BogumilacList učenika OŠ Bogumila Tonija, Samobor

TEMA BROJA: TEMA BROJA: TEMA BROJA: TEMA BROJA:

UNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTI

KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA

NANANANAĐEMO SE NA FEJSUEMO SE NA FEJSUEMO SE NA FEJSUEMO SE NA FEJSU

Bogumilac

ogumila Tonija, Samobor, veljača, 2011. br.6, god. VI.

TEMA BROJA: TEMA BROJA: TEMA BROJA: TEMA BROJA:

UNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTIUNICEFOVI PROJEKTI

VREMEPLOVVREMEPLOVVREMEPLOVVREMEPLOV

KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA KAKO JE NASTALA GAGAGAGAGAGAGAGA GENERACIJAGENERACIJAGENERACIJAGENERACIJA

VREMEPLOVVREMEPLOVVREMEPLOVVREMEPLOV

2

Sjećam se kad su Luka i Reginald došli u naš razred, ima eto već dvije godine. Kad kažem, to zvuči jako davno, ali kad prevrtim filmove u glavi, čini mi se da su prošla tek dva mjeseca.

Vrijeme strahovito brzo prolazi, a kažu da ide i brže kako smo stariji.

Brine me to, jer se ponekad bojim da neću stići napraviti sve što želim. Želim ja svašta, ali kao tako razmišljam, onda mislim samo na svoju obitelj i prijatelje, sadašnje i buduće. Želim imati priliku pokazati im koliko su mi važni u životu, pomoći ako mogu, usrećiti ih, dobiti osmijeh ili zagrljaj, jer promatrajući svijet u kojem živim, zaključujem da je to jedino što vrijedi, jedino što ostavlja trag u moru prolaznih i nebitnih stvari.

Da, ovu ću godinu posvetiti bogaćenju odnosa s ljudima oko sebe.

Bliži se Valentinovo, to je dobar dan za ispunjavanje nekih planova.

Želim i vama bar razmišljanje u istom smjeru, ako vam već za djelovanje treba više vremena.

U stranicama koje slijede ćete zasigurno pronaći način kojim biste nekoga mogli razveseliti. Sigurna sam da ćete pronaći još ponešto zanimljivo.

Do slijedećeg čitanja u ovom formatu vas pozivam da nam se pridružite na fejsu, ili nam šaljete mailove.

Love,

Nika

IZDAVAČ: GLAVNAUREDNICA: OŠ Bogumila Tonija Nika Tandarić Ivana Perkovca 90 10 430 Samobor REDAKCIJA: Tel: 01/ 3360 – 151 Lucija Bašić, Roko Habek Fax: 01 / 3365 – 976 Annamarie Kižlin, Nika Slukan www.os-bogumil-toni-samobor.skole.hr Fran Tandarić, Valentina Kižlin, e-mail: bogumilac.novine@gmail.com Zana Pervizaj, Iva Huber Facebook: bogumilac.novine Marijana Hrgić, Filip Razum SURADNICI: ZA IZDAVAČA: Nastavnici i stručni suradnici OŠ Bogumila Tonija Milena Kolarec, ravnateljica Naslovnica: rad likovne grupe

VODITELJICA: Ivana Golić, prof.

3

Iz sadržaja…

Tema broja: UNICEF-ovi PROJEKTI

4. Škola za Afriku

12. Stop nasilju

VREMEPLOV

14. Odaberi sport

18. Na sve se čovjek navikne

21. Tradicionalna božićna priredba

22. Čuvarica tradicije i kulturne baštine

24. Lidrano 2011.

FULL COOL

27. Nađemo se na fejsu

28. U svijetu fantazije

30. Kako je nastala Gaga generacija

31. Gumenim đonom u legendu

TEMA BROJA

4

UNICEF-ovi PROJEKTI

I JA ŽELIM POMOĆI

Naša se škola ove godine priključila dvama velikim UNICEF-ovim projektima, Škole za Afriku i Stop nasilju među djecom, čija će realizacija imati višestruke i dalekosežne koristi za naše učenike. Koordinatorice tih projekata jesu pedagoginja Slavica Schreng i psihologinja Jasmina Vizler-Zorko.

Temeljna zadaća UNICEFA

UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) je svjetska organizacija koja se brine o djeci. Osnovan je 11. prosinca 1946. kako bi se odgovorilo na zahtjeve i pomoć djeci nakon Drugog svjetskog rata. Njegova je temeljna zadaća, u suradnji s vladama i civilnim sektorom, pomagati u promicanju, zaštiti i ostvarivanju prava djece, koja su 1989. godine i pravno definirana u obliku KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA. U nekim zemljama to znači da se radi na cijepljenju kako bi djeca preživjela, u nekim to znači hitna pomoć u obliku hrane, lijekova, šatora, pokrivača i ogrjeva zbog prirodnih katastrofa, a u nekima to znači pomoć postojećim sustavima skrbi za djecu – od socijalne do zdravstvene s ciljem poboljšanja usluga za djecu. Najveći dio napora UNICEF-a usmjeren je na djecu u zemljama u razvoju. UNICEF pruža dvije vrste pomoći: hitnu pomoć prilikom prirodnih katastrofa i oružanih sukoba te razvojnu, dugoročnu pomoć koja planski predviđa sustavne promjene, kako u institucijama tako i u ponašanju za dobrobit djece. Ovogodišnje obilježavanje 64. rođendana UNICEF-a protječe u znaku poziva na ulaganja u najranjivije skupine djece: siromašnih, djece u institucijama, djece s teškoćama u razvoju i djece manjinskih etničkih pripadnosti. Brojni su dokazi kako upravo ulaganjem u najranjivije skupine djece u

ranoj dobi, društvo u cjelini može postići najbolje rezultate odnosno spasiti najviše dječjih života i ubrzati ostvarenje Milenijskih ciljeva razvoja - pomoć djeci u najnepovoljnijem položaju.

Konvencija o pravima djeteta

Konvencija o pravima djeteta međunarodno je prihvaćeni sporazum usvojen 20. studenog 1989., u kojem su zapisana osnovna prava djece, u 54 članka i 2 protokola u kojima se izlažu temeljna prava djeteta u pogledu zdravlja, obrazovanja, slobode izražavanja, prehrane, zaštite od zlouporabe, zapostavljanja i izrabljivanja. Time je gotovo svugdje u svijetu obećano djeci da će se njihova prava poštovati i izvršavati u skladu s mogućnostima vlada potpisnica Konvencije. Za UNICEF, Konvencija predstavlja temeljni dokument po kojemu organizacija djeluje – ona daje pregled prava djeteta: od prava na život, opstanak i razvoj, nediskriminaciju, obrazovanje do prava na zaštitu i sudjelovanje u donošenju odluka što se odnosi na poštivanje mišljenja djeteta. Način djelovanja UNICEF-a

UNICEF djeluje u više od 150 zemalja i područja, gdje pomaže djeci da prežive i razviju svoje potencijale, od ranog djetinjstva do adolescencije, a u 37 najrazvijenijih zemalja UNICEF djeluje preko Nacionalnih odbora za

UNICEF koji prikupljaju financijska sredstva i informiraju javnost o misiji i djelatnosti organizacije. UNICEF djeluje isključivo putem donacija ljudi među kojima je potrebno naglasiti istaknutu ulogu ambasadora dobre volje koji svojim velikim trudom suosjećanjem i donacijama čine dobro širom svijeta i potpomažu UNICEF-ove Projekte. Neki od istaknutijih su Nicole Kidman, Liam Neeson, Ralph Fiennes, Sarah Jessica Parker, Glen Close, Diane Ross, Isabelle Rossellini i Phil Collins, Angelina Jolie i Brad Pitt kao i Oprah Winfrey i mnogi drugi. Organizacija se u cijelosti financira dragovoljnim prilozima građana, vlada i fondacija te partnerstvima s poslovnim sektorom, a značajna je i brojna pomoć volontera kao i ambasadora dobre volje.

UNICEF u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je prisutan od 1947., a aktivnosti današnjeg Ureda UNICEF-a za Hrvatsku usmjerene su na 5 velikih područja: Smanjenje i sprečavanje nasilja među djecom s ciljem da svaka škola u Hrvatskoj postane „škola bez nasilja". Promicanje udomiteljstva i jačanje sustava zaštite djece kojom se želi ostvariti težnja da svako dijete u Hrvatskoj

odrasta u toplini obiteljskog doma.

Rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo, da svaki roditelj

TEMA BROJA

5

ima podršku u odgoju najmlađe djece, kako bi sva djeca u Hrvatskoj imala priliku dosegnuti svoje pune potencijale. Zagovaranje prava djece i partnerstva za ostvarenje dječjih prava, u želji da svaka zdravstvena ustanova postane prijatelj obitelji i djece. Pomoć djeci svijeta u teškim

uvjetima i kriznim situacijama u duhu zagovaranja prava djece u drugim zemljama, te prikupljanje sredstva za kriznu pomoć djeci svijeta.

Uz navedeno, Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji sa školama djeluje na promicanju međunarodne solidarnosti, radi na studijama i izradi podataka za i o djeci, te intenzivno surađuje s Vladom RH, Uredom pravobraniteljice za djecu i udrugama civilnog društva, te sklapa partnerstva s medijima.

Djelovanje organizacije u Hrvatskoj podržava i više od 150 volontera – studenata, stručnjaka različitih profila, javnih osoba, umirovljenika te 4 ambasadora dobre volje. Njima se pridružuju brojne škole – njih više od 210 koje prikupljaju sredstva za školovanje djece u Etiopiji te sportska udruženja i klubovi poput Hrvatskog nogometnog saveza i KHL Medveščak, te tijela državne uprave, mali i veliki gradovi i općine. Ambasador dobre volje Naš prvi hrvatski ambasador dobre volje je Zlatan Stipišić Gibonni, kantautor i pjevač, koji sudjeluje u podupiranju dječjih prava, projektima mobilizacije sredstava za UNICEF-ove Projekte odašiljući poruke hrvatskoj javnosti, posebice mladima, o idejama i vrijednostima koje vode UNICEF-ov rad s djecom. Ambasador dobre volje je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić,

osim što je uspješan nogometaš i sada izbornik, ima dugogodišnje iskustvo u humanitarnom radu za djecu, što je jedan od ključnih razloga za njegov angažman u UNICEF-ov Projekt promicanja Mreže škola bez nasilja osiguravajući bolji život djece u Splitu, a u suradnji Hrabrog telefona i UNICEF-a uključio se u Projekt sprečavanja i borbe protiv elektroničkog nasilja „Prekini lanac“. Maja Vučić, pjevačica i psihologinja, koja je nakon višegodišnjeg angažmana za dobrobit djece i podrške UNICEF-u kroz različite aktivnosti, prihvatila poziv upućen od regionalne predstavnice UNICEF-a Ann-Lis Svensson te pristala biti imenovana UNICEF-ovom posebnom izaslanicom za roditelje i bebe, a pozivu se odazvala i naša glumica Bojana Gregorić koja je aktivno radila s Uredom UNICEF-a na promicanju udomiteljstva i na prikupljanju sredstava za program „Svako dijete treba obitelj".

Hrvatski ambasadori dobre volje Medveščak – ponosan partner UNICEF-a

TEMA BROJA

6

O Projektu Škole za Afriku razgovarali smo s pedagoginjom Slavicom Schreng, koja već ima iskustva u radu na istom Projektu, zbog čega dobro poznaje svu problematiku i odlično koordinira provedbu istoga u našoj školi.

B.: Kako je osmišljen Projekt Škole za Afriku u Hrvatskoj ? S. Schreng: : I Hrvatska, odnosno Ured UNICEF-a za Hrvatsku uz potporu MZOŠ-a, se 2008. godine pridružila zajednici od 24 zemlje svijeta čiji građani pomažu djeci Afrike da se školuju i tako izađu iz začaranog kruga siromaštva i neznanja. Tadašnje aktivnosti bile su usmjerene na pomoć djeci u Ruandi (60% stanovništva u Ruandi živi ispod granice siromaštva, više od 400 000 djece ne može redovito ići u školu, do pitke vode hodaju satima, te da prema procjenama UNICEF-a postoji oko 40 000 kućanstava u kojima žive samo djeca čiji su roditelji stradali u ratu ili umrli od teških bolesti…), u čiju akciju se uključila 51 hrvatska škola i sakupila 500.000,00 kuna pomoći, a već 2009. godine u Projektu sudjeluje 194 škola i oko 60 000 djece, kada je sakupljeno 847.263,00 kn. Ove godine i Etiopija Ove školske godine 2010./11. skupljat će se sredstva za pomoć djeci Etiopije, a UNICEF će nastaviti svoju brigu za obrazovanje i zaštitu djece u Ruandi. Namjera je prikupiti sredstva kojima bi se pomogla izgradnja te obnova škola i sanitarnih prostora, osigurala opskrba pitkom vodom, a za djecu bez roditeljske skrbi i onu koja žive u osobito teškim životnim uvjetima, omogućila bi se nabava školskih knjiga. UNICEF će ulagati i u podizanje kvalitete obrazovnog sustava u cjelini, te omogućiti provedbu edukacije o zdravlju i higijeni. U svim se aktivnostima osobita briga poklanja djevojčicama koje su često dodatno zakinute za mogućnost obrazovanja. Projekt Škole za Afriku temelji se na ideji da se, dok se prikupljaju sredstva za podršku i pomoć djeci u Africi, u djece i mladih odnosno učenika potakne svijest o njihovoj ulozi u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Cilj je također uključiti učenike u važna globalna pitanja, osnažiti ih vizijom da se

siromaštvo, bolest i

nepravda mogu

iskorijeniti, a da oni

sami mogu i

trebaju

odigrati aktivnu ulogu. B.:Zašto baš pomoć djeci Etiopije? S. Schreng: Etiopija je istočnoafrička država, zemlja s više od 80 milijuna stanovnika, čija je očekivana životna dob čak 21 godinu kraća nego u Hrvatskoj. Stopa pismenosti odraslog stanovništva

iznosi 36%. Tek 45% djece školske dobi doista i pohađa nastavu. Oko 5 milijuna djece živi bez roditelja, a 53% njih, u dobi od 5 do 14 godina, prisiljeno je raditi. Oko 980 000 ljudi živi s HIV-om/AIDS-om. Etiopija je jedna od najsiromašnijih i najugroženijih afričkih

zemalja. Uz veliko siromaštvo, u nekim dijelovima Etiopije, učestali sukobi sprečavaju sigurno i zdravo odrastanje djece. Djeca u Etiopiji satima pješače do pitke vode, moraju teško raditi i brinuti se o teško bolesnim roditeljima. Ne znaju čitati ni pisati, zatočeni su iza golemog zida neznanja i siromaštva. Uglavnom kasno kreću u školu, nemaju školske torbe ni bilježnice, često ponavljaju razrede i prekidaju školovanje što je dijelom posljedica slabe učinkovitosti i niske kvalitete obrazovnog sustava. Broj učenika koji boravi u jednoj učionici najčešće je daleko iznad prenapučenog. Nedostaje školskog prostora, ali i osnovna infrastruktura, kao što su primjerice opskrba pitkom vodom, sanitarni odvodi i umivaonici gdje bi djeca prala ruke. Zbog loših higijenskih uvjeta mnogi učenici obolijevaju i napuštaju nastavu.

…51 hrvatska škola i sakupila 500.000,00 kuna pomoći, a već 2009. u Projektu sudjeluje 194 škola i oko 60 000 djece, kada je sakupljeno 847.263,00 kn.

Projekt Škole za Afriku temelji se na ideji da se, dok se prikupljaju sredstva za podršku i pomoć djeci u Africi, u mladih potakne svijest o njihovoj ulozi u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta.

TEMA BROJA

7

B.:Što se je donacija i što se njome omogućava ? S. Schreng: Donacija je darivanje u svrhu potpore nekom cilju. Donacija ima različite oblike uključujući novčanu pomoć, pomoć u hrani, vodi, smještaju itd., bilo novim ili korištenim stvarima. Donacija je bespovratni prijenos sredstava u svrhu darivanja. Razlog zašto ovim Projektom doniramo novac jest taj što naša kuna, naš novac u Africi vrijedi više … odnosno svaka druga donacija iziskivala bi novčani izdatak za potreban transport darivanih stvari, odjeće, hrane, pitke vode ili pak građevnog i drugog materijala. Donacijom, dakle novčanim sredstvima osigurava se:

1,00 kn 1 dan kvalitetnog života – pitka voda, topli obrok, učitelj

5,00 kn kupnju jednog udžbenika

45,00 kn komplet knjiga i bilježnica za jednog učenika

95,00 kn stoje knjige i bilježnice za dva učenika za jednu školsku godinu

190,00 kn stoje klupa i stolice za dva učenika

325, 00kn omogućuje dodatnu edukaciju učitelja

500,00 kn stoji sportska oprema za jednu školu

625,00 kn stoji "škola u kutiji" - kovčeg pun stvari koje se mogu naći u učionici (bilježnice, olovke, gumice, škare, ploča), a koji se upotrebljava u izvanrednim situacijama. Svaki kovčeg ima dovoljno pribora za jednog učitelja i 80 djece.

10.700,00 kn

obnova i opremanje jedne učionice klupama i stolicama, pločom i učiteljskim stolom

25.000,00 kn

uspostava i opremanje centra za obrazovanje djece koja su napustila redovno školovanje

B.:Gdje možemo dobiti podrobnije podatke, ostvariti donacije i što nam od literature preporučate?

S. Schreng: U prikupljanju sredstava, ove godine, sudjeluju učenici Škola koje su uključene u Projekt, njihovi učitelji, obitelji, ali i svi članovi zajednice koji su ih voljni podržati u plemenitoj želji da svojim vršnjacima u Africi omoguće školovanje, a time i bolji život. Projekt je moguće podržati i uplatom na UNICEF-ovračun preko službenih web – stranica, ili uplatom na

Priča o Rafte

Rafte je 13-godišnja djevojčica koja sa svojim prijateljima često mora propustiti školski sat nakon velikog odmora jer nema odvojenog zahoda za dječake i djevojčice. Na više od 3 000 učenika dolazi samo jedan sanitarni čvor sa 6 čučavaca, što nije dovoljno za sve. Stvaraju se velike gužve, a i zahod vrlo brzo postaje prljav te pun bakterija. Učenicima je mučno dok se njime koriste i ponekad zbog toga ne dolaze na nastavu. Osim toga, njezina zajednica ne podržava da se djevojčice i dječaci koriste istim sanitarnim prostorijama, pa su djevojčice obično na kraju reda. Neke djevojčice, zbog loših uvjeta, na kraju i odustanu od školovanja. No postoje i djeca/učenici, koji se unatoč problemima neće pokolebati i koji će slijediti svoje snove, odnosno jedini put opstanka, a to je obrazovanje, kao što je 13-estogodišnja Rafte, koja ide u 6. razred. Jedna je od najboljih učenica u svojoj školi. Kao i mnoga djeca u Africi, mora se buditi rano ujutro kako bi svojoj obitelji donijela vodu. Izvor je udaljen sat i pol hoda od kuće pa stoga Rafte barem tri puta tjedno propušta jutarnju nastavu. Ni u njezinoj školi broj sanitarnih prostorija ne odgovara broju učenika, a najveći je problem nedostatak vode uopće, a samim time i nedostatak pitke vode. Iako postoje odvojeni zahodi za djevojčice i dječake, zbog nedostatka vode zahodi su ponekad toliko prljavi da su učenici za obavljanje nužde prisiljeni koristiti školsko igralište. Igralište tako postaje glavni izvor zaraze i bolesti koje se prenose zrakom. No, iako radi teške poslove u domaćinstvu i nailazi na brojne prepreke, Rafte ne odustaje od škole. Svojim prijateljima u razredu kaže neka uče i daju sve od sebe da postignu dobre rezultate, jer smatra da će se, ako se budu dovoljno trudili, problemi jednog dana riješiti. Uspjeh u završetku školovanja poistovjećuje s uspjehom u životu i razvoju svog sela. Ipak, zahvaljujući UNICEF-ovoj inicijativi Škole za Afriku i donatorima širom svijeta, već je 5 milijuna djece u Africi dobilo priliku ostvariti svoj san - ići u školu kao i sva druga djeca, učiti, bezbrižno se igrati i vjerovati u sretnu budućnost.... No još je puno djece koja treba našu pomoć!

TEMA BROJA

8

žiro račun 2360000-1500124852, s pozivom na broj 2010-071-98. Odgovore na sva pitanja možete dobiti kontaktirajući broj 01/2442-660 ili slanjem e-maila na adresu skole_za_afriku@unicef.hr. Web-stranice: www.dijete.hr; www.ungei.org; www.ured-ravnopravnost.hr: Literatura: Škola kao moja, UNICEF, 2006.; Život kao moj, 2008.; Kids Inclusive toolkit, UNICEF, 2003. B.:Naveli ste mnoge Projekte, a još niste spomenuli Projekt Škole za Afriku/za djecu Etiopije u koji se uključila i naša škola? S. Schreng: Projekt Škole za Afriku/za djecu Etiopije – polazi od činjenice da je obrazovanje odnosno pravo na obrazovanje osnovno ljudsko pravo iz kojeg proizlazi poboljšanje kvalitete života. Afrički kontinent najmnogoljudniji je i najsiromašniji kontinent, a samim time i najnerazvijeniji zbog čega mu je potreba pomoć UNICEF-a, odnosno svih ljudi dobre volje koji će svojim donacijama i zalaganjima za poboljšanjem života tamošnje djece širiti dobrotu i omogućavati manje trpeljiv život djeci i odraslima. Počeci Projekta Projekt Škole za Afriku zajednička je inicijativa UNICEF-a, Zaklade Nelson Mandela i Hamburškog društva za promoviranje demokracije i međunarodnog prava. Javnosti je predstavljena 2004. godine u Cape Townu, kada je Nelson Mandela, dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši predsjednik Južnoafričke Republike, pozvao svijet da se pridruži inicijativi kojom se djeci Afrike želi omogućiti obrazovanje. Pristup obrazovanju Do sada je u svijetu prikupljeno 50 milijuna američkih dolara, a proširivanjem inicijative sa 6 na 11 afričkih zemalja (Angola, Burkina Faso, Etiopija, Madagaskar, Mali, Malavi, Mozambik, Niger, Ruanda, Južnoafrička Republika i Zimbabve) kojima se želi pomoći, potrebe su još

veće te je i dalje potreban

i važan

svaki doprinos. Milijuni djece odrastaju u neznanju, siromaštvu i diskriminaciji, izloženi riziku od pothranjenosti, izrabljivanja, zlostavljanja i zaraze HIV-om. Cilj je omogućiti pristup obrazovanju i time im dati priliku za iskorak iz začaranog kruga siromaštva, između ostalog, izgraditi nove i popraviti stare školske objekte, opskrbiti djecu knjigama i školskim potrepštinama, educirati učitelje te aktivno uključiti lokalne zajednice u gradnju škola i preuzimanje odgovornosti za vlastitu administraciju, što je vrlo važan preduvjet za održivost rezultata. UNICEF, kada god je to moguće, pomaže i u osiguravanju obroka. Za mnogu je djecu ručak koji dobiju u školi jedini topli obrok u danu. B.: Što naši učenici/škole/društvo dobivaju time? S. Schreng: Hrvatska je stupanjem u UNICEF-ovu organizaciju preuzela odgovornost pomagati siromašnim zemljama, te zemljama pogođenim ratom i prirodnim katastrofama. Današnja djeca, učenici i učenice u hrvatskim školama, imaju priliku preuzeti takvu ulogu u

svijetu, a mi (učitelji, stručni suradnici, roditelji, društvo u cjelini) možemo ih pripremiti i podsjetiti da svatko od nas može razviti svoje potencijale samo uz pomoć obrazovanja. Osim toga, djecu/učenike učimo, razvijamo u njih: ODGOJ ZA LJUDSKA PRAVA – usvajanje vrijednosti: uvažavanje različitosti, odgovornost, pravednosti i solidarnost. HUMANI ODGOJ - potičemo njihov osjećaj pouzdanja u vlastite mogućnosti i ponosa zbog doprinosa

stvaranju boljeg svijeta. GRAĐANSKI ODGOJ – mir i nenasilno rješavanje sukoba, demokraciju, razvoj identiteta i interkulturalnosti, suzbijanje stereotipa i predrasuda prema nacionalnim manjinama, zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova i slično. ODGOJ ZA OBRAZOVANJE - koliko je obrazovanje važno za njihov život. SOCIJALNU OSJETLJIVOST - pomažemo djeci da više cijene to što imaju - dobre i dostupne škole, učitelje, knjige i pribor, uvjete za učenje, roditeljsku skrb i djetinjstvo u kojem nisu primorani teško raditi.

TEMA BROJA

9

B.:Na koji način će naša Škola ostvariti taj plemenit cilj doniranja sredstava izgradnji škola za djecu Etiopije? S. Schreng: Kao školski koordinator za Projekt Škole za Afriku osmislila sam 4 aktivnosti kojima bi se mogli ostvariti ciljevi o kojima smo pričali, a to su: Integrirano-projektni dan - Dan kruha i Škole za Afriku Igrokaz Afrički prijatelj/učenik naše Škole povodom proslava blagdana sv. Nikole Organiziranje Uskršnjeg sajma povodom blagdana slavljenja novog života djeteta Afrike Obilježavanje Dana škole - organiziranje Športskog turnira za djecu Etiopije B.: Kako su realizirani i povezani Dan kruha i proslava blagdana sv. Nikole s Projektom? S. Schreng: Dan jabuka održan je 20. listopada 2010., čija se posebnost se očitovala u ostvarivanju integrirano – projektne nastave u cilju razvoja humanih vrijednosti i razvoja borbe za ljudska prava, integracijom i korelacijom sadržaja svih nastavnih predmeta, kojom se željela dočarati neraskidiva veza čovjeka i prirode, zbog čega je nužna briga za bližnjeg i svijet koji nas okružuje kao što su bogatstva kojima smo svakodnevno okruženi u vidu razvijanja svijesti o njihovoj važnosti u našim životima. Paralelno s tim, vidjeli smo kako izgleda

život djece u Etiopiji, i problemi s kojima se susreću, poput neuhranjenosti i razvoja bolesti kao posljedice necivilizacijskih uvjeta njihovog života. Razvoj empatije i humanog odgoja ocrtavao se u odricanju dijela svog džeparca u korist upravo djece Etiopije, kojima će tim sredstvima biti omogućeni

osnovni uvjeti za obrazovanje kako bi se podigla kvaliteta života. Kroskurikularni pristup prikaza integrirane nastave s interaktivnom publikom, zbog velikog je broja sudionika, upriličen u dva dijela: 525 učenika razredne nastave su u dopodnevnim satima održali svoj dio proslave, a učenici predmetne nastave, njih 629, učinili su isto u

poslijepodnevnim

satima. Po završetku programa

župnik je blagoslovio kruh i

plodove zemlje,

nakon čega su učenici

donirali svoje

dobrovoljne priloge, koje su skupljali u za to predviđenim kasicama u obliku buduće škole za djecu Etiopije, a zauzvrat uzeli blagoslovljeni kruh kojeg su blagovali u svojim učionicama. Tom razmjenom učenici su simbolično svojim prinosom djeci Etiopije podarili dan kvalitetnijeg života. Kroz

realiziran sadržaj

za UNICEF

-ov Projekt

ovom je prilikom prikuplje

no 7.826,63

kuna, za školovanj

e djece u jednoj školskoj godini, za njih 30-tak. Ovakvim načinom rada i neuobičajenim oblikom nastave učenicima je nenametljivo pružen širok spektar korisnih informacija o vrijednosti i važnosti hrane i zdrave prehrane, stanja siromaštva i blagostanja kojima ih se nastojalo potaknuti na zahvalnost za Božje darove, te u njih

Proslava Dana jabuka u dvorani

Interaktivna publika

Simbolično građenje škole

Dali smo kućice-kasice...

...a dobili blagoslovljen kruh

TEMA BROJA

10

razviti osjećaj empatije i humanog odgoja, a ujedno i doseći najvišu razinu znanja – stvaranje. Povodom blagdana sv. Nikole Cilj Igrokaza i proslave povodom blagdana sv. Nikole jest poticaj na darivanje i dopiranja do različitog sustava vrijednosti imaštine i neimaštine u htjenju da učenici shvate što znači iskreno darivati s jedne strane, te znati cijeniti darovano s druge strane, osobito u kontekstu i korelaciji s učenicima i djecom u Africi koja nemaju ni osnove za život. U tom duhu osmišljen je Igrokaz i program u školi koji je pripremila i ostvarila grupa učenika u suradnji s vjeroučiteljem. Tema kojom se igrokaz bavio jest upravo sustav vrijednosti jednog afričkog djeteta koji je došao na razmjenu školskog i životnog iskustva u malu gradsku sredinu, Samobor, među naše učenike koji imaju sve i misle da će njihovom pridošlom učeniku, Etiopskom djetetu, dar kao što je mobitel predstavljati oduševljenje. Na razočaranje svih nas, mali afrički prijatelj nije imao tih materijalnih poriva, a i mobitelom se nije znao služiti. Tek kroz njega naša djeca/učenici shvatili su da je prijateljstvo, ljubav, dobročinstvo i koja kuna odricanja od

džeparca daleko vrjednija od bilo kakvog mobitela, odnosno materijalnog dobra, te da postoje puno važnije stvari na koje smo svi zaboravili, a to je radost i ljepota življenja ma u kakvim uvjetima bila. Cilj je i ostvaren jer smo u mnogim srcima probudili empatiju prema našim afričkim prijateljima te im svojom kunom darovali 1 kvalitetniji dan života – pitku vodu, topli obrok i učitelja te donirali 2.816,45 kuna djeci Etiopije, bez roditelja za sav potreban školski pribor i uniforme, za cijelu školsku godinu, za njih 20-tak.

B.: Kako planirate provesti ostale spomenute aktivnosti, Uskršnji sajam i Športski turnir? S. Schreng: Organizacijom Uskršnjeg sajma promovirat će se izvannastavne aktivnosti (INA) i prikupljati novčana sredstava, udruženi zajedno u vrijeme odricanja, zahvale i darivanja. Planiramo uključiti sve izvannastavne aktivnosti u navedeni Projekt, izradom predmeta na temu Afrike, radi omogućavanja akcije „Djeca, djeci“ (dobitna

tombola) na razini Škole. Uskršnjim ćemo sajmom

na nivou škole

provesti prikupljanje novčanih

donacija velikom

dobitnom tombolom,

uz sudjelovanje svih

učenika, izradom

nekog predmeta na satu razrednika (SR), ukoliko nisu uključeni u neku INA. Kod učenika ćemo time razviti osjećaj solidarnosti i pomaganja drugima, kojima je osnovna mogućnost obrazovanja uskraćena. Uz edukaciju o potrebitima, razvijati će se humanost i empatija spram drugoga. Za

provedbu navedene edukacije pobrinuo se UNICEF doniranim edukativni materijalima za učitelje i radnim bilježnicama za učenike (40 paketa - brošura, igra i kviz znanja, te kasice „škole“ za sakupljanje sredstava, uz DVD i radne bilježnice za 49 učitelja i 250 učenika ). Razne materijale za izradu predmeta donirat će učenici u suradnji s roditeljima. Sajam će biti organiziran putem promotivnih štandova svake INA u želji da se

dogodine u te oblike nastave uključi što veći broj učenika, proizvodi odnosno

uradci imat će simboličnu cijenu od 5 kn. Tim iznosom ili tek simboličnom 1 kn svaki učenik će biti sudionik i svaki će dobiti dar, ovisno o dobitku odigrane tombole. Nakon realizacije uskršnje akcije sakupljenu donaciju (oko 10,000 kn, za obnovu i opremanje jedne učionice) Škola će uplatiti na račun UNICEF-a, kao predzadnju akciju sudjelovanja u Projektu. Učenici će između ostaloga dobiti osjećaj punine i zadovoljstva postignutom solidarnošću, humanošću i empatijom. Naučeno će moći primijeniti u životu i školovanju, slijeđenjem sličnih akcija.

Sveti Nikola u školi

Prigodni igrokaz učenika

Atmosfera je, kao i uvijek, odlična

TEMA BROJA

11

Za Dan škole Za obilježavanje Dana škole/Dana otvorenih vrata namjeravam u suradnji s profesorima TZK-a organizirati športski turnir u svrhu promicanja športa kao vrednote zdravog življenja u integraciji s promicanjem ravnopravnosti, sudjelovanjem u UNICEF-ovu Projektu koji za zadaću ima usmjeriti pažnju na fiziosocijalno najugroženiju djecu inovativnim programima i inicijativama u obrazovanju u cilju razvijanja osjećaja učenika ka solidarnosti i pomaganju drugima, kojima je osnovna mogućnost adekvatne tjelovježbe i obrazovanja uskraćena. Cilj je također, uključiti športske izvannastavne aktivnosti i izbornu nastavu TZK-a u vidu odigravanja utakmica između razrednih odjeljenja, kojima bi vrhunac bio završna prijateljska utakmica članova Vijeća roditelja i učitelja voljnika, u dogovorenoj športskoj aktivnosti radi

omogućavanja

humane akcije

doniranja

sredstva na razini

Škole, Projektu

. Predviđe

no je da se

donacije ostvare naplatom ulaznica za natjecateljske utakmice, čija će vrijednost iznositi 5 kn, za svakog učenika i roditelja gledatelja ili će to biti na bazi dobrovoljnog priloga pojedinca. Nakon realizacije Projekta sakupljenu donaciju Škola će uplatiti na račun UNICEF-a, kojom će se povećati fond ukupne donacije. Ovime se želi usmjeriti učenike na organiziranje sličnih akcija kada se nađu u nekom financijskom problemu. Rezultat humanih utakmica i pobjeda u tu svrhu bit će vrhunac poduzete akcije kao simbol sreće i slavljenja poduzetog, te ostvarenja donacijskog cilja opremanje osnovne opreme za sport i igru (450,00 kn) u 4 škole za jednu školsku godinu. B: Na koji način se osim istaknutih akcija još provodi Edukacija i smatrate li da će Projekt doprinijeti smanjenju nasilja u školama?

S.Schreng: Osim navedenih akcija, u našoj školi što uključuje i naše dvije područne škole Mirnovec

i Farkaševac, provode se radionice za sve razredne odjele koje nam je pripremio UNICEF, što iziskuje zalaganja razrednika, ali i ostalih učitelja, kao i voditeljica za razrednu, G. Vrzić, i predmetnu, M. Jurić, nastavu koje pomažu u organizaciji događanja, uz istaknutu ulogu naše knjižničarke I. Golić koja svojim radom u okrilju

knjižnice educira mlade u duhu UNICEF-ova Projekta. Bez takvih suradnika ja kao inicijator i koordinator ne bih uspjela, osim toga sve to ne bi bilo ostvarivo bez otvorenih srdaca naših učenika i svesrdne podrške naše ravnateljice M. Kolarec koja uočava dalekosežne doprinose Projekta ne samo za djecu Etiopije već i za naše učenike. I smanjivanje nasilnog ponašanja Oba Projekta u koje je naša škola uključena zasigurno će doprinijeti smanjenju nasilja u školama zato što im je namjera probuditi afirmativne vrijednosti življenja odnosno usmjeriti djecu/učenike da u svom bližnjem i samima sebi pronađu dobrotu i otkriju svu ljepotu koju nam život pruža ma u kako teškim uvjetima živjeli. Briga za bližnjeg, zauzimanje, empatija, radost, zalaganje, traženje uzora u tuđim uspješnim postignućima, uvažavanje tuđih ideja i mišljenja, nediskriminacija, uživanje i učenje od i o različitosti jedini su putokaz ka ostvarenju boljeg sutra i savladav

anju neprimjerenosti svakog smisla u oživljavanju mira, suradnje, uzajamne brige, dobrote i ljepote. Gradeći ŠKOLE ZA DJECU AFRIKE mi zapravo gradimo ŠKOLU UNUTAR NAŠEG SRCA !

Razgovarala: Lucija Bašić

Rad učenika razredne nastave

Rad učenika razredne nastave

Rad učenika razredne nastave

TEMA BROJA

12

O VRLO VAŽNOM UNICEFOVOM PROJEKTU INFORMACIJE SMO DOBILI OD ŠKOLSKE KOORDINATORICE PSIHOLOGIJE GOSPOĐE JASMINE VIZLER-ZORKO

STOP NASILJU MEĐU DJECOM Nasilje među djecom u školama obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među djecom, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja. Osobito je zabrinjavajuće nasilništvo ili zlostavljajuće ponašanje djece koje je u engleskome govornom području poznato pod nazivom bullying. Vršnjačko zlostavljanje karakteriziraju: namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca ponašanja u kojem je jedna strana žrtva, a druga nasilnik, te očita neuravnoteženost snaga (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca). Prva istraživanja o vršnjačkom nasilju iz 2002. godine ukazivala su kako je svako peto dijete u Hrvatskoj bilo izloženo učestalom nasilju. Istraživanje stavova javnosti provedeno 2003. godine o problemima s kojima se susreću djeca je pokazalo kako su građani najviše zabrinuti upravo zbog nasilja i kvalitete obrazovanja. Projekt „Stop nasilju među djecom“ zamišljen je kao višegodišnje nastojanje kako bi se promijenili stavovi, razina tolerancije prema nasilju, potaknula suradnja i uvažavanje te spriječila daljnja pojava nasilnih ponašanja među djecom.

Zaštitna mreža Škola se dobrovoljno uključuje u program, a potom dobije svog mentora koji ih vodi kroz proces učenja i primjene naučenog. Učitelji sami prolaze kroz sadržaje i radionice koje kasnije provode s djecom i

roditeljima. Cilj je osposobiti učitelje za rad s djecom na prevenciji nasilja i educirati ih za intervenciju u situacijama Učenici aktivno sudjeluju u dogovoru o školskim vrijednostima, pravilima i i posljedicama, a na razini cijele škole uspostavlja se „zaštitna mreža“ koju čine pravila, odluke, procedure i osobe koje brinu za sigurnost djece.

Od sad pa nadalje S ovim projektom će se krenuti u drugom polugodištu ove školske godine. Naša očekivanja su da se škola i nakon završetka ovog osnovnog programa nastavi na jednak način odnositi prema pojavi vršnjačkog zlostavljanja. To podrazumijeva definiranje vrijednosti, pravila i posljedica na početku svake školske godine, nastavak rada na SRO koristeći dodatne materijale koje je preporučio UNICEF, unapređivanje suradnje s lokalnom zajednicom, a posebno je važno da zaštitna mreža i dalje djeluje te da učenici traže i dobivaju pomoć.

Specifični ciljevi programa: 1. Povećati razinu osviještenosti o problemu kod djece, zaposlenika škole, roditelja i lokalne zajednice. 2. Povećati razinu znanja o načinima i mehanizmima djelovanja u školi. 3. Potaknuti spremnost na akciju i promjene kod svih zaposlenih, djece, roditelja i čimbenika u društvenoj sredini. 4. Stvoriti sustav podrške i zaštite djeci koja trpe nasilje ili se ponašanju nasilno. 5. Uključiti djecu, zaposlene, roditelje, stručnjake i lokalnu zajednicu u proces promjena ponašanja i stvaranja drugačije klime u školi. 6. Osigurati trajnost i održivost projekta. 7. Evaluirati projekt – učinke i koristi za djecu.

TEMA BROJA

U 7 koraka do sigurnije škole 1. korak: Učenici, roditelji, učitelji i drugi zaposlenici škole svjesni su problema vršnjačkog nasilja. -školi se distribuiraju materijali kako bi se olakšalo provođenje programa -svi roditelji se informiraju o projektu na roditeljskom sastanku i pozivaju na djelovanje kroz aktivističke grupe-svaki roditelj dobiva brošuru –za roditelje -učitelji se upoznaju s zlostavljanja i educiraju o prvim koracima koje treba poduzeti -svaka škola/razred mjeri razinu nasilja Upitnikom za učenike -svi djelatnici, roditelji i djeca u školi se upoznaju s rezultatima ispitivanja u vlastitoj školi (tko, gdje, kako i kadaili trpi nasilje), te s rezultatima na razini Hrvatske i u svijetu -svaki učenik dobiva radnu bilježnicu.2. korak: Škola gradi zaštitnu mrežu definirani elementi zaštitne mreže-razrednici na nekoliko SRO pomažu djeci izraditi razredna pravila, te ih objedinjuju u zajednička školska pravila (kasnije se ta pravila uvrštavaju u Pravilnik o kuredu škole, a način postupanja u Pravilnik o pedagoškim mjerama) -svi zaposleni na radionicama odresvoja zaduženja i uče mjere intervencije-organizira se nadzor za vrijeme odmora-postavljaju se sandučići povjerenja3. korak: Zaštitna mreža funkcionira uz jasne mjere i postupke -osnivaju se grupe za vršnjačku podršku koju vode članovi stručne službe -roditelji se udružuju u razliaktivističke grupe za borbu protiv nasilja-organiziraju se aktivističke grupe us ciljem prevencije -izvannastavne aktivnosti integriraju temu nasilja u svoje programe 4. korak: Utvrđen sustav upusloženijih slučajeva prema drugim

13

U 7 koraka do sigurnije škole

čitelji i drugi zaposlenici škole svjesni su problema

školi se distribuiraju materijali kako bi se

svi roditelji se informiraju o projektu na roditeljskom sastanku i pozivaju na

ke grupe – priručnik

pojmom zlostavljanja i educiraju o prvim koracima

svaka škola/razred mjeri razinu nasilja

svi djelatnici, roditelji i djeca u školi se upoznaju s rezultatima ispitivanja u vlastitoj školi (tko, gdje, kako i kada čini ili trpi nasilje), te s rezultatima na razini

enik dobiva radnu bilježnicu. : Škola gradi zaštitnu mrežu –

definirani elementi zaštitne mreže razrednici na nekoliko SRO pomažu djeci

ih objedinjuju u ka školska pravila (kasnije se ta

pravila uvrštavaju u Pravilnik o kućnom in postupanja u Pravilnik

svi zaposleni na radionicama određuju e mjere intervencije

se nadzor za vrijeme odmora i povjerenja

: Zaštitna mreža funkcionira uz

čku podršku

roditelji se udružuju u različite za borbu protiv nasilja

ke grupe učenika

izvannastavne aktivnosti integriraju temu

en sustav upućivanja ajeva prema drugim

službama u zajednici, uspossuradnja s lokalnom zajednicom-institucije i zaštitne službe (zdravstvo, socijala, udruge, sportski klubovi, policija, crkva) izrađuju sa školama na nekoliko zajedničkih sastanaka, koje inicira škola, usuglašene planove djelovanja protiv nasilja i protokole postupanja za sluse incident dogodi 5. korak: Žrtve nasilja traže pomo-broj učenika koji traže pomoć-svi djelatnici su educirani zapostupanja, učenici znaju kome se mogu obratiti i znaju da mogu očekivati pomo6. korak: Mreža pruža pomotrpe nasilje ili se ponašaju nasilno u školi, a načini pomaganja su poznati i primjenjivi-škola na vrijeme i adekvatno odgovara na potrebe svih učenika -u školi su organizirane različza prevenciju nasilja -intervencijski postupci su poznati djeci i odraslima te pokazuju svoju uč-suradnja s drugim službama je dobro razvijena i funkcionalna -škola prati svoj napredak, dokumentira ga te raspravlja na redovitim sastancima o daljnjim koracima -u prikupljanju podataka sudjeluju uroditelji i učitelji 7. korak: Učenici, roditelji i usmatraju školu sigurnim mjestom za djecu-postupak samo-procjene uspješnosti i postignuća u školi dovodi školu do prijave UNICEF-u za priznanje

Razgovarala: Lucija Baši

Škola koja uspješno savlada „Sedam koraka do sigurne škole“ dobiva priznanje „Škola bez nasilja“

dnici, uspostavljena lokalnom zajednicom

institucije i zaštitne službe (zdravstvo, socijala, udruge, sportski klubovi, policija,

uju sa školama na nekoliko kih sastanaka, koje inicira škola,

usuglašene planove djelovanja protiv i protokole postupanja za slučaj kad

: Žrtve nasilja traže pomoć enika koji traže pomoć se povećava

ani za načine enici znaju kome se mogu

čekivati pomoć : Mreža pruža pomoć djeci koja

trpe nasilje ili se ponašaju nasilno u školi, a ini pomaganja su poznati i primjenjivi

škola na vrijeme i adekvatno odgovara na

u školi su organizirane različite aktivnosti

intervencijski postupci su poznati djeci i odraslima te pokazuju svoju učinkovitost suradnja s drugim službama je dobro

škola prati svoj napredak, dokumentira ga te raspravlja na redovitim sastancima o

prikupljanju podataka sudjeluju učenici,

enici, roditelji i učitelji smatraju školu sigurnim mjestom za djecu

procjene uspješnosti i a u školi dovodi školu do prijave

Razgovarala: Lucija Bašić

oja uspješno savlada „Sedam koraka do sigurne škole“ dobiva

„Škola bez nasilja“.

VREMEPLOV

14

Neuobičajena promocija serijala knjiga

ODABERI SPORT

U sportskoj dvorani OŠ Bogumila Tonija održan je program pod nazivom “Odaberi sport“ čiji je cilj predstaviti učenicima nižih razreda sportove kojima se mogu baviti.

Demonstracija mažoretkinja Program koji je već proveden u nekim gradovima ističe važnost sporta u razvoju društva, te njegovu odgojnu i preventivnu ulogu.. Ujedno je predstavljen serijal od pet

Mačevanje je bilo uzbudljivo knjiga profesora Vitomira Spasovića „Mali sportaši“. Knjige su namijenjene prvenstveno učenicima nižih razreda jer je to vrijeme, kako autor smatra, najbolje za biranje sporta. Velik broj knjiga bio je podijeljen učenicima četvrtih

razreda. U programu su se demonstrirali elementi košarke, juda, gimnastike, plesa, rukometa, mačevanja i karatea.

Poznati promotori Posebni gosti ovog događaja bili su vaterpolist Dubravko Šimenc te atletičarka i sportska novinarka Milka Babović. Šimenc je govorio o

svojim natjecanjima i

rezultatima, učenicima su se osobito svidjela njegova odličja koja su

slobodno kružila masom okupljenih. Milka Babović objasnila je koju je važnost sport imao u njenom životu te na koji način sport mijenja ljude. Atletiku nije odabrala sama –

da je dobra u tome uočili su njeni profesori koji su je pravilno usmjerili i potakli na aktivno bavljenje tom kraljicom sporta. Uvodni govor održao je Nikola Bučan, predsjednik Judo kluba Samobor, koji je uz Zagrebački judo savez provoditelj ovog programa. Ulogu voditelja preuzeo je Vitomir Spasović, koji je učenicima na prihvatljiv način naglasio prednosti aktivnog života i vjerojatno im pomogao u izboru pravog sporta.Uzvanicima se obratio i gradonačelnik Krešo Beljak najavivši veću mogućnost izbora sportskih aktivnosti u našem gradu u skorijoj budućnosti, a sve u suradnji sa zagrebačkim sportskim klubovima. Završnu riječ dala je Josipa Andreić, predstavnica Vladine Udruge za suzbijanje i zlouporabu opojnih droga uz čiju potporu je program proveden. Podsjetila je na važnost sporta u prevenciji konzumiranja droga.

VREMEPLOV

15

Vruća pitanja Nakon programa za učenike, mladi škloski novinari organizirali su press konferenciju. Tu su saznali neke dodatne zanimljivosti.

Posjet za sjećanje

Razgovarala: Anamarie Kižlin

Milka Babović je poznata atletičarka i sportska komentatorica. Nju je majka uvela u sport tako što je njoj i njenim prijateljima zadavala razne zadatke u kojima su morali nešto pretrčati ili uloviti. Jednom je na satu tjelesne kulture trčala 60 metara, kad su njeni profesori uočili da je jako brza, pa ju premjestili u sportsku grupu. Natjecanje na kojem je sudjelovala prvi puta održalo se u Beogradu, u rujnu 1945., na kojem je Milka i pobijedila! Rekla nam je da ni danas ne razumije kako je postala tako poznata atletičarka.

B.: Zašto ste se odlučili baviti vaterpolom? Šimenc: Kao dijete bio sam vrlo živahan, pa je mama rekla tati da me odvede na jedan svoj terening vaterpola.Tako sam se počeo baviti vaterpolom. B.: Koji je najpodliji zahvat u vaterpolu? Šimenc: Ja nikada nisam koristio neke opasne zahvate, no tijekom jedne utakmice zadobio sam prst u oko i sada imam plastičnu leću u oku. B.: Biste li djeci preporučili bavljenje vaterpolom.? Zašto? Šimenc: Bih, no vaterpolo je vrlo zahtjevan sport i moraš imati snage da izdržiš sve to.

B.: Neki sportski objekti u našem gradu poput igrališta u Langovoj i kupališta Šmithen propadaju i napušteni su. Što se planira za te prostore? K. Beljak: Tek sam par mjeseci gradonačelnik tako da u tom kratkom periodu ne mogu ostvariti što sam zamislio. A igralište u Langovoj nije gradsko nego županijsko, još se pregovara oko prijenosa vlasništva i uređenja…Za Šmithen se nadam da će se ubrzo početi radovi sanacije. B.: A sportske aktivnosti kao hokej na travi, plivanje, vaterpolo, jahanje…mogu li se ti sportovi aktivirati i u našem gradu Samoboru? K. Beljak: Meni je izrazito žao što se tim sportovima djeca trenutno ne mogu baviti u našem gradu , ali se nadam da će i tu doći do promjena.

Gospodin Vitomir Spasović autor je prikaza serijala knjiga Mali sportaši i projekta Odaberi sport. Rođen je 1964.godine u Zagrebu. Ostvario je uspješnu karijeru u judu. B.: Što vas je potaklo da pišete knjige o sportu? V. Spasović: Uvjerio sam se kako sport pozitivno utječe na djecu, njihovo ponašanje i odgoj i da stječu nova prijateljstva, stoga sam razvio projekt koji bi im pomogao u izboru željenog sporta. B.: Mislite li da sport pozitivno djeluje na negativnu energiju u djece? V. Spasović: Nije stvar samo u tome, ali djeca zrače tom energijom, a sad, je li to bijes ili nešto drugo, to ne bih znao. B.: Nose li roditelji dio odgovornosti jer se djeca ne bave sportom? V. Spasović: Možda, na neki način. Djecu roditelji previše prisiljavaju da rade nešto što ne žele; ako su se roditelji bavili nekim sportom, to ne znači da se i njihovo dijete mora baviti istim. Ali neki roditelji jednostavno nisu u mogućnosti da financiraju djetetove aktivnosti.

VREMEPLOV

16

KNJIŽEVNI SUSRET

TWIST U BOGUMILCU

U KNJIŽEVNOM KLASIKU I MI SMO PRONAŠLI SVOJE PROBLEME

Dinamičan slijed događaja učenicima škole upotpunio je i književni susret s Jadrankom Bitencem, autorom omladinskog klasika Twist na bazenu, u prostoru naše knjižnice19.veljače. Autor je učenicima šestih razreda, za koje je susret

Bitenc nam je dao nekoliko savjeta o odrastanju upriličen, čitao zanimljive ulomke knjige, uključujući njemu najdraži ulomak – onaj kad je uspio dobiti pusu od svoje simpatije. Bitenc se prisjećao svojih školskih dana i problema koje je imala tadašnja omladina, od nesigurnosti u društvu do problema unutar obitelji, zbog kojih je razmišljao o bijegu od kuće. Učenici su bili oduševljeni optimizmom autora i načinom na koji je on traume svoga djetinjstva iskoristio u pozitivnom smjeru, nastojeći biti bolja osoba i bolji otac. Nakon mnoštva pitanja o samoj priči, načinu na koji je autor rješavao probleme koji su i danas aktualni, pa čak i ponekom savjetu, Bitenc je potpisivao knjige ponosnim vlasnicima najnovijeg izdanja Twista na bazenu. Zanimljivost Twista, ali i i njenog autora potvrđena je interesom učenika za posuđivanje i čitanje knjige.

IZA OBLAKA

Profesorica naše škole, Marijana Jaić, predstavila je učenicima 7. razreda svoju novu knjigu Iza oblaka, u prostoru knjižnice 27. listopada 2010. Knjiga govori o životu škole Bogumila Tonija u vrijeme Domovinskog rata, o problemima s kojima su se susretali tadašnji osnovnoškolci i njihovi učitelji, o borbi prošlosti i sadašnjosti. Knjiga je pobudila interes i učenika i nastavnika.

M. Jaić na susretu sa sedmašima u knjižnici

Učenici drugih razreda aktivno sudjelovali

PRIČE IZ BAKINA DVORIŠTA

Još jedan književni susret upriličen je 04. studenog 2010. s profesoricom, knjižničarkom i spisateljicom Ankicom Blažinović Kljajo. Na susretu su bili prisutni učenici drugih razreda. Gospođa je čitala ulomke iz svoje knjige Priče iz bakina dvorišta, a zatim je razgovarala s djecom. Koliko je samo tu bilo pitanja, odgovora, dobrih ideja, pozitivnih misli... Uglavnom djeca željna razgovora, puna energije koju samo treba dobro usmjeravati kao što je to učinila gospođa Blažinović! Zato svi željno iščekujemo sljedeći književni susret.

Tekstovi i fotografije: Nikolina Majstorović

VREMEPLOV

17

POSJET ETNO-KUĆI

Za rad i uložen trud učenici članovi folklorne grupe,dobili su na dar od obitelji Slakoper izlet i ručak u etno kući pod Okićem. Unatoč lošem vremenu, mali su se folkloraši odvažili i krenuli u pustolovinu. Razgledavanje etno-kuće je bilo jako zanimljivo i poučno, a na dobar provod nije utjecala ni kiša.

Mali folkloraši na edukativnom izletu Tekst i fotografje: Zana Pervizaj

RIBOLOVAC ZALJUBLJEN U PRIRODU Jeste li ikad sudjelovali na natjecanju iz ribolova? Jedno takvo održalo se 16. svibnja u Rakitju. Na njemu je četvrto mjesto osvojio naš kolega Mihael Guliš. Uspjeli smo ga upecati kako bi nas upoznao s tim vrlo prisutnim, ali malo spominjanim sportom. B.: Baviš se zanimljivim sportom, pomalo neuobičajenim za naše učenike. Mihael: Da, bavim se ribolovom od treće godine života. Trenutno mi je to vrlo bitno u životu, a ribolov volim ponajviše zbog boravka na svježem zraku i uživanja u ljepotama prirode. B.: Svoju si ljubav pretočio u hobi. Postoji li neki klub gdje se družiš s drugim ribičima?

Mihael: Učlanjen sam u tri ribolovna kluba u Rakitju, Samoboru i Zaprešiću, ali kad su natjecanja u pitanju, tada nastupam za klub iz Rakitja. B.: Opiši nam malo ribolovno natjecanje. Mihael: Natjecanja su vrlo zanimljiva, sastoje se od

nekoliko kategorija, a svima je cilj uloviti najveću i najtežu ribu. U kategoriji u kojoj se ja natječem, onoj dječjoj, lovimo ribe, pa ih važemo i mjerimo njihovu duljinu. Obično se natjecanja održavaju na jezerima u Rakitju, ili na rijekama poput Save ili Kupe. B.: Koja si mjesta posjetio kroz natjecanja i koje ti je najdraže?

Mihael: Proputovao sam cijelu Hrvatsku. Bio sam

između ostalog u Vinkovcima, Belišću, Bedekovčini, Kutini, Vrbovcu, Svetoj Mariji…Meni najdraža mjesta za ribolov su Banova Jaruga, Rakitje i kanal HE Dubrava.

Tekst i fotografija: Filip Razum

Mihael sa svojim ulovom

VREMEPLOV

18

ŽIVOT DOSELJENIH UČENIKA U ŠKOLI IZ DRUKČIJE PERSPEKTIVE

NA SVE SE ČOVJEK NAVIKNE

NAŠA ŠKOLA JE ČESTO POČAŠĆENA DOLASKOM NOVIH UČENIKA, KAKO IZ HRVATSKE, TAKO I IZ SVIJETA. VJERUJEMO DA IM NIJE LAKO, PA SMO NEKE PITALI KAKO SU SE SNAŠLI.

Reginald Barbour, sada učenik 7.a razreda, doselio je iz Velike Britanije, i pošao ovdje u peti razred. Luka Bosnar, također učenik 7.a razreda, doselio je iz Njemačke, u šestom razredu. Marko Oslaković, učenik 8.f razreda, doselio je iz Italije, tijekom sedmog razreda. Razgovarali smo o tome kako su se snašli u Hrvatskoj, postoje li razlike ovdašnjeg i ondašnjeg školovanja, te naravno, nedostaje li im prijašnji način života. B.:Već si dvije godine u Hrvatskoj. Kako si se privikao? Reginald: U početku nisam nikoga poznavao, ali s vremenom sam se priviknuo i stekao nove prijatelje. Luka: Mogu reći, sada nakon dvije godine, jako dobro, mada mi je u početku, kad smo se tek doselili, bilo jako teško. Nedostajali su mi prijatelji iz Njemačke, naročito moj najbolji prijatelj Florian. Marko: U početku mi je bilo neobično, ali sam se snašao.

Selidba B.:Kako si se osjećao kada su ti roditelji rekli da se seliš u Hrvatsku? Reginald: Bio sam jako uzbuđen kada sam čuo da se selimo, a kada sam došao tu u Hrvatsku, shvatio sam da nema više Engleske i da svoje prijatelje neću dugo vidjeti. Luka: Nije to bilo od danas do sutra, jer smo ovdje gradili kuću. U početku mi je bilo OK,

a i veselio sam se jer sam ovdje često dolazio za praznike . Ali kad je došao trenutak selidbe, bilo mi je jako teško oprostiti se s prijateljima. Marko: Bio sam iznenađen, ali se nisam bunio. B.: Jesi li u kontaktu sa svojim prijateljima i nedostaju li ti? Reginald: Da, održavam

kontakt s prijateljima preko Facebooka i jednom svake godine idem k njima u posjet ili oni dođu k nama. Na početku su mi nedostajali, ali sam s vremenom upoznao nove prijatelje, pa mi manje nedostaju prijatelji iz Engleske. Luka: S većinom da, preko facea, msn-a isl. Nedostaju mi, posebice kad mi pišu što su radili ili gdje su bili, a ja nisam te trenutke podijelio s njima. Posljednje je bilo da su išli na skijanje sa školom, kao maturalac. Volio bih da sam mogao ići i ja s njima.

Marko: Svakodnevno kontaktiramo putem interneta, a i vrlo često idemo u Italiju, tako da ih imam prilike vidjeti i uživo. B.: Možeš li mi reći ime tvoje škole i grada u kojem si pohađao školu? Reginald: Moja se škola zove " The Misbourne ". Luka: Do četvrtog razreda išao

sam u osnovnu školu koja se zvala "Limesschule" u Münchenu, a zatim sam peti razred išao u "Max Born Gymnasium" koji je u Germeringu, mjesto pored Münchena. Marko: Škole se zove A. Manzoni Fontane. Dojmovi B.: Kakvi su tvoji prvi dojmovi o našoj školi? Je li ti se svidjela? Reginald: Škola mi se svidjela, ali budući da nisam nikoga poznavao,

osjećao sam se nervozno. Luka: Prvi dan mi je bilo jako neobično. Malo sam bio razočaran, jer je škola u Njemačkoj bila mnogo modernija i veća. Marko: Bilo mi je nelagodno, jer nisam nikog poznavao, a škola mi se svidjela zbog svoje prostranosti. B.: Gdje ti je bolje? Ovdje ili u prijašnjoj školi? Reginald: I jedna i druga škola ima svoju bolju i lošiju stranu. Luka: Iskreno rečeno - u Njemačkoj. Ali sada sam se već privikao i sada mi je i ovdje super.

Luki je sad jako dobro u našoj školi

VREMEPLOV

19

Marko: Meni se više sviđa ovdje.

Razlike B.: Postoji li mnogo razlika između ove i tvoje prijašnje škole? Reginald: Postoji mnogo razlika. U Engleskoj nismo učili iz knjiga, već smo dobivali sav potreban materijal u školi. Nismo dobivali toliko zadaća i nismo trebali učiti za ocjene. Luka: Naravno. Primjerice, u Njemačkoj smo na ulazu u školu imali tri plazme na kojima je bilo svaki dan objavljeno kakve su promjene u rasporedu pojedinih razreda. Tako je svaki učenik uvijek znao ima li promjene u rasporedu, zamjenskog profesora, slobodan sat ili kad nastava završava. Postojale su i posebne učionice za fiziku, kemiju, informatiku ili glazbeni, koje su bile savršeno opremljene. Za pokuse iz kemije svaki je učenik imao svoju opremu. Marko: Postoje razlike, naravno. U Italiji je škola ograđena, i mi nismo smjeli izlaziti izvan ograde tijekom nastave. Škola nema nikakvu kuhinju, sami smo si donosili obroke i nešto za piti. U sklopu škole nema uređenih sportskih terena, niti nekakvih dodatnih sadržaja. Nismo se selili u druge učionice, nego su nastavnici dolazili k nama. Sama zgrada je puno manja od ove. B.: Postoje li velike razlike u ocjenjivanju između hrvatske škole i tvoje bivše škole? Reginald: Tamo nismo imali ocjene, nego smo na kraju godine dobili godišnje izvješće o našem napretku. Luka: Da, u Njemačkoj smo imali šest ocjena. Jedan je bila najbolja, a šest najlošija ocjena.

Marko: U Italiji postoje ocjene od 1 do 10, gdje je 10 najbolja ocjena. B.: Razlikuju li se naši nastavnici od nastavnika u Engleskoj, odnosno Njemačkoj i Italiji? Ako se razlikuju, objasni u čemu? Reginald: Nema baš mnogo razlike između profesora, neki su stroži, a neki blaži, tako ti je svugdje. Luka: U principu ne, možda su ovdje malo stroži. Marko: Postoji velika razlika u njihovom odnosu prema učenicima. Od nastavnika u Italiji nisam dobivao objašnjenja kao kod ovdašnjih nastavnika, tamo bismo uglavnom sami morali učiti. Ovdje mi je puno jednostavnije učiti novo gradivo, kad se ono dobro objasni, a uvijek mogu pitati i za dodatna pojašnjenja. B.: Koliko vam je trajao jedan školski sat, jesu li vam odmori duže trajali, i što ste radili tijekom odmora? Reginald: Jedan školski sat trajao nam je punih 60 minuta, imali smo 5 min između satova, a veliki odmor je trajao jedan cijeli sat. Vrijeme sam provodio u kantini ili na igralištu, zezajući se s prijateljima Luka: Školski je sat trajao isto kao i ovdje, 45 minuta. Do četvrtog razreda imali smo jednu veliku stanku nakon trećeg sata. U gimnaziji smo imali kraći odmor od 15 minuta nakon drugog sata, a duži

odmor od 25 minuta nakon četvrtog sata. Tad smo bili u školskoj kuhinji. Ako misliš odmor kao ferije - u Njemačkoj smo imali češće ferije, ali zato ljeti puno kraće. Marko: Između satova nismo imali odmore, osim iza trećeg sata, kad smo imali odmor koji je trajao 45 minuta. Tada smo jeli i šetali po dvorištu, jer nismo imali drugih mogućnosti. B.: Smatraš li da je ova škola teža ili lakša od tvoje bivše škole i zašto? Reginald: Smatram da je ova škola teža od moje prijašnje, jer u ovoj školi ima više predmeta i gradivo je jako opširno, posebno iz povijesti. Luka: Teško je usporediti. Mislim da je ovdje lakše jer bih

u njemačkoj gimnaziji imao već u 6. razradu latinski, a od 8. razreda francuski. Imali smo mnogo više sati na dan, duže smo boravili u školi. I program je potpuno drugačiji nego ovdje, neke sam stvari u Njemačkoj učio ranije , zato se neke druge stvari ovdje ranije uče, naročito sam to primijetio u matematici. Marko: Meni se čini da mi je ovdje lakše. Tamo je bilo

Marku se više sviđa kod nas

VREMEPLOV

20

prilično teško, jer nam nastavnici nisu puno pomagali, a gradivo je bilo jako zahtjevno, posebno talijanski jezik. Prijedlozi B.: Što bi promijenio u našoj školi i bi li želio dati ravnateljici koji savjet, tako da nama bude zanimljivije? Reginald: Produljio bih vrijeme velikoga odmora, a ravnateljicu bih zamolio da učenici kažu kako bi oni željeli urediti prostor oko škole koji im trenutno ništa ne nudi. Za vrijeme velikog odmora kad izlazimo van, nemamo se čime pozabaviti,a mi bismo igrati nogomet, košarku, rukomet i slično. Luka: Pa, trebalo bi neke stvari obnoviti da nam škola bude modernija. A i organizacija rasporeda, što se tiče izborne/dodatne nastave, mogla bi biti malo bolja - da nije uvijek sve u suprotnom turnusu.

Marko: Volio bih da je veliki odmor malo duži, jer za tih 15– ak minuta ne stignemo ni noge protegnuti.

Provodi B.: Kako si provodio svoje slobodno vrijeme tamo, a

kako ga provodiš u Samoboru? Reginald: Slobodno vrijeme sam provodio s prijateljima. Često smo išli u kino, na plivanje ili kuglanje. Ovdje također vrijeme provodim s prijateljima, idemo van, vozimo se biciklom, a bavim se i atletikom. Super mi je to što je sve blizu. Luka: Tamo sam se bavio nogometom, i puno sam vremena provodio s prijateljima, jedini je problem bio taj što je sve daleko, pa smo svugdje morali ići busom,

toga ovdje nema i to mi se jako sviđa. Marko: Tamo sam često išao na pecanje i vožnju biciklom.

Ovdje izlazim van s prijateljima, igramo igrice, puno se družimo. Budućnost B.: Kada bi ti se ukazala prilika jednog dana, bi li se želio vratiti natrag u Englesku, odnosno Njemačku i Italiju? Reginald: Na ovo pitanje nemam pravi odgovor jer ne bih htio ostaviti sve što sada imam tu, ali s druge strane, rado bih se vratio svojim starim prijateljima. Luka: Teško je reći. Ali mislim, da moja cijela obitelj opet ide u Njemačku, onda bih i ja. Mada bi mi sada i ovo ovdje falilo. Marko: Sada mislim da to ne bih želio. Jedini razlog povratka bi mogla biti obitelj koja je tamo ostala, a jako smo bliski. B.: I za kraj, jesi li zadovoljan svojim životom u Hrvatskoj? Reginald: Općenito jesam zadovoljan s onim šta imam tu u Hrvatskoj, s ocjenama i prijateljima. Luka: Sa svime baš i ne, ali privikli smo se. Marko: Da, jesam. Priviknuo sam se i dobro mi je.

Tekst i fotografije: Nika Tandarić

Reginald bi dulji veliki odmor

VREMEPLOV

21

TRADICIONALNA BOŽIĆNA PRIREDBA

Cijeli je prosinac u školi bio u znaku nadolazećih blagdana, ugođaj su upotpunjavali izloženi rezultati naših ruku, a posebno zanimljiv je bio kamin postavljen u hodniku, kraj kojeg smo lako mogli zamisliti toplinu plamena i zaželjeti ispunjenje različitih snova. Željno čekani kraj prvog polugodišta smo i ove godine obilježili tradicionalnom priredbom, koja je upriličena23. prosinca u sportskoj dvorani, za sve učenike i djelatnike škole, na kojoj su sudjelovali učenici razredne i predmetne nastave. Za glazbenu podlogu pobrinuli su se veliki i mali zbor, izvodeći poznate božićne pjesme. Ostatak programa sadržavao je plesne točke, koje je publika odlično prihvatila. Oduševili su nas učenici 3.f razreda, divili smo se standardnim plesovima koje su izveli učenici sedmog razreda, a mažoretkinje su nas svojim akrobacijama ostavile bez daha. Učenici iz boravka su i ovaj put dobili najveći pljesak, što već postaje tradicija. Plesali su uz pjesmu Y.M.C.A. popularnog retro sastava Village People. U Mirnovcu je božićna priredba bila pod sloganom "Djeca za djecu" . Da je priredba bila vesela potvrđuje činjenica kako su svi prisutni na kraju svi i plesali. U Farkaševcu su imali zanimljivu božićnu priredbu za roditelje - red pjesme, red plesa, red igrokaza, čak i jedan lutkarski. Na božićnoj priredbi za učitelje, učenici su izveli sljedeće točke: Oblačni razgovor, Božićna pjesma, Što bismo mogli pokloniti Isusu, Božićna priča, Uspavanka, Razgovor zvjezdica, Videl sem Jezuša, Svjetlo nade i Sretan Božić - te svojim nastupima razveselili i ponosnima učinili svoje učitelje i nastavnike.

Tekst i fotografije:

Nika Slukan

Uz kamin je ugodnije

Mali zboraši izvodili su poznate pjesme

Učenici 3.f - budući vrhunski plesači

Uživali smo u standardnim plesovima

Boravkaši su sve oduševili

VREMEPLOV

22

Unutar škole djeluje učenička zadruga Orhideja

ČUVARICA TRADICIJE I KULTURNE BAŠTINE

Naša je škola osnovana davne 1969. godine, i od samih početaka se isticala velikim brojem izbornih programa, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, kako u centralnoj školi, tako i u područnim školama, u Farkaševcu i Mirnovcu. Iz brojnih aktivnosti, a prvenstveno šarolikim interesom i velikom voljom učenika i njihovih nastavnika, proizašle su mnoge radionice različitih sadržaja, među kojima su se isticale one koje su se bavile tradicionalnim sadržajima. Neobično je bilo baš veliko zanimanje učenika za starine i stare zanate. Uspjeh su vrjednovali sudjelovanjima na brojnim manifestacijama i izložbama. Nastanak Orhideje Potaknuta interesom učenika i ostvarenim rezultatima, osnovana je učenička zadruga Orhideja odlukom Školskog odbora od 11. lipnja 2003. godine. Te je godine zadruga obuhvaćala botaničku, keramički i astronomsku sekciju, a voditeljica je bila profesorica Nataša Kletečki. Već iste godine učenici botaničke sekcije su pozvani na Smotru učeničkih zadruga Republike Hrvatske.

Rast Orhideje Slijedeće su godine na državnoj smotri sudjelovali članovi botaničke i keramičke sekcije. Ni 2005. godine nije izostao poziv na državnu smotru. Tijekom školske godine 2005./2006. Zadruga djeluje u četiri sekcije: botanička, keramička, grafička i eko-cvjećarska, a na državnu smotru odlaze učenici s radovima eko-cvjećarske, keramičke i botaničke sekcije. U školskoj godini 2006./2007. Zadruga se proširuje etno sekcijom, a na državnu smotru odlazi učenice s istraživačkim radom iz botaničke sekcije. Zadruga već slijedeće školske godine obuhvaća i likovnu sekciju, te u takvom sastavu djeluje i danas. Učiteljica Branka Škiljan vodi etno-radionicu, profesorica Ružica Barbarić-Librić vodi grafičku, a profesorica Nevenka Miklenić vodi keramičarsku radionicu. Profesorica Marija Kelava voditeljica je eko-radionice, a voditeljica botaničke radionice, profesorica Nataša Kletečki, ujedno

Radom u učeničkoj zadruzi:

razvijaju se i njeguju radne navike i sposobnosti te poduzetničke vještine, odgovornost, inovativnost, kreativnost, samostalnost, kao i potreba za suradnjom, kao bitne sastavnice stvaralačkog odnosa prema radu;

pridonosi se prijenosu znanja iz nastave u praktične djelatnosti zadruge i obrnuto, znanja iz rada u zadruzi u nastavu;

potiče se samostalno-istraživačko učenje;

učenici razvijaju ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je čovjek stvorio svojim radom te svijest o nužnosti očuvanja ravnoteže u prirodi i zaštiti okoliša;

omogućava se najveći mogući razvitak sposobnosti učenika te spoznaja vlastitih sklonosti;

učenici se pripremaju na izbor školskih programa i budućeg zanimanja;

djeluje se na sprječavanju društveno neprihvatljivog ponašanja.

VREMEPLOV

23

Nadamo se kako će mašta naših suučenika,

potaknuta njihovim uspješnim voditeljicama,

rezultirati još većim brojem sekcija učeničke

zadruge Orhideja.

je i voditeljica učeničke zadruge, koja iz godine u godinu raste brojem zainteresiranih malih kreativaca. Učenici sa svojim radovima sudjeluju na svim školskim i gradskim manifestacijama, kao i na brojnim manifestacijama širom Hrvatske, ostavljajući dubok dojam na svima koji se upoznaju s njihovim rukotvorinama.

Zadrugari prodaju svoje rukotvorine

Tekst: Valentina Kižlin

Kraluš etno-sekcije, foto: B. Škiljan

Kraluš etno-sekcije, foto: B. Škiljan

Prezentacija na župnijskoj smotri, foto: N. Miklenić

Rad grafičke sekcije, foto: R.B. Librić

Eko-sekcija reciklira papir, foto: M. Kelava

Adventski vijenci botaničke sekcije, foto: N. Kletečki

VREMEPLOV

24

Održana Međugradska smotra Lidrano 2011

NAJLJEPŠE JE STVARATI

Kreativci se uvijek vesele Lidranu, a ove godine nam je iščekivanje bilo još zanimljivije jer je našoj školi pripala čast organizacije Međugradske razine Smotre. Kao škola domaćin ugostili smo učenike i njihove mentore iz susjednih škola – OŠ Samobor, OŠ Sveta Nedjelja, OŠ Mihaela Šiloboda,

OŠ Milana Langa, OŠ Rude i Centra za obrazovanje Lug.

Jan Matković, OŠ Samobor

Smotra je upriličena 27. siječnja u Pučkom otvorenom učilištu. Nakon pozdrava ravnateljice, gospođe Milene Kolarec, svi prisutni su kroz scenografiju i kostime voditelja vraćeni u antičku Grčku, odakle sežu počeci kazališta i umjetnosti uopće. Nakon pročitanih literarnih radova, novinarskog rada, i školskih listova, koji su odabrani za višu razinu natjecanja, započelo je scensko izvođenje učenika. Led su probili pojedinačni recitatori, koji su svoje govorne vještine dokazivali na književnom jeziku, ali i na kajkavskom narječju, neki i prigodno obučeni, što je dodatno naglasilo njihovu izvedbu. Prisutne su zadivili i kazivači monologa, jer je potrebno puno volje i truda da se zapamti tolika količina teksta. Vrhunac su svakako bile mini-predstave školskih dramskih družina. Izbor tema predstava bio je šarolik, što je omogućilo svim gledateljima da si

pronađu nešto zanimljivo, birajući između šumskih životinja Ježeve kućice, duhovitih vještica, igračaka, religioznog sadržaja, adaptacije lektirnog klasika, ili ekipe iz njihove škole koja se bavila nama bliskim problemima, s kojima se svakodnevno susrećemo.

Prateći zanimljive sadržaje, vrijeme je uistinu proletjelo, a odluku

Prosudbenog povjerenstva su natjecatelji i njihovi mentori željno iščekivali u hotelu Lavica, gdje je za sve sudionike organiziran ručak. Nakon toga su održani okrugli stolovi, za zainteresirane, kojima su pružena pojašnjenje odluke Povjerenstva, kao i daljnje smjernice za one koji će svoju izvedbu

ponoviti i na županijskom natjecanju.

S ponosom možemo reći da su učenici naše škole svojim trudom zaslužili odlazak na županijsko natjecanje u svim kategorijama Lidrana, literarni rad, samostalni novinarski rad, školski list, pojedinačni i skupni nastup, pa im želimo puno uspjeha u daljnjem natjecanju.

Antički voditelji

Leonardo Rajkoavča, OŠ Sv. Nedelja

Tomislav Vugrin, OŠ M. Langa

VREMEPLOV

25

Ježeva kućica

Literarni radovi koji idu na županijsko natjecanje:

Najveći i najteži trenuci našeg života

pripadaju samo nama, učenice Stelle Kupres, iz OŠ B. Tonija.

Na početku, učenika Lovre Lehpamera, iz OŠ Samobor.

Samo sjećanja, učenice Franke Šušković, iz OŠ Sv. Nedjelja.

Zaljubljena Gazivoda, učenice Tihane Otmačić, iz OŠ M. Langa.

Nosi u sebi osmijeh za sutrašnji dan, učenice Erice Oreški, iz OŠ B. Tonija.

U kategoriji školskih listova, na županijskoj razini sudjeluju svi prijavljeni listovi:

Miš – list učenika OŠ M. Šiloboda,

Lugozborci – list učenika Centra za odgoj i obrazovanje,

Bogumilac – list učenika OŠ B. Tonija.

Filip Mikuša, OŠ Sv. Nedelja

Neven Kotarski, OŠ B. Toni

Fran Lukšić, OŠ Samobor Klara Barišić, OŠ Samobor

VREMEPLOV

26

Priredio: Roko Habek

U kategoriji skupnih nastupa na županijsku smotru idu:

Ježeva kućica, učenici OŠ Samobor

Galeb Jonathan Livingston, učenici OŠ Sv. Nedjelja

Dečki, nađite si cure, učenici OŠ B.Tonija

Galeb Jonathan Livingston

Dečki, nađite si cure!

Franjo Asiški: Hvalospjev

Dvije žličice...

FULL COOL

27

NIKAD DOVOLJNO OPREZA

NAĐEMO SE NA FEJSU!

Povezani smo i sve znamo o svima, ali moramo

znati i kako se zaštititi od opasnosti koje dolaze s

tim u paketu

Facebook je internetska društvena mreža koju je

2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, a

zamišljen je tako da se putem interneta povežu oni

ljudi koji

se već

poznaju

u

stvarnom

životu. U

svojim

počecima

,

Faceboo

k je bio

namijenj

en samo

studenti

ma

sveučilišt

a na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno

komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije su

se mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike

kompanije diljem svijeta priključile mreži.

Ovaj, za korisnike besplatan web servis, koji

ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem

reklama koje se pojavljuju uz svaki profil, danas

ima više od 500 milijuna aktivnih korisnika, a

nazivaju ga i novim internetom . Svi su gore! Za registraciju vam je potrebna samo ispravna e-

mail adresa, a upravo autentičnost informacija koju

iznosite je glavni razlog planetarne popularnosti

Facea, jer svi žele znati sve, ako ne o svima, onda

bar o svojim prijateljima i poznanicima.

Osobito su zanimljive brojne aplikacije koje se

mogu dodavati profilu, pa tako možete igrati

različite igre, slati poklone i zagrljaje, dodavati

glazbu, fotografije i video sadržaje, te još mnogo

toga.

Upravo se Face smatra najpopularnijim mjestom za

objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna

novih dodanih fotografija dnevno!

Posebnost je i mogućnost kontrole privatnosti

korisnika, čiju razinu sami određujete, pa tako

možete određene sadržaje pokazati samo određenim

ljudima, a ako više ne želite imati profil na Faceu,

jednostavno pošaljete zahtjev, i u roku dva tjedna

svi će vaši podaci biti izbrisani.

Međutim, onog trenutka kad se složite s uvjetima

korištenja, svi podaci koje unesete na profil postaju

vlasništvo Facebooka, koji ih koristi za

marketinška istraživanja i interne istrage različitih

kompanija, pa i policije , čak i ako obrišete profil.

Kako se zaštititi Ipak, u današnje vrijeme kad opasnosti vrebaju na

sve strane, i s Faceom treba biti oprezan.Facebooku

je u interesu osigurati sigurno okruženje za djecu i

tinejdžere, zbog čega su uveli nekoliko desetaka

sigurnosnih mjera, što uključuje automatsko

alarmiranje kada je dijete u opasnosti ili kada daje

osobne podatke nepoznatoj osobi, micanje reklama

za cigarete i alkohol s profila maloljetnika, brisanje

grupa u kojima se raspravlja o svim oblicima

zlostavljanja i sličnim temama, kontrolu promjene

prvotno upisane dobi u profilu, osobito kada odrasli

umanjuju svoje godine (što je često praksa pedofila

kada se žele približiti djeci), ograničavanje

mogućnosti da odrasli konstantno pretražuju profile

osoba mlađih od 18 godina, uvođenje tima

stručnjaka koji na svaku pritužbu korisnika

poduzimaju određene mjere u roku od 24 sata,

savjete o sigurnosti prilikom registracije te

automatsko ukidanje svih linkova prema

neprimjerenim podstranicama.

No, to nije dovoljno.

Kako biste izbjegli eventualne probleme, nikada

nikome nemojte otkriti svoju lozinku (password),

kreirajte svoje postavke u profilu tako da zaštitite

svoju privatnost, a sve osobne podatke objavljujte s

velikim oprezom.

Svaku neugodnost ili zlostavljanje treba prijaviti na

linku Report ili putem e-mail adrese

abuse@facebook.com, a svakog tko vam šalje

neželjene ili neprimjerene poruke blokirajte i

prijavite. I obavezno razgovarajte s roditeljima ili

nekom odraslom

osobom, jer iz

obične šale često

nastanu ozbiljni

problem

Fran Tandarić

FULL COOL

28

NAJBOLJI FILMOVI PROTEKLE GODINE

U SVIJETU FANTAZIJE

Profitirali nastavci, crtići, komedije i dijelu publike neshvaćeni filmovi

S obzirom na činjenicu da se ukusi razlikuju, teško je napraviti listu najboljih filmova, ali se možemo mjeriti

prema zaradi koju su filmovi ostvarili u kino dvoranama. Po tom je pokazatelju Internet Movie Database

(IMDb) napravio listu filmskih naslova za proteklu godinu, koju vam prosljeđujemo, pa procijenite koliko se

slažete s njihovim izborom.

1. Toy Story 3 (Priča o igračkama 3) – redatelj L. Unkrich ističe kako

treći nastavak ovog serijala govori o promjenama u životu i načinima

nošenja s istim. Upravo je ovaj nastavak postao komercijalno

najuspješniji

animirani film

svih vremena!

Zvijezde filma su

T. Hanks, T.

Allen i J. Cusack.

Scena iz filma Toy Story 3

3. Iron Man 2 - Dok američka vlada inzistira na

tome da Tony revolucionarno oružje preda vojsci,

glavni negativac Whiplash pokušava uništiti

Tonyja. Napadnut sa svih strana i suočen s

vlastitim osobnim demonima, Tony je konačno

primoran pozvati svoje saveznike – stare i nove –

da mu pomognu u borbi protiv sila koje prijete

njemu i čitavom čovječanstvu...

Scena iz filma Iron Man 2

2. Alice in Wonderland - Prošlo je 13 godina od

Alisinog prvog posjeta. Sada ima 19 godina i bježi sa

zabave na kojoj treba biti zaprošena. Alisa primjećuje

Bijelog zeca u odijelu, pa ga slijedi. Pada u rupu u zemlji

i odlazi natrag u svijet čudesa u kojem vlada rat između

dvije kraljice. Stanovnici Zemlje Čudesa nisu sigurni je

li to prava Alisa, ali znaju da je potrebna jer je u sudbinu

upisan njen dolazak i bitka s čudovištem Crvene kraljice.

Scena iz filma Alice in Wonderland

FULL COOL

29

4. Eclipse (Pomrčina) – u 3. nastavku Seattle je

opustošen nizom

tajanstvenih ubojstava

a zli vampir nastavlja

sa svojom osvetom. U

središtu svega toga

Bella je prisiljena birati

između svoje ljubavi s

Edwardom i

prijateljstva s

Jacobom- znajući da

njena odluka može

ponovno rasplamsati

staru borbu izmedju vampira i vukodlaka.

5. Inception (Početak) – film govori o pljačkašu

Domu Cobbu koji ulazi u snove drugih ljudi i tako

saznaje njihove skrivene misli. Redatelj C. Nolan je

zakomplicirao priču

na više načina, a

jednu od glavnih

uloga tumači L. Di

Caprio. Zanimljiv je

podatak da se film

već našao na šestom

mjestu najgledanijih

filmova svih

vremena.

6. Harry Potter and

the Deathly

Hallows: Part 1

(Harry Potter i

Darovi smrti 1) –

dvodjelni fantastični film adaptiran iz istoimenog

romana J. K. Rowling. Prvi dio filma prikazan je u

studenom, a nastavak se očekuje sredinom 2011.

godine. Radnja filma se vrti oko dugo očekivane

posljednje bitke između Harryja Pottera i njegovih

saveznika te nikad

moćnijeg Lorda

Voldemorta i njegovih

podanika, Smrtonoša.

7. Despicable Me

(Kako je Gru ukrao

Mjesec) – Gru sa svojim

zlim pomoćnicima

planira ukrasti Mjesec.

Naravno, sve to traje do

trenutka dok ne susretne

tri male djevojčice bez

roditelja.

8. Shrek Forever After (Shrek uvijek i zauvijek) –

Obiteljska idila Shreka neće dugo trajati, jer

upoznati lukavog Rumpelstiltskina

i iznenada se naći u potpuno

drugoj dimenziji, alternativnoj

budućnosti u kojoj se on i Fiona

nikad nisu susreli, u kojoj je baš on

ugrožena vrsta, a Rumpelstiltskin

kralj. Shrek je jedini koji će moć

ispraviti novonastalu situaciju,

spasiti prijatelje, obnoviti

kraljevstvo i ponovno pronaći

svoju pravu, jedinu ljubav,

Fionu.

9. How to Train Your Dragon (Kako

izdresirati zmaja) – ovaj crtić za sve generacije

opisuje mladog Vikinga koji se mora dokazati

starijima ubijanjem zmaja, ali se on sprijatelji

upravo sa zmajem.

Scena iz filma How to Train Your Dragon

10. The Karate Kid - Zbog poslovnih obaveza

samohrana majka i njezin sin Dre sele se u Kinu.

On je razočaran Pekingom i vrlo brzo postaje

očajan jer ne poznaje jezik i ne uklapa se u

društvo. No Dre upoznaje gospodina Hana koji

postaje njegov mentor u borilačkim i

lingvističkim vještinama…

Fran Tandarić

Scena iz filma Eclipse

Scena iz filma Harry Potter

Scena iz filma Despicable Me

Scena iz filma Shrek Forever After

FULL COOL

30

PLAGIJATORICA ILI ISTINSKA UMJETNICA?

KAKO JE NASTALA GAGA GENERCIJA

Kopira, kao i mnogi u današnje vrijeme, ali kopira najbolju

glazbu s kraja prošlog stoljeća, pa se za njene poklonike može

reći da ipak imaju glazbenog ukusa

Stefani Joanne Angelina Germanotta rodila se 28.

ožujka 1986. godine u New Yorku, a gotovo od

rođenja se bavila glazbom. Od četvrte godine svira

klavir, s trinaest godina je skladala prvu baladu, a

sa sedamnaest godina upisuje umjetničku školu.

Pisala je tekstove za slavne izvođače poput

Pussycat Dolls, Britney Spears, Fergie, New Kids

on the Block i Akona, koji ju, prepoznavši njen

talent, poziva u svoju producentsku kuću Kon Live

Distribution, gdje zajedno stvaraju njen prvi album

The Fame 2008. godine.

Glazbeni uzori su joj David Bowie, Madonna,

Michael Jakson i grupa Queen, po čijoj je pjesmi

Radio Ga Ga uzela svoje umjetničko ime.

Bila je to kratka biografija jedne gotovo anonimne

djevojke iz New Yorka, jer sve što se događalo od

prvog nastupa Lady Gage nije nimalo anonimno.

Želja joj je zaraziti svijet Ona ne može biti neprimjetna, svaki njen outfit ili

oduševi ili šokira, zbog čega je česta meta kritike.

Vjerojatno je najviše prašine podigla haljina

napravljena od svježeg mesa, iako odjevne

kombinacije na koncertima ne zaostaju u šokiranju

publike. Ipak, ona sebe smatra istinskom

umjetnicom i u modnom izražavanju, koje joj je

ponekad važnije od glazbe, pa nastoji svojim

stilom zaraziti svijet.

Iako pojavom sve jednoglasno šokira, svojom

glazbom uspijeva podijeliti mišljenje kritike. Neki

joj osporavaju kvalitetu i originalnost, ali je

činjenica da upravo ona osvaja brojne značajne

nagrade u svijetu glazbe, ima milijune obožavatelja,

koji joj osiguravaju podeblji račun u banci, što ju

pak svrstava u najutjecajnije ljude današnjice.

Diva déjà vua Dio kritičara ju naziva divom déjà vua jer je izrazito

uočljiva sličnost njene glazbe, stila odijevanja i

izvedbe koncerata s njenim glazbenim uzorima, čak

je i ime posudila. Istina je da ona sama ističe svoje uzore i njihov

utjecaj na njeno stvaranje.

A možda to i nije tako loše, jer se njeni

obožavatelji, mahom mlađa populacija prozvana

Gaga generacijom, kroz njeno kopiranje ima

priliku upoznati s kvalitetnom glazbom s kraja

prošloga stoljeća. Svojim podržavanjem takve

Gagine glazbe Gaga generacija pokazuje da ipak

ima dobrog glazbenog ukusa.

U Hrvatskoj Lady Gaga je u sklopu turneje Monster Ball Tour

05. studenog 2010. godine održala koncert u

zagrebačkoj Areni. Za ove prostore, spektakularan

koncert okupio je tisuće obožavatelja koji su uživali

u pjesmama s oba njena studijska albuma,

izvedenim s brojnim plesačima u nekoliko puta

mijenjanim neuobičajenim kostimima i s nekoliko

puta mijenjanom scenografijom. Sve je to izgledalo ne kao koncerti na kakve smo

navikli, nego kao nekakav veliki glazbeni show, a

da Lady Gaga zna i dobro pjevati dokazala je kad je

nakon dance-popa otpjevala nekoliko rock-balada.

Iako joj takve pjesme dobro leže, sigurno se takvim

repertoarom ne bi uspjela približiti širokoj mladoj

publici kao što je to uspjela s electro-pop i dance

hitovima s kojima je i u Areni izazvala najveće

oduševljenje svojih poklonika.

Iva Huber

FULL COOL

31

STO IM JE GODINA TEK

Gumenim đonom u legendu

Svi ih volimo – mladi i stari, bez obzira na stil života ili doba dana – starke su uvijek in.

Tekst: Marijana Hrgić

Kažu vratile su se opet u modu, ali

prava je istina da nikad nisu ni pale u

drugi plan. Svaka generacija otkriva

njihovu prilagodljivost vlastitom načinu

života, jer se proizvode u svim bojama,

različitim motivima, mogu biti niske,

srednje ili visoke – razumljivo zašto ih

baš svatko može uklopiti u svoj način

svakodnevnog izražavanja. To potvrđuje

i činjenica da je do sad prodano više od

750 milijuna pari diljem svijeta!

A počelo je 1908. godine, kada je Marquis M. Convers

pokrenuo tvornicu obuće pod nazivom Converse Rubber

Shoe Company u Maldenu, Massachusetts. Kad je počeo

proizvoditi muške, ženske i dječje cipele s gumenim

đonom, nije ni sanjao da stvara legendu.

Iako je proizvodnja svakodnevno rasla, svoju pravu

popularnost starke su doživjele s relativno novim

sportom, košarkom, čijem su razvoju pripomogle

specijalizirane tenisice nazvane Converse All Star.

Charles H. Chuck Taylor, tada igrač ekipe Akron

Firestonesa, 1923. godine je postao prvi sportaš uopće

koji je svojim imenom zaštitio i učinio prepoznatljivim

neku modnu marku. Taylor, Ambasador košarke, je

nekoliko desetljeća svojega života posvetio promoviranju

košarke diljem SAD-a, ne izuvajući svoje omiljene

tenisice. Košarka je prihvaćena kao olimpijski sport

1936. godine, a ekipa SAD-a je svoje prvo zlato osvojila

baš u starkama.

All Star Conversice nosili su i američki vojnici tijekom

Drugog svjetskog rata, a njihova popularnost raste

pojavom rock 'n' rolla u 50-im godinama. Od tada su,

osim u sportu, prisutne i u svim glazbenim stilovima.

Legendarni Ramonesi stalno su nastupali u starkama, kao

i članovi Green Daya, Nirvane i Guns 'n' Rosesa, a 90-ih

postaju glavna obuća grungerske struje.

Zanimljiva je i činjenica da 60%

ljudi u Americi ili je imalo ili ima

barem jedan par starki. U Hrvatskoj

situacija nije nimalo drukčija. Lako

ćete se uvjeriti - samo spustite

pogled u noge prolaznika dok

hodate.

Starke su zasigurno dobra investicija i

obvezna oprema svakog ormara, pa ako ih

još nemaš, nabavi si par koji će savršeno

dopunjavati tvoj stil ovog proljeća.

FULL COOL

32

IMENA LUDA NALAZE SE SVUDA

Sviđa li vam se vaše ime? Ako baš i niste zadovoljni, možda vas utješi činjenica da je baš ime

koje nosite vašim roditeljima u trenutku vašeg rođenja bilo najljepše ime kojeg su se mogli sjetiti, a vrlo je

vjerojatno da su mjesecima o tome razmišljali.

Latinska poslovica kaže Nomen est omen, što znači da ime koje nosimo određuje naš karakter, pa i našu sudbinu.

Vjerojatno postoji istine u tome, jer kad malo promislim, sve su Ive, Maje i Tihane koje poznajem vrlo slične.

Stranica imeHrvatsko.net bavi se imenima i prezimenima, koja statistički obrađuje, pa možemo provjeriti

njihova značenja, ali i učestalost ili geografski raspoređenost. U nastavku vam donosimo pregled najčešćih naših

imena, nadamo se da ćete pronaći i svoju karakternu odrednicu.

ANA - od lat. Anna = milost; slovi kao stidljiva,

najčešći horoskopski znak ovog imena je rak, a

najviše vole čitanje.

LUCIJA - od lat. ona koja svijetli; slovi kao

vragolasta, često su rođene u znaku strijelca, i one

jako vole čitati

LANA - od kelt. alanus = lijep, naočit, skladan;

slovi kao proračunata, vjerojatno su zato uglavnom

vage.

PETRA - od grč. petros = kamen, hrid; slovi kao

šaljiva, puno ih ima u znaku raka, vole skijanje.

SARA - od hebr. Sarah = kneginja, princeza; slovi

kao frustrirana, a najčešći horoskopski znak ovog

imena je bik.

MARIJA - od grč. koja je kao koplje; slovi kao

vrijedna, pa ne čudi da su uglavnom rođene u znaku

djevice, niti da vole čitati.

EMA - od njem. Emma, skr. od Emengard = velik,

sveobuhvatan; slovi kao šaljiva, najčešći

horoskopski znak ovog imena je ovan i voli crtati.

NIKA – od grč. Nikolaos (nikie) = pobjeda naroda;

slovi kao proračunata, često su ribe.

IVA - po biljci ivi; slovi kao proračunata, najčešći

horoskopski znak ovog imena je djevica, i naravno,

najviše voli čitati.

LAURA- od lat. laurus = lovor, vijenac; slovi kao

vrijedna, ima ih mnogo u znaku blizanaca, i sve

jako vole kuhati.

LUKA – od lat. Lucanus, po nazivu grada Lucania,

od lucus = gaj, šuma; slovi kao lijen, često su

rođeni u znaku ribe, najviše vole lov.

IVAN - od grč. Iochannes, hebr. Johanan = Bog je

milostiv; slovi kao radoznao, mnogi su blizanci i

vole loviti.

MARKO - od lat. Marcus = čekić, ratnik; slovi kao

lijen, Najčešći horoskopski znak ovog imena je bik,

valjda im je zbog toga lov najdraži.

FILIP - od grč. Philippos = koji je prijatelj konja;

slovi kao umišljen, i oni su najčešće rođeni u znaku

bika, a najviše vole jedrenje.

JOSIP - od heb. Josef = Bog je povećao; slovi kao

stidljiv, kao prava horoskopska riba, voli nogomet.

ANTONIO - od lat. Antonius = naziv jednog rim.

plemena, nepoznato značenje; slovi kao vrijedan,

vrlo često su blizanci, i vole odlaziti u lov.

KARLO - od njem. Kar(a)l = čovjek, muž; slovi

kao zaigran, najčešći horoskopski znak ovog imena

je škorpion, najviše vole ribolov.

DAVID - od heb. Dawidh = ljubljen, prijatelj; slovi

kao zaigran, puno ih je rođeno u znaku riba, vole

igrati tenis.

PETAR - od grč. Petros = kamen, hrid; slovi kao

vrijedan, često su horoskopski rakovi, pa je logično

da vole ribolov.

MATEJ - od grč. Matthaios i heb. Mattiyyah =

Božji dar; slovi kao sretan, najčešći horoskopski

znak ovog imena je djevica, a najviše vole šah.

Zana Pervizaj