Zagreb, Heinzelova 4a

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAMTEMELJNA ANALIZA

Osijek, svibanj 2006. godine

Sadraj UVODNI REZIME 1. OSNOVNE ZNAAJKE UPANIJSKOG PROSTORA I PRIRODNA OBILJEJA.............................................................................................................................. 4 1.1. Povrina i prostor ..................................................................................................... 4 1.2. Naselja, stanovanje i urbanizacija .......................................................................... 5 1.3. Osnovne kategorije koritenja podruja................................................................ 6 1.4. Reljef.......................................................................................................................... 6 1.5. Klima ......................................................................................................................... 7 1.6. Geoloka, hidrogeoloka i seizmotektonska obiljeja ........................................... 7 1.7. Hidroloka obiljeja ................................................................................................. 8 1.8. Pedoloka obiljeja................................................................................................... 8 1.9. Zatiena prirodna i kulturna batina ................................................................... 8 1.10. Krajobrazne vrijednosti .......................................................................................... 9 2. PRIRODNI POTENCIJALI I RESURSI .................................................................. 10 2.1. Poljoprivreda .......................................................................................................... 10 2.2. umarstvo ............................................................................................................... 10 2.3. Vodni resursi........................................................................................................... 10 2.4. Koritenje mineralnih sirovina ............................................................................. 11 2.5. Biljne i ivotinjske zajednice ................................................................................. 11 2.6. Prometni poloaj i infrastruktura ........................................................................ 11 2.6.1. Prometni sustav ................................................................................................... 12 2.6.1.1. Cestovni promet ........................................................................................... 12 2.6.1.2. eljezniki promet ....................................................................................... 13 2.6.1.3. Rijeni promet.............................................................................................. 14 2.6.1.4. Zrani promet .............................................................................................. 14 2.6.1.5. Potanski promet ......................................................................................... 15 2.6.1.6. Telekomunikacijska mrea.......................................................................... 15 2.6.1.7. Radio mrea ................................................................................................. 16 2.6.2. Energetski sustav................................................................................................. 16 2.6.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................... 17 2.6.3.1. Odvodnja otpadnih voda ............................................................................. 19 2.6.3.2. Ureenje vodotoka i voda ............................................................................ 20 2.6.3.3. Zbrinjavanje otpada .................................................................................... 20 3. OGRANIENJA I PREDNOSTI RAZVOJA........................................................... 21 4. DEMOGRAFSKE REFERENCE .............................................................................. 23 5. GOSPODARSKA STRUKTURA............................................................................... 25 6. INVESTICIJE .............................................................................................................. 27 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST.................................................................... 30 8. RAZVOJNI RETROSPEKT....................................................................................... 31 9. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA UPANIJE............................................. 32 10. EFIKASNOST POSLOVANJA .................................................................................. 341

Konana verzija

11. OBRAZOVNA STRUKTURA.................................................................................... 38 12. PRIKAZ DJELATNOSTI I GRANA U GOSPODARSTVU UPANIJE.............. 38 12.1. Poljoprivreda i prehrambena industrija.............................................................. 38 12.1.1. Struktura poljoprivrednih povrina ................................................................ 39 12.1.2. Stoarska proizvodnja ..................................................................................... 39 12.1.3. Biljna proizvodnja ........................................................................................... 40 12.2. Preraivaka industrija......................................................................................... 43 12.2.1. Proizvodnja hrane i pia ................................................................................. 43 12.2.2. Mlinsko-pekarska industrija ........................................................................... 44 12.2.3. Industrija eera .............................................................................................. 44 12.2.4. Industrija ulja .................................................................................................. 44 12.2.5. Industrija stone hrane ................................................................................... 44 12.2.6. Tekstilna industrija.......................................................................................... 44 12.2.7. Drvopreraivaka i papirna industrija ........................................................... 45 12.2.8. Metalopreraivaka industrija i strojogradnja .............................................. 47 12.2.9. Kemijska industrija.......................................................................................... 48 12.2.10. Industrija graditeljskih materijala.................................................................. 49 12.3. Graditeljstvo ........................................................................................................... 51 12.4. Komunalna infrastruktura.................................................................................... 52 12.5. Malo i srednje poduzetnitvo ................................................................................ 57 12.6. Promet ..................................................................................................................... 58 12.6.1. Cestovni promet ............................................................................................... 58 12.6.2. Cestovni prijevoz putnika ................................................................................ 59 12.6.3. Gradski i prigradski promet ............................................................................ 59 12.6.4. eljezniki promet ........................................................................................... 59 12.6.5. Rijeni promet.................................................................................................. 60 12.6.6. Zrani promet .................................................................................................. 60 12.7. Turizam ................................................................................................................... 61 12.8. Trgovina .................................................................................................................. 62 12.9. Financijsko poslovanje - banke............................................................................. 63 13. DRUTVENA INFRASTRUKTURA I PRORAUN.............................................. 64 14. LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA ............................ 66 15. PODRUJA POSEBNE DRAVNE SKRBI ............................................................ 66 16. PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJA.................................. 67 17. PODUZETNIKE ZONE I SLOBODNA ZONA OSIJEK..................................... 69 18. MINIRANA PODRUJA............................................................................................ 73 IZVORI

Konana verzija

2

UVODNI REZIME Temeljna analiza izrauje se s namjerom da ponudi prosudbu o gospodarskoj i drutvenoj poziciji upanije u polaznom trenutku. Sukladno tome analiziraju se bitni gospodarski i drutveni sadraji koji odreuju rast i razvoj upanije u budunosti, tendencijski procesi koji znae poveznicu prolosti, sadanjosti i budunosti, te prednosti i ogranienja, to ih oni u tom pogledu pruaju. Temeljna analiza, prema definiciji istie razvojna ogranienja na podrujima materijalnog i institucionalnog sustava, ali i prednosti koje se njihovim otklanjanjem ostvaruju, kao i meuzavisnosti tih initelja i izraenih pozitivnih izglednosti u pogledu rasta i razvoja. Razvoj, prema suvremenoj (holistikoj) definiciji, predstavlja ekonomski napredak u uvjetima socijalne simetrije, pa proizlazi da rast bez socijalnih sadraja, ne predstavlja napredak ve tek njegov privid. Osim toga, a to iskustva brojnih zemalja potvruju, takav rast dovodi do iscrpljivanja i prirodnih, i ljudskih, i stvorenih resursa, i nastavno, tomu do neodrivih odnosa u prirodi i drutvu. Ujedinjeni narodi danas ve izrauju indekse drutvenog napretka koji redovito pokazuju uvjetovanost i meuzavisnost brojnih initelja, poevi od onih koji potvruju ekonomski napredak, pa sve do onih koji ukljuuju demografske, zdravstvene, socijalne, obrazovne i ekoloke standarde. Openito, u tom se kontekstu govori o odrivom razvoju koji je prema osnovnoj definiciji dugoroan. Otvarajui takav analitiki kontekst, Temeljna je analiza na podruju Osjeko-baranjske upanije utvrdila da se razvojna ogranienja povezuju sa slabom prometno - geografskom valorizacijom prostora koji je prema europskoj, pa mogue je ustvrditi i euroazijskoj lokaciji, prirodna poveznica takvih pravaca prometnih veza. Osim toga, izostala je unutarnja povezanost upanijskog prostora, to naravno rezultira brojnim posljedicama suboptimalnih standarda, od onih gospodarskih do onih drutvene prirode. Demografska pak pozicija upanije govori o ve due vremena nazonoj regresiji stanovnitva, to predstavlja i dravni problem u cijelosti, ali je na ovom prostoru on postao i dodatno naglaen, zbog iscrpljujuih ratnih uzronosti. Razumljivo je da problem demografske retencije povlai za sobom i kumulira pitanja starosne strukture stanovnitva i aktivnosti koja biva optereena sve veim brojem stanovnika starosne dobi i izvan aktivnosti, odnosno smanjenim radnim kontingentom stanovnitva (15 - 65 godina), sve to pak u uvjetima visoke nezaposlenosti, koju uz to sve vie obiljeavaju nezaposleni niskih tehnolokih performansi (dob preko 50 godina), ali i mladi (prvozaposlenici) koji pak zbog zaostajanja u razvoju suvremene tehnologije ne pronalaze odgovarajui posao, pa odlaze iz upanije ili se zapoljavaju na radnim mjestima niih obrazovnih vrijednosti. Temeljna analiza utvrdila je i duboka strukturna ogranienja u razvoju iji uzronici su dugoroni, ali i ona koja su nastala u razdoblju tranzicije, dakle koja su recentne prirode. Prva od njih odnose se na zaostatak u razvoju tercijarnog sektora zabiljeen jo u razdoblju 80-ih godina, dok se druga veu za 90-e godine i procese nagle i krivo sustavno postavljene deindustrijalizacije i privatizacije. Posljedice tih strukturnih deformacija treba otklanjati brzo povezujui ih s reindustrijalizacijom na novim tehnolokim osnovicama i tercijarizacijom okrenutoj forsiranju intelektualnih usluga. Nalazi Temeljne analize pokazali su da postoji ozbiljno zaostajanju u3

Konana verzija

razvoju sektora obrazovanja, odnosno sukladno tome urgentna potreba radikalnih promjena na tom podruju. Povezano pak s opisanim strukturnim neusklaenostima i razvojnim insuficijencijama sutinske prirode, dolo je do neodgovarajue pa i slabe iskoritenosti prirodnih, poglavito poljoprivrednih i umskih resursa - zastarjeli socijalistiki obrasci organizacije naputeni su, ali istodobno nisu stvoreni novi prilagoeni trinom nainu poslovanja i globalnoj konkurenciji. Potpuno je razumljivo kako dogovornost ali i rjeenja nastalih problema nisu povezani samo s razvojnim manjkavostima na razini upanije, nego se ona isto tako veu i uz nedostatke na razini drave u cijelosti. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, koja je upravo u izradi, otklonit e brojne nedostatke i u sustavu voenja razvojne politike na razini upanije. Naravno, temeljna je analiza ukazala i na nedostatak europskih standarda i openito procesa prilagoavanja tih standarda u razvojnim planovima i programima na razini upanije. Prepoznavajui ogranienja otkrivamo prednosti. Tako Temeljna analiza prepoznaje razvojne prednosti u prometno geografskim referencama ije e vrijednosti posebice porasti otvaranjem putnog pravca 5C, to e istodobno via facti, donijeti i nove mogunosti na podruju geopolitikih prednosti spajajui na relativno malom prostoru nekoliko dravnih zajednica. Naravno, time e implicite biti na novi nain vrednovana resursna matrica podruja upanije, naglaeno pak vodni, zemljini i umski potencijali. Isto tako prema nalazima Temeljne analize snanija ekspanzija u razvoju tercijarnog sektora, posebice obrazovanja otvorit e prednosti u ekonomiji znanja i na novi nain vrednovati bogate tradicijske i openito kulturoloke sadraje upanije.

1.

OSNOVNE ZNAAJKE OBILJEJA

UPANIJSKOG

PROSTORA

I

PRIRODNA

1.1.

Povrina i prostor

Osjeko-baranjska upanija smjetena je u sjeveroistonom dijelu Republike Hrvatske u panonskom prostoru i prostire se na povrini od 4.152 km2. Obuhvaa krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njenog utoka u Dunav. Podruje je preteito ravniarsko i pogoduje razvoju poljoprivrede. Poljoprivreda je ovdje razvijena a njeni resursi proteu se na 257.646 ha ukupne poljoprivredne povrine, te 113.290 ha povrina koje pokrivaju ume. Plavno podruje Dunav stvorilo je Kopaki rit - svjetski poznato utoite ptijih vrsta, priznato kao poseban zooloki rezervat i proglaeno parkom prirode. Podruje upanije ispresijecano je s 1.700 km cesta i 269 km eljeznikih pruga. Rijeke Dunav i Drava povezuju ovo podruje i s rijenom mreom europskih rijeka. Rijeka Drava plovna je do Donjeg Miholjca i taj plovni pravac ima status meunarodnog plovnog puta. U Osjeko-baranjskoj upaniji postoji zrana luka Klisa, i poslovno-portska zrana luka kod epina. Europski prometni koridor 5C koji povezuje Baltik s Jadranskim morem prelazi preko Osjeko-baranjske upanije. Izgradnja transeuropske autoceste Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe (5C koridora) je zapoela.

Konana verzija

4

Prirodni resursi (kvalitetno poljoprivredno zemljite, povoljan prometno-geografski poloaj, demografski potencijal, relativno povoljna mrea naselja, stupanj razvijenosti infrastrukturnih sustava te autohtona graditeljska batina) temelj su budueg razvoja upanije.

1.2.

Naselja, stanovanje i urbanizacija

Prema popisu stanovnitva od ukupnog broja naselja u upaniji 25% se nalazi u gradovima i opinama, a 75% u opinama. U pogledu veliine naselja prevladavaju ona od 200 do 1.000 stanovnika oko 52%, slijede naselja od 1.000-2.000 stanovnika 15% i naselja od 100 do 200 stanovnika, oko 12%. Prema veliinskim skupinama osobitosti tih naselja oituju se u sljedeem: - najmanja naselja nalaze se na brdskom, jugozapadnom dijelu upanije, - najvei dio naselja od oko 300 stanovnika nalazi se u zapadnom dijelu upanije, - naselja od oko 800 stanovnika su ravnomjerno rasporeena na prostoru upanije, - naselja od oko 1.500 stanovnika uglavnom su smjetena u sjeveroistonim, istonim i jugoistonim predjelima upanije, - ostala naselja iznad 2.000 stanovnika nalaze se oko gradskih sredita, poglavito grada Osijeka. Razmjetaj stanovnika u prostoru izraen je koncentracijom u naseljima smjetenim na glavnim cestovnim pravcima. Iz Osijeka kao sredita upanije raspored tih naselja grana se u 6 smjerova uglavnom: prema akovu, Naicama, Donjem Miholjcu, Belom Manastiru, Erdutu i Vinkovcima (nalaze se u Vukovarsko-srijemskoj upaniji). Urbanizacija Sloeni proces urbanizacije podrazumijeva preobrazbu naselja (iz ruralnih naselja u urbanagradska) te porast i prerazmjetaj stanovnitva (iz prirodnog-seoskog okruenja u gradsku sredinu). Polazei od ocjena iz Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije, moe se zakljuiti kako su podruja urbanih obiljeja i podruja s utvrenim stupnjem urbanizacije svedena na grad Osijek s okolnim naseljima, pojedina naselja u Baranji i na pravac Osijek-Donji Miholjac. Ostala podruja su prijelazna podruja izmeu urbanih i ruralnih naselja ili podruja koja imaju preteno seoska obiljeja. U odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj urbana aglomeracija oko grada Osijeka kao makroregionalnog sredita spada u jednu od najveih u dravi. Na podruju upanije uoavaju se dvije osi urbanizacije Osijek-Darda-Beli Manastir i Osijek-Valpovo-Belie. U proteklih 15 godina proces urbanizacije u Hrvatskoj je bio vrlo brz. Tako je rast gradskog stanovnitva iznosio u prosjeku izmeu 12 i 14%, dok je u Osjeko-baranjskoj upaniji taj porast bio svega 5,4%. Razloge takvom raskoraku treba ovdje traiti u ratnim dogaanjima koja su poglavito pogodila urbano stanovnitvo grada Osijeka i s njima povezane emigracijske procese. Valja podsjetiti da je u razdoblju 1880.-1971. razvoj gradskih naselja na ovom podruju bio po dinamici odmah iza razvoja zagrebake regije. Nakon Drugog

Konana verzija

5

svjetskog rata dolazi do brze urbanizacije, meutim s odreenim strukturnim obiljejima. U razdoblju 1953.-1961. poinje polarizacija stanovnitva u prostoru s izrazito brzim rastom populacije u sreditima gradskih naselja. U razdoblju 1961.-1971. proces polarizacije se i ubrzava, da bi u razdoblju 1971.-1981. dolo do odreene stagnacije tog procesa. U budunosti se moe oekivati da e tercijarizacija gospodarskog i drutvenog napretka dovesti do ravnomjernijeg rasporeda stanovnitva i aktivnosti u prostoru.

1.3.

Osnovne kategorije koritenja podruja

Najvei dio upanijskog prostora zauzimaju poljoprivredne povrine 62%. Usporedba strukture zemljita prema koritenju u usporedbi s istom takvom strukturom na razini Republike Hrvatske pokazuje udio upanijskog prostora od 7,3%, a u ukupnim poljoprivrednim povrinama 8,4%. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih povrina iznosi u upaniji 138, a na dravnoj razini 150. Neprijeporno radi se o izrazito poljoprivrednom kraju. U ukupnoj koliini umskog zemljita Republike Hrvatske Osjekobaranjska upanija sudjeluje sa 4,6%. Budui da u hrvatskom prosjeku umske povrine sudjeluju sa 44%, a u upaniji s 27%, oito je da je umovitost podruja ispod republikog prosjeka. Od ostalih povrina znaajan obuhvat imaju rijeke Dunav - duina 86,06 km i Drava 104 km. Graevinska podruja obuhvaaju 9,1% ukupne povrine upanije. S obzirom na kriterije prema kojima iskoritenost graevinskog podruja ne bi smjela biti vea od 10%, upanija se nalazi u obvezi smanjenja koritenja graevinskog podruja, budui da stupanj iskoritenosti ovdje iznosi 42,15%.

1.4.

Reljef

Osjeko-baranjska upanija reljefno pripada sjeveroistonom, preteito nizinskom dijelu Republike Hrvatske. Na podruju tipine akumulacijske nizine kakvo je ovo, mogue je ipak izdvojiti geomorfoloke oblike: naplavne ravni, rijene terase, fluvio-movarne nizine, lesne zaravni, prigorsko podruje. Naplavne ravni koje se nalaze uz tok Dunava, Drave i Karaice odlikuju se velikom vlanou i spadaju u preteito naplavna podruja. U sustavu tla ovdje prevladava pijesak, pretaloni prapor i glina, a u veim dubinama i ljunak. Slini morfoloki oblici su i u naplavnim ravnima Dunava i Vuke, a tek na podruju Kopakog rita zbog nieg terena dolazi do stvaranja movarnog podruja. Via reljefna podruja iznad naplavnih ravni su terase nizine Drave. Prema geolokom postanku razlikuje se starija i mlaa terasa Drave. Starija

Konana verzija

6

terasa Drave obiljeena je naslagama prapora na sjeveru, a na jugu je omeena aluvijalnom ravni Vuke. Mlaa terasa od starije odijeljena je strmim odsjekom i ima obiljeja identina mlaoj virmskoj terasi Dunava. Fluvijalno movarna podruja su posebice smjetena u usjecima rijeke Karaice. Tereni koji se uzdiu iznad nizinskih reljefa su lesne zaravni i platoi. Na podruju Baranje razlikuju se dvije lesne zaravni, na sjeveru uz dravnu granicu i oko naselja Kneevo na podruju Banskog brda. Podlogu lesnih zaravni ine morski i rijeni sediment. Prigorsko podruje ini nekoliko uzvisina u jugozapadnim dijelovima upanije. Radi se o istonim ograncima Dilja i Krndije. Na ovom podruju, koje spada u staro planinsko podruje, prevladavaju diluvijalne gline te izdanci lapora, pjeanika i vapnenca.

1.5.

Klima

Osjeko-baranjska upanija ima umjereno kontinentalnu klimu s oznakama estih i intenzivnih promjena vremena. Temeljne karakteristike klime su sljedee: mjesena temperatura vie od 10C vie od 4 mjeseca godinje; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ispod 22C, te srednja temperatura najhladnijeg mjeseca izmeu -3C i +18C. Na cjelovitom podruju upanije izraena je homogenost klimatskih prilika, to je u prvom redu posljedica jedinstvenog reljefnog obiljeja. Prosjena godinja koliina oborina kree se od 642 mm do 753 mm. Glavni maksimum temperaturni javlja se u 6. mjesecu, a sporedni u 11. mjesecu. Glavni minimum oborina je sredinom jeseni u 10. mjesecu, a sporedni krajem zime i poetkom proljea u 2. i 3. mjesecu. Maksimalna dnevna koliina oborina otkriva veliku varijabilnost. Maksimalna dnevna koliina oborina u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 101,2 mm u gradu Osijeku. Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku 26 dana u godini, ali bez dueg vremenskog intenziteta. Na podruju Osjeko-baranjske upanije zabiljeeno je prosjeno godinje sunanih sati 1.800-1.900. Na podruju upanije najuestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog, sjevernog i jugoistonog smjera.

1.6.

Geoloka, hidrogeoloka i seizmotektonska obiljeja

Glavninu prostora upanije ine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u veim dubinama. Za ovaj dio panonske ravnice posebno su vane naslage prapora i lesa koje se nalaze na Banskom brdu, Jabukom kou i Erdutskom brdu. akovaki ravnjak pokriven je praporom. U mladim taloinama rijeka su se usjekle prostrane i znatnim dijelom movarne nizine. One su najmlai element u sustavu podruja. Prema regionalnim istraivanjima seizmotektonskih odnosa najjai i po brojnosti najvei potresi oekuju se u Dilj gori, u Baranji izmeu Darde i Batine. U njima su se do sada dogodili potresi magnitude 5,0 do 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom podruju oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Hidrogeoloki gledajui ovdje valja luiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno kvartarni sedimentni kompleks rebrasto breuljkastih predjela i konano vodonosne slojeve ravniarskih predjela kvartarne starosti. Stijene starije od tercijara izgrauju Papuk, Krndiju,

Konana verzija

7

Psunj i Poeku Goru. Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks je izraen na pojedinim prigorjima Psunja, Dilja i Poeke Gore. Ravniarski krajevi uz Savu, Dravu i Dunav pokriveni su uz naplavine i debelim nanosima kvartarne starosti.

1.7.

Hidroloka obiljeja

Osnovno hidrografsko obiljeje istie tekuice koje presijecaju podruje upanije. Vodotoci znaajni za Republiku Hrvatsku su ovdje meudravne vode Dunav, Drava, Karaica, odvodni kanal Karaica, Borza, Hatvan, Travnik, te ostali vodotoci Vuke do ceste akovoOsijek. Reim voda Dunava najvie je pod utjecajem alpskih pritoka, pa se sukladno tomu u dinamici vodostaja javljaju dvije visoke vode i to u proljee i rano ljeto. Na dionici Dunava koji prolazi podrujem upanije mjeri se vodostaj rijeke, a planira se postaviti jo dvije vodomjerne postaje na Dunavu. Druga rijeka po vanosti - Drava - obiljeena je izrazito morfolokim promjenama u koritu rijeke, a kvartarne ljunane naslage omoguuju znaajne zalihe podzemnih voda. Rijeka Drava ima pluvijalno glacijalni vodni reim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljee i poetkom ljeta. Pritoci Dunava koji su od interesa za upaniju su Bosut, Karaica koja izvire u Maarskoj a utjee u Dunav kod Batine, i Vuka. Vuka uglavnom prikuplja vode s istonih ogranaka Dilja i sjeverne strane akovakovinkovake praporne grede. Pritoci Drave na podruju upanije su: Karaica koja putem Gatskog kanala utjee u Dravu, Vuica s uem kod mjesta Josipovca, te potok Toplica i kanal Barbara - glavni kanal. Sve te pritoke karakterizira mala vodnost te njihov utjecaj na vodni reim Drave nije bitan.

1.8.

Pedoloka obiljeja

Pedoloka obiljeja podruja prate se prema modificiranim kriterijima procjene zemljita (FAO 1976) Tla pod oznakom P-1 koja se ubrajaju u dobro obradiva tla smjetena su na sjeverozapadnom i sredinjem mjestu Baranje te jugoistono od Osijeka. Tla pod oznakom P2 tzv. umjereno ograniena tla smjetena su na podruju Baranjskog brda, sredinjeg dijela Baranje, zatim junije od toka Drave na podruju Erdutsko brda, te centralnog dijela upanije. Tla pod oznakom P-3 ogranieno obradiva, uglavnom su smjetena u zapadnom dijelu upanije te na manjim povrinama juno od Drave. Prijevremeno nepogodna tla N-1 proteu se od sjevera upanije pa prema jugoistoku do Dunava. I trajno nepogodna tla N-2 nalaze se na zapadnom podruju upanije na podruju Grada Donji Miholjac i Grada Naice.

1.9.

Zatiena prirodna i kulturna batina

Prema Zakonu o zatiti prirode u Osjeko-baranjskoj upaniji postoje 4 kategorije zatite: posebni rezervat, zatieni krajolik, spomenik parkovne arhitekture i spomenik prirode. Zatiena prirodna batina danas obuhvaa oko 2% povrine upanije. Najvee iKonana verzija

8

najznaajnije zatieno podruje je podruje Parka prirode Kopaki rit. Radi se o poplavnom podruju Dunava i Drave pokrivenom vrbovim, topolovim i hrastovim umama te proaranom gredama, barama, plitkim jezerima i movarama. Podruje Kopakog rita obitavalite je brojnih ivotinjskih vrsta, pa se unutar podruja Parka prirode nalazi i posebni zooloki rezervat. Podruje je zatieno s dvije kategorije zatite kao park prirode i posebni zooloki rezervat. U kategoriji zatienog krajolika nalazi se dio povrina sjevero-zapadno od naselja Erdut, a u kategoriji spomenika parkovne arhitekture zatieno je 12 parkova (najpoznatiji su oni u Naicama, Valpovu, Osijeku i Donjem Miholjcu). Osjeko-baranjska upanija bogata je kulturnim dobrima. Ta dobra otkrivaju kontinuitet ivota od mlaeg kamenog doba pa sve do danas. Registrirano je 303, evidentirano 812, a preventivno zatieno 449 nepokretnih kulturnih dobara na podruju upanije. Iznimne su vanosti prapovijesni lokalitet Gradac kod Sarvaa, lokalitet Hermanov Vinograd u Osijeku, Gradac i Sredno u Batini, Gradac u Zmajevcu, Diljska planina, Bogojevci kod Dalja i rano srednjovjekovno groblje Bijelo Brdo. Osjeka Tvra predloena je za upis u listu svjetske kulturne batine.

1.10.

Krajobrazne vrijednosti

Krajobrazna komponenta je bitna oznaka prirode i okolia. Ona povezuje ovjeka i njegove aktivnosti u prirodi pa prema tome predstavlja bitnu kulturoloku, ali sve vie i gospodarsku komponentu prostora. Krajobraz Osjeko-baranjske upanije dijeli se na dvije krajobrazne jedinice: nizinska podruja sjeverne Hrvatske, panonska gorja. Najvei dio upanije svrstan je u krajobraze nizinskih podruja koji obiljeava agrarni krajobraz s kompleksnim hrastovim umama i poplavnim podrujima gdje se istiu rubovi uma i fluvijalno movarni ambijent. Krajnji jugozapad upanije pripada krajobraznoj jedinici panonska gorja koji obiljeavaju izoliran, umoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova te raznolikost umskih vrsta i ouvane potone doline. Razumljivo je kako krajobrazne vrijednosti i bogatstva treba sve znaajnije valorizirati u konceptu odrivog razvoja i naglaenih prostornih specifinosti.

Konana verzija

9

2.

PRIRODNI POTENCIJALI I RESURSI

2.1.

Poljoprivreda

U ukupnoj koliini poljoprivrednog zemljita Republike Hrvatske Osjeko-baranjska upanija sudjeluje s 8,4%, a u ukupnoj koliini obradivog zemljita s 12%. Poljoprivredne povrine u upaniji obuhvaaju 64%, a obradive povrine 58% ukupne povrine upanije. Struktura poljoprivrednih povrina je sljedea: oranice 86,6%, vonjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% te panjaci i ribnjaci 9,0%. Veliki dio poljoprivrednih povrina nalazi se pod minski kontaminiranim povrinama (vie u poglavlju o miniranim podrujima). Reguliranju poljoprivrednih resursa goleme smetnje, takoer ine neizmjerenost zemljita i neusklaenost podataka u katastru i gruntovnici.

2.2.

umarstvo

U ukupnoj koliini umskog zemljita Republike Hrvatske Osjeko-baranjska upanija sudjeluje sa 4,6%, ukupna povrina uma iznosi 113.290 ha. Meutim, od toga je 93.645 ha radno dostupno, a 19.655 ha nedostupno. Problemi miniranosti uma i dalje su izrazito prisutni (vidi vie u poglavlju o miniranosti). Prema dobnoj strukturi srednjodobne ume zauzimaju 44% ukupne povrine dok postoji nedostatak tzv. zrelih uma za sjeu kojih ima svega 2% ukupne povrine. U ukupnoj povrini uma najvrednija vrsta hrast sudjeluje sa povrinom od 8.186,74 ha. Valja naglasiti, a to je ve prethodno reeno, da se na podruju upanije nalaze objekti zatiene prirode koji su obrasli umom, to naravno predstavlja znaajan ekoloki i gospodarski resurs u irem smislu. umski predio Golubovac predstavlja posebnu cjelinu, budui da je imenovan kao park koji slui za odmor i rekreaciju. Isto se odnosi i na umski predio Zokovica u akovu kao i na jo neke druge parkove i ume. Znaajan segment predstavlja i lovstvo, tako da na podruju upanije ima 105 lovakih drutava u 6 lovnih ureda i 3.308 lovaca.

2.3.

Vodni resursi

Vodni resursi, poglavito Drave i Dunava, predstavljaju osnovicu za brojne gospodarske aktivnosti. U prvom redu to se odnosi na dijelove tih rijeka kao vodne putove. Nadalje, vodni tokovi slue za izgradnju hidroenergetskih objekata. Primjera radi, dok je Austrija izgradila 15 hidroenergetskih objekata na Dravi, Slovenija 8, u Hrvatskoj su izgraene svega 3 hidroelektrane i to u gornjem dijelu Drave. Valja naglasiti kako na podruju upanije ima 2.800 ribnjaka kojima gospodare etiri tvrtke. Velike koristi oekuju se od Plana navodnjavanja upanije koji je pokazao da su postojee koliine vode dovoljne za potrebe navodnjavanja. Sadanje stanje koliine vode ocjenjuje se na 80 milijuna m3 (Drava, Dunav),

Konana verzija

10

6 milijuna m3 (brdske akumulacije), 4,5 milijuna m3 (prirodni i umjetni vodotoci) i 65 milijuna m3 (podzemne vode). Dakle, ukupno oko 155.500.000 m3.

2.4.

Koritenje mineralnih sirovina

Na podruju upanije postoji eksploatacija tehnikog kamena, opekarske gline, geotermalnih voda, tekuih i plinovitih ugljikohidrata, graevinskog pijeska te cementnog lapora. Eksploatacija kamena obavlja se na podruju Krndije. Na lokacijama Torine i Stari Gradac eksploatira se bazalt, a na lokaciji Jovac graevinski kamen. Opekarska glina eksploatira se na brojnim lokalitetima. Geotermalne vode veu se uz naftaka istraivanja podzemlja na lokalitetima Boki, Bizovac, Ernestinovo i akovaka Breznica. Meutim, samo se u Bizovcu koristi pronaena geotermalna voda. Nafta i plin se iskoritavaju na ukupno 8 naftnih i 1 plinskom polju. Uz rijeku Dravu i njeno korito obavlja se eksploatacija graevinskog pijeska. Cementni lapori eksploatiraju se na lokalitetu Vranovii koji pripada cementari Naice.

2.5.

Biljne i ivotinjske zajednice

umske povrine, vodotokovi rijeka i vee vlane povrine ine stanita za ivotinjske zajednice i biljne vrste. Na podruju Baranje nestale su brojne hrastove ume, a sada postoje vei kompleksi hrasta lunjaka i johe, a najvlanije dijelove prostora pokrivaju vrbe. Na podruju Kopakog jezera osnovnu vegetaciju ini a, trska i rogoz. Na podruju pridravske nizine Osijeka zastupljena je stepska travna vegetacija, hrast, cer i grab. Isti vegetacijski tip prisutan je i na podruju pridravske nizine Osijeka. Terase Drave su dugotrajnim tretiranjem pretvorene u otvorene agrarne krajolike. U nizinskim umama uz Karaicu i Vuicu prevladavaju hrast lunjak, jasen, grab, brijest, topola, lipa, joha i vrba. Razliiti biotipovi na prostoru upanije uvjetovali su i razvoj faune. Od sisavaca ovdje obitavaju u najveem dijelu zec, lisica, divlja svinja, jelen i srna. Na podruju Parka prirode Kopaki rit najznaajnija je orinto fauna. Ovo podruje je najvee prirodno mrjestilite riba Dunava u srednjoj Europi. Radi se o 44 zabiljeene vrste riba, ali i o stanitu ve gotovo istrijebljenih ivotinjskih vrsta kao to su vidra, obini zerdav i brkati imi. Ptija fauna broji oko 285 zabiljeenih vrsta. Ovo podruje predstavlja i znaajno zimovalite ptica, posebice gusaka, guski glogovnjaa, divljih pataka, aplji, igri vezanih uz vodu, trstenjaka, movarne strnadice, brkate sjenice te grabljivica i djetlovki. U strukturi uma po vrsti drvea najvee su povrine pod hrastovim umama 8.186,74 ha, a zatim ostale tvre listae zauzimaju 7.395,1 ha povrine.

2.6.

Prometni poloaj i infrastruktura

Konana verzija

11

Prometno-geografski poloaj upanije iznimno je povoljan, budui da postoje meunarodni vodni putovi na dva znaajna rijena toka (Drava i Dunav), cestovna povezanost koja se protee od Srednje prema Istonoj Europi, ali i mogunost otvaranja novih koridora izmeu sjeverne i june Europe; eljezniki promet koji se nalazi na povijesnoj trasi istoka i zapada (Orient Ekspres) i konano pristupnost zranog prometa, iji napredak e jasno ovisiti o gospodarskom i drutvenom razvoju upanije. Uz reeno, zemljovidno prosuujui, prostor upanije je ravniarski sa svim prednostima takve konfiguracije, dok su klimatski uvjeti umjereni, lieni ekstremnih temperaturnih oscilacija. Geopolitika pozicija obiljeava granino podruje u odnosu na susjedne zemlje, ali i europsko raskrije Istoka i Zapada, to je ve reeno. Geopolitike prednosti poveavat e se, razumljivo, usporedo s jaanjem mirnog razvoja na podruju Srednje i Jugoistone Europe i Balkana te jaanjem integracije tih prostora u Europsku uniju. Temeljna analiza je utvrdila kako opisana dva initelja gospodarskog rasta i razvoja nisu u dosadanjem razdoblju iskoritena, to jasno prua prednosti za njihovu novu valorizacija u buduem razdoblju. 2.6.1. Prometni sustav

Prometna infrastruktura kljuni je element razvoja gospodarstva te socijalnih i kulturnih vrednota. Infrastruktura u procesu valorizacije omoguuje koritenje prirodnih resursa, lociranje gospodarskih kapaciteta i stanovnitva, utjee na razvitak naselja, urbanizaciju i kvalitetu okolia, te potie razvoj manje razvijenih i nerazvijenih podruja. Dominantno u pogledu gospodarskog razvoja na podruju upanije otvaraju se tri prometna koridora. Prvi je podravski koji se protee uz rijeku Dravu, a Osjeko-baranjska upanija vee se na taj koridor cestovnim i eljeznikim vezama. Drugi koridor je podunavski koridor koji vee sjever i jug europskoga kontinenta. Trei koridor - posavski tangira juni dio upanije. Osim fizikih prometnih pravaca, kroz upaniju prolazi i znatan dio telekomunikacijskih prometnih putova, kako na tranzitnom tako i na meunarodnom nivou, i oni se ne mogu zanemariti u cjelovitom prikazu upanije.

2.6.1.1. Cestovni promet Cestovna mrea je infrastrukturna osnova cestovnog prometa. Cestovna mrea je na temelju Zakona o javnim cestama (Narodne novine, broj 180/04) strukturirana kao mrea javnih cesta, kojima se pod opim i razvidnim uvjetima koristi veina sudionika u prometu i ostalih cesta (nerazvrstane ceste) u koje spadaju sve vrste cesta koje iskljuivo koriste privatne osobe ili slue odreenim gospodarskim djelatnostima u ijoj je nadlenosti i gospodarenje tim cestama kao to su: umske ceste, poljoprivredne ceste, vodoprivredne ceste, vojne ceste i privatne ceste. Javne ceste se u skladu sa Zakonom i Odlukama o razvrstavanju cesta dijele na:

Konana verzija

12

-

dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste.

Organizacijski dravnim cestama upravlja i skrbe se za njih Hrvatske ceste, a upanijskim i lokalnim cestama Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije. Mimo Zakona o javnim cestama, ali prema kriteriju ope pristupanosti, pod jednakim uvjetima u cestovnoj mrei kao javne funkcioniraju i nerazvrstane ceste kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Cestovni prometni sustav na podruju Osjeko-baranjske upanije utvren je tako da mrea dravnih i upanijskih cesta povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadraje od vanosti za dravu i upaniju, a ostale sadraje povezuje mrea lokalnih i nerazvrstanih cesta. Dravne ceste u Osjeko-baranjskoj upaniji prema odreenoj klasifikaciji odnose se na glavne ceste: Slatina-Naice-Osijek-Ilok (cesta D2) i dravna granica Beli Manastir-Osijekakovo (D7); sabirne ceste (Slatina-Donji Miholjac-Josipovac D34, Poega-Pleternicaakovo (D38), akovo-Vinkovci-Tovarnik (D46) i dravna granica Donji Miholjac-NaiceSlavonski Brod (D53). Nadalje tu su u drugom redu umske ceste, poljoprivredne ceste, vodoprivredne ceste, vojne ceste i privatne ceste. Sve te ceste slue uglavnom za obavljanje gospodarske aktivnosti ili za obavljanje razliitih drugih aktivnosti u prostoru. Mogue je primijetiti kako 24% od ukupnih upanijskih i lokalnih cesta nema izgraene kolnike suvremenog tipa. U usporedbi s Republikom Hrvatskom stanje je tee budui da u prosjeku u Hrvatskoj tek 21% tih cesta nema suvremeni kolnik. Takoer, mnoge od tih cesta nisu povezane, a jedan velik broj se nalazi u izrazito loem stanju. Ukupno je 1190,73 km cesta, od toga je 642,79 km upanijskih cesta i 547,94 km je lokalnih cesta. Neasfaltirano je ukupno 287,47 km cesta, od toga 30,47 upanijskih cesta i 256,65 km lokalnih cesta.

2.6.1.2. eljezniki promet Na podruju Republike Hrvatske postoji nekoliko kategorija eljeznikih pruga: magistralne glavne eljeznike pruge, magistralne pomone eljeznike pruge, pruge I. reda i pruge II. reda. U Osjeko-baranjskoj upaniji eljezniku mreu ini 8 pruga. Prva je pruga DaljVaradin, Dalj-Osijek, Osijek-Varadin. Druga pruga je Osijek-Beli Manastir-dravna granica. Trea pruga je Osijek-Vrpolje, Osijek-Vikovci, Vikovci-Vrpolje. etvrta pruga je Bizovac-Belie. Peta je pruga Osijek-Dravska obala. esta je pruga Vinkovci-Osijek. Sedma je pruga Vinkovci-Erdut, osma je Naice-Nova Kapela. eljeznike prometnice na podruju upanije glede strukture i opremljenosti tehnoloki su zastarjele i relativno loe odravane. U

Konana verzija

13

programu razvoja eljeznike infrastrukture predviaju se u budunosti vei zahvati u Republici Hrvatskoj, to naravno ukljuuje i odgovarajue investicije na ovom prostoru. eljezniki promet na podruju upanije obuhvaa 269 km pruga i 31 eljezniku postaju. U skladu s programom rjeavanja eljezniko cestovnih prijelaza predloena su rjeenja na sljedeim prugama: MP 13A Osijek-Beli Manastir-dravna granica; MP 13B OsijekStrizivojna-Vrpolje; I 100 Dalj-Varadin; II 207 Naice-Nova Kapela; OG Nemetin-Nova Luka Osijek; MP 14 Vinkovci-Erdut-dravna granica.

2.6.1.3. Rijeni promet Osjeko-baranjska upanija obuhvaa 104 km plovnog puta rijeke Drave i naslanja se na rijeku Dunav po duini od 86,06 km. Dakle, u upaniji se nalazi 190 km plovnih putova od ega je 96 km ukljueno u kontinentalne putove. Na podruju Osjeko-baranjske upanije nema luka ili pristanita na toku Dunava. Luka Tranzit uvrtena je u sustav meunarodnog plovnog puta po Dunavu pa samim time ona predstavlja na neki nain i kontinentalnu luku. Smjetena je na dvije lokacije na desnoj obali rijeke Drave. Stara lokacija raspolae povrinom od 7,3 ha dok se nova lokacija prostire na povrini od 400 ha. Potrebno je podsjetiti da je luka Tranzit prije agresije na Hrvatsku po koliini pretovarnih roba bila druga luka u Hrvatskoj, odmah iza Rijeke luke, meutim u ratu je doivjela razaranja, osim toga godinama je bila blokirana. Posljedice blokade najvie se oituju kroz stanje plovnog puta rijeke Drave, dugogodinje neodravanje znatno oteava prohodnost plovnog puta, a samim time i poslovanje luke Tranzit. Odravanje plovila kao vane karike u lancu prometa naslijeena situacija u upaniji je vrlo loa. Naime, ve u bivoj dravi nije bilo dozvoljeno Republici Hrvatskoj da na svom podruju izgradi jedno brodogradilite za potrebe rijenog brodarstva nego su brodovi odlazili na popravak u Srbiju. Danas postoji suhi navoz u Sisku, to opet ne olakava situaciju brodarima iz Osjeko-baranjske upanije, jer transport broda do Siska nije mogu rijenim tokovima. Mogunosti koje se otvaraju pred Osjekom lukom, ali i ogranienja koja tome stoje na putu trae strategijske odgovore i potrebna sredstva radi pokretanja razvoja. Uz spomenuto, predvia se izgradnja putnikih luka u Batini, Aljmau i Osijeku.

2.6.1.4. Zrani promet Osjeko-baranjska upanija nema europski znaajnih zranih koridora, meutim, umreena je u zrane luke u Hrvatskoj. Budui da je aerodrom Klisa dugo bio pod okupacijom, izgraen je alternativni portsko-rekreacijski aerodrom kod epina, pa danas upanija raspolae s dva aerodroma izgraena za javni zrani promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: - Zrano pristanite Osijek-epin i - Zrana luka Osijek-Klisa.

Konana verzija

14

Potrebno je dodatno modernizirati i opremiti aerodrome kako bi ovo podruje dobilo ire sadraje u okviru prometno-geografskih prednosti. U posljednje vrijeme aerodrom OsijekKlisa biljei uzlaznu liniju poslovanja poveavi promet robe od oko 400 t na 3.100 t. Neprijeporno, to pokazuje da je perspektiva aerodroma vezana za robni promet i da je toj grani zranog prometa potrebno dati prednost. Zrano pristanite Osijek-Klisa namijenjeno je za prihvat zrakoplova ope namjene i povremeni prijevoz (taxi) u domaem prometu, te su najei korisnici aeroklub, poljoprivredna avijacija i manji sportski i poslovni zrakoplovi. Promet u Zranoj luci Osijek od 2002. do 2005. godine2002. Promet putnika Promet zrakoplova 3.132 673 2003. 3.354 720 2004. 3.030 708 2005. 2.343 695

Izvor: Zrana luka Osijek, obrada HGK upanijska komora Osijek

2.6.1.5. Potanski promet Sredinja pota Osijek ima ukupno 80 potanskih ureda. Dostava poiljaka organizirana je uglavnom 5 puta tjedno, pa imamo sljedee podatke: dostavu 5 puta tjedno ima 92% stanovnika, dostavu 3 puta tjedno ima 3% stanovnika i dostavu do 3 puta tjedno ima 5% stanovnika. Zajedno se ti podaci kreu na razini republikog prosjeka. Navedenim potanskim uredima treba pridodati i aktivnosti ostalih potanskih mrea, poglavito City express i DHL-a.

2.6.1.6. Telekomunikacijska mrea Nepokretnu telekomunikacijsku mreu upanije ini vie vrsta mrea razliitih namjena, koje predstavljaju integralni dio veih mrea, organiziranih na nacionalnoj i globalnoj razini. Najdui ivotni vijek ima tradicionalna telefonska mrea (PSTN - Public Switched Telephone Network; u upotrebi je i naziv POTS - Plain Old Telephone Service). Njeni kapaciteti su najvei i proirena je na sve gradove, opine i naselja nae upanije. Usluga prijenosa glasa dostupna je svakom stanovniku i zakonska je obveza najveeg telekomunikacijskog operatera HT-a u pruanju iste. Na povrini upanije PSTN mrea organizirana je u dvije hijerarhijske razine: pristupnoj i magistralnoj. Pristupnu razinu ine pristupni vorovi (Retfala, Gornji grad, Donji grad, Beli Manastir i akovo), sa svojim distribuiranim dijelovima RSS-ovima (Remote Subscriber Stage) smjetenim u manjim naseljima i kvartovima gradova, i pripadajue pristupne (kabelske) mree oko RSS-ova preteno izgraene kabelima sa simetrinim bakrenim paricama kao medijem prijenosa.

Konana verzija

15

Magistralnu razinu mree upanije ine dva magistralna komutacijska vora (za komutaciju kanala) locirana u Osijeku i akovu (dual homeing) s pripadajuom mreom spojnih i magistralnih vodova izgraenih u posljednjem desetljeu, uglavnom zasnovanih na prijenosu digitalnih signala po optikom mediju. Pored operatora sa znatnom trinom snagom, deregulacijom trita telekomunikacija 2005. godine, pojavili su se novi operateri na podruju fiksne telefonije (u ovom trenutku H1 i Optima) kao konkurenti u davanju irokog spektra telekomunikacijskih usluga. Telekomunikacijski promet na mjesenoj razini iznosi cca 30.000.000 (trideset milijuna eura) na nivou Republike Hrvatske.

2.6.1.7. Radio mrea Radio mree ine jedan segment telekomunikacijskih mrea. Kao prijenosni medij koriste dio frekventnog spektra. Organizacijski se dijele na mree za pristup krajnjih korisnika vorovima i uslugama telekomunikacijske mree (fiksne i mobilne pristupne mree) i radio mree za transport informacijskih sadraja (tk promet, TV signala i sl.). Posebno podruje su mree predajnika i repetitora za difuziju radijskih i televizijskih programa korisnicima, pri emu se koristi srednjevalno i UKV (UHF, VHF) podruje radio spektra sa amplitudnom i frekventnom modulacijom signala. U izgradnji je zemaljska mrea predajnika za distribuciju radio i TV sadraja u digitalnom obliku s poveanom tehnikom kvalitetom, koja je poela s eksperimentalnim radom. Unazad desetak godina eksplozivan razvoj doivjele su tzv. mobilne telekomunikacijske mree (NMT, GSM) koje za pristup korisnika koriste opseg od 900 MHz i 1,8 GHz, a do sada su sluile za prijenos glasa i kratkih tekstualnih poruka. Danas na podruju upanije djeluje nekoliko koncesionara mobilne telefonije od kojih dva imaju potpuno pokrivanje teritorija signalom i velik broj baznih postaja i korisnika (VipNet, CRONET). U planu je daljnji razvoj ovih mrea (3G ili UMTS-a) u pravcu poveanja propusnog opsega (brzine prijenosa) i uvoenja novih usluga (IM - Instant messaging, odnosno primanje i slanje internetskih poruka putem mobitela). Predvia se i skoro uvoenje tzv. HSDPA (High Speed Downlink Packet Access) odnosno brzi pristup Internetu putem mobitela. Mobilni operatori uskoro uvode brzinu od 1,8 Mbit po sekundi, to e znatno nadmaiti brzinu pristupa Internetu posredstvom DSL tehnologije prisutne kod nas. 2.6.2. Energetski sustav

Sirova nafta na podruju upanije eksploatira se iz 8 naftnih polja: Bizovac-tekovica, tekovica-Benianci, Obod-Benianci, Kuanci/Kapelna-Benianci, Crnac-Benianci. Nafta iz ovog podruja obrauje se uglavnom u Rafineriji Sisak. Na trasi JANAF-a poloen je paralelni naftovod eletovci-Ruica. Jedan i drugi naftovod pruaju se u duini od 11 km na podruju upanije.

Konana verzija

16

Magistralna mrea plinovoda na podruju upanije trenutno se nalazi u dva glavna pravca, a cijelo podruje upanije podijeljeno je na 17 distribucijskih podruja formiranih oko mjernoregulacijskih stanica. Elektroenergetska infrastruktura obuhvaa proizvodnju, prijenos i distribuciju. Proizvodnja el. energije postoji samo u gradu Osijeku. Proizvodnja se u cjelini ukljuuje u jedinstveni elektroenergetski sustav iz kojega se povlae potrebne koliine. Osim toga, proizvodnja el. energije postoji i u industrijskoj energani u okviru kombinata Belie, ali je ona namijenjena iskljuivo potrebama kombinata. Prijenos el. energije poiva na prijenosnim sustavima 400 kW 220 kW i 110 kW. Na 400 kW naponskoj razini prijenos ini jedna trafostanica TS Ernestinovo i tri 400 kW dalekovoda. Na 220 kW naponskoj razini prijenos ini jedna trafostanica i dva dalekovoda. Na 110 kW naponskoj razini prijenosni sustav ine nadzemni dalekovodi te trafostanice. Treba meutim kazati da je najvei dio 110 kW mree u ratu potpuno razruen. Sredinji toplinski sustav izgraen je jedino u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima potrebe zadovoljavaju blokovske kotlovnice ili svaki vei korisnik za sebe. Toplinski izvori odnose se na Toplanu Osijek ponajprije, koja podmiruje vrna optereenja i slui kao rezervni izvor toplinske energije. Drugi toplinski izvor je termoelektrana-toplana Osijek. Termoelektrana-toplana Osijek kao i toplana Osijek koriste tri vrste goriva: mazut, ekstralako lo ulje i zemni plin. Parni kotlovi loe se mazutom i zemnim plinom, ekstralako ulje i zemni plin slue za pogon plinskih turbina. Alternativni izvori energije uglavnom su u eksperimentalnoj fazi. Koristi se hidropotencijal za male hidroelektrane kao i tradicionalni izvori goriva kao to su drvo, drvni otpad, ogrjevno drvo i dr. Interesantno je navesti kako su ogrjevno drvo i drvni otpad zastupljeni u strukturi ukupne potronje gospodarstva i kuanstva sa svega 6-8%. Bio otpad i bio masa koriste se kao gorivo na podruju upanije. Meutim, statistiki se ni priblino ne zna obujam koritenja tih energenata. Na podruju upanije pronaene su termalne i termomineralne vode na lokalitetima akova, Breznice, Bizovca, Madarinaca i Ernestinova. Koritenje energije sunca je sporadino, a koritenje energije vjetra jo nije zabiljeeno. 2.6.3. Vodnogospodarski sustav

Osjeko-baranjska upanija ima organiziranu vodoopskrbu u 7 vodoopskrbnih podruja. Ta vodoopskrbna podruja ne poklapaju se s teritorijalnim ustrojstvom, ali pokrivaju cijelo podruje upanije. Sustavi se navode u nastavku: vodoopskrbno podruje Osijek, Naice, akovo, Valpovo, Belie, Donji Miholjac i Baranja. Struktura gospodarenja poiva na komunalno gospodarstvenim tvrtkama koje se sve vie pokuavaju transformirati u drutva kapitala s koncesijskim profilom. Uz brojne tvrtke koje upravljaju vodoopskrbom postoji i vei broj vodovoda kojima upravljaju komunalna poduzea u vlasnitvu opine. Najznaajniji vodoopskrbni sustavi imaju sljedea obiljeja:17

Konana verzija

Vodoopskrbno podruje Osijek koji opskrbljuje grad Osijek s prigradskim naseljima ima oko 400 km tlanih vodova i oko 27.000 vodovodnih prikljuaka. U okviru tog sustava pokrivenost opskrbom vode je 92%. Veliki potroai koji ne zahtijevaju sanitarnu kvalitetu vode imaju svoje sustave tehnoloke vode. Vodoopskrbo podruje Naice obuhvaa grad Naice te dijelove opina Donja Motiina, Podgora i urenovac. Sustav poiva na koritenju podzemnih voda. Ukupna duina vodoopskrbne mree iznosi 140 km. Osim crpilita Velimirovac koje je sredinje u brdskom predjelu nalazi se crpilite Toplice s buenim zdencem. Postoji takoer izvorite Seona za koje je potrebno provesti hidroloko istraivanje. Vodoopskrbno podruje Donji Miholjac obuhvaa grad Donji Miholjac. Od 1981. godine kada je izgraeno vodocrpilite izgraena je istodobno i vodovodna mrea tako da ona sada obuhvaa prikljuke od 1.600 kuanstava i 100 tvrtki. Na crpilitu Donji Miholjac radi se na sanaciji tehnoloke vode. Vodoopskrbno podruje Valpovo osigurava opskrbu domainstava, tehnoloke vode, vode u preradi i industrijske vode. Crpilite vode Jarevac koncipirano je kao tlano opskrbni sustav koji proienu podzemnu vodu crpkama tlai u transportnu i distribucijsku mreu. Opskrbna i distribucijska mrea protee se u ukupnoj duini od 58 km. Vodoopskrbno podruje akovo obuhvaa nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava i manjih vodovoda. Najznaajniji je sustav grada akova s naseljima akovaka Satnica, akovaki Selci, Pikorevci, Budrovci, Novi Perkovci i Pisak. Sustav vodoopskrbe sastoji se od zahvata podzemne vode na tri crpilita: Trslana, na junom dijelu akova te Pain Bunar i bazen koji su u naselju dodue bez osiguranih zona sanitarne zatite. Vodoopskrbno podruje Belie temeljen je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi. Sustav osigurava pitku vodu za potrebe industrije Belie kao i vodoopskrbne sustave Valpova i Belia. Obiljeje same vode koja se vadi iz rijeke Drave jesu znaajne oscilacije kvalitete vode. Vodoopskrbno podruje Baranja. Temelj vodoopskrbe je crpilite Livada, te Mece i Prosine, kao i nova crpilita Topolje, Nove Livade, Silmee i Zlatna Greda, a sam sustav obuhvaa naselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, umarine, eerana i Karanac. Znaajke podzemnih voda, koje se u veini vodoopskrbnih podruja u Osjeko-baranjskoj upaniji koriste za vodoopskrbu, jesu poviene koncentracije organskih tvari te metala eljeza, mangana i osobito arsena, kojeg se sadanjom preradom vode ne sniava do 10g/l, kolika je maksimalno doputena vrijednost prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, te oko polovice itelja Osjeko-baranjske upanije pije zdravstveno neispravnu vodu s obzirom na koncentraciju arsena u njoj.

Konana verzija

18

2.6.3.1. Odvodnja otpadnih voda U razdoblju intenzivne izgradnje vodoopskrbnih sustava nije se vodilo dovoljno rauna o izgradnji odgovarajuih sustava odvodnje. Nepostojanje izgraenog sustava odvodnje na podruju cijele upanije prijeti stanovnitvu, te flori i fauni podruja. To se na isti nain odnosi na sustave odvodnje u kuanstvu, kao i na sustave industrijskih tvrtki i velikih poljoprivrednih kombinata. Nepostojanje izgraenog sustava odvodnje na podruju cijele upanije prijeti stanovnitvu, te flori i fauni podruja. Danas na podruju upanije djeluju brojni sustavi za odvodnju otpadnih voda. Nabrojit emo samo najvanije. Odvodnja otpadnih voda grada Osijeka i naselja Josipovac, Vinjevac, Podravlje i Brijest rjeava se sa cca 255 km izgraene kanalizacijske mree. Meutim, otpadne se vode isto tako bez proiavanja isputaju u Dravu kod Nemetina i preko tzv. kinih preljeva. U gradu Osijeku izgraeni su kolektori. Sjeverni kolektor 1912. godine u duini od 6.633 m i jo uvijek je u funkciji. Uz to izgraen je i u funkciji spojni sjeverni kolektor duine 3.218 m, industrijski kolektor duine 930 m, te priblino 9.500 m junog kolektora. Ispusna graevina kod Nemetina povezuje novoizgraenu kolektorsku mreu s recipijentom - rijekom Dravom. Prigradska naselja Vinjevac i Josipovac kao i juni kolektor grada Osijeka projektirani su da bi zadovoljili kvalitetu odvodnje u buduem razdoblju od 50 godina. Na izgraeni sustav odvodnje prikljueno je vie od 90% stanovnitva i industrija ueg gradskog podruja. Meutim, valja naglasiti kako su otpadne vode eerane i dalje jedan od najznaajnijih problema odvodnje. Procjenjuje se da godinja koliina otpadnih voda grada Osijeka iznosi 11.119.667 m3. Sukladno razvojnoj koncepciji odvodnje otpadnih voda sustavi su djelomino ureeni, ali i predvieno je ureenje slivnog podruja Brijest, epin te slivnog podruja juna Baranja. Naalost za gradska naselja Nemetin, Sarva i Klisu jo uvijek ne postoji projektna dokumentacija. Na podruju grada Naica izgraeno je 17.000 m sekundarne mree i 7.800 m kolektora s preljevnim graevinama. Otpadne vode kanalizacijskom mreom se skupljaju i odvode do dva kolektora - sjeverni i juni. Prikljueno je 3.300 kuanstava. Odvodnja grada akova kao sustav obuhvaa prostor od oko 740 ha, a ukupna duina kanalizacijske mree je 70 km. Odvodni sustav Donjeg Miholjca izgraen je kao uglavnom mjeoviti jer su mu prikljuene i oborinske vode. Izgraeno je 6 km glavnog kolektora i 14 km kanalizacijske mree. Mehaniki dio ureaja proiavanje (1. etapa) je izveden. Opina urenovac ima mjeoviti sustav u duini od 12 km od ega je 1.500 m kolektorska kanalizacija. Na podruju Valpova postoji jedinstvena kanalizacijska mrea u samim naseljima Valpovo, Belie i Bistrinci. U samom sreditu Valpova i Belia postoji mjeoviti sustav dok je uKonana verzija

19

ostalim dijelovima separatni sustav koji ukljuuje evakuaciju voda. Ukupna duina sustava kanalizacijske mree iznosi 58 km. Centralni ureaj za proiavanje nalazi se u krugu Belia d.d. Grad Beli Manastir i naselje eerana ima sustav za proiavanje otpadnih voda. Glavni kolektor je duine 1.550 m, a kanalska mrea iznosi oko 10.000 m. U opini Darda izgraeno je 800 m kanalizacije koja ima privremeni ispust u depresije.

2.6.3.2. Ureenje vodotoka i voda Osjeko-baranjska upanija sustav ureenja vodotoka i voda ima podijeljeno u 4 slivna podruja: slivno podruje Karaica-Vuica, slivno podruje Vuka, slivno podruje Baranja i slivno podruje Bi-Bosut, a koji se manjim dijelom nalazi na podruju upanije. Ureenje glavnih tekuica Drave i Dunava posebno je regulirano. S ciljem zatite priobalja regulirana je rijeka Drava to je kao projekt zapoeto ve u 19. stoljeu. Budui da se jednim dijelom rijeka Drava nalazi u graninom sektoru regulacija se izvodi zajedno s Republikom Maarskom. Regulacija na rijeci Dunavu kroz Republiku Hrvatsku takoer se provodi kao projekt jo od 19. stoljea. Valja kazati da je ta regulacija uspjeno izvedena i da se zahvati vezani uz nju proiruju. Istodobno se radilo i na izgradnji obrambenih nasipa na podruju Osjekobaranjske upanije. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1972. tada postojei sustavi se nadograuju, a izgrauju se i novi nasipi uz Dravu i Dunav.

2.6.3.3. Zbrinjavanje otpada U klasifikaciji otpada danas razlikujemo dvije skupine. Prva se skupina odnosi na komunalni otpad koji obuhvaa otpad iz kuanstva, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina te otpad slinog tipa koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima. Druga skupina tzv. tehnoloki otpad koji nastaje u proizvodnim procesima i uslunim aktivnostima, ali se razlikuje po nekim karakteristikama od prve skupine. Prikupljanje otpada u Osjekobaranjskoj upaniji vri se u 136 naselja, odnosno u 51% od svih naselja, ali u naseljima gdje je organizirano prikupljanje otpada ivi cca 300.000 stanovnika (90% stanovnika upanije). Otpad se odlae na niz slubenih odlagalita, ali valja naglasiti da postoji veliki broj tzv. divljih odlagalita ije postojanje multiplicira problematiku u cijelosti. Naalost, najvei dio odlagalita nema uporabnu dozvolu tako da i to oteava rjeavanje problema. Kategorija tzv. opasnog otpada nije regulirana na zadovoljavajui nain jer dozvolu za skupljanje imaju dvije tvrtke, a privremeno skladitenje i obradu moe raditi samo jedna od

Konana verzija

20

njih, i to samo za jednu kategoriju opasnog otpada. Opasni otpad predstavlja jedan od glavnih problema koji nije rijeen ni na nivou Hrvatske, a donosi veliku opasnost za ljude i ivotinje u smislu zdravstvenih problema te za okoli uope. Postoji i inertni otpad koji ne izaziva tee posljedice u ekolokom smislu, ali naruava krajobraz i openito pravi smetnju u funkciji samog prostora. Odlagalita na koja komunalna poduzea odlau komunalni otpad ima 14. Ona su smjetena u svim veim naseljima gdje ujedno postoje i specijalizirana poduzea za prikupljanje, distribuciju, unitavanje i skladitenje otpada. Razumljivo, radi se o otpadu koji predstavlja problem i u najrazvijenijim zemljama i gospodarstvima i ije rjeavanje jo uvijek predstavlja tehnoloki i financijski izazov.

3.

OGRANIENJA I PREDNOSTI RAZVOJA

Razvojni initelji determinirani su vremenskom i prostornom komponentom. Nae vrijeme, vrijeme je tercijarizacije, koja snano involvira intelektualne potencijale, pa sve vie govorimo o ekonomiji znanja. Meutim, i taj tip ekonomije, kao i svaki drugi, istie ogranienja i prednosti u okviru zadane matrice. U Osjeko-baranjskoj upaniji kao ograniavajue initelje mogue je navesti sljedee: Demografska slika upanije koju obiljeava rastua staraka struktura stanovnitva kao i nepovoljan smjetaj stanovnitva u prostoru. Vidljiva je koncentracija prema veim gradovima i naseljima, odnosno depopulacija irokih ruralnih podruja. Tendencija i razvoj gospodarske strukture takoer predstavljaju danas ograniavajue initelje. Naime, prisutna je nekontrolirana tercijarizacija koja uz to razvija klasine uslune sektore na raun intelektualnih. Kao ograniavajue initelje potrebno je istaknuti posljedice ratnih razaranja, miniranost povrina i objekata (npr. 3.800 ha u Parku prirode Kopaki rit je minirano) te nedostupnost povrina s lijeve obale Dunava. Kao i kod stanovnitva i prostorni raspored gospodarskih kapaciteta neravnomjeran je i veinom koncentriran u gradskim podrujima i veim naseljima. Posebnu teinu takvom razmjetaju kapaciteta pridaje i injenica to su oni smjeteni na rubnim podrujima gradova i naselja. Prostorni raspored gospodarskih zona rjeava se novim prostornim planovima. Potreba provoenja geodetsko-katastarske izmjere, te nesreenost podataka izmeu katastra i gruntovnice. Ograniavajui initelj na podruju upanije je i niska obrazovna struktura koju treba mijenjati novim programima i bitno drugaijim pristupom. I konano, kao ograniavajui initelj potrebno je istaknuti posljedice ratnih razaranja, miniranosti povrina i objekata kao i potreba provoenja geodetskokatastarske izmjere, te nesreenost podataka izmeu katastra i gruntovnice.

Konana verzija

21

U odnosu na ograniavajue initelje javljaju se i initelji koji pruaju razvojne prednosti kao to su: Prirodni resursi, zemljini, umski i vodni. Ovdje se posebno istiu poljoprivredne povrine, vodni potencijali i prometno-geografski poloaj kao bitna prednost. Podruje upanije, odnosno njegovi gospodarski potencijali izrazito su neto izvozno orijentirani to u uvjetima aktualnih hrvatskih gospodarskih okolnosti, ali i kriterijalnog sustava konkurentnosti otvara brojne razvojne prednosti upanijskom gospodarstvu. To gospodarstvo se dakle u uvjetima brojnih tekoa i navedenih ogranienja uspijeva integrirati u svjetski ekonomski prostor to govori u prilog gotovo prirodnoj razini konkurentnosti ali upozorava kako istu treba dalje unaprjeivati upravo novim strukturnim rjeenjima i strategijski postavljenim vizijama. Prometno-geografski poloaj sa svojim interkontinentalnim pravcima i u potpunosti pokrivenoj infrastrukturi (cestovni, eljezniki, rijeni, zrani promet) ukazuje na prednosti u tom pravcu. One e biti posebno naglaene razvojem novih prometnih pravaca (5C koridora) te izgradnjom nove i modernizirane prometne infrastrukture. Premda je obrazovna struktura u danom trenutku proglaena ograniavajuim initeljem, ona u perspektivi u okviru novog organizacijskog koncepta otvara brojne razvojne prednosti. Strategijski one su sadrane u novim organizacijskim obrazovnim shemama, ali i u irem obuhvatu obrazovnog kontingenta stanovnitva. Prethodno navedenom mogue je prikljuiti i slab fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave, to e, oekuje se, decentralizacijom sustava biti otklonjeno. Moe se rei da je financijska snaga jedinica lokalne samouprave na podruju Osjeko-baranjske upanije na vrlo niskoj razini. Analizirajui izvjea o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave dolazi se po podataka o prihodu po stanovniku. Tako je u 2004. godini upanijski prosjek prihoda po stanovniku (ukljuujui sve proraune jedince lokalne samouprave i proraun upanije) iznosi 2.151,66 kuna. Iznad upanijskog prosjeka samo su dvije jedinice lokalne samouprave ostvarile vii prihod po stanovniku i to Grad Osijek (2.690,72 kn) i Opina Magadenovac (2.347,31 kuna). U ostalih 40 jedinica lokalne samouprave prihod po stanovniku kretao se u rasponu od 277,52 do 1.777,34 kuna, s tima da je od njih ak 24 jedince imalo prihod po stanovniku ispod 800,00 kuna.

Konana verzija

22

4.

DEMOGRAFSKE REFERENCE

Demografska slika prostora upanije pokazuje da se radi o treoj po veliini upaniji u Republici Hrvatskoj (330.506 stanovnika). Ali, radi se i o upaniji s vrlo neravnomjernim prostornim rasporedom stanovnitva: 35% stanovnitva obuhvaa administrativno podruje Grada Osijeka, 28% ostali gradovi kao jedinice lokalne samouprave, dok 37% stanovnitva ivi u ostalim naseljima. Takoer, upanija se ubraja u ona podruja Republike Hrvatske koja su gotovo najvie pogoena ratnim razaranjima i stradanjima (7,3% stanovnitva je i dalje u inozemstvu). Podruje upanije zahvaeno je depopulacijskim procesima, to predstavlja i obiljeje Republike Hrvatske u cijelosti. Na ovom je prostoru meutim broj lanova kuanstava dosegnuo vrijednost od 2,9 lanova, to znai kako demografski procesi imaju obiljeja izrazite degresije. Sukladno procesu demografske degresije pogorava se i starosna, a samim time i vitalitetna struktura stanovnitva. Sljedei podaci i prosudbe to najbolje pokazuju.

Konana verzija

23

Dobna struktura stanovnitvaDobni razredi Broj 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i vie 18.276 19.438 21.005 22.936 22.319 20.918 22.304 24.946 25.553 24.903 21.150 17.237 19.271 50.250 2001. Udio % 5,5 5,9 6,4 6,9 6,8 6,3 6,7 7,5 7,7 7,5 6,4 5,2 5,8 15,4 Broj 14.249 19.853 20.450 21.591 22.297 21.802 21.753 23.175 24.681 25.103 23.462 19.589 17.834 52.260 2005. Udio % 4,3 6,1 6,2 6,6 6,8 6,6 6,6 7,1 7,5 7,7 7,2 6,0 5,4 15,9

Izvor: HGK, Sektor za gospodarsku strategiju, prosinac 2005. godine

Dobna struktura stanovnitva18 16 14 12

Udio %

10 8 6 4 2 0 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i vie

2005. 2001.

Dobni razredi

Prethodno prezentirani podaci pokazuju da je u proteklih pet godina broj stanovnika na podruju upanije smanjen. Meutim, isto tako u dobnoj strukturi stanovnitva dolazi do

Konana verzija

24

indikativnih promjena koje dugorono gledajui mogu imati izraeno negativne implikacije. Tako se bre od prosjeka smanjuje dugorono demografski najvitalnija skupina stanovnitva (0-14 godina), to je naravno izravna posljedica pada stope prirodnog prirataja stanovnitva prouzrokovanog brim rastom stope mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta. Oito na podruju upanije ne dolazi niti do imigracijskih procesa, tovie, kao to je ve reeno izraziti su emigracijski procesi. Istodobno skupine stanovnitva niih vitalitetnih obiljeja rastu u ukupnoj strukturi - skupina 55-64 godine za 2,5% i skupina 65- za 3,1%. Do smanjenja pak broja stanovnika dobnih skupina 15-29 godina i 30-54 godine, prve za 1%, a druge za 0,7%, dolazi usporedo s tim, to samo potvruje iznijetu opasku o negativnim demografskim implikacijama koje mogu imati znaajan utjecaj i na gospodarsku aktivnost i rast. Naravno, pratee posljedice svih tih promjena oituju se i kao izraeni rast udjela stanovnitva izvan aktivnosti (65-), koji udio se u posljednjih 5 godina poveao od 15,2% na 16,8% u ukupnom stanovnitvu. I konano, posljedice demografskih retencija potvrdile su se i na dobnoj skupini radnog kontingenta (15-65 godina) iji udio je u ukupnom stanovnitvu pak povean, od 15,2 u 2001. godini na 16,8 u 2005. godini. Meutim, to poveanje nije rezultanta rasta dobne skupine radnog kontingenta, ve nieg pada tog demografskog agregata u odnosu na pad agregata ukupnog stanovnitva. Meutim, kada se opisane kontroverze analitike prirode postave u kontekstu ponude rada i trokove drutva, mogue je sa stajalita upanijskih potreba zakljuiti (financiranje umirovljenika je dravna obveza) da u samoj ponudi rada valja oekivati odreene tekoe u budunosti, poglavito na podruju novih tehnologija i suvremenih organizacijskih izazova, budui da postojee nezaposleno stanovnitvo nije u stanju odgovoriti tim izazovima. Intenzitet demografskih promjena u upaniji je naglaeniji u odnosu na dravni prosjek u cijelosti, meutim procesi su u oba sluaja identini. Radi se o tranzicijskim sluajevima koji su doveli do prekida u osnovnim sustavnim referencijama i s tim u svezi prelaska od socijalistikog, parcijalno trinog obrasca gospodarenja, na potpuni trini obrazac gospodarenja. Taj proces praen je privatizacijom vlasnitva koja je u uvjetima zakanjele tercijarizacije imala brojne negativne posljedice posebice izraene u usporavanju stope gospodarske aktivnosti i skokovitom rastu nezaposlenosti. Zbog specifinih, ratom pogoranih uvjeta ivota i rada Osjeko-baranjska upanije je logino imala, u usporedbi s dravnim prosjekom, bitno loiju poziciju.

5.

GOSPODARSKA STRUKTURA

Bruto domai proizvod (BDP) kao sintetiki pokazatelj ostvarenog gospodarskog potencijala upanije, broj zaposlenih i nezaposlenih stanovnika upanije, resursni su pokazatelji koji determiniraju poziciju upanije u dravnom okruenju.

Konana verzija

25

BDP Godina 2004. 5,4

Zaposleni 6,3

Nezaposleni 10,4

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Stanje gospodarstva Osjeko-baranjske upanije

5,4 10,4

BDP Zaposleni Nezaposleni

6,3

Vidljivo gospodarski potencijali upanije zaostaju za demografskim potencijalima (7,8% stanovnitva RH), takoer i broj zaposlenih je nii u odnosu na broj stanovnika, i konano izrazito je vea nezaposlenost u odnosu na broj stanovnika. Radi se neprijeporno o nioj drutvenoj efikasnosti upanije u odnosu na republiki prosjek. BDP po stanovniku i zaposlenom preciznije identificira razvojne potencijale upanije u odnosu na dravno okruenje.Stanovniku Godina 2004. 75,0 Zaposlenom 85,5

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005.

Zaostajanje upanije u odnosu na dravni prosjek izrazito je - ono je vee mjereno po stanovniku nego po zaposlenom, zbog nepovoljnije demografske pozicije i nieg stupnja zaposlenosti u odnosu na dravni prosjek. Gospodarska struktura koja oslikava nain privreivanja na jednom podruju te kompatibilnost privreivanja u odnosu na tehnoloke i organizacijske trendove, u polaznom je trenutku bila sljedea: BDP 100,00 1,4

Ukupno Poljoprivreda, lov i umarstvo

Konana verzija

26

Ribarstvo Rudarstvo i vaenje Preraivaka industrija Opskrba elektrinom energijom i plinom Graditeljstvo Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani Prijevoz, skladitenje, veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje Obrazovanje Zdravstvo i socijalna skrb Ostale drutvene djelatnosti

0,1 0,2 39,0 1,3 12,5 27,8 0,3 4,6 2,2 6,4 0,2 1,0 3,0

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Mogue je primijetiti da upanija ima jo uvijek prevladavajui udio preraivake industrije u ukupnoj gospodarskoj strukturi, to predstavlja u hrvatskim okvirima iznenaenje. Naime, deindustrijalizacija koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makroekonomskim ogranienjima (unutarnji i vanjski dugovi, nezaposlenost, insolventnost) nije u takvoj mjeri pogodila upaniju, to naravno otvara izglede gospodarstvu, ali namee i obveze, poglavito one organizacijske i tehnoloke naravi. Prosuujui usporeni proces deindustrijalizacije kao prednost upanije u budunosti, gledano u hrvatskim okvirima, taj proces nije meutim donio prednost upaniji, ve je zbog politike zapostavljanja proizvodnih djelatnosti koja se u Hrvatskoj provodi posljednjih desetak godina, predstavljao u stvari nedostatak, to referentni podaci prethodno izneseni, ali i podaci vezani uz efikasnost neprijeporno potvruju. U odnosu na gospodarsku strukturu u cijelosti u kojoj, kao to je reeno, industrija prevladava, procesi se strukturnih promjena potvruju pak, kao put sve snanijeg razvoja tercijarnog sektora, odnosno tercijarizacije. Meutim, taj proces tercijarizacije nije ostvaren na suvremenim osnovicama, budui da su ekspandirale uslune djelatnosti klasinog tipa, dakle one s malim udjelom suvremene tehnologije (trgovina, prijevoz i skladitenje), a izostao je razvoj intelektualnih usluga, poglavito obrazovanje, turistike usluge i usluge drutvenih djelatnosti u cijelosti. Takav strukturni nesklad (zaostajanje razvoja tercijarnog sektora u intelektualnim uslugama) prijeti reindustrijalizaciji zasnovanoj na novim tehnolokim obrascima. Naime, radi se o tome da u suvremenom procesu restrukturacije primarne djelatnosti, poglavito proizvodnja, konstantno smanjuju broj zaposlenih poveavajui dohodovne uinke, to im omoguuje visoki nacionalni dohodak po zaposlenom i stanovniku i istodobno otvara prostor za financiranje razvoja tercijarnog sektora koji apsorbira viak zaposlenih i novozaposlene.

6.

INVESTICIJE

Konana verzija

27

Investicijska aktivnosti u Republici Hrvatskoj nakon 2000. godine bitno je promijenjena, pa stopa ulaganja u novu dugotrajnu imovinu raste prosjeno godinje: 2001/2002 godina 22,5%, 2003/2002 godina 34,8% u 2004/2003 godina 2,7%. Ostvarena dinamika vidljivo oscilira, to je posljedica ulaganja u kapitalne investicijske projekte koji se zavravaju u 2003. godini (autoceste). Istodobno stopa investicija je u Osjeko-baranjskoj upaniji iznosila 11% u godini 2002/2001 i 22,9% u godini 2003/2002. Neprijeporno, dinamika je ulaganja u novu dugotrajnu imovinu u upaniji bila izrazito nia u odnosu na republiki prosjek, budui da na njenom prostoru nisu locirani dravni kapitalni projekti. Naravno, kada bi iz investicijske mase iskljuili kapitalne projekte o kojima je rije, slika ulaganja bitno bi se promijenila, ali ostaje zakljuak, prema kojem investicije na podruju upanije ostvaruju nizak rast u prosjeku - 2003/2001 godina stopom od 5,9% u tekuim cijenama, to deflacioniranjem indeksa rezultira realnom stopom u vrijednosti od svega 16%. Pokazatelji stope investicija (udio investicija u BDP) iznose za Republiku Hrvatsku u prosjeku 20% za 2001. godinu, 22,3% za 2002. godinu i 28,4 u 2003. godini; isti podaci iznose za upaniju vrijednosti ispod 15%. Struktura investicija (ostvarene investicije) u dugotrajnu imovinu prema osnovnim gospodarskim djelatnostima (2003. godina) tekue cijene (milijuni kuna)Ukupno Ukupno Poljoprivreda, lov, umarstvo Ribarstvo Rudarstvo i vaenje Preraivaka industrija Graditeljstvo Trgovina Hoteli i restorani Prijevoz, skladitenje, veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama Javna uprava Obrazovanje Zdravstvo i skrb Ostalo 1.455 145 0,1 3 417 134 335 30 84 13 65 127 22 23 57 Nova imovina 1.175 80 0,1 1 378 121 233 22 73 13 43 114 22 23 53 Rabljena imovina 279 65 2 39 12 102 8 10 0,1 22 13 0,1 6 Zatita okolia 22 1 0,2 0,8 1 0,2 0,1 13 2

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Konana verzija

28

Struktura investicija u dugotrajnu imovinu prema osnovnim gospodarskim djelatnostimaZdravstvo i skrb Javna uprava Financijsko posredovanje Hoteli i restorani Graditeljstvo Rudarstvo i vaenje Poljoprivreda, lov, umarstvo 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 Nova imovina Rabljena imovina Zatita okolia

Vrijednost u mil. kn

Struktura investicija u potpunosti korespondira gospodarskoj strukturi upanije, to govori u prilog zakljuku da se investicije financiraju preteito iz vlastitih izvora. Takoer, evidentni su pravci ulaganja preteito koncentrirani na podruja klasinih usluga, dok izostaju ulaganja u obrazovanje i ostale intelektualne usluge.

Konana verzija

29

7.

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Ve je reeno da gospodarsku i drutvenu matricu Osjeko-baranjske upanije obiljeava nii stupanj zaposlenosti u odnosu na republiki prosjek i istodobno vii stupanj nezaposlenosti u odnosu na taj isti prosjek. Pregled rasporeda zaposlenih po gospodarskim djelatnostima i promjena stupnja zaposlenosti u razdoblju od 2000. do 2004. godine dozvoljavaju neke zakljuke.ZAPOSLENI 2000. 2004. 100,00 7,3 44,6 48,1 23,8 24,2 100,00 5,6 45,9 48,5 25,2 22,8 RAZLIKA 2004.-2000. -1,7 +1,3 +0,4 +1,4 -1,4

BDP UKUPNO Primarni sektorx Sekundarni sektorxx Tercijarni sektorxxx u tome: a) gospodarske usluge b) javne i ostale intelek. uslugex xx)

100,00 1,7 51,8 46,5 19,5 27,7

) poljoprivreda, lov, umarstvo, ribolov rudarstvo i vaenje, preraivaka industrija, opskrba elektrinom energijom, graditeljstvo xxx) a) trgovina na veliko im malo, hoteli i restorani, prijevoz, skladitenje i veze, financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje b) obrazovanje, zdravstvo, socijala i skrb, ostale drutvene djelatnosti

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Zaposleni po gospodarskim djelatnostima

50 40 30% Zapolenih 2000. 2004.

20 10 0

Primarni sektorx

Sekundarni sektorxx

T ercijarni sektorxxx

Krai retrospekt kretanja zaposlenih u pojedinim gospodarskim djelatnostima potvruje da se na ovom podruju ostvaruje razvoj sukladan svim onim referencama koje obiljeavaju njegovu gospodarsku strukturu. Vidljivo je da se smanjuje broj zaposlenih u primarnom sektoru, to predstavlja odraz tehnolokih promjena u suvremenim uvjetima, ali je isto tako vidljivo kako raste broj zaposlenih u sekundarnom sektoru, to na neki nain govori o tome da

Konana verzija

30

jo uvijek nije znaajnije obiljeen stupanj suvremenog razvoja poglavito na podruju industrijske strukture. Ista se opaska odnosi i na tercijarni sektor u kojem je zabiljeen odreeni rast zaposlenosti, meutim, u kojem je tendencijski prisutna i dalje izraena disproporcija na podruju zapoljavanja izmeu sektora klasinih usluga i sektora intelektualnih usluga. Evidentno, sektor klasinih usluga raste i to znaajno dok se u isto takvoj proporciji sektor intelektualnih usluga smanjuje, to predstavlja istinski razvojni anakronizam. Naravno, opisane je trendove potrebno promijeniti, to drimo predstavlja jednu od najvanijih zadaa strategije gospodarskog i drutvenog razvoja u budunosti. Ako gledamo pak zapoljavanje u proteklih nekoliko godina, odnosno ako mjerimo njegovu dinamiku, onda je mogue zakljuiti kako se prosjena stopa nezaposlenosti koja je ipak u rastu (0,8 - 1,0) jo uvijek kree ispod stope dravnog prosjeka (1,3). Posljedica toga je i dalje, u republikim okvirima gledano, suboptimalna zaposlenost, pa stopa nezaposlenosti (udio nezaposlenih u radnom kontigentu) iznosi 26,2% za razliku od dravnog prosjeka koji dosee 17,4% (lipanj 2005.). Rijeju, gospodarski rast svojom dinamikom omoguuje zapoljavanje tek za rad prispjelog stanovnitva, ali ne rjeava dosegnuti obujam nezaposlenosti. Nezaposlenost je u 2005. godini (polovica godine) iznosila 31.084 nezaposlene osobe. Najvei udio u obujmu nazaposlenih imaju osobe starije od 50 godina (20,7%), a najnie osobe od 15 - 19 godina (6%). U strukturi nezaposlenih prema zavrenom obrazovanju preteu osobe sa zavrenom srednjom kolom za zanimanja do tri godine i kolom za KV i VKV radnike kojih je 12.805 ili 41,2% od ukupno nezaposlenih. Na drugom mjestu su osobe sa zavrenom osnovnom kolom 7.728 osoba, srednjom kolom u trajanju od 4 i vie godina i gimnazijom 7.331 osoba, fakultetom i viom kolom 903 osobe i prvim stupnjem fakulteta 1.503 osobe. Ostali nezaposleni od 1.814 osoba su bez kole ili s nezavrenom osnovnom kolom. Iz ovog prikaza vidljivo je da znaajni dio nezaposlenih po predoenim kategorijama predstavljaju osobe starije od 50 godina, to jasno upuuje na zakljuak da se radi o kontigentu koji najvjerojatnije nee biti ukljuen vie u radni proces, odnosno o stanovnicima koje je ve danas mogue ubrojiti u stanovnitvo izvan aktivnosti. Razumljivo je da to stvara ogranienja u razvoju, ali i potvruje prethodno iznesenu tezu da gospodarski razvoj u budunosti mora biti postavljen na bitno razliitim tehnolokim pretpostavkama.

8.

RAZVOJNI RETROSPEKT

Razvoj Osjeko-baranjske upanije mogue je podijeliti u tri podrazdoblja koja se proteu na nekih tridesetak godina. Prvo razdoblje je do 1990. godine kad je postojala jugoslavenska drava, drugo razdoblje od 1990. - 2000. godine kada su slijedile agresije i rat za osloboenje povezano s formiranjem suverene hrvatske drave, i tree razdoblje od 2000. godine do danas koje je obiljeeno jo uvijek obnovom, ali i ozbiljnijim potezima gospodarske politike u pravcu budueg oekivanog razvoja.

Konana verzija

31

Prvo razdoblje je obiljeio odreeni trend rasta koji ima u razmjerima Republike Hrvatske sljedee vrijednosti:Gospodarstvo ukupno Hrvatska upanija 3,7 3,8 Industrija i graditeljstvo 4,0 4,7 Tercijarni sektor 4,4 4,1

Poljoprivreda 1,6 2,4

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Vidljiv je neto bri rast upanijskog gospodarstva u odnosu na hrvatski prosjek, odnosno u okviru toga izrazito dinamini rast proizvodnog sektora i zaostajanje u rastu tercijarnog sektora, koje je i danas evidentno. To razdoblje, u okviru socijalistikog sustava oznaavalo je u stvari brzi rast proizvodnog sektora, odnosno industrijalizaciju. Biva drava bila je u poetku izrazito nerazvijena zemlja s preteitim seoskim stanovnitvom i ruralnom proizvodnjom, ali i nainom ivota pa je proces industrijalizacije, iako na socijalistiki nain postavljen, ipak ostvario vidljive razvojne rezultate i korist. Naime, veliki broj seoskog stanovnitva s niskom ili gotovo nikakvom proizvodnou preselio se u gradove i samim time poveao svoju proizvodnost, to je naravno rezultiralo i sveopim drutvenim koristima. Meutim, negdje nakon 80-ih godina kada u svijetu proces tercijarizacije poinje snano obiljeavati promjenu gospodarske strukture u socijalizmu, pa tako i bivoj dravi, nastavlja se industrijalizacija na niskim tehnolokim osnovicama, a sektor usluga izrazito zaostaje. Ve tada su bili stvoreni latentno visoki oblici nezaposlenosti koji su razumljivo, uslijed izostanka razvojnih odgovora, prikrivani. Godine 1990. Hrvatska je poela svoj proces osamostaljenja i stjecanja suverenosti, meutim, uslijedila je agresija na zemlju i razdoblje gotovo petogodinje okupacije, to je razumljivo razvojne procese koji su u svijetu ve uzeli visok zamah, ovdje blokirali. Pet godina o kojima je rije imale su vrlo teke posljedice na razvoj Republike Hrvatske, ocjenjuje se da su tete rata iznosile oko 40 milijardi eura, to je predstavljalo oko 2,5% BDP u emu pak su neka podruja drave bila izrazito pogoena, a ova upanija i naglaeno, budui da je i podruje Baranje bilo gotovo pet godina pod okupacijom, a cijela upanija izravno izloena ratnim razaranjima. Od 1995.-1997. godine je uslijedio proces pune reintegracije hrvatskih prostora i uspostavljanja suverenosti na cijelom podruju drave, meutim, time nisu mogle biti stvorene i podloge za jedan bri i sukladniji gospodarski rat i razvoj u upaniji. Prosuuje se kako su takve podloge stvorene 2000. godine, pa je razdoblje nakon 2000. godine mogue obiljeiti kao interval ozbiljnijeg gospodarskog i drutvenog razvoja. U tom razdoblju upanija jo uvijek nije uspjela ostvariti rezultate na razini dravnog prosjeka, ali je uspjela u odreenom pomaku prema tom prosjeku, to znai da je proces gospodarske revitalizacije ipak na neki nain otvoren.

9.

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA UPANIJE

Konana verzija

32

Vanjskotrgovinska razmjena upanije sadrana je u preteito robnoj razmjeni, dok su ostali oblici razmjene uglavnom zanemarivi. Republika Hrvatska danas je obiljeena kao zemlja izrazitog robnog deficita, to ve je reeno ne prua izglednije reference u pogledu razvoja. Osjeko-baranjska upanija u odnosu na Republiku Hrvatsku u cijelosti znaajno prednjai. Sljedei podaci to najbolje potvruju. - udio u BDPStope 2000. - 2003. upanija Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza izvozom 15 12 133 Hrvatska 12 16 44

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Evidentno, dok je pokrivenost uvoza izvozom u Republici Hrvatskoj izrazito negativna, u upaniji je ona, naprotiv izrazito pozitivna. Uinci robne bilance s inozemstvom u uvjetima konstantno apreciranog kunskog teaja donose, s jedne strane osjetne gubitke upanijskom gospodarstvu, ali oni istodobno govore, s druge strane, o visokom stupnju konkurentnosti tog gospodarstva na inozemnom tritu ukazujui samim time na njegove znaajne perspektive. Neprijeporno, obiljeje visoke konkurentnosti na globalnom tritu govori u prilog tome kako upanija ima sve uvjete za bri razvoj u budunosti i smanjenje razvojnog jaza koji je sada razdvaja, koliko u odnosu na prosjek Republike Hrvatske toliko jo vie u odnosu na poloaj drugih velikih upanija u dravi. Mogue je ustvrditi kako uspjeh u vanjskotrgovinskoj razmjeni, u cjelini gospodarstva osigurava ipak sedam sljedeih djelatnosti: - odjea i pribor osim pletenih, - proizvodnja hrane i pia, - proizvodnja celuloze i papira, - proizvodnja strojeva i ureaja, - prerada drva i proizvoda od drva, osim namjetaja, - proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, te - proizvodnja namjetaja.

Konana verzija

33

Gledano prema regionalnoj usmjerenosti, najvei dio robne razmjene upanije (gotovo 80%) ostvaruju se sa zemljama Europske unije. Nadalje, tu su jo i zemlje bive SFRJ i zemlje biveg SSSR-a. Deset najznaajnijih zemalja partnera upanije u 2004. godini - po ukupnoj vrijednosti razmjene su:Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. DRAVA ITALIJA NJEMAKA BOSNA I HERCEG. SLOVENIJA MAARSKA AUSTRIJA SRBIJA I CRNA G. EKA RUSIJA FRANCUSKA Ostale zemlje Ukupno IZVOZ tis. USD % 231.066 33.538 45.957 33.303 13.925 8.792 11.510 4.378 10.643 5.573 49.099 447.784 51,6 7,5 10,3 7,4 3,1 2,0 2,6 1,0 2,4 1,2 11,0 100,0 UVOZ tis. USD % 42.737 73.130 13.987 26.502 28.466 22.214 11.951 14.871 7.474 6.565 86.942 334.839 12,8 21,8 4,2 7,9 8,5 6,6 3,6 4,4 2,2 2,0 26,0 100,0 Ukupno tis. USD % 273.803 106.668 59.944 59.804 42.391 31.006 23.461 19.249 18.117 12.138 136.041 782.622 35,0 13,6 7,7 7,6 5,4 4,0 3,0 2,5 2,3 1,6 17,4 100,0 Bilanca tis. USD 188.329 -39.592 31.971 6.801 -14.541 -13.422 -441 -10.429 3.169 -991 -37.842 113.012

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Pregled deset najznaajnijih zemalja partnera upanije potvruje opasku o visokoj konkurentnosti upanijskog gospodarstva na globalnim tritima budui da se, kao to je reeno, 80% razmjene odvija sa zemljama Europske unije, rijeju s globalno najkonkurentnijim zemljama suvremenog svijeta. Ostala razmjena odnosi se na zemlje jugoistone i istone Europe poglavito, znai one zemlje koje prema opim prosudbama mogu oekivati sljedeih 20-ak godina najbri ekonomski razvoj.

10.

EFIKASNOST POSLOVANJA

Efikasnost poslovanja je sloeni ekonomski problem koji povezuje resursne, kadrovske i strategijske reference rasta i razvoja jednog gospodarstva. Promjene u efikasnosti poslovanja rezultat su, najveim dijelom strukturnih promjena samog gospodarstva, trine valorizacije njenih potencijala, proizvodnje, aktivnosti, te strategijskih opcija i najirih organizacijskih koncepata. Upravo zbog toga efikasnost predstavlja najkriterijalniji sustav koji u danom trenutku vremenskog presjeka oitava poziciju nekog gospodarstva na najbolji mogui nain:

Konana verzija

34

Osnovni financijski rezultati poslovanja u 2003. godini (mlrd. kn)Indeks 2003./2002. Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Financijski rezultat 19.822 20.204 691 1.171 -480 106,5 108,2 124,2 166,2 323,3

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Financijski rezultati pokazuju velike gubitke sustava kao i tendenciju njihovog produbljivanja. Financijska stabilnost, likvidnost, zaduenost i uspjenost poslovanjaupanija Stupanj samofinanciranja (%) Pokrie dugorone imovine dugoronim izvorima (%) Koeficijent tekue likvidnosti Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine Vrijeme naplate kratkoronih potraivanja Koeficijent obrta ukupne imovine 35,0 109,0 9,6 2,1 100,5 0,92 Hrvatska 49,1 106,8 7,1 2,2 90,8 0,71

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na podruju Osjeko-baranjske upanije, HGK, oujak 2005. godine

Neprijeporno, koritenje sredstava nije racionalno (republiki problem), budui da je koeficijent obrtaja imovine ispod 1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u Osjeko-baranjskoj upaniji u 2004. u odnosu na 2003. godinu i njihove republike relacije u milijunima kunaELEMENTI Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Porez na dobit Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat Prosjena mjesena neto plaa (u kn) Osjeko-baranjska upanija 2003. 2004. indeks 3.146 43.693 19.822 20.204 99 6914 1.171 -480 2.779 3.126 43.213 19.699 19.771 82 716 871 -155 2.850 99,3 98,9 99,3 97,8 82,8 103,6 74,4 32,3 102,5 Hrvatska Udio u RH 2004. (2004.) u % 69.098 814.096 482.680 469.956 3.792 22.562 13.630 8.932 3.585 4,5 5,3 4,1 4,2 2,2 3,2 6,4 73,9

Izvor: HGK - upanijska komora Osijek, kolovoz 2005. godine

Podaci koji su izneseni pokazuju negativne trendove u prihodima i rashodima upanijskog gospodarstva, meutim ipak je vidljivo da su se prihodi smanjili po nioj stopi u odnosu na

Konana verzija

35

rashode, to znai da je gospodarstvo poslovalo u stanju odreene recesije, ali je unato tome uspjelo poboljati svoje dobitne rezultate. Promatrajui udio pojedinih pokazatelja ostvarenih u upaniji u usporedbi s republikim prosjekom, vidljiv je manji postotak udjela kod ukupnog prihoda i dobiti, to upuuje na zakljuak da je efikasnost upanijskog gospodarstva nia od republike - ukupni prihod i dobit (4,1% i 2,2%), rashod i gubitak (4,2% i 6,4%).

Konana verzija

36

Prikaz pojedinih financijskih rezultata Osjeko-baranjskog gospodarstva u 2004. godini prema djelatnostima (u mil. kuna)DJELATNOSTI broj poduz. UKUPNI PRIHOD iznos udio % DOBIT iznos udio % GUBITAK iznos udio % 32,9 0,8 0,0 18,9 0,1 1,4 19,3 2,9 0,8 5,9 15,7 0,0 0,1 0,1 100 RAZLIKA iznos -236 -7 -2 190 3 44 -17 -23 1 -50 -56 0 -4 1 -156 Prosj. broj zaposl. broj 5.294 105 121 15.251 538 6.051 8.928 1.038 1.716 130 2.237 109 184 1.511 43.213 udio % 12,3 0,2 0,3 35,3 1,2 14,0 20,7 2,4 4,0 0,3 5,2 0,3 0,4 3,5 100 neto plaa u kunama 2.755 1.618 2.974 2.967 3.506 2.751 2.611 2.100 3.291 2.919 3.251 2.339 4.399 2.924 2.850

Poljoprivreda, lov i umarstvo 235 1.870 9,5 51 7,1 287 Ribarstvo 5 9 0,0 0 0,0 7 Rudarstvo 4 26 0,1 0 0,1 2 Preraivaka industrija 410 6.292 31,9 354 49,5 164 Opskrba el. energ., plinom i vodom 11 320 1,6 3 0,4 0 Graevinarstvo 307 1.930 9,7 56 7,8 12 Trgovina 1.321 7.393 37,5 151 21,1 168 Ugostiteljstvo 106 137 0,7 3 0,4 26 Promet, skladitenje i veze 137 538 2,7 8 1,1 7 Financijsko poslovanje 30 41 0,2 2 0,2 52 Posl. nekretn., iznajmljiv. i posl. usluge 439 610 3,1 8