodske zvjezdice. ne mou i ne smiju #ostojati nikakve %ijerar%ije. a nijednomkandidatu ne bi ni #alo na um odbaciti neko #itanje s na#omenom da se to ne mora znati-

Iz ovo se kviza može iščitati što je #reostalo od nekoć za%tijevano. a kasnije inkriminiranoo#će obrazovanja: sve može biti obrazovanje. ali obrazovanje već odavno više nije sve- iše nema#rivileirani% disci#lina i #odručja znanja. nidje se više ne is#ituje kanon. ali ni s#ecijalistinemaju u toj iri nikakvu šansu. a u #ravilu uz malo sreće najdalje dos#ijevaju eneralisti- Hastući


6/65

stu#anj težine #itanja ne ravna se tada ni #rema sve kom#leksnijim činjenicama. ali ni #remaonome što se #rije nazivalo visokim obrazovnim nivoom. neo #rema ezotičnosti i neobičnosti#odručja i #ojmova-

Lou znanja u su#rotnosti s obrazovnom knjiom ietric%a $c%Banitza ne suerira da se radi oonome što se mora znati. neo da je #ot#uno svejedno što se zna ili ne zna. jer se uz malo srećeuvijek zna nešto što se slučajno i #ita- Na čudnovat način ovaj kviz time uzvisuje ideju#unktualno činjenično znanja #o sebi. su#rotstavljajući se duo #revladavajućem re!ormnomstajalištu koje bi iz učenički% lava %tjelo #ronati !aktičko znanje kao nešto izolirano i nesuvislo-

2tkako je ovaj kviz doživio toliki us#je%. suvremeni učitelji više ne #rire9uju su%o#arne is#itnerazovore kako bi saznali koliko su nji%ovi učenici doista razumjeli radivo. neo oraniziraju ire#oa9anja #o uzoru na taj kviz koje se onda bez ot#ora #ri%vaćaju- Tako ne samo učenje neo i#rovjeravanje doista #ostaje zabavno. a na mala vrata medijsko doa9aja u nastavu #onovnodos#ijeva odavno omraženo is#itivanje u kojemu #odaci. činjenice i značenja stoje bez odnosa-

4čitelju kao voditelju kviza ujedno su s njemačkim i austrijskim #rotaonistima te emisijesu#rotstavljena i dva %abitualna modela #rema kojima bi se moao ravnati u svom #edaoškom#onašanju- ok je unt%er Jauc% #rema anketama ovim šouom dourao do toa da slovi kao jedanod naj#ametniji% Nijemaca kojemu se #ovjeravaju visoke #olitičke !unkcije. omiljenost austrijskomoderatora ;rmina ;ssinera zacijelo ima drue razloe- Jauc%u #olazi za rukom daintelektualnim stavom uvijek iznova stvori dojam kako on većinom i#ak zna nešto više odkandidata. #a je tako #oled na rješenje za njea #rije #otvrda neoli objava- $asvim je drukčije uslučaju nekadašnje skijaša čiji se šarm sastoji u tome da naj#rije ni ne #okušava djelovati kao dabi moao nešto #očeti s #ojmovima o kojima mora #ostavljati #itanja- ok Jauc% simulira#edaooški autoritet. ;ssiner #redstavlja učiteljskoa koleu koji nimalo ne skriva da ni on nezna više od svoji% učenika te je stoa rado s#reman od nji% nešto naučiti-

4 slučaju vrlo laki% #itanja ili #ak tamo dje se radi o s#ortu koleijalni moderator žmirkajući#omaže očajnom kandidatu #ri svladavanju #rvi% #re#reka- Nasu#rot tome. Jauc%ove este#reneraženosti mentalnom imobilnošću neki% kandidata ne do#uštaju nikakvu dvojbu lede

intelektualne razlike izme9u njea i kandidata- Kada kandidat točno odovori na teško #itanje. Jauc% si može. budući da je autoritaran. #riuštiti da a #o%vali. dok ;ssiner. jednak me9u jednakima. netremice izražava svoju otovo !ilozo!sku za#anjenost time što se to sve na svijetumože znati-


7/65

odovoriti na ovo #itanje5 #roblem se sastoji u tome da se uz knjiu kakva je $#inozina 2ti%a sas#ekta medijske entuzijastičnosti ne može zamisliti više nijedno druo #itanje osim #itanja onjezinu autoru- 2no što je ;dorno u Teoriji *oluobrazoanosti kritički dijanosticirao kao uzaludan#rilaodbeni #roces obrazovanja za one socijalne slojeve kojima su materijalne moućnosti za tona#rosto bile uskraćene. u medijskom se društvu mijenja u individualnu sreću koja nas#ravodobno #odsjeća na to tko je možda na#isao tu odre9enu knjiu-

6nanje na taj način ne #ostaje. doduše. središnjim. ali nikako ni #eri!ernim momentomzabavljačke industrije- &ored različiti% #italica kod koji% se radi o znanju. maazini znanja i

znanstvene emisije razni% televizijski% #ostaja možda najjasnije #okazuju u kojim se emisijamaznanje danas može #rezentirati široj javnosti- I #remda se stu#anj ozbiljnosti emisija kao što su7alileo8. 7NeBton8 i 7Nano8 može vrednovati sasvim različito. može se i#ak s#oznati maksimakoja je u osnovi svi% emisija: #okaži nešto zanimljivo> Haznolikost tema. skakanje izme9u#redmetni% #odručja. koketiranje sa senzacionalnim. iznena9ujućim. za#anjujućim. užitak us#ektakularnim otkrićima i inovacijama karakteriziraju takvo znanje: s ivlje za#ada na Mars. od

Judino evan9elja do načina !unkcioniranja baera. od emisija o #re%rambenoj industriji do oni%o štovanju #okojnika kod 3truščana- Nasumičnost znanja iz kviza #onavlja se. ali sada kao na#eta.s#ektakularna i. ovisno o vremenu kroz odinu. katkada i misaono #oticajna #riča- a ovakvanasumičnost znanja i uz #retjerivanje još uvijek ima neku draž ne #okazuju samo bestseleri kaošto je $c%ottova svaštara u kojoj se uistinu nalazi sve mouće i nemouće. smisleno i besmisleno.#očevši od načina umiranja burmanski% kraljeva do djece T%omasa Manna-(

6nanje se u takvim uvjetima #rvenstveno #ojavljuje s obzirom na as#ekt za#anjenosti: začu9ujuće je što sve #ostoji i kako stvari !unkcioniraju. ili kako se #roizvode- ećina znanstveni% emisijauvelike se zanima za te%noloije- 4s#ješne su zato što se u njima uistinu dotiče #resudan motivsvekoliko znanja: radoznalost- Hadoznalost. curiositas" s#adala je najkasnije od #očetka novovijeka u najvažnije #okretače s#oznajno #rocesa. a istodobno je uvijek bila izložena sumnji da seubi u #roizvoljnom. #ojedinačnom. neobičnom. ne#otrebnom. #revi9ajući stoa temeljnesuodnose i istine- 'udBi ,ittenstein je svojedobno 7#ovršnu radoznalost lede najnoviji%znanstveni% otkrića8 nazvao jednom od 7najadniji% želja moderno čovjeka8- Nema nijedno

#o#ularno maazina znanja koji ne #okušava zadovoljiti tu adnu želju-6abavna vrijednost znanja. s korisnošću i bez nje. od #očetka je. me9utim. u#isana u modemukulturu znanja- 4 ?- su stoljeću tada cvatuće znanosti i nji%ovi rezultati bili u znatnoj mjeri uslužbi društvene zabave.O us#ješne knjie kao što su #oetološki značajne 3ens%e razgoorne igreC 1rauenzimmer#4es*rachss*iele. ?*O?+?*O@P eora &%ili##a =arsdor!!era ili knjia Jo%anna;dama ,ebera -totinu rela iz %oje%a%ih materija za razgoorno umije5e &+undert 6uellen deron allerhand (aterien handelnden Unterredungs%unst) iz ?**- odine #okušavale su dati#ri#omoć za ono umijeće konverzacije koja je u istoj mjeri trebala biti učena i zabavna. kratka iobrazovna- "ilo bi vrijedno razmišljanja da se u konjunkturi koju trenutačno doživljava zabavnoznanje vidi ne samo do#rinos loici imanentnoj medijskome društvu neo i #ovratak korijenima

socijalizirane znatiželje moderno doba- Tek su obrazovne ideje #rosvjetiteljstva i neo%umanizma#okušale osloboditi znanje od mirisa kurioznosti i nasumičnosti te od zabavne društvene ireučiniti čovjekovu samoobvezu koja bi trebala biti temeljni uvjet za razumijevanje kulture. a time iza razvojne moućnosti moderno subjekta-

$ #reduvjetima koje #ostavlja industrija zabave te s obzirom na beskonačnost i nasumičnostsamoa znanja. neo%umanistička ideja o#će obrazovanja kao razumijevanjem vo9ena #rilaodbatemelja naše kulture #raktički više ne nalazi teorijske. #a čak ni #lanske ekvivalente- &aradoksalno

je. me9utim. daje s izonom kanonsko obrazovanja iz još samo !ormalno takozvani% imnazija ilio#ćeobrazovni% škola rasla čežnja za u#ravo tim obrazovanjem- Knjia kao šio je ,brazoanjeietric%a $c%Banitza obećavala je zatim da će zadovoljiti baš tu čežnju za izubljenim obrazovnimdobrima i nji%ovim vrednovanjem: se !to se mora znati.7 &odnaslov knjie suerira dvoje: ono što

& 'en Schott: Schotts Sammelsurmm. 'erlin &%%(. Hrvats!o i)dan#e: *agreb &%%+.

-udig Wittgenstein: ortrag iiber 0thi! und andere !leine Schriften. ran!furt na "a#ni 1$8$, str. $.

( "ar!us auser: Wissen als nterhaltung. : 2ichard van 3ulmen/Sina 2auschenbach 45rir.6: "acht des Wissens. 3ie 0ntstehung der modemen Wissensgesellschft,7olnWeimar'e9 &%%(.

3ietrich Schanit): 'ildung. Alles, as man issen mu'. "unchen &%%&. 45rvo i)dan#e: ran!furt na "a#ni 1$$$6


8/65

s#ada u obrazovanje nije ni nasumično. niti je beskonačno. neo se. #osve zabavno. može !iksiratina nekoliko stotina stranica- 2brazovanje je nešto više i nešto drukčije od zbirke neobičnosti ilislučajni isječak iz znanstvene disci#line što aje na vr% u#ravo izbacio du% vremena- 4 tom jesmislu $c%Banitzova knjia. #remda s ironičnom distancijom. još #ovezana s obrazovnimkonce#tom koji bi želio vidjeti obrazovanje kao #rilaodbu ne#omični% temelja euro#ske kulture-; ti temelji nisu ni nasumični. niti su ne#reledni- 2no što se zbilja mora znati doista se i možeznati + dovoljno je #ročitati s#omenutu knjiu- Lto se onda zbilja mora znati. ako želimo udovoljitinekoj ideji o obrazovanjuQ

Tko tvrdi da zna sve što se mora znati neće morati duo čekati da mu se dokaže kako ne znamnoo toa što bi se moralo znati- $c%Banitz je svojim kritičarima stvar olakšao utoliko što se#riključio njemačkoj tradiciji. bitno oraničivši sadržaje obrazovanja na #odručja književnosti.o#će #ovijesti. kulturalne i du%ovne #ovijesti- &rom#tno je uslijedio #riovor daje kažnjivozanemario druo obrazovanje. ono. naime. iz matematike i #rirodoslovlja. #remda #okušaju da se$c%Banitzov #ro#ust kom#enzira u sličnoj maniri nije bio su9en isti veliki us#je%- * $c%Banitz je.naravno. #očinio modero svetor9e de!iniranjem obrazovanja iz euro#sko očišta. ne zauzevšis#ram euro#ske kulture vanjsko stajalište žrtava euro#ske #olitike- 4 loiku svake debate oobrazovanju uistinu s#ada i to da se svaka teza u vezi s #itanjem što se mora znati može #oljuljati snečim što tako9er s#ada u to- Temeljna se #oreška već kod $c%Banitza sastojala u tome što nijerazumio bit neo%umanističke konce#cije obrazovanja- 2na nikad nije težila za tim da utvrdi što semora znati- &itanje što se mora znati ima već #red očima ciljnu #redodžbu za koju to znanje ima!unkcionalnu vrijednost- No i $c%Banitz je deziluzioniran. znajući da to #od naslovom,brazoanje još jednom sabrano znanje u me9uvremenu ne jamči ni socijalni us#on. niti#oboljšava #ro!esionalne šanse. neo da jednom treba dostajati u#ravo za to da se na različitimzabavama može o#onašati intelektualca- I kod $c%Banitza obrazovanje reredira na razinu onedruštvene ire iz koje je možda jednom nastalo- &a i#ak. i ovdje bi se dalo #ostaviti tvrdokorno#itanje: što se zbilja mora znati. želimo li briljirati na razini više društveno small tal%a" a da#ritom ne budemo neativno u#adljivi kao #ametnjakovićiQ

4 #olitički zainteresiranoj sredini jedva da možemo naići na zabavu na kojoj razovor u nekom

trenutku ne bi skrenuo na rat u Iraku. rat #rotiv terora. na ratove u budućnosti i rat o#ćenito- 4ovom je kontekstu dobro znati kako neizbježna #oslovica da je čovjek čovjeku vuk #otječe odT%omasa =obbesa- Tako kaže $c%Banitz- Još je. dakako. bolje. ako tu rečenicu citiramo nalatinskom + homo homini lu*us + ali to se već više ne mora znati. ravnamo li se #o onim eks#ertimai re!ormatorima obrazovanja koji smatraju da se latinskoa o#ćenito možemo odreći- Ne mora sezbilja više znati ni to da ovu rečenicu ne nalazimo. kako to suerira $c%Banitz. u =obbesovulavnom djelu 8eijatan. neo u #osveti na#isanoj uz njeovu ras#ravu , gra9aninu" Činjenica da=obbes rečenicu o vuku uo#ćenije izmislio. neo da sulasno citira jednu vrlo #oznatu dvostrukulatinsku #oslovicu koja se nalazi u znamenitim zbirkama Cn#r- kod 3razma Hotterdamsko ili kod

Jo%na 2BenaP već bi o#et mola biti zanimljiva. jer lasi: 7Čovjek je čovjeku bo8 i: 7Čovjek ječovjeku vuk-8/ Kao #ojedinačno biće čovjek za sebi sličnoa #ostaje o#asnost. ali u socijalnom

savezu biva njeovim blaoslovom-

Ta ambivalentnost. dvostruka čovjekova narav + to je ono stoje zanimalo =obbesa- "i li onda joštrebalo znati da !ormula o vuku u svojoj klasičnoj zbijenosti za#ravo #otječe iz &lautove maarećekomedije sinaria" moli bismo ostaviti otvorenim- "ilo kako bilo: ;rt%ur $c%o#en%auer i $imund8 i intimno #oznavanja rimske komedijezacijelo #rotječe nekoć svjetlucava ranica izme9u o#će obrazovanja i čiste učenosti- $

+ 0rnst ;. ischer: 3ie andere 'ildung. Was man von den 9ov#e!u. > gra?aninu. 0lementi filo)ofi#e @@/@@@.


9/65

nestajanjem ne samo obrazovano ra9anina neo i učenjaka kao s#eci!ična javno oblikanovovjeko znanja ova je ranica kao i njome #rovocirana na#etost izubila svoju atraktivnost-

Lto se. dakle. zbilja mora znatiQ 2vo #itanje ne biva lakšim. ako se zna da enezu i #ovijest !ormulehomo homini lu*us možemo relativno jednostavno istražiti na intemetu- 4 razovorima koji sevode na zabavama ne izleda baš dobro kad se netko sa svojim moćnim mobilnim tele!onomzavuče u neki ti%i kutak. #retražujući Beb en miniature" kako bi nakon stanovita vremena urazovor koji je već dobrano zaoku#ljen najnovijom izvedbom lokalno #lesno kazališta u#ao snovošću da mračna rečenica o čovjekovoj bestijalnoj naravi koja se #ri#isuje =obbesu #otječe iz

jedne. doduše. britke. ali ništa manje vesele antičke komedije- 4#ravo se u takvim situacijama kaovarljivo obećanje #okazuje rečenica koja kaže kako nije važno #redmetno znanje. neo da se radisamo o tome znamo li dje nešto treba #oledati- &a i ako znamo dje i kako trebamo #otražitiznanje. uvijek će samo znanje iz leksikona moći biti ono čime se može ras#olaati u tomizvanjskom obliku- Tamo dje se radi o smislu. o značenju. o suodnosima i razumijevanju takvo ćeznanje dalje #omoći samo onda ako se zna više od staza u o#cijama tražilica-

No možda je manje i#ak više- Možda je dovoljno. želimo li biti obrazovani u #raktičnom smislu +bez obzira na =obbesa i &lauta + da jednostavno znamo kako ljudi u #otrazi za #rednostima u#ravilu ne#ovjerljivo vrebaju jedni na drue te daje natjecateljsko društvo ovaj vučji stavuzveličalo kao #roslavljeno načelo- "ilo kako bilo: tko od na velikom kvizu na #itanje o autorurečenice koja je čovjeka #rolasila čovjekovim vukom is#ravno bira izme9u &lauta. =obbesa.$c%o#en%auera i


10/65

(! )%o 'na dru&%vo 'nanja*

4 me9uvremenu svuda uobičajena u#oraba termina 7društvo znanja8 za karakterizacijusadašnjosti mola bi biti #ovod za #onos i radost- ruštvo koje samo sebe de!inira 7znanjem8molo bi se zamisliti kao društvo u kojem su razum i uvi9avnost. #rosu9ivanje i o#rez. duoročnomišljenje i #ametno #romišljanje. znanstvena radoznalost i kritička autore!leksija. #riku#ljanjearumenata i #reis#itivanje %i#oteza konačno dobili #revau nad iracionalnošću i ideoloijom.#raznovjerjem i umišljanjem. #ožudom i odsutnošću du%a- $vaki #oled na recentno društvo#okazuje. me9utim. da znanje toa društva nema nikakve veze s onim što se u euro#skoj tradiciji

#očam od antike #ovezivalo s kre#ostima: s uvi9avnošću. životno #raktičnom #ameću. #ana#okon i mudrošću-

ruštvo znanja nije nikakvo osobito #ametno društvo- Njeove zablude i #oreške. skučenost#oleda i aresivnost što u njemu vladaju nisu manje neo u druim društvima. a je li barem o#ćestanje obrazovanja bolje + čini se #osve u#itnim- Rilj društva znanja nije ni mudrost nisamos#oznaja u smislu rčkoa gnothi seauton" #a čak ni mentalno #rožimanje svijeta kako bismoa bolje razumjeli- 4 #aradokse društva znanja s#ada i to da ne smije dosenuti cilj svakos#oznanja: istinu ili barem #ribližan uvid- 4 njemu. u tome društvu nitko ne uči nešto više zboznanja. neo za volju samo učenja- $vekoliko znanje + baš tako kaže credo društva znanja + brzo

zastarjeva i ubi svoju vrijednost-Kretanje znanja + kako je to. uostalom. još četrdeseti% odina ()- stoljeća dijanosticirao unt%er;nders + nadomješta cilj koji se zove Sli!elon learnin8. a ne 7znanje ili čak mudrost8-?) ;ko #akdruštvu znanja nije stalo do mudrosti. do s#oznaje niti do razumijevanja kao središnji% indikatoraonoa što to društvo drži na oku#u. do čea je onda + #ored simulacija #ermanentne s#remnosti naučenje tome društvu za#ravo staloQ

6nanje je + tako kaže jedna uvriježena de!inicija in!ormacija o#skrbljena značenjem- $toa se u#olitičkoj retorici #ojam društvo znanja relativno bezbrižno #oistovjećuje s #ojmom in!ormacijskodruštvo- 4 #ravilu se ovaj drui #ojam još jače nalašava. jer se čini da su in!ormacije još

radikalnije zbratimljene s onim diitalnim medijima koji društvo znanja dodatno dinamiziraju-2miljenoj tezi da živimo u in!ormacijskom društvu i na taj način u društvu znanja može se.doduše. #osve o#ravdano su#rotstaviti teza da živimo u 7dezin!ormacijskom društvu8-

=eel je jednom !ormulirao da #oznato nije :s*oznato zato što je *oznato8-?? $a znanjem is#oznajom in!ormacije još nemaju veze- Me9u brojnim de!inicijama in!ormacije možda je jošuvijek najrazvidnija ona koju je !ormulirao američki teoretičar sistema reor "ateson:in!ormacija je 7bilo koja razlika koja #rilikom neko ka snije doa9aja stvara razliku8-?(

&red o#nom ovo #ojmovno odre9enja odma% biva jasno je za o#is našea društva #ojamdezin!ormacijsko društvo znatno #rikladniji od #ojma in!ormacijsko društvo- &orastin!ormacijski% komunikacijski% moućnosti. to #uko mnoštvo dojmova. tonova. brojki i slikaskriveni% #od krinkom in!ormacije. koje danas za#ljuskuju #rosječno radsko žitelja. vodi ktome da se razlike naj#rije #omute. a ako i#ak #ostanu vidljive. tada s obzirom na neki kasnijidoa9aj više ne tvore nikakvu razliku. jer se iz ka#acitetski% razloa mou o#ažati samo #eri!erno.ili i% u #ravilu smjesta valja iznova zaboraviti-

&rovjerimo li takozvane bezbrojne in!ormacije što i% tako9er #od službenim naslovom 7ijesti8 +suvremeni čovjek konzumira tijekom dana. #ro#itujući u kolikoj mjeri nakon toa uslijedi nekaradnja koja bi bez vijesti izostala. biva savršeno jasno da većina ti% takozvani% vijesti nisu nikakvevijesti. dok su vijesti koje tvore razliku te zbilja nešto imaju #rio#ćiti rijetke. #a i% stoa u #ravilu

tek valja mukotr#no is!iltrirati- Lto se tiče redoviti% večernji% televizijski% vijesti. #ostoji. uostalom.samo jedan blok koji doista #renosi in!ormaciju relevantnu za blisku budućnost otovo svakoaledatelja. #a stoa uistinu ima značenje: vremenska #ronoza- $ve druo. ma kako bilo ozbiljno. u#ravilu je zabava-1% Gunther Anders: -ieben gestem.


11/65

6nanje je više od in!ormacije- 6nanje omoućuje da se iz mnoštva #odataka !iltriraju oni koji imajuin!ormacijsku vrijednost. ali ne samo to5 znanje je o#ćenito oblik #rožimanja svijeta: s#oznati.razumjeti. #ojmiti- 4 su#rotnosti s in!ormacijom čija je važnost u djelatno relevantnom stajalištu.znanje nije jednoznačno usmjereno na svr%u- Mnoo se toa može znati. a je li to znanjebeskorisno. nikad se ne #rosu9uje u trenutku us#ostavljanja ili #rimanja toa znanja- Nasu#rotin!ormaciji koja #redstavlja inter#retaciju #odataka s obzirom na očišta djelovanja. znanje bi sedalo o#isati kao inter#retacija #odataka s obzirom na nji%ov kauzalni suodnos i nji%ovu unutarnjukonzistentnost- 6nanje se re!erira na s#oznaju. #itanje istine je temeljni #reduvjet za znanje-&očevši od antike na taj se način #itanje znanja iz sustavni% razloa s #ravom odvaja od #itanja

korisnosti in!ormacija- Može li znanje koristiti nikada nije #itanje znanja. neo situacije u koju sedos#ijeva- "ilo je vremena + a ona još duo neće #roći kada je orijentalistika slovila kao kićenastruka za koju su neki #laneri obrazovanja vjerovali daje se mou odreći- Nakon ??- rujna ())?-odine sve se stubokom #romijenilo. a temeljna znanja ara#sko jezika i #ovijesti "lisko istoka#ostala su itekako #oželjna-

oduše. s obzirom na to. što bi se molo znati jer to već netki nedje zna. svaki za%tjev za znanjemmora dovesti do očaja- $c%Banitzov suestivni #odnaslov -e !to se mora znati obećavao je utje%iu situaciji u kojoj se svatko uslijed #re#lavljenosti #odacima i in!ormacijskim #onudama moraosjetiti #reo#terećenim- e%ijerar%izacija znanja i #redodžba o njemu kao o mreži koja se moževarirati #roširivati do mile volje ne do#ušta više nijednom obliku znanja di se učini razvidnim- $

obzirom na beskonačnost neko svada do stu#noa #otencijalno znanja svi smo mi. %tjeli ne%tjeli. !aktički neznalice- Nije se. doduše. još nikad bilo tako lako donekle sveobu%vatno in!ormiratio nekom #itanju. stručnom #odručju ili !enomenu- 4 me9uvremenu je otovo svaka znanstvenadisci#lina zastu#ljena u javnosti #ristu#ačnim maazinima i časo#isima. a s intemeta možemoskinuti sve od jednostavni% leksikonski% natuknica do kom #leksni% #rikaza- &a i#ak se nemožemo oteti dojmu da su kvantitativne moućnosti za stjecanje znanja s#ram onoa što se zbiljazna #ribližno obrnuto #ro#orcionalne- Mouće je da baš lakoća #ristu#a sabotira tvorbu znanja-;ko i% se ne #roradi i s razumijevanjem ne #rilaodi. većina in!ormacija na#rosto ostaje izvanjska-$tudenti. ali ne samo oni. sve više brkaju me%aničko ko#iranje seminarske radnje s intemeta sasamostalnim #isanjem takve radnje-

$ obzirom na beskrajne rijeke #odataka iz in!ormacijski% medija rado se tješimo rečenicom kakose ne radi o tome da nešto znamo. neo o tome da znamo dje nalazimo znanje- 6nanje u društvuznanja iskrcano je znanje- 6nanje se. me9utim. ne da iskrcati iz skladišta- 6nanje nije uskladištenoni u tradicionalnim ar%ivima i knjižnicama. niti u modernim bankama #odataka- 4natočraširenom mišljenju da oranizacije #osjeduju znanje. ni one a ne #osjeduju- 2ne u najboljemslučaju mou stvoriti uvjete na temelju koji% je znanje nji%ovi% aktera mouće me9usobnodovoditi u suodnos i davati druima- 6bo toa ni u jednoj banci #odataka. ni u kojem mediju kojinestrukturirano omila #odatke ne nalazimo znanje- 6nanje uvijek znači moći dati odovor na#itanje što je nešto i zašto je to što jest-

6nanje se zbo toa ne može konzumirati. obrazovna mjesta ne mou biti uslužna #oduzeća. a#rilaodba znanja ne može ludički uslijediti. jer to bez #omoći mišljenja jednostavno ne #olazi zarukom- Iz to se razloa znanjem ne može menadžerski u#ravljati- 6nanje imaju samo ljudi. svedok na ovom svijetu ne #ostoje drui socijalni i inteliibilni akteri- 4 svakoje znanje na taj načinutisnuta mrlja subjektivnosti. ono je stalno šu#ljikavo. nekonzistentno i u velikoj mjeri obilježenokontinencijom-

6nanje #ojedinca ne može se. dakako. #oistovjetiti s onim što mu je u lavi- Kojekakvi #odacinaomilani u #amćenju još uvijek nisu znanje- ;krobati #amćenja koji su u stanju za#amtitibezbrojne #ojedinosti. %odajući leksikoni koji umiju riješiti svaku križaljku u doslovnom smislubaš i ne znaju mnoo- Te #ojedinosti i #ojmovi #ostaju znanjem tek onda kada i% je #remaloičkim i konzistentnim kriterijima mouće me9usobno #ovezati tako da rezultiraju smislenim i#rovjerljivim suodnosom-

Taj se suodnos. me9utim. ne ravna #rema eksternim kriterijima. neo #rema loici baš toaznanja- &ovijesni #odaci. #rimjerice. koji se me9usobno ne #ovezuju #rema loici #ovijesni%znanosti i nji%ova konteksta neo se ru#iraju #rema #olitičkim i emocionalnim okolnostima. ne


12/65

rezultiraju znanjem neo ideoloijom5 #rirodoslovni #odaci koji se ne #odvravaju loici teznanosti neo #olitičkim stra%ovima ili čežnjama #ostaju #ozitivnim ili neativnim mitom.!antazmom koja se tako9er može razviti u kolektivnu %isteriju- Medijsko tretiranje kravlje ludila i#tičje ri#e molo bi se vrednovati kao indicija za to da smo od društva znanja još uvijek udaljeniot#rilike onoliko koliko i srednji vijek-

&ojam društva znanja treba. me9utim. indicirati težak društveni trans!ormacijski #roces:#reobrazbu klasično industrijsko društva u kojemu više nisu bitni trošenje sirovina. #roizvodnjai trovina industrijskim #roizvodima. neo stjecanje znanja i rad sa 7znanjem8- 7Materijalna

ekonomija8 treba biti nadomještena 7simboličnom ekonomijom8-?


13/65

#rilaoditi- &remda ni to nije bezuvjetno nešto novo. ovi su #rocesi obilježeni do sada otovone#oznatom dinamikom i intenzitetom- I ne služi ideoloija cjeloživotno učenja samo za to da bimnoi. #rije svea stariji ljudi. moli time biti objektivno #re!orsirani. neo možda i #rije svea zato da se rizici toa razvitka jednostrano #ri#išu #ojedincima- Koliko od se tečajeva #olazilo. kolikood se #rivatno ka#itala investiralo u dodatno usavršavanje. u ozbiljnom će se slučaju uvijekmoći reći: bilo je #remalo- &ostoji #osve traikomičan slučaj čovjeka koji je voljan učiti. koji sku#ljakvali!ikaciju za kvali!ikacijom. ali i#ak nikad ne dolazi u #riliku da te kvali!ikacije na nekomradnom mjestu doista adekvatno u#otrijebi-

Kritička analiza cjeloživotno učenja mola bi #ovr% toa raskrstiti s nekim mitovima koji stalnosluže kao ideološko o#ravdanje nove 7kulture učenja8- Tako u toj isključivosti već čisto !aktički nestoji u#ozorenje na kr%kost i istodobno brzo umnažanje naše znanja s kojim se rado teži za#ermanentnim usavršavanjem- Temelji naše te%noidne kulture znanja često su višestruko stariji ikonstantniji neo što to #ret#ostavlja za #romjene voljni du% vremena. a bez ti% će temelja i nužnadaljnja izobrazba stajati na staklenim noama-

Još jedna. #rvenstveno u temeljnom školskom obrazovanju uvelike raširena zabluda sastoji se uuvjerenju kako se ne#otreban balast znanja može odbaciti jednostavno se oraničujući na učenjeučenja. kako bi se kasnije molo naučiti sve mouće- Ne #ostoji. me9utim. učenje bez sadržaja-6a%tjev za učenjem učenja nalik je #rijedlou da se ku%a bez začina- &ojam učenja uvijek#redmnijeva stanovito nešto- To nešto sada. me9utim. više nije #ovezano ni s jednom idejomobrazovanja. neo se kao trajno #razno mjesto drži otvorenim za za%tjeve tržišta koji se brzomijenjaju. za za%tjeve moda i strojeva- &otaknuto memorandumom 3uro#sko #ovjerenstva zacjeloživotno učenje koje je naslovljeno #arolom što #odsjeća na vremena H+a S$tvoriti euro#ski#rostor cjeloživotno učenja8. na $veučilištu u "eču u okviru visoko dotirano #rojekta istražuje sekako se cjeloživotno učenje najbolje može učiti već u #učkoj školi- &rojekt se #ovezuje sasmislenom njemačkom kraticom koja označava #roram trenina za izradnju učiteljski%kom#etencija za #os#ješivanje obrazovne motivacije i cjeloživotno učenja-

Rjeloživotno učenje još uvijek je #remalo- 2no o čemu se radi jest: učitelji uče kako se uči

#oučavati cjeloživotnom učenju- Takva ideoloija čisto #razno #okreta učenja tako9er je izraztemeljne nes#osobnosi da se još uo#će može navesti što bi se za#ravo trebalo učiti- Kod djece očijoj se manjkavoj s#osobnosti čitanja nakon svako &I$;+testa rječito lamentira na taj se način.#rimjerice. ne #oboljšava čitanje. neo 7motivacija8 i 7samoreulirano učenje8. a u nekim ješkolama 7motivacija8 već #ostala i nastavnim #redmetom- jerojatno se na tom školskom satu učikako se motivirati ni za što- 6astrašujuće je u takvim konce#cijama da taj #raktički #edaoškini%ilizam više nikoa ne #laši- 4 konačnici to cjeloživotno učenje #ostaje 7naturaliziranimada#tacijskim #rocesom8. #risilom da 7budemo fit for the job te da #rije svea taj fit i zadržimo8.#risila koje se možemo otarasiti tek 7u času smrti8-?/

Jedno je siurno točno: #rema konce#tima modeme ne #ostoji zaokruženo znanje. a #osvuda dje

se radi o s#oznaji. o djelatnostima koje su tijesno #ovezane sa znanstvenim na#retkom. učenje ne#restaje. kao što ni istraživanje ne #restaje- 2vo #ak načelo u biti vrijedi #očevši od novo vijeka inije nikakvo obilježje naše sadašnjosti- Ni u znanostima ni u slučaju vještina i te%nikasvakodnevice nije neoraničeno vrijedilo sada već #rezirano odvajanje vremena učenja odvremena rada- Točno je daje odre9eno. #onaj#rije #raktično znanje u #redindustrijskimvremenima bilo ot#ornije na #romjene neo što je to danas slučaj- Nova je. me9utim. #redodžbada su sve takozvane djelatnosti zasnovane na znanju sada obu%vatile sva #odručja društva te će i%odre9ivati u budućnosti-

4 #ravilu ovaj konce#t #olazi od toa da će se na#redne ekonomije isključivo zasnivati na onimistraživački intenzivnim te%noloijama koje #redstavljaju motor i konzekvenciju #roizvodnjeznanja- 4 #osljednje vrijeme u brzom su se slijedu kao takvi nositelji nade više ili manje us#jeleetablirati in!ormacijske. enske. bio+ i nano+ te%noloije- 6a#ravo se ove te%noloije u velikoj mjerizasnivaju na znanstvenom znanju. a tko od investira u istraživanja i razvitak. nedvojbeno#os#ješuje eks#anziju #rimjenjeni% znanosti- Nji%ovo ubrzanje ne dovodi samo do ono rasta

18 Anna Tuschling: -ebenslanges -emen. : lrich 'roc!ling, Susanne 7rasmann und Thomas -em!e 45rir.6: Glossar der Gegenart. ran!furt na "a#ni &%%(, str. 11=.


14/65

znanja koji #roces zastarijevanja znanja s#rečava. neo #rije svea do na#retka u #roizvodnjite%noloija koje mou o#stati na tržištu-

2 istini kao cilju znanosti ovori se još samo nedjeljom- Kada bi se #rije svea radilo o s#oznajnomna#retku. vladajuća bi se ideoloija nadmetanja doimala #omalo komično- Ne želeći umanjivatius#je%e ovi% te%noloija i s njima #ovezani% istraživanja. #itamo se je li rastuća važnostznanstveno+te%ničko kom#leksa u modernim društvima dovoljna za to da bi se o društvu znanjamolo ovoriti u em!atičnom smislu s toliko siurnosti-

;ko bi #ojam društva znanja trebao zamijeniti #ojam industrijsko društva Co kraju ka#italizmazacijelo se više ne mora ovoritiP. time se tada ne tvrdi ništa manje neo da se jedna #rodukcijska!orma koja konstituira društvo zamjenjuje druom snaom koja !ormira društvo- Taj dojam moženastati samo ako se industrijsko društvo reducira na crno+romantične slike rano industrijskorazdoblja- isoke #eći. čeličane i tvorničke %ale uistinu su u na#rednim društvima #ostaleezotičnim !enomenima. čitave nedašnje industrijske reije #o#ut Hu%ra #ot#uno su iščezle kaozone industrijske #roizvodnje. a taj trans!ormacijski #roces naizled ništa ne ilustrira bolje odčinjenice da tamo dje su nekoć tinjale visoke #eći sada računalno animirane doživljajne zonenude uslue novo društva koje se zasnivaju na znanju-

&a i#ak: blještavilo vara- "liže je istini da stanoviti oblici industrijsko rada više nisu vidljivi zatošto su te industrije #remještene. a ne zato što su iščezle- isoke #eći čelične i dimnjaci#etrokemijske industrije dime se i tinjaju kao i do sada. ali na druim. je!tinijim odredištima- No#resudno je to da u temeljnoj strukturi industrijsko načina #roizvodnje ni diitalna revolucija nitina#redak u znanosti i te%nici nisu #romijenili ama baš ništa- "aš na#rotiv- Industrijski način#roizvodnje ne o#isuje. naime. koje se sirovine i uz #omoć kakvi% strojni% #ostu#aka #rera9uju uodre9ene #roizvode. neo o#ćenito de!inira odre9en oblik #roizvodnje dobara svi% vrsta-

Taj se oblik može o#isati sljedećom loikom: radi se o tendencijski me%aniziranoj iautomatiziranoj #roizvodnji istovjetni% #roizvoda #od istovjetnim uvjetima i istovjetnimsredstvima- &ojam industrije od samo se #očetka s%vaćao kao su#rotnost obrtu koji je bio

usmjeren na individualnu #roizvodnju neistovjetni% #roizvoda #od neistovjetnim uvjetima-Industrijalizacija tako označava #odvravanje ljudske djelatnosti identitetsko+loičkoj #roizvodnoj#aradimi- 4 #ravilu ne #ostoji ništa što #roizvode ljudi. a što se ne bi dalo industrijalizirati5 što suza to #rimjenjivane automatizacijske te%noloije na#rednije. tim se bolje mou industrijaliziratikom#leksnije djelatnosti sve tamo do #odručja individualni% s!era komunikacije. #a i sameintimnosti- $ve učinkovitije simulacijske te%noloije do#uštaju tada. #rimjerice. da seindustrijaliziraju i jednostavni oblici verbalno širenja in!ormacija Cobavijesti na kolodvorima ili u#odzemnim željeznicamaP: jedan te isti sintetski #rozveden las re#roducira uvijek isti #rotokobavijesti- $amo u iznimnim situacijama koje se ne mou #redvidjeti. kad do9e do katastro!e.uključuje se još i nadasve #re#oznatljiv las živo #ojedinca koji tada zvuči #anično. ili #ak odstra%a #ot#uno umukne-

6a moderno društvo koje nastaje od ?/- stoljeća nisu na #roizvodno+loičkoj razini bila #resudnamonstruozna #ostrojenja teške industrije. neo stndardizacija. me%anizacija i #rilaodba ljudski%radni% #rocesa una#rijed zadanim tokovima- Talorizacija rada i tekuća vr#ca samo su jedan od#ojavni% oblika te loike. dok je drua takva #ojava #rije svea rad na daljinu u kojem si samiodre9ujemo većinu #arametara. tele/or%ing - Iz toa slijedi da društvo znanja danas ne zamjenjujeindustrijsko društvo. neo se. obrnuto. brzim tem#om industrijalizira znanje-

3u!emistički misljene natuknice društva znanja ovore izdajničkim jezikom- ;ko se. #rimjerice.ovori o istraživanjima i razvitku. radi se tada o #rizvodnim mjestima znanja koja treba što jemouće brže trans!erirati u te%noloije i na taj način u zonu ekonomske iskoristivosti- Tko osveučilištima ovori kao o #oduzećima koja. vo9ena menadžerima znanja. izra9uju bilanceznanja. a #ri tome i% se mjeri #o tome doima li se u njima vidljivi odnos in#uta i out#utarentabilnim. mora biti u stanju sve one industrijske #ostu#ke i u njima sadržane os#odarstvene#arametre #rimijeniti na znanje. ukoliko želi da ta cjelina rezultira nekakvim smislom-


15/65

"liskost #rirodoznanstveni% #ostu#aka s loikom industrijske #roizvodnje omoućuje da seovakva trans!ormacija učini razvidnom- &rirodoznanstveni #okus tako9er. naime. računa sastvaranjem istovjetni% rezultata s istovjetnim metodama #od istovjetnim uvjetima-?@ Neki se #okussmatra us#jelim. ako a se u načelu može re#roducirati na temelju isti% metoda. #od istimuvjetima i s istim rezultatima- "liskost #rirodnoznanstveno #ostu#ka i industrijske #roizvodnjeveć je vrlo rano s#oznata i o#isana. a interakcija izme9u scijenti!ikacije #roizvodnje iindustrijalizacije znanosti s#ada u standardne teze mnoi% teorija modernizacije- 'aboratorij jošzacijelo nije industrijsko #roizvodno mjesto. ali se #okorava sličnoj loici i brzo može #ostatitakvim mjestom- $vi atomski reaktori u konačnici #otječu od oni% #okusa u kojima su se #od

laboratorijskim uvjetima istraživale i testirale moućnosti korištenja nuklearne enerije-

rukčije je #ak. #o svoj #rilici. #rvotno bilo s onim istraživanjima teorijski% osnova i uo#će s%umanističkim znanostima koje se #okoravaju nekom druom načelu. a najbolje i% još uvijeko#isuju riječi ,il%elma von =umboldta o 7usamljenosti i slobodi8 znanstvenika-() dje od se radio s#oznajama koje ne odovaraju standardiziranim i re#roduktivnim metodama. jer stanovituulou iaju nadarenosti. individualnost i romantično rečeno enijalnost. ne mou se navesti niinstitucionalizirati nikakvi #ostu#ci nji%ova dobivanja- Takva #rodukcija znanja sličiindividualiziranom obrtu. a sve dos veučilišni% re!orma i visoke su škole bile oranizirane nanačin koji je osobni odnos majstora i naučnika računao u svoje temeljne uvjete- Jedva smo jošsvjesni činjenice da je latinski 7maister8. tek neznatno unakažen lasovnim #omacima. #ostaonjemačkom #osu9enicom u obliku 7Meister8 i enleskom kao 7master8- 4 du%u tobožnjeinternacionalizacije #rovedeno nadomještanje akademsko stu#nja maistra nazivom master ne#okazuje dakle samo to da samozvane elite čak ne mou razaznati ni najjednostavnije etimološkesveze euro#ski% jezika. neo se time i u di#lomama treba indicirati ona standardizacija i o#ćare#roduktivnost stjecanja znanja koja želi da individualnost još uvijek slovi kao lokalni !avoritme9usobno ujednačeni% tvornica znanja- Mnoo toa što se tako na #lanu re!orme obrazovnosustava #oduzima #od naslovom #ovećane e!ikasnosti jednostavno se #okorava načeluindustrijalizacije- &roslavljena modularizacija studija #redstavlja. #rimjerice. #renošenje načela!unkcionalno di!erencirani% #roizvodni% %ala na stjecanje znanja5 tečajevi i metodske jedinicemontiraju se. dio #o dio. u završene radnje- I uvo9enje 3RT$+točaka Ctočaka e!ikasnostiP etablira

normu za vrednovanje studijsko učinka koji sve do sustava uračunavanja odovara raznimindustrijskim normama- I najzad. slavni timski rad i #osvuda !orsirane istraživačke i #rojektnesku#ine #rikazuju se kao stvaranje #roizvodni% briada kojima se bez #roblema una#rijed mouzadati ciljevi. sto#e rasta i izračuni iskoristivosti i u kojima ništa ne smeta toliko kao individualnaodstu#anja-

&ritom je. kao i u slučaju slični% industrijalizacijski% #rocesa. zanimljiv socijalno+#si%ološki!enomen da ljudi koji su Ckao redovni #ro!esori čak i s državnim jamstvomP duo istraživali i#oučavali #od #remisama suverenosti i slobode. relativno mirno #ri%vaćaju svoju interaciju u%ibridni #roizvodni i kontrolni konce#t- $ obzirom na intelienciju ti% ljudi Ci#ak se tu radi onovim elitamaP nećemo niti #ret#ostaviti da se daju zavarati #ri#rostom retorikom koja taj

industrijalizacijski #roces #ro#aira #od etiketama #o#ut 7autonomije8 i 7!leksibilnosti8- $vakiobrtnik koji je sa sjetom. njevom i #ovrije9enim #onosom svoju radionicu morao zamijenitiradnim mjestom u tvornici vjerojatno je s#ram društveni% #reobrazbi razvio više senzibilnostineo što j eto uzmoao neki svojedobno slobodni du% koji sada #onosno naviješta kako čini sve nebi li is#unio #lan i tako ostvario ciljeve svoa 7#ot%vata8-

Na stanovit se način ova industrijalizacija znanja može #ojmiti kao dodatni #ostu#ak o#će#rocesa koji sada obu%vaća i #osljednja #ribježišta društva- 7&ri#ravitelj znanja8 razotkriva se kao!enoti# mijene što se ne #okorava načelu znanja neo načelu industrijsko rada- Nije to radnik koji#ostaje znalcem. neo je riječ o znalcu koji #ostaje radnikom- Kad bi bilo drukčije. #oduzeća bi bila#reobražavana u sveučilišta. a ne sveučilišta u #oduzeća- 2vdje vrlo malo mijenja na stvari to dase #romijenila sirovina koja se #rera9uje te da na mjesto željeza i čelika stu#aju enom i staničnamikrostruktura. osobito zato što je znanje u intenzivnim lakim industrijskim ranama već u ranim!azama industrijalizacije iralo veliku ulou. jednako kao što je to bio slučaj i s komunikacijskim

1$ 2udolf 'urger: "ono5olisierung und Automation. : 2udolf 'urger, ermessungen. 0ssas )ur der Geschichte. 'e9 1$8$, str 1%+ f 4bil#eE!a6

&% Wilhelm von Humboldt: ber die innere und aussere >rganisation der hoheren issenschaftlichen Anstalten in 'erlin. : Wilhelm von Humboldt: Wer!e, 5rir. Andreas

littnet i 7laus Giel. 3armstadt 1$8%, sv. @, str. &.


16/65

te%noloijama koje se uvijek navode kao #rimjer za društvo znanja- $ obzirom na #rilike svoadoba telera!ija je za%tijevala ot#rilike onu količinu !izikalno i te%ničko znanja kao mobilnatele!onija danas5 i kako od si je obični korisnik i konzument u ono doba moao slabo #redočitikako te%nički !unkcionira #renošenje znakova i na kojim se !izikalnim zakonitostima temelji.današnji korisnik mobilno tele!ona znao bi jednako slabo objasniti način njeova !unkcioniranja-2blik #odjele rada koji je in%erentan industrijskoj #roizvodnoj !ormi vodi briu o tome da ite%ničar o onome što za#ravo radi 7zna8 isto tako malo kao i savjetnici koji na #rodajnim mjestimaobjašnjavaju ku#cima u#ute za rukovanje tim čudesnim s#ravama- ;ko su djelatnici u mobilnojradio+industriji #oslenici znanja. onda su to u istoj mjeri bile i nekadašnje os#o9ice iz #ošte-

&remda se to izričito ne !ormulira. razovor o društvu znanja #ovlači za sobom misao da ranijidruštveni oblici nisu znanje smatrali važnim kao ovi današnji- To #ostaje #lauzibilno samo ondakad se na umu ima odre9eni ti# znanja- 2tkako se ljudi !ormiraju kao interesne sku#ine i otkakotakva društva #romatraju i obra9uju #rirodu. #ostojei znanje koja ta društva strukturira- To seodnosi kako na znanja koja su nužna za različite #roizvodne #rocese tako i na simbolične !orme ukojima se ljudi s#orazumijevaju o sebi samima i o svom statusu u svijetu- 1elimo li mnoe od ti%oblika znanja deši!rirati kao mitološke !orme. o#isujući nji%ove te%nike kao čarobnjačku #raksu.one time ne #restaju biti znanje koje je molo biti stečeno. #rimjenjivano i #roslje9ivano druima-2no što moderna društva razlikuje od takvi% !ormacija za%tjev je da se uz #omoć 7znanosti8razvije #ostu#ak stjecanja i #osredovanja intersubjektivno #rovjerljivo znanja što je zbilji#rimjerenije od mitološki% i reliijski% tumačenja svijeta- Takvo znanje ne do#ušta samo e!ikasnijei kom#leksnije te%noloije. neo se snalazi i bez transcendentni%. meta!izički% ili tradicijamazajamčeni% dodatni% #ret#ostavki- 2no se stoa može univerzalno konci#irati. jer tom znanjuosim ljudsko razuma ne treba nikakva drua #ret#ostavka-

Taj ti# znanstveno znanja + ne. dakle. znanje kao takvo + obilježava modemu civilizaciju-Neos#orivo je da se tome ti#u znanja ne #ridružuju samo te%nike te civilizacije. neo i životsveuku#no. bez obzira na ne#omućen kontinuitet maični% vještina. du%ovni% obećanja.s#asenjski% nauka i okultizama svi% vrsta- Taj se oblik znanstveno+te%ničke civilizacije + s#rilično bitnom #redirom u doba antike + razvija u 3uro#i tijekom renesanse- Tek što je

društvo znanja bilo naviješteno kao novum. riječ uzimaju i #ovjesničari koji to društvo znanjaanteda+ tiraju barem u rani novi vijek. time a znatno relativizirajući-(?

$adašnje bi se stanje iz ovo očišta molo s%vatiti i kao intenziviranje i sveobu%vatno#rovo9enje u djelo odavno znano načela. no to je jedva dostatno da se kreira novi ti# društva-K tome. načelo znanstvene racionalnosti. što bi trebalo biti karakteristično za društvo znanja.!unkcionira donekle bez #riovora u#ravo u sržnim #odručjima znanosti- ;ko bismo #ak znanjeu smislu euro#ske tradicije odredili čak samo kao 7istinsko. o#ravdano uvjerenje8. dobar dioonoa što cirkulira u društvu znanja ne bi bio znanje- (( eć tamo dje se radi o te%ničkim#rovedbama katkad se ubi osnovni razum kao mjerilo. a nadomješta se onom obiješću koju sustari mitovi znali dijanosticirati kao sudbonosni trenutak ljudskoa stanja. conditio humana5

tamo dje se navodno radi o scijenti!ikaciji životni% i komunikacijski% oblika ozbiljno se #itamomože li se to u em!atičnom smislu još nazvati racionalnim-

76nanstveno8 tu često nije više od etikete koju stavljamo zbo s ume #ovezano #restiža. %oteći#oboljšati vjerodostojnost i vjerojatnost us#je%a- Me9u teoretičarima znanosti već je s#orno jesuli tako časne disci#line #o#ut ekonomije ili #si%oanalize uo#će znanosti- 2sobito je #ak u#itno jeli moderno istraživanje budućnosti i trendova. mjereno #arametrima znanstvene racionalnosti.nadmoćno starim auurima i #rorocima5 7znaju8 li #romidžbena #si%oloija i komunikoloija očovjeku i o njeovoj #odložnosti utjecaju više neo što se o tome oduvijek molo #ročitati usvakom antičkom #riručniku iz retorike neka ostane #o strani- Tamo #ak dje je na djelu jednaod naj#ros#eritetniji% uslužni% industrija naši% dana. savjetodavna djelatnost u svakomesvojem djeliću + od #olitičko. #reko #oduzetničko #a do zdravstveno i životno savjetovanjau tera#eutskoj ili netera#eutskoj namjeri + s #unim se #ravom može reći da od znanosti nijeostalo više od njezine katkada karikaturalno na#u%ane estikulacije-

&1 ;eter 'ur!e: ;a5ier und "ar!tgeschrei. 3ie Geburt der Wissensgesellschafit. 'erlin &%%1B 2ichard 3ulmen/Sina 2auschenbach 45rir.6: 3ie "acht des Wissens. 3ie0ntstehung der modemen Wissensgesellschaft. 7olnWeimar'e9 &%%(.

&& Hermann 7ocba: Wissen. : 'roc!ling, Glossar der Gegenart, str. %%


17/65

I takvo znanje o čovjeku zacijelo samo sebi #ridaje oblik znanosti. makar ni u osnovama nemože udovoljiti njenim kriterijima- odeći eks#erti ti% konzilijami% mani!estacija rado se i s#ravom a#ostro!iraju kao urui5 klijentela zna da analizama i #rijedlozima jednostavno moravjerovati. jer tu nema ništa što valja znati- Katkada u#ravo ostajemo bez riječi #romatrajućikako su ti #rotaonisti društva znanja lakovjerni. naivni i doslovno bez ikakva znanja kad seradi o tome da se ne na#uštaju du% vremena i njeove mode- Činjenica da se nekadašnjasredišta znanja. sveučilišta. sve više obraćaju #oduzetničkim savjetnicima da im #omonu#ratiti i strukturirati nji%ove re!ormske #rocese ne svjedoči samo o bijednom #rilao9ivanjusve#risutnom jeziku što a obilježavaju coaching" controlling i monitoring .( neo i o slje#oći

s#ram ideoloije čija bi kritička demontaža nekoć s#adala u zadaće društveno+znanstvenoznanja- Tko #romatra kako sveučilišni čelnici #redano i s obožavanjem izovaraju svaku #a čaki najlu#lju ekonomističku !razu re#ertoara naoko s#asonosni% #oučaka što i% donosi ;e/

(anagement. ne mora se više čuditi nekadašnjoj #o#ustljivosti inteliencije s#ram drui%ideloijski% i totalitarni% kušnja-

&ri svemu tome ostaje nes#orno da se. #onaj#rije za industrijsku #roizvodnju oni% materijalni%dobara koja su #ostala indikatorima statusa te%nički uzna#redovalo društva. mora #otrošitimnoo novca u istrazivačke svr%e- $vakako bi bilo vrijedno ras#ravljati o tome is#lati li se tajutrošak svaki #ut. ili #ak o tome ne #roizvodi li taj #o sebi jedini #roduktivni sektor takozvanodruštva znanja brojne #razne %odove koji nemaju druo smisla osim simuliranja užurbaneistraživačke djelatnosti u svr%u #otvr9ivanja konkuretnosti- No ako bi istraživački rad i iz njeaizvedene te%ničke inovacije i trebao #redstavljati bitan čimbenik ekonomski% #ers#ektiva isvakodnevne životne zbilje neko društva. to i#ak ne mora biti dovoljno jak razlo da se ovorio društvu znanja- Kako od statističari 23R+a uvijek iznova za%tijevaju velike kvote akademskiobrazovani% ljudi i koliko od se uvo9enjem skraćeni% studija i snižavanjem razine #okušavalodosenuti te kvote. znanstvenici na taj način ne #ostaju dominantnim socijalnim slojem. niti #akznanstvena racionalnost #ostaje misaonim oblikom što odre9uje svakodnevicu-

&anajotis Kondlis je jednom !ormulirao tezu da bi 7u slučaju vrlo visoke razine #roduktivnostite%nička racionalnost mola #ostati stvar manjine8. a da se time akterima te racionalnosti ne

dodijeli odre9ena društvena uloa- 6nanstvenici i te%ničari na#redno društva moli bijednomimati isti status kao danas seljaci i #oljodjelci5 oni kao manjina zacijelo brinu o #re%rani izbrinjavanju društva. ali im nitko zbo toa ne bi odobrio #oseban #olitički. kulturni ili socijalni#oložaj-(O Mouće je da znanost i te%nika mutiraju u samorazumljivu ulou koja se #remastandardima industrijsko društva može #onuditi na trenutno vladajućem te%ničkom nivou. ada se #ritom za karakter i način !unkcioniranja toa društva ne izvuku s#omena vrijednekonzekvencije-

"aš to. me9utim. da su modeme znanosti. etabliravši se bez #riovora. !unkcionirale unajrazličitijim društvenim uvjetima Cu liberalnoj ;merici kao i u nacionalsocijalističkojNjemačkoj. u staljinističkom $ovjetskom $avezu kao i u autoritarnoj KiniP trebalo bi o#rezno

su#rotstaviti tezi da su #roizvodnja. #odjela i #rimjena znanja ono što bi molo imati snau daoblikuje društvo- 6acijelo mou #ostojati uvjeti koji su znanstvenoj ambicioznosti i #rocesuteorijske radoznalosti skloniji od drui%. ali malo što ovori u #rilo tome da se e#o%aindustrijalizacije znanja izrijekom nazove društvom znanja- &rije bi se dalo ovoriti o vremenuu kojem se konačno doa9a daje znanje #odložno #arametrima ka#italističke ekonomije koja ćes#ram znanja #rijateljski djelovati samo ondje dje ono može biti ne#osredno #rimijenjeno. ili sobzirom na neutralnost troškova. ondje dje barem dalje ne smeta- I samo se znanje u takvimuvjetima Sizbacuje iz stroja8- $ onim što je neko druo vrijeme nazivalo Sobrazovanjem8 znanjedruštva znanja unatoč svekolikom zazivanju obrazovanja otovo da više i nema veze-

& 7laus 7astberger: @m Assesmentcenter. S5rache im *eitalter von Foaching, Fontrolling und "onitoring. Wiener 7arl 7raus orlesungen )ur 7ultur!riti!. Weitra &%%+.

&( ;ana#otis 7ondlis: 3er


18/65

+! O$ra'ovanje, -oluo$ra'ovanos%, neo$ra'ovanos%

6nanje je moć- 2vom rečenicom


19/65

2no što objedinjuje obrazovne re!ormatore svi% smjerova nji%ova je mržnja s#ramtradicionalne ideje obrazovanja- &omisao da bi ljudi moli #okazivati nesvr%ovito. suvisloznanje. sadržajno usmjereno #rema tradicijama veliki% kultura. znanje koje i% os#osobljava nesamo da oblikuju karakter. neo im #odaruje i trenutak slobode nasu#rot diktatima du%avremena. za nji% je očiledno užasna- 2brazovani bi. naime. bili sve duo samo ne !leksibilni.mobilni i za timski rad s#osobni klonovi koji bes#rijekorno !unkcioniraju. a mnoi bi u#ravo torado vidjeli kao rezultat obrazovanja-

2naj ko zamišlja da je u vremenskom zenitu. danas stoa više ne ovori o obrazovanju koje se

uvijek ravnalo #rema #ojedincu i razvitku njeovi% #otencijala. neo o 7manaementu znanja8-Ne radi se o obrazovanju. neo o znanju koje se #o#ut neke sirovine treba #roizvoditi. #rodavatii ku#ovati. kojim treba u#ravljati i odlaati a5 radi se + zanemarimo li #osebne #rorame zaznanstvene elite + o letimičnom !ramentarnom znanju koje u#ravo dostaje za to da ljudeodržava !leksibilnima za radni #roces i ras#oloživima za zabavnu industriju- Hazlika izme9uavansirani% oblika znanstveni% s#oznaja i o#će stanja u obrazovanju ne bi se stoa smjelasmanjiti. neo bi se #rije morala #ovećati-

Hedovito #rolašavanim obrazovnim katastro!ama na taj se način su#rotstavljaju velikeobrazovne laži- 2ne nas velikim riječima obmanjuju lede #ravi% moućnosti i svr%aobrazovanja- ok se sjedne strane znanje #rodaje kao resurs budućnosti koji se munjevito#ovećava. o čemu svjedoči lu#a meta!ora o eks#loziji znanja. dotle s drue strane o#će znanjeo#ada tem#om koji nas ostavlja bez da%a- Hu#e u obrazovanju takozvani% #olitički% elita u vezis najjednostavnijim #ovijesnim ili kulturno+#ovijesnim #itanjima eklatantne su. a trijum!žurnalizma temeljeno na mišljenjima tamna je strana činjenice da više nitko ništa ne zna-jera u %r#e #odataka #o%ranjeni% na tvrdim računalnim diskovima nadomješta mišljenje.sve#risutnost in!ormacija u mrežama #odataka suerira demokratizaciju znanja. #remda binjeovo lobalno ras#rostiranje valjalo samo konstatirati- 72no što svi znaju8 + #isao jeNietzsc%e + 7svi zaboravljaju85 a onda je dodao: 7U---V kad ne bi bilo noći. tko bi još znao što bi bilosvjetlo8-(* ;ko je znanje moć. onda a nećemo naći tamo dje su svi- ; ako je tamo. ono tada višeneće biti nikakva moć-

4 takozvanom društvu znanja i in!ormacija samo je 7obrazovanje8 #ostalo di!uznim #ojmomkojim se mou imenovati stjecanje i #osredovanje različiti% znanja i kvali!ikacija #odjednakokao i tome #ri#adne ustanove i #ostu#ci- $ #rvotnim značenjskim #oljem 7obrazovanja8 to imamalo veze- Nije to slučajno tako- 6a#ravo se na #odručju obrazovanja #osljednji% odinanaznačuje znatna smjena #aradimi-

2brazovanje koje se ravna #rema antičkom idealu i %umanističkom konce#tu #rije svea jeslovilo kao #roram čovjekova samoobrazovanja. kao !ormiranje i razvijanje tijela. du%a i duše.talenata i nadarenosti. ono što bi #ojedinca trebalo dovesti do stu#nja razvijene individualnosti ido svjesno dioništva u zajednici i njezinoj kulturi- Istodobno je obrazovanje slovilo kao jedina

moućnost da se čovjeka iz barbarstva #ovede u civilizaciju. iz neodovornosti u autonomiju-Mjerilo i izraz za to bilo je bavljenje #aradimatskim sadržajima koji se nisu #okoravali ninačelu slučaja niti #ak diktatu aktualne iskoristivosti- ažnost. #rimjerice. drevni% jezika.književni kanon. #oznavanje !ilozo!ski%. estetski%. kulturni% i reliiozni% tradicija ravnalo se#rema konce#tu 7du%a8. kako je to u svojoj !ilozo!iji ezem#larno #okazao eor ,il%elm


20/65

najslobodnije interakcije8- Taj je konce#t obrazovnim #roramom %tio učiniti ono što #rema=umboldtu odlikuje čovjekovu težnju o#ćenito- 7&romatrano u konačnoj namjeri8. čovjekovo jes#oznajno mišljenje uvijek samo 7#okušaj njeova du%a da #red samim sobom bude razumljiv8.njeovo je djelovanje na#or njeove volje da 7u sebi #ostane slobodna i neovisna8. dok se #aknjezina 7radišnost8 #okazuje kao težnja da u sebi ne mora ostati u dokolici- Čovjek je aktivnobiće5 a budući da svekoliko djelovanje i mišljenje mora imati neki #redmet. čovjek #okušava7obujmiti što je mouće više svijeta i #ovezati a sa sobom što tješnje može8-(

Na ove =umboldtove rečenice valja #odsjetiti zato što dokumentiraju da okrenutost od svijeta

ni#ošto nije srž =umboldtove ideje obrazovanja + baš na#rotiv- $#oznati svijet. #rilaoditi svijet.ras#olaati #rirodom: #roram moderna znanstveno #oimanja svijeta i ovladavanja #rirodomnalazi u njemu svoje mjesto isto tako kao i #oslovno djelovanje. ali ne kao zadnje ciljeve. neokao sredstvo za #ostizanje one krajnje namjere koja se slijedi u obrazovanju: samos#oznaja isloboda- $vekoliko znanje tim odre9enjem zadobiva smisao- Čovjekov du% želi se boljerazumjeti. a sva znanost i te%nika trebaju čovjeka učiniti slobodnijim u djelovanju-

Nedvojbeno su stu#njevi nestanka toa konce#ta još uvijek osjetni i u znanosti- 4zbu9enja uvezi s rezultatima istraživanja moza još se %rane #roramom samos#oznaje. #a se tako baremkao ideoloija nijedna te%nička inovacija ne #ojavljuje bez u#ozorenja da se time #ovećavajuo#cije i #otencijali čovjekova djelovanja- &riovor što a je. #rimjerice. unt%er ;nders u imeslobode i samos#oznaje iznio #rotiv moderne te%nike. jer se njezina uzna#redovala #rimjena i#rovedba #rvotne namjere izvrću u svoju su#rotnost. #a se tako iz jedno medija. od jednosredstva #romeće u svr%u koja svime vlada. uzaludno je #okušao s#asiti ideju obrazovanja odoni% instancija koje u ime slobode i u ime s#oznaje u#ravo nji% cinički likvidiraju-(/

=umboldtova razmišljanja. nastala ot#rilike ?@- odine. u obrazovanju su vidjela na djelu#rožimanje o#ćea i #osebnoa. #ojedinca i zajednice. svestrano !ormiranje i razvitak subjekta#rilao9avanjem i #okretanjem onoa stoje ?/- stoljeće em!atično nazivalo i čovještvom-Hezultat ove ideje obrazovanja bili su %umanistička imnazija i %umboltovsko sveučilište. obojeu sjeni ne#ovjerenja #raktički otkako #ostoje- =umanističko obrazovanje + a druo ni ne #ostoji +

nije. dakako. značilo o#ćenito ili neobvezujuće usmjerenje na ideje %umanosti. čovječnosti ililjudsko dostojanstva- 6a neo%umanizam su ove #redodžbe stroo vezane na #roučavanjeantički% jezika. osobito #ak starorčkoa i antičke kulture-

Kod =umboldta koji se kao teoretičar i re!ormator obrazovanja najintenzivnije #oistovjećivao sovim #roramom to se zasiurno ne doa9a zbo nekritičko. idealističko štovanja starine.neo iz o#ravdani% razloa- 4 svom značajnom članku , *rou$aanju starine i gr$%oga osobito&Uber das -tudium des ltertums" und des 4riechischen insbesondere) iz ?@- odine o tome seizme9u ostaloa kaže: 72bilježje koje rčki karakter izvrsno odlikuje jest U---V neobičan stu#anjizobrazbe čuvstava i mašte u još vrlo ranom razdoblju kulture. a još vjernije očuvanje djetinje

jednostavnosti i naivnosti u još #rilično kasnijem razdoblju- -toga se u gr$%om %ara%teru

*o%azuje *onaje5ma *rotni %ara%ter $oje$ansta o*5enito" samo #rožet vrlo visokim stu#njem#ro!injenosti. kao da bi možda svada bilo mouće- U---V &roučavanje takva karaktera mora usvakom #oložaju i u svakom razdoblju osobito ljekovito djelovati na ljudsko obrazovanje. jerono ujedno sačinjava i osnovu ljudsko karaktera o#ćenito- 2sobito #ak to mora biti ljekovito urazdoblju dje je uslijed bezbroj združeni% okolnosti #ozornost više usmjerena na stvari neolina ljude i više na mase ljudi neoli na #ojedince. više na izvanjsku vrijednost i korist neoli naunutarnju lje#otu i užitak. a tamo dje se visoka i raznolika kultura uvelike odvojila od #rve

jednostavnosti valja #oledavati na nacije kod koji% je sve ovo u#ravo bilo otovo obrnuto-S(@

Misao do koje mu je stalo =umboldt je jasno istaknuo: kultura rka ima obrazovno+teorijsku#rednost. jer se ta kultura može nazvati #aradimatskom za čovječanstvo o#ćenito. a u svojojusredotočenosti na unutarnju lje#otu i estetski užitak ona #rimjeniteljskom mišljenju modememože #odastrijeti kritičko zrcalo- vostruko značenje %umanizma #ritom jasno dolazi doizražaja: %umanističkom je obrazovanju stalo do #oznavanja oni% kom#leksni% !orma i oblika u

&= Wilhelm von Humboldt: Theorie der 'ildung des "enschen. : Wer!e, sv. @, str. &.

&8 Gunther Anders: 3ie Antiuiertheit des "enschen @I@@. "iinchen 1$+. odnosno 1$8%.

&$ HumboldtB Wer!e, sv. @@, str. 18 f.


21/65

koojima se može realizirati čovještvo5 budući #ak daje nemouće tu raznolikost barem u#olaobu%vatno em#irijski i #ovijesno cjelovito #roučiti. =umboldt #redlaže metodu koja se čini#osve modernom: učenje na #rimjerima-

4čiti na #rimjerima. me9utim. doista se može samo tamo dje se nešto #ojavljuje modelski i uosobitoj mjeri ti#ično oblikovani- Temeljna teza neo%umanizma jest. dakle. to da se čovjekovavažnost u#ravo s obzirom na njeovu raznolikost i moućnosti najbolje dade #roučavati na#rimjeru one kulture koja je #rvi #ut stavila u središte svoji% estetski%. #olitički% i moralni%nastojanja čovjeka kao #ojedinca- 4 rčkoj je antici =umboldt još vidio ostvarenim zanimanje za

samo čovjeka. što u jednakoj mjeri nije više bilo dano u druim kulturama u kojima je čovjekbio #odre9en eksternim moćima. odre9en. dakle. nečim stranim + bilo reliijom. diktatom#olitike ili ekonomije u modemi- Tako bi se. #rema =umboldtu. o čovjekovu karakteru. onjeovim moućnostima i ranicama i #rije svea o njeovoj individualnosti i jedinstvenosti na#rimjeru rka još uvijek mola dobiti #resudna ledišta. jer se u toj kulturi #onaj#rije naobzorju kulturalno i du%ovno bavljenja #ojavio čovjek kao svr%a samome sebi. kaoautonoman subjekt-

Iz ove #ers#ektive obrazovanje o#isuje #roram #ostajanja čovjekom kao du%ovni rad na sebi ina svijetu- To. me9utim. označuje i #aradimatsku #rilaodbu znanja o sebi i svijetu kao iosmišljeno bavljenje tim znanjem- Ideja znanosti kao du%ovno #rožimanja svijeta za voljus#oznaje ne da se odvojiti od em!atične ideje obrazovanja- 4 =eela su na koncu obrazovanje.reliija. znanstveno znanje i s#oznavanje o#ćenito #ojmovi čiji se smisao nadaje tek iz nji%ovomo9usobno odnosa-


22/65

#okuša. Nietzsc%eu su tada jasne neizbježne konsekvencije: 7Najo#ćije obrazovanje u#ravo jebarbarstvo-S( Nietzsc%e je kao malo tko urnuo ruke u ranu ideje o#će obrazovanja- Kako odse tu radi o #ojedincu i njeovu razvitku. obrazovanje se i#ak ne da #oo#ćiti- Tamo dje onouistinu #ostane o#ćim obrazovanjem mora se ono s#ram #ojedinca i njeovi% moućnosti#onašati o#ćenito- Nema više oblika obrazovanja koji bi ostao slobodan od ovo #rotuslovlja-

$ve to ne znači da ne mou i ne moraju #ostojati mjesta izobrazbe u kojima se ljudi #ri#remajuza zvanja. za više ili manje stereoti#ne djelatne i radne #rocese. stječući odre9ene socijalne ikomunikativne kom#etencije- 6nao je to već i Nietzsc%e: 7Lto se mene tiče. #oznajem samo

jednu #ravu su#rotnost: ustanoe obrazoanja i ustanoe


23/65

samo na #odražaj #ovraćanja koji čovjeka nužno s#o#adne #ri #oledu na neke blistavemaazine. neo da bi se taj #odražaj možda moao us#ostaviti #rilikom čitanja takozvani%kvalitetni% novina- 4zeti ozbiljno jezik u Nietzsc%eovu smislu značilo je #ovr% toa svladavanje

jezika u sintaktičkoj di!erenciranosti i semantičkoj širini izraza. res#ekt s#ram njeove #ovijesti.#oštivanje njeove nastale strukture koja je stoa vjerno zrcalo razvitka jedne kulture. čuvajućina isti način njeove visine i dubine- To. naravno. nikad nije molo i ne može značiti da bi jezikvaljalo zamrznuti najednom razvojnom stadiju5 Nietzsc%eu koji je i sam jezični tvorac visokerazine nešto slično ne bi nikad ni #alo na #amet- To. me9utim. ne može značiti da izražajne irazlikovne moućnosti jezika treba žrtvovati bilo kojem modernizmu i ma kakvom

re!ormatorskom stavu. ma kako se on na#redno i lobalizirano izražavao-

; mišljenjeQ 4 djelu 8juds%o" sui!e ljuds%o &(enschliches" llzumenschliches) Nietzsc%e je#odjednako jednostavno i izazovno moao na#isati: 7Lkola nema važnije zadatka od#oučavanja stroo miljenja. o#rezno su9enja. konsekventno zaključivanja: zbo toa se moraokrenuti od svi% stvari koje nisu #rikladne za ove o#eracije. na #rimjer od reliije- &a ona možeračunati na to da će ljudska nejasnoća. naviknutost i #otreba i#ak kasnije iznova smanjitina#etost Inka suviše kruto mišljenja-S* Izuzmemo li invektivu #rotiv reliije u kojoj Nietzsc%e.naravno. ima #ravo Ckao vjera reliija nije stvar mišljenja5 stoa u zbiljskom obrazovalištu može#ostojati samo reliijsko+znanstvena #ro#edeutika koja uvodi u sve velike reliijske sustave. aline i kon!esionalno odre9en vjeronaukP. u ovim se razmišljanjima #okazuje i #oznavanje ljudikakvo danas bolno #ro#uštaju steći mnoi navodni čovjekolju#ci- 4#ravo zato što ćesvakodnevnost života #onovno izbrusiti točnost mišljenja koja može na#redovati samo udokolici. u relativno bezbrižnoj iri. Uta točnostV može se mirne savjesti vježbati u školi-

anas se iz ovo nalaza obično izvlači su#rotan zaključak: ono što ionako nije bilo zbratimljenos #raksom i njome izbrušeno. uo#će niti ne treba učiti- 2datle mržnja s#ram #redmeta u kojimase mou iskusiti i uvježbavati oblici mišljenja koji nemaju izravna odnosa s ma kakvom#raksom: drevni jezici. !ilozo!ija. matematika. klasične književnosti. likovna umjetnost i lazba-$vi #okušaji da se ovim #redmetima sačuva leitimnost u#ozoravanjem na nji%ovu korisnost zana#orni život u natjecateljskom društvu moli su se #oduzimati do mile volje. ali su oni na

koncu i#ak samo neuodni-Nietzsc%eova kritika obrazovni% ustanova imala je. doduše. i jednu #olitičku kom#onentu-&oa9ala je društveno nositelja ti% ustanova: obrazovano ra9anstvo- 4istinu obrazovanora9anstvo koje je. barem se teorijski oslanjajući na !ilozo!iju i #edaoiju njemačko idealizma.svoju manjkavu ekonomsku imućnost i malu #olitičku moć kom#enziralo #osjedovanjemobrazovanja i silom ras#olaanja obrazovnim dobrima- To je dakle onaj društveni sloj koji jeideji klasično obrazovanja barem za neko vrijeme #riskrbio kakvu+takvu realnost- ržavnebirokracije stekle su u ?@- stoljeću. #rije svea u njemačkim zemljama i u =absburškoj Monar%ijiveliku važnost. i jedan od #rototi#ova ovo sloja ra9anstva otjelotvorio se u #ojavi visokoministarstveno službenika. dok je drui #rototi# nastao #objedničkim %odom moderni%

znanosti u obliku službe sveučilišno #ro!esora-

6a obrazovano ra9anstvo. obrazovanje nije toliko slovilo kao #reduvjet ekonomsko us#je%aneo više kao vrijednost #o sebi čije je usvajanje trebalo biti %onorirano odovarajućimdruštvenim i novčanim #riznanjem- $rž ra9ansko+%umanističko #ojma obrazovanja bio jekanon ezem#larni% djela književnosti. likovne umjetnosti. lazbe i !ilozo!ije. s jakomusmjerenošću na stilotvoma djela klasične antike- 2vo razumijevanje umjetnosti došlo je doizražaja u stvaranju nacionalni% književnosti i u ra9anskim likovnim zbirkama. u izradnjinacionalni% kazališta te u #rilaodbi i ra9enju o#erni% kuća i koncertni% dvorana. sve usvemu. dakle. u onim %ramovima muza koji su #ostali ar%itektonski i društveni centrinjeovano ra9ansko stila života. a na taj način i bitno obilježje identiteta toa ra9anstva-

2brazovano je ra9anstvo uistinu za%tijevalo da ta kultura s jedne strane ostane oraničena naekskluzivni sloj. ali bi s drue strane trebala važiti kao norma i mjerilo za kulturu jedne zemlje

+


24/65

o#ćenito- To je #ak iznjedrilo #ojam obrazovanja kojemu za%valjujemo baštinjenje klasični%umjetnina bez koji% se estetska moderna ne bi ni mola razviti- To je. me9utim. dovelo dokarikature obrazovano ra9anina kojemu se Nietzsc%e rua. ra9anina koji se osjećauzvišenim nad ostatkom svijeta. jer svoje klasike smatra citatnim blaom i ne #ro#ušta #rilikuda a #ljačka. izo#ačujući mu smisao- 3konomski moćna buržoazija i mnoi #redstavnici#oslovno i trovačko svijeta nisu. uostalom. ove ideale nikada zbiljski #riznavali. a svoju sudjecu oduvijek #rije slali u trovačke i te%ničke škole. #a se tako obrazovno ra9anstvo moralokonstituirati kao vlastiti sloj čija se ekonomska slabost suzbija nadasve bizarnimkonstrukcijama du%ovno obrazovanja elite-

2brazovano ra9anstvo koje se na taj način #rivremeno nije samo etabliralo kao samosvojanstalež. neo je usto ra9anskom društvu uzmolo dati više ili manje obvezujuću kulturu koja je#ostala mjerilom težnje vrijedno obrazovanja o#ćenito. u me9uvremenu je iščezlo- 'ikvidacija%umanističke imnazije i %umboltovsko sveučilišta. demontaža činovničko staleža uslijedsiromašenja države i sukcesivna de#ramatizacija akademsko #ro!esorstva #rimjerom#okazuju #rosvjetno+#olitičku i staleško+#ravnu stranu ovo #rocesa5 razvlašćivanje ra9anskekulture kao uzora i mjerila kulturne aktivnosti o#ćenito indicira estetski normativnu dimenzijutoa ubitka značenja-

$ nestankom toa ra9ansko kanona i njeovim nadomještanjem uz #omoć važeće #aradimesvi% estetski% izraza. s trans!ormacijom kulture u stil života. nekadašnja se vodeća ra9anskakultura #reobrazila u tanak sement lobalne kulture doa9anja koji čak više nije u slanju#odariti lik i sadržaj ostacima ra9anski% životni% oblika- Na mjesto ministrova savjetnikasklono umjetnosti koji je s avanardistima željnima subvencija #un znanja žustro ćaskao o=eimitu von odereru i


25/65

re!ormi. odrastao je u tom konce#tu. nemajući a #riliku izbjeći- &rosvjetno+#olitička #olazištati% odina. svejedno koja i% !rakcija izlaala. osjećali su se obveznima ideji #oluobrazovanja.makar su je vrlo rijetko #oimenice s#ominjali- To se molo očitati #rema tome što jeobrazovanje kao normativna #redodžba #ostojalo jednako kao i imnazija. ali je sama stvar#ostu#no ostala izvan vidokrua- 2no što se #ro#airalo kao neo#%odan demokratizacijski#omak i kao otvaranje obrazovni% sustava imalo je svoju cijenu: institucionalizaciju#oluobrazovanja-

Mnoo toa što se #odvodilo #od naziv didaktike #okoravalo se jednostavnom načelu: do#ustiti

da sadržaji klasično obrazovanja #ro#adnu kao izvanjska. s#ram tobožnji% #otreba mladežiskrojena. na#ola atraktivna mješavina #odražaja. #ristu#a. #oticaja i kojekakvi% dodataka- To je#očelo kad se umjesto oet%eova Werthera u školi čitao danas već zaboravljeni &lenzdor!ovroman ;oe *atnje mladoga W. &Die neuen 8eiden des jungen W.). a završilo je su#stitucijomnastave #ovijesti ledanjem !ilma $tevena $#ielbera -chindleroa lista- $ve su te strateije još#oznavale motiv da se time s#asi nešto od obrazovanja. čak ako je to u konačnici značilokvarenje obrazovanja njeovom aktualizacijom i medijalizacijom-

7Neobrazovanost8 nasu#rot tome znači da je ideja obrazovanja u svakom #oledu #restalais#unjavati normativnu ili reulativnu !unkciju- 2na je jednostavno nestala- 2tu9eni du% koji sekod ;dorna GYš #ovlačio u obrazovnim dobrima što su s#ala na razinu rekvizita nekadašnji%obrazovni% za%tjeva #retvorio se u aklamiranu nestašicu du%a- 2samdeseti% odina s mnoodosjetljivosti i raskoši #ro#airano #rotjerivanje du%a iz %umanistički% znanosti i nji%ovo#reimenovanje i trans!ormacija u kulturološke studije nije se #okoravalo ni modi. ali nis#oznajnom na#retku- 4 tome se artikulirao #roram koji nije %tio imati nikakve veze s onimdu%om koji je od =umboldta i =eela djelovao kao subjekt i objekt obrazovanja- "ez du%a. bez#okušaja. dakle. da se tvrda kora em#irije #rožme i svede na re!leksivni i autore!leksivni #ojam.bez onoa. dakle. što je ;dorno kao #osljednju re!erencu obrazovanja nazivao sadržajem istine +o obrazovanju više ne može biti ovora-

Neobrazovanost u našem smislu ne znači. dakle. odsutnost znanja ili čak i lu#ost- &rošla su

vremena kada su se ovi !enomeni moli ne samo dijanosticirati neo i smjestiti. dok jedi!erencija obrazovanja i neznanja ujedno bila i razlikovanje izme9u urbani% središta i više ilimanje ravne zemlje- Tamo dje se još danas kao i u #ovijesnim vremenima #rosvjetiteljstva vodi%erojska borba #rotiv lu#osti ljudi koji još uvijek #remalo znaju. koji su ne#rosvijećeni i neumiju is#ravno arumentirati. koji ostaju zarobljeni svojim #redrasudama i #odliježustereoti#ima. koji se ne odvajaju i ne žele se odvajati od ideoloijski% okova. okultizama.reliiozni% !undamentalizama. misticizama i iracionalizama. ove #učko+#edaoijske vježbedjeluju donekle anutljivo-O( Ne zato što ne bi bilo ničea što valja #rosvjećivati. neo stoa što#roram #rosvjetiteljstva više nema nikakve #ravne #odloe- $vaka ideja odovornosti #remakojoj treba krenuti iz kako od skrivljene neodovornosti #redmnijeva u#ravo onaj konce#tobrazovanja kojemu se više ne daje nikakva kredibilnost-

2dvraćanje od ideje obrazovanja najjasnije se #okazuje tamo dje se to možda #onajmanje#ret#ostavlja: u središtima samo obrazovanja- eć #oodavno #okrenuto #reusmjeravanjeobrazovni% ciljeva na s#osobnosti i kom#etencije >s%ills? bremenit je indikator za to- 2naj tkokao obrazovne ciljeve naviješta s#osobnost za timski rad. !leksibilnost i komunikacijskus#remnost. zna o čemu ovori: o sus#endiranju one individualnosti koja je nekoć bila adresat iakter obrazovanja-

$metnemo li s uma #ikantni #riovor da se kom#etencije #o#ut s#osobnosti za timski rad kaoosobina mou beskontekstno stjecati. razvijati školovanjem i #rakticirati + očiledno je timskis#osoban čovjek s#osoban kako bez tima tako i u svakom timu + uočljivo je da meta!oričke#rosvjetno+#olitičke vodilje naši% dana demonstrativno dovode u #itanje u#ravo one ciljeve kojisu svojedobno motivirali klasični obrazovni diskurs: autonomiju subjekta. suverenost #ojedinca.odovornost jedinke- $amo ne misliti vlastitom lavom + baš to čini se tajnim #roramomizobrazbe danas- Tko nije s#reman djelovati u timovima i mrežama i !leksibilno se #rilaoditi

(& (& Alois 2eutterer: 3ie globale erdummung. *um ntergang verurteiltD 4Sa )bir!om citata na temu glu5ost.6 'e9


26/65

svemu što se javlja kao izazov Cuostalom. nikad od ljudi. neo uvijek od tržišta. lobalizacije ili#ak od budućnostiP. taj više nema nikakve šanse udovoljiti za%tjevima društva znanja- Nisu.dakle. različite osobine ili s#osobnosti. neo nji%ova distanciranost od du%a ono što i% činidokumentima neobrazovanosti- Tko. #rimjerice. stalno trabunja o umreženosti. uo#će ne#omišljajući koliko kon!ormizma time odaje. us#ijeva se #okoriti du%u vremena ali ne i za%tjevudonekle suvereno razuma-

Neobrazovanost danas nije stoa nikakav intelektualni de!icit. nije nedostatak in!ormiranosti.nije de!ekt konitivne kom#etencije C#remda će sve to i nadalje #ostojatiP. neo je odricanje od

%tijenja da se nešto uo#će razumije- dje od se danas ovori o znanju. radi se o nečemudrukčijem od razumijevanja- Ideja razumijevanja. nekoć osnova du%ovno+znanstvenedjelatnosti #o sebi. u najboljem slučaju #rezimljuje u #olitički korektnoj !razi o razumijevanjudruoa kao izrazu iznu9ene tolerancije- Inače se radi bilo o razvitku te%noloija kojeolakšavaju ovladavanje #rirodom i čovjekom ili #ak o #rodukciji označujući% brojki koje s#redmetom o kojem se #ritom navodno ras#ravlja imaju sve manje veze-

2no što se tvrdokorno još uvijek naziva obrazovanjem sada se više ne ravna ni #remamoućnostima i ranicama #ojedinca. ni #rema invarijantnim resursima znanja kulturnetradicije. #a čak ni #rema modelu antike. neo #rema eksternim čimbenicima kao što su tržište.s#osobnost u#ošljavanja >em*loyabilityV. kakvoća odredišta i te%nološki razvitak. što sada#ostavljaju one standarde koje 7obrazovan8 čovjek treba dosenuti- Iz toa se očišta 7o#ćeobrazovanje8 čini isto tako zanemarivim kao i 7!ormiranje osobnosti8- 4 svijetu koji se brzomijenja. u svijetu u kojemu se kvali!ikacije. konce#cije i sadržaji znanja navodno stalnomijenjaju. čini se daje 7odsutnost obrazovanja8. odricanje od suvisli% misaoni% tradicija iklasični% obrazovni% dobara #ostalo kre#ošću koja #ojedincu omoućuje da brzo. !leksibilno ineo#terećen 7obrazovnim balastom8 reaira na stalno #romjenjive za%tjeve tržišta- 4 društvuznanja + tako čujemo + i samo je znanje stalno u mijeni te iziskuje strateije za svoju #rodukciju i#rilaodbu koje su #osve drukčije od one ideosinkrazije ?@- stoljeća koja se nazivalaobrazovanjem- 6nanje društva znanja #onaj#rije se de!inira na temelju njeove udaljenosti odtradicionalni% s!era obrazovanja5 no ono se više ne #okorava stavovima #oluobrazovanja- 2no

što se realizira u znanju društva znanja samosvjesna je odsutnost obrazovanja-


27/65

.! PISA/ Ludilo ranglis%e

$tanje #rosvjetne #olitike danas može se o#isati jednom jednostavnom rečenicom: ona seiscr#ljuje buljenjem u ranliste- 2va je o#aska sve samo ne #olemična. jer u#ućuje na u#ravozastrašujuću evidenciju- $ve relevantne obrazovno+#olitičke odluke o kojima se u javnostižestoko ras#ravljalo #osljednji% odina motivirane su bilo lošim mjestom na listi. ili su #akro9ene iz želje za #ostizanjem bolje mjesta na listi- "ilo da se iniciraju školske re!orme.#ro#airaju #edaoški #rorami ili za%tijevaju elitna sveučilišta i centri izvrsnosti. arument jeuvijek isti: mora se #o#raviti mjesto na ran+listi- Iza sadašnje #rosvjetne #olitike ne naslućuje se

nikakav di!uzni #ojam obrazovanja. a kamoli neki društveno+#olitički konce#t obrazovanja. neose ona. na#rotiv. dade svesti na jednu jedinu rečenicu: dje se nalazimoQ

&itanje odredišta. ionako ideološki izraz ekonomije ucjenjivanja. u #rosvjetnoj #olitici #o#rimadodatno. katkada i ne%otice komično značenje- ;traktivnost neko obrazovno odredišta vidljivaje iz mjesta na listi što a ono zauzima u okviru različiti% raniranja- Kada bi. #rimjerice. na timranlistama neko austrijsko sveučilište bilo stalno #ri vr%u. u toj brzini konce#t takozvanoelitno sveučilišta u Maria uinu jedva da bi moao #o#rimiti konkretan oblik u kojemu bi atrebalo ostvariti- Tako je i za%tjev #redsjednika 3uro#ske komisije Josea Manuela "arrosa u vezis osnivanjem 3IT+a C3uro#ean Institute o! Tec%noloP #rvenstveno bio obrazložen u#ozorenjemna to da euro#ska sveučilišta na mnoim ranlistama zauzimaju #remalo visoki% mjesta-4zbu9enja oko &I$;+studije naizled su motivirana isključivo time da u tim raniranjimazemalja ;ustrija i Njemačka zauzimaju mjesta samo u srednjem #olju zadnje dijela liste-

&romjena mišljenja zacijelo je #ostala najjasnija #oledom na ranlistu uz #omoć #rimjera što anudi &I$;- Iza ove kratice krije se &roramme !or International $tudent ;ssessment koji je uokviru 23R+a sebi #ostavio zadatak da svake tri odine u me9unarodnom us#ore9ivanju#reis#ita osnovne učeničke kom#etencije #etnaestoodišnjaka- Činjenica da je #ri #rvom testuNjemačka #rošla #rilično loše. a da se to #ri druom doodilo i Njemačkoj i ;ustriji. osim što jedovela do stanovite kolektivne de#resije. koju inače rijetko uočavamo u vezi s #itanjimaobrazovanja. dovela je i do #osve novi% orijentacija u #rosvjetnoj #olitici s jasno #roklamiranim

ciljem da se #rilikom sljedeće &I$;+testa #ro9e što bolje- 4mjesto obrazovni% ciljeva#rosvjetiteljstva Cautonomija. samosvijest i du%ovno #rožimanje svijetaP. umjesto obrazovni%ciljeva re!ormatorski% #edaoija Cživotnost. socijalne kom#etencije i radost učenjaP. umjestoobrazovni% ciljeva neoliberalni% #rosvjetni% #olitičara C!leksibilnost. mobilnost i s#osobnost zaza#ošljavanjeP #ojavio se jedan jedini obrazovni cilj: da se #oloži &I$;- Ni u kojem središtutobožnje obrazovanja neobrazovanost se ne #okazuje znakovitije-

2no čime nas &I$; za#anjuje svakako nisu rezultati ove studije- oista nas ne mora čuditi to štoje #rilično osrednja zemlja #o#ut ;ustrije na #rilično osrednje konstruiranom testu #rošla#rilično osrednje- Me9utim. reakcije na takav stjecaj okolnosti bile su vrlo začu9ujuće- "ilo je tuovora o šoku i o obrazovnoj katastro!i- $azivali su se krizni stožeri. utemeljeno je #ovjerenstvo

za budućnost čiji #redsjednik ujedno oranizira &I$;+testove u ;ustriji. kako bi se konačno.nakon toliki% odina re!ormno žara. sve iz temelja uzmolo re!ormirati- &rije i #oslije svako&I$;+testa zemlju obuzme %isterija #raćena sve#risutnom nervozom- Nitko. naravno. ne želi bitikriv zbo loši% rezultata. ali je samorazumljivo da su oni drui sve krivo na#ravili- I svatko znakako se to radi bolje- $ve ako &I$; i ne može odmjeriti obrazovno stanje učeničke #o#ulacije. tomtestu i#ak nešto itekako #olazi za rukom: on #okazuje dje u nekoj zemlji stanuju obrazovnistručnjaci-

&ritom je. me9utim. unatoč svemu začu9ujuće da se otovo ni ne ras#ravlja o #ouzdanosti testakoji. #rimjerice. suerira da se institucije koje su inače uvijek bile denuncirane kao trome u

kratkom vremenu mou dramatično #ooršati- 4 roku od tri odine ;ustrija se tako na listis#ustila za nekoliko #resudni% mjesta niže- Nije. me9utim. razvidno da su se te iste škole s istimučitelj ima i sličnom učeničkom #o#ulacijom unutar ti% nekoliko odina znatnije #ooršale- Tu#ostoje samo dva mouća objašnjenja: ili je test manje sini!ikantan neo što se o#ćenito#ret#ostavlja ili su #ak školske re!orme Cškolska autonomija. re!orma nastavno #lana.smanjivanje !onda nastavni% sati. #ovećanje broja učenika u razredima. in!ormatika umjesto


28/65

nastave materinsko jezika. #ravo#isna re!ormaP koje su zaredale #oslj

teorija neobrazovanosti - konrad paul liessmann

Documents