tekst plana ppu makarska

P R O S T O R N I P L A N U R E Đ E N J A G R A D A M A K A R S K E Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, listopad 2006.

- 3 -

Naručitelj: GRAD MAKARSKA Obala kralja Tomislava br. 1 21 300 Makarska

Pravno tijelo koje je izradilo plan:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26 10 000 Zagreb

Glavna i odgovorna osoba, koordinator plana i glavni planer:

prof. dr. sc. SONJA JURKOVIĆ, dipl. ing. arh.

Stručni tim izrade: SANJA GAŠPAROVIĆ, dipl. ing. arh. TATJANA PERAKOVIĆ, dipl. ing. arh. ŽELJKA BOŽIĆ, dipl. ing. arh. NATAŠA MARTINČIĆ, dipl. ing. arh.

Suradnja u izradi Plana - Promet:

DUŠKO ČIČOVAČKI, dipl. ing. građ. STJEPAN KRALJ, dipl. ing. građ. «IGH» INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d. J. Rakuše br. 1, 10 000 Zagreb

Podaci potrebni za izradu Plana:

mr. sc. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, viši inspektor zaštite kulturnih dobara ANITA GAMULIN, dipl. ing. arh., viši savjetnik konzervator MARINKO TOMASOVIĆ, dipl. arheolog MINISTARSTVO KULTURE, UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE, Konzervatorski odjel u Splitu, 21 000 Split, Porinova br. 2 DIANA JAKŠIĆ, načelnica sektora MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Odjel zaštite od požara i civilne zaštite 21 000 SPLIT Kralja P. Krešimira IV. 4 Kap. Rino Petrić MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA UPRAVA POMORSTVA 10 000 ZAGREB Prisavlje 14 ŠIMUN BABIĆ, dipl. iur. “MAKARSKI KOMUNALAC”, d.o.o. 21 300 MAKARSKA Trg Tina Ujevića 1


- 4 -

IVO ANDRIJAŠEVIĆ “VODOVOD MAKARSKA”, d.o.o. 21 300 MAKARSKA Obala kralja Tomislava 16/1

ZDENKO LUBURIĆ, dipl. ing., rukovoditelj R.J. Projektiranje i nadzor ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 10 000 ZAGREB Vlaška 106

mr. sc. JURAJ BUZOLIĆ, dipl. ing., upravitelj TK centra Split HT – HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE, D.D. ZAGREB TKC SPLIT 21 000 SPLIT Sinjska 4

ZVONIMIR NAGY, dipl. ing. građ., direktor Sektora HRVATSKE CESTE d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta 10 000 ZAGREB Vončinina 3

IVO PEKO, ing. građ. ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE - SPLIT 21 000 SPLIT Ruđera Boškovića 22

POGON MAKARSKA HEP – HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, D.D. ZAGREB DP “ELEKTRODALMACIJA” SPLIT 21 300 MAKARSKA Kotiška BB „ELTEAM – 71“ d.o.o. PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE, INŽENJERING I TRGOVINU 21 000 SPLIT Draganjina 11

Predstojnik Zavoda: Prof. dr. sc. NENAD LIPOVAC, dipl. ing. arh.

Zagreb, listopad 2006.


- 5 -

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA MAKARSKE A. TEKSTUALNI DIO UVOD 11 I. OBRAZLOŽENJE PLANA 15 1. POLAZIŠTA 17 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Makarske 19 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (Tablica 1. i 2.) 28 1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke 29 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja 32 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 37 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 43 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 45 2.1.1. Razvoj grada Makarske i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 46 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 46 2.2.1. Demografski razvoj 47 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 48 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita pejzažnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina 49 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada Makarske 51 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 52 2.4. Zaštita prostora 53 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 55

UVOD 57 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada Makarske u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 58 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 61 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) (Tablica 3.) 68 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 70 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 72


- 6 -

3.3.1.1. Šumarstvo 72 3.3.1.2. Poljoprivreda 73 3.3.1.3. Ribarstvo 74 3.3.1.4. Ugostiteljstvo i turizam 75 3.3.1.5. Gospodarske i poslovne djelatnosti 77 3.3.1.6. Ostale poslovne djelatnosti 78 3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 79 3.3.2.1. Uprava i pravosuđe 79 3.3.2.2. Zdravstvo 3.3.2.3. Prosvjeta 80 3.3.2.4. Kultura 81 3.3.2.5. Socijalna skrb 82 3.3.2.6. Vjerske zajednice 3.3.2.7. Sport i rekreacija 83 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 84 3.4.1. Zaštita kulturnih dobara 84 3.4.1.1. Uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom 91 3.4.1.2. Utvrđivanje svojstva kulturnog dobra 3.4.1.3. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara 3.4.1.4. Opće mjere zaštite kulturnih dobara 92 3.4.1.5. Posebne mjere zaštite kulturnog dobra 3.4.2. Zaštita prirodne baštine 94 3.4.3. Zaštita kultiviranog krajolika 95 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 96 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 98 3.5.1.1. Cestovni promet 98 3.5.1.2. Pomorski promet 99 3.5.1.3. Zračni promet 101 3.5.2. Pošta i telekomunikacijski sustav 101 3.5.2.1. Pošta 3.5.2.2. Telekomunikacije 3.5.3. Energetski sustav 102 3.5.3.1. Elektroenergetski sustav 3.5.3.2. Program korištenja plina 104 3.5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije 3.5.4. Vodnogospodarski sustav 105 3.5.4.1. Vodoopskrbni sustav 3.5.4.2. Odvodnja otpadnih voda 106 3.6. Postupanje s otpadom 107 3.7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 108 3.7.1. Sprječavanje onečišćenja tla


- 7 -

3.7.1.1. Šumsko tlo 108 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo 3.7.1.3. Tlo za građenje 109 3.7.2. Sprječavanje onečišćenja zraka 3.7.3. Zaštita od buke 3.7.4. Sprječavanje onečišćenja voda i mora 3.7.4.1. Sprječavanje onečišćenja voda (zaštita izvorišta i podzemnih voda) 3.7.4.2. Sprječavanje onečišćenja mora (zaštita mora) 110 3.7.5. Mjere posebne zaštite 110 3.7.5.1. Preventivne mjere 112 3.7.5.2. Sklanjanje ljudi 3.7.5.3. Zaštita od rušenja 116 3.7.5.4. Zaštita od poplava i suša 3.7.5.5. Zaštita od potresa 117 3.7.5.6. Zaštita od požara

Zaključak 118 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 119 Polazišta i ciljevi 121 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada Makarske 121 1.1. Površine naselja 122 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 123 1.3. Poljoprivredne površine 125 1.4. Šumske površine 1.5. Vodne površine 126 1.5.1. Morske površine 1.5.2. Vodotoci 127 1.5.3. Izvorišta 2. Uvjeti za uređenje prostora 128 2.1. Građevine od važnosti za državu, županiju i grad Makarsku 2.1.1. Građevine od važnosti za državu na području grada Makarske 2.1.2. Građevine od važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju 2.1.3. Građevine od važnosti za grad Makarsku 129 2.2. Građevinska područja 130 2.2.1. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) izdvojenih namjena 2.2.2. Uređenje građevinskog zemljišta 131 2.2.3. Uvjeti gradnje 131

OPĆE ODREDBE ZA STAMBENE GRAĐEVINE 132 2.2.3.1. Građevine stambene namjene 134 2.2.3.2. Stambeno-poslovne građevine 136

OPĆE ODREDBE ZA GOSPODARSKE I POSLOVNE GRAĐEVINE 137 2.2.3.3. Gospodarske i poslovne građevine


- 8 -

2.2.3.4. Građevine javne namjene 141 2.2.3.5. Infrastrukturne i komunalne građevine 144 2.2.4. Rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina 144 2.3. Građenje izvan građevinskog područja 145 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 147 3.1. Šumarstvo 3.2. Poljoprivredna djelatnost 148 3.3. Ribarstvo 3.4. Ugostiteljstvo i turizam 149 3.5. Gospodarsko-poslovne djelatnosti 151 3.6. Ostale poslovne djelatnosti 152 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 153 4.1. Uprava i pravosuđe 4.2. Zdravstvo 4.3. Uvjeti smještaja prosvjetnih djelatnosti 154 4.4. Kultura 155 4.5. Socijalna skrb 156 4.6. Vjerske zajednice 4.7. Sport i rekreacija 157 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 157 5.1. Prometna infrastruktura 5.2. Morske površine 160 5.3. Ostala infrastruktura 161 5.3.1. Pošta i telekomunikacije 161 5.3.1.1. Pošta 5.3.1.2. Telekomunikacije 162 5.3.2. Elektroopskrba 163 5.3.3. Plinoopskrba 164 5.3.4. Potencijalni lokalni izvori energije 5.3.5. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 165 5.3.5.1. Vodoopskrbni sustav 5.3.5.2. Odvodnja otpadnih voda 166 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 167 6.1. Zaštita kulturne baštine 6.1.1. Posebne mjere zaštite kulturnog dobra 171 6.2. Zaštita prirodne baštine 174 7. Postupanje s otpadom 175 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 176 8.1. Zaštita tla 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.1.3. Tlo za građenje 177 8.2. Zaštita zraka 177


- 9 -

8.3. Zaštita od buke 177 8.4. Zaštita voda 8.5. Zaštita mora 178 8.6. Mjere posebne zaštite 178 8.6.1. Preventivne mjere 180 8.6.2. Sklanjanje ljudi 8.6.3. Zaštita od rušenja 183 8.6.4. Zaštita od poplava i suša 184 8.6.5. Zaštita od potresa 185 8.6.6. Zaštita od požara 9. Mjere za provedbu plana 187 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 9.2. Obveza izrade drugih dokumenata 9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 188 10. Prijelazne odredbe 188 III. PRILOZI 189 B. GRAFIČKI DIO

I. Kartogrami unutar teksta: 1. RAZGRANIČENJE ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA (ZOP) 2. PRIKAZ SUSTAVA NASELJA 3. RASPORED SKLONIŠTA PO GRADU MAKARSKOJ

II. Kartografski prikazi: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:25 000

- Površine za razvoj i uređenje

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.A. Promet M 1:25 000 2.B. Pošta i telekomunikacije M 1:25 000 2.C. Energetski sustav M 1:25 000 2.D. Vodnogospodarski sustav M 1:25 000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.A. Graditeljska baština M 1:25 000 3.B. Prirodna baština M 1:25 000 3.C. Područja posebnih ograničenja M 1:25 000 3.D. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite M 1:25 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA M 1: 5000


- 11 -

UVOD


- 13 -

UVOD

Prostorni plan uređenja Grada Makarske je dokument kojim lokalna samouprava provodi politiku uređenja i zaštite prostora, sukladno utvrđenim ciljevima razvoja, a u suštini je spojni plan između Prostornog plana županije i Generalnog urbanističkog plana Grada.

Cijelo je područje Makarske bilo pokriveno prostornim planovima već od kasnih šezdesetih godina prošlog

stoljeća, te se prostorni razvoj odvijao uglavnom prema urbanističkim planovima. Grad Makarska je uspostavom lokalne samouprave izdvojen iz bivše općine Makarska i u administrativnim

granicama obuhvaća površinu od 88,57 km2 odnosno 8857,36 ha, od čega je površina PPPPO Biokovo 25,36 km2 ili 2536,83 ha, površina mora 50,63 km2 ili 5063,74 ha te površina kopnenog dijela Grada 12,56 km2 ili 1256,79 ha s ukupno oko 14 000 stanovnika.

Gradu Makarskoj kao gospodarskom, obrazovnom, kulturnom i zdravstvenom središtu neposredno gravitiraju

susjedni gradovi i općine s ukupno preko 20 000 stanovnika, a kao trgovačkom, zdravstvenom i upravnom te kulturnom centru šire regije gravitira još toliko.

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (2004. godina), te Strategija i Program prostornog uređenja

Republike Hrvatske (2002. godina), daju polazišta za ovaj Prostorni plan uređenja Grada Makarske. Grad Makarska je nositelj aktivnosti vezanih za izradu i donošenje prostornih planova. Za izradu Prostornog plana uređenja Grada kao i za Generalni urbanistički plan, Grad Makarska je sklopio

ugovor sa Zavodom za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u svibnju 2001. godine temeljem Odluke Poglavarstva Grada Makarske.

Grad Makarska će u planiranom razvojnom razdoblju do 2020. godine provoditi prostorni raspored smještaja

značajnih funkcija: prometne, turističke, poslovno-trgovačke, obrazovne, rekreacijske i druge. Očekuje se daljnji razvoj uz zaštitu prostora te uz zadržavanje osobnosti šire Makarske rivijere.

Grad će ovim Prostornim planom definirati svoje razvojne ciljeve, potaknuti uređenje gradskog središta,

rekonstruirati neke stambene zone, oblikovati rubna područja te i reurbanizirati dijelova iznad današnje državne ceste D8 i potaknuti daljnji razvoj turističke cjeline (Biloševac).

Ovaj Plan svoju koncepciju oslanja na Makarskoj kao sredozemnom gradu, turistički atraktivnom, obogaćenom

kulturnim sadržajima, s uređenim kvalitetnim urbanim i rekreativnim prostorima, kao zdravom i za život poželjnom gradu, koji će biti interesantan žiteljima i posjetiteljima za dugu turističku sezonu.

Strategija razvoja Grada će se osloniti na održivi razvoj u prostoru koji će posebnosti i očuvanu ljepotu krajolika zadržati na zatečenoj kvaliteti prostora i za buduće generacije.

S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske u međuvremenu donijela Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog

obalnog područja mora, ovaj je Plan usklađen i s Uredbom i prema njoj usklađenim i izmijenjenim Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije (2005. godina).


- 15 -

I. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA


- 17 -

1. POLAZIŠTA


1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značenje i posebnost područja grada Makarske Grad Makarska predstavlja jedno od razvojnih središta Splitsko-dalmatinske županije (regionalno središte), a s

gradovima Splitom i Dubrovnikom tvori niz gradova Dalmacije koji su njezine glavne turističke destinacije. Grad Makarska predstavlja turističko središte Makarskog primorja, a važan je i kao pojedinačna prostorna cjelina Republike Hrvatske kojoj je orijentiran prostor susjedne države Bosne i Hercegovine.

Svojom razinom funkcionalnog razvoja, veličinom i gravitacijskim područjem Grad Makarska nastavlja svoj

razvitak oslonjen na svoj značajan povijesni i urbanistički razvoj. Prirodni okvir Makarske je prebogat prirodnim ljepotama, a zaista jedinstvenu osobnost daje joj položaj podno

velebne planine Biokovo. PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI Makarska je smještena negdje u sredini Makarskog primorja (primorski kraj od Vrulje do ušća Neretve podno

biokovskih klisura), te leži na 43° 17’ 38” sjeverne geografske širine i na 17° 1’ 20” istočne geografske dužine.

POLOŽAJ GRADA MAKARSKE U ŽUPANIJI Prostor Grada se može podijeliti na tri visinske zone: obalnu, odnosno primorsku, brežuljkastu flišnu zonu i zonu

biokovskih vapnenačkih klisura. U obalnoj zoni su veće uvale Donja luka (kupalište) i makarska luka, te poluotoci Sv. Petar ( visine 32 m) i

Osejava (visine 56 m) kao zaostale vapnenačke klisure nakon potonuća jugozapadne strane sinklinale u spomenute uvale. Potok koji se naglo spušta s obronaka Biokova (izvor Vrutak pod Makrom) sa svojom erozijom doveo je do stvaranja makarske prirodne elipsaste luke otvorene prema jugozapadu.

Flišna brežuljkasta primorska zona sastoji se od fliša u kome se pojavljuju vapnenačke stijene paleogene

starosti. Ova se zona proteže do otprilike 600 m apsolutne visine. U ovom dijelu ima i na raznim visinama podova koji su stvoreni tektonskim procesima. Na ovom području ima dosta fenomena krasa, naročito vrtača i dolčića koji

- 19 -


- 20 -

su ispunjeni plodnom zemljom. Obrađivana zemlja je ograđivana većim suhim zidom, pa nastaju terase koje tvore posebnu sliku kultiviranog pejzaža.

Treću prostornu zonu čini masiv i klisure Biokova koji svojom veličanstvenom snagom, volumenom i golim

kršom sivih boja, daje pejzažu ushićujući doživljaj. Najviši vrh s primorske strane je Vošac (1421 m) koji se skoro okomito izdiže nad Makarskom. Zračna linija od makarskog pristaništa do vrha Vošca iznosi nekih 2800 m. Bilo planine se pruža paralelno s obalom. Biokovo na sjevernoj strani ima visoki plato - zaravan nad kojom se uzdiže najviši vrh Sv. Juraj (1726 m). Biokovo je prostorna prepreka između biokovskog primorja i zagorja biokovskog.

KLIMA Planina Biokovo je klimatska pregrada prema osojnom prostoru Makarske koji se spušta do mora. Radi velike

razlike u apsolutnim visinama i blizine mora, javljaju se specifične klimatske prilike. Zimi se bura snažno ruši prema moru. U proljeće i jesen najčešći je vjetar jugoistočnjak koji donosi kišno, ali i toplo vrijeme. Ljeti puše preko dana zapadnjak (zmorac), koji razblažuje ljetnu sparinu.

Makarska ima, dakle, mediteransku klimu, s vrućim ljetom i blagom zimom. Najviše oborina pada u kasnu jesen i početkom zime.

● GEOGRAFSKI I METEOROLOŠKI PODACI - Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Statističke informacije 2003.

Srednje godišnje i godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u 2002. Srednje godišnje vrijednosti Godišnje vrijednosti

Mjerna postaja

Temperatura zraka

°C

Tlak zraka hPa

Relativna vlaga zraka

%

Količina oborina

mm

Broj dana sa snježnim pokrivačem

1cm

Vedri dani Oblačni dani

Makarska 17,5 1012,3 68 949,8 0 93 77

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske u Makarskoj je:

● Srednja godišnja temperatura 17,5 °C ● Srednja temperatura u 14 sati 19,4 °C ● Apsolutni maksimum 39,0 °C ● Srednji maksimum 20,6 °C

● Srednji broj toplih dana više od 25 °C 116,6 ● Srednji broj vrućih dana više od 30 °C 41,3

● Relativna vlaga godišnja 68 % ● Srednji broj dana s vlagom više od 30 % 29,7 ● Srednji broj dana s vlagom više od 80 % 25,6

Različita udaljenost od mora, nadmorska visina, nagib, ekspozicija, zatvoren ili otvoren prostor prodoru hladnog

zraka – sve to na različitim lokalitetima stvara raznoliku mikroklimu. VJETROVI Osim već spomenutog zapadnjaka (zmorca), vjetrovi, njihova jačina i učestalost pokazani su na ruži vjetrova. Iz prikaza je vidljiv utjecaj vjetra iz jugoistočnog smjera snage 2,3 B i učestalosti 29,5 %, kao i snažni udari iz

sjeveroistočnog kvadranta jakosti do 38 bofora koji puše 110 dana, sjeverozapadnjak snage 4,9 B koji puše 50 dana, dok dani s tišinom iznose 115 dana.

Iako je akvatorij djelomično zaštićen prirodnim arhipelagom, utjecaj vjetrova sa sjeverozapada i jugoistoka ima snažan utjecaj na valovanje.


HIDROGRAFIJA

Na području ima nekoliko izvora od koji neki ljeti presuše. Izvori su oko Velikog Brda, jugoistočno od Makra, te

oko Kotišine. Izvori Vepric i Vrutak služe kao izvorišta pitke vode i u sustavu su vodoopskrbe grada Makarske. Treba spomenuti i ledenice na Biokovu, jame koje su nastale pomicanjem, u koje se voda slijeva i u kojima ima

leda i preko ljeta.

Područje je bogato bujičnim potocima različite izdašnosti, ovisno o vremenskim uvjetima, pa mogu biti i s većom količinom vode koja može poplavom i erozijom ugroziti okolna područja.

- 21 -


Potoci od zapada prema istoku su:

POTOCI NAPOMENA DULJINA POTOKA (m)

Potok Pole dijelom utječe u potok Vepric 1735.97 Potok Solinska u njega utječe potok Vepric i utječe u more 781.74 Potok Vepric - 1566.43

Potok Mosteni - 1491.09 Potok Krušica utječe u potok Mosteni 553.42 Potok Stina na njega se nastavlja potok Torine 359.91 Potok Torine utječe u potok Dočić 662.12 Potok Dočić - 1779.45 Potok Vrba utječe u potok Moča 780.88 Potok Moča - 1008.27 Potok Bidol - 608.91

Potok ulijeva se u potok Vrutak 865.23 Potok Vrutak - 1177.91

Potok Paulovac - 971.63 Potok utječe u potok Proslap 443.30

Potok Proslap - 2215.52 Potok utječe u potok Njivu 568.18

Potok Njiva utječe u more 1214.82 Potok Rastje - 1076.40

Potok utječe u potok Rastje 681.08

UKUPNO: 20 542,26

VEGETACIJA Poseban zemljopisni položaj i posebni klimatski uvjeti uvjetovali su poseban živi svijet (biljne i životinjske

biocenoze). Međutim, čovjek je svojim dugogodišnjim životom i djelovanjem na tom prostoru utjecao i na promjene u biološkim zajednicama, prema svojim životnim potrebama i načinu korištenja površina, promjeni prirodnog krajolika u kultivirani.

Mediteranska vegetacija doseže visinu od oko 450 metara. Maslina, smokve, bademi, lovor, smreka, mirta, ružmarin, zatim loza, čine osnovne vrste.

Nad mediteranskom zonom uspijeva javor, bukva, hrast i jela. FAUNA Sistematično istraživanje faune Biokova vršeno je od 1990. godine (N. Tvrtković, E. Kelečki) te se i za šire

područje Makarske mogu utvrditi terestrički kralježnjaci: krške gušterice (Podaricis melisellensis), kraški miš (Apodemus mystacinus), zelene krastače (Bufo variabilis), voluharice, kao i endemična runata voluharica (Dynaromys bogdanovi), rovka (Crocidura leucodon), patuljasta rovka (Suncus etruscus) i ostali kukcojedi i glodavci te šišmiši (Chiroptera).

Na samom Biokovu 1964.g živjeli su veliki sisavci: divlja mačka, lisica, jazavac, kuna bjelica, tvor, lasica (V. F. Šabić).

Godine 1964. unesena je divokoza, muflon i srna, a došlo je i do populacijske eksplozije pojedinih vrsta.

- 22 -


- 23 -

BIOKOVO (2001. god.)

PODMORSKI ŽIVI SVIJET Zoobentonska naselja u priobalnom području istraživana su u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Ta

su istraživanja pokazala da je na širem području makarske luke prisutno dvjesto devet makrozoobentonskih vrsta (Porifera 28, Cnidaria 10, Mollusca 100, Annelida 10, Crustacea 22, Bryozoa 6, Echinodermata 20, Tumcata 12), te je zaključeno da nisu nastupile velike promjene u životnim sastojinama. (I. Grubelić 1993.)

KRAJOBRAZNE SPECIFIČNOSTI Sva ova istraživanja pokazuju da se na prostoru održala ravnoteža između prirodnog okoliša i kultiviranog

krajolika. To je posebna vrijednost ukupnog prostora, koja je zbog posebnih geomorfoloških osobina i vizualno saglediva te je atraktivnost krajobraznih slika najushićeniji doživljaj Makarskog primorja.

Prostor grada Makarske je prepoznatljiv zbog iznimne geološke, paleontološke, biološke i krajobrazne

specifičnosti te ih treba ovim Prostornim planom uvažiti i ostvariti ustavnu odredbu «očuvanja prirode i čovjekovog okoliša kao najviše vrednote».

Prostor je međutim posebno osjetljiv baš zbog svojih prirodnih osobina, kraškog prostora i posebno seizmičkih značajki terena.


GEOMORFOLOŠKE I SEIZMIČKE ZNAČAJKE TERENA Litostratigrafske značajke terena Splitsko-dalmatinske županije pa i područje Makarske izgrađuju sedimentne

stijene čija je starost u rasponu od trijasa do kvartara. Trijaski sedimenti zastupljeni su tinjčevim škriljevcima, vapnencima i pješčenjacima. Jurske su naslage zastupljene vapnencima s lećama dolomita, dobroslojevitim vapnencima i dolomitima,

debeloslojevitim vapnencima. Sedimenti jure izgrađuju dio šireg područja grebena Biokova. Kredne naslage (donja kreda) je zastupljena bazalnim vapnenačkim brečama i dobro slojevitim vapnencima na

padinama Biokova. Gornja je kreda zastupljena vapnencima i dolomitima različite debljine slojeva, a izgrađuje veći dio kopnenog područja.

Naslage tercijara izgrađuju širi obalni pojas. Prema starosti, to su naslage paleogena i neogena. Paleogen je na području zastupljen liburnijskim, eocenskim i oligocenskim naslagama. Nalazimo ih zajedno s

foraminiferskim vapnencima, vrlo male su debljine, a u višim dijelovima prelaze u lapore. Flišne naslage izgrađuju jugozapadne padine Biokova te obalno područje. Zastupljene su izmjenom breča,

brečokonglomerata, pješčenjaka, detritičnih vapnenaca i lapora. Približna debljina flišnih naslaga iznosi oko 800 m. Kvartarne naslage su pretežito zastupljene diluvijalnim brečama, zemljom crvenicom (u poljima i vrtačama) i

aluvijalnim nanosom. OSEJAVA I SV. PETAR S MORA (2001. god.)

GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Područje grada Makarske u smislu reljefa ima pozitivnih i negativnih oblika. Pozitivni oblici su različita uzvišenja, a negativni su predstavljeni udubljenjima. U terenu su egzodinamski faktori

(insolacije, voda, snijeg, led, vjetar, organizmi) rezultirali pojavama kao što su: ● abrazija (uz neuređenu obalu mora), ● erozija (u koritima vodotoka), ●odronjavanje (na dionicama jadranske turističke ceste i zasjecima i usjecima prometnica), ● osipanje (na padinama Biokova).

INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE I UVJETI RADA U TERENU

U inženjerskogeološkom smislu povoljne značajke za gradnju i stabilnost građevina imaju vapnenačke naslage, koje su većinom stabilne u prirodnim uvjetima i u slučajevima usijecanja i zasijecanja.

Tinjčasti pješčenjaci, lapori i fliš u cjelini su naslage kod kojih značajke glede stabilnosti u prirodnom stanju i u slučaju rada u njima, u mnogome ovise o položaju slojeva i njihovoj trošnosti.

- 24 -


- 25 -

Područja zahvaćena klizanjem su nepovoljna za bilo kakve građevinske zahvate, a rad u kvartarnim naslagama će ovisiti o njihovoj stišljivosti i razini podzemne vode.

OPĆE HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE STIJENA

Vapnenci i dolomiti se odlikuju pukotinskom poroznošću i u pravilu su dobro vodopropusne stijene. U kraškim područjima nema zadržavanja vode na površini, već se ona gotovo u cijelosti gubi u podzemlju.

Flišne su naslage, kao i tinjčasti škriljavci, gledajući u cjelini, vodonepropusne. No, u područjima s većim udjelom karbonatnih članova, voda ponire u podzemlje pukotinskim sustavima.

Lapori su vodonepropusni. Vodopropusnost crvenice ovisi o količini glinovite komponente, a pijesci su dobro vodopropusni.

SEIZMIČNOST

Cjelokupni teritorij grada Makarske seizmički je aktivan i sa seizmičkim rizicima.

U Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme pa su time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon, N.N 53/91. Tom sustavu odgovaraju karte rizika s povratnim periodom od 500 godina i seizmičke zone 6., 7., 8., 9. i 10. stupnja intenziteta prema Mercali Cancani Sieberg uz 63 posto vjerojatnosti pojave.

S obzirom da se očekuje vrlo brz prelazak Hrvatske na EURONORME, Hrvatska mora donijeti nove karte seizmičkog rizika bazirane na povratnom periodu od 475 godina, vjerojatnosti pojave od 50 posto, s izražavanjem seizmičnosti u ubrzanjima iznosa 0.04, 0.1, 0.2 i 0.3 Zemljine gravitacije. Područja ispod 0.04 Zemljine gravitacije neće se smatrati seizmički aktivnim.

Do izrade novih seizmoloških karata prilagođenih EURONORMAMA, aktualne Hrvatske karte moći će se primjenjivati tako da vrijedi karta s povratnim periodom od 500 godina a stupnjevi seizmičnosti 7., 8. i 9., MCS odgovaraju ubrzanjima 0.1, 0.2 i 0.3 g.

Za dobivanje cjelovite slike o geološkim, geomorfološkim i seizmičkim značajkama područja koji bi bili visoko

precizna i poželjna podloga za izradu Prostornog plana uređenja Grada, nužno je: - provesti istraživanja u svrhu izradbe karte geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije, - provesti istraživanja u svrhu izradbe seizmotektonske karte; - provesti istraživanja u svrhu izradbe inženjerskogeološke karte; - provesti istraživanja u svrhu izradbe hidrogeološke karte.

Navedena detaljna istraživanja za prostor obuhvata Plana nisu još izrađena. Prema preporuci Županijskog

plana, podloge su nužne za potrebe daljnje razrade i primjene Prostornog plana županije, a do njihove izrade gornji tekst, koji je izvod iz Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije, prihvaćen je primarno kao orijentacijski podatak o građi prostora; a u provedbi daljnjih radova na prostornoj dokumentaciji treba izraditi geotehničku i seizmičku mikrorajonizaciju te osigurati izradu seizmotektonske, inženjerskogeološke i hidrogeološke karte.


ZAŠTITA OD POTRESA Teritorij grada Makarske je sezmički

aktivan, a seizmički rizik je na svim dijelovima područja jednak.

Važeće seizmološke karte iz kojih se očitava stupanj seizmičke aktivnosti pojedinog područja krupnog su mjerila 1:1 000 000 i stoga nedovoljno precizne. Stoga je potrebno pristupiti izradi detaljnije karte seizmičkog rizika (prema preporuci Županijskog plana u mjerilu 1:100 000 za područje cijele županije).

Do izrade preciznije karte zaštita se mora provoditi sukladno važećim seizmičkim kartama, propisima i normama.

Protivpotresno projektiranje građevina kao i njihovo građenje mora se provoditi sukladno važećim zakonima, tehničkim propisima i normama. SEIZMOLOŠKA KARTA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE -IZVADAK IZ KARTE HRVATSKE

U tu svrhu potrebno je izraditi kartu seizmičkog rizika u mjerilu 1:100 000, koja mora biti usklađena sa

seizmičkim zoniranjem Hrvatske te s geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu 1:25 000, odnosno, mikrozoniranjem većih urbanih cjelina u mjerilu 1:5000. Do izrade ovih karata protivpotresno projektiranje i građenje mora se provoditi sukladno postojećim kartama.

Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog područja, kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za građevine od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građevine.

Lociranje novih naselja i velikih infrastrukturnih građevina u prostornoj dokumentaciji nižega reda mora se provoditi sukladno zoniranju Grada i mikrozoniranju urbanih cjelina. Kod rekonstruiranja postojećih građevina, izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama. U prostornoj dokumentaciji nižeg reda potrebno je izvršiti analizu utjecaja potresa na vitalne građevine visokogradnje i niskogradnje koje nisu građeni po suvremenim propisima i normama protivpotresne gradnje.

Prostornim planom načelno se postavilo grubo geotehničko zoniranje terena u smislu povoljnosti prostora za gradnju i stabilnost objekata prema razgraničenju na četiri kategorije:

- vapnenačke naslage koje su većinom stabilne u prirodnim uvjetima i u slučajevima usijecanja i zasijecanja ,

- tinjčasti pješčenjaci, lapori i fliš, naslage kod kojih stabilnost u prirodnom stanju, a u slučaju rada u njima, u mnogome ovise o položaju slojeva i njihovoj trošnosti,

- područja zahvaćena klizanjem su nepovoljna za bilo kakve građevinske zahvate.

- 26 -


PRIPADAJUĆI AKVATORIJ MORA

Obalno područje s pripadajućim morem daje prostoru grada Makarske poseban značaj. Obalna linija u duljini od 10,594 km je pretežno prirodna, bilo da je čine klifovi, stijene ili prirodne plaže. Samo je dio umjetno uređen - Donja luka i makarska luka.

Prema Konvencijama koje je potpisala RH treba uvažiti: «među prioritetnim staništima za zaštitu treba zaštititi

obalu i halofitna staništa, staništa obalnih škrilja, hridi i klifova», kao i zaštititi vrstu i staništa Smaragdne mreže 2001. (Emerald Network of Areas of special Conservation Interest).

GRADSKA LUKA

- 27 -


- 28 -

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru tablica 1. i 2.

Tablica 1.:

STANOVNICI POVRŠINA

popis 1981. popis 1991. popis 2001. GRAD MAKARSKA

km2 % broj % broj % broj %

GRAD MAKARSKA

UKUPNO 88,57 100,00

KOPNENO PODRUČJE

GRADA 12,56 14,19 9556 100,00 11958 100,00 13716 100,00

NASELJE MAKARSKA 9,86 78,50 11743 98,20 13381 97,56

NASELJE VELIKO BRDO

2,70 21,50 215 1,80 335 2,44

STANOVI DOMAĆINSTVA

popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001.

GUSTOĆA NASELJENOSTI 2001.

god. GRAD MAKARSKA

broj % broj % broj broj broj stan./km2

GRAD MAKARSKA

UKUPNO

KOPNENO PODRUČJE

GRADA 4771 100,00 6007 100,00 3817 4484 1095,62

NASELJE MAKARSKA 4643 97,32 3607 4375 1357,10

NASELJE VELIKO BRDO

128 2,68 77 109 124,10

Napomena: Gustoća naseljenosti odnosi se na površinu užeg područja grada. Pod ukupnom površinom Grada Makarske smatra se površina u koju se ubraja i površina Parka prirode

Biokovo i površina mora, odnosno površina unutar administrativnih granica. Površina užeg područja Grada odnosi se na područje bez Parka prirode Biokovo i bez mora, a dijeli se na

naselje Makarska i naselje Veliko Brdo. Unutar površine naselja Makarska je i zaseok Puharići, Makar, Mlinice i Kotišina, a unutar površine naselja

Veliko Brdo ubrajaju se i zaseoci Baškovići, Matići, Rusendići i Gojaci.


- 29 -

Tablica 2.:

STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI POVRŠINA

popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001. PODRUČJE GRADA MAKARSKE

km2 % ukupne površine broj % broj % broj broj

PARK PRIRODE BIOKOVO 25,36 28,64 - - - -

KOPNENO PODRUČJE GRADA 12,56 14,19 11958 100,00 13716 100,00 952,07 1092,04

POVRŠINA MORA 50,63 57,17 - - - -

UKUPNA POVRŠINA GRADA 88,57 100,00 11958 100,00 13716 100,00 135,01 154,86

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke

Prostorno-resursne značajke područja grada Makarske mogu se promatrati kao odvojene - prostor, prirodni

resursi, ljudski i gospodarski resursi, ali samo iz njihova međuutjecaja mogu se postaviti polazišta za prostorni razvoj.

Prostorni i urbanistički razvoj grada je odraz i posljedica prirodnih i povijesnih geopolitičkih odnosa u prostoru te se pri određivanju polazišta Prostornog plana mora sagledati povijesni razvoj.

POVIJESNI RAZVOJ

Geografske, ekološke i hidrološke osobine biokovskog područja vrlo su rano omogućile egzistenciju čovjeka. Obronci Biokova oduvijek su bili pogodni za razvoj stočarstva i ograničenog broja poljoprivrednih kultura. Prva naselja su se formirala na južnim padinama.

Prapovijesne epohe na ovom području nisu dovoljno istražene pa su ostaci iz paleolita, neolita, bakrenog i

brončanog doba rijetki. Počeci prapovijesnih naselja su na gradinama, uzvišenim mjestima srednje nadmorske visine. Gradinski sustav je imao prije svega obrambenu funkciju. To je etapa predrimskog doba ilirskog plemena Delmata. Gradinski sloj u širem prostornom okviru, brojne gomile i gradine zajedno s arheološkim nalazima potvrđuju da je Makarsko primorje potkraj stare ere bilo istočna periferija delmatskih oblasti.

Povijesne epohe su: I - antički sloj, prisutan u graditeljskim i arheološkim slojevima, II - srednji vijek, povijesne jezgre staroga grada, III - razdoblje turske vladavine, IV - period mletačke vladavine, V - Napoleonova vlast, VI - austrijska vlast VII - doba Jugoslavije, VIII – razvoj od osamostaljenja Republike Hrvatske.


I. Sudeći prema današnjim spoznajama, ovaj kraj je ostao po strani interesa grčkih kolonista. Sudbina užeg područja grada Makarske u doba rimske vladavine poznata je na temelju slučajnih arheoloških

nalaza. Na poluotoku Sv. Petar se u II. stoljeću nalazilo antičko rimsko naselje ladanjskih vila (villae rustice) s nazivom

Inaronija, zabilježena na znamenitoj Tabuli Peutingerijana kao manje sjedište, smješteno između jakih urbanih rimskih centara Salone i Narone. Za ovo područje se pretpostavlja da je pripadalo Naroni.

Dugo se smatralo da je Muccrum bio u Makru obzirom na povezanost imena, ali su arheološka istraživanja na

poluotoku Sv. Petra (1994.g) utvrdila ostatke naselja na glavici poluotoka. Antičko rimsko naselje na zapadnoj obali makarske luke živjelo je paralelno s ilirskim naseljem, koje će u V. i VI. stoljeću postati utvrđeno naselje na zaštićenom brežuljku. Danas je to selo Makar.

Na salonitskom crkvenom saboru 533.godine Muccur – Makar postaje biskupija.

Teodorik, kralj istočnih Gota, pobjeđuje Odoakara (kralja zapadnih Gota) te Dalmacija, a time i Makarsko primorje dolaze pod njihovu vlast.

Godine 548. utvrđeni grad Muccur se razara do temelja pod navalom Zapadnog Carstva.

II. U sedmom stoljeću počinje prodor Slavena i Avara na Jadransku obalu. Naseljava se Makarsko primorje i dolina Neretve. Biokovskvo-neretvansko područje spominje se pod nazivom Narenta, Paganija, Maronija i Krajina.

Konstantin Porfirogenet (905. – 959.) piše o Paganiji, kneževini Neretvanskoj, koja vlada ovim prostorom. Još naredna četiri stoljeća ovdje će biti Neretvanska kneževina. Na kraju XII. stoljeća centar se kneževine seli iz Makarske u Omiš.

U XIII. stoljeću otočnim prostorom kneževine vlada Venecija osim područja Primorja pod nazivom Krajina koja se okreće zaleđu i od 1326.g. postaje područje kojim vladaju bosanski banovi i kraljevi.

III. U XV. stoljeću Krajina će postati žarište diplomatske i oružane borbe Mlečana, hrvatsko - bosanskih velmoža i Dubrovčana. Godine 1452. humski herceg Stjepan Vučić Kosaća (1404. – 1466.) predaje Krajinu u ruke Mlečana, ali Turci su već iza Biokova, te 1492. g. odnosno 1498. godine zavladaju Makarskim primorjem za naredna dva stoljeća.

Makarska je bila jedini dalmatinski primorski grad u turskoj vlasti. Na prikazu Makarske na bakrorezu iz 1572. godine (G. F. Camocio) grad je prikazan unutar trokutastih

utvrđenih gradskih zidova s tri kule. Utvrde je gradio Hajrudin mlađi, graditelj Mostarskog mosta. Dva bogata vodotoka slijevaju se s biokovskih visina dajući prirodni okvir obrađenim poljima. Zaštićena prirodna luka između poluotoka Sv. Petra i Osejave očigledno je imala izrazitu pomorsku ulogu razvoja naselja. Dobro se razaznaje Franjevački samostan sv. Marije građen od 1502. –1523. g. na temeljima starijeg zdanja.

Makarska je Turcima važna zbog skele za trgovinu solju, žitom i drugom robom.

F. G. CAMOCIO – BAKROREZ MAKARSKE 1572.

- 30 -


- 31 -

centar mletačke vlasti i sjedište providura. Godine 1686. Makarska ima 2580 stanovnika. Zbog stalne opasnosti od Turaka, i podbiokovska sela se utvrđuju utvrdama i kulama. Utvrđena manja naselja i karakteristična fortifikacijska pučka arhitektura (kule i obzidane pećine podbiokovskih

sel

bličuje današnji urbanistički koncept Makarske. Calle larga - široka ulica siječe Makarsku od jednih radskih vrata do drugih. Niču provincijske plemićke palače, formira se gradski trg. Alberto Fortis nalazi 1772. g. asnobaroknu Makarsku s nekim klasicističkim elementima. Prostrani središnji trg je jedan od najmonumentalnijih i

najci čiji stanovnici

od poljoprivrede i stočarstva.

nova: kazalište, biblioteka). Makarska postaje i centar narodnjačkog pokreta u almaciji.

II. U doba Jugoslavije od 1918. do 1941. g. područje Makarske se i dalje razvija na osnovi poljoprivrede i sto

čke Jugoslavije se od ranih sedamdesetih snažno razvija turizam. Područje grada Makarske se znatno proširilo. Već se nakon potresa iz 1962.g napuštaju podbiokovska naselja, te se stanovništvo naselilo u Makarsku, u nova prigradska naselja. Mijenjaju se stara predgrađa (Bidol). Nova naselja mijenjaju fizionomiju negirajući dotadašnji tradicionalni način prostornog razvoja i građenja. Zatrpani su potoci i izvori, ribnik Peškera. Nasipavala se i širila obala i plaže. Grade se hoteli i brojne privatne kuće.

VIII. Od osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine, nakon stagnacije uzrokovane Domovinskim ratom, turizam se zadnjih nekoliko godina oporavlja. Međutim, promjene se odražavaju u neplanskoj i neprimjerenoj gradnji kojom se svojim glomaznim volumenima i nezgrapnim gabaritima narušava stoljetni sklad krajolika s tradicionalnom arhitekturom. POLAZIŠTA

Pregled etapa povijesnog razvoja Makarske pokazuje da se prostor koristio s obzirom na značaj koji je proizišao

iz političkih okolnosti i položaja grada u odnosu na pripadajuću političku državu. Nekad su te okolnosti favorizirale morski put ili neku drugu prometnu prednost, nekad se pak udaljenost od političkog središta naglašavala perifernim značajem, pa i zastojem razvoja. Svaka povijesna etapa je ostavila barem neke materijalne tragove koji će se štititi kao kulturno dobro.

IV. Godine 1684. Venecija uspostavlja vlast u Makarskom primorju nakon dugotrajnog Kandijskog rata. Makarska postaje

a) jedinstvene su u Dalmaciji (Veliko Brdo, Makar, Kotišina koju narod naziva Veliki Kaštel). One su možda već i u neolitu služile za iste namjene: skloništa, utvrde, stanovanje.

Godine 1717. i biokovsko područje se oslobodilo od Turaka. Zbog trgovine i pomorstva, od kraja XVII. stoljeća grad Makarska se razvija uz živu luku. Venecija uo

gk

strmijih u Dalmaciji. U Velikom Brdu, Makru i Kotišini se ispod starih srednjovjekovnih naselja organiziraju novi zaseo

žive

V. Francuska vlast je ovdje prisutna od 1805. do 1813. g., a zamijenila je kratkotrajnu austrijsku od 1797. do

1805. g. Francuska je vlada pridonijela razvoju ovog područja. Makarska je bila centar makarsko-vrgorskom području, te je uređeno sudstvo, školstvo i poštanska služba.

Od 1807. g počinju rusko-francuski sukobi te i Makarsko primorje postaje nesigurno područje neprestanih borbi, paljenja i pljačke.

VI. Doba austrijske vlasti traje od 1813. do 1918. g. Austrija nastavlja ono što je započela Francuska tj. daljnji razvoj cesta, sudstva i školstva. Razvija se pristanište s redovitim brodskim linijama. U drugoj polovici 19. i prvoj trećini 20. stoljeća Makarska doživljava ekonomski i kulturni procvat (osniva se niz kulturnih ustaD

Včarstva. Zahvaljujući prirodnim ljepotama počinje se razvijati turizam (hoteli Osejava, Miramare).

U doba II. svjetskog rata područje Biokova je centar snažnog partizanskog djelovanja, odakle su poduzimane

akcije u priobalju zauzetom od Talijana i Nijemaca. U doba Socijalisti


- 32 -

Značajke dosadašnjeg zauzimanja prostora i dosadašnjeg prostornog razvoja odrazit će se na polazišta za ovaj Prostorni plan na dva načina:

- nastavkom planski zacrtanog razvoja iz druge polovice 20. stoljeća na turističkoj djelatnosti, - reafirmacijom starijeg zauzimanja prostora u pribrežju podno Biokova uz povijesne jezgre (Veliko Brdo,

Makar, Kotišina) te stavljanjem i očuvanjem te aktivnom zaštitom kultiviranog krajolika u funkciji promijenjenog odnosa turističke ponude.

Prostorne razvojne značajke koje proizlaze iz resursa trebaju biti ograničene osjetljivošću resursa na

iscrpljivanje, odnosno pojedinačno odabranim kapacitetom nosivosti pojedinih elemenata .

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

Grad Makarska imao je prostorne urbanističke planove već od šezdesetih godina prošlog stoljeća, iako je još u pedesetim godinama prvi urbanistički plan napravio arhitekt Vlado Antolić. Taj je plan posebno značajan kao urbanistički plan doba moderne.

Grad se najviše planski proširio na nove površine između 1970. g. i 1980. g., a od 1990-ih proširenje se dogodilo i izvan zacrtanih planova spontanom i bespravnom gradnjom.

1. Generalni urbanistički plan Makarske, donesen je 1974. godine, 2. Zajednički prostorni plan općina Makarskog primorja nekadašnje općine Makarska donesen je 1985.

godine, 3. Revizije Prostornog plana općine Makarska, 1990., 1991., 1992. godine. (Glasnik Grada Makarske) i

1999. (Glasnik ŽSD).

Neke temeljne postavke ovih planova aktualne su i danas te se i novi Prostorni plan uređenja u mogućem kontinuitetu naslanja na njih. To se prije svega odnosi na već prvim planovima zacrtanu zaštitu pošumljenih prirodnih poluotoka Sv. Petar i Osejava, te određenu namjenu turističke zone Biloševac. Osim toga, ovi su planovi predvidjeli zauzimanje prostora za razvoj naselja do obilaznice, a pribrežje i padine Biokova kao zeleni okvir i kultivirani krajolik uz stare ruralne jezgre.

OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA a) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,

Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997.g.), temeljni je dokument prostornog uređenja, a polazi od načela održivog razvitka te postavlja koncepciju razvitka Hrvatske uz naglašavanje ekološke osjetljivosti prema okolišu i očuvanju njegovih vrijednosti. U sklopu provedbe konkretnih programa razvoja, naglasak razvoja vidi se u jačanju urbane mreže, stvarne brojčane i funkcijske snage gradova i naselja gradskog karaktera koji ju tvore i razvoju turizma u jadranskoj regiji.

U sustavu središnjih naselja grad Makarska je tretiran kao regionalno središte odnosno srednje razvojno središte

u kategoriji srednjih gradova. Osim toga, prostor grada Makarske je određen i po značaju različitih oblika turističke ponude te je tretiran i kao

turističko središte regionalnog značaja. Područje planine Biokovo proglašeno je parkom prirode. Položaj grada Makarske i izgrađeni turistički kapaciteti

daju prostoru mogućnost daljnjeg razvitka djelatnosti vezanih za turizam, ali uz stalnu brigu o zaštiti kvalitete okoliša kao osnovnog razvojnog resursa.

b) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,

Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1999. godine), donio je Hrvatski sabor u svibnju 1999. godine (“Narodne novine” 50/99.), a njime se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije s kojom čini zajednički dokument na razini države.


U planiranju uređenja područja naselja potrebno je provoditi konsolidaciju prostora naselja radi boljeg gospodarenja zemljištem, jačanja funkcija, obnove povijesnih središta i zaustavljanja širenja građevnih područja (točka 2.19.).

U kontekstu održivog razvitka posebna pažnja usmjerena je na zaštitu okoliša, ambijentalnih vrijednosti i prostornog identiteta gradova (točka 6.18.).

c) Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (usvojen je u listopadu 2002.g.) svojim osnovnim razgraničenjem površina te osnovnim infrastrukturnim sustavima, a naročito obvezama racionalnog korištenja prostora i zaštitom prirodnih i kulturnih vrijednosti registriranih u prostoru, odredio je temeljna polazišta ovog plana svojim Odredbama za provođenje i mjerama provedbe.

Grad Makarska i njegov prostor su valorizirani ovim planom kao središte mikroregije Makarskog primorja, kao

značajno prometno i funkcionalno odredište daljnjeg turističkog razvoja i kao funkcionalno upravno, obrazovno središte prostora.

Više od dvije trećine ukupnog administrativnog prostora zaštićeno je kao prirodni resurs (more i prirodna vrijednost planine Biokovo).

BIOKOVO (2001. god.)

Ovim Planom se za grad Makarsku, kao dijela obalne mikroregije Splitsko-dalmatinske županije, odnosno dijela prostorne cjeline Makarskog primorja, predviđa izrada Prostornog plana uređenja. Za dio Parka prirode županijskog značaja – Biokovo - predviđa se izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja. Za grad Makarsku predviđa se izrada Generalnog urbanističkog plana.

Prostor se ovim Planom razgraničuje na funkcionalne cjeline na osnovi administrativne podjele te prema

demografskim, razvojnim i drugim analizama. Prostor se dalje razgraničuje prema načinu korištenja temeljem uvjeta zaštite prostora (utvrđivanjem kategorija

zaštite) te kategorijom osjetljivosti. Odlukom Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije i propisanim uvjetima, razgraničenje prostora prema

načinu korištenja koje se utvrđuje Prostornim planovima općina i gradova, treba se temeljiti na uvjetima zaštite prostora i prema kategorijama osjetljivosti.

- 33 -


- 34 -

Zaštićeni dijelovi prirode koji su utvrđeni Prostornim planom uređenja Splitsko – dalmatinske županije su za grad Makarsku:

KATEGORIJA NAZIV DIJELA PRIRODE NASELJE STATUS ZAŠTITE

Park prirode Biokovo – dio registrirano

Miletin bor – botanički spomenik Veliko Brdo registrirano Paleolotički nalazi Ćurilo (paleontološki, geološki i zoološki) Makarska evidentirano Spomenik prirode Pojedine postaje poučnog ekološkog puta dr. fra Jure Radića evidentirano

Spomenik parkovne arhitekture Botanički vrt Kotišina Kotišina evidentirano

Poluotok Osejava Makarska evidentirano

Poluotok Sv. Petar Makarska evidentirano

Kanjon Vrutak Makarska evidentirano

Podmorje Makarska evidentirano

Značajni krajobraz

Područje Vepric – Ždrilo – Baškovići Veliko Brdo evidentirano Razgraničenje površina zaštićenih kulturnih dobara temeljeno na konzervatorskim podlogama PPSDŽ su:

NASELJE IME VRSTA STATUS ZAŠTITE

Makarska Makarska Urbana cjelina registrirano (RST-1052)

Makarska Obalno područje Kultivirani krajolik evidentirano

Makarska Makar Ruralna cjelina evidentirano

Veliko Brdo Žlib - Baškovići Ruralna cjelina evidentirano

Makarska Sv. Petar Arheološka zona evidentirano

Zaštićena izvorišta na području grada Makarske su izvor Vrutak i izvor Vepric.

Prostornim planovima uređenja Grada treba, prema Županijskom planu, razgraničiti prostor na građevinska područja:

- granice površina naselja, - površine za razvoj naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Unutar građevinskog područja planiraju se javne površine, površine za prateće sadržaje te površine za

infrastrukturu. Prostornim planom Grada prikazuje se izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja. Prostornim planom se utvrđuju uvjeti izrade planova užeg područja (GUP, UPU), te ograničenja građenja do

njihovog donošenja (čl. 104 Odluke PPUŽ). d) Postojeći Prostorni plan (bivše) općine Makarska

Dosadašnji Prostorni plan je dio nekadašnjeg Prostornog plana općine Makarska. (“Službeni glasnik Općine

Makarska “ broj 8/85). Revizije tog plana donašane su kao Izmjene u više navrata (1990., 1991., 1992. i 1999. g.).


Godine 1999. donijeta je Odluka o izmjeni i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Makarska za područje grada Makarske, a ona je obuhvatila i izradu Izmjena i dopuna Odredbi za provođenje. Ova odluka je trebala osigurati prostorno-planska rješenja u namjeni i organizaciji prostora, za uređenje i gradnju na svim područjima planiranih zahvata u prostoru, međutim je ostavila i mogućnost daljnje izgradnje putem lokacijske dozvole i neposrednog izdavanja građevinske dozvole.

Znači da se planski postupak razvoja u prostoru odvijao nekad bez sagledavanja cjelovitijeg prostora. Svrsishodan planerski postupak predviđa uređenje prostora kroz detaljnije planove koji hijerarhijski slijede

Prostorni plan. Dosadašnji plan određivao je samo obuhvat građevinskih područja, a ne i funkcionalna razgraničenja površina.

PROSTORNI PLAN IZ 1985. Ipak, u proteklom razdoblju bilo je doneseno više detaljnih planova koji su prethodili gradnji. Nedostatak je bio u

planskom dokumentu koji razgraničuje osnovno korištenje prostora grada i određuje kapacitete korištenja pojedinih namjena. Taj nepostojeći plan za cijelo područje Grada je Generalni plan uređenja.

Doduše, Makarska je imala Generalni urbanistički plan (1974. g), ali je on, nažalost, stavljen izvan snage početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

- 35 -


Dokumenti prostornog uređenja koji su izrađeni i usvojeni u proteklom razdoblju su: - Prostorni plan bivše općine Makarska, - PUP Makarska - Centar, - PUP Makarska – Batinići, - PUP Makarska – Ratac – Bili brig, - PUP Makarska - Volicija – radna zona, - PUP Makarska – Dugiš – sportsko - poslovna zona, - PUP Zelenka, - DPU Osejava 1, - DPU Gradska sportska dvorana Makarska, - DPU Zelenka 4, - DPU Donja luka 1, - DPU Donja luka 2, - DPU Donja luka 3, - DPU gradskog groblja Makarska.

Uz gore navedeno, tijekom navedenog razdoblja donesene su Izmjene i dopune nekih od gore navedenih planova.

e) Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora KARTOGRAM I.: RAZGRANIČENJE ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA (ZOP) Godine 2004. donijeta je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora kojoj je slijedila izmjena

i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije radi usklađenja s Uredbom.

- 36 -

Uredba je imala za cilj

zaštitu obalnog pojasa Republike Hrvatske u širini 1000 m kopnenog dijela od obalne crte i 300 m mora radi svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.


- 37 -

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

OCJENA STANJA

Ocjena stanja u prostoru grada Makarske pokazuje neujednačeno korištenje prostora te veliko saturiranje užeg

dijela prostora grada Makarske izgradnjom koja se odvija doduše kroz građevinske dozvole, ali ne i kroz planske razvojne vizije. Ova izgradnja je rezultat potreba pojedinačnih investitora za građenjem, a ne i uočenih posljedica na ukupno opterećenje prostora i usklađenih odluka za daljnje odvijanje kvalitete korištenja ukupnog gradskog prostora.

Nedostatak cjelovitih prostornih vizija najbolje se osjeća na neriješenim prometnim problemima. Promet sada već ugrožava odvijanje normalnog gradskog života. S druge strane, planski nekontrolirano povećanje gustoća i pretjerano povećanje koeficijenta iskoristivosti gradnje, ugrožava stambene uvjete susjeda te remeti kvalitetu korištenja javnih prostora.

Posebno ovu situaciju pogoršavaju slučajevi bespravne gradnje, uzurpacija javnih, parkovnih i pošumljenih

površina. Osim toga, pojavljuje se kaotična nova gradnja na prostorima tradicionalno korištenim kao poljoprivredni

prostori, uništavaju se maslinici, probijaju putovi na višim dijelovima pribrežja. Čak i dijelovi prostora za koje su postojali detaljni planovi nisu osigurali normalno korištenje prostora jer nisu

osigurane ni prilazne ceste, parkirališta, pa ni komunalni priključci. Ovakvo stanje pokazuje neorganizirano gospodarenje prostorom koje kao da je prepušteno jedino trenutnim

privatnim interesima, koji će naposljetku također biti ugroženi ovakvim stihijskim razvojem prostora.

Nažalost. tako je makarski prostor, od uzorno planiranog prostora s polovice 60-ih pa sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, zapao u žrvanj stihijskog iskorištavanja prednosti i atraktivnosti prostora. Cijena zemljišta, zbog prirodnih ljepota i mogućnosti turističke ponude, prevladala je razumno i pažljivo korištenje koje vrijednosti prostora ne bi umanjivalo.

Doba tranzicije pogodovalo je osjećaju da se svaki pedalj tla može prenamijeniti i da se može naplatiti. Nisu uspostavljeni elementi kontrole takvog razvoja u prostoru koji neće štetiti njegovom daljnjem razvoju.

Zavladao je izgraditeljski “boom” m2 za prodaju i preprodaju apartmanskog stana. Počela je potrošnja obale zadnjih očuvanih zelenih prostora. Započela je akumulacija pojedinačnog kapitala koja nije vodila računa o renti i vrijednosti ukupnog naslijeđenog uređenog prostora.

Ovo stanje nije karakteristično samo za Makarsku već i za cijelo priobalno područje Jadrana. Ipak, Makarsko

primorje se, na svu sreću, još uvijek u stupnju očuvanosti prirodnih prostora razlikuje od dijelova jadranske obale koja je djelomično već sasvim potrošena (izbetonirana i izasfaltirana).

U toj činjenici vidi se i osnovna mogućnost daljnjeg, ali planski usmjerenog razvoja, planskog razvoja koji će pronaći kompromisna rješenja između privatnih interesa i obveze održavanja kvalitete prostora. Takvog razvoja koji će organizacijom prostora (namjene korištenja i procjenom opterećenja korištenja) osigurati uravnoteženo gospodarenje prostorom, kao resursom i dobrom, koje međusobno dijele privatni i zajednički javni interesi.

OCJENA MOGUĆNOSTI Glavne prednosti kojima Makarska raspolaže i koje treba u svom razvoju što racionalnije koristiti su:

- povoljan prirodni položaj, Jadransko more i uopće morski potencijal, što joj sve osigurava ulogu posebnog razvojnog turističkog središta,

- ljudski potencijal, kulturna i prirodna baština i privlačna prirodna okolina, - prometna mreža koja, iako danas neadekvatno riješena, pruža mogućnost osiguranja pristupačnosti

prostoru, kao i protočnost u dijelovima izgrađenog tkiva, - komunalna infrastruktura koja većim dijelom zadovoljava potrebe opskrbe, a može se i nadograditi da

zadovolji i narasle buduće potrebe,


- 38 -

- vodno gospodarstvo sa sustavom vodoopskrbe Makarskog primorja te već izgrađen sustav odvodnje s pročišćavajućom stanicom koju je potrebno dovršiti s drugom kemijskom fazom uređaja za pročišćavanje, koji osigurava potrebne uvjete održavanja ekoloških uvjeta koji neće ugroziti čistoću mora.

DEMOGRAFSKA SLIKA PROSTORA

Demografski razvoj u prostoru grada Makarske bio je uvjetovan povijesnim i društvenim okolnostima vezanim za šire okruženje. Sam prostor je položajem, podnebljem i resursima bio naseljavan oduvijek, što potvrđuju mnogi povijesni artefakti u prostoru. Demografski razvoj samo u dvadesetom stoljeću doživio je kolebanja broja stanovnika.

Broj stanovnika je 1857. g. iznosio 1846 stanovnika. Godine 1990. broj stanovnika za cijelo Makarsko primorje iznosio je 11 016 stanovnika. Veći porast bio je

nakon Drugog svjetskog rata, te je 1961. iznosio 6713 stanovnika (Crkvenčić 1974). Nagliji porast broja stanovnika započinje razvojem turizma (1971. g. broj stanovnika je porastao u odnosu na 1961.g sa 3364 st. na 6713 st. odnosno za 85 %). U osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća je broj stanovnika rastao za 2,5 %, a index gustoće 1,25 ( 91/81).

Broj zaposlenih je 1991. g bio 4508. U devedesetim godinama zbog Domovinskog rata i gospodarskog zastoja smanjen je demografski rast, ali je broj stanovnika povećan mehaničkim prilivom.

Procijenjen broj za 2000. g. od 12 695 stanovnika potvrđen je, a i premašen popisom stanovnika iz 2001.

godine kada je iznosio 13 716 stanovnika. Prema podacima iz 2001. godine na području grada Makarske živjelo je 13 716 stanovnika, a u samom gradu

Makarska bilo je 13 685 stanovnika. U tom posljednjem razdoblju porastao je broj kućanstava na 4484 u 2001.g. sa 3817 u 1991. godini. Istodobno

se povećao broj stanova na 6007 u 2001.g. od broja stanova iz 1991. g. kada je on iznosio 4771. Međutim, promijenjen je odnos stalno naseljenih stanova i ostalih. Godine 2001. bilo je 653 stambene jedinice koje nisu bili stanovi za stalno stanovanje, dok je 1991. g. taj broj iznosio 1087.

Grad Makarska ima gustoću naseljenosti oko 70 st./km2 te je jedno od najnaseljenijih područja kako županije

tako i države. Pri procjeni budućeg razvoja stanovništva potrebno je uočavati uzrok dosadašnjeg razvitka i stanje demografske strukture jer će ona utjecati na budući razvoj. Realno je očekivati daljnji pad stope nataliteta. Karakteristično je za stanovništvo cijele županije «demografsko starenje». Dosadašnji demografski razvoj određivala je migracijska komponenta (vezano za ekonomske čimbenike i gravitacijska područja).

U procjeni demografske osnove za buduće razdoblje mogu se uzeti sljedeći uvjeti: fertilitet ostaje na niskoj

razini, mortalitet ostaje na istoj razini, imigracijski procesi se smiruju i stagniraju – odnosno predviđa se usporavanje rasta stanovništva.

Županijskim planom se očekuje prirodni prirast u odnosu na stanje iz 1991. za 55 000 stanovnika odnosno 11

%. Linearna procjena za grad Makarsku bi bila sa 11 958 stanovnika u 1991. g. na 13 400 za 2015. g. Međutim, migracijski je priljev u područje grada Makarske bio veći nego u cijeloj županiji, te se može ocijeniti i veće povećanje (do 15 %) odnosno do 15 000 stanovnika za predviđeno razdoblje.

Površina u km2 za grad Makarsku bez površine Parka prirode Biokovo od 25,36 km2 iznosi 12,56 km2.

Gustoća stanovništva je 2000 g. iznosila 70 st./ha, što je iza Splita (120 st./ha) druga gustoća na području Županije. Prema postavkama Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije trebalo bi ovu gustoću održati, a ne povećavati.

Broju stalnog stanovništva treba u procjeni dodati i predviđeni broj povremenih stanovnika (turistički ležaji). Prema PPSDŽ planirano je u gradu Makarskoj za 2015. g. 2500 povremenih stanovnika, a planirani broj ležaja u turizmu 12 500 (ukupno 15 000).

Na području grada Makarske prema važećem Prostornom planu građevinsko područje planirano je na 426 ha. Broj zaposlenih u Makarskoj u proteklih 10 godina bilježio je znatne promjene - u nekim djelatnostima njihov se

broj smanjio (prerađivačka industrija, građevinarstvo). Predviđa se oporavak gospodarstva ne samo u turizmu već i u drugim djelatnostima.

Prema PPSDŽ planira se za grad Makarsku površina gospodarske namjene proizvodnog karaktera od 21 ha.


- 39 -

Prema Prostornom planu Splitsko – dalmatinske županije grad Makarska unutar svojih administrativnih granica

ima u svom sastavu dva naselja – naselje Makarska i naselje Veliko Brdo gdje je naselje Makarska određeno kao regionalno srednje razvojno središte i gradsko sjedište, a naselje Veliko Brdo spada u ostala naselja.

STANJE INFRASTRUKTURNOG SUSTAVA

Cestovni promet

Grad Makarska zahvaljuje svoj povijesni razvoj geografskom položaju koji je uvjetovao longitudinalne

komunikacije duž obale i poprečne veze u dubinu kopna ili prema morskim vezama koje su odredile najpovoljniji položaj za smještaj naselja. Povijesne trase su i danas prisutne i korištene.

Međutim, prometni sustav se trebao dograđivati zajedno s rastom naselja, promjenom prometnih sredstava ili promjenom određenih namjena korištenja.

Veliki prostorni rast grada Makarske nije, nažalost, bio pravodobno dopunjavan izgradnjom novih prometnica i zadovoljenjem promijenjenih standarda za odvijanjem prometa.

Područjem grada Makarske prolaze sljedeće državne ceste (NN 25/98):

- državna cesta D 8 (GP Pasjak – Šapjane – Rijeka – Zadar – Split - GP Klek -GP Zaton Doli – Dubrovnik – GP Karasovići),

- državna cesta D 411 (Makarska (D8) – trajektna luka), - državna cesta 512 Makarska (D8) –Ravča (D62).

Područjem grada Makarska prolaze sljedeće županijske ceste:

- županijska cesta 6196 Veliko Brdo – D8, - županijska cesta 6197 Makarska D411 – D8.

Cestovni i ulični profili ne odgovaraju rastu prometa s obzirom na broj stanovnika i turista. Nekadašnja

magistrala, državna cesta D8, nikada nije izgrađena u dovoljnom, svom punom profilu da primi pojačan turistički, ali i teretni promet. Grad Makarska se toj nekadašnjoj obilaznici odavno sasvim približio i preskočio njenu trasu u dubinu prostora. Nisu, međutim, izvedena odgovarajuća raskrižja niti osigurani sigurni prijelazi. Neplanski rast prema dubini prostora (npr. uz cestu za Veliko Brdo) nije ostavljao dovoljno prostora za potrebne rekonstrukcije i neophodna proširenja prema zahtjevima prometnog standarda.

Poseban problem predstavlja promet u mirovanju. Računajući s normativom 1 parkirno mjesto na 3 stanovnika,

što je stvarno minimum, u Makarskoj već odavno nedostaju parkirališta i garaža. Stanje je pogoršano i povećanjem gustoća stanovanja na planiranim područjima (Zelenka, Istok). Čak ni hotelski objekti nemaju odgovarajuća parkirališta.

Sve je to dovelo do toga da je jedan od ograničavajućih faktora daljnjeg razvoja grada Makarske neadekvatnost

prometnog sustava odnosno nedovoljni kapaciteti mreže prometnica i prostora za parkiranje uz pojačanu teškoću rješavanja prometa s obzirom na morfologiju terena.

Vodoopskrba

Cjelokupno područje grada Makarske opskrbljuje se vodom iz sustava regionalnog vodovoda Makarskog primorja, koji crpi vodu iz rijeke Cetine.

Na području grada Makarske postoje dva lokalna izvorišta Vrutak i Vepric, koji se također koriste za vodoopskrbu. Lokalna izvorišta su kraškog karaktera, što znači da u ljetnom razdoblju imaju minimalnu izdašnost. Cjelokupna vodoopskrba najviše se bazira na kapacitetima regionalnog vodovoda.

Trenutno stanje vodoopskrbe na području grada Makarske je takvo da se postojeći kapaciteti nalaze na granici

potpune iskorištenosti što je posljedica pretjerane stanogradnje – stanova za tržište. Magistralni cjevovod može još uvijek osigurati dodatne količine vode za potrebe grada Makarske, ali je potrebno

hitno izgraditi dodatne kapacitete vodosprema, za prevladavanje vršnih opterećenja u potrošnji.


- 40 -

Naselje Veliko Brdo priključeno je na vodoopskrbni sustav regionalnog vodovoda Makarskog primorja, ali je posljednjih godina zbog naglog razvoja naselja dolazilo do nestašica vode koje se mogu prevladati samo izgradnjom novih objekata i uređaja vodoopskrbe (vodosprema i crpna stanica).

Naselja Makar i Puharići nisu uključeni u vodoopskrbni sustav pa je potrebno izgraditi planirane objekte za što su već pribavljene građevinske dozvole. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava „Sjever 2 – Makar – Puharići – Veliko Brdo“ riješit će se vodoopskrba Makra, Puharića i Velikog Brda te drugih područja na tim visinskim kotama (od 100 do 250 mnv).

Potrebno je posvetiti veću pažnju utvrđivanju zaštitinih zona izvorišta Vrutak i Vepric te obuzdati već prisutnu

bespravnu izgradnju u tim zonama (zaštitna zona Vepric).

Odvodnja

Grad Makarska ima riješen sustav odvodnje otpadnih voda s trima crpnim stanicama i podmorskim ispustom. Uređaj za mehanički predtretman otpadnih voda na poluotoku Sv. Petar nije nikad profunkcionirao pa se

pristupilo gradnji novog uređaja kakvog imaju mnogi gradovi i naselja sa značajnom izraženom tendencijom zaštite voda priobalnog mora.

Uređaj za mehanički predtretman na poluotoku Sv. Petar treba što prije dovršiti kako bi se u velikom postotku zaštitila kvaliteta obalnog mora i biljni i životinjski svijet u podmorskom priobalju.

Na poluotoku Sv. Petar rezerviran je prostor za izgradnju biološkog ili kemijskog uređaja, što će se utvrditi

posebnom studijom. Naselja Veliko Brdo, Puharići i Makar nemaju izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, ali novoizgrađeni objekti

na perifernim dijelovima grada Makarske omogućuju relativno brz priključak na sustav odvodnje u gradu Makarska.

Elektroopskrba

Postojeći sustav elektroopskrbe sastoji se od:

1. Prijenosnih objekata:

- trafostanice 110/35/10 kV Makarska instalirane snage 1x40+1x20+1x8 MVA i 6,8 MW vršnog opterećenja distributivnog konzuma ostvarenog u 2004. godini,

- dalekovoda 110 kV Kraljevac – Makarska, presjeka 240/40 AL/Č+50 Č, - dalekovoda 110 kV Opuzen – Makarska, presjeka 240/40 AL/Č+50 Č .

2. Distribucijske mreže koja se sastoji od:

- trafostanice 35/10 kV Makarska, instalirane snage 2x8 MVA i 12,4 MW vršnog opterećenja ostvarenog u 2004. godini.

- dalekovoda 35 kV TS 110kV Makarska-TS 35kV Makarska, presjeka 120 mm2 Ač. - dalekovoda 35 kV TS 110kV Makarska-TS 35kV Baška Voda, presjeka 120 mm2 Ač. - dalekovoda 35 kV TS 35kV Makarska-TS 35kV Podgora, presjeka 120 mm2 Ač. - kabelskog raspleta 10 kV ukupne dužine cca 24,0 km za napajanje TS 10/0,4 kV - dalekovoda 10 kV ukupne dužine 4,5 km. - pedeset i tri trafostanice 10/0,4 kV, od čega 46 “gradskih”, 3 “blindirane”, 2 “stupne” i 2 “tornića”. - pripadajuće niskonaponske električne mreže za napajanje distributivnih potrošača.


- 41 -

● POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA GRAD MAKARSKU U 1999. GODINI U MWh:

110 kV 35 kV 10 kV kućanstvo I tarifna grupa

II tarifna grupa

javna rasvjeta Ukupno

MAKARSKA 0 0 10 801 34 885 10 745 11 067 2554 70 053 Preko 70 % postojećih potrošača napaja se električnom energijom iz trafostanice 35/10 kV Makarska.

Trafostanica je izgrađena 1961. godine, kada je ugrađena danas već zastarjela oprema što umanjuje sigurnost i pouzdanost napajanja potrošača. Trafostanica s instaliranom snagom 2x8 MVA i ostvarenim vršnim opterećenjem u 2004.godini od 12,24 MVA, nema rezerve u snazi transformacije te nije zadovoljen kriterij n-1.

Srednjonaponska električna mreža koja napaja ovu trafostanicu je radijalna i također nema zadovoljen kriterij n-1.

Preostali dio potrošača se napaja iz trafostanice 110/35/10 kV Makarska, koja u distributivnom dijelu ima dva transformatora instalirane snage 1x20+1x8 MVA. Ostvareno vršno opterećenje u 2004. godini iznosi 6,8 MVA od čega cca 60 % otpada na grad Makarsku.

Ova trafostanica je u mogućnosti preuzeti veći dio potrošnje Makarske, a da bi se to ostvarilo potrebno je izgraditi srednjonaponski rasplet.

Od ukupne dužine 10 kV vodova najveći dio, oko 85 %, su kabelski vodovi, a kako se radi pretežno o gradskoj mreži koja se prva kablirala, zastupljenost "starih" kabela s papirnom izolacijom (IPO) znatno je veća nego s plastičnom izolacijom.

Može se govoriti o dobroj izgrađenosti srednjonaponske električne mreže na području grada Makarske. Analiza izvanrednih uklopnih stanja pokazala je da svi izvodi imaju mogućnost rezervnog napajanja. U slučaju

ispada kabela na početku bilo kojeg srednjonaponskog izvoda moguće ih je napojiti preko drugog izvoda uz zadovoljavajući pad napona i opterećenje vodova.

Postojeća niskonaponska električna mreža u gradu i na području novih gradskih predjela je uglavnom kabelska. U prigradskim naseljima i ruralnim sredinama je zračna, izvedena samonosivim kabelskim snopovima (SKS) ili

s neizoliranim vodičima pretežno na drvenim stupovima što je u koncepcijskom i tehničko-tehnološkom pogledu zastarjelo i neadekvatno rješenje te rezultira nedovoljnom pouzdanošću i lošom kvalitetom isporučene električne energije.

Telekomunikacije Stanje mreže postojeće fiksne i mobilne telekomunikacije za sada zadovoljavaju potrebe grada Makarske. Odašiljači i veze imaju na širem području grada Makarske RTV odašiljač na Biokovu kota Sv. Jure (1762 mnv,

visina stupa 84 m) i plansku lokaciju Makarska (TV pretvarač). Lokacija pretvarača je bila predviđena na području zaštićenog parka Sv. Petar. Međutim, može se premjestiti za 600 m od kote 31m tj. izvan zaštićenog područja. Danas je to definirana točka GSM bazne postaje.

Odlaganje otpada Komunalni otpad na području grada Makarske se odvozio na deponij komunalnog otpada “Donja gora” na

području općine Podgora. Količina komunalnog otpada u godini 2001. iznosila je 20 007 tona. Postupanje s otpadom temeljilo se na Programu postupanja s otpadom Splitsko-Dalmatinske županije koji je

donijela Županijska skupština 2000 g. Prostornim planom županije predviđena je postupna promjena stanja s odlaganja na tehnološko zbrinjavanje i

obradu u centru za gospodarenje otpadom (CZGO). Do izgradnje i puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom potrebno je izvršiti sanaciju postojećih odlagališta te za više općina i gradova odrediti jedan nadzirani komunalni deponij.

Kako su jedinice lokalne samouprave dužne riješiti zbrinjavanje otpada za svoj teritorij (odnosno dogovorno više

njih naći zajedničko rješenje), Prostornim planom grada Makarske odredit će se privremeno odlagalište ili prostor za pretovarnu stanicu (razvrstavanje, obrada ) do puštanja u rad centra.


- 42 -

Komunalno odlagalište mora imati pristup, primjerenu ogradu, stalni nadzor ulaza otpada, evidenciju dovoza otpada i povremenu kontrolu te zadovoljiti ostale propisane uvjete.

Pri zbrinjavanju otpada najvažnije je u budućnosti smanjiti količinu otpada koji se mora deponirati. Pomoću pravodobnog odvajanja otpada i sakupljanja prema reciklirajućim sirovinama te izgradnjom transfer stanica i reciklažnih dvorišta, smanjit će se količine otpada koje treba odlagati.


- 43 -

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA


- 45 -

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

Ciljevi su utvrđeni prema Planu prostornog uređenja Splitsko-dalmatinske županije, prema Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora te smjernicama i kriterijima za prostorno planiranje (3.2.2.4.4.).

Ciljevi uvažavaju prirodne i razvojne karakteristike prostora, racionalno dimenzioniranje naselja (građevinskih

područja), cjelovitost sustava prirodne osnove i funkcionalnosti gospodarstva. Uz to ciljevi prostornog razvoja grada Makarske proizlaze iz obveze osiguranja održivog razvoja uz podizanje

ukupne kvalitete života te zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Prostorni plan temeljen je na načelima Agende 21, Aalborške povelje, pokretu zdravih gradova i dr.

Opći ciljevi razvitka grada Makarske su: - razvijati prepoznatljivo mikroregionalno središte županije, te i nadalje posebno turističko središte

Makarske rivijere, - stvarati preduvjete za optimalizaciju i daljnji razvoj turističke funkcija grada, ali istodobno i osigurati

odvijanje ostalih gradskih funkcija, - planirati prostornu redistribuciju društvenih sadržaja i rasterećenje gradskog središta, - odrediti prostorne mogućnosti za novu urbanizaciju grada Makarske, - očuvati prirodne prostore i krajolik te ih pridružiti funkcioniranju grada i turističke ponude, - zaštititi prirodnu, parkovnu i kulturnu baštinu graditeljskog nasljeđa.

Pojedinačni ciljevi prostornog razvoja su:

- unaprijediti stanje komunalne opremljenosti i društvene strukture, - stvoriti uvjete za korištenje i uređenje prostora naselja, - organizirati uvjete za uređenje izdvojenog turističkog područja Biloševac.

2.1.1. Razvoj grada Makarske i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Dosadašnji razvitak grada Makarske se oslanjao na funkcije regionalnog središta (upravne, gospodarske, trgovačke, poslovne, turističke, kulturne, zdravstvene), koje ostaju temelj daljnjeg razvoja. Međutim, osnova gospodarske djelatnosti grada Makarske bit će turizam. Potrebno je turističku ponudu planirati za nove razvojne zamahe, ali održati atraktivnost prostora i stvarati dodatne privlačne ponude za novu turističku potražnju. Grad Makarska treba ostati naročita turistička destinacija u skladu s njegovim položajem i pejzažnim vrijednostima.

Funkcije bitne za razvoj grada su: - Stanovanje, - Prometni sustav grada, - Infrastrukturni sustav grada, - Sustav javnog prijevoza putnika, - Mreža trgovačko-uslužno-poslovnih centara, - Ustanove kulture, - Mreža školskog obrazovanja, - Mreža objekata za šport i rekreaciju, - Turističke zone.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Racionalno korištenje prirodnih izvora obveza je svakog razvojnog plana. Prirodni resursi (voda, tlo i dr.) svojim kapacitetima određuju i ograničavaju razvoj u prostoru. Iscrpljivost prirodnih izvora dovela je do načela procjene održivog razvoja. Ti su prirodni izvori kriterij za određivanje kapaciteta korištenja nekog prostora. Međutim, i sam je prostor potrošiv. Možda se to nigdje drugdje ne uočava kao na obalnom prostoru. Upravo je ubrzana potrošnja obalnog prostora upozorila planere na poseban racionalni pristup u određivanju namjene korištenja prostora.

Treba naglasiti da je «Prostor» Ustavom Republike Hrvatske definiran kao nacionalno dobro.


- 46 -

Strategija prostornog razvoja Hrvatske, jadranskog prostora, te Splitsko-dalmatinske županije, odredila je racionalno korištenje i obazrivo korištenje prirodnih resursa, a za prostor dana su ograničenja pretvaranja i promjene namjena korištenja prostora te smanjenje potrošnje prostora kroz smanjenje i racionalni proračun građevinskih područja.

Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora odredila je uvjete i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u širini 1000 m kopna od obalne linije, te 300 m mora, u svrhu očuvanja prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika, osiguranja slobodnog pristupa obali i prolaza uz obalu, očuvanja prirodnih plaža i šuma te poticanja prirodne obnove šuma, zaštite od planiranja novih građevinskih područja i ograničavanja gradnje u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Očuvanje ekološke stabilnosti obveza je društva i lokalne zajednice. Čuvanje ekološke stabilnosti počinje sviješću o opasnosti promjena ekoloških uvjeta. U planerskom smislu znači pronalaženje optimalnih odnosa površina koja predstavljaju ekološka uporišta i drugih površina korištenja prostora. Ekološku stabilnost osiguravaju i mjere sprječavanja negativnih utjecaja na promjenu uvjeta, kao i mjere zaštite od negativnih utjecaja.

Načelo spriječiti, izbjeći, zaštititi i nadoknaditi ekološku stabilnost u dokumentima prostornog uređenja ugrađuju se zaštitom vrijednih dijelova okoliša (šuma, tla, voda), predviđanjem zaštitnih pojasa uz moguće zagađivače okoliša, određivanjem mjera zaštite koju je nužno provesti te takvim razgraničenjem namjena korištenja prostora koje neće dovesti do konflikta korištenja i ekološke stabilnosti (preopterećenjem kapaciteta korištenja npr.) niti do međusobnih konflikata pojedinih korištenja prostora.

Prostorni plan je instrument zaštite ekološke stabilnosti i zaštite očuvanja vrijednih dijelova okoliša. To mu je primarna zadaća.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

Grad Makarska kao administrativna jedinica svoj prostorni razvoj bazira na daljnjem korištenju svog prostora na racionalan način. Racionalan način korištenja prostora znači definirati daljnji održivi razvoj uz očuvanje vrijednosti svog prostora koja je:

- sama po sebi prirodna, - po svom dosadašnjem razvoju kulturna, - po načinu ponude vrijednosti prostora turističko-rekreativna, - po ostvarenom značaju preuzimanja središnjih funkcija društvena, - po svom ljudskom resursu demografska.

Ciljevi prostornog razvoja na području grada Makarska mogu se konkretizirati na:

- uspostavu ravnomjernijeg korištenja prostora namijenjenog naselju i prostora koji su predviđeni za gospodarski razvoj (turizam prije svega) na način da se ne pogoršavaju stambeni, prometni, ekološki i socijalni uvjeti današnjeg i budućih naselja,

- unapređenje poljoprivrede i zaštite djelatnosti vezanih za podbiokovske jezgre kako bi se očuvalo autohtono korištenje kultiviranog krajolika,

- aktivna zaštita pošumljenih dijelova prostora kao rekreacijskih prostora uz obvezno uvažavanje pojedinačne zaštite specijesa i biološke raznolikosti,

- stavljanje registriranih i evidentiranih prirodnih i kulturnih dobara pod efikasnu i cjelovitu zaštitu, - upoznavanje javnosti s procedurama i obvezama donošenja prostorno planske dokumentacije kao

instrumenta zajedničke kontrole procesa i gospodarenja ukupnim prostornim resursom.


- 47 -

2.2.1. Demografski razvoj

Demografski razvoj u ovom prostoru bio je oduvijek izložen i ovisan o društveno-političkim prilikama. Makarska je u dvadesetom stoljeću imala nekoliko perioda naglijeg demografskog rasta, a i periode stagnacije.

Jači mehanički priljev dogodio se i u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća (uzrokovan ratnim

okolnostima priljevom izbjeglica). Demografski porast (i prirodni i mehanički) poklapao se inače s gospodarskim rastom, naročito s razvojem turizma te je najveći bio između 1971. i 1991. Godine 1981. je prema popisu stanovnika Makarska imala 9556 stanovnika, a 1991. g. 11 958 stanovnika.

Dovršenjem tranzicijskih procesa, stabilizacijom prilika u regiji te daljnjim razvojem turističke djelatnosti za

očekivati je da će se nastaviti trend laganog demografskog porasta. Demografska slika će se stabilizirati (po popisu 2001. g. Makarska broji 13 716 stanovnika). Pretpostavka je da će se u narednom periodu broj stanovnika kretati oko 14.000 do 15.000 stanovnika.

Prognoza broja stanovnika prema podacima Statističkog zavoda za Splitsko-dalmatinsku županija iznosila je za 2015. g. za Makarsku 13 400 stanovnika. Postupnim demografskim rastom broja stanovnika u zaleđu i zabiokovlju koji se očekuje obnovom seoskih gospodarstava i pojačanim razvojem zahvaljujući izgradnji prometne infrastrukture, očekuje se ukupni porast demografskog kontingenta koji će biti orijentiran na Makarsku kao svoje središte i do 20 000 stanovnika. ● STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI – POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE

NASELJE SPOL UKUPNO 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49

GRAD MAKARSKA SVI 13. 716 815 854 937 1.011 1.041 957 1.000 981 1.101 1.034

M 6.616 407 405 491 489 525 470 487 469 516 500 Ž 7.100 408 449 446 522 516 487 513 512 585 534

MAKARSKA SVI 13.381 793 829 914 987 1.023 940 976 956 1.071 1.008 M 6.449 398 391 477 476 515 466 475 456 502 483 Ž 6.932 395 438 437 511 508 474 501 500 569 525

VELIKO BRDO SVI 335 22 25 23 24 18 17 24 25 30 26

M 167 9 14 14 13 10 4 12 13 14 17 Ž 168 13 11 9 11 8 13 12 12 16 9

NASELJE SPOL 50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 I VIŠE NEPOZNATO

GRAD MAKARSKA SVI 967 671 739 575 436 299 139 83 25 8 43

M 470 333 364 296 195 103 45 25 4 6 20 Ž 497 338 375 279 241 196 94 58 21 6 23

MAKARSKA SVI 946 650 723 564 423 288 136 82 25 8 39 M 461 323 353 290 190 100 44 24 4 2 19 Ž 485 327 370 274 233 188 92 58 21 6 20

VELIKO BRDO SVI 21 21 16 11 13 11 3 1 - - 4

M 9 10 11 6 5 3 1 1 - - 1 Ž 12 11 5 5 8 8 2 - - - 3


- 48 -

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

Prostorni model razvoja grada odabire i stvara uvjete za organizaciju koji utječu na karakter budućeg okruženja. Prostorna struktura grada, oslanja se na povijesni razvoj i postojeće stanje standarda gradskih funkcija, prirodni

okvir i njegove optimalne mogućnosti korištenja. Prostorna razvojna struktura postavljena je tako da:

- daljnji prostorni razvoj širi u dubinu gradskog prostora, - obalnu crtu i litoralni pojas štiti od daljnje izgradnje (100 m) te se osigurava javno korištenje cijelog

obalnog pojasa (lungo mare, plaže, parkovi), - promet rješava u skladu s novim potrebama trasirajući novu obilaznicu, a trasu dosadašnje obilaznice

D8 tretirat će kao gradsku prometnicu s povećanim brojem prometnih pravaca u dubinu prostora, - omogućava rekonstrukciju zanemarenih prostora podbiokovskih sela, - povećava društveni standard na cijelom prostoru Grada, - turističko-rekreativna područja rješava kao cjeloviti planski sustav, - dosadašnje prirodne dijelove prostora štiti od prenamjene ( Biokovo, Vepric, etnozone i kultivirani

krajolik, prirodne glavice i vrhunce, Osejavu), - za prostor Biloševca, kao područja izdvojene namjene, predviđa se pažljivo planiranje ugostiteljsko -

turističke zone s maksimalnim uvažavanjem i očuvanjem vrijednog pejzaža.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja odvijat će se osiguranjem novih površina - zona za razvoj sustava – mreža društvene infrastrukture koje su bitne za grad, ali i za daljnji turistički razvoj grada (rekreacija, sport, zdravstvo, kultura i sl.).

Jedan od ciljeva je grad Makarsku razvijati u dubinu prostora prema Velikom Brdu i Kotišini. Predviđa se obnova tj. revitalizacija ruralnih jezgri (Baškovića, Velikog Brda, Puharića, Makra, Mlinica, Kotišine)

u skladu s konzervatorsko - zaštitnim uvjetima.

Za Makarsku je od najveće važnosti uspostavljanje takva prometna sustava koji će osigurati protočnost prometa na području cijelog grada te povećati prometni standard, ali i odteretiti grad od rastućeg pritiska individualnih vozila.

Tako se ciljevima prometnog plana određuju: 1. dovršenje izgradnje ili izgradnja najvažnije ceste državne razine (nova obilaznica Makarske) kojom se

postiže uklanjanje tranzitnog prometa s gradskih ulica; 2. odterećenje gradskog središta od prometa s dijelovima potpuno namijenjenih pješaku (oblikovanje

pješačkih zona i šetnica); 3. primjereno dimenzioniranje garažno - parkirališnih objekata na rubovima gradskog središta; 4. razvoj sekundarne cestovne mreže u pojedinim gradskim četvrtima rješavat će se Generalnim planom

uređenja grada Makarske.

Uz prometni sustav važan je i razvoj elektroenergetske mreže. Kao što je navedeno u analizi i ocjeni stanja, elektroopskrbu u gradu Makarskoj treba pojačati kako bi postojeća

i planirana potrošnja bila pokrivena 100 %. To se treba postići novim trafostanicama kao i obnovom i novim mrežama. To znači da će kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe grada Makarske trebati paralelno rješavati dva

temeljna pitanja:

1. Sanaciju i dogradnju postojećeg sustava što je započeto prije nekoliko godina rekonstrukcijom tadašnje TS 110/35 kV Makarska na TS 110/35/10 kV Makarska i ugradnjom transformatora 110/10 kV od 20 MVA.

2. Izgradnju novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i prostornom razvitku grada kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama područnih distribucijskih mreža, s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava distribucijskih napona i novih tehničko-tehnoloških rješenja ugradnjom nove opreme i uređaja.


2.2.4. Zaštita pejzažnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno povijesnih cjelina

Dvije su osnovne izuzetne pejzažne i prirodne vrijednosti prostora grada Makarske: planina Biokovo i more s prirodnom obalom. Obje ove vrijednosti su zaštićene obvezom iz Županijskog plana: Biokovo je zaštićeno kao park prirode, morski akvatorij duž neizgrađene obale posebno je zaštićen u širini od 300 m te pojas obale u širini od 100 m na dijelu neizgrađenog dijela građevinskog područja izdvojenih namjena te 70 m na dijelu neizgrađenog dijela građevinskog područja unutar naselja. Uz to, Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora određuje se način korištenja prostora na području kopna u širini od 1000 m od obalne linije.

Te dvije izuzetne vrijednosti od posebnog su značaja za sam grad Makarsku. One predstavljaju najveće pejzažne vrijednosti i osobitost su turističke ponude. Izuzetna ljepota blizine planinskog masiva i pitome obale odavno je opisana, a bila je jedan od osnovnih preduvjeta razvoja turizma na ovom području.

Te dvije velike pejzažne slike i osebujna prizorišta moraju se štititi ne samo kao cjeline već i u dijelovima na pojedinačnim pejzažnim prirodnim vrijednostima.

GRAD PODNO PLANINE (2002. god.) Stoga je potrebno štititi poglede, vizure, razgledne točke, šetnice. Treba štiti kultivirani krajolik koji potvrđuje

uspješan suživot ljudi i prirode koji je bio oduvijek prisutan u kulturi korištenja ovog prostora i podneblja. Treba štititi nastale i sačuvane vrijednosti pošumljene obale koja je utjecajem čovjeka oplemenjena i

obogaćena. Treba štititi odnos generacija prema očuvanim zajedničkim prirodnim površinama poluotoka Osejava i Sv.

Petar. Ove površine su bile zaštićene kao pejzažna vrijednost u svim dosadašnjim planskim dokumentima, a pod preventivnu su zaštitu, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, stavljene rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu i to poluotok Osejava 02. prosinca 2003. u trajanju od tri godine, a poluotok Sv. Petar u tijeku pribavljanja suglasnosti na Konačan prijedlog prostornog plana 30. studenog 2005. u trajanju od šest godina.

Treba štititi i posebne morfološke prirodne oblike: stijene, točila, potoke i usjeke. Posebno se štite botaničke, autohtone i endemske vrste kao obveza očuvanja biološke raznolikosti. Županijski plan je istakao i prirodnu luku Makarske kao jedinstvenu pojavu vrijednu zaštite.

- 49 -


Jednako tako je Botanički vrt Kotišina dio Parka prirode Biokovo zaštićen Županijskim planom.

Osnovan je na inicijativu fra Jure Radića 1984. godine. U njemu su zadržani pretežno autohtoni, prirodni i antropogeni oblici vegetacije sa samorodnom florom.

Vrt ima znanstvenu, odgojno – obrazovnu i turističku funkciju. Nalazi se na nadmorskoj visini od 250 do 500 m i od središta grada je udaljen oko 3 km. Ukupne površine je 25,13 ha, a uže je područje površine 16,50 ha.

Tu postoje vrlo raznolika staništa kao što su

kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine te kanjon Proslap s istoimenim slapom čiji je vodotok cijelom svojom dužinom zaštićen.

PLAN BOTANIČKOG VRTA

Nabrajajući sve te pejzažne osobitosti jasno je da one čine čitavu sliku pejzaža te je potrebno štititi cjelinu

makarskog pejzaža. To posebno prirodno i kultivirano pejzažno prizorište je izuzetno osjetljivo na promjene koje donosi nekontrolirana izgradnja i nepažljiv odabir korištenja.

Posebnosti kulturne povijesne baštine detaljno su obrađene u Konzervatorskoj studiji prostora Makarske.

Prostor grada Makarske bogat je ostacima i utisnutim tragovima burne i bogate povijesti. Iako se prema kategorijama spomenika kulture na ovom prostoru neće naći ona od najvećeg međunarodnog

značaja, vrijednost kulturne baštine je izuzetna na razini lokalnog značaja. Ona govori o kulturi korištenja prostora i naseljavanju ovog izuzetnog prostora od najranijih pretpovijesnih vremena.

Prirodne su okolnosti ponudile zaštitu, komunikaciju, hranu i zdrave životne uvjete za brojne civilizacije čiji su tragovi posvuda razasuti. Od gradina, polupećinskih utvrda do ladanjskih rimskih vila, slažu se tragovi koji govore o vrijednosti prostora za naseljavanje.

- 50 -

Prostor Makarske je na svoj način odvojen od ostalog priobalja i

zaleđa, a ipak vezan kontroliranim putovima te je omogućio razvoj luke i trgovišta, kulturnog, vjerskog i obrazovnog centra za pridošle, izbjegle i osvajače. Prostor je pružao sigurnost i ugodnost. Bio je dovoljno blizu za nove pomake stanovništva, ako je to bilo nužno, i pružio im utočište. U svojoj trajnoj mijeni ovaj prostor je bio uvijek naseljavan.

U tom je bogatstvo kulturno povijesne baštine, što se očitavaju tragovi

uvijek novih naseljavanja i promjena, a one koliko god silovite bile, nisu temeljno izmijenile prošlost ni uravnoteženo korištenje cijelog prostora.

IZVOR POTOKA PROSLAP


- 51 -

Postupci legaliziranja evidentiranih i preventivno zaštićenih dijelova baštine kao što su kulturni krajolik poluotoka

Osejava i arheološka zona poluotoka Sv. Petar, mogu se ostvariti ako prostorni planovi čuvaju prostor, a službe Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela, provedu postupak zakonskog proglašenja kulturnog krajolika, arheološke zone i sl.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja

Ciljevi prostornog uređenja naselja grada Makarske definirani su načelima racionalnog korištenja prostora, uz zaštitu i očuvanje vrijednosti prostora te uz podizanje životnog standarda i razvoj gospodarskih djelatnosti koje ta načela neće ugroziti.

Uređenje naselja treba potaknuti revitalizaciju ruralnih jezgri podbiokovlja, te da pritisak na grad Makarsku

usmjeri u dubinu prostora na povišene platoe Velikog Brda, ali uz kontrolirani planerski razvoj. Ta redistribucija razvojnih pravaca treba osigurati zaštitu kultiviranog, poljoprivrednog i šumskog prostora. Uređenje prostora treba razvoj turističke djelatnosti, za preoblikovanu turističku ponudu, rasporediti na prostoru

na način da aktivira rekreativnu ponudu cijelog prostora, kontrolirajući veličinu građevinskih područja za izdvojene namjene osiguranjem negradivog dijela građevinskih područja.

Uređenje naselja znači osiguranje površina i korištenja za sve funkcije naselja i nije tek dodavanje novih stambenih građevina.

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje prostora treba osigurati razgraničenjem građevinskih područja i prostora izvan građevinskih područja (zaštićeni dijelovi prostora) i prostora za poljoprivredu koji će biti u uravnoteženom odnosu. Na samom građevinskom području treba predvidjeti gustoće i kapacitete korištenja koji će uz racionalnost osigurati odvijanje svih ostalih funkcija od društvene do komunalne infrastrukture.

Prostorni plan zastupa prije svega javni interes u korištenju prostora. Kontrola osiguranja površina za javno

korištenje prostora najveća je zadaća plana.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja

Razgraničenje površine naselja obavlja se određivanjem granica građevinskih područja. U površine naselja se osim površina za stanovanje određuju i površine za:

- javnu i društvenu namjenu, - sportsku namjenu, - javne zelene površine,

odnosno sve namjene koje zadovoljavaju funkciju naseljavanja.

Ukupno građevinsko područje čini građevinsko područje u zatečenom opsegu i proširenje na površini za razvoj i uređenje naselja. Površine za razvoj naselja moraju biti kontaktne zone naselja i ne mogu biti odvojene (udaljene). Na površinama za razvoj i uređenje naselja potrebno je optimalnim korištenjem prostora osigurati prostor za realizaciju javnih funkcija i infrastrukturnog opremanja.

Osnovni kriterij za određivanje veličine građevinskog područja je utvrđena izgrađenost postojećih područja.

Veliki dio područja naselja grada Makarske nalazi se unutar zaštićenog obalnog pojasa od 1000 m od obalne

linije. Kako je izgrađenost građevinskog područja važećeg Prostornog plana naselja Makarska i Veliko Brdo 80,87 % predviđa se korekcija građevinskog područja za 6,36 ha.


- 52 -

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture PROMETNA INFRASTRUKTURA Cilj je prometnu mrežu grada Makarske planirati sukladno Strategiji prometnog razvitka i Programu prostornog

uređenja Republike Hrvatske, Planu prometne mreže Splitsko - dalmatinske županije, kao i funkcionalnom povezivanju područja Grada u skladu s potrebama i predviđenim razvojnim pravcima.

Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa, luka i autobusni kolodvor. Organizacija prometne mreže izvedena je iz postojećih prometnica s nužnim korekcijama radi poboljšanja prometnih standarda i normativa.

Cilj je na području grada Makarske predvidjeti poboljšanje prometa, kao i bolju mrežu alternativnog kretanja pješaka i bicikala.

ENERGETIKA Cilj je racionalno korištenje energije dobivene na tradicionalan način, ali i prijelaz na korištenje drugih izvora

energije i dopunska rješenja radi poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe te štednji energije, a obuhvaća sustave postavljene u Nacionalnim programima za tehnološka unapređenja za korištenje plina (PLINCRO), unapređenje toplinske izolacije objekata, povećanje energetske efikasnosti (MIEE).

Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima ( npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo).

Izgradnju novih energetskih prijenosnih postrojenja temeljiti na ispitivanju mogućnosti da se tehnološkom zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnih kapaciteta sustava.

Kod izgradnje primjenjivati najrelevantnije ekološke kriterije i koristiti postojeće koridore i prostore što je najviše moguće (što manji zahtjevi za novim površinama).

VODNO GOSPODARSTVO

U segmentu vodnog gospodarstva ciljevi su usmjereni prema nastavku hidrotehničkih zahvata na sanaciji vodotoka, posebno bujičnog karaktera te održavanju i unapređenju zona sanitarne zaštite izvorišta pitkih voda.

VODOOPSKRBA

Temeljni ciljevi vodoopskrbe su: - zadržati i u narednom periodu redovitu opskrbu zdravom pitkom vodom svih potrošača (postojećih i

budućih), - postojeće izvore pitke vode maksimalno zaštititi od eventualnog zagađivanja, - nastaviti s hidrogeološkim ispitivanjima kako bi se zahvatile nezagađene vode u zaleđu grada.

ODVODNJA

Ciljevi razvoja javnog sustava odvodnje su dovršenje sustava i etapno pokrivanje ukupnog građevinskog područja kanalizacijskom mrežom.

Takvim razvojem vodnog gospodarstva osigurat će se i zaštita vodonosnika izgradnjom nepropusne kanalske mreže do svih postojećih i budućih potrošača kako bi se spriječilo puštanje otpadne vode u podzemlje.

Vodonosnik će se zaštititi i strogom kontrolom izgradnje novih sadržaja u skladu s propisanim uvjetima sanitarne zaštite izvorišta pitke vode.


- 53 -

2.4. Zaštita prostora

Prostornim planom je korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno prioritetno, a djelomično i isključivo, poljoprivredi, šumarstvu i vodnom gospodarstvu s težnjom očuvanja što većih i kontinuiranih površina i prirodnih režima, šumskih ekosustava i očuvanja seoskih i poljoprivrednih krajolika.

Vrlo mali dio površina do sada korištenih za poljoprivrednu namjenu može se prenamijeniti u građevinsko područje uz argumentirano prostorno plansko opravdanje za potrebu drugih namjena te se za njih primjereno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN. br.66/01) mora dobiti i suglasnost od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

ZAŠTITA I UNAPREĐENJE KAKVOĆE ZRAKA

Ovim planom utvrđuju se sljedeći ciljevi zaštite i unapređenja kakvoće zraka na području grada: - kratkoročno postići II. kategoriju kakvoće zraka na područjima grada, - u što kraćem razdoblju u što većoj mjeri smanjiti izloženost stanovnika umjereno onečišćenom zraku (II.

kategoriji kakvoće zraka) te postići najbolju kategoriju kakvoće zraka na područjima namjena posebno osjetljivih na kakvoću zraka (zone sportsko – rekreacijske namjene na otvorenom prostoru, područja stambene i pretežito stambene namjene, područja javnih i društvenih namjena, te turističke zone).

ZAŠTITA OD BUKE

Ovim planom utvrđuju se sljedeći opći ciljevi zaštite od buke na području grada: - izabrati razine zaštite od buke, odnosno, ovisno o namjeni prostora utvrditi predviđene (dopuštene)

razine buke - postupno postići stanje ambijentalne buke sukladno predviđenim razinama zaštite od buke, a osobito:

- otkloniti izloženost stanovništva prosječnim razinama buke višim od 65 dB, - izvan izdvojenih područja gospodarske namjene spriječiti nastajanje noćne buke koja u bilo

kojem trenu može prijeći razinu od 85 dB.

SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Potrebno je u što većoj mjeri izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada. U što većoj mjeri smanjivati opasna svojstava otpada čiji se nastanak ne može izbjeći. U što većoj mjeri iskorištavati vrijedna svojstva otpada čiji se nastanak ne može izbjeći u materijalne i

energetske svrhe. Otpad treba zbrinjavati samo na odgovarajućim kategorijama odlagališta. Ne odlagati komunalni otpad koji sadrži biorazgradive organske tvari u količini većoj od propisane europskim

smjernicama za odlaganje otpada. Sanirati otpadom onečišćene površine.

Glavni cilj prostornog razvoja i uređenja što se tiče razvoja infrastrukture za postupanje s otpadom na području

grada je osigurati prostorne uvjete za komunalnu zonu za prikupljanje i reciklažu otpada te odvoz na odabranu lokaciju županijskog sustava gospodarenja otpadom, odnosno pronalaženje prostora za odvojeno skupljanje komunalnog otpada koji nastaje na području grada.

ZAŠTITA I UNAPREĐENJE KAKVOĆE VODA / MORA

Glavna svrha zaštite voda od onečišćavanja je očuvanje života i zdravlja ljudi i zaštita okoliša te omogućavanje neškodljivog i nesmetanog korištenja voda u namjene utvrđene ovim Planom.

Treba očuvati vode koje su još čiste. Zaštitu mora se mora provoditi radi sprječavanja onečišćavanja s kopna i s plovila. Potrebno je postići I. i II. vrstu mora za kupanje na svim akvatorijima gradskih plaža. Na ostalom dijelu mora se postići kategorije (planirane vrste) mora kako su utvrđene državnim i županijskim

planom za zaštitu voda odnosno Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije.


- 54 -

Potrebno je spriječiti moguće onečišćenje izvora podzemne vode i obalnog mora za kupanje. Zaustaviti onečišćavanje mora na lučkom području i na ostalom dijelu morske obale u gradskom središtu.

Ciljevi prostornog uređenja - ostalo

Unapređenje uređenja grada i komunalne infrastrukture treba uz ostalo usmjeriti na sanaciju prostora divlje izgradnje, poticanje zahvata na uređenju javnih i zelenih površina posebno potrebnih u centru grada, ali i u gradskim četvrtima, na kontrolu i uređenje obalnog ruba te uspostavu sustava gospodarenja otpadom.


- 55 -

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA UVOD

Grad Makarska razvijat će se u narednom planskom razdoblju na osnovi polazišta definiranih: Strategijom i Programom razvoja Republike Hrvatske, Prostornim planom Splitsko-dalmatinske Županije, Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, dosadašnjim planskim razvojem te današnjim stanjem korištenja i uređenja prostora, kao i procijenjenim socio-gospodarskim potrebama koje su, uz postavljene ciljeve održivog razvoja i zaštite zatečenih vrijednosti u prostoru, odredile osnovne postavke Plana.

Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje,

obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u gradu Makarskoj.

Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere

i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje prostora te druge elemente od važnosti za područje grada Makarske.

Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000 i opisana u točki 1. Obrazloženja tekstualnog dijela Plana.

Ukupna površina područja obuhvata Plana iznosi 88,57 km2, odnosno 8.857,36 ha, od čega je površina dijela

PPPPO Biokovo 25,36 km2 ili 2536,83 ha, površina mora 50,63 km2 ili 5063,74 ha te površina kopnenog dijela Grada 12,56 km2 ili 1256,79 ha.

PODJELA GRADA MAKARSKE NA CJELINE

POVRŠINA KOPNENOG DIJELA

GRADA14,19%

POVRŠINA PARKA PRIRODE BIOKOVO

28,64%

POVRŠINA MORA 57,17%

Osnovni planski zadatak bio je uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između korištenja prostora i nesumnjive

kvalitete prostora, na način da se razvojem i daljnjim korištenjem prostora ne smanjuju te vrijednosti prostora. Zadatak je riješen pažljivim odabirom razvoja u skladu s priznatim načelima obazrivog razvoja na koji se obvezala Republika Hrvatska. To je bila ne samo obveza već i izraz želja stanovništva u prostoru da se kvaliteta življenja ne smanjuje, nego povećava. Obveza je to i prema budućim generacijama koje će nasljeđivati prirodne i kulturne vrijednosti ovog prostora.

Namjena korištenja, njihova prostorna distribucija i kapacitet korištenja određeni ovim Prostornim planom predstavljaju temeljnu razdiobu površina i postavljaju osnovnu organizaciju gospodarenja prostorom koja će se kroz daljnje planerske dokumente detaljnije razrađivati.

- 57 -


- 58 -

Prostornim planom uređenja se područje grada Makarske dijeli na nekoliko zaokruženih i po korištenju različitih

prostora. Cijeli Prostorni plan obuhvatio je administrativnu granicu grada Makarske od 8857,36 ha. Tri su osnovne

prostorne cjeline: - P1 prostor dijela Parka prirode Biokovo (2536,83 ha), - P2 kopneni dio grada Makarske u podbiokovskom i priobalnom prostoru (1256,79 ha), - P3 prostor morskog akvatorija koji zauzima 5063,74 ha.

Cjeline P1 i P3 utječu na plan uređenja prostora i bitno određuju korištenje prostorne cjeline P2 svojim posebnim karakteristikama.

Prostorna cjelina P1 – dio Parka prirode Biokovo uključena je u Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo koji je u izradi. Ovaj Prostorni plan Park prirode Biokovo uzima kao jedno od svojih polazišta.

Prirodna vrijednost Biokova ima značaj u privlačnoj osobnosti za turističko rekreativnu ponudu. Prostornim planom uređenja Grada Makarske se osigurava šira zaštita prostora Parka prirode te omogućuju pristupi i odgovarajuće korištenje na graničnom području i rubnim dijelovima.

3.1. Prikaz prostornog razvoja područja grada Makarska u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

POLOŽAJ

Prostor grada Makarske u odnosu na svoj značaj unutar prostorne i gospodarske strukture Splitsko-dalmatinske županije zauzima značaj regionalnog središta. Jedno je od središta obalnog područja s funkcijom koja ima utjecaj i na prostor izvan Županije duboko u zaleđe. Taj značaj je bio potvrđen u povijesnom razvoju, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju dvostrukog karaktera, kao prirodni izlaz na more preko lateralnih prijevoja i kao zaštićeni prostor ispod barijere - planine Biokovo.

FUNKCIJA SREDIŠTA Postojeće funkcije društvenih sadržaja općinskog središta, javne gradske namjene (obrazovne, kulturne,

socijalne i zdravstvene), kao i funkcija istaknutog turističkog središta obvezivala je planere na odmjereno i obazrivo procjenjivanje prostornih kapaciteta za zadovoljavanje daljnjeg razvitka, prirodnog i sekundarnog demografskog priljeva stanovništva u budućnosti, uvažavajući okolnost još uvijek u velikoj mjeri očuvanih i baštinjenih prirodnih i kultiviranih resursa i kulturnih dobara.

GOSPODARSKA STRUKTURA

Prostornom strukturom Županije predviđen je gospodarski razvoj primarno turističke i sportske funkcije na

području izdvojenog područja Biloševac i Platno, zatim i gospodarsko-poslovne zone Volicija.

PROMET

Novim prometnim sustavom Županije grad Makarska nije planiran kao značajna luka, već kao luka lokalnog značaja, niti je riješena nova prometna veza na trajektnu luku. Prometno opterećenje grada longitudinalnim tranzitnim prometom na cesti D8 riješeno je državnom cestom kategorije brzog prometa kao novom zaobilaznicom u dubini prostora.

Promet je tako ostao glavni problem u daljnjem planiranju. Bez kombiniranih i kompatibilnih prometnih sustava i mreža različitog prometa, prostor grada Makarske se ne može riješiti na zadovoljavajući način. Promet je danas ograničavajući faktor budućeg razvoja ako se ne uspostavi učinkoviti prometni sustav.

Prostorni plan je zato rješenje prometnog sustava postavio kao najvažniji zadatak. Predviđa se takvo prometno

rješenje čiji će se sustav mijenjati prema dosadašnjem favoriziranju javnog unutarnjeg prometa, destimuliranjem individualnog, stvaranjem preklopljivih mreža različitog vida prometa (minibus, brodice, bicikl, žičare, pomična stepeništa) s javnim garažama i parkiralištima na rubovima naselja.


- 59 -

ZAŠTITA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA Park prirode Biokovo je jedini zaštićeni park prirode na području Splitsko – dalmatinske županije čija je zaštita

još od 1981. godine. Prvi prostorni plan zaštite Parka prirode Biokovo bio je izrađen 1983. godine (na Arhitektonskom fakultetu).

Planina Biokovo je jedinstvena planina po položaju, prirodnim fenomenima, svom utjecaju i značaju u povijesti

okolnog prostora, a naravno i svojoj dramatičnoj pejzažnoj slici i ljepoti. To je osebujan prostor, prostorni reper, ekran i doživljaj kojemu su okrenute planske odluke jer je ova planina

trajna sveprisutna vizura koja utječe na oblikovanje ljudskog okoliša. Za Park prirode Biokovo izrađuje se Prostorni plan područja posebnih obilježja. Ovim se Prostornim planom

dodirno područje od granice Parka prirode Biokovo do koridora nove državne ceste predviđa kao kultivirani krajolik (oko podbiokovskih ruralnih jezgri) evidentiran konzervatorskom studijom. Prirodni se fenomeni kanjona i vodotoka također štite do njihova ušća, a štite se i vizure na sam obris Biokova ostavljanjem i zaštitom vizura unutar prostora namijenjenih novoj izgradnji.

Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije predvidio je stavljanje pod zaštitu i pošumljavanje prostora

poluotoka Sv. Petar te poluotoka Osejava u kategoriji značajnog krajobraza. Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu poluotok Osejavu je 02. prosinca 2003.

godine stavila pod preventivnu zaštitu u kategoriji kultiviranog krajobraza. Pod preventivnu je zaštitu u kategoriji arheološke zone stavljen i poluotok Sv. Petar u trajanju od šest godina.

Ovaj Plan prihvaća preventivnu zaštitu te dalje uvažava i prilagođava okolnu namjenu primjerenu ovoj zaštiti. Konzervatorska studija kulturnih dobara na području grada Makarske pokazala je vrlo veliki broj kulturnih

dobara koja su evidentirana. Njihov je značaj pretežito lokalni, ali njihova količina i mreža koja je prekrila cijelo područje obvezivala je na poseban pristup naročito na području podmorja, obalnih hridi, arheoloških zona na Ćurilu i Biloševcu, istaknutim gradinskim glavicama te urbanim i ruralnim jezgrama i pojedinačnim dobrima.

MORSKI AKVATORIJ

Područje morskog akvatorija i njegovo osnovno korištenje određeno je Prostornim planom Splitsko-dalmatinske

županije. More je podijeljeno na ono uz obalnu crtu koja se u dubini od 300 metara pridružuje namjenama u priobalju te

more izvan tog obuhvata, a koje seže do pripadajućeg dijela mora grada Makarske.

POVRŠINA OBUHVATA PLANA

Grad Makarska obuhvaća površinu od 8.857,36 ha, a podijeljen je na dva administrativna dijela: - grad Makarsku (7680,51 ha) - naselje Veliko Brdo (1176,85 ha).

Prostorni razvoj naselja te dvije administrativne granice razvijao se spontano. Tako se na području Velikog Brda

počela širiti gradnja za koju, međutim, nisu bili izrađeni detaljni planovi uređenja.


KARTOGRAM II.: PRIKAZ SUSTAVA NASELJA

- 60 -


- 61 -

Plan prostornog uređenja se temelji na predviđanjima razvoja za plansko razdoblje od 15 do 20 godina, koliko se obično predviđa za dugoročne razvojne planove prostornog uređenja, što ne isključuje mogućnost novelacije Plana kroz promatrano razdoblje.

Prostorni plan uređenja Grada Makarske određuje osnovnu razdiobu na cjeline kao što je to bilo i u dosadašnjem Prostornom planu.

Jednu cjelinu čini područje grada Makarske u granicama GUP-a (površine dijela 472,69 ha uz pripadajući dio morske površine, ukupno 661,23 ha), zatim područje naselja Veliko Brdo u granicama UPU-a (69,42 ha), područje izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko – turističke zone Biloševac u granicama UPU-a (površine dijela 99,40 ha uz pripadajući dio morske površine, ukupno 162,16 ha), područje izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno u granicama UPU-a (površine 15,00 ha uz pripadajući dio morske površine, ukupno 26,56 ha) te područje kultiviranog krajolika u podbiokovskom flišnom prostoru.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Organizacija prostora Grada Makarske razgraničuje cijelo područje na površine građevinskih područja naselja s

izdvojenim zonama unutar naselja koje su namijenjene gospodarskim djelatnostima proizvodne i poslovne namjene, te površine za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) izdvojenih namjena (ugostiteljsko - turističke i sportsko – rekreativne) kao i na prostore izvan građevinskih područja koja obuhvaćaju šumske, poljoprivredne, vodene i morske površine, površine infrastrukturnih sustava, površine zaštićenih dijelova prirode i ostale površine.

Prema Prostornom planu Splitsko – dalmatinske županije i Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, na neizgrađenom dijelu ugostiteljsko – turističke zone Biloševac i ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno zaštićen je pojas obale u širini od 100 m kao pojas negradivog dijela. Jednako tako, na neizgrađenom dijelu građevinskog područja unutar naselja na području zapadnog dijela naselja Makarska.

Osnovna namjena i korištenje površina prikazano je na kartografskom prilogu broj 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000.

Površine naselja određene su granicama građevinskih područja naselja. Naselje Makarska sastoji se od građevinskog područja užeg područja grada te građevinskog područja

izdvojenih dijelova naselja Kuk, Puharići, Makar, Mlinice i Kotišina. Naselje Veliko Brdo sastoji se od građevinskog područja užeg područja naselja Veliko Brdo te građevinskog

područja izdvojenih dijelova naselja Baškovići, Matići i Rusendići.

Planom su određene površine građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene: - ugostiteljsko – turistička zona Biloševac, - ugostiteljsko – turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno.

Ovim Planom se određuju i nova zaštićena područja:

- značajni krajobraz - zona od granice Parka prirode Biokovo do nove državne ceste, - spomenik prirode – geomorfološke formacije uz kanjon potoka Vepric te klifovi poluotoka Sv. Petar i

Osejava, - spomenik parkovne arhitekture – park Sv. Petar.

OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Prostornim planom uređenja Grada Makarske razgraničuje se prostor prema namjeni na: 1. površine naselja

1.1. izgrađeni i neizgrađeni dio - naselje Makarska s izdvojenim dijelovima naselja Kuk, Puharići, Makar, Mlinice i Kotišina, - naselje Veliko Brdo s izdvojenim dijelovima naselja Baškovići, Matići i Rusendići,

1.2. površine gospodarske namjene (područje Volicije),


- 62 -

2. površine izvan naselja – građevinsko područje za izdvojene namjene: 2.1. površina za ugostiteljsko - turističku zonu (područje Biloševac), 2.2. površina za ugostiteljsko – turističku zonu pretežito sportsko – rekreativnog obilježja (područje

Platno), 3. poljoprivredne površine, 4. šumske površine, 5. vodne i morske površine, 6. površine infrastrukturnih sustava, 7. zaštićene površine (Park prirode Biokovo i površine značajnih krajobraza (područje Vepric – Ždrilo –

Baškovići, kanjon Vrutak, poluotok Osejava, poluotok Sv. Petar), 8. područje kultiviranog krajolika podno Biokova od granice Parka prirode Biokovo do nove državne

obilaznice, 9. Ostale površine (poljoprivredne i šumske)

10. rezervirana površina za novo groblje Sv. Andrija. Ovim Prostornim planom određena je podjela Grada Makarske na prirodne (prostorne) cjeline:

- naselje Makarska, - naselje Veliko Brdo, - zona značajnog krajobraza – poluotok Osejava, - zona značajnog krajobraza – poluotok Sv. Petar, - izdvojeni dio naselja Makarska na području Kuka, - gospodarska i poslovna zona Volicija, - ruralna naselja Baškovići, Matići, Rusendići, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina, - ugostiteljsko - turistička zona Biloševac, - ugostiteljsko – turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno, - zone kultiviranog krajolika od granice Parka prirode Biokovo do nove obilaznice, - značajni krajobraz i svetište Vepric, - ostale poljoprivredne i šumske površine. - zona Parka prirode Biokovo.

Prostornim planom Grada Makarske unutar građevinskog područja smještaju se: - površine naselja radi zadovoljavanja funkcije stanovanja, javne i društvene namjene te gospodarske

namjene poslovnog, ugostiteljsko – turističkog i trgovačkog karaktera, - površine izvan naselja za izdvojene namjene u funkciji gospodarske namjene ugostiteljsko – turističkog

obilježja (područje Biloševac i Platno).

Izvan građevinskog područja smještaju se: - pojedinačni objekti gospodarske i stambene namjene u funkciji poljoprivrede i seoskog gospodarstva

na predjelu podno Biokova, a iznad planirane državne obilaznice.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Građevinskim područjima Grada Makarske određuju se granice za: - naselje Makarska – građevinsko područje užeg područja grada i izdvojeni dijelovi građevinskog

područja naselja (Kuk, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina), - naselje Veliko Brdo – građevinsko područje užeg područja naselja Veliko Brdo i izdvojeni dijelovi

građevinskog područja naselja (Baškovići, Matići, Rusendići), - izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za izdvojene namjene (ugostiteljsko – turistička zona

Biloševac i zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno).

Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U namjeni prostora razgraničenoj unutar građevinskog područja grada moraju se planirati javne površine (trgovi,

parkovi), površine za infrastrukturu, površine za javne prateće sadržaje (škole, vrtići, zdravstvene ustanove i dr.). Između pojedinih građevinskih područja predviđene su šumske ili poljoprivredne površine kako ne bi dolazilo do

spajanja duž prometnica i kako bi se održala tipologija naseljavanja.

Kriterij za utvrđivanje građevinskih područja naselja u ovom Prostornom planu bila je veličina utvrđenog izgrađenog dijela dosadašnjih građevinskih područja.


● IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PROSTORNOG PLANA IZ 1985. GODINE

KATASTARSKA OPĆINA PODRUČJE GRADA

GRAĐEVINSKO PODRUČJE PPUGM

1985. GOD. (ha)

IZDVOJENO GRAĐEVINSKO

PODRUČJE PPUGM 1985. GOD. (ha)

IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

% IZGRAĐENOSTI

NOVOG GP

MAKARSKA 350,70 286,07

KOTIŠINA 7,10 1,75

MAKAR 7,24 3,59

MLINICE 1,33 1,66

PUHARIĆI 2,87 1,99

0,00

5,94

- - - 0,00

369,24 162,95

VELIKO BRDO 41,58 30,39

BAŠKOVIĆI 2,04 0,34

2,36

0,92

45,04 -

414,28 162,95

VELIKO BRDO

MATIĆI 1,42

-

-

335,01

-

532,19MAKARSKA UKUPNO

VELIKO BRDO UKUPNO

-

577,23UKUPNO GRAĐEVINSKO PODRUČJE:

GRAD MAKARSKA UKUPNO:

MAKARSKA

BILOŠEVAC 162,95

80,87

45,04

- 63 -


● UTVRĐIVANJE NOVOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

KATASTOP

G

UKUPNO

MAKA

VELIK

ARSKA ĆINA PODRUČJE GRADA

GRAĐEVINSKO PODRUČJE PPUGM

2006. GOD. (ha)

IZDVOJENO GRAĐEVINSKO

PODRUČJE PPUGM 2006. GOD. (ha)

MAKARSKA 361,30

KOTIŠINA 1,75

MAKAR 3,59

MLINICE 1,66

PUHARIĆI 1,99

BILOŠEVAC - 99,40

KUK 6,79 -

PLATNO - 6,60

377,08 106,00

VELIKO BRDO 43,71

BAŠKOVIĆI 0,34

MATIĆI 2,36

RUSENDIĆI 0,92

47,33

424,41 106,00RAD MAKARSKA UKUPNO:

GRAĐEVINSKO PODRUČJE:

483,08

47,33

-

530,41

-

RSKA

O BRDO

MAKARSKA UKUPNO

VELIKO BRDO UKUPNO

Na osnovi odnosa izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja utvrđenog dosadašnjim Prostornim

planom Grada od 80,87 % utvrđena je ukupna površina građevinskog područja naselja od 424,41 ha. Građevinska područja naselja prikazana su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000, a sve na kartografskom

prikazu broj 4. Građevinska područja naselja. Građevinsko područje naselja Makarska ukupne je površine 377,08 ha od čega je 361,30 ha površina

građevinskog područja užeg naselja južno od nove državne ceste i proteže se od područja Cvitačke na zapadu do Sv. Andrije na istoku, površina postojećeg izdvojenog naselja Kuk 6,79 ha sjeverno od današnje državne ceste D8 na zapadnom području grada, površine ruralnih jezgri u podnožju Parka prirode Biokovo:

- Puharići površine 1,99 ha, - Makar površine 3,59 ha, - Mlinice površine 1,66 ha, - Kotišina površine 1,75 ha,

ukupne površine 8,99 ha.

Građevinsko područje naselja Veliko Brdo ukupne je površine 47,33 ha, a naslanja se na naselje Makarska. Dijeli ih nova obilaznica i proteže se do stare jezgre Veliko Brdo te uključuje postojeće ruralne jezgre u podnožju Parka prirode Biokovo:

- Baškovići površine 0,34 ha, - Matići površine 2,36 ha, - Kotišina površine 0,92 ha,

ukupne površine 3,62 ha. - 64 -


Postojećim Prostornim planom neke ruralne jezgre su imale građevinsko područje unutar granice zaštićenog

Parka prirode Biokovo. Ovim Planom predviđa se smanjenje građevinskih područja prema kriterijima Županijskog plana Splitsko – dalmatinske županije,a građevinsko se područje određuje izvan granica Parka prirode Biokovo.

Građevinsko područje naselja Makarska bez izdvojenih dijelova naselja sastoji od gradivog dijela građevinskog

područja površine 321,54 ha te negradivog dijela građevinskog područja (zaštitno zelenilo zaštićenih potoka) površine 39,76 ha.

Neizgrađeni dio građevinskih područja na prostoru Požara, Moče, Podumca i Lekinovca koji se nalaze unutar građevinskog područja naselja Makarska, planira se kao prostor za širenje, a prije svega za udovoljavanje javnih i pratećih funkcija koje nedostaju u izgrađenom dijelu kako bi se zadovoljio standard i funkcionalnost ukupnog građevinskog područja.

Za izdvojeni dio na području Kuka je ukupna površina izgrađenog građevinskog područja 6,79 ha. Za prostor naselja Velikog Brda koje je bilo obuhvaćeno cjelovitim građevinskim područjem važećeg

Prostornog plana od 41,58 ha, utvrđeno je da izgrađeni dio od 27,44 ha u većoj mjeri obuhvaća područja koja nisu unutar građevinskog područja važećeg Prostornog plana te su ona revidirana.

Planom utvrđeno građevinsko područje naselja Veliko Brdo bez izdvojenih dijelova naselja iznosi 43,71 ha od čega je gradivi dio 40,07 ha, a negradivi dio, odnosno zaštitno zelenilo, 3,64 ha.

Građevinska područja izdvojenih dijelova naselja ruralnih jezgri Baškovića, Matića, Rusendića, Puharića,

Makra, Mlinica i Kotišine zbog kategorije zaštićenih etnozona ne predviđa se proširenje građevinskih područja već samo interpolacija i rekonstrukcija građevina prema mjerama zaštite kulturnih dobara.

GUP-om grada Makarske površine dijela 472,69 ha uz pripadajući dio morske površine (ukupno 661,23 ha) bit

će obuhvaćeno područje naselja Makarska bez izdvojenih dijelova naselja (Kuk, Puharići, Makar, Mlinice i Kotišina) i proteže se do koridora nove državne ceste.

Za područje naselja Veliko Brdo izradit će se UPU površine 69,42 ha ne uključujući izdvojene dijelove naselja Baškovići, Matići i Rusendići. Građevinsko

područje naselja Makarska P= 377,08

ha (84%)

Građevinsko područje izdvojenih

dijelova naselja Makarska P= 15,78 ha

(4%)

Građevinsko područje naselja

Veliko Brdo P= 43,71 ha (11%)

Građevinsko područje izdvojenih

dijelova naselja Veliko Brdo P= 3,62 ha (1%)

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

- 65 -


- 66 -

Za određivanje građevinskih područja naselja korišteni su i sljedeći kriteriji: - izostavljanje vrijednih poljoprivrednih površina i terasa, - odmicanje područja od glavnih državnih i županijskih cesta, - uvažavanje osjetljivosti prostora, njegove vrijednosti i zaštite, - osiguranje pejzažnih prekida i pojasa, - poštivanje Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora jer se veliki dio površine

Grada nalazi unutar 1000 m zaštićenog obalnog pojasa.

IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA (IZVAN NASELJA) IZDVOJENIH NAMJENA Izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) za izdvojene namjene su:

- ugostiteljsko – turistička zona Biloševac, - ugostiteljsko – turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno.

Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene na području Biloševac površine 99,40 ha sukladno je Ispravku usklađenja Prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije (travanj 2006.) s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Unutar građevinskog područja izdvojene namjene Biloševac dio je zaštićene prirodne vrijednosti kanjona Vepric – Cvitačka površine 5,70 ha koja se ne smatra gradivim dijelom građevinskog područja i mora se koristiti u skladu s mjerama zaštite prirode.

Za područje izdvojene ugostiteljsko - turističke zone Biloševac izradit će se UPU površine dijela 99,40 ha uz pripadajući dio morske površine (ukupno 162,16 ha).

Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno površine je 6,60 ha. Za to područje izradit će se UPU površine dijela 15,00 ha uz pripadajući dio morske površine (ukupno 26,56 ha).

U građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene ugostiteljsko – turističke zone Biloševac i zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno ne može se planirati stanovanje prema Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su: I. nisko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put, II. optimalno uređeno građevinsko zemljište koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu:

pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i propisani broj parkirališnih mjesta, III. visoko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća sve elemente pripreme i opreme građevinskog

zemljišta. Zemljište unutar izdvojenih dijelova građevinskog područja ruralnih jezgri mora imati najmanje I. kategoriju

uređenosti. Zemljište unutar građevinskog područja naselja Veliko Brdo mora biti II. kategorije uređenosti ili se može graditi

na građevnoj čestici čije je uređenje započelo na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu tako da su izvedeni barem zemljani radovi.

Ukupno zemljište unutar građevinskog područja naselja Makarske južno od planirane državne ceste mora imati III. kategoriju uređenosti zemljišta.

Izdvojeni dio građevinskog područje naselja Makarska na području Kuka mora biti III. kategorije uređenosti zemljišta.

Zemljište unutar građevinskih područja ugostiteljsko – turističkih zona Biloševac i Platno mora biti III. kategorije uređenosti.

Iznimno od gore navedenog, u zaštićenom obalnom području, u obuhvatu ovog Prostornog plana, građevina se može graditi na uređenoj građevnoj čestici II. kategorije ili na građevnoj čestici čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu tako da su izvedeni barem zemljani radovi.

GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske – dalekovodi, plinovod, telekomunikacija te

komunalne),


- 67 -

- komunalno – servisne zone za prihvat otpada, - rekreacijskih građevina (vidikovci), - vatrogasnih promatračnica, - stambenih i gospodarskih građevina u smislu isključivo obavljanja poljoprivrednih djelatnosti izvan

zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 m. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom parcelom. Kriteriji prema kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine u prostoru jesu:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (planinarska, turističko – ugostiteljska, sportsko-rekreacijska i zdravstvena),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternu), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (električni agregat, plinski spremnik i sl.).

- građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, uklapajući ih ambijentalno u vrijedan krajobraz i poštujući autohtono graditeljstvo.

Izvan građevinskog područja, a unutar granica zaštićenog područja Parka prirode Biokovo nije moguća

izgradnja stambenih i gospodarskih zgrada, a korištenje zemljišta mora se provoditi prema Odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo.

PLAN KORIŠTENJA I ZAŠTITA OBALNOG POJASA MORA

More Grada Makarske pripada akvatoriju Bračkog kanala. Morski akvatorij zauzima 5.063,74 ha što je više od polovine ukupnog prostora Grada Makarske. Njegovo

korištenje i zaštita određeni su Strategijom države, Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije, Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i ovim Planom.

More je oduvijek bilo i jest osnova gospodarskih djelatnosti pomorstva, ribolova, trgovine te turizma. Ono je dio

osnovnog prostornog resursa i razlog naseljavanja. Obalna crta je jedinstveni geografski fenomen. Na obali se odvijaju razne i nekad konfliktne aktivnosti. Obalno

područje predstavlja neprocjenjivu vrijednost i značajan je dio nacionalne baštine. Tako more i kopneni dio obale predstavljaju državni značaj i prelaze lokalnu razinu.

More predstavlja biološki raznovrstan i veoma složen ekosustav koji se može poremetiti vanjskim utjecajem pa

mogu nastati trajne štetne posljedice na ekosustavu mora. Zato je ovaj Plan uzeo sljedeća načela pri namjeni korištenja i zaštite mora:

- štite se i čuvaju vrijedne slobodne obalne površine u širini od 100 m prema Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,

- štiti se more u širini od 300 m od obalne linije prema Uredbi, - zaštićuje se i obalni i morski dio od zagađenja.

Prema kriterijima Županijskog plana određene su homogene obalne zone – cijeli obalni pojas (Biloševac, grad Makarska, Osejava). Posebno se štite hidrobiološki lokaliteti, bentonska flora i fauna beskralježnjaka (rt Osejava) itd.

Radi održivog razvoja korištenja obalnog pojasa uveden je nosivi kapacitet koji je maksimalni broj korisnika koje prirodni ili od čovjeka stvoreni resurs može podnijeti, a da se ne ugrozi njegova priroda ili kakvoća.

Prema dužini obale za kupanje koja je oko 5,50 km procijenjen je maksimalni kapacitet kupača na 10 000 prema pokazatelju od 8m2/ kupača.

INFRASTRUKTURA

Prostorni plan uređenja Grada daje rješenje komunalnog sustava osnovnih infrastrukturnih trasa i objekata. Županijskim planom dane su regionalne trase, kapaciteti i objekti, a u ovom Planu se nadogradio infrastrukturni

sustav glavnih vodova za daljnji razvoj Grada Makarske uvažavajući nove potrebe i dosadašnje kapacitete.

Infrastrukturni sustavi prikazani su na odvojenim kartografskim prikazima u mj. 1:25 000 - 2.A. Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet,


- 68 -

- 2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže - Pošta i telekomunikacije, - 2.C. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav, - 2.D. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja Tablica 3: Redni broj

SPLITSKO – DALMATINSKA ŽUPANIJA/ GRAD MAKARSKA površina Grada ukupno: 8857.36 ha

Oznaka Ukupno ha % od površine grada

stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA

ZA NAMJENU POVRŠINA

% od kopnene površine

grada (1256.79 ha)

Građevinska područja na području grada Makarske ukupno 424.41 33.77

1.1.

Izgrađeni dio građevinskog područja naselja ukupno GP 335.01 26.65

Građevinsko područje izdvojene namjene planirano ukupno 106.00 8.43

- ugostiteljsko - turistička namjena T1/T2 99.40 7.91

1.2.

- ugostiteljsko turistička namjena pretežito sportsko – rekreativnog obilježja T5 6.60 0.52

Poljoprivredne površine – obradive ukupno P 293.52 23.35

III. bonitetne klase ukupno III. 91.87 7.31 IV. bonitetne klase ukupno IV. 168.27 13.39

1.3.

V. bonitetne klase ukupno V. 33.38 2.65 Šumske površine – zaštitne i zaštićene postojeće ukupno 217.79 17.33

- gospodarske šume ukupno 14.97 1.19 - zaštitne šume ukupno 101.33 8.06 - rekreacijske šume ukupno RŠ 97.33 7.74 - ostalo zaštitno zelenilo ukupno Z 4.16 0.34 Šumske površine – zaštitne i zaštićene planirane ukupno 49.10 3.91

- gospodarske šume ukupno 10.53 0.84 - zaštitne šume ukupno 19.31 1.54

1.4.

- ostalo zaštitno zelenilo ukupno Z 19.26 1.53 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine

ukupno OP 110.58 8.80

Ostale površine (izvan građevinskog područja) – postojeće ukupno 14.89 1.18

- infrastruktura - promet ukupno 14.74 1.17 - infrastruktura - odvodnja I3 0.15 0.01 Ostale površine (izvan građevinskog područja) – planirane ukupno 40.50 3.23

- komunalna djelatnost ukupno 2.61 0.21

1.6.

- infrastruktura - promet ukupno 37.89 3.02 GRAD MAKARSKA -uže gradsko

područje (bez PP Biokovo i mora) ukupno 1256.79 100.00

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

% od površine grada

(8857.36 ha)

GRAD MAKARSKA ukupno 1256.79 14.19


2.0.

ZAŠTIĆENE CJELINE


(8857.36 ha)

Zaštićena prirodna baština - Park prirode Biokovo ukupno 2536.83 28.64

2.1.


3.0. KORIŠTENJE RESURSA


(8857.36 ha)

3.1. More (ha) Morska obala (km)

5063.74 10.59

57.17


GRAD MAKARSKA UKUPNO

8857.36

PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU POVRŠINA

33,47%

7,91%

0,52%

23,35%

9,60%8,04%

1,86%

8,80% 4,41%2,03%

Građevinsko područje naselja

Izdvojeno građevinsko područje -ugostiteljsko - turistička namjena

Izdvojeno građevinsko područje -sportsko - rekreativna namjena

poljoprivredne površine

gospodarske šume

zaštitne šume

rekreacijske šume

zaštitno zelenilo

ostale šumske površine

ostale površine - infrastruktura

Napomena:Grafički prikaz odnosi se na površinu užeg gradskog područja bez dijela Parka prirode Biokovo.

- 69 -


- 70 -

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Ciljevi gospodarskog razvitka temeljeni su na odrednicama Županijskog plana koje predviđaju ciljeve razvitka gospodarstva na osnovi:

- osposobljavanja formiranih struktura i sustava, - zaustavljanja neracionalnog korištenja; negdje zapuštanja, a negdje pretjeranog opterećenja prostora; - izgradnje temeljnih infrastruktura.

Grad Makarska spada u grupu povijesnih naselja obalnog područja Splitsko – dalmatinske županije u kojima je

turizam bitna privredna grana te spada u grupu turističkih naselja A razreda (najviša kategorija).

Prioritetni ciljevi razvitka turizma su potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala te izgradnja novog identiteta i repozicioniranja Hrvatske kao vodeće turističke zemlje Europe i Mediterana.

Osnovna gospodarska djelatnost na području Grada Makarske će, dakle, biti turizam. Turizam je i do sada bitno utjecao na prostorni razvoj. Još od šezdesetih godina cijelo područje Makarske

rivijere ocijenjeno je u Prostornom planu Južnog Jadrana 1969. god. kao jedno od najatraktivnijih prostora za razvoj turističkih djelatnosti. Trideset i višegodišnji razvoj temeljio se na ponudi prirodno-kulturnih pogodnosti za razvoj turizma. Prostor se razvijao organiziranom turističkom izgradnjom koja je potakla i druge ugostiteljske i gospodarske djelatnosti. Grad Makarska je u tom razvoju prostorno i demografski rastao.

No, gospodarski rast Makarske se oslanjao i na proizvodne djelatnosti koje nisu bile tek posredno vezane za turizam već su bile potpuno odvojene.

Gospodarstvo Makarske je, međutim, doživjelo svoj pad u doba Domovinskog rata jer je turizam skoro sasvim

zamro, a tranzicijski procesi nisu pogodovali ostalim gospodarskim subjektima. Krajem devedesetih godina 20. st. i tek početkom novog stoljeća turizam se počeo vraćati na ove prostore.

Strategija gospodarskog razvoja Republike Hrvatske oslanja se na daljnji razvoj turizma na jadranskom području, a napose na njegovim najatraktivnijim dijelovima. Makarska ima ponovno sve preduvjete da nastavi s razvojem turističke ponude i bude jedna od vodećih privlačnih destinacija.

Pretpostavka takvog razvitka je: - restrukturiranje i modernizacija turističke ponude, - osmišljavanje koncepta turističke destinacije, - selektivnost u poticanju razvoja prema kriteriju raspoloživosti prostora, - uvođenje ekoloških standarda.

Na prostoru Grada Makarske nekoliko je osnovnih činjenica koje mogu tome odgovoriti i potaknuti taj daljnji

razvoj: 1. očuvana velika kvaliteta prirodnog prostora – bogati šumoviti predjeli uz obalu - Biloševac, Sv. Petar,

Osejava, Platno; 2. nepromijenjena atraktivnost planine Biokova kao posebnog prizorišta neposredno nad obalnim

prostorom te Biokovo kao Park prirode koji je dodatna animacija za posjetitelje ovog prostora; 3. očuvane ruralne jezgre na prisojnim padinama Biokova sa svojim očuvanim kultiviranim krajolikom i

posebno atraktivnim položajima s kojih se pružaju vizualne senzacije; 4. vrlo vrijedna postojeća hotelska izgradnja koja je arhitekturom i uklopljenošću u parkovne prostore

osiguravala povratak gostiju na destinaciju; 5. smještajni kapaciteti za koje je moguće i povišenje turističkog standarda; 6. uređene ugostiteljske i javne površine koje su dopuna smještajnim kapacitetima; 7. ponuda sredozemnog gradskog ambijenta Makarske, 8. očuvani prostorni resurs područja Biloševac, rezerviran za turističku zonu u svim dosadašnjim

Prostornim planovima.

Naravno, uz ove neosporne povoljne okolnosti, treba spomenuti i klimatsko-ekološke vrijednosti. Za sve to postoje i realne opasnosti da se navedene povoljne okolnosti smanje.

To se prije svega odnosi na nekontrolirano, a često i nelegalno povećavanje sive turističke ekonomije, prekapacitiranjem stambeno-apartmanske ponude, za koje se nisu gradile prateće namjene (promet u mirovanju, plaže i dr.) ili koje su zaposjedale prostore čija bi namjena, da je ostala u funkciji ukupne kvalitete prostora (zelene


- 71 -

površine), bila sigurno bolja. Trend povećanja privatnog smještaja nije bio, naime, praćen povećavanjem prostora za uslužnu, društvenu i javnu namjenu.

Ovim se Prostornim planom treba zaustaviti takva potrošnja prostora. Daljnji gospodarski rast na razvoju

turističke ponude temelji se na osiguranju razvoja dodatne ponude za promijenjenog turista-gosta čiji će se zahtjevi morati zadovoljiti na raznorodnoj izvanpansionskoj potrošnji, na zahtjevu za visokim komforom prometnih i pješačkih standarda, na potražnji za kulturnim sadržajima, na razvijenoj i organiziranoj rekreativnoj ponudi. Temelj daljnjeg razvoja turizma je u produljenju turističke sezone, a nju se može graditi samo uz promjenu imagea destinacije koja nije orijentirana samo na kupanje i sunčanje.

Namjena korištenja površina ovog Plana u funkciji je ovakve redefinirane turističke ponude koja aktivira cijeli prostor u određenom korištenju. Novi smještajni kapaciteti trebat će biti hoteli i pansioni visokih kategorija, a u dubini čitavog prostora razvijat će se ponuda orijentirana na znatiželjnog, aktivnog turista koji nije izoliran od domicilnog stanovništva i njegova načina korištenja prostora, koji će biti zadovoljan ukupnom kvalitetom okoliša uz zadovoljstvo građana da mogu ponuditi uzorno uređen i održavan prostor u kojem i sami uživaju visoku kvalitetu življenja.

Ovaj Plan treba svojom organizacijom, mjerama i odredbama osigurati prostor od nekontroliranog trošenja prostora te obvezuje na donošenje urbanističkih planova uređenja kojima će se kompromisno rješavati parcijalni pojedinačni interesi uz zadovoljavanje očuvanja ukupne kvalitete prostora.

Prostorni plan uređenja je upravo taj legislativni dokument koji uspostavljenom kontrolom korištenja prostora osigurava daljnji razvoj prostora kao gospodarske kategorije.

Vrijednost prostora turističkih destinacija ovisi o mogućnosti održavanja atraktivnosti te destinacije. Uništiti čistoću mora, izbetonirati obalu, smanjiti šume i parkove, značilo bi izgubiti osnovicu gospodarskog razvoja.

Osim gospodarskog razvoja Grada Makarske temeljenog na turističkoj djelatnosti, Makarska će se kao središte mikroregije razvijati i na osnovi kompatibilne gospodarske djelatnosti koja odgovara veličini grada te njegovom centralitetu i položaju. Turizam neće biti jedina djelatnost. Prometni položaj i veličina grada povoljne su za razvoj tercijarnih djelatnosti. Nekadašnje proizvodne zone locirane na području Volicije pažljivo će se dograđivati da pogoni ne utječu na smanjenje kvalitete prostora. Poslovna zona zamišlja se kao mješovita zona gdje se manji pogoni i zanatsko-poslovni inkubatori nadovezuju na poslovno trgovačku zonu.

Prema analizi Zavoda za poslovna istraživanja za 1999. g. u Makarskoj je bilo: dva subjekta I. kategorije

(poljoprivreda, ribarstvo), 114 subjekata II. kategorije (industrija, građevinarstvo), 579 subjekata III. kategorije (uslužne djelatnosti) i 209 subjekata IV. kategorije (javne i društvene djelatnosti).

Za grad veličine 15 000 stanovnika i regiju do 20 000 stanovnika predviđa se 4200 do 4800 radnih mjesta. U Planu su posebno određene manje izdvojene poslovne zone. Za daljnji uspješan razvoj gospodarstva izdvojene su sljedeće aktivnosti:

- poticanje poduzetništva (posebno u sferi gospodarstva malih razmjera), - podizanje razine specijaliziranih znanja (posebno upravljačkih).

Integralni gospodarski razvoj (turizam uz ekonomiju malih razmjera) znači uz afirmaciju poduzetništva aktiviranje obiteljskih posjeda, malih pogona, farmi, pojedinačne inicijative, maloprodaja i veleprodaja, mali proizvodni pogoni koji nemaju velike zahtjeve na prostor, broj zaposlenih i utrošak energije i ne zagađuju okolinu, različite intelektualne usluge i dr.

Grad Makarska kao regionalno (srednje razvojno) središte treba imati sljedeće funkcije centraliteta: - ispostavu županijske uprave, - gradske organe samoupravljanja, - općinski sud, - prekršajni sud, - sjedište javnih bilježnika, - ispostave porezne uprave, - policijsku postaju; - više i/ili srednje škole, - osnovne škole; - poštanski centar,


- 72 -

- radio, - kulturni centar, - kino, - muzej, - galerije, - knjižnice, - čitaonice; - zdravstveni stacionar u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite; - banke-ispostave, - osiguravajući zavod-ispostave - Zavod za platni promet -ispostavu; - manje uslužne i trgovačke centre, - skladišta i manje hladnjače, - više specijaliziranih trgovina i obrtničkih radionica, - pojedinačne sportske objekte i sportske klubove.

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.1.1. Šumarstvo

Šumarstvo na području grada Makarske ima značajan posredan gospodarski udjel u funkciji zaštitnih rekreacijskih predjela. Razgraničenje šumskih površina određeno je na temelju kriterija o funkciji šuma kao općeg dobra i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih uvjeta i trajne zaštite tla.

Šume i šumske površine na području grada Makarske razgraničavaju se na:

- visoke šume (Baškovići, Ćurilo, Blace, Vepric, Grebenac, poluotok Sv. Petar, poluotok Osejava, Sv. Andrija, Kotišina, Platno),

- niske šume (Kuk, Solinska, Cvitačka, Mlinice, Makar, uz potok Proslap), - šikare i makije (Ćurilo, Platno, uz vodotoke), - neobraslo šumsko zemljište (goleti).

Ostale šumske površine na području grada Makarske nalaze se i duž vodotoka Mosteni, Torine, Dočić, Vrutak,

Proslap.

Šumske površine prema namjeni na području grada Makarske razgraničuju se na: - gospodarske šume, - zaštitne šume (Sv. Andrija, uz potok Proslap, Platno, Grebenac), - rekreacijske šume (kanjon potoka Vepric, poluotok Sv. Petar, poluotok Osejava, područje Blaca,

Veprica i Cvitačke unutar ugostiteljsko – turističke zone Biloševac), - zaštitno zelenilo (uz potoke Mosteni,Torine, Dočić, Vrutak).

Šume rekreacijske namjene u obalnom području radi odvijanja turističko - rekreacijskih aktivnosti na području

Grada Makarske ne smiju se prenamijeniti i smanjivati, naročito duž zaštićenog područja vepričkog kanjona. Šume koje su obuhvaćene unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac moraju se u izgradnji turističkih

sadržaja zaštiti u najvećoj mogućnoj mjeri. Šumske površine unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac mogu se koristiti za šetnice, biciklističke i trim –

staze, minigolf, dječja igrališta i sl., a na području Veprica, koji je u kategoriji zaštite prirodne baštine kao značajni krajobraz, isključivo za šetnice i biciklističke staze.

Šume na poluotoku Sv. Petar i Osejava u kategoriji su zaštite prirodne baštine kao značajni krajobraz i mogu se koristiti u rekreativne svrhe kao šetnice, biciklističke i trim staze.

Šumske površine unutar Parka prirode Biokovo štite se prema odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo.

Šumske površine zajedno s postojećim i planiranim zaštitnim površinama zauzimaju ukupno 377,47 ha

odnosno 30,03 % kopnenog dijela Grada Makarske bez površine Parka prirode Biokovo. Šume rekreacijske namjene predviđene su unutar obalnog područja.


- 73 -

Šume su osim rekreativne namjene u funkciji zaštite i održavanja ekoloških vrijednosti prostora i specifičnih biotopa te oplemenjivanja krajolika.

Zaštitni pojas obale od 100 m propisan Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije mora ostati

pošumljen u kompaktnom potezu. Sve šume unutar tog pojasa obuhvaćene su i uključene u područje grada Makarske te ugostiteljsko - turističke

zone Biloševac i ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno. Na nivou detaljnijih planova koji će se izrađivati za ta područja točno će se utvrditi botanički lokaliteti i njihova zaštita.

Šume obuhvaćene ovim Prostornim planom štite se od prenamjene. Predviđa se sanitarno odražavanje šuma

(zamjena starih stabala, prorjeđivanje podrasta, uklanjanje debala, zamjena novim mladicama) te zaštita od nametnika i štetočinja, a naročito mjere zaštite od požara (održavanjem protupožarnih putova i dojavne službe).

Pri obnovi šumskih sastojina potrebno je voditi računa da se obnavljaju autohtonim vrstama. Za šumske pojase uz obalni pojas koji se sastoji od zasađenih stabala alepskog bora treba izvršiti zamjenu

starih stabala istom vrstom jer su obalni potezi borovih šuma sastavni dio privlačnog ambijenta obalnog krajolika. Nije dopušteno zasipavanje podrasta alepskog bora šljunkom niti veća izmjena tla oko stabala.

Stabla koja su se nagnula nad plažama radi vjetra i sličnih ekoloških uvjeta ne treba odstranjivati, već podupirati da se spriječi opasnost od izvaljivanja.

Prilikom građevinskih radova koji su na rubu šumskih površina i koji su oštetili šumski rub potrebno je izvršiti

biološku sanaciju sadnjom stabala i podrastom. Radi osiguranja funkcije šuma kao ekološkog uporišta, treba izbjegavati promjene biljnih vrsta i sađenje

alohtonih sadnica na poljoprivrednim i drugim dijelovima prostora Grada koje bi narušile i ugrozile vitalnost šumske zajednice.

Na obalnom pojasu utvrđene su posebno vrijedne botaničke vrste koje treba zaštititi. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora također svojim odredbama štititi obalne šume te

potiče njihovu prirodnu obnovu.

3.3.1.2. Poljoprivredna djelatnost

Poljoprivredna djelatnost kao gospodarska namjena izgubila je nekadašnji značaj, ipak se prostornim razvojem predviđa i obnova poljoprivrednih djelatnosti prije svega u funkciji proizvodnje hrane za turističku ponudu i proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda.

Razgraničenje poljoprivrednih površina određeno je na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih

kategorija. Za kriterij bonitiranja uzete su osobine trajnog karaktera. Zemljišta su razvrstana u tri bonitetne klase.

Prema bonifikaciji određenoj u Prostornom planu Splitsko – dalmatinske županije poljoprivredna tla osnovne namjene na području Grada Makarske spadaju u:

- III. bonitetnu klasu – osrednje dobra tla umjerenih padina. Ovim se tlima može gospodariti uz jaču zaštitu od erozije (terasiranje),

- IV. bonitetna klasa – tla su jako podložna eroziji pa su predviđena za ograničenu kultivaciju. To su visoko terasirana zemljišta jakih padina. Potrebno je pažljivo gospodariti s ekstenzivnim karakterom proizvodnje. Najčešće se koriste za maslinarsku, vinogradarsku i voćarsku proizvodnju,

- V. bonitetna klasa – tla su iznimno jakih padina, plitkog pedološkog profila na kojima je došlo do degradacije i devastacije zemljišta. Većinom se više ne koriste za poljoprivredu već počinje ponovno zaposjedanje šumskih vrsta.

Ovim Prostornim planom onemogućuje se na poljoprivrednim površinama (maslinici, vinogradi, voćnjaci, polja)

na području Grada Makarske svaka izgradnja koja nije u funkciji poljoprivredne djelatnosti. Obradivo tlo nalazi se u flišnoj zoni podbiokovskog prostora, iznad planirane državne ceste te prostora na

istočnom rubu grada sjevernije od današnje D8 (na području Doca) i zapadnom dijelu grada (Zakučje). Poljoprivredna tla na području Ćurila, Ramove (maslinici, vinogradi) unutar ugostiteljsko - turističke zone

Biloševac djelomično će se štititi u funkciji nove namjene.


- 74 -

Obradiva tla (IV. bonitetne klase) na prostoru Rašeljke te Vrsovice, Strane i Bučevica dijelom su namijenjena zaštitnom zelenilu.

Poljoprivreda na području Grada Makarske nema značajniju gospodarsku ulogu zbog nedostatka

poljoprivrednog zemljišta visokih kategorija prema razgraničenju bonitetnog tla, iako svojim tradicionalnim načinom proizvodnje hrane i obnovom nekih autohtonih poljoprivrednih djelatnosti (vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, uzgoj ljekovitog bilja i sl.) značajno doprinosi ukupnom gospodarskom potencijalu.

Poljoprivredne površine koriste se za:

- vinograde – na prisojnim padinama podbiokovskog flišnog pojasa oko prostora Velikog Brda, - maslinike – na cijelom području iznad nove državne ceste te na području Dugiša i Sv.Andrije te

izdvojenog područja Kuk, - voćnjake - na prisojnim padinama podbiokovskog flišnog pojasa uz postojeće ruralne jezgre (Puharići,

Mlinice itd.).

Na površinama za poljoprivredno korištenje radi sprječavanja erozije te se za obnavljanje i rekultivaciju tradicionalnih poljoprivrednih kultura, maslinika, vinograda, voćnjaka, treba zadržati i obnoviti terasasti tip uređenja površina.

Potrebno je razvijati ekološku poljoprivredu, bez primjene mineralnih gnojiva, sintetičkih pesticida, hormona i

drugih agrokemikalija. Na području vodozahvata Vepric i Vrutak odnosno na području sanitarne zaštite vodozahvata posebno treba

restriktivno primjenjivati gnojiva i pesticide i u potpunosti ih izbjegavati sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta.

Mozaičan tradicionalan tip poljoprivredne obrade tla i usitnjena struktura (izmjena kultura kako i načina obrade),

onemogućuje grafički u mjerilu (1:25 000 i 1:5000) izdvajanje i razlikovanje površina različite obrade.

Za izgradnju i smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje određuju se sljedeći uvjeti: - na poljoprivrednim površinama najmanje površine 1,0 ha može se izgraditi cisterna, staklenik odnosno

plastenik i prateći gospodarski objekti veličine do 50 m2.

Unutar obalnog područja izvan građevinskih područja naselja 1000 m od obalne linije u dubinu prostora te unutar obuhvata zaštićenih dijelova prirode utvrđenih ovim Planom isključuje se mogućnost izgradnje gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za držanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.).

3.3.1.3. Ribarstvo

Ribarstvo je dio gospodarske djelatnosti Grada Makarske. Kriteriji za održivo korištenje živih bogatstava mora trebaju biti u skladu s načelima biološke raznolikosti. Predviđa se i sportsko - rekreativni ribolov za koji se količina kvote ulova određuje pojedinačnim dozvolama

sukladno posebnim pravilnicima. U zaštićenom obalnom pojasu mora od 300 m od obalne crte nije moguć ribolov osim sportsko – rekreativnog

ribolova.


- 75 -

3.3.1.4. Ugostiteljstvo i turizam

Na području Grada Makarske ugostiteljstvo i turizam od najveće su gospodarske važnosti. Ovim Prostornim planom omogućuje se postojeću turističku ponudu hotelskih kapaciteta i privatnih

iznajmljivača proširiti kompleksnom turističkom ponudom na izdvojenom ugostiteljsko - turističkom području Biloševac.

U turističkoj ponudi grada Makarske veliki udio otpada na turizam u privatnom smještaju. Prema podacima Turističke zajednice grada Makarske registriranih privatnih turističkih kreveta (obiteljski

pansioni i obiteljske kuće za privatno iznajmljivanje) ima 9500, a neregistriranih 10 000. Hotelskih kreveta ima 2500.

Ukupni kapaciteti turističkih kreveta ovim su Planom predviđeni s 10 000 kreveta od čega 5000 u gradu i 5000

unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac.

Ovaj Prostorni plan razgraničava ugostiteljsko - turističku namjenu: - unutar građevinskog područja naselja (područje Donja luka i zapadni dio grada), - na izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko - turističke zone Biloševac - na izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko - turističke zone pretežito sportsko – rekreativne

namjene Platno.

Unutar građevinskog područja naselja grada Makarske su pojedinačni objekti sadržaja većih smještajnih kapaciteta (hoteli) te pojedinačni smještajni objekti (pansioni, prenoćišta) smještajnog kapaciteta do 80 kreveta koji se mogu graditi unutar granica naselja prema odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene je zasebni kompleks ugostiteljsko -

turističke zone na području Biloševac u kojem se, osim smještajnih kapaciteta, grade objekti pratećih sadržaja u funkciji turističkog naselja, međutim, bez stanovanja.

Osim smještajnih objekata (od hotelskih objekata do ponude u privatnom smještaju), planirani su i ostali

ugostiteljski objekti (restorani, izletišta, konobe i sl.) u funkciji proširenja i raznolikosti ukupne turističke ponude. Ovi kapaciteti smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene (područje Platno i Biloševac).

Ugostiteljski sadržaji mogu se planirati na seoskim gospodarstvima u svrhu poboljšanja ponude seoskog turizma uz zadovoljenje posebnih propisa.

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Unutar građevinskog područja grada Makarske određene su pojedinačne ugostiteljsko - turističke zone. Izgrađena površina formirane turističke zone iznosi 3,14 % građevinskog područja prema Prostornom planu iz

1985. godine. Na području Donje luke, Sv. Petra i Osejave moguće su rekonstrukcije postojećih hotela u svrhu podizanja

turističke kategorije. Dopušta se najveće povećanje gabarita do 15 %. Postojeći stambeni objekti mogu se rekonstruirati u svrhu smještajne ponude prema kriterijima navedenim za

gradske hotele unutar naselja. Za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje prostora ugostiteljsko - turističke namjene ne mogu se zauzimati

postojeće javne površine. Na predjelu planiranog područja ugostiteljsko–turističke namjene – Makarska zapad, unutar građevinskog

područja naselja određuje se izgradnja zasebnih cjelina smještajnih objekata visoke kategorije. Na području ugostiteljsko - turističke zone zapadno od Ulice I. G. Kovačića (T1) unutar građevinskog područja

naselja, mogu se graditi isključivo smještajni hotelski objekti. Na području te zone nije dopuštena gradnja hotelskog naselja, aparthotela, apartmanskog naselja, pansiona i

motela.


- 76 -

Na području ugostiteljsko – turističke zone istočno od Ulice I. G. Kovačića (T1 i T2) unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi smještajni objekti hotela i turističkog naselja.

Na tom području nije dopuštena gradnja aparthotela, apartmanskog naselja, pansiona i motela. UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA NA PODRUČJU BILOŠEVAC

U ugostiteljsko turističkoj zoni na području Biloševac predviđa se ponuda većih kapaciteta i visoke kategorije

turističko-ugostiteljske ponude. Na čitavom području ugostiteljsko - turističke zone na području Biloševac isključuje se gradnja stambenih objekata.

Ugostiteljsko - turističko područje Biloševac bilo je namijenjeno kompleksnoj turističkoj ponudi od 80-ih godina prošlog stoljeća zbog:

- atraktivnosti područja i krajobraza, mogućnosti raznolike ponude turističkog korištenja prirodnih vrijednosti,

- mogućnosti raznovrsne ponude rekreacije i sporta, - atraktivnosti morskog akvatorija: raznovrsnosti flore i faune, čistoće mora, dubine mora, - atraktivnosti plaža: estetske vrijednosti vrsta obale, - mogućnosti dodatne izgradnje infrastrukture, - prometne povezanosti s regionalnim sustavom, ali i gradskom prometnom mrežom.

Ovaj je Prostorni plan svojim polazištima uvažio očuvane kvalitete prostora, ali i valorizaciju prostora Biloševac, kao izuzetnog potencijala za turističku ponudu, valoriziranog još u Turističkom planu Biloševac u sklopu Prostornog Plana Južni Jadran 1969. god. Taj je plan neospornom kvalitetom oblikovanja, raznolikom ponudom ukupnih atrakcija te cjelovitim sagledavanjem obalnog pojasa obvezivao i današnje planere.

Kako je ovaj prostor Biloševca još uvijek očuvan i kako se koristi kao rekreativna površina građana i turista, Plan

je vrednovao prostor i kao javno zajedničko dobro kojim se štite zajedničke vrijednosti. Planom je prostor obuhvaćen unutar granice Urbanističkog plana uređenja turističke zone na području

Biloševac koji treba izraditi prema kriterijima Županijskog plana usklađenog s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, a prema kome je taj prostor predviđen kao jedinstvena cjelina površine 99,40 ha unutar koje je obuhvaćen i značajan krajobraz kanjona Vepric.

Zbog osjetljivosti ekosustava, ranjivosti pojedinih krajobraznih elemenata, a koji daju kvalitetu okoliša, traži se

planiranje turističke zone tako da se polazi od postojećih šuma, lociranih zaštićenih dijelova arheoloških zona te ubiciranih objekata kulturne baštine i krajobraznih elemenata posebno potoka Vepric i raznolikosti obale.

Za planiranje ove ugostiteljsko – turističke zone u daljnjim dokumentima prostornog uređenja (UPU) potrebno je

uvažiti sljedeće kriterije: - zona Biloševca područje je kompleksne turističke izgradnje i čini posebno područje predviđeno kao

turističko žarište regije, mikroregije i prostorne cjeline grada Makarske, - ta površina određuje se isključivo kao područje na kojemu će se pružati visoka razina turističke ponude, - turistička je zona predviđena za dulji boravak gostiju, - osim obogaćivanja kvalitete i kategorije turističke ponude, predviđaju se kompleksniji sadržaji: hotelski,

kongresni, zdravstveni, sportski, rekreacijski i zabavni, - proporcionalno smještajnom kapacitetu predviđeno je 45 % ukupne površine zone za prateće sadržaje

za zadovoljavanje svih potreba gostiju - ugostiteljske, javne i uslužne, - kolni promet predviđa se odvojeno od pješačkih kretanja na način da se nove prometnice smještaju u

pozadinu zone, a obalne područne zone namjenjuju se isključivo pješačkom kretanju, - parkirališta trebaju biti decentralizirana i razmještena po skupinama smještajnih kapaciteta, - za cijelu zonu potrebno je predvidjeti izgradnju nove infrastrukturne mreže vodoopskrbe i odvodnje,

energetike i telekomunikacija.

Unutar turističke zone na području Biloševac predviđa se smještajni kapacitet od 5000 kreveta sljedećom strukturom hotela visoke kategorije:

- manji hoteli do 150 kreveta, - veći hoteli od 400 do 700 kreveta.


- 77 -

Područje ugostiteljsko – turističke zone Biloševac dijeli negradivi dio građevinskog područja značajnog krajobraza kanjona Vepric.

Najveći kapacitet od ukupno 5000 kreveta ravnomjerno se raspoređuje u predviđenim hotelima s pratećim

sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne namjene te u turističkom naselju sa svim pratećim sadržajima.

U hotelima manjih kapaciteta (do 150 kreveta) predviđa se ukupno 1400 ležaja, u hotelima većeg kapaciteta do

400 kreveta ukupno 2000 kreveta, u velikim hotelima do 800 kreveta ukupno 800 kreveta te turističkom naselju ukupno 800 kreveta.

Na području ugostiteljsko - turističke zone Biloševac moguća je gradnja isključivo smještajnih objekata hotela i

turističkog naselja. Na području te turističke zone nije dopuštena gradnja aparthotela, apartmanskog naselja, pansiona i motela. Izgradnja na području Biloševac predviđa se izvan 100 m zračne linije od obalne crte u dubinu prostora. Na području Biloševac ne smije se graditi na evidentiranim arheološkim lokacijama (Ćurilo, Blace, Cvitačka),

evidentiranom zaštićenom području prirodne baštine Cvitačka i Vepric, evidentiranim i zaštićenim prostorima šumskih površina Ćurilo, Blace i Biloševac.

UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA ZONA PRETEŽITO SPORTSKO – REKREATIVNOG OBILJEŽJA NA

PODRUČJU PLATNO

Ugostiteljsko – turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno predviđa se za sportsko – rekreativnu namjenu bez smještajnih kapaciteta ukupne površine građevinskog područja od 6,60 ha.

Osim sportskih sadržaja, na ovom se prostoru predviđa otvorena scena s pratećim sadržajima kao javni sadržaj na središnjem istočnom platou za raznolike priredbe ukupne površine od 2500 m2 do 4000 m2 za kapacitet od najviše 1000 posjetitelja.

Otvorenu scenu treba organizirati tako da se povremeno može koristiti i za priredbe zatvorenog tipa. Treba ju

oblikovati u skladu s visokim kriterijima kvalitete uređenja okoliša. Radi potrebe funkcionalnog povezivanja različite ponude (otvorena scena, sportski tereni, kupalište), potrebno

je osigurati sustav glavnih pješačkih komunikacija. Parkiralište je potrebno smjestiti u zapadnom dijelu prostora s najmanjim kapacitetom od četiri autobusa i 200

automobila. Smještaj sadržaja na području Platna predviđa se 100 m zračne linije od obalne crte u dubinu prostora osim

sadržaja u sklopu kupališta. U neposrednom kontaktu s obalnom crtom planira se uređenje obalne šetnice (Lungo mare) duž grada

Makarske, od Krvavice do Tučepa. Šetnica se nadovezuje na postojeću gradsku rivu, a produžit će se i na susjedne općine Makarske rivijere kao dio cjelovite pješačke atrakcije i turističke ponude.

3.3.1.5. Gospodarske i poslovne djelatnosti

Prostornim planom uređenja Grada Makarske, na području obuhvata Grada nije planirana gospodarska

djelatnost proizvodne namjene i sve ostale gospodarske djelatnosti koje bi mogle utjecati na stanje okoliša.

Ovim Prostornim planom razgraničavaju se gospodarske djelatnosti na manje pogone proizvodnje, obrade i prerade, obrtništvo i skladišta te poslovne djelatnosti na uslužne djelatnosti (prijevozničke, manja trgovina, banke i druge financijske i osiguravajuće institucije), komunalne servise, trgovačke centre i druge usluge (uredi, kancelarije, biroi).

Gospodarska djelatnost unutar ovog Prostornog plana razgraničava se na površine proizvodne namjene

(područje Volicije) i površine poslovne namjene (područje Požara, Bilaja, Dugiša i Volicije).

Poslovna namjena obuhvaća 34,28 ha što čini 8,15 % ukupnog građevinskog područja naselja, a gospodarska namjena obuhvaća 20,97 ha ili 4,98 % ukupnog građevinskog područja naselja.


- 78 -

Na građevinskim područjima naselja grada Makarske razlikujemo površine za:

1. gospodarsku namjenu (oznaka I2) - područje Volicija - površine 20,97 ha.

2. poslovnu namjenu (oznaka K1): - područje Požara površine 13,08 ha, - područje Bilaja površine 6,4 ha, - područje Dugiša površine 6,03 ha - područje Volicije površine 8,80 ha.

Ukupna površina poslovne zone unutar obuhvata Prostornog plana iznosi 55,25 ha, a gustoća od 60 radnih

mjesta/ha iznosi ukupno 3300 radnih mjesta.

Gospodarsko-poslovna djelatnost ne smije narušavati uvjete života i stanovanja susjednog građevinskog područja.

Prometni i ostali komunalni priključci na poslovnu zonu i pojedine građevine trebaju odgovarati kapacitetu potreba i ne smiju smanjivati gradski prometni standard.

Za gospodarske djelatnosti unutar njihovih površina treba osigurati prostore parkirališta i manipulativni pristup teretnih vozila.

Obrtničke radionice (stolarske, bravarske, kamenoklesarske, kovinotokarske, automehaničarske, limarske,

autoelektričarske i slični servisi) planiraju se u području planiranog proširenja u zoni Volicija. Obrtničke radionice mogu biti smještene i rubno uz naselja ako su udaljene od stambenih objekata najmanje 50

m zračne linije.

Servisno – komunalne djelatnosti kao i ostale poslovne djelatnosti smještene su u zonu Volicije sjevernije od današnje državne ceste D512.

Komunalni servisi predviđeni za područje grada Makarske obuhvaćaju održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina te javnu rasvjetu.

Predviđa se premještanje «Makarskog komunalca», „Elektroprivrede“ te «Vodovoda d.o.o. Makarska» na predviđeno područje zone Volicija.

Trgovački centri bruto razvijene površine prodajnog prostora većeg od 5000 m2 ne planiraju se unutar područja

obuhvata grada Makarske.

3.3.1.6. Ostale poslovne djelatnosti

GRADSKI PROJEKTI Ovim se Prostornim planom određuju unutar površina poslovne namjene dvije poslovne zone na području

Dugiša i Volicije uz cestu D8 na istočnom ulazu (Gradski projekti) kojima se vrednuje ulaz u grad Makarsku.

Svojim sadržajima i oblikovanjem trebaju predstavljati grad i po svom karakteru biti privlačna mjesta građanima i putnicima. Oni su prostori kompleksne mješovite namjene (trgovina, ugostiteljstvo, informacije, turističke agencije i javni sadržaji ).

Poslovna zona na području Dugiša unutar građevinskog područja naselja, uz područje postojeće stanice za

tehnički pregled i planiranog autobusnog kolodvora, planirane je površine od 1,34 ha. U sastavu te zone uključen je i prostor namijenjen za javni gradski park površine 3,90 ha. Poslovna zona unutar građevinskog područja naselja na području Volicije, na sjevernoj strani postojeće ceste

D8, do postojećeg puta, planira se za prometno – uslužni i ugostiteljski centar površine od 3,78 ha. Na zapadnom ulazu u grad Makarsku planira se turističko – informacijski ulaz u grad uz postojeću cestu D8. Do rješenja ulaza u grad predviđa se manji informacijski punkt u koridoru ceste D8.


- 79 -

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

Društvene djelatnosti treba razmjestiti ravnomjerno u prostoru kako bi se zadovoljile potrebe korištenja na cijelom području i kako bi se smanjio pritisak na uže gradsko središte.

Ovim Prostornim planom određuje se potreba, broj, općeniti raspored i kapacitet, a Generalnim urbanističkim planom grada Makarske odredit će se detaljna mreža i pojedinačne lokacije građevina za društvene djelatnosti.

Društvene djelatnosti se dijele na objekte za:

- Upravu i pravosuđe - ispostava Županijske uprave, gradski organi samouprave, općinski sud, prekršajni sud, sjedište javnog bilježnika, ispostava porezne uprave, policijska postaja.

- Zdravstvo – objekt Doma zdravlja unutar kojeg su hitna medicinska pomoć, rodilište, stacionar, ambulante primarne zdravstvene zaštite, stomatološke ambulante, specijalističke ambulante, laboratorij i ljekarna. Ujedno postoje i objekti primarne zdravstvene zaštite, specijalističke ambulante, Hotel Biokovka -specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju te tri ljekarničke jedinice, a predviđaju se i dvije nove ambulante.

- Prosvjetu – visoka škola, srednja škola, osnovne škole, dječji vrtić i jaslice. Planira se pet osnovnih škola, dvije srednje i jedna glazbena škola.

- Kulturu – kino, muzeji, galerije, knjižnica, čitaonica, pošta i informacije (poštanski centar, radio «Makarska rivijera», lokalni list «Makarsko primorje» i «Makarska kronika»). Planira se kino i kazališna dvorana (uz jedno postojeće planira se i multifunkcionalna dvorana), te muzeji (uz tri postojeća i dva nova).

- Socijalnu skrb – Centar za socijalnu skrb s podružnicom, Centar za djecu s s posebnim potrebama i Dom za umirovljenike.

- Vjerske zajednice – svetište, crkve, kapelice i samostani. - Sport i rekreaciju – pojedinačni sportski objekti: sportske dvorane (tri planirane), zatvoreni bazen (jedan

planirani), otvoreni bazen (tri planirana), nogometno igralište (jedno postojeće i jedno planirano), tenis tereni (jedno postojeće i dva planirana), te ostali sportski sadržaji (kuglana, veslački klub, jedriličarski klub, ronilački klub i dr.).

- Financijske i slične usluge – ispostave banaka, ispostave osiguravajućih društava, ispostava zavoda za platni promet (FINA).

Ove građevine od važnosti za Grad Makarsku Prostornim planom su određene prema potrebnom broju i

smještaju, a detaljno će biti locirane u Generalnom urbanističkom planu grada Makarske. 3.3.2.1. Uprava i pravosuđe

Postojeći objekti uprave u gradu Makarskoj su:

- ispostava županijske uprave, - gradski organi samouprave, - općinski i prekršajni sud, - državno odvjetništvo, - sjedište javnog bilježnika, - porezna uprava – ispostava, - policijska postaja

Prostorni plan predviđa premještanje policijske postaje na odgovarajuću lokaciju na području Dugiša radi povećanja pripadajuće čestice na površinu od 0,6 ha. Ostali objekti zadovoljavaju potrebe grada Makarske kao regionalnog srednje razvojnog središta.

3.3.2.2. Zdravstvo

Objekti primarne zdravstvene zaštite na području grada su:

- objekt Doma zdravlja Makarska unutar kojeg su hitna medicinska pomoć, rodilište, stacionar, ambulante primarne zdravstvene zaštite, stomatološke ambulante, specijalističke ambulante, laboratorij i ljekarna koji odgovaraju potrebama Grada te gravitacijskog područja od 30 000 stanovnika,

- ambulante opće medicine za gravitacijsko područje od 2000 stanovnika,


- 80 -

- specijalističke ambulante za gravitacijsko područje od 10000 stanovnika, - ljekarne za gravitacijsko područje do 5000 stanovnika.

Zdravstveni objekt na sekundarnoj razini je Hotel Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju .

Prostorni plan predviđa: - ambulante primarne zdravstvene zaštite – ukupno sedam, - specijalističke ambulante – prema potrebi, - ljekarne – ukupno četiri.

Prostorni razmještaj građevina pojedinih grupa zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća

medicina, zdravstvena zaštita, stomatološka zaštita, školska medicina) određen je radijusom pristupačnosti od 800 m gravitacijskog područja.

Uža detaljna lokacija i smještaj građevina bit će prikazani GUP-om.

Prestrukturiranjem turizma predviđa se mogućnost daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma gradnjom novih ili prenamjenom i dopunom, te proširenjem ponude i sadržaja u postojećim ugostiteljsko-turističkim objektima, hotelima i pansionima iz kategorije ponude tzv. zdravstvenog turizma.

3.3.2.3. Prosvjeta Ovim se Prostornim planom mreža objekata prosvjetne djelatnosti razgraničava na objekte predškolskog

odgoja te osnovnih i srednjih škola. Predviđa se i osnivanje objekta visokog školstva turističko – pomorskog usmjerenja.

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Predškolskim odgojem obuhvatit će se 75 % djece starosne strukture od 1 do 6 godina (5 % od 15 000

stanovnika iznosi 750 djece, odnosno 75 % od toga iznosi 440 djece). Ovim se Prostornim planom predviđaju tri objekta po stotinu djece te jedna po stopedesetero djece. Objekti predškolskog odgoja (dječje jaslice i vrtići) smještavat će se na način da se ostvari najprimjerenije

gravitacijsko područje. Prilikom određivanja lokacije mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost djece.

Uz postojećih pet predškolskih objekata samo je jedan na samostalnoj čestici na području centra grada na

Glavici. Budući da je od pet postojećih predškolskih objekata četiri smješteno unutar stambenih zgrada, što u potpunosti

ne zadovoljava kriterije smještaja predškolske djece, potrebno je nove predškolske objekte smjestiti na samostalnim česticama koje će biti određene GUP-om grada Makarske i UPU-om Veliko Brdo.

Postoji mogućnost daljnjeg smještaja dječjih vrtića unutar stambenih zgrada, što će ovisiti o potrebama na

terenu.

OSNOVNO ŠKOLSTVO

Projekcija razvoja osnovnog školstva temelji se na sljedećim planerskim pretpostavkama: - sustavom je obuhvaćeno 9 % stanovništva tj. oko 1350 djece, - kapacitet škola od minimalno 240 učenika.

Na području grada Makarske osnovnu školu trenutno pohađa 1400 učenika. Osnovna škola oca Petra Perice na Zelenci ima 500 učenika, a planirana je za 720 učenika u dvije smjene. Osnovna škola Stjepana Ivičevića u centru grada ima cca 900 učenika i maksimalno je iskorištena za rad u

dvije smjene. Od toga 95 djece od I. do III. razreda pohađa školu u dijelu zgrade Srednjoškolskog centra na istoku zbog prevelike udaljenosti.

Stoga se uz gore navedene škole te jednu područnu školu u Velikom Brdu Prostornim planom predviđa nova

zgrada osnovne škole na istočnom dijelu grada na području Lekinovca unutar novog stambenog naselja kao i jedna na području Velikog Brda umjesto postojeće područne škole, svaka kapaciteta po 450 učenika. Predviđa se i


- 81 -

zadržavanje današnje zgrade na Bilajama (istok) koja se koristi kao osnovna i srednja škola samo za potrebe osnovne škole.

Točna postava osnovnih škola na području grada bit će riješena GUP-om. Planom se prema potrebama dopušta preraspodjela škola na području Grada. Površina zemljišta za osnovne škole određuje se prema kriteriju potrebne površine od 30 do 50 m2 po učeniku. Na području Grada postoji i osnovna glazbena škola koju treba zadržati.

SREDNJE ŠKOLSTVO

Projekcija razvoja srednjeg školstva temelji se na sljedećim planerskim pretpostavkama:

- sustavom obuhvaćeno 6 % stanovništva odnosno oko 900 djece, s predviđenih 250 učenicika iz šireg područja gravitacije, tj. ukupnog broja od 1150 učenika,

- prema kriterijima iz Županijskog plana kapacitet škola je minimalno 480 do 720 učenika. U gradu Makarskoj postoje Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića koju trenutno pohađa 650 učenika i

Srednja strukovna škola u prostorijama zgrade namijenjene osnovnoj školi koju trenutno pohađa 550 učenika. Ovim se Prostornim planom predviđa premještanje Srednje strukovne škole iz zgrade namijenjene osnovnoj

školi te gradnja dvije nove srednje škole. Lokacije će se detaljnije definirati GUP-om. Površina zemljišta za srednje škole određuje se prema kriteriju potrebne površine od 25 m2 po učeniku.

VISOKO ŠKOLSTVO Projekcija razvoja visokog školstva temelji se na jačanju regionalnih sveučilišta. U gradu Makarskoj se predviđa dislocirana visokoškolska ustanova jednog od hrvatskih sveučilišta turističko –

pomorskog usmjerenja. Plan predviđa izradu programa mogućnosti i potreba za odvijanje nastave visokog školstva. Program i

kapaciteti ovisit će o izrađenom programu i decentraliziranju sveučilišta.

3.3.2.4. Kultura

Postojeći objekti kulture u gradu Makarskoj su: - kino u centru grada, - Gradski muzej, Malakološki muzej, - galerije (Art – galery, Galerija Antun Gojak), - knjižnica i čitaonica.

Prostornim planom planirani su sadržaji poput kulturnog centra, manjih kulturnih sadržaja unutar povijesno – urbanističke jezgre, novog otvorenog scenskog prostora na području ugostiteljsko – turističke zone Platno, muzeja, galerija, knjižnica i čitaonica koje mogu biti i u sklopu školskih ustanova ili kulturnog centra.

Uža detaljna lokacija i smještaj građevina bit će prikazani GUP-om grada Makarske i UPU-ovima Veliko Brdo,

ugostiteljsko - turističke zone Biloševac i zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno.

Djelatnost informiranja se na području grada Makarske odvija putem: - lista «Makarsko primorje», - lista «Makarska kronika», - lokalne radiopostaje RMR.

Planom se predviđa i lokalna televizijska postaja.


- 82 -

3.3.2.5. Socijalna skrb

Socijalna skrb je djelatnost kojom se ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba djeci i drugim osobama koje se ne mogu same brinuti o sebi.

Na području grada Makarske postoji:

- Centar za socijalnu skrb s podružnicom – novoizgrađen je i u potpunosti zadovoljava potrebama Grada i šireg gravitacijskog područja,

- Dom za djecu s posebnim potrebama Sunce - kao podružnica Centra za odgoj i obrazovanje u posebnim uvjetima iz Splita,

- Dom za stare i nemoćne. Postojeći Dom za stare i nemoćne osobe zadovoljava, a u slučaju potrebe eventualna izgradnja nove građevine

planirat će se GUP-om Grada. Za Udrugu Sunce previđa se premještanje iz današnjih neadekvatnih prostorija iz centra grada i njen smještaj

na neizgrađenom građevinskom području. Detaljnija postava bit će riješena GUP-om Grada. 3.3.2.6. Vjerske zajednice

Na području Grada vjerskih građevina ima ukupno dvanaest postojećih, a dvije su nove planirane:

- katedrala sv. Marka – Makarska (XVIII st.), - crkva sv. Petra – Makarska (XV. – XVII. st.) srušena u potresu 1962., obnovljena kasnih devedesetih

godina XX. st., - crkva sv. Filipa – Makarska (XVIII. st.), - Franjevački samostan sv. Marije– Makarska (XIX. / XX. st.), - svetište Male Gospe – Vepric (početak XX. st.), - crkva sv. Martina – Kotišina (XIV./ XV. st.) srušena u potresu 1962., crkvu je potrebno obnoviti., - crkva sv. Andrije – Kotišina (XVIII. st.), - crkva sv. Ante - Kotišina (XIX./XX. st.), - crkva sv. Mihovila – Veliko Brdo (XIX. st.), - crkva sv. Jeronima – Veliko Brdo (XVIII. st.), - crkva sv. Ivana Krstitelja – Makar (XIX. st.), - nova crkva Kraljice mira i župni dvor – Makarska.

Navedeni objekti, osim nove crkve Kraljice mira, registrirano su kulturno dobro te se održavanje i svi zahvati na njima moraju odobriti od nadležne konzervatorske službe.

Uz redovito održavanje potrebna je izrada konzervatorskog elaborata i projekt obnove. Ako se ukaže potreba, mogu se smjestiti i nove vjerske građevine na izdvojenoj građevnoj čestici. Na području Grada ovim se planom predviđaju dvije nove vjerske građevine od kojih je jedna crkva uz svetište

Male Gospe u Vepricu, a druga na istočnom dijelu grada. Smještaj nove crkve unutar svetišta Vepric treba pažljivo odrediti s obzirom na korištenje i zaštitu područja

značajnog krajobraza kanjona potoka Vepric određenog ovim Prostornim planom. Prostornim se planom na području Grada predviđa i gradnja ostalih vjerskih sadržaja po potrebi (pastoralni

centar, župni dvor). Nove vjerske građevine na građevnoj čestici obvezno moraju urediti pješačke površine (pristup i trg za

okupljanje) te hortikulturno oblikovanje. Uvjeti smještaja i oblikovanja objekata odredit će se GUP-om grada Makarske.

Ako se pokaže potreba, moguć je smještaj manjih vjerskih građevina unutar formiranih naselja.


- 83 -

3.3.2.7. Sport i rekreacija

Površine za sport i rekreaciju su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Ovim se Prostornim planom razgraničavaju površine sportskih sadržaja na:

- sportski centar unutar građevinskog područja grada Makarske (prostor Dugiša), - izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene sportsko – rekreativnog obilježja

(prostor Platna).

SPORTSKI SADRŽAJI Sportski centar na Dugišu predviđen je dijelom na već postojećoj površini veličine 4,96 ha s proširenjem prema

istoku površine 7,13 ha ukupne površine 12,09 ha. U sklopu tog sportskog centra predviđaju su:

● upravna zgrada, postojeća, ● otvoreni sportski tereni – postojeće nogometno igralište i gledalište kapaciteta 2000 gledatelja,

pomoćno nogometno igralište kojem je potrebna rekonstrukcija te malonogometno igralište, ● otvoreno rukometno igralište, ● otvoreno košarkaško igralište, ● sportske dvorane (jedna postojeća i novoplanirane), ● tenis igrališta s otvorenim i zatvorenim prostorima, ● zatvoreni bazen s kapacitetom do 800 gledatelja, ● otvoreni bazen, ● bočališta, ● prateći objekti svlačionica,

u svrhu cjelovitog i organiziranog obavljanja sportskih djelatnosti. Višenamjenska gradska dvorana predviđena je kao multifunkcionalna javna dvorana za obavljanje javnih

manifestacija s popratnim sadržajima ugostiteljstva.

Sportsko – rekreativni sadržaji na Platnu predviđaju se na površini od 6,60 ha. Na tom području predviđaju se samo sportski sadržaji otvorenog tipa bez izgrađenih objekata kao što su:

● košarkaško igralište, ● rukometno igralište, ● odbojkaško igralište, ● tenis igrališta, ● tri igrališta manjih sportova, ● otvorena bočališta, ● popratni pomoćni objekti svlačionica.

REKREACIJSKI SADRŽAJI

Sadržaji koji su u funkciji korištenja prostora za rekreaciju smješteni su i na području:

- značajnog krajobraza zone od granice Parka prirode Biokovo do nove obilaznice i svetišta Vepric, - kultiviranog krajolika sjeverno od nove obilaznice do granica Parka prirode Biokova, (posebno

prihvatne zone Baškovići, Matići, Makar, Mlinice, Kotišina) – planinarenje, biciklizam i slično, - za bavljenje specifičnim granama sporta (zmajarstvo, alpinizam) predviđeno je područje Velikog Brda i

Makra.

Građevine za odvijanje rekreacijske namjene su izletište, objekti za sklanjanje (bivak, nadstrešnica), vidikovci veličine do 50 m2. One se oblikovanjem i materijalima trebaju ambijentalno uklopiti u krajolik.

Navedene se građevine grade kao montažne, sklopivo – rasklopne građevine s pristupom s pješačkog puta. UREĐENE I PRIRODNE MORSKE PLAŽE

Ovim Prostornim planom na području grada Makarske sve su plaže po značaju i vrsti javne, i to plaže Platno,

Osejava, Sv. Petar, Donja luka - Biloševac. Uređena morska plaža unutar naselja (područje Donje luke i zona poluotoka Sv. Petar) ili izvan naselja

(područje ugostiteljsko - turističke zone Biloševac), mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog ili izmijenjenog


- 84 -

prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100 m od obalne crte mora. Prirodna morska plaža izvan naselja na području ugostiteljsko – turističke zone Biloševac (uvala Ramova), zona

Platno i zona Osejava mora biti nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, te potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Uvjeti za kupališta s planiranim uređenjem i pratećim sadržajima (sanitarne površine, ugostiteljsko-turistički i

sportsko-rekreacijski sadržaji i ostalo) utvrdit će se GUP-om Makarska te Urbanističkim planovima uređenja ugostiteljsko - turističke zone Biloševac i zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno.

Prirodna makarska kupališta se obnavljaju nasipom prirodne granulacije kamena koje more pretvara u oblutke,

ali se ne bi smjelo mijenjati konfiguraciju prirodnog luka da se izbjegne stvaranje novih rtova.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Zaštita kulturnih dobara Zaštita graditeljske baštine polazi od:

- utvrđivanja postojećeg stanja, - opredjeljenja međunarodnih konvencija, - preporuka i drugih dokumenata o zaštiti kulturne baštine, - rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine, - nacionalnog programa zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara, - obveza koje proizlaze iz Prostornog plana Splitsko–dalmatinske županije.

Ovim Prostornim Planom određuje se zaštita, očuvanje i čuvanje spomenika kulture i graditeljske baštine uvažavanjem sljedećih kriterija:

- očuvanje osnovnih oblika graditeljstva i urbanističke baštine, - uređenje i obnova povijesnih građevina, - zaštita arheoloških zona i lokaliteta u skladu s načelima arheološke djelatnosti, - zaštita ruralnog graditeljstva uz modele revitalizacije primjerene specifičnostima tog stvaralaštva.

Predviđa se izrada informatičke osnove za uspostavu informatičko-dokumentacijskog sustava, utvrđivanje

detaljnih mjera obnove i očuvanja povijesnih urbanističkih, prostornih i graditeljskih vrijednosti, praćenje i kontrola stanja u prostoru i praćenje stanja građevine.

Zaštita kulturnih dobara odnosi se na sljedeći opseg zaštite: 1. Povijesno naselje – graditeljska cjelina, 2. Povijesni sklop i građevina, 3. Memorijalni spomenici, 4. Ruralne cjeline 5. Fortifikacije 6. Arheološka baština 7. Etnološke cjeline 8. Kulturni krajolik poluotoka Osejava 9. Kultivirani krajolik od nove obilaznice do granice Parka prirode Biokovo.


Na području grada Makarske zaštićene cjeline su:


Makarska Makarska Urbana cjelina registrirano



Veliko Brdo Žlib – Baškovići Ruralna cjelina evidentirano


1. Povijesno naselje – graditeljska cjelina

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

uža gradska jezgra Makarske R

- 85 -

UŽA JEZGRA MAKARSKE 2. Povijesni sklop i građevina

POVIJESNI SKLOPOVI ILI GRAĐEVINE – SAKRALNE GRAĐEVINE

status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

crkva sv. Marka – Makarska (XVIII. st.) R crkva i groblje sv. Petra – Makarska (XV. – XVII. st.) R crkva sv. Filipa u Makarskoj R Franjevački samostan sv. Marije u Makarskoj R svetište Male Gospe u Vepricu R crkva sv. Martina u Kotišini R crkva sv. Andrije u Kotišini R crkva sv. Ante u Kotišini R crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu R crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu R crkva i groblje sv. Ivana Krstitelja u Makru R crkva sv. Jure R kapela sv. Nikole na lokalitetu Zakučje E


CRKVA SV. MIHOVILA – BAŠKOVIĆI

POVIJESNI SKLOPOVI ILI GRAĐEVINE – CIVILNE GRAĐEVINE


kulica Makarska R most na Mostenom potoku R svjetionik na poluotoku Sv. Petar R zgrada bivšeg Srednjoškolskog centra u Makarskoj R utvrđene spilje – Makar R kuća Tonoli (Gradski muzej u Makarskoj) E kasnobarokna česma E

KULICA – MAKARSKA - 86 -


3. Spomenici

SPOMENIČKA BAŠTINA status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

spomenik palim borcima NOB-a u Velikom Brdu E Marmontov spomenik u Makarskoj E gradsko groblje u Makarskoj koje se tretira kao park – groblje odnosno kao zatvoreno groblje u uređenom parku E

spomenik Andriji Kačiću Miošiću E spomenik palim borcima Glavica E spomenik NOB –u u Kotišini E mletački standarac E

SPOMENIK NOB-u KOTIŠINA

SPOMENIK ANDRIJI KAČIĆU MIOŠIĆU - MAKARSKA

- 87 -


4. Ruralne cjeline

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA – RURALNE CJELINE


Ruralna cjelina – Veliko Brdo E Ruralna cjelina – Puharići E Ruralna cjelina – Makar E Ruralna cjelina – Kotišina E Ruralna jezgra – Baškovići E Ruralna jezgra – Mlinice E Ruralna jezgra – Nemčići E Ruralna jezgra – Prodani i Gojaci E Ruralna jezgra – Grgasovići E

BAŠKOVIĆI

KOTIŠINA

- 88 -


5. Fortifikacije

FORTIFIKACIJE status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Kaštel u Kotišini R Refugij na poluotoku Sv. Petar E Stara zidina unutar gradske jezgre E

KAŠTEL KOTIŠINA

6. Arheološka baština

ARHEOLOŠKO PODRUČJE – KOPNENO status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Poluotok Sv. Petar R Gradina Ćurilo E Kamena gomila na vrhu brda Ćurilo E Gradina Zakučje E Zaravan Cvitačka (položaj Blace) E Zaravan «Brdo» (Baškovići) E Gradina u Velikom Brdu E Donja luka E Gradina Brdo E Vrutak E Gradina Sv. Andrija R

ARHEOLOŠKO PODRUČJE – PODMORSKO status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Podmorje do 50 izobate E

- 89 -


ARHEOLOŠKI POJEDINAČNI LOKALITET - KOPNENI status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Gradina Brdo E Gradina Ćurilo E Gradina Zakučje E Gradina Cvitačka E Gradina Veliko Brdo E Glavica iznad makarske luke sa spomen-obilježjem – Makarska E Glavica – Makarska E Podstine – Makar E Srednjovjekovno groblje u Kotišini kraj crkve sv. Martina E Gradina Kotišina E Prapovijesni lokalitet Osejava E Gradinski punkt Gradac na Osejavi E Zaravan između gradskog groblja i Srednje škole E Arheološki lokalitet oko Franjevačkog samostana E Grobna gomila – Makar E Gomila – Makar E Lokalitet Dvorine – Makar E

ZAŠTIĆENE SPILJE UNUTAR KANJONA VRUTAK - MAKARSKA Hidroarheološka zona je zona u morskom akvatoriju u kontinuiranom pojasu od obalne crte do dubine od 50 m

izobata, kao što je to predviđeno Županijskim planom. Također je zaštićena zona cijelog akvatorija gradske luke između rtova Sv. Petar i Osejava.

- 90 -


- 91 -

7. Etnološke cjeline

ETNOLOŠKE CJELINE status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Baškovići E Vepric E Most E Makar E Vrutak E Grgasovići E

8. Kulturni krajolik

KULTURNI KRAJOLIK status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Poluotok Osejava P 3.4.1.1. Uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom

Za dobra koja su ovim Planom utvrđena kao preventivno kulturna dobra (zaštićeni kultivirani krajolik podno

Biokova), a nisu registrirana kao spomenici kulture, treba se donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti. Rješenje o preventivnoj zaštiti donosi nadležno tijelo odnosno Konzervatorski odjel u Splitu. Na dobra koja su preventivno zaštićena primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi propisi

koji se odnose na kulturna dobra. Rješenjem o preventivnoj zaštiti potrebno je odrediti rok preventivne zaštite u skladu sa zakonom.

3.4.1.2. Utvrđivanje svojstva kulturnog dobra

Za kulturnu baštinu, gdje se treba utvrditi svojstvo kulturnog dobra, potrebno je pokrenuti postupak kojim će

Ministarstvo kulture rješenjem utvrditi svojstvo kulturnog dobra te pokrenuti postupak zabilježbe u zemljišne knjige. Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra koje se odnosi na podvodno arheološko nalazište potrebno je dostaviti

nadležnoj lučkoj kapetaniji za hidroarheološka nalazišta, a nalazi se u Tablici.

3.4.1.3. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Istraživanje kulturnih dobara

Kao preduvjet za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara potrebno je poduzeti prethodna istraživanja kulturnog dobra.

Za svu kulturnu baštinu, prije bilo kakvog zahvata na istoj, potrebno je provesti konzervatorsko-povijesno istraživanje kao osnovu za izradu konzervatorsko-projektne dokumentacije sanacije, adaptacije ili rekonstrukcije.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, u vodi ili moru naiđe na tragove arheološkog nalazišta, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležno tijelo te osigurati stručan nadzor

Potrebno je osigurati stalnu službu stručnog nadzora na zaštićenim područjima.


- 92 -

Dokumentiranje i praćenje stanja kulturnih dobara

Za sva kulturna dobra potrebno je izraditi dokumentaciju radi njihove zaštite i očuvanja. Ujedno je potrebno osigurati i konzervatorski nadzor pri izradi dokumentacije i izvođenju radova. Za sve radove u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine potrebno je prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

3.4.1.4. Opće mjere zaštite kulturnih dobara

Opće mjere za zaštitu kulturnog dobra propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. One se odnose na ishođenje prethodnih odobrenja za ishođenje prethodnih uvjeta zaštite kulturnog dobra.

Opće mjere se, također, odnose na prethodna odobrenja za sve radove koji bi mogli prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra.

3.4.1.5. Posebne mjere zaštite kulturnog dobra

1. KULTURNO – POVIJESNA URBANISTIČKA CJELINA MAKARSKA

Unutar uže gradske jezgre dopuštena je nova izgradnja na temelju posebnih uvjeta. Dopuštena je rekonstrukcija postojećih objekata unutar postojećih gabarita te eventualna proširenja uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela.

Kod interpolacija ili rekonstrukcije građevina, svojom unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s

javnim površinama, gabaritima, namjenom i arhitektonskim oblikovanjem, građevina mora biti usklađena s postojećim okolnim objektima, vodeći računa da ne narušava osnovne vizure i siluetu, te komunikacije unutar urbane cjeline.

Prizemni dijelovi građevina predviđeni su za za trgovačke, ugostiteljske, obrtničke, poslovne i slične namjene

radi dopune turističke ponude. Održavanje stambenog fonda unutar kulturno - povijesne cjeline nužno je za njeno daljnje funkcioniranje te je

potrebno kod rekonstrukcija i interpolacija predvidjeti više od 50 % površine za stambene prostore, osim u slučaju građevina javne namjene.

Unutar kulturno - povijesne cjeline potrebno je ograničiti promet, a parkirne površine osigurati na njenim rubnim

dijelovima. Urbanu opremu potrebno je obnoviti ili prilagoditi postojećoj na način da nova urbana oprema treba odgovarati

urbanoj opremi koja je bila u zaštićenom prostoru (prema uvidu u fotografije ili materijalne ostatke). Moguća je i moderna interpretacija uz odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

2. GRAĐEVINE - SPOMENICI KULTURE

Za svaku pojedinačnu građevinu - spomenik kulturne baštine kao najmanja granica zaštite određuje se

pripadna parcela ili njen povijesni dio. Spomenici kulturne baštine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (okućnicom, dvorištem, pristupom i slično).

3. ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Za evidentirane arheološke lokacije predlažu se sljedeće mjere zaštite:

- predvidjeti mogućnost registracije nalazišta kao spomeničke lokacije, - predvidjeti arheološko sondiranje prilikom izvođenja bilo kakvih potencijalnih građevinskih zahvata u

zonama arheoloških lokaliteta, - predvidjeti arheološki nadzor za širu zonu prilikom izvođenja potencijalnih građevinskih zahvata.


- 93 -

4. ETNOLOŠKE CJELINE

U etnozonama je potrebno očuvati postojeću tipologiju izgradnje te planskim pristupom revitalizacijom očuvati lokalnu tradiciju vodeći računa o arhitektonskim formama i arhitektonskim elementima građevina (erte, škure, dimnjaci, krovni pokrov i slično). Također je potrebno voditi računa o razvoju gospodarskih djelatnosti vezanih za tradicionalne običaje stanovnika (poljoprivreda, obrt, seoski turizam i slično).

Vrijedne gospodarske zgrade potrebno je sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se one mogu prenamijeniti u zgrade stambene ili poslovne namjene.

Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina propisuje se oblikovanje kojim će se uspostaviti odnosi

s postojećom građevnom strukturom na način da je potrebno uvažavati: - karakteristike postojeće parcelacije građevinskog zemljišta, - položaj građevina na pojedinoj građevnoj čestici, - raspored građevina i njihove međusobne odnose, naročito u odnosu na tlocrtne i visinske gabarite, - orijentaciju građevina, udaljenost od susjednih građevina, građevne linije, - bitne arhitektonske elemente oblikovanja pročelja kao što su raspored i veličina otvora te oblikovanje krovne

konstrukcije u odnosu na oblik, nagib, veličinu krovova i vrstu pokrova te orijentaciju sljemena, - građevne materijale i boje arhitektonskih elemenata, - druge lokalne uvjete gradnje.

U takvim naseljima potrebno je sačuvati prvobitno oblikovanje ulica. Treba sačuvati i etnozonu svakog pojedinog naselja, odnosno, izvorni neizgrađeni prostor oko postojećih

zgrada (okućnice, vrtovi, polja).

5. SPOMENIČKA PODRUČJA

Na području grada Makarske postojeća su groblja: - gradsko groblje Makarska, - groblje u Velikom Brdu, - groblje u Makru.

Ovim se Planom predviđa groblje grada na području Sv. Andrije. Za spomenička područja potrebno je utvrditi granicu odnosno pripadnu česticu. Način održavanja i uređenja

odredit će se u GUP-u grada Makarske i UPU -u naselja Veliko Brdo. Groblja treba sačuvati unutar postojećih povijesnih okvira i zidova koji ih okružuju. Na grobljima je potrebno sačuvati povijesne nadgrobne spomenike ili spomen-ploče kao zapis identiteta lokalne

sredine. Postojeće gradsko groblje u Makarskoj površine je 0,89 ha. Do izgradnje planiranog groblja planira se rekonstrukcija postojećeg groblja u skladu s konzervatorskim

uvjetima nadležnog tijela i sukladno propisima o grobljima. U rekonstrukciji je potrebno voditi računa o karakteru postojećeg izgleda groblja i izbjeći ugrožavanje okolnih

namjena prostora, odnosno potrebno je osigurati odgovarajuću zaštitu računajući odmak od susjednih građevnih čestica.

Postojeće groblje u Velikom Brdu površine je 0,36 ha. Ovim Planom predviđeno je proširenje groblja čiji će se obuhvat odrediti Urbanističkim planom uređenja naselja

Veliko Brdo. Groblje u Makru zadržava se unutar postojećih granica i nije predviđeno njegovo proširenje. Novo groblje površine 3,02 ha predviđeno je na području Sv. Andrija uz istoimenu crkvu koja je zajedno s

područjem Glavice u cijelosti zaštićena kao kulturno dobro. 6. KULTURNI KRAJOLIK POLUOTOKA OSEJAVA Poluotok Osejava rješenjem je od 02. prosinca 2003. godine stavljen pod preventivnu zaštitu. Granice područja

određuju: - morska obala i Šetalište fra Jure Radića sa zapadne strane, - Jadranska magistrala sa sjeverne strane, - cesta koja se uz korito potoka spušta prema Hotelu Jadran u Tučepima s istočne strane.


- 94 -

7. KULTIVIRANI AGRARNI KRAJOLIK

Specifičan kultivirani agrarni krajolik koji se sastoji od podzidanih agrarnih terasa, obzidanih dolaca, suhozida u krajoliku ili suhozida u ruralnim zonama, potrebno je posebno čuvati od devastacija ili uništavanja i time očuvati tradicionalnu osobitost cjelokupnog prostora.

Ne smije se betonirati terase koje bi promijenile tradicijski način uređenja poljoprivrednih površina. 3.4.2. Zaštita prirodne baštine Dijelovi prirode u režimu zaštite županijske razine su:

● ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE ŽUPANIJSKE RAZINE









Značajni krajobraz

Područje Vepric – Ždrilo – Baškovići Veliko Brdo evidentirano

Za područja prirodne baštine od županijskog značaja obvezno se donose Prostorni planovi područja posebnih obilježja, odnosno stručne podloge s utvrđivanjem postojećeg stanja, utvrđivanjem stanja temeljnog fenomena valorizacijom i značajem temeljnog fenomena s obzirom na međunarodne i lokalne razine, valorizacijom temeljnog fenomena s obzirom na planirane djelatnosti i korištenje, prijedlogom mjera zaštite.

1. PARK PRIRODE BIOKOVO (NN24/81)

Park prirode Biokovo zaštićen je kao prirodna baština 1981. godine. Samo dio Parka prirode u površini od 2.558,79 ha potpada pod područje Grada Makarske. U Županijskom

zavodu Splitsko-dalmatinske županije izrađuje se Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo.

2. BIOKOVSKI BOTANIČKI VRT KOTIŠINA

Prema zamisli utemeljitelja dr. fra Jure Radića (1920. – 1990.) vrt je zamišljen kao “Biokovo u malom”. Zauzima užu površinu od 16,5 ha dok mu je šire područje obuhvata 25,13 ha.

Nalazi se iznad sela Kotišina na nadmorskoj visini od 250 do 500 m, udaljen od grada 3 km. U prirodnom ambijentu, na maloj površine nalaze se kamenjari, točila, vrletne stijene, kanjon Proslap, više od

300 vrsta biokovskog bilja te mnogo endemskih vrsta od mediteranskih do planinskih (Iris pseudopallida, Campanula portenschlaglana, Carlina corymbosa, Moltkia petraea, Smilax aspera).


- 95 -

Mjere zaštite Uz zaštitu Županijske razine ovim se Planom štite:

1. značajni krajobraz – šira zona od granice Parka prirode Biokovo do nove državne ceste, 2. spomenik prirode – geomorfološke formacije uz kanjon potoka Vepric te klifovi poluotoka Sv. Petar i

Osejava, 3. spomenik parkovne arhitekture – gradski park Sv. Petar.

1. Značajni krajobraz poluotoka Osejava i Sv. Petar je prirodan prostor namijenjen odmoru i rekreaciji.

U značajnim krajobrazima dopuštene su samo one radnje čija je svrha rekreiranje, šetnje, biciklističke staze, dodatno uređenje i održavanje, pa tom trebaju biti podređene zaštitne mjere.

Značajni krajobraz kao šira zona od granice Parka prirode Biokovo do nove državne ceste je prirodni ili

kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti. Kultivirani krajolik proteže se od granice s Tučepima prema Velikom Brdu.

U tom značajnom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je zaštita predložena. 2. Spomenik prirode Miletin bor, geomorfološke formacije uz kanjon potoka Vepric, klifovi Sv. Petra i Osejave

su pojedinačni i neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.

Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti te se ne mogu ugroziti bilo kakvom aktivnošću.

4. Spomenik parkovne arhitekture Botanički vrt Kotišina, gradski park Sv. Petar je artificijelno oblikovani prostor

koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se

promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti, ali je moguće uređenje i opremanje u svrhu korištenja uz suglasnost nadležnih služba zaštite.

Prostornim je planom predložena zaštita i ovih područja: - potezi zelenila uz postojeće vodotoke (etnološka područja), - područje kultiviranog krajolika, - šumske površine na području Biloševac, - istaknute glavice kao pejzažne točke, - vizurni potezi s glavica prema obalnoj šetnici i s obalne šetnice prema istaknutim visinskim kotama, - gradski drvoredi – duž obalne šetnice te gradske rive, - potezi borove šume uz plaže.

Ove je prostore potrebno očuvati kao trajni element pejzaža te ih zaštititi od izgradnje.

3.4.3. Zaštita kultiviranog pejzaža

Kultivirani krajolik na prostoru grada Makarska vrlo je vrijedan resurs ovog područja. Vezan je za rubne dijelove

grada i ruralna naselja gdje se odvijao proces bonifikacije krša za sadnju maslina i vinove loze. Kultivirani agrarni krajolik najčešće je oblikovan terasama omeđenim suhozidom.

Cijelo je područje, a naročito zone Osejave, Veprica, Biloševca, Ćurila, poslije II. svjetskog rata pošumljeno

alepskim borom. Borova šuma cijelom području daje specifičnu sliku. Posebno se u krajoliku ističu zanimljive visoke prirodne stijene tzv. Kukovi koji se dižu poput čvrstih kula.


- 96 -

Ovim se planom posebno vrednuju i štite: A. Širi prostor Parka prirode Biokovo od utvrđenih granica parka po osojnim padinama Podbiokova, gdje su se

vapnenačke klisure zamijenile flišnim naslagama djelomično pod šumama, a djelomično pod kulturama, do trase nove obilaznice.

B. Točke i potezi panorama i vizura koje su prirodni vrhunci (Kuk, Cvitačka, Veliko Brdo, Makar, Mlinice, Kotišina, Sv. Andrija, Glavica, Sv. Petar, Osejava).

Cijelu istaknutu glavicu Sv. Andrija s gradinom i crkvom na vrhu treba čuvati zbog vizure u krajoliku. Radi toga je lokacija za novo groblje izmaknuta dalje od glavice prema udolini.

C. Pejzažne vrijednosti - Značajan krajobraz kanjona Vepric – Žlib površine 26,32 ha, - Značajan krajobraz poluotoka Osejava površine 105,17 ha zaštićen je prema Službenom glasniku je

Splitsko-dalmatinske županije 1/2003. Predviđa se premještanje i sanacija nekadašnje industrijske zone (Promet, Građevno, Uljara , Amfora) uklanjanje skladišta, i prenamjena u sportsko- rekreacijsku zonu.

- Značajan krajobraz poluotoka Sv. Petar površine 9,47 ha, - Zaštićeni potoci Vepric, Vrutak, Proslap, Mosteni, - Zaštićeni zasađeni borici duž plaža Biloševac - Donja luka i posebno zona Peškera na uskoj prevlaci

makarske luke s poluotokom Sv. Petar prema Donjoj luci.

D. Pojedinačni prirodni elementi - Špilje-staje na području potoka Vrutka u Makru, - Mlinice na potoku Vrutak, - Mlinice na potoku Vepric, - Kultivirano obrađene terase za agrarnu proizvodnju, - Šumski potezi alepskog bora.

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

Planom se određuju površine za infrastrukturu (za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl.) izvan naselja i dijele se na:

a) površine za građevine prometa koje mogu biti: ● kopnene (ceste i terminal kamionskog prometa), ● pomorske (pristaništa) ● zračne (helidrom, hidrobaza)

b) površine i građevine za veze koje mogu biti u funkciji: ● pošte i telekomunikacija u nepokretnoj i pokretnoj mreži, ● veze radio i TV sustava

c) površine za energetske građevine, uređaje i instalacije za prihvat, pretvorbu, prijenos i distribuciju energenata:

● električne energije (transformacijska postrojenja i elektroprijenosni uređaji) ● nafte i plina (magistralni vod i mjernoredukcijska stanica)

d) površine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat, pripremu i distribuciju vode te uređaje i objekte za odvodnju oborinskih i otpadnih voda (uređaj za pročišćavanje).

Površine za infrastrukturu određene su prema kriterijima Prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije

uvažavajući: - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja i međusobnog usklađenja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja vrijednosti krajolika, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa, - mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.


- 97 -

Površine za infrastrukturne sustave razgraničene su određivanjem granica: - površina predviđenih za infrastrukturne koridore, - površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

Infrastrukturni koridori vođeni su po trasama određenim Županijskim planom ili su određivani tako da uz uvjete

utvrđenih infrastrukturnih sustava, čuvaju vrijednost krajolika i zaštite naslijeđa te da se spriječi nepovoljni utjecaj na okoliš.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Za infrastrukturne građevine od državnog značaja određuje se posebno građevinsko područje.

Na prostoru obuhvata ovog Plana određene su sljedeće građevine infrastrukturnih sustava od važnosti za državu:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Cestovne građevine:

● državna cesta D8 Rijeka- Split- Dubrovnik ● državna cesta 411 Makarska (D8) – trajektna luka ● državna cesta 512 Makarska (D8) – Ravča (D62) ● dio državne ceste D8 – planirana kao nova obilaznica Makarske

2. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Dalekovodi:

● DV 110 kV Kraljevac - Makarska ● DV 110 kV Opuzen – Ploče - Makarska

b) Trafostanica: ● TS 110/35 kV Makarska

3. Građevine za korištenje voda s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Vodoopskrbni sustav

● Vodoopskrbni sustav Makarskog primorja 4. Građevine za zaštitu voda s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Sustav za odvodnju otpadnih voda kapaciteta većeg od 100 000 ES ● Sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske

5. Proizvodne građevine: a) Građevine za transport nafte i plina:

● magistralni plinovod - planirano

Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije određene su sljedeće građevine na području grada Makarske od važnosti za Splitsko – dalmatinsku županiju:


● županijska cesta 6196 Veliko Brdo – D8 širina 7 m ● županijska cesta 6197 Makarska D411 – D8 širina 7 m

2. Pomorske građevine: a) Sportsko – rekreativna luka Makarska

3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Transformatorske stanice TS 35 kV:

● TS 35/10 Makarska b) Transformatorske stanice TS 110/35:

● TS 110/35 Makarska 4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) građevine sustava odvodnje iznad 10 000 ES ● Sustav odvodnje otpadnih voda Makarska

b) zahvati voda: ● Vodostan HE: “Kraljevac” na rijeci Cetini, a u budućnosti predviđena nova lokacija crpnog

postrojenja u Nejasmićima, izvan zahvata ovog Prostornog plana ● Vrutak Makarska 10 K


- 98 -

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

Prometni infrastrukturni sustav čine: - cestovne građevine i njihova mreža, - pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, - terminali cestovnog i pomorskog sustava, - zračni terminali (postojeći interventni helidrom na poluotoku Osejava koji se Prostornim planom

zadržava te komercijalni helidrom za turističko razgledanje površine do 1 ha predviđa se na području ugostiteljsko - turističke zone Biloševac i hidrobaza - površina za slijetanje hidroaviona unutar akvatorija grada kao veza na regionalni zračni promet).

Mreža prometnog sustava činila je i čini osnovni kostur za funkcionalnu organizaciju korištenja prostora. Ona je i

razvojni i ograničavajući faktor razvitka prostora. Prometni sustav donosio je poticaje razvoja nekog prostora, ali jednako tako neriješen prometni sustav može

zakočiti daljnje uvjete za odvijanje života u prostoru.

3.5.1.1. Cestovni promet Prostorni plan uređenja Grada Makarske je od samog početka svoju koncepciju gradio na poboljšanju

prometnog sustava kao osiguranja organizacije ostalog korištenja prostora. Prometno rješenje trebalo je osigurati nekoliko ključnih pomaka:

1. Osigurati najpovoljniji prolaz nove trase obilaznice grada koja će u budućnosti preuzeti tranzitni promet

s današnje državne ceste D8 i s koje će se osigurati dobri prometni ulazi u grad. Trasiranje ove buduće prometnice imalo je ne male probleme: prevelika dinamika morfologije terena, potreba očuvanja vrijednosti krajolika te raštrkana neplanska izgradnja u dubini prostora grada Makarske. Trasa je riješena na način da omogućuje etapnu izgradnju. U prvoj etapi predviđa se izvedba trase u središnjem prostornom dijelu od Velikog Brda do Bilaja - Volicije po predviđenoj trasi te privremeno prespajanje tranzitnog prometa na lateralne gradske prometnice koje preuzimaju spojeve na današnju cestu D8. Druga etapa bila bi izvedba cijele obilaznice, odnosno spoj na prostor Tučepi i njihove nove obilaznice pa zatim izvedba obilaznice oko prostora Vepric. Planirana obilaznica Makarske te njeni spojevi s gradom trebaju se pri detaljnoj razradi smještaja trase pažljivo podrediti uvjetima zaštite kulturne i prirodne baštine. To se posebno odnosi na prapovijesne gradine i gomile kod Velikog Brda. Također je trebalo detaljnije procijeniti odnos prema ruralnim naseljima Velikom Brdu, Makru, Puharićima, Mlinicama, Kotišini te etnozoni i svetištu Vepric.

2. Provedbu rješenja novih poprečnih glavnih gradskih prometnica koje trebaju osigurati dobru

povezanost grada i prostora u zaleđu (prema Velikom Brdu i prema Kotišini).

3. Dogradnjom i rekonstrukcijom današnje obilaznice D8, ona ostaje u prvo vrijeme u svojoj funkciji, ali će trebati što prije započeti i izgradnju nove zaobilaznice te će tada ova postojeća prometnica preuzeti funkciju glavne gradske arterije, s većim brojem čvorišta, prilaza, stajališta i parkirališta.

4. Rješenje unutar gradskog prometa samo za potrebe nužne opskrbe i umirenog prometa po posebnom

režimu.

Gradsku prometnu infrastrukturu čine : I. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine: 1. Glavne gradske ulice:

- postojeće: Obala kralja Tomislava, Kralja Petra Krešimira IV., Don Mihovila Pavlinovića, Vukovarska, Zadarska, Franjevački put, Put Makra, Put Velikog Brda, Stjepana Radića, Kralja Zvonimira, Ante Starčevića, Ulica Stjepana Ivičevića


- 99 -

- planirane: spojnica Vukovarske na čvor Puharići do nove obilaznice i dalje prema Velikom Brdu, spoj D62 preko Bilaja na novu obilaznicu, spoj čvora Dugiš i Kotišine preko čvora na novoj obilaznici

2. Lokalne ceste: - niže kategorije prometnica kao i ostale prometnice unutar naselja riješit će se prometnim

sustavom u GUP-u. b) Terminal kamionskog prometa ovim je Planom predviđen na području Volicije. Terminal

autobusnog prometa za turističke autobuse bit će riješen unutar UPU-a ugostiteljsko - turističke zone Biloševac.

c) Javne garaže su smještene na području Ratac (na zapadu), Donje luke, u užem centru (područje Sinokoše i Žbara), u sklopu javnih građevina te na Bilajama - Dugiš (na istoku grada).

d) Gradska parkirališta smještena su na gradskoj rivi, a bit će regulirana posebnim režimom (vremensko ograničenje).

e) Uz postojeći autobusni kolodvor predviđen je novi na području čvora Dugiš. II. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- trajektna luka lokalnog značaja– postojeća (u gradskoj luci), - sportsko rekreativna luka –postojeća (u gradskoj luci), - sportska luka – postojeća (ispred Hotela Dalmacija), - privezišta za izletničke brodove – tri nova (dva na uređenom obalnom rekreacijskom pojasu u

sklopu ugostiteljsko - turističke zone Biloševac, te na području ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno).

III. Građevine zračnog prometa:

a) Helidrom – postojeći na Osejavi te predviđeni unutar ugostiteljsko turističke zone Biloševac na području Ćurila.

b) Hidrobaza – planirana površina za slijetanje hidroaviona unutar akvatorija grada na području Platna.

c) Žičara – planirane trase u istraživanju: pravac Glavica – Makar, pravac Vepric – Baškovići - alternativno: pravac Veliko Brdo – Radov Dolac odnosno istražena trasa prema

uvjetima PPPPO Biokovo.

Daljnja organizacija prometa riješit će se GUP- om Makarske i to: - organizacijom javnog prijevoza, novih autobusnih stajališta, uvođenjem gradskog minibusa, taxi i dr., - smještajem gradskih garaža i parkirališta, - smještajem prometnih terminala za kamione i turističke autobuse, - rješenjem pješačkog prometa i pješačkih površina, - rješenjem visinskog i vertikalnog povezivanja prostora.

3.5.1.2. Pomorski promet

Ovim planom je riješen pomorski promet u postojećoj gradskoj luci i novim sportskim lučicama odnosno privezištima:

1. Postojeća gradska luka lokalnog značaja

Luka je kopnena i vodena površina čija je vodena površina djelomično zatvorena i zaštićena od nepovoljnih prirodnih utjecaja.

Luka Makarska, kao luka lokalnog značaja dužine obale za privez od 1080 m, predviđa se kao:

- luka otvorena za javni promet, - trajektna luka za lokalni promet s otokom Bračem, - ribarska luka, - sportska luka.

Županijski je plan Splitsko-dalmatinske županije predvidio makarsku luku kao luku lokalnog značaja, no zbog važnosti luke za promet s otokom Bračom ovaj Plan predlaže prekategorizaciju gradske luke iz lokalnog i u regionalni značaj.


- 100 -

Postojeća trajektna luka Makarska (Makarska – Sumartin) će se u budućnosti morati prilagoditi

planiranom prometu za 2010. godinu od 79 000 putnika i 28 300 vozila te je potrebno povećati kapacitet prihvata (s današnje jedne na dvije rampe minimalno) i osigurati potreban kapacitet prihvata vozila na kopnenom dijelu.

Obala za privez turističkih i ribarskih brodica s današnjih 10 vezova tj. 70 m dužine obale povećat će

se izvedbom dodatnih molova. Obalu za privez izletničkih brodova i luksuznih jahti s današnjih privezišta duljine obale od 140 m

treba povećati na prostoru Marinete od Velikog mola do Osejave adekvatnom izvedbom zaštite luke tj. lukobranom.

Postojeća sportska luka sa 140 vezova planira se povećati unutar akvatorija luke na 220 vezova.

2. Sportske lučice (dvije postojeće - jedna u gradskoj luci, a druga na području ispred Hotela

Dalmacije). Izvan akvatorija gradske luke uređena je mala sportska lučica s uređenim zaštitnim molom i pratećim

sadržajima na kopnu, uz obalnu šetnicu ispred Hotela Dalmacije. Za nju je predviđena reorganizacija i uređenje unutar postojeće površine.

3. Privezišta za izletničke brodove - tri nova (dva na uređenom obalnom rekreacijskom pojasu u

sklopu ugostiteljsko - turističke zone Biloševac te jedno na području ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno)

Privezište je dio obale s najviše 10 vezova i manjim pomorsko-građevinskim objektima (obale, gatovi) za privremeni privez manjih plovila (nautičkih, izletničkih, brodova opskrbe, posebne namjene i sl.). Privezišta nemaju sadržaje na kopnu.

Za cijeli akvatorij gradske luke Makarska lokalnog značaja, uvažavajući kriterije zaštite, a prema Prostornom planu Splitsko – dalmatinske županije, potrebno je izraditi Studiju procjene utjecaja na okoliš uvažavajući procjenu povećanih potreba. Studiji procjene prethodit će izrada tehničkog elaborata kojim će se odrediti uvjeti i program načina korištenja i zaštite akvatorija luke (pomorsko hidraulički i nautički režim, maritimno konstruktorska rješenja kao i rješenja lučke infrastrukture te estetsko uklapanje u postojeći gradski okvir odnosno urbanitet i širi prirodni okoliš).

Studija će utvrditi odgovarajuću zaštitu gradske luke tako da se njene prirodne karakteristike ne naruše,

odnosno izvedbu zaštitnog lukobrana tako da ne zakloni i u potpunosti zatvori prirodni ovalni oblik luke.

Budući da je luka Makarska i Županijskim planom zaštićena kao prirodno i kulturno dobro, nikakvi planovi uređenja i novog korištenja luke ne mogu se raditi prije izrade Studije procjene utjecaja na okoliš (obveza iz Županijskog plana), a Studiju je potrebno izraditi prije dovršenja GUP - a.

Do tada će biti potrebno produžiti današnje gatove (mola) kako bi se povećala mogućnost pristajanja većih

brodova. Dosadašnju sportsku rekreativnu luku potrebno je dopuniti neophodnim uređenjem. Posebno treba regulirati promet do trajekta, naročito u vrijeme turističke sezone. Predviđena je dopuna prometnog sustava morskim vezama rješavanjem i povezivanjem udaljenih prostora

turističkim i gradskim javnim brodićima. Lokacije i uvjete izgradnje privezišta riješit će se Generalnim urbanističkim planom Grada.

Ako se ukaže potreba i zahtjev, predviđeno je i pristanište za hidroavion.


- 101 -

3.5.1.3. Zračni promet Za zračni promet predviđa se:

- postojeći interventni helidrom na poluotoku Osejava koji se Prostornim planom zadržava, - komercijalni helidrom za turističko razgledanje veličine do 1 ha predviđa se na području Ćurila unutar

ugostiteljsko – turističke zone Biloševac. Helidromi na poluotoku Osejava te na području Ćurila su civilna zračna pristaništa za helikoptere i to je područje

koje je u potpunosti namijenjeno za dolaske, odlaske i kretanje civilnih helikoptera. Zrakoplovi koji su prema vrsti i tehničkim zahtjevima za plovidbenost predviđeni za slijetanje na ovim

helidromima su helikopteri u kategoriji prometnih, općih, namjenskih i dopremnih. Prema vrsti i kategoriji predviđeni helikopteri su za prijevoz putnika i stvari.

Helidrom na području Osejave nekontrolirano je zračno pristanište. Helidrom na području Ćurila uređen je prostor, ograđen čvrstom transparentnom ogradom i s nadziranim

ulazom. Helidrom mora biti izgrađen tako da udovoljava uvjetima koji omogućavaju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak helikoptera. Helidrom mora imati pripadajuće parkiralište unutar čuvanog prostora.

Potrebno ga je urediti i održavati u skladu sa standardima helikopterskog zračnog prometa.

Zračni promet se dopunjava i hidrobazom – površinom za slijetanje hidroaviona unutar akvatorija Grada kao

veza na regionalni zračni promet. Hidrobaza se predviđa na površini 1000 × 100 m i vezana je na sportsko rekreacijsko područje Platna.

3.5.2. Pošta i telekomunikacijski sustav

3.5.2.1. Pošta

Uz glavnu poštu predviđa se izgradnja manjih poštanskih ureda koji će pokrivati dijelove područja naselja

Zelenka, Istok, Veliko Brdo i ugostiteljsko - turističke zone Biloševac.

3.5.2.2. Telekomunikacije

Telekomunikacijske građevine su: radijski koridori, magistralni kabel i mjesna pristupna centrala. Pri planiranju i izgradnji cestovnih, vodoopskrbnih i energetskih građevina mora se predvidjeti polaganje cijevi

za telekomunikacijske kablove te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija (GSM mreža), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica.

Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava određuje se lokacijskim dozvolama na temelju ovog Plana te uvjetima HT-a i HTV-a.

Telekomunikacijska mreža sastoji se od dva sustava: - nepokretna telekomunikacijska mreža, - pokretna telekomunikacijska mreža.

Osnovu telefonske mreže grada Makarske čini mjesna LC centrala AXE Makarska s pripadajućim udaljenim

pretplatničkim stupnjevima na pristupnoj razini UPS Istok i Bili brig. UPS su na AXE Makarska vezani svjetlovodnim sustavom prijenosa (položen svjetlovodni kabel).

U tablici su prikazani osnovni parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije na području grada Makarske u 2002. godini:


- 102 -

● PARAMETRI STUPNJA RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONIJE

BROJ INSTALIRANIH TF PRIKLJUČAKA POTS 8448

BROJ UKLJUČENIH TK PRIKLJUČAKA (GTP) POTS 5369

ISKORIŠTENOST INSTALIRANIH PRIKLJUČAKA POTS 64%

GUSTOĆA (GTP/100 STANOVNIKA) 65

STUPANJ DIGITALIZACIJE 100%

BROJ UDALJENIH PRETPLATNIČKIH STUPNJEVA (UPS) 2

BROJ TELEFONSKIH GOVORNICA 40

BROJ INSTALIRANIH ISDN – BRA KANALA 704

BROJ UKLJUČENIH ISDN – BRA KANALA 348

BROJ VELIKIH KORISNIKA (>=2 Mb/s) 18

Iz tablice je vidljivo da je iskorištenost instaliranih priključaka 64 % što pretpostavlja i mogućnost novih priključaka, a s obzirom na razvoj pokretne telefonske mreže, predviđa se proširenje nepokretne mreže samo do 100 % iskoristivosti priključaka.

Planom su predviđene nove trase prema Velikom Brdu, Biloševcu i Voliciji.

Planom se predviđaju i novi komutacijski čvorovi za naselje Zelenka (UPS) s 2048 telekomunikacijskih priključaka. Za naselje Veliko Brdo predviđaju se novi komutacijski čvorovi s 500 telekomunikacijskih priključaka.

Predviđena je modernizacija postojeće TK infrastrukture i uvođenje projekta nove mrežne generacije.

Na području ovog Prostornog plana trenutačno su instalirane bazne postaje GSM na Hotelima Meteor, Biokovka, Biokovo i Dalmacija te na objektu vatrogasnog doma i stambenoj zgradi u Ulici Ante Starčevića. NMT bazna postaja montirana je na brdu Osejava.

U daljnjem razvoju mreže pri postavljanju antenskih prijemnika/predajnika u GSM mrežama, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica potrebno je osobito voditi računa o usklađenosti lokacija u blizini i unutar postojećih naselja s krajobraznim stvorenim vrijednostima prostora.

Antenski prijemnici/predajnici u GSM mrežama (bazne stanice) te radiorelejne, televizijske, radijske i ostale stanice ne mogu se postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine. Postavljanje antenskih prijemnika moguće je na rubnim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, a visine koja nije veća od najviše građevine u naselju tj. dijelu naselja u kojem se postavlja.

Najmanja udaljenost između GSM bazne stanice te radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica od najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od visine samog antenskog stupa stanice.

Predviđa se premještanje postojećeg TV pretvarača sa zaštićene građevine stare Biskupske palače na novu lokaciju koja će se utvrditi GUP - om.

3.5.3. Energetski sustav

3.5.3.1. Elektroenergetski sustav

Sustav energetske infrastrukture određen je Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, koji planira na

ovom području elektroprijenosne trafostanice i dalekovode. Za potrebe ovog Plana tvrtka Elteam-71 d.o.o. iz Splita izradila je elaborat elektroopskrbe. Koncept razvitka sustava elektropskrbe temelji se na:

- konceptu razvitka u prostoru, - globalnim trendovima elektropskrbnog razvitka, - prostornom razmještaju konzuma električne energije.

Prema Planom utvrđenoj organizaciji i namjeni prostora definiran je i prostorni razmještaj osnovnih grupa korisnika električne energije:


- 103 -

1. građevinsko područje naselja Makarska, 2. građevinsko područje naselja Veliko Brdo sa zaseokom Gojaci, 3. područje turističke zone Biloševac, 4. područje gospodarske zone Volicija, 5. nekolicina, u elektroenergetskom smislu, manjih građevinskih cijelina (Kuk, Baškovići, Matići,

Rusendići, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina i ugostiteljsko – turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno).

Globalne trendove budućeg elektroenergetskog razvitka treba računati po dvije različite metode:

1. strukturnoj metodi temeljenoj na konceptu razvitka u prostoru, odnosno prema namjenama osnovnih grupa potrošača,

2. statističkoj metodi temeljenoj na dosadašnjim elektroprivrednim trendovima razvitka.

1. Određivanje potrošnje električne energije za planirani koncept prostornog razvitka prema strukturnoj metodi temelji se na formulama i urbanističkim kapacitetima razvitka pune izgrađenosti u prostoru što rezultira potrošnjom električne energije prema osnovnim grupama potrošača:

- gospodarski sadržaji: PV-GS= 15,8 (MW) - turistički sadržaji: PV-TS= 18,5 (MW) - stanovanje i prateći sadržaji stanovanja: PV-S= 11,6 (MW)

Ukupno vršno opterećenje na području grada Makarske određuje se prema izrazu:

PV-UK= PV-S + PV-TS + fs x PV-GSPV-UK= 32,41 (MW).

Vršno opterećenje je dobiveno u odnosu na punu izgrađenost urbanističkih sadržaja, za razdoblje izgradnje najmanje sljedećih 20 godina.

2. Prema elektroprivednoj statističkoj metodi:

Na osnovi vršnog opterećenja postojeće potrošnje na području grada Makarske u iznosu cca 16,5 MW ostvarenog u 2004. godini, te primjenom koeficijenta predviđenog godišnjeg porasta potrošnje od 3 % godišnje, dobila se projekcija vršnog opterećenja za 2025. godinu u iznosu:

Pv= 30,7 MW

U ovom trenutku ne postoji dovoljno pouzdanih činitelja za ocjenu koja je od dvije navedene varijante vjerojatnija za ostvarenje, već treba računati s obje kao donjom i gornjom granicom mogućeg rasta.

Ipak, kod planiranog budućeg sustava elektroopskrbe kao energetsku osnovu treba uzeti varijantu s većim iznosima dobivene potrošnje (rezultati strukturne metode) jer to u osnovi nema bitnog utjecaja na konačni koncept razvitka sustava, već samo na kraće, odnosno duže razdoblje realizacije istog.

Na temelju dobivenog vršnog opterećenja i planiranog koncepta prostornog razvitka definiraju se elektroenergetski objekti temeljnog sustava naponske razine 110 kV.

Prostorna raspodjela potrošnje predstavlja energetsku osnovu planiranog sustava elektroopskrbe nižih naponskih razina što će se detaljno obraditi kroz urbanističke planove nižeg reda.

Područjem grada Makarske prolaze dva županijska dalekovoda čija je trasa zadržana s potrebnom širinom

koridora: - dalekovod 110 kV u duljini od 6,8 km, - dalekovod 35 kV u duljini od 7,8 km.

Oni su od županijskog značaja i njihova je trasa zadržana s potrebnom širinom koridora. Trafostanica TS Makarska 110/35/10 kV na području Požara od državnog je značaja. Uz TS Makarska 110/35/10 kV postoji na području grada Makarske i trafostanica TS Makarska 35/10 kV na

području Bilaja koje se dopunjuju razgranatom mrežom trafostanica 10(20)/0,4 kV te gradskom mrežom zračnih kabelskih vodova 10(20) kV.


- 104 -

Koncepcija planiranog sustava elektroopskrbe polazi od sljedećih temeljnih načela: - izgradnja vlastitog temeljnog izvora električne energije kao čvrste energetske točke napona

110/20 kV, - za elektroenergetske objekte temeljnog sustava osigurati kriterij n-1 u napojnim vodovima i

transformaciji, - buduća orjentacija na primjenu novog jedinstvenog sustava distribucijskih napona 110, 20 i

0,23/0,4 kV, - maksimalno korištenje postojećih objekata 110 i 35 u funkciji razvitka nove koncepcije 110 kV te

objekata 10 i 0,38 kV u funkciji koncepcije 20 i 0,4 kV, - orjentacija na izgradnji kabelskih TS 10-20/0,4 kV za grad Makarsku i za naselja s većom

koncentracijom distributivne potrošnje te na stupne TS 10(20)/0,4 kV u ruralnim podbiokovskim mjestima;

- izgradnja srednjonaponskih kabelskih 20 kV mreža u pravilu “zamkastih”, - izgradnja niskonaponskih mreža podzemnim kabelima kod “kabelskih” TS 10-20/0,4 kV) a preostale s

izoliranim nadzemnim tzv. SKS vodovima 0,4 kV.

Na osnovi dobivenih globalnih iznosa opterećenja te primjenom temeljnih načela određen je planirani elektroopskrbni sustav:

- za razinu dobivene potrošnje od 32,41 MW neophodna je izgradnja trafostanice 110/20 kV Makarska instalirane snage 2x40 MVA, na lokaciji postojeće TS 110/35/10 kV Makarska,

- osiguranje dvostranog napajanja na 110 kV naponu (izgrađeno); - postupnim napuštanjem 35 kV napona ukida se trafostanica 35/10 kV Makarska i njezinu potrošnju

preuzima nova trafostanica 110/20 kV Makarska, - kontinuirana izgradnja srednjonaponskih 20 kV mreža kao rasplet buduće TS 110/20 kV.

Dinamika izgradnje planiranog elektroenergetskog sustava ovisit će o realizaciji izgradnje planiranih

urbanističkih sadržaja, kao i o razvojnim planovima susjednih općina (Brela, Baška Voda, Podgora), te usklađenosti s planovima HEP-a.

3.5.3.2. Program korištenja plina

Sustav opskrbe plinom temelji se na Strategiji energetskog razvitka Vlade Republike Hrvatske te na planu opskrbe prirodnim plinom Županije. Mreža opskrbe plinom će se vršiti izgradnjom plinovoda niskog, srednjeg i visokog tlaka te izgradnjom mjerno-redukcijskih stanica.

Prema planu plinoopskrbe Dalmacije predviđen je magistralni plinovod (radnog tlaka 75/50 bara) za dovod

prirodnog plina koji je zacrtan u Županijskom planu te je u ovom Planu vođen unutar koridora nove obilaznice Makarske. Ovaj plinovod je visokotlačni, čelični, maksimalnog radnog tlaka 50 bara.

Osim toga, ovim je Planom predviđena redukcijska stanica na području Moče izlaznog tlaka 12 bara. Dogradnja visokotlačnog plinovoda riješit će se mrežom srednjotlačnog i distributivnih plinovoda u GUP - u Makarska.

3.5.3.3 Potencijalni lokalni izvori energije

Planom se predviđa racionalno korištenje energije kao i dopunski izvori alternativne energije, odnosno prirodno obnovljivi resursi (sunce).

Planom se preporučuju mjere za unapređenje energetske efikasnosti kako slijedi: - priključiti nove potrošače na postojeće neiskorištene kapacitete, - povećati iskoristivost otpadne topline dimnih plinova ugradnjom utilizatora (korisnika) na kotlovskim

jedinicama loženim plinom, - unaprijediti sustav automatske regulacije, - koristiti nove tehnologije loženja, pripreme tople vode i iskorištavanja otpadne topline, - omogućiti mjerenje i regulaciju potrošnje toplinske energije kod svakog potrošača.


- 105 -

3.5.4. Vodnogospodarski sustav

3.5.4.1. Vodoopskrbni sustav

Grad Makarska, kao i cijela Makarska rivijera opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodovoda Makarskog primorja.

Regionalni sustav vezan je na vodozahvat (crpnu stanicu) Kraljevac u vodostan HE «Kraljevac» instalirane snage 650 l/s, s potrebnom rekonstrukcijom do mogućnosti 1000 l/s. Vodozahvat «Kraljevac» (nije na području Grada Makarske) je postojeći vodozahvat, ali je u pripremi njegovo premještanje uzvodno na lokaciju Nejasmići cca. 1500 m sjeverozapadno od postojećeg zahvata u vodostanu «Kraljevac».

Na području grada Makarske postoje izvorišta Vepric (minimalne izdašnosti 1,5 l/s.) i Vrutak (minimalne

izdašnosti 5 l/s.) koji su i od županijskog značaja kao crpilišta vode za piće te su povezana s regionalnim vodovodom Makarskog primorja i čine jedinstveni sustav. Oko izvorišta Vrutak i Vepric osigurane su zaštitne zone.

Područja izvorišta se isključuju za mogućnost izgradnje, odnosno zahvate koji utječu na ukupni režim vodotoka i područja zaštićenih dijelova prirode.

Izvorište potoka Vepric štiti se vodozaštitnim područjem I. i II. kategorije koje obuhvaća zaštitu obostranih obala

u širini od 320 m te uzvodno od izvorišta do visinske kote 393 mnv tj. u ukupnoj dužini od 1000 m. Cijeli prostor potoka i kanjona zaštićen je i kao značajan krajobraz što osigurava čistoću izvorišta.

Pri prolasku nove trase državne ceste koja prolazi gornjim rubom I. zaštitne zone izvorišta Vepric treba pri izgradnji i korištenju ceste osigurati posebnu zaštitu prema uvjetima “Vodovoda Makarska”.

Izvorište Vrutak zajedno sa svojim vodozaštitnim područjem cijelom svojom površinom nalazi se unutar Parka prirode Biokovo te će se time osigurati njegova zaštita.

Da bi se realizirao ovaj Prostorni plan potrebno je osigurati količinu vode za 23 000 stanovnika s potrošnjom od

250l/dnevno + 32 000 turista s potrošnjom od 400 l/dnevno odnosno kapaciteta150 l/sek. Za te narasle potrebe potrebno je izgraditi i veći cjevovod Zadvarje - Zaostrog.

Za ugostiteljsko - turističku zonu Biloševac potrebno je izvesti novi sustav vodoopskrbe. Prostornim planom predviđene su nove vodospreme na predjelu Kuka i Veprica, sjevernije od današnje

državne ceste D8 radi opskrbe ugostiteljsko - turističke zone Biloševac. Vodospreme kapaciteta 2x2000 m3 smještene su na području Kuka na koti 175 m.n.v. i Veprica na koti 75

m.n.v.


- 106 -

● PLANIRANA POTROŠNJA VODE ZA GRAD MAKARSKU 2020. GODINE

ZONA GRADA VRSTA POTROŠAČA BROJ

POTROŠAČA 2020.

NAJVEĆA DNEVNA

POTROŠNJA l/dan/potrošač

UKUPNO NAJVEĆA DNEVNA

POTROŠNJA l/dan


POTROŠNJA m3/dan

STANOVNICI 23000 250 l 5.750.000,00 TURIZAM/ KREVETI 27000 400 l 10.800.000,00

ZONA 1 –PODRUČJE

GRADA UKUPNO ZONA 1 16.550.000,00 16.550,00 TURIZAM/ KREVETI 5000 400 l 2.000.000,00 ZONA 2 -

BILOŠEVAC UKUPNO ZONA 2 2.000.000,00 2.000,00 GOSPODARSTVO/ ZAPOSLENI 4800 80 l 384.000,00 ZONA 3 -

VOLICIJA UKUPNO ZONA 3 384.000,00 3.840,00


POTROŠAČA 2020.

NAJVEĆA DNEVNA



POTROŠNJA l/dan


POTROŠNJA m3/dan

STANOVNICI UKUPNO 5.750.000,00

TURIZAM/KREVETI UKUPNO 12.800.000,00 GRAD

MAKARSKA GOSPODARSTVO/ ZAPOSLENI UKUPNO

384.000,00

UKUPNO 18.934.000,00 18.934,00

POTROŠNJA m3/dan m3/godinu

Dnevna Qneto 18.934.000 Dnevna Qneto+25 % gubitaka 19.123.365 Godišnja potrošnja Qneto 6.980.028.225 Godišnja potrošnja Qneto+25 % gubitaka 8.725.035.281

Prema podacima iskazanim u tabeli predviđa se racionalizacija potrošnje vode (smanjenje količine potrošnje dnevno rekonstrukcijom instalacija sanitarnih uređaja i priključaka, korištenjem morske vode za kupanje u bazenima uz hotele) radi izbjegavanja redukcije vode u ljetnom sušnom periodu.

3.5.4.2. Odvodnja otpadnih voda Otpadne komunalne vode grada Makarske se gradskom mrežom odvodnje odvode u centralni uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda – Makarska – na poluotoku Sv. Petar. Planira se dovršenje sustava odvodnje Makarske i etapno pokrivanje ukupnog građevinskog područja

kanalizacijskom mrežom. U daljnjoj fazi treba izgraditi uređaj za obradu otpadnih voda, najprije mehanički predtretman otpadnih voda (nadogradnja uređaja za pročišćavanje do I. stupnja pročišćavanja sa zamjenom i ugradnjom nove opreme za pročišćavanje - mjerač protoka, dozirni bazen, automatsku rešetku, pjeskolov, mastolov), a zatim biološki ili kemijski sustav obrade prije ispuštanja u akvatorij obalnog mora.

Kanalizacijski sustav Makarske se sastoji od istočnog i zapadnog podsustava. Istočnim se podsustavom, od poluotoka Osejava sustavom glavnih i sekundarnih gravitacijskih kolektora uz

prepumpavanje preko CS Marineta, pripadajućim tlačnim cjevovodom, otpadne vode prikupljaju i odvode do CS Pliščevac.


- 107 -

Zapadnim se podsustavom, od područja Biloševac sustavom glavnih i sekundarnih gravitacijskih kolektora uz prepumpavanje preko CS Ratac, pripadajućim tlačnim cjevovodom, otpadne vode prikupljaju i odvode do CS Pliščevac.

CS Pliščevac prepumpava cjelokupne otpadne vode oba podsustava tlačnim cjevovodom do lokacije uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda grada Makarske na poluotoku Sv. Petar odakle se postojećim podmorskim ispustom duljine 1500 m te difuzorom duljine 38,5 m ispuštaju u more na dubinu od 68 m.

Uređaj za pročišćavanje je trenutno u nadogradnji do I. stupnja pročišćavanja. Treba dovršiti sustav dodatnim kemijskim i biološkim pročišćavanjem kako bi se ostvario cjeloviti sustav

pročišćavanja otpadnih voda. Za postojeću kanalizacijsku mrežu mješovitog sustava predviđa se također odvajanje oborinskih od otpadnih

voda.

Trasu mreže za odvodnju voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo iznimno neizgrađenim dijelom građevnog područja ako to zahtijeva gravitacijsko tečenje.

Potrebno je predvidjeti gradnju pumpnih stanica kada konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu. Lokacije pumpnih stanica rješavat će se detaljnijim planovima.

Za ugostiteljsko - turističku zonu Biloševac, ugostiteljsko – turističku zonu pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno, poslovnu zonu Volicije i dr., potrebna je nova kanalizacijska mreža.

Za planiranu ugostiteljsko - turističku zonu Biloševac predviđa se novi uređaj za obradu otpadnih voda s

podmorskim ispustom. Isto je planirano i za područje ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno. Za naselje Veliko Brdo planirana je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda i njihovo povezivanje na

sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske. Jednako tako je potrebno za poslovnu zonu Volicija izgraditi sustav za odvodnju otpadnih voda i povezati ga na

sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske. Za turističku zonu Biloševac, poslovnu zonu Volicije, sportsko – rekreativnu zonu na području Platna nova

kanalizacijska mreža bit će detaljnije riješena GUP-om grada Makarske te UPU – ovima ugostiteljsko - turističke zone Biloševac, ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno i poslovne zone Volicija.

3.6. Postupanje s otpadom

Sukladno županijskom konceptu gospodarenja otpadom, centralno skladištenje, obrada i trajno odlaganje

odvojeno skupljenog neopasnog tehnološkog otpada predviđa se u županijskoj zoni za gospodarenje otpadom, izvan granica ovog Plana.

Prostornim planom Županije predviđena je postupna promjena stanja s odlaganja na tehnološko zbrinjavanje i obradu u centru za gospodarenje otpadom (CZGO). Do izgradnje i puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom koristiti se može nadzirani komunalni deponij.

Odvojeno skupljanje opasnih vrsta komunalnog otpada iz kućanstva i drugih malih izvora predviđa se putem reciklažnih dvorišta za komunalni i ambalažni otpad, korištenjem mobilne stanice, unutar poslovnih prostora distributera (npr. lijekovi i baterije) ili specijalnim spremnicima postavljenim na javnim površinama (npr. baterije).

Osnovna načela prikupljanja otpada vežu se za smanjenje, odvajanje i recikliranje otpada kako bi se u najvećoj

mogućoj mjeri smanjile količine i štetnost otpada. Otpad se razlikuje po mjestu nastanka i po svojstvima.

Otpad po mjestu nastanka: - komunalni otpad je:

- otpad iz kućanstva, - otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina, - otpad koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

- Tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima.


- 108 -

Ovim Prostornim planom Grada Makarske određuje se lokacija za odlaganje, razvrstavanje i predobradu otpada na prostoru komunalno-servisne zone na području sjeverno od gospodarske zone Volicija (predio Volicija – Strane) u površini od 2,74 ha, s osiguranim pristupnim putem do puštanja u rad županijskog centra za gospodarenje otpadom (CZGO).

Pri zbrinjavanju otpada najvažnije je u budućnosti smanjiti količinu otpada koji se mora deponirati. Pravodobno

odvajanje otpada i sakupljanje prema reciklirajućim sirovinama te izgradnja transfer stanica i reciklažnih dvorišta, smanjit će količine otpada koje treba odlagati.

Transfer stanice i reciklažna dvorišta bit će detaljno locirana u GUP - u grada Makarske. Na području grada Makarske se zbog prirodnih karakteristika terena, zaštite okoliša i razvoja turizma ne planira

izgradnja postrojenja za preradu otpada osim kao predobrada, kao ni izgradnja proizvodnih ili zanatskih objekata koji u proizvodnom procesu koriste kao sirovinu ili nusproizvod opasni otpad.

KOMUNALNO SERVISNA ZONA ZA PRIHVAT OTPADA

Komunalno-servisna zona mora imati pristup, primjerenu ogradu, stalni nadzor ulaza otpada, evidenciju dovoza otpada i povremenu kontrolu te zadovoljiti ostale propisane uvjete.

Pri zbrinjavanju otpada najvažnije je smanjiti količinu otpada koji se mora odlagati.

3.7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od

buke i posebnu zaštitu radi sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš radi očuvanja okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili neznatno promijenjenom stanju.

3.7.1. Sprječavanje onečišćenja tla

3.7.1.1. Šumsko tlo

Većina šumskih površina na području ovog Plana su u funkciji zaštitnih šuma i rekreacijskih šuma pa ih treba izuzeti iz sustava gospodarskog korištenja.

Potrebno je povećati i zaštitu šuma od onečišćenja i požara. Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, - djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, - ostvariti razvoj i jačanje šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih

programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, - povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih utjecaja na njih.

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i reljefa.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju.


- 109 -

3.7.1.3. Tlo za građenje

Zemljište za planiranu izgradnju razlikuje se prema geotehničkim karakteristikama terena. Na području grada Makarske nalaze se zemljišta II., III. i IV. grupe.

U izradi GUP - a grada Makarske i UPU - ova treba voditi računa da se ne planira gradnja na tlima izloženima eroziji, kao i o načelu prevencije od procijenjene opasnosti.

3.7.2. Sprječavanje onečišćenja zraka

U svrhu povećanja kvalitete života na području grada Makarske i sprječavanja potencijalnog ugrožavanja onečišćenja zraka na planiranim prostorima za stambenu i turističku izgradnju te mogućnosti određivanja granica dopustivosti ugrožavanja čovjekove okoline na prostorima grada Makarske, potrebno je kontinuirano mjerenje onečišćenja zraka.

Zaštita zraka provodi se sukladno važećim propisima o zaštiti zraka.

3.7.3. Zaštita od buke

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade te Odluci o komunalnom redu lokalne samouprave.

Zaštita od buke na području obuhvata Plana provodit će se planerskim mjerama: - sprječavanja nastajanja buke (iz pogona, s javno-prometnih površina, helidroma na Ćurilu, iz

ugostiteljskih objekata, diskoklubova) - utvrđivanja i praćenja razine buke, - otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

Otklanjanje i smanjivanje buke na dopuštenu razinu provodit će se sljedećim redoslijedom: - otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru, - spriječiti širenje buke (barijerama), - izolirati građevinu od vanjske buke.

Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasi zelenila.

3.7.4. Sprječavanje onečišćenja voda i mora

Zaštita voda provodi se sukladno državnom i županijskom planu za zaštitu voda kojima se utvrđuju osobito: - potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće, - mjere zaštite voda od onečišćavanja uključujući mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih onečišćenja

voda, - planovi građenja objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u naseljima, - potrebna financijska sredstva, izvori i način financiranja, - osobe koje su dužne provoditi Plan te njihova ovlaštenja i odgovornosti.

3.7.4.1. Sprječavanje onečišćenja voda (zaštita izvorišta i podzemnih voda)

Trend pogoršanja kakvoće površinskih i podzemnih voda zaustavit će se sljedećim mjerama: - zabrane ispuštanja otpadnih voda, neovisno o stupnju čišćenja, u “vrlo osjetljiva područja” (površinske

vode I. vrste, podzemne vode, posebno štićena područja: izvori vode za piće, posebno vrijedna područja i sl.),

- zabrane ispuštanja u “osjetljiva područja” (vode II. i III. vrste) vrsta otpadne vode koje su lošije od onih koje se postižu nakon III. stupnja čišćenja,

- zabrane ispuštanja u “manje osjetljiva područja” (vode III., IV. i V. vrste) vrsta otpadne vode koje nisu pročišćene do stupnja ovisno o kategoriji vode recipijenta.


- 110 -

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama i ovisno o zoni zaštite izvora vode za piće. Vodozaštitno područje podijeljeno je na kategoriju I. i II. zaštite i to na dva područja: područje potoka Vepric i područje potoka Vrutak kao izvorišta. I. kategorija vodozaštitnog područja obuhvaća površinu od 222 ha, a II. kategorija površinu od 420 ha.

3.7.4.2. Sprječavanje onečišćenja mora (zaštita mora)

Cijelo obalno more grada Makarske određuje se kao osobito vrijedno područje zbog postojeće čistoće more. Ova vrijednost mora biti očuvana radi daljnjeg turističkog razvoja te se područje zaštićuje od onečišćenja.

Odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora posebno se štiti more u širini od 300

m od obalne linije.

Obalno more ovim se Prostornim planom kategorizira u dvije kategorije: I kategorija = ekološki osjetljivo more

- more u dosad zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine - područje hridinastih i sipinastih strmih obala), more ispred područja Biloševca, poluotoka Sv. Petar i Osejave

II kategorija = ekološki manje osjetljivo more - more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa grada Makarska (more u zoni utjecaja s

kopna), - unutar 300 m od morske obale.

Planom se predviđa:

- izgradnja i/ili rekonstrukcija te bolje održavanje uređaja za predobradu tehnoloških otpadnih voda prije njihova ispuštanja u more ili kanalizaciju,

- povećanje stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, rekonstrukcija propusnih dijelova postojeće kanalizacije te dovršenje izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda,

- kontinuirano praćenje stanja kakvoće mora.

Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima, potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

- u luci osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, - postaviti kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostataka goriva i zauljenih voda, - odrediti način servisiranja brodica na moru i kopnu.

Na dijelovima akvatorija namijenjenih kupanju, sportu i rekreaciji, na području obuhvata ovog Plana, potrebno je

postići najmanje II. stupanj kakvoće mora za kupanje (more pogodno za kupanje).

3.7.5. Mjere posebne zaštite

Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su: - prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, - planiranje i pripravnost za reagiranje, - reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća, - poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života

na području na kojem je događaj nastao. Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja ostvaruju se:

– praćenjem i prosudbom aktivnosti od nastanka i razvoja katastrofe i veće nesreće, – prevencijom, organiziranjem i pripremanjem aktivnosti i mjera kojima je svrha povećati i

unaprijediti pripravnost postojećih operativnih i institucionalnih snaga za reagiranje u katastrofama i većim nesrećama,

– trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem i usavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja,

– uzbunjivanjem građana i priopćavanjem uputa o ponašanju glede moguće prijetnje,


- 111 -

– obavješćivanjem sudionika zaštite i spašavanja o prijetnjama te mogućnostima, načinima, mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja,

– aktiviranjem operativnih snaga. Operativne snage na području grada Makarske sastoje se od:

– službi i postrojbi pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti,

– vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, – službi i postrojbi Uprave, – zapovjedništava zaštite i spašavanja, – službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite.

Civilna zaštita je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, tijela državne

uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja.

Temeljne zadaće civilne zaštite humanitarne su naravi i odnose se na:

- otklanjanje uzroka i neposrednih opasnosti te sprječavanje nastajanja i širenja nepogoda, nesreća ili ublažavanja posljedica ratnih razaranja,

- organizirano i pravodobo sudjelovanje u zaštiti i spašavanju za vrijeme djelovanja prirodne nepogode ili druge nesreće, u izvanrednim okolnostima, te u slučaju ratnog stanja,

- uklanjanje posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja do osiguranja najnužnijih uvjeta za življenje i rad.

Civilna zaštita obuhvaća:

- osobnu i uzajamnu zaštitu građana, - mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, te motrenje, obavješćivanje i uzbunjivanje za

potrebe civilne zaštite, - postrojbe, službe i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te druge oblike organiziranja civilne

zaštite.

Za organiziranje i provođenje civilne zaštite odgovorni su vlasnici, korisnici stambenih i poslovnih objekata, pravne osobe te tijela nadležna za vođenje civilne zaštite u mjesnim odborima, a u gradu Makarskoj nadležne službe civilne zaštite Ministarstva.

Ovim Planom utvrđene su mjere posebne zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Mjere i zahtjevi zaštite od elementarnih nepogoda koji se primjenjuju u ovom Planu obuhvaćaju:

- preventivne mjere koje se poduzimaju u slučaju neposredne opasnosti od elementarnih nepogoda - mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i dr.),

- mjere sudjelovanja u zaštiti kada nastupe elementarne nepogode - mjere koje omogućuju što učinkovitiju evakuaciju, premještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanje ljudi i uklanjanje građevina i dr., mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete),

- mjere ublažavanja i otklanjanja neposrednih posljedica nastalih djelovanjem elementarnih nepogoda - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja, mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i sl.)

- druge mjere kojima se smanjuje opasnost od elementarne nepogode.

Elementarnim nepogodama u smislu zakona smatraju se: - potresi od 6 i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, - poplave i druge elmentarne nepogode koje ugrožavaju živote ljudi ili uzrokuju štetu na imovini većeg

opsega,


- 112 -

- nesreće uzrokovane požarom, eksplozijom, prometnim udesima i drugim sličnim pojavama koje mogu ugroziti živote većeg broja ljudi ili uzrokovati štetu na imovini većeg

opsega. Mjere zaštite od ratnih opasnosti obuhvaćaju:

- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte te na pogodna manje ugrožena mjesta u blizini rada i stanovanja,

- zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, - zamračivanje, - radiološko- biološko-kemijsku zaštitu, - efikasnu medicinsku pomoć, - zaštitu od požara, rušenja i eksplozija,

i druge mjere utvrđene propisima. 3.7.5.1. Preventivne mjere U procesu izrade Prostornog plana uređenja Grada Makarske i u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora

primijenili smo preventivne mjere zaštite prostora: - identificirali, izdvojili i stavili pod poseban režim korištenje zona koje štite izvorišta i rezerve kvalitetne

pitke vode, - štitili poljoprivredno zemljište od nenamjenskog korištenja, degradacije i pretvaranja u neplodno tlo, - utvrdili i posebno zaštitili najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, - spriječili prekomjernu eksploataciju i devastaciju šuma, a poticali pošumljavanje goleti, - osigurali osnove za racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, - povezali šume u sustav koji se proteže do parkova u centru grada, - štitili vodotoke i stare vodenice.

Ovaj Plan propisuje kao preventivnu mjeru zaštite da kod izgradnje novih dijelova naselja, neto gustoća

naseljenosti stambene zone ne smije prelaziti 200 st/ha. 3.7.5.2. Sklanjanje ljudi Radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko –

tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnih razaranja, planira se na području grada Makarske gradnja skloništa i drugih objekata za zaštitu ljudi prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu.

Grad Makarska prema navedenom Pravilniku spada u kategoriju 2. stupnja ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka zbog havarija na postrojenjima nuklearnih elektrana i tvornica za proizvodnju opasnih tvari.

Grad Makarska određuje zone ugroženosti u gradu na temelju kriterija određenih navedenim Pravilnikom.

Zone ugroženosti ovim su Planom definirane u odnosu na sljedeće lokacije: - sjedište gradskog poglavarstva, - morsku luku, - vodoopskrbne građevine, - mostove i vijadukte, - cestovna raskrižja.

Sukladno tome Prostornim planom se utvrđuju tri zone ugroženosti prema gustoćama izgrađenosti: I. stara jezgra grada, II. područje naselja grada Makarske, Veliko Brdo, III. ruralne jezgre.

Skloništima za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od ratnih opasnosti smatraju se zatvoreni objekti ili

prostorije koje svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom osiguravaju propisanu zaštitu prema tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

Zaštitnim objektima smatraju se i drugi objekti prilagođeni za sklanjanje.


- 113 -

Sklanjanje na manje ugrožena mjesta je premještanje ljudi i materijalnih dobara u neposrednu blizinu boravka, s tim da se nakon prestanka opasnosti vraćaju u mjesto rada odnosno stanovanja.

Evakuacijom se smatra sklanjanje ljudi i materijalnih dobara iz ugroženih područja, s tim da se u mjestu evakuacije osiguravaju uvjeti za duži boravak ljudi.

SKLONIŠTA Sklanjanje ljudi na području grada Makarske osigurava se izgradnjom skloništa dopunske zaštite otpornosti 50

kPa i skloništa za zaštitu od radijacije, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa.

Skloništa se grade ravnomjerno razmještena na užem gradskom području Makarske uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično.

Najveća dopuštena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti veća od

250 m, s tim da se vertikalne udaljenosti računaju trostruko. Skloništa ne smiju biti u blizini objekata koji su osobito ugroženi od napada iz zraka (mostovi, velika prometna

raskrižja). Skloništa moraju biti na što većoj udaljenosti od lakozapaljivih i eksplozivno opasnih mjesta. Lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja objekta u

kojem je smješteno sklonište. Skloništa se moraju redovito održavati u ispravnom stanju. Na području grada Makarske Planom se određuje izgradnja:

- za obiteljska skloništa – za predviđeni broj članova domaćinstva, a najmanje za tri osobe (u području obiteljske izgradnje te području ruralnih jezgri – Baškovići, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina),

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok – prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika (područje višestambene izgradnje – Bilaje, Centar, Zelenka),

- za skloništa poslovnih i proizvodnih objekata – za 2/3 ukupnog broja radnika (područje Volicija, Dugiš i Požare),

- za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koji nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (novi objekti od važnosti za Grad – u poslovnoj zoni Volicija i sadržaji poput kulturnog centra, sportske dvorane i sl.).

Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta utvrđuju se uz

suglasnost nadležnog tijela uprave. Na području grada Makarske postoje:

- atomska skloništa - kapaciteta po dvjesto osoba, kategorije osnovne zaštite: ● u Hotelu Biokovka, ● u stambenoj zgradi na području Zelenka.

- zakloni – podrumske prostorije unutar gabarita poslovnih i javnih objekata koji su tijekom Domovinskog rata služili kao zaklon:

● u Hotelu Dalmacija – noćni bar – disko, ● u Hotelu Meteor – kongresna dvorana, ● u Domu zdravlja – podrumski dio, ● u Srednjoj školi fra A. Kačića Miošića, ● u osnovnoj škola na području Zelenka ● podrumske prostorije unutar stambenih građevina na području grada.

Planom se uz postojeća navedena skloništa i zaklone predviđa još minimalno pet javnih skloništa ravnomjerno raspoređenih po gradu Makarskoj.


- 114 -

Na području grada Makarske sklonište dopunske zaštite prema Pravilniku mora imati: - opseg zaštite od 50 kPa natpritiska zračnog udara vala eksplozije, - funkcionalno rješene prostorije opremljene za višesatno zadržavanje do 50 osoba.

Skloništa dopunske zaštite određuju se na najmanjoj udaljenosti od 15 m. Obiteljska skloništa otpornosti od 30 kPa se grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja

skloništa bilo koje otpornosti. Za javna skloništa mogu se koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj

svrsi. Pri gradnji stambenih i poslovnih građevina investitori su dužni graditi skloništa. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi:

- ako je sklanjanje osigurano u postojećem skloništu, - u građevinama za privremenu uporabu, - ispod zgrada viših od 10 etaža, (hoteli) - u razini nižoj od podruma zgrade:

● unutar građevina turističkih naselja, ● unutar građevina arheoloških lokaliteta,

- u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. ZAŠTITNI OBJEKTI Pri gradnji komunalnih ili drugih građevina ispod površine tla u gradu Makarskoj investitor je dužan

predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi. Vlasnici i korisnici stambenih zgrada i poslovnih objekata dužni su, sukladno uputama i zahtjevima

nadležnih tijela civilne zaštite, pripremati i održavati podrumske i druge prostorije pogodne za sklanjanje. Vlasnici i korisnici navedenih objekata dužni su na tim objektima, na zahtjev Uprave, dopustiti

postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana. U planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi

zahtjevima sklanjanja ljudi, ako u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Za područje grada Makarske sukladno posebnim propisima odredit će se detaljnije zone ugroženosti u naseljenim mjestima i potrebe i lokacije unutar GUP – a Grada i UPU-a Veliko Brdo.

PRORAČUN POTREBA ZA SKLONIŠTA Prostorni plan Grada Makarske je za predviđeni broj stalnih stanovnika (15 000 st) predvidio skloništa

ravnomjerno raspoređena po gradu. 50 % stanovnika živi u slobodnostojećim i individualnim objektima te je njihovo zbrinjavanje u skloništima

riješeno unutar sklopa obiteljske parcele odnosno objekta. Od preostalih 50 % polovica je smještena u zajedničkim skloništima u zonama guste i višestambene izgradnje,

izgrađenim i planiranim unutar dvonamjenskih skloništa pod objektima (ukupno 9 za 2700 stanovnika). Planom su predviđena i javna skloništa (ukupno 7 od kojih su dva postojeća, atomska, a 5 je novih) za 2100

stanovnika. Dakle, ovim je Planom zaštićeno 82 % stalnog stanovništva koje se može naći u opasnosti unutar prostora. Raspored skloništa prikazan je na kartogramu skloništa.


KARTOGRAM III.: RASPORED SKLONIŠTA PO GRADU MAKARSKOJ

- 115 -


- 116 -

3.7.5.3. Zaštita od rušenja Propisima se određuju i mjere zaštite od rušenja za:

- ceste i ostale prometnice, - križanje cesta, - stambene, poslovne objekte i objekte javnih sadržaja.

Radi zaštite od rušenja međusobni razmak stambenih odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od visine

sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2+H2/2+5 m. Međusobni razmak objekata može biti i manji od navedenog pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom

dokazano: - da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati

oštećenja na drugim objektima. Međusobna udaljenost između objekata niske stambene izgradnje ne može biti manja od 6 m, ali ne manja od

visine sljemena krova većeg objekta.

Unutar svakog područja grada potrebno je osigurati dovoljno veliku neizgrađenu površinu za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva čije su granice od susjednih objekata udaljene najmanje za polovicu njihove visine (H/2).

Uz postojeće slobodne površine (poluotok Osejava, Sv. Petar, gradski park Donja luka, spomenik Glavica, Franjevački samostan te školska dvorišta) planirane su i nove slobodne zone:

- rekreacijske šume Blace i Cvitačka na području Biloševac, - zeleni pojasi duž zaštićenih vodotoka.

Sve navedene otvorene površine mogu poslužiti kao prostori za evakuaciju ljudi, a moguća je i izvedba podzemnih skloništa uklopljenih u parkovnu površinu.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprječivanja radi što

brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim

prometa može preprojektirati za obavljanje na jednoj razini. 3.7.5.4. Zaštita od poplava i suša

Zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi se na bujične vodotoke koji svojom erozijom i bujicama ugrožavaju

okolno područje pa se na njihovim tokovima planiraju regulacijski i zaštitni objekti. Na kartografskom prikazu 3.C. Područja posebnih ograničenja u korištenju su ucrtana bujična područja potoka

Vepric, Mosteni s Torinama, Vrba, Dočić, Vrutak i Proslap. U građevinskim područjima vodilo se računa da se obale vodotoka štite te da se osiguraju od uzurpacije korita.

Planira se dodatna izgradnja zaštitnih objekata što će se detaljno riješiti GUP - om kako bi se naselje zaštitilo od poplava.

Obranu od poplava Prostorni plan rješava na način da štiti maksimalni protok bujičnih potoka poprečnim

barijerama, utvrđenjem obala i daljnjim uređenjem odnosno regulacijom korita potoka. Za potoke, čiji je tok reguliran (južno od magistrale – Vrutak i Proslap te potok Mosteni južno od mosta) potrebno je tu regulaciju održavati.

Pri rekonstrukciji i izgradnji prometnica, otvorenih javnih prostora, treba ugraditi u projektna rješenja regulaciju sustava odvodnje.

Za GUP će se izraditi plan zaštite i djelovanja u ekstremnim situacijama. Jednako tako, evidentirat će se postojeće cisterne, valorizirati i eventualno zadržati u funkciji (sanacija,

rekonstrukcija).

Ekstremnom situacijom smatra se vodeni morski val visine 10 m koji se rijetko, ali ipak može pojaviti te je potrebno odrediti njegov utjecaj i način zaštite obalnog područja.


- 117 -

3.7.5.4. Zaštita od potresa

Cijelo područje grada Makarske je u zoni najvećeg rizika potresa (IX. stupanj MCS ljestvice). Protivpotresno projektiranje građevina kao i njihovo građenje mora se provoditi sukladno važećim zakonima, tehničkim propisima i normama koji reguliraju zaštitu od potresa.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na

potres jačine IX. stupnjeva MCS ljestvice te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju računati prema poznatoj seizmičnosti, a izvršit će se dodatna geomehanička i geofizička istraživanja.

Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama.

Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine, mostovi, vijadukti, tuneli i sl.

Osnova europske protivpotresne zaštite je u projektiranju i izgradnji na potrese otpornih građevina. Temelj europskog protivpotresnog projektiranja su elastični spektri i projektni spektri. Elastični spektri vezani su

na podatak o ubrzanjima uzetim sa seizmoloških karata povratnog perioda 475 godina i vjerojatnosti pojave od 50 %. Projektni spektri u sebe uključuju geološko geotehnička svojstva lokalnog tla kao i konstrukcijska svojstva same građevine.

U potresnim područjima građevine moraju biti tako konstruirane da pri potresnom opterećenju, razine projektnog potresa, ne dožive globalni, a niti lokalni slom te da nakon prestanka opterećenja i dalje imaju stabilnost i dovoljnu nosivost.

Nadalje, građevine moraju biti konstruirane tako da i pri djelovanju potresnog opterećenja većeg od projektnog ne doživljavaju oštećenja odnosno ograničenja uporabe koja nisu razmjerna uzroku.

3.7.5.5. Zaštita od požara

Područje grada Makarske je kao i cijela regija izloženo povećanom riziku od požara. Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju predmetnu problematiku, a

provodi se u skladu s procjenama ugroženosti od požara, planovima zaštite od požara, kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora.

U gradu Makarskoj postoji organizirana zaštita od požara putem motriteljsko-dojavne službe, dobrovoljnim

vatrogastvom Grada i pravnih subjekata. Radi zaštite od požara potrebno je:

- unapređivati vatrodojavni sustav, - regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne objekte, omogućiti pristup u svako doba, - kod rekonstrukcija i adaptacija predvidjeti odgovarajuće preventivne mjere, - provoditi preventivne mjere u stambenim objektima, - održavati urednim javne i sanirati sve postojeće cisterne, - izbjegavati longitudinalnu izgradnju uz prometnice bez obzira na namjenu.

Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasima ovisno je o požarnom opterećenju, a obavlja se prema tablici. ● ZONA ZAŠTITE

POŽARNO OPTEREĆENJE GJ/M2 RED POŽARNE

ZAPREKE ŠIRINA POŽARNE ZAPREKE

Vrlo visoko veće od 4 I. hv1+hv2+20m Visoko veće od 2 II. hv1+hv2+10m Srednje od 1 do 2 III. hv1+hv2+5 Nisko manje od 1 IV. visina višeg objekta


- 118 -

Vatrobrani pojasi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke-vodotoci. Zapreke II. reda treba koristiti za izgrađenost veću od 30 %, bez obzira na požarno opterećenje.

Zonama pojačane opasnosti od požara smatraju se:

- gradska luka, - prometni terminali i javne garaže, - javne ustanove (kulturni centar, kino, višenamjenska dvorana, sportske dvorane i sve ostale građevine

s mogućnošću prihvata većeg broja ljudi), - nenadzirane šetnice i šumski pojasi.

Kod građevina u kojima se predviđa veći broj ljudi obvezno je planirati vatrodojavni sustav.

Za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima treba planirati hidrantsku mrežu. Za potrebe gašenja

požara u hidratantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru, treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

Na područjima zaštićenog krajolika i na kontaktnim zonama Parka prirode Biokovo potrebno je održavati postojeće požarne puteve i realizirati nove.

Tijekom gradnje građevina treba primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju:

- racionalnu vatrootpornost građevine, - brzo napuštanje ugrožene građevine, dijela građevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih građevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi način ugroženu građevinu, - pristupačnost građevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoći.

S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobna udaljenost građevina provodit će se prema

kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima, a posebno će se riješiti u GUP – u te posebno za UPU Veliko Brdo i UPU ugostiteljsko - turističke zone Biloševac.

Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog dijela

građevinskog područja većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem treba utvrditi pojačane mjere zaštite:

- ograničenje broja etaža, - obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F 120), - izgradnju požarnih zidova, - ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima, - izvedbu dodatnih mjera zaštite (pojačan kapacitet hidrantske mreže).

Zaključak Prostorni plan Grada Makarske je svojim prostornim rješenjima odredio osnovno razgraničenje namjena

korištenja prostora koja će se detaljno razraditi planovima nižeg reda (Generalni urbanistički plan i Urbanistički planovi uređenja) temeljeni na polazištima, ciljevima, rješenjima i odredbama ovog Plana.


- 119 -

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


- 121 -

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Polazišta i ciljevi

Članak 1.

(1) U polazišta Prostornog plana uređenja Grada Makarske ugrađena su načela održivog razvitka i

planerske postavke dugoročnog razvoja određene Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije, poimanja prostora kao ograničenog resursa te mjere i uvjeti utvrđeni Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

(2) Prostor Grada Makarske razvijat će se i obnavljati usporedno i u međuzavisnosti s uravnoteženim i ravnomjernim razvitkom Republike Hrvatske kao i Splitsko - dalmatinske županije.

Članak 2.

(1) Postornim planom uređenja Grada Makarske (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) određuju se ciljevi

prostornog uređenja Grada Makarske: - razvoj grada Makarske kao prepoznatljivog regionalnog središta i prostora Splitsko - dalmatinske

županije, - stvaranje preduvjeta za urbanu obnovu, revitalizaciju gospodarstva posebno turističkog,

dopunjavanje društvenih funkcija na području Grada, - planiranje prostorno razvojne namjene turističkog korištenja i sportsko rekreacijskih sadržaja

unutar ugostiteljsko - turističkih zona Biloševac i Platno, - određivanje prostornih mogućnosti za novi gospodarsko – proizvodni razvoj (gospodarska zona

Volicija), - zaštita prirodne baštine, posebno zaštita Parka prirode Biokovo, zaštita značajnih krajobraza

poluotoka Sv. Petar i Osejava te kanjona potoka Vepric kao i kultiviranog krajolika podbiokovskog prostora,

- zaštita kulturne baštine i graditeljskog nasljeđa (arheološke zone na kopnu i moru, ruralne jezgre Podbiokovlja, zaštićena povijesno urbanistička cjelina Makarske te pojedinačna zaštićena kulturna dobra),

- uređenje i zaštita zaštićenog obalnog područja mora prema Uredbi.

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada Makarske

Članak 3.

(1) Ovim Prostornim planom razgraničuje se prostor prema namjeni na: - površine unutar naselja:

● izgrađeni i neizgrađeni dio – naselje Makarska s izdvojenim dijelovima naselja Kuk, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina

- naselje Veliko Brdo s izdvojenim dijelovima naselja Baškovići, Matići i Rusendići,

● površine gospodarske namjene (područje Volicije), - površine izvan naselja – građevinsko područje za izdvojene namjene:

● površina za ugostiteljsko - turističku zonu (područje Biloševac), ● površine za ugostiteljsko - turističku zonu pretežito sportsko-rekreativnog obilježja (područje Platna),

- poljoprivredne površine - šumske površine, - vodne i morske površine, - površine infrastrukturnih sustava, - zaštićene površine (Park prirode Biokovo i površine značajnih krajobraza (područje Vepric –

Ždrilo – Baškovići, kanjon Vrutak, poluotok Osejava, poluotok Sv. Petar), - područje kultiviranog krajolika podno Biokova od granice Parka prirode Biokovo do nove

državne obilaznice, - ostale površine (poljoprivredne i šumske)


- 122 -

- površina za novo groblje Sv. Andrija.

Članak 4.

(1) Ovim Prostornim planom unutar građevinskog područja smještaju se: - površine unutar naselja radi zadovoljavanja funkcije stanovanja, javne i društvene namjene te

gospodarske namjene poslovnog, ugostiteljsko – turističkog i trgovačkog karaktera, - površine izvan naselja za izdvojene namjene u funkciji gospodarske namjene ugostiteljsko –

turističkog obilježja (područje Biloševac i Platno). (2) Izvan građevinskog područja smještaju se:

- pojedinačni objekti gospodarske i stambene namjene u funkciji poljoprivrede i seoskog gospodarstva na predjelu podno Biokova, a iznad planirane državne ceste.

Članak 5.

(1) Ovim Prostornim planom određena je podjela Grada Makarske na prirodne (prostorne) cjeline:

- naselje Makarska, - naselje Veliko Brdo, - zona značajnog krajobraza - poluotok Osejava, - zona značajnog krajobraza - poluotok Sv. Petar, - izdvojeni dio naselja Makarska na području Kuka, - gospodarska zona Volicija, - ruralna naselja Baškovići, Matići, Rusendići, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina, - ugostiteljsko - turistička zona Biloševac, - ugostiteljsko - turistička zona pretežito sportsko - rekreativnog obilježja Platno, - zone kultiviranog krajolika od granice Parka prirode Biokovo do planirane državne ceste

(obilaznice), - značajni krajobraz i svetište Vepric, - ostale poljoprivredne i šumske površine, - zona Parka prirode Biokovo.

(2) Prostornom cjelinom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se planerska analitička jedinica koja obuhvaća područje Grada jednakih ili vrlo sličnih topografskih, prometnih, funkcionalnih i drugih obilježja.

1.1. Površine naselja

Članak 6.

(1) Razgraničenje površina naselja provodi se određivanjem građevinskih područja prema uvjetima određenim u Prostornom planu Splitsko - dalmatinske županije i Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora za dio unutar 1000 m kopnenog dijela od obalne linije.

Članak 7.

(1) Granicama građevinskih područja naselja razgraničuju se površine izgrađenog dijela naselja i

površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja naselja.

(2) Unutar naselja, osim stanovanja, uključene su i sve funkcije sukladne namjeni i značaju naselja: - javna i društvena namjena, - gospodarska namjena (proizvodna, obrtnička), - poslovna namjena (uslužna, ugostiteljsko-turistička, komunalna), - sportska namjena, - rekreacijska namjena, - zaštitne zelene površine, - površine infrastrukturnih sustava, - groblja.

Članak 8.


- 123 -

5. ugostiteljsko - turistička namjena unutar naselja (Donja luka, Ratac), 6. sportsko - rekreativna namjena unutar naselja (Ratac, Dugiš), 7. poslovna namjena uslužnog obilježja unutar naselja (Požare, Dugiš, Bilaje, Volicija), 8. gospodarska namjena proizvodnog obilježja unutar naselja (Volicija), 9. gradski parkovi unutar naselja, 10. površine infrastrukture unutar naselja, 11. novo groblje Sv. Andrija.

- građevinsko područje naselja Veliko Brdo površine 47,33 ha: 12. središnji dio naselja Veliko Brdo 13. ostali dio naselje Veliko Brdo, 14. izdvojeni dijelovi naselja Veliko Brdo - zaštićene ruralne jezgre Baškovići, Matići i

Rusendići, 15. površine za infrastrukturne građevine i uređaje unutar naselja.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 9.

(1) Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za izdvojene namjene su površine na kojima se planiraju određene funkcije, koje nemaju obilježja naselja.

(2) Na površinama izvan naselja ne smije se planirati stanovanje.

Članak 10.

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene čine:

- izdvojeno građevinsko područje površine 99,40 ha ugostiteljsko - turističke namjene na području Biloševca (hoteli (T1) i turističko naselje (T2)),

- izdvojeno građevinsko područje površine 6,60 ha ugostiteljsko - turističke namjene pretežito sportsko - rekreativnog obilježja na području Platno (T5).

Članak 11.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se površine za infrastrukturu (smještaj uređaja, građevina,

instalacija i sl.) izvan naselja i dijele se na: a) površine za prometne građevine :

● kopnene (ceste i terminal kamionskog prometa), ● pomorske (luke i privezišta), ● zračne (helidrom, hidrobaza),

b) površine i građevine za veze u funkciji: ● pošte i telekomunikacija u nepokretnoj i pokretnoj mreži, ● veze radio i TV sustava,

c) površine za energetske građevine, uređaje i instalacije za prihvat, pretvorbu, prijenos i distribuciju energenata:

● električne energije (transformacijska postrojenja i elektroprijenosni uređaji), ● nafte i plina (magistralni vod i mjernoredukcijska stanica),

d) površine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat, pripremu i distribuciju vode te uređaje i objekte za odvodnju oborinskih i otpadnih voda (uređaj za pročišćavanje).

Članak 12.

(1) Ovim Prostornim planom se građevinska područja naselja grada Makarske, ovisno o namjeni i

značaju, dijele na sljedeće zone: - građevinsko područje naselja Makarska površine 377,08 ha:

1. zaštićena povijesno urbanistička cjelina Makarske, 2. središnji dio naselja Makarska, 3. izdvojeni dio naselja Makarska - područje Kuk, 4. područje izdvojenih dijelova naselja zaštićenih ruralnih jezgri Puharići, Makar, Mlinice i

Kotišina,


- 124 -

(1) Površine za infrastrukturne sustave razgraničene su određivanjem granica:

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, - površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

(2) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Članak 13.

(1) Površine za infrastrukturu određene su prema kriterijima Prostornog plana Splitsko-dalmatinske

županije uvažavajući: - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja i međusobnog usklađenja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja vrijednosti krajolika, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa, - mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Tablica A: KRITERIJI RAZGRANIČENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA IZVAN NASELJA

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR

GRAĐEVINE (širina u m1) SUSTAV

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

NAPOMENA

državna ostale 30 50 PROMETNI SUSTAV ceste županijska županijske 20 30

SUSTAV VEZA kablovska kanalizacija županijska magistralni 1 1

uz javne površine i građevine

državni dalekovodi 110 kV 40 40

državna trafostanica 110/35 kV

županijski dalekovodi 110 kV; 35 kV 25 25

dalekovodi i trafostanice

županijske transformatorske stanice 35/10 kV; 110/35 kV

ENERGETSKI SUSTAV

plinovod županijski magistralni - 60

državni magistralni 6 10 vodovodi županijski magistralni 6 10

SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE kolektori županijski magistralni

kolektor 6 10


- 125 -

1.3. Poljoprivredne površine

Članak 14.

(1) Razgraničenje poljoprivrednih površina određeno je na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Za kriterij bonitiranja uzete su osobine trajnog karaktera. Zemljišta su razvrstana u tri bonitetne klase.

(2) Prema bonifikaciji određenoj u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije poljoprivredna tla osnovne namjene na području grada Makarske su:

- III. bonitetne klase – osrednje dobra tla umjerenih padina, na kojima se može gospodariti uz jaču zaštitu od erozije (terasiranje),

- IV. bonitetne klase – tla jako podložna eroziji pa se predviđaju za ograničenu kultivaciju. To su visoko terasirana zemljišta jakih padina, na kojima je potrebno pažljivo gospodariti s ekstenzivnim karakterom proizvodnje i najčešće se koriste za maslinarsku, vinogradarsku i voćarsku proizvodnju,

- V. bonitetne klase – tla iznimno jakih padina, plitkog pedološkog profila na kojima je došlo do degradacije i devastacije zemljišta i većinom se više ne koriste za poljoprivredu, tako da počinje ponovno zaposijedanje šumskih vrsta.

(3) Ovim Prostornim planom onemogućuje se na poljoprivrednim površinama (maslinici, vinogradi, voćnjaci, polja) na području grada Makarske svaka izgradnja koja nije u funkciji poljoprivredne djelatnosti.

Članak 15.

(1) Obradivo tlo nalazi se u flišnoj zoni podbiokovskog prostora iznad planirane državne ceste te prostora

na istočnom rubu grada sjevernije od državne ceste D8 (područje Doca) i zapadnom dijelu grada (Zakučje).

(2) Poljoprivredna tla na području Ćurila, Ramove (maslinici, vinogradi) unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac djelomično će se štititi u funkciji te namjene.

(3) Obradiva tla (IV. bonitetne klase) na prostoru Rašeljke te Vrsovice, Strane i Bučevica dijelom su namijenjena zaštitnom zelenilu.

1.4. Šumske površine

Članak 16.

(1) Razgraničenje šumskih površina određeno je temeljem kriterija o funkciji šuma kao općem dobru i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih uvjeta i trajne zaštite tla.

Članak 17.

(1) Šume i šumske površine na području grada Makarske razgraničavaju se na:

- visoke šume (Baškovići, Ćurilo, Blace, Vepric, Grebenac, poluotok Sv. Petar, poluotok Osejava, Sv. Andrija, Kotišina, Platno),

- niske šume (Kuk, Solinska, Cvitačka, Mlinice, Makar, uz potok Proslap), - šikare i makije (Ćurilo, Platno, uz vodotoke) - neobraslo šumsko zemljište (goleti).

(2) Ostale šumske površine na području grada Makarske nalaze se i duž vodotoka Mosteni, Torine, Dočić, Vrutak i Proslap.

(3) Šumske površine prema namjeni na području grada Makarske razgraničavaju se na: - gospodarske šume, - zaštitne šume (Sv. Andrija, uz potok Proslap, Platno, Grebenac), - rekreacijske šume (kanjon potoka Vepric, poluotok Sv. Petar, poluotok Osejava, područje Blaca i

Cvitačke unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac), - zaštitno zelenilo (uz potoke Mosteni, Torine, Dočić, Vrutak).


- 126 -

Članak 18.

(1) Šume rekreacijske namjene u obalnom području radi odvijanja turističko - rekreacijskih aktivnosti na području grada Makarske ne smiju se prenamijeniti i smanjivati, naročito duž zaštićenog područja vepričkog kanjona.

(2) Šume koje su obuhvaćene unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac moraju se u izgradnji turističkih sadržaja zaštititi u najvećoj mogućnoj mjeri.

(3) Šumske površine unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac mogu se koristiti za šetnice, biciklističke, trim staze, minigolf, dječja igrališta i sl., a na području Veprica koji je u kategoriji zaštite prirodne baštine kao značajni krajobraz isključivo za šetnice i biciklističke staze.

(4) Šume na poluotoku Sv. Petar i Osejava u kategoriji zaštite prirodne baštine kao značajni krajobraz mogu se koristiti u rekreativne svrhe kao šetnice, biciklističke i trim staze.

(5) Šumske površine unutar Parka prirode Biokovo štite se prema odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo.

1.5. Vodne površine

Članak 19.

(1) Vodne površine razgraničavaju se prema namjeni na: - morske površine, - vodotoke, - izvorišta (Vrutak, Vepric).

(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na vodnu (morsku) površinu, vodni (morski) volumen, kao i na korito vodotoka, odnosno mora.

1.5.1. Morske površine

Članak 20. (1) More makarskog prostora pripada Bračkom kanalu. (2) Morske površine razgraničavaju se određivanjem namjena za:

- promet (javna luka), - ribarstvo (širi akvatorij Bračkog kanala), - ugostiteljstvo i turizam (ugostiteljsko - turistička zona Biloševac, zone unutar grada Makarske

duž šetnice Donje luke do rta Sv. Petra), - rekreaciju (zona Osejava, zona na Biloševcu, dio gradskih plaža).

(3) Dijelovi akvatorija uz obalu koji su određeni za ugostiteljsko - turističke sadržaje imaju pojas obalnog mora širine najmanje 300 m, zaštićen prema odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

(4) Morske površine namijenjene za rekreaciju su površine uz obalu određene kao kupališni obalni pojas, koji je vrednovan prema prirodnim, pejzažnim, maritimnim i prostornim podatnostima za rekreacijske i sportske sadržaje na moru.


- 127 -

1.5.2. Vodotoci Članak 21.

(1) Vodotoci na području grada Makarske su:

(2) Područje prirodnih vodotoka od većeg je značenja za zaštitu prirode, a zbog njihova bujičnog

karaktera korita se moraju sanirati i štititi. (3) Na dijelu toka vodotoka iz stavka 1. ovog članka obale su zaštićene vegetacijom. (4) U izgrađenoj gradskoj strukturi dopušta se utvrđivanje obale potoka. (5) Uz zaštićene potoke Mosteni i Vrutak nisu dopuštene nikakve intervencije osim rekonstrukcije

postojećih građevina. (6) Ovim Prostornim planom štite se ušća potoka Vepric i Mosteni kao proširene zelene zone bez

mogućnosti gradnje obale.

1.5.3. Izvorišta

Članak 22.

(1) Na području grada Makarske izvorišta Vepric i Vrutak kao crpilišta vode za piće su županijskog značaja.

(2) Na području izvorišta se isključuje mogućnost izgradnje, odnosno zahvati u prostoru koji utječu na ukupni režim vodotoka i područja zaštićenih dijelova prirode.

(3) Izvorište potoka Vepric štiti se vodozaštitnim područjem I. i II. kategorije koje obuhvaća zaštitu obostranih obala u širini od 320 m te uzvodno od izvorišta do visinske kote 393 mnv tj. u ukupnoj dužini od 1000 m. Cijeli prostor potoka i kanjona zaštićen je i kao značajni krajobraz..

(4) U izgradnji i korištenju planirane državne ceste koja prolazi gornjim rubom I. zaštitne zone izvorišta Vepric treba osigurati zaštitu prema uvjetima posebnih propisa.

POTOCI NAPOMENA DULJINA POTOKA (m)

Potok Pole dijelom utječe u potok Vepric 1.735,97 Potok Solinska u njega utječe potok Vepric i utječe u more 781,74 Potok Vepric - 1.566,43

Potok Mosteni - 1.491,09 Potok Krušica utječe u potok Mosteni 553,42 Potok Stina na njega se nastavlja potok Torine 359,91 Potok Torine utječe u potok Dočić 662,12 Potok Dočić - 1.779,45 Potok Vrba utječe u potok Moča 780,88 Potok Moča - 1.008,27 Potok Bidol - 608,91

Potok ulijeva se u potok Vrutak 865,23 Potok Vrutak - 1.177,91

Potok Paulovac - 971,63 Potok utječe u potok Proslap 443,30

Potok Proslap - 2.215,52 Potok utječe u potok Njivu 568,18

Potok Njiva utječe u more 1.214,82 Potok Rastje - 1.076,40

Potok utječe u potok Rastje 681,08

UKUPNO: 20.542,26


- 128 -

(5) Izvorište Vrutak zajedno s vodozaštitnim područjem cijelom svojom površinom nalazi se unutar Parka prirode Biokovo, u okviru kojeg će se osigurati njegova zaštita.

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za državu, županiju i grad Makarsku 2.1.1. Građevine od važnosti za državu na području grada Makarske

Članak 23.

(1) U skladu s Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije na području Grada nalaze se sljedeće

građevine od važnosti za državu: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine: ● državna cesta D8 Rijeka- Split- Dubrovnik širina 9 m ● državna cesta 411 Makarska (D8) – trajektna luka širina 9 m ● državna cesta 512 Makarska (D8) – Ravča (D62) širina 9 m ● dio državne ceste D8 – planirana kao nova obilaznica Makarske širina 9 m

2. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Dalekovodi:

● DV 110 kV Kraljevac - Makarska ● DV 110 kV Opuzen – Ploče - Makarska

b) Trafostanica: ● TS 110/35 kV Makarska

3. Građevine za korištenje voda s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Vodoopskrbni sustav

● Vodoopskrbni sustav Makarskog primorja 4. Građevine za zaštitu voda s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Sustav za odvodnju otpadnih voda kapaciteta većeg od 100 000 ES ● Sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske

5. Proizvodne građevine: a) Građevine za transport nafte i plina:

● magistralni plinovod - planirano

2.1.2. Građevine od važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju

Članak 24.

(1) U skladu s Prostornim planom Splitsko – dalmatinske županije na području grada Makarske nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Splitsko – dalmatinsku županiju: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine: ● županijska cesta 6196 Veliko Brdo – D8 širina 7 m ● županijska cesta 6197 Makarska D411 – D8 širina 7 m

2. Pomorske građevine: a) Sportsko – rekreativna luka Makarska

3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Transformatorske stanice TS 35 kV:

● TS 35/10 Makarska b) Transformatorske stanice TS 110/35:

● TS 110/35 Makarska 4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) građevine sustava odvodnje iznad 10000 ES ● Sustav odvodnje otpadnih voda Makarska


- 129 -

b) zahvati voda: ● Vodostan HE: “Kraljevac” na rijeci Cetini, a u budućnosti predviđena je nova lokacija crpnog postrojenja u Nejasmićima, izvan zahvata ovog Prostornog plana ● Vrutak Makarska 10 K

2.1.3. Građevine od važnosti za grad Makarsku

Članak 25.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se građevine od važnosti za grad Makarsku: 1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) obrazovne ustanove (osnovne škole – dvije postojeće na području grada i jedna područna škola u Velikom Brdu i dvije planirane, srednje škole – jedna postojeća i jedna planirana, visoka škola - jedna planirana,

b) zdravstvena zaštita (postojeći Dom zdravlja Makarska, Hotel Biokovka – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju i zdravstvene ustanove – postojeće ambulante i dvije planirane, ljekarne)

c) socijalna skrb – dom za djecu s posebnim potrebama, d) sport:

● sportske dvorane (jedna postojeća u sportskom centru i jedna školska te tri planirane - dvije školske - jedna na području Bilaja u sklopu školskog objekta i jedna na području Zelenke u sklopu školskog objekta i jedna polivalentna na području Dugiša)

● zatvoreni bazen (jedan planirani – područje Dugiš) ● otvoreni bazeni (planirani jedan veliki i dva mala – područje Dugiš) ● nogometno igralište (dva postojeća i jedno planirano na području Požara i Velikog Brda) ● košarkarško igralište (jedno postojeće i najmanje dva planirana) ● teniski tereni (dva na sportskom centru, deset otvorenih i dva zatvorena na zapadnom dijelu

grada - unutar naselja, dva planirana – područje Dugiša i Platna) ● ostali sportski sadržaji (kuglana, veslački klub, jedriličarski klub, ronilački klub i dr.)

2. Građevine za potrebe kulturnih aktivnosti: ● kino i kazališna dvorana (jedno postojeće i jedna planirana višenamjenska dvorana) ● kulturni centar (planirani – na području centra grada) ● kulturni sadržaji (manji centri unutar povijesno-urbanističke jezgre) ● muzej (dva postojeća i dva nova) ● galerije ● knjižnica i čitaonica

3. Vjerske građevine na području Grada dijele se na samostane, crkve i svetište: ● postojeće crkve (deset): katedrala sv. Marka u Makarskoj; crkva sv. Petra u Makarskoj;

crkva sv. Filipa u Makarskoj; crkva i župni dvor Kraljice mira, crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu; crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu; crkva sv. Martina u Kotišini, crkva sv. Andrije u Kotišini, crkva sv. Ante u Kotišini , crkva sv. Ivana Krstitelja u Makru

● svetište Male Gospe u Vepricu ● Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Makarskoj ● planirane crkve (jedna uz svetište Male Gospe u Vepricu, jedna na istočnom dijelu grada) ● ostali planirani vjerski sadržaji (pastoralni centar, župni dvor i sl.)

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine: ● Poštanski ured Makarska ● TK centar Makarska


1. Glavne gradske ulice: - postojeće: Obala kralja Tomislava, Ante Starčevića, Kralja Petra Krešimira IV., Don

Mihovila Pavlinovića, Vukovarska, Zadarska, Franjevački put, Put Makra, Put Velikog Brda, Stjepana Radića, Kralja Zvonimira, Stjepana Ivičevića,

- planirane: spojnica Vukovarske na čvor Puharići do nove obilaznice i dalje prema Velikom Brdu, spoj D62 preko Bilaja na novu obilaznicu, spoj čvora Dugiš i Kotišine preko čvora na novoj obilaznici,


- 130 -

2. Lokalne ceste: - ostale prometnice unutar naselja.

b) Terminal kamionskog prometa predviđen na području Volicije i terminal turističkih autobusa. c) Javne garaže smještene na području Ratac - zapad, Donje luke, u užem centru (područje

Sinokoše i Žbara), u sklopu javnih građevina i na Bilajama – Dugiš (istok grada). d) Javna parkirališta smještena na gradskoj rivi. e) Postojeći autobusni kolodvor u centru grada i novi autobusni kolodvor na području čvora Dugiš.

6. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - trajektna luka – postojeća (u gradskoj luci), - sportska luka – postojeća (ispred Hotela Dalmacija), - privezišta – tri nova (dva na uređenom obalnom rekreacijskom pojasu u sklopu ugostiteljsko -

turističke zone Biloševac te jedno na području ugostiteljsko – turističke zone pretežito sportsko-rekreativnog obilježja Platno).

7. Građevine zračnog prometa: a) Helidrom – postojeći na Osejavi, jedan planiran na području Ćurila u sklopu ugostiteljsko -

turističke zone Biloševac, b) Hidrobaza – planirana morska površina za slijetanje hidroaviona na području Platna. c) Žičara – planirane trase u istraživanju: pravac Glavica – Makar, pravac Vepric – Baškovići

- alternativno: pravac Veliko Brdo – Radov Dolac odnosno istražena trasa prema uvjetima PPPPO Parka prirode Biokovo.

2.2. Građevinska područja

Članak 26.

(1) Građevinska područja Grada Makarske određuju se za: - naselje Makarska – građevinsko područje užeg područja i izdvojeni dijelovi građevinskog

područja naselja (Kuk, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina), - naselje Veliko Brdo– građevinsko područje užeg područja naselja i izdvojeni dijelovi

građevinskog područja naselja (Baškovići, Matići, Rusendići), - izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za izdvojene namjene (ugostiteljsko - turistička

zona Biloševac, ugostiteljsko - turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno). (2) Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. (3) U namjeni prostora razgraničenoj unutar granica građevinskih područja Grada moraju se planirati

javne površine (trgovi, parkovi), površine za infrastrukturu, površine za javne sadržaje (škole, vrtići, zdravstvene ustanove i dr.)

Članak 27.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je ukupna površina građevinskog područja naselja od 424,41ha.

2.2.1. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) izdvojenih namjena

Članak 28. (1) Izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) za izdvojene namjene su:

- ugostiteljsko - turistička zona Biloševac, - ugostiteljsko - turistička zona pretežito sportsko – rekreativnog obilježja Platno.

Članak 29.

(1) Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko - turističke namjene na području Biloševac površine je

99,40 ha. (2) Unutar građevinskog područja iz stavka 1. ovog članka dio zaštićene prirodne vrijednosti kanjona

potoka Vepric – Cvitačka površine 5,70 ha ne smatra se gradivim dijelom i mora se koristiti u skladu s mjerama zaštite prirode.

Članak 30.


- 131 -

(1) Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko - turistička namjene pretežito sportsko – rekreativnog

obilježja Platno površine je 6,60 ha.

2.2.2. Uređenje građevinskog zemljišta

Članak 31. (1) Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu (pripremu zemljišta, izradu dokumenata

prostornog uređenja, idejnih arhitektonskih rješenja i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) i izgradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne, elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture.

(2) Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su: I. nisko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put, II. optimalno uređeno građevinsko zemljište koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu

infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i propisani broj parkirališnih mjesta, III. visoko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća sve elemente pripreme i opreme

građevinskog zemljišta. (3) Zemljište unutar izdvojenih dijelova građevinskog područja ruralnih jezgri mora biti najmanje I.

kategorije uređenosti. (4) Zemljište unutar građevinskog područja naselja Veliko Brdo mora biti II. kategorije uređenosti ili se

može graditi na građevnoj čestici čije je uređenje započelo na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu tako da su izvedeni barem zemljani radovi.

(5) Ukupno zemljište unutar građevinskog područja naselja Makarske južno od planirane državne ceste mora imati III. kategoriju uređenosti zemljišta.

(6) Izdvojeni dio građevinskog područja naselja Makarska na području Kuka mora biti III. kategorije uređenosti zemljišta.

(7) Zemljište unutar građevinskih područja ugostiteljsko - turističkih zona Biloševac i Platno mora biti III. kategorije uređenosti.

(8) Iznimno od stavka 1. ovog članka u zaštićenom obalnom području u obuhvatu ovog Prostornog plana građevina se može graditi na uređenoj građevnoj čestici II kategorije ili na građevnoj čestici čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu tako da su izvedeni barem zemljani radovi.

2.2.3. Uvjeti gradnje

Članak 32. (1) U smislu ovog Prostornog plana smatra se da su:

- STAMBENE GRAĐEVINE namijenjene stanovanju i po tipologiji razlikuje se: - slobodnostojeća obiteljska kuća (do 3 stambene jedinice), - vila (do 3 stambene jedinice), - dvojni objekt (do 2 stambene jedinice po objektu), - nizovi (od 4 do 10 stambenih objekata u nizu s jednom stambenom jedinicom), - urbana vila (od 4 do 8 stambenih jedinica), - višestambena građevina (više od 8 stambenih jedinica).

- STAMBENO POSLOVNE GRAĐEVINE namijenjene su, osim stanovanju (pretežni dio 70 %) i za djelatnosti koje udovoljavaju ekološkim i sanitarnim normativima i bitno ne utječu i ne narušavaju kvalitetu stanovanja.

- GOSPODARSKE I POSLOVNE GRAĐEVINE namijenjene za:

- proizvodne građevine – manji pogoni za proizvodnju hrane i pića, proizvodnja metalo -plastičnih dijelova, proizvodnja tekstila i modne odjeće, proizvodnja građevinskih elemenata,

- obrtničke radionice – stolarske, automehaničarske, autolimarske, autoelektričarske, servisi, - poslovne građevine – uredi i sl., - trgovačke građevine – uslužni i trgovački centri, specijalizirane trgovine, - uslužne radionice (frizer, kozmetičar, urar, zlatar, krojač, postolar i sl.),


- 132 -

- turističko-ugostiteljske građevine – hoteli i drugi ugostiteljsko- turistički sadržaji, - skladišta.

- GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE namijenjene za:

- društvene sadržaje – uprava i pravosuđe (ispostava županijske uprave, gradski organi samouprave, općinski sud, prekršajni sud, sjedište javnih bilježnika, ispostava porezne uprave, policijska postaja),

- obrazovne sadržaje – srednja škola, osnovne škole, dječji vrtić i jaslice, glazbena škola, - kulturne sadržaje – kino, muzeji, galerije, knjižnica, čitaonica, pošta i informacije (poštanski

centar, radio «Makarska rivijera», lokalni list «Makarsko primorje» i «Makarska kronika»), - zdravstvene sadržaje – objekt Doma zdravlja unutar kojeg su hitna pomoć, rodilište, stacionar,

ambulante primarne zdravstvene zaštite, stomatološke ambulante, specijalističke ambulante, laboratorij i ljekarna, objekti primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ambulante, Hotel Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju te ljekarničke jedinice,

- socijalne sadržaje – Centar za socijalnu skrb, Centar za djecu s poremećajem u razvoju i Dom za umirovljenike

- financijske i slične sadržaje – ispostave: banke, osiguravajuća društva, Zavod za platni promet (FINA),

- vjerske sadržaje – svetište, crkve, kapelice i samostani i ostali vjerski sadržaji, - sportske sadržaje – sportski centar i pojedinačni sportski objekti.

- INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE u infrastrukturnim koridorima namijenjene za:

- prometni sustav i sustav veza, - sustav vodoopskrbe i odvodnje, - sustav energetike, - komunalni sustav, i - sustav zbrinjavanja otpada (transfer stanica za sakupljanje, razvrstavanje i reciklažu otpada).

Članak 33.

(1) Kiosk je samostalni objekt specifične i određene namjene u kojem se prodaja obavlja kroz

odgovarajući otvor na kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor, a koji se najčešće postavlja na javnoj površini.

(2) Uvjeti za postavljanje objekata iz stavka 1. ovog članka (lokacija, oblik, materijali, namjena i dr.) određuju se odlukom predstavničkog tijela Grada Makarske uz potvrdu na glavni projekt.

OPĆE ODREDBE ZA STAMBENE GRAĐEVINE

Članak 34.

(1) Udaljenost građevine od regulacijske crte uz ulice, gradske sabirne ceste i ostale javno-prometne površine u koje se uključuje i pješački nogostup ne smije biti manja od 5 m.

(2) Uvjet iz stavka 1. ovog članka može se u detaljnijem prostornom planu za stambene građevine odrediti i manji ako je to neophodno radi konfiguracije terena.

(3) Svaka novoplanirana građevna čestica mora imati osiguran neposredni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 3,5 m.


- 133 -

Članak 35.

(1) Priključak građevne čestice na građevine infrastukture (elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije) određuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 36.

(1) Ovim Prostornim planom određuje se koeficijent izgrađenosti za planirane stambene građevine od

0.20 do 0.35, a koeficijenti iskorištenosti od 0.6 do 1.0.

Članak 37.

(1) Građevine mogu imati i podrum, koji se smatra podzemnom etažom, ako je gornja razina stropne ploče najviše 0,5 m iznad nivelacione kote terena.

(2) Kota neposrednog pristupa podzemnoj etaži - podrumu ili garaži u najvećoj širini 3,5 m ne računa se kao najniža točka konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu.

(3) Ako je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m, teren se smatra ravnim, a ako je ta visinska razlika veća, teren se smatra kosim.

(4) Na kosom terenu prizemlje je etaža građevine čija kota poda može biti najviše 2,0 m iznad najniže kote uređenog terena uz građevinu.

(5) Na kosom terenu iz stavka 4. ovog članka dopušta se gradnja pristupa u podrumsku etažu koji se ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu.

Članak 38.

(1) Potkrovlje se smatra etažom ako konstruktivno završava kosim krovom najvećeg nagiba do 25°,

najveće visine nadozida 2,20 m računajući od kote gotovog poda potkrovlja. (2) Potkrovlje se smatra nadzemnom etažom ako je namijenjeno stanovanju.

Članak 39.

(1) Gradnja novih građevina stambene namjene u zaštićenim ruralnim jezgrama moguća je samo kao

interpolacija jednog objekta bez promjene tradicionalne matrice ruralne jezgre i formiranja parcela povijesne-urbanističke cjeline.

(2) Interpolacijom se smatra gradnja jedne građevine između postojećih građevina kao: a) građevine koja je dvjema stranama vezana uz susjedne postojeće građevine - ugrađena

građevina, a smještava se u zaštićene jezgre kao tipološki obrazac mediteranske izgradnje. b) građevina koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće građevine -

poluugrađena građevina. (3) Interpolacijom iz stavka 2. ovog članka ne mogu se povezivati međusobno odvojeni dijelovi

građevinskog područja.

Članak 40.

(1) Tlocrtna dispozicija interpoliranih objekata u ruralnim jezgrama mora poštivati postojeću parcelaciju. (2) Položaj građevine mora biti na istoj građevinskoj liniji s objektima na susjednim česticama (3) Najveća katnost interpoliranih objekata može biti P+1, odnosno mora biti usklađena sa susjednim

građevinama. (4) Arhitektonski elementi oblikovanja pročelja trebaju poštivati veličine otvora tradicionalnih građevina i

druge lokalne uvjete gradnje. (5) Materijal koji se može upotrebljavati u izgradnji mora biti kamen te drvo na zatvorima. (6) Oko svih otvora moraju se izvesti kameni pragovi.


- 134 -

2.2.3.1. Građevine stambene namjene

Članak 41.

(1) Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi samo jednu stambenu građevinu s najviše dvije pomoćne građevine.

(2) Pomoćne građevine smatraju se garaže, spremišta, drvarnice i sl., a mogu se graditi kao slobodnostojeće ili kao dio osnovne građevine.

(3) Podrumska etaža se uračunava u ukupan najveći broj etaža koji ovisi o tipu stambene građevine. (4) Za svaki tip stambene građevine potrebno je osigurati najmanje 20 % zelene površine u odnosu na

ukupnu površinu građevne čestice ako to nije drugačije određeno ovim Odredbama. OBITELJSKE KUĆE

Članak 42.

(1) Ovim Prostornim planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za gradnju slobodnostojećih obiteljskih kuća: - namjena građevine je stambena, a uključuje najviše tri stambene jedinice i pomoćne prostore, - najveća građevinska (bruto) razvijena površina iznosi 400 m2, - oblik građevne čestice utvrđuje se širinom i dubinom u odnosu na javno prometnu površinu, tako

da najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca iznosi 16 m, a najveća 25 m. Najmanja dubina građevne čestice iznosi 18 m,

- najveća visina građevine je 9.00 m računajući od nivelacione kote do vijenca, - podrumska etaža se uračunava u ukupnu iskorištenost građevne čestice, - obiteljska kuća može imati najviše 3 nadzemne etaže (P+2 ili P+1+Pot), - najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 5 m, ukoliko je

prilaz s niže kote terena, a na ostalim stranama najmanje 3 m, a udaljenost prema susjednim česticama je najmanje 3 m,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.30, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1.0. VILE

Članak 43.

(1) Ovim Prostornim planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za gradnju vila: - najmanja površina građevne čestice je 1000 m2

- najmanja širina građevne čestice iznosi 25 m, najveća 35 m, a najmanja dubina građevne čestice iznosi 25 m, a najveća 40 m,

- najveća visina građevine iznosi 8.00 m mjereno od nivelacione kote do vijenca, odnosno najveći broj etaža može biti P+1+Pot, s mogućnošću izgradnje podruma,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 6.00 m, a prema susjednim parcelama 4.00 m,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.25, - najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0.50, - kota poda prve nadzemne etaže iznosi najviše 0,50 m iznad nivelacione kote.

Članak 44.

(1) Za uređenje građevne čestice obvezno je idejno rješenje okoliša sa svim sadržajima i elementima (tip

hortikulture, tipovi opločenja i sl.). Najmanje 50 % od ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina.


- 135 -

DVOJNI OBJEKTI

Članak 45.

(1) Ovim Prostornim planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za gradnju dvojnih objekata: - dvojna građevina je jednom stranom prislonjena uz među građevne čestice, odnosno uz jednu

stranu takve građevine moguća je gradnja druge građevine, - najmanja površina građevne čestice iznosi 360 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi 12 m, a najveća 16 m. Najmanja dubina građevne čestice iznosi 30 m, a najveća 35 m,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 5 m, ukoliko je prilaz s niže kote terena, a na ostalim stranama, izuzevši spojne strane najmanje 3 m,

- najveća visina građevine je 9.00 m računajući od nivelacione kote do vijenca odnosno tri nadzemne etaže,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.35, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1.00.

NIZOVI

Članak 46.

(1) Ovim Prostornim planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za gradnju nizova: - nizovi su građevine čija se dva pročelja nalaze na međama građevnih čestica približno jednakih

gabarita i oblikovanja, - najmanji broj stambenih građevina je 4, a najveći 10, - nizovi mogu biti prizemni i katni, - za prizemne nizove:

- širina građevne čestice iznosi najmanje 10 m, a najveći horizontalni gabarit građevine iznosi 10x12 m,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2, - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.6, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi

0.9, - za katne nizove:

- najmanja širina građevne čestice iznosi 6.00 m, dok je najveći gabarit građevine 6x12 m, - najmanja površina građevne čestice iznosi 200 m2, - najviša visina može biti P+1, - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.35, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis)

iznosi 1.0.

URBANE VILE

Članak 47.

(1) Urbane vile mogu se graditi prema sljedećim uvjetima: - urbane vile su slobodnostojeće građevine sa zajedničkim stubištem unutar građevine u kojoj je

najmanji broj stambenih jedinica 4 po jednoj urbanoj vili, a najveći 8, - najmanja površina građevne čestice iznosi 1600 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi 24 m, - najveća visina građevine je 13.00 m računajući od nivelacione kote do vijenca, odnosno najveći

broj etaža iznosi P+2, - najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 6 m, a prema

susjednim parcelama 4 m, - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.20, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0.50, - obvezna je izrada hortikulturnog i parternog uređenja parcele kao sastavnog dijela projektne

dokumentacije.


- 136 -

VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE

Članak 48.

(1) Višestambene građevine mogu se graditi prema sljedećim uvjetima: - najmanja površina građevne čestice iznosi 1800 m2, - najveći broj etaža je do P+4+Pot, - koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.20 do 0.30, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi

1.00, - najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 6 m, kao i

prema susjednim parcelama. (2) Uvjeti određeni u stavku 1. ovog članka ne primjenjuju se obvezno za gradnju višestambenih

građevina za potrebe stradalnika Domovinskog rata i za poticajnu stambenu gradnju na području Grada.

PARKIRALIŠTA

Članak 49.

(1) Parkirališna/garažna mjesta za stambene građevine moraju se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici, odnosno unutar gabarita svakog pojedinačnog tipa stambene građevine. Ako se garažna mjesta osiguravaju unutar podrumske etaže građevine, ista se može izgraditi na udaljenosti 2,0 m od međe.

(2) Na građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju nove stambene građevine potrebno je osigurati najmanje 1.5 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici.

(3) Prilikom rekonstrukcije stambene građevine na području grada (osim unutar kulturno – povijesne jezgre) potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto po stambenoj jedinici.

2.2.3.2. Stambeno-poslovne građevine

Članak 50.

(1) Poslovna djelatnost može se obavljati u sklopu stambeno-poslovne građevine uz uvjet da poslovna namjena ne smije biti veća od 30 % ukupne bruto razvijene površine građevine.

(2) Uvjet učešća poslovnih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na ugostiteljsko – turističke objekte.

(3) Unutar građevinskog područja naselja može se obavljati poslovna djelatnost kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja.

(4) Obavljanjem djelatnosti unutar građevinskih područja naselja ne smije se prouzročiti buka veća od 60 dB, ne smije se odvijati intenzivan promet kamionima i ne smije se onečišćavati okoliš.

(5) Unutar građevinskog područja naselja isključuju se gospodarske djelatnosti: - bravarske radionice, - automehaničarske radionice, - limarske radionice, - kamenoklesarske radionice, - veće stolarske radionice - ostale djelatnosti s izvorom buke i neugodnog mirisa.

Članak 51.

(1) Za izgradnju novih stambeno-poslovnih građevina primjenjuju se kriteriji za izgradnju stambenih

građevina određenih ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije i prenamjene postojećih stambenih građevina primjenjuju se kriteriji određeni ovim Prostornim planom za rekonstrukciju.


- 137 -

PARKIRALIŠTA

Članak 52.

(1) Na građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju stambeno-poslovne građevine potrebno je osigurati parkirališni prostor prema kriterijima iz članka 49. ovih Odredbi te treba osigurati najmanje po dva dodatna parkirališna mjesta za poslovni prostor.

OPĆE ODREDBE ZA GOSPODARSKE I POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 53.

(1) Građevna čestica mora imati pristup izravno na javnu prometnu površinu. (2) Priključak na građevine infrastukture (elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda,

telekomunikacije) utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 54.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se: - gospodarske građevine proizvodne i obrtničke namjene, - poslovne građevine uslužne namjene (trgovačke, ugostiteljsko – turističke).

(2) Ovim Prostornim planom određuju se uvjeti izgrađenosti i iskorištenosti sukladno lokacijskim uvjetima.

Članak 55.

(1) Građevine mogu imati i podrum koji se računa kao podzemna etaža ako je gornja razina stropne

ploče najviše 0,5 m iznad nivelacione kote terena.

2.2.3.3. Gospodarske i poslovne građevine

Članak 56.

(1) Gospodarske građevine grade se unutar građevinskih područja namijenjenih gospodarskoj djelatnosti

(Volicija). (2) Građevina se može namijeniti gospodarskoj djelatnosti kojom se ne narušavaju uvjeti života i

stanovanja susjednog građevinskog područja. (3) Poslovne građevine grade se unutar građevinskih područja namijenjenih poslovnoj djelatnosti (Dugiš,

Bilaje, Požare, Volicija).

Članak 57.

(1) Građevine gospodarske namjene su:

- manji pogoni proizvodnje, obrade i prerade, - obrtničke djelatnosti, - skladišta.

(2) Građevine poslovne namjene su: - komunalni servisi, - trgovački centri, - ugostiteljsko - turističke, - druge usluge (uredi, biroi, kancelarije i dr.).


- 138 -

PROIZVODNE GRAĐEVINE

Članak 58.

(1) Ovim Prostornim planom se određuju proizvodne građevine kao manji proizvodni pogoni u zoni Volicija.

(2) Za proizvodne građevine najmanja površina čestice je 1000 m2, a najveća 4000 m2. (3) Za proizvodne građevine najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,60, a najveći koeficijent

iskorištenosti (kis) je 1.2. (4) Najveći broj etaža iznosi P+1 odnosno visina građevine iznosi 12.00 m do visine vijenca. (5) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema

susjednim građevnim česticama 5 m. (6) Za proizvodne građevine potrebno je predvidjeti najmanje 1 parkirališno mjesto na 8 zaposlenih, koja

se moraju osigurati na vlastitoj građevnoj čestici. (7) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati manipulativni pristup teretnih vozila.

OBRTNIČKE GRAĐEVINE

Članak 59.

(1) Obrtničke radionice – stolarske, bravarske, kamenoklesarske, automehaničarske, limarske, autoelektričarske i slične, planiraju se u području planiranog proširenja zone Volicija.

(2) Obrtničke radionice iz stavka 1. ovog članka mogu biti smještene i rubno uz naselja ako su udaljene od stambenih objekata najmanje 50 m zračne linije.

(3) Za obrtničke građevine servisne namjene najmanja površina građevne čestice je 500 m2, a najveća 1000 m2.

(4) Za obrtničke građevine najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.30, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 0.6.

(5) Najveći broj etaža iznosi Po+P+1 odnosno visina građevine iznosi 10.50 m do visine vijenca. (6) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 6 m, a prema

susjednim građevnim česticama 4 m. (7) Za jednu obrtničku građevinu potrebno je osigurati na građevnoj čestici najmanje 2 parkirališna

mjesta, a za obrtničku građevinu iz stavka 3. ovog članka 5 do 10 parkirališnih mjesta. (8) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati manipulativni pristup teretnih vozila.

SKLADIŠTA

Članak 60.

(1) Veličinom i gabaritom građevine namijenjene za skladišta i servise ne smije se ugrožavati kvalitet okoliša i krajolika.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti je 0.6. (3) Najveća veličina gabarita građevine je 3000 m2 tlocrtne površine. (4) Najveća visina građevine skladišta je prizemlje tj. 10.0 m visine. (5) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati manipulativni prostor za dostavna vozila.

KOMUNALNI SERVISI

Članak 61.

(1) Komunalni servisi predviđeni za područje grada Makarske su za: održavanje čistoće, komunalni otpad, održavanje javnih površina, vodoopskrbu i odvodnju i drugo.

TRGOVAČKE GRAĐEVINE

Članak 62.

(1) Za poslovne građevine trgovačke namjene najmanja površina čestice je 800 m2, a najveća 5000 m2. (2) Trgovački centri bruto razvijene površine prostora većeg od 5000 m2 ne planiraju se unutar područja

obuhvata grada Makarske.


- 139 -

(3) Za trgovačke građevine najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.30, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 1.0.

(4) Najveći broj etaža i visina građevine su Po+P+2, odnosno najveća visina iznosi 12.00 m do visine vijenca.

(5) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema susjednim parcelama 5 m.

(6) Podrumska etaža u trgovačkoj građevini može se koristiti za skladište i za prodajni prostor te za smještaj parkiranih vozila.

(7) Za trgovačke građevine potrebno je predvidjeti najmanje 10 parkirališnih mjesta na 100 m2 prodajnog prostora, koja se moraju osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

(8) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati manipulativni prostor za dostavna vozila. TURISTIČKO - UGOSTITELJSKE GRAĐEVINE

Članak 63.

(1) Turističko – ugostiteljske građevine po tipologiji se dijele na: - gradski hoteli (veći i manji)- unutar naselja (postojeći: Hotel Biokovo, Hotel Sv. Petar, Hotel

Osejava, Hotel Makarska, Hotel Porin, Hotel Rosina, Hotel Lav, Hotel Bonaca, i planirani), - hoteli u izdvojenim zonama ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja: (postojeći: Hotel

Meteor, Hotel Park, Hotel Dalmacija, Hotel Biokovka, i planirani), - hoteli visoke kategorije u izdvojenoj zoni ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja

(Makarska – zapad) postojeći Hotel Rivijera i planirani, - turistička naselja visoke kategorije u izdvojenim zonama ugostiteljsko – turističke namjene unutar

naselja (Makarska – zapad) planirana - hoteli visoke kategorije u izdvojenoj ugostiteljsko - turističkoj zoni Biloševac planirani, - turistička naselja visoke kategorije u izdvojenoj ugostiteljsko - turističkoj zoni Biloševac planirana.

GRADSKI HOTELI UNUTAR NASELJA

Članak 64.

(1) Gradske hotele unutar naselja potrebno je tipologijom izgradnje uklopiti u postojeću urbanu matricu i krajolik.

(2) Najmanja veličina građevinske parcele za veće gradske planirane hotele je 1000 m2, a za manje 800 m2.

(3) Najveća visina građevine za veće gradske hotele Po+P+3+Pot, a za manje Po+P+2+Pot. (4) Koeficijent izgrađenosti za veće gradske hotele (kig) je 0.35, najveći koeficijent iskorištenosti (kis)

1.60. Koeficijent izgrađenosti za manje gradske hotele (kig) je 0.35, najveći koeficijent iskorištenosti (kis) 1.40.

(5) Visina građevine za veće gradske hotele od najniže kote zaravnjenog terena do vijenca iznosi 15,00 m, a za manje gradske hotele 12,00 m.

(6) Najmanja udaljenost građevina većih i manjih gradskih hotela od granice građevne čestice prema prometnici je 6 m, a prema susjednim parcelama 4 m.

(7) Najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (8) Na građevnoj čestici ili u gabaritu građevine potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto po smještajnoj

jedinici, osim hotela unutar kulturno – povijesne urbane jezgre gdje se parkiranje vozila mora osigurati za najmanje 60 % smještajnih kapaciteta.

HOTELI U UGOSTITELJSKO - TURISTIČKOJ ZONI UNUTAR NASELJA

Članak 65.

(1) Hoteli u ugostiteljsko – turističkoj zoni unutar naselja moraju biti visoke kategorije. (2) Najviša visina građevine je Po+P+4. (3) Koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.35, najveći koeficijent iskorištenosti (kis) 1.00. (4) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema

susjednim parcelama 6 m. (5) Najmanje 40 % od ukupne površine parcele mora biti uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.


- 140 -

(6) Na građevnoj čestici ili u gabaritu građevine potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici.

TURISTIČKO NASELJE U UGOSTITELJSKO - TURISTIČKOJ ZONI UNUTAR NASELJA

Članak 66.

(1) Za turističko naselje određuje se jedna građevinska čestica. (2) Najveća visina smještajnih objekata unutar turističkog naselja je Po+P+2. (3) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 0.8. (4) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema

susjednim parcelama 6 m. (5) Najmanje 40 % od ukupne površine čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (6) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici.

HOTELI U UGOSTITELJSKO - TURISTIČKOJ ZONI BILOŠEVAC

Članak 67.

(1) Unutar ugostiteljsko - turističke zone Biloševac planiraju se hoteli većih kapaciteta visoke kategorije te turističko naselje.

Članak 68.

(1) Najmanja veličina građevne čestice za hotele manjeg kapaciteta do 150 kreveta je 4500 m2, za

hotele do 400 kreveta je 12 000 m2, a za hotele do 800 kreveta je 21 000 m2. (2) Najviša visina građevine je Po+P+5. (3) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 0.8. (4) U izgrađenost građevne čestice uračunavaju se i površine otvorenih bazena s terasama i natkrivene

terase. (5) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema

susjednim parcelama 6 m. (6) Najmanje 40 % od ukupne površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i

prirodno zelenilo. (7) Na građevnoj čestici ili u gabaritu građevine potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno mjesto po

smještajnoj jedinici. TURISTIČKO NASELJE U UGOSTITELJSKO - TURISTIČKOJ ZONI BILOŠEVAC

Članak 69.

(1) Turističko naselje čine veći broj manjih građevinski samostalnih objekata raznih namjena (smještajni objekti, restorani, zabava i rekreacija).

(2) Za turističko naselje određuje se jedna građevinska čestica. (3) Najveća visina smještajnih objekata unutar turističkog naselja je Po+P+2. (4) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 0.8. (5) U izgrađenost čestice ulaze i površine otvorenih bazena s terasama i natkrivene terase. (6) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema

susjednim parcelama 6 m. (7) Najmanje 50 % od ukupne površine čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (8) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici.

POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 70.

(1) Poslovnim građevinama u smislu ovih Odredbi smatraju se uredi, biroi, kancelarije i slično. (2) Najmanja površina građevne čestice za poslovne građevine je 500 m2, a najveća 1500 m2. (3) Za poslovne građevine najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.35, a najveći koeficijent iskorištenosti

(kis) je 1.2.


- 141 -

(4) Najveći broj etaža iznosi Po+P+3. (5) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 6 m, a prema

susjednim česticama 4 m. (6) Za poslovne građevine potrebno je na građevnoj čestici predvidjeti najmanje 1 parkirališno mjesto na

8 zaposlenih.

PARKIRALIŠTA ZA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 71.

(1) Parkirališne površine unutar građevne čestice ne smiju s ukupnom tlocrtnom površinom objekta iznositi više od 60 % njezine površine.

(2) Broj parkirališnih mjesta mora biti najmanje: - za proizvodne i poslovne građevine - jedno parkirališno mjesto na 8 zaposlenih, - za obrtničke građevine - za jednu obrtničku građevinu 2 parkirališna mjesta, a za obrtničke

građevine servisne namjene 5 do 10 parkirališnih mjesta, - za trgovačke djelatnosti - 1 parkirališno mjesto na 10 m2 do 100 m2 površine prodajnog prostora,

a na svakih daljnjih 20 m2 prodajnog prostora po 1 parkirališno mjesto, - za turističke djelatnosti:

● gradski hoteli – jedno parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici osim unutar kulturno – povijesne urbane jezgre gdje se parkiranje vozila mora osigurati za najmanje 60 % smještajnih kapaciteta,

● hoteli i turističko naselje unutar naselja – jedno parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici, ● hoteli i turističko naselje u ugostiteljsko - turističkoj zoni Biloševac – jedno parkirališno

mjesto po smještajnoj jedinici. (3) Sva parkirališta moraju se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili u gabaritu građevine. (4) Za gospodarske, poslovne, obrtničke, te trgovačke građevine i skladišta na građevnoj čestici potrebno

je osigurati i manipulativni prostor za dostavna teretna vozila.

2.2.3.4. Građevine javne namjene OBJEKTI PROSVJETE

Članak 72.

(1) Objektima prosvjete smatraju se objekti predškolskog odgoja, osnovnih i srednjih škola, visokog školstva, glazbene škole i sl.

OBJEKTI PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Članak 73.

(1) Površina zemljišta za jednoetažnu građevinu mora biti 35 m2 po djetetu, a za dvoetažnu 20 m2 po djetetu.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.25. (3) Najveća katnost objekta može biti Po+P+1. (4) Udaljenost novog objekta od drugih građevina stambene namjene najmanje je 10 m, od granice

građevne čestice prema prometnici mora biti 6,00 m, a prema susjednim građevnim česticama 5,00 m.

(5) Ostali uvjeti se određuju prema pravilima za projektiranje predškolskih ustanova (broj parkirališta za zaposlenike, za roditelje itd.).

OBJEKTI OSNOVNIH ŠKOLA

Članak 74.

(1) Površina zemljišta za osnovne škole mora biti od 30 do 50 m2 po učeniku. (2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.25, a najveći koeficijent iskorištenosti mora biti (kis) 0.8.


- 142 -

(3) Najveća katnost objekta može biti Po+P+1, odnosno najveća visina može biti 9,00 m računajući od nivelacione kote do vijenca.

(4) Najmanja udaljenost objekta od granice građevne čestice prema prometnici mora biti 6,00 m, a prema susjedima 5,00 m.

(5) Ostali uvjeti se određuju prema pravilima za projektiranje školskih ustanova (prilaz, broj parkirališta, sportska dvorana, vanjski tereni itd.).

OBJEKTI SREDNJIH ŠKOLA

Članak 75.

(1) Površina zemljišta za srednje škole mora biti od 25 m2 po učeniku, odnosno najmanje 1,2 ha. (2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.25, a najveći koeficijent iskorištenosti mora biti (kis) 0.9. (3) Najveća katnost objekta može biti P+2, odnosno najveća visina može biti 14,00 m računajući od

nivelacione kote do vijenca. (4) Najmanja udaljenost objekta od granice građevne čestice prema prometnici mora biti 10,00 m, a

prema susjedima 6,00 m. (5) Ostali uvjeti se određuju prema pravilima za projektiranje školskih ustanova (prilaz, broj parkirališta,

sportska dvorana, vanjski tereni itd.). OBJEKTI UPRAVE I PRAVOSUĐA

Članak 76.

(1) Najmanja površina građevne čestice za objekte uprave i pravosuđa mora iznositi 0,30 ha, a za policijsku postaju 0,6 ha.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0.3, a najveći koeficijent iskorištenosti mora biti 1.0. (3) Najveća katnost objekta može biti P+3, odnosno najveća visina može biti 14,00 m računajući od


prema susjedima 4,00 m.

OBJEKTI KULTURE

Članak 77. (1) Ovim Prostornim planom propisuje se izgradnja kulturnog centra na području grada s mogućim

sadržajima kao kongresna dvorana, knjižnica i čitaonica, razni klubovi, galerije i sl.. (2) Za kulturni centar najmanja površina parcele mora biti 1,0 ha. (3) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) može biti 0.35, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) može biti

1.6. (4) Najmanja udaljenost objekta od granice građevne čestice prema prometnici mora biti 12,00 m, a

prema susjedima 6,00 m. (5) Uz kulturni centar obvezno je urediti pješačke površine (pristup i trg za okupljanje) te hortikulturno

oblikovanje.

Članak 78. (1) Ovim Prostornim planom određena je izgradnja i manjih objekata kulturnog sadržaja unutar kulturno

– povijesne urbane cjeline. (2) Objekt iz stavka 1. ovog članka potrebno je uklopiti u postojeću urbanu matricu. (3) Sadržaji objekta iz stavka 1. ovog članka trebaju zadovoljiti potrebe javnih okupljanja (izložbe,

predavanja, galerije, prezentacije i sl.). (4) Najveća katnost objekta može biti Po+P+2. (5) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) može biti 0.6, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) može biti 1.6. (6) Uz objekte iz stavka 1. ovog članka obvezno je urediti pješačke površine (pristup i trg za okupljanje).

OBJEKTI SOCIJALNE SKRBI

Članak 79.


- 143 -

(1) Ovim Prostornim planom određuje se izgradnja objekta za potrebe Udruge Sunce kao podružnice

Centra za odgoj i obrazovanje s posebnim uvjetima. (2) Najmanja površina čestice mora biti 0,25 ha. (3) Najveći koeficijent izgrađenosti iznosi (kig) 0.3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) mora biti 0.7. (4) Najveća katnost objekta može biti P+2, odnosno najveća visina može biti 12,00 m računajući od


prema susjedima 5,00 m.

VJERSKE GRAĐEVINE Članak 80.

(1) Nove vjerske građevine se lociraju na građevnoj čestici najmanje površine 2000 m2. Najmanja širina

građevne čestice iznosi 35 m. Najmanja udaljenost od pristupne prometnice je 15 m, a od susjednih čestica 10 m.

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20. (3) Uređenje pješačke površine (pristup i trg za okupljanje) i hortikulturno oblikovanje je obvezno.

Članak 81.

(1) Manje vjerske građevine lociraju se na izdvojenoj manjoj građevnoj čestici najmanje površine 1000

m2. (2) Najmanja širina građevne čestice iznosi 35 m. Najmanja udaljenost od pristupne prometnice je 15 m,

a od susjednih parcela je 10 m. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20.

Članak 82.

(1) Ovim se Prostornim planom predviđa izgradnja ostalih vjerskih sadržaja (pastoralni centar, župni dvor i sl.).

(2) Ako se objekti iz stavka 1. ovog članka smještaju unutar kulturno – povijesne urbane cjeline, potrebno ih je uklopiti u postojeću urbanu matricu.

(3) Ostali vjerski sadržaji iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi na građevnoj čestici najmanje površine 1000 m2.

(4) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0.30. (5) Za objekte iz stavka 1. ovog članka potrebno je urediti pješačke površine (pristup i trg za okupljanje).


- 144 -

GRAĐEVINE SPORTA

Članak 83.

(1) Ovim Prostornim planom se određuje izgradnja višenamjenskog sportskog centra na području Dugiš na ukupnoj površini od 12,09 ha čiji se sadržaji mogu etapno realizirati.

(2) Sadržaji tog centra mogu biti sportske dvorane za različite sportove, otvoreni sportski tereni i prateći sadržaji.

(3) Pojedine sportske dvorane unutar sportskog centra Dugiš mogu imati gledalište za najmanje 500 gledatelja.

(4) Na području sportskog centra Dugiš moguća je izgradnja sportskih građevina i pratećih sadržaja na najviše 30 % od ukupne površine obuhvata.

(5) Broj parkirališnih mjesta za sportski centar Dugiš odredit će se na način: - najmanje 1 parkirališno mjesto za 4 korisnika sportskog centra, - 1 parkirališno mjesto na svakih 20 sjedala (gledališta sportske dvorane ili vanjskih igrališta), - 1 parkirališno mjesto za autobus na svakih 500 gledatelja.

(6) Unutar sportskog centra obvezno je urediti pješačke površine (pristup i trg za okupljanje) te hortikulturno oblikovanje.

Članak 84.

(1) Ovim Prostornim planom se određuje izgradnja manjih sportskih dvorana. (2) Manje sportske dvorane mogu se graditi uz školske objekte ili kao samostalne javne sportske

dvorane unutar naselja. (3) Najmanja površina čestice za samostalnu dvoranu je 0,50 ha. (4) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) može biti 0.70.

Članak 85.

(1) Ako se planira garaža u građevini javne namjene mogu se izgraditi u tu svrhu najviše dvije podrumske etaže. Koeficijent iskorištenosti (kis) se u tom slučaju može povećati za 0.80.

2.2.3.5. Infrastrukturne i komunalne građevine

Članak 86.

(1) Udaljenost građevine infrastrukture od granice lokalnih ulica, gradskih sabirnih cesta i ostalih javno – prometnih površina koja uključuje i pješački nogostup ne smije biti manja od 1,0 m.

2.2.4. Rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina REKONSTRUKCIJA STAMBENE GRAĐEVINE

Članak 87.

(1) Ovim Prostornim planom određeni uvjeti za izgradnju i smještaj stambenih građevina primjenjuju se i

prilikom njihove rekonstrukcije, osim za one koje se nalaze u starim urbanim i ruralnim jezgrama. (2) Za prenamjenu dijela stambene građevine u stambeno - poslovnu primjenjuju se uvjeti određeni za

izgradnju i smještaj određenog tipa građevine u koji se prenamjenjuje, ako je takva namjena određena ovim Prostornim planom.

(3) Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina dopuštaa se radi održavanja i podizanja kvalitete građevine unutar postojećih gabarita, odnosno prema uvjetima određenim za njihovu izgradnju i smještaj ako su postojeće veličine manje od dopuštenih ovim Prostornim planom.


- 145 -

Članak 88.

(1) Stambene građevine koje se nalaze u starim urbanim i ruralnim jezgrama moraju se čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru.

(2) Unutar zaštićenih ruralnih jezgri nije moguća rekonstrukcija postojećih objekata u smislu dogradnje i nadogradnje.

GOSPODARSKE I POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 89.

(1) Rekonstrukcija gospodarskih (proizvodnih, obrtničkih) i poslovnih građevina (uslužnih , trgovačkih,

ugostiteljsko - turističkih i dr.), radi održavanja i podizanja kvalitete građevine dopušta se unutar postojećih gabarita, odnosno prema uvjetima određenim za njihovu izgradnju i smještaj ako su postojeće veličine manje od dopuštenih ovim Prostornim planom.

(2) Prenamjena postojećih gospodarskih i poslovnih građevina dopušta se prema kriterijima određenim za izgradnju i smještaj određenog tipa građevine u koji se prenamjenjuje, ukoliko je takva namjena određena ovim Prostornim planom.

INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE

Članak 90.

(1) Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava,

sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore.

(2) Za rekonstrukciju infrastrukturnih građevina primjenjuju se uvjeti određeni za njihovu gradnju ovim Prostornim planom, ostalim dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i idejnim rješenjem.

2.3. Građenje izvan građevinskog područja

Članak 91.

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske – dalekovodi, plinovod, telekomunikacija te

komunalne), - komunalno – servisne zone za prihvat otpada, - rekreacijskih građevina (vidikovci), - vatrogasnih promatračnica, - stambenih i gospodarskih građevina u smislu isključivo obavljanja poljoprivrednih djelatnosti izvan zaštićenog obalnog područja mora od 1000 m.

(2) Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom parcelom.

(3) Kriteriji prema kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine u prostoru jesu: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, turističko –

ugostiteljska, sportsko-rekreacijska i zdravstvena), - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternu), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i

energetski sustav (električni agregat, plinski spremnik i sl.), - građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, uklapajući ih ambijentalno u vrijedan krajobraz i poštujući autohtono graditeljstvo.

(4) Izvan građevinskog područja, a unutar granica zaštićenog područja Parka prirode Biokovo nije moguća izgradnja stambenih i gospodarskih zgrada, a korištenje zemljišta mora se provoditi prema odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo.


- 146 -

KOMUNALNO – SERVISNA ZONA (ZA PRIHVAT OTPADA)

Članak 92.

1) Ovim Prostornim planom određen je prostor za komunalno servisne zone za postupanje s otpadom na predjelu Dugiš – Strane u površini od 2,74 ha s osiguranim pristupnim putem.

(2) Na prostoru iz stavka 1. ovog članka osim sakupljanja organizirat će se i razvrstavanje otpada. (3) Sakupljen i razvrstan otpad odvozit će se na centar za gospodarenje otpadom županijskog značaja

gdje će se otpad tehnološki zbrinuti. (4) Do izgradnje CZGO-a postupak obrade otpada rješavat će se na prostoru iz stavka 1. ovog članka.

REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Članak 93.

(1) Rekreacijske građevine su u funkciji korištenja prostora za rekreaciju:

- na području zaštićenog krajolika šira zona zaštite Parka prirode Biokovo i svetišta Vepric, - na području kultiviranog krajolika sjeverno od planirane državne ceste do granica Parka prirode

Biokovo (posebno prihvatne zone Baškovići, Matići, Makar, Mlinice, Kotišina) - planinarenje, biciklizam i slično,

- na području Velikog Brda i Makra - za bavljenje specifičnim granama sporta (zmajarstvo, paragliding, alpinizam.

Članak 94.

(1) Građevine za odvijanje rekreacijske namjene mogu biti izletište, objekti za sklanjanje (bivak,

nadstrešnica), vidikovci veličine do 50 m2, a oblikovanjem i materijalima trebaju se uklopiti u krajolik. (2) Građevine iz stavka 1. ovog stavka grade se kao montažne, sklopivo – rasklopne građevine s

pristupom s pješačkog puta. VATROGASNE PROMATRAČNICE

Članak 95.

(1) Vatrogasne promatračnice su u funkciji zaštite od požara i smještene su na šumskim česticama i istaknutim kotama koje omogućavaju sagledavanje prostora i međusobnu dojavu i komunikaciju. (2) Ovim Prostornim planom predviđa se ukupno s postojećim, sedam promatračnica na prostoru Grada,

koje je potrebno što ravnomjernije rasporediti.

STAMBENE I GOSPODARSKE GRAĐEVINE

Članak 96. (1) Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite

potrebe, a u funkciji obavljanja isključivo djelatnosti poljoprivrede grade izvan građevinskog područja. (2) Sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora, građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

graditi se mogu jedino na površinama razgraničenim kao poljoprivredno zemljište u području iznad nove gradske obilaznice, a ispod granice s Parkom prirode Biokovo izvan građevinskih područja naselja.

(3) Objekti stambene namjene u svrhu obavljanja isključivo poljoprivrednih djelatnosti ne mogu se graditi izvan građevinskog područja naselja na prostorima zračne udaljenosti manje od 1000 m od obalne crte mora, a unutar zaštićenog obalnog pojasa mora te 300 m od obale vodotoka.

Članak 97.

(1) U stambenim objektima iz članka 96. ovih Odredbi mogu se obavljati usluge seoskog turizma. (2) Najmanja površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2000 m2. (3) Katnost stambenih objekata može biti najviše prizemlje. Najveća bruto tlocrtna površina objekta je 50

m2.


- 147 -

(4) Za potrebe obavljanja ove djelatnosti može se izraditi samo jedan stambeni objekt, a stambeni objekti ne mogu se izgrađivati zasebno.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 98.

(1) Ovim Prostornim planom su određeni sadržaji za sljedeće gospodarske namjene: a) šumarstvo b) poljoprivreda c) ribarstvo, d) ugostiteljstvo i turizam, e) poslovna djelatnost

3.1. Šumarstvo

Članak 99.

(1) Gospodarske šume na području grada Makarske nemaju velike šumarske gospodarske vrijednosti. Vrijednost ostalih šuma – zaštitnih, rekreacijskih kao i šuma posebne namjene značajne su u funkciji povećanja vrijednosti turističke ponude.

Članak 100.

(1) Šumske površine zajedno s postojećim i planiranim zaštitnim površinama zauzimaju ukupno 377,47

ha odnosno 30,03 % kopnenog dijela grada Makarske bez površine Parka prirode Biokovo. (2) Šume rekreacijske namjene predviđene su unutar obalnog područja. (3) Šume su osim rekreativne namjene u funkciji zaštite i održavanja ekoloških vrijednosti prostora i

specifičnih biotopa, te oplemenjivanja krajolika.

Članak 101.

(1) Šume obuhvaćene ovim Prostornim planom štite se od prenamjene. (2) Predviđa se sanitarno odražavanje (zamjena starih stabala, prorjeđivanje podrasta, uklanjanje debla,

zamjena novim mladicama) te zaštita od nametnika i štetočinja, a naročito mjere zaštite od požara (održavanjem protupožarnih puteva i dojavne službe).

(3) U obnovi šumskih sastojina potrebno je voditi računa da se obnavljaju autohtonim vrstama. (4) Za šumske pojase uz obalni pojas koji se sastoji od zasađenih stabala alepskog bora treba izvršiti

zamjenu starih stabala istom vrstom, jer su obalni potezi borovih šuma sastavni dio privlačnog ambijenta obalnog krajolika.

(5) Zasipavanje podrasta alepskog bora šljunkom niti veća izmjena tla oko stabala nije dopuštena. (6) Nagnuta stabla nad plažama zbog vjetra i drugih ekoloških uvjeta ne treba odstranjivati već podupirati

radi sprječavanja izvaljivanja. (7) Nakon građevinskih radova na rubu šumskih površina i koji su oštetili šumski rub potrebno je izvršiti

biološku sanaciju sadnjom stabala i podrastom. (8) Radi osiguranja funkcije šuma kao ekološkog uporišta treba izbjegavati promjene biljnih vrsta i

sađenje alohtonih sadnica na poljoprivrednim i drugim dijelovima prostora Grada koje bi narušile i ugrozile vitalnost šumske zajednice.


- 148 -

3.2. Poljoprivredna djelatnost

Članak 102.

(1) Poljoprivreda na području grada Makarske nema značajniju gospodarsku ulogu zbog nedostatka poljoprivrednog zemljišta visokih kategorija prema razgraničenju bonitetnog tla, iako svojim tradicionalnim načinom proizvodnje hrane i obnovom nekih autohtonih poljoprivrednih djelatnosti (vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, uzgoj ljekovitog bilja i sl. ) značajno doprinosi ukupnom gospodarskom potencijalu.

(2) Poljoprivredne površine koriste se za: - vinograde – na prisojnim padinama podbiokovskog flišnog pojasa oko prostora Velikog Brda, - maslinike – na cijelom području iznad nove državne ceste te na području Dugiša, Sv. Andrije te

izdvojenog područja Kuk, - voćnjake - na prisojnim padinama podbiokovskog flišnog pojasa uz postojeće ruralne jezgre

(Puharići, Mlinice i td.) (3) Na površinama za poljoprivredno korištenje zbog sprječavanja erozije te za obnavljanje i rekultivaciju

tradicionalnih poljoprivrednih kultura (maslinika, vinograda, voćnjaka), treba zadržati i obnoviti terasasti tip uređenja površina.

(4) Mozaičan tradicionalan tip poljoprivredne obrade tla i usitnjena struktura (izmjena kultura i načina obrade), onemogućuje grafički (u mjerilu 1:25 000 i 1:5000) izdvajanje i razlikovanje površina različite obrade.

Članak 103.

(1) Potrebno je razvijati ekološku poljoprivredu bez primjene mineralnih gnojiva, sintetičkih pesticida,

hormona i drugih agrokemikalija. (2) Na području vodozahvata Vepric i Vrutak, odnosno na području sanitarne zaštite vodozahvata

posebno je restriktivno primjenjivati gnojiva i pesticide i u potpunosti ih izbjegavati sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta.

Članak 104.

(1) Za izgradnju i smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje određuju se

sljedeći uvjeti: - na poljoprivrednim površinama najmanje površine 1 ha može se izgraditi cisterna, staklenik

odnosno plastenik i prateći gospodarski objekti veličine do 50 m2. (2) Unutar obalnog područja izvan građevinskih područja naselja 1000 m od obalne crte u dubinu

prostora te unutar obuhvata zaštićenih dijelova prirode, prema ovom Prostornom planu isključuje se mogućnost izgradnje gospodarskih građevina iz stavka 1. ovog članka kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za alat i strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.).

3.3. Ribarstvo

Članak 105.

(1) Ribarstvo je dio gospodarske djelatnosti Grada Makarske. (2) Kriteriji za održivo korištenje živih bogatstava mora trebaju biti u skladu s načelima biološke

raznolikosti. (3) Sportsko - rekreativni ribolov je dopušten na temelju količine kvote ulova, određen pojedinačnim

dozvolama sukladno posebnim propisima. (4) U zaštićenom obalnom pojasu mora 300 m od obalne crte nije moguć ribolov osim sportsko –

rekreativnog ribolova.


- 149 -

3.4. Ugostiteljstvo i turizam

Članak 106.

(1) Na području grada Makarske ugostiteljstvo i turizam su djelatnosti od najveće gospodarske važnosti. (2) Ovim Prostornim planom omogućuje se postojeću turističku ponudu hotelskih kapaciteta i privatnih

iznajmljivača proširiti turističkom ponudom na izdvojenom turističkom području Biloševac.

Članak 107. (1) Ovim Prostornim planom određen je ukupni kapacitet turističkih kreveta u hotelskom smještaju s 10

000 kreveta od čega je 5000 u gradu i 5000 unutar ugostiteljsko - turističke zone na području Biloševca.

Članak 108.

(1) Ovaj Prostorni plan razgraničava ugostiteljsko- turističku namjenu:

a) unutar građevinskog područja naselja (T1 – hoteli na predjelu Donja luka i zapadnom dijelu naselja, T2 – turističko naselje na zapadnom predjelu naselja istočno od Ulice I.G.Kovačića),

b) na izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko turističke zone na području Biloševac (T1 – hoteli, T2 - turističko naselje),

(2) Unutar građevinskog područja grada Makarske su pojedinačni objekti većih smještajnih kapaciteta (postojeći hoteli i hoteli u rekonstrukciji).

(3) Pojedinačni smještajni objekti (hoteli i slični smještajni objekti) smještajnog kapaciteta do 80 kreveta mogu se graditi unutar granica naselja na površinama mješovite namjene.

Članak 109.

(1) Osim smještajnih objekata (od hotelskih objekata do ponude u privatnom smještaju), planirani su i

ostali ugostiteljski objekti (restorani, izletišta, konobe i sl.) u funkciji proširenja i raznolikosti ukupne turističke ponude.

(2) Ovi kapaciteti smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene (područje Platno i Biloševac).

(3) Ugostiteljski sadržaji mogu se planirati na seoskim gospodarstvima u svrhu poboljšanja ponude seoskog turizma uz zadovoljenje posebnih propisa.

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 110.

(1) Unutar građevinskog područja Grada Makarske određene su pojedinače ugostiteljsko - turističke zone.

(2) Izgrađena površina zona iz stavka 1. ovog članka iznosi 3,14 % građevinskog područja naselja.

Članak 111.

(1) Na području Donje luke, Sv. Petra i Osejave moguće su rekonstrukcije postojećih hotela u svrhu podizanja turističke kategorije. Dopušta se najveće povećanje gabarita do 15 %.

(2) Postojeći stambeni objekti mogu se rekonstruirati u svrhu smještajne ponude prema kriterijima navedenim za gradske hotele unutar naselja.

(3) Za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje prostora ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se zauzimati postojeće javne površine.


- 150 -

Članak 112. (1) Na predjelu planiranog područja ugostiteljsko-turističke namjene – Makarska zapad, unutar

građevinskog područja naselja, određuje se izgradnja zasebnih cjelina smještajnih objekata visoke kategorije.

Članak 113.

(1) Na području ugostiteljsko-turističke zone zapadno od Ulice I. G. Kovačića (T1), unutar građevinskog

područja naselja, mogu se graditi isključivo smještajni hotelski objekti.

Članak 114.

(1) Na području ugostiteljsko-turističke zone istočno od Ulice I. G. Kovačića (T1 i T2) unutar građevinskog područja naselja, mogu se graditi isključivo smještajni objekti hotela i turističkog naselja.

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA NA PODRUČJU BILOŠEVAC

Članak 115.

(1) Zona Biloševac je područje ugostiteljsko-turističke izgradnje i čini turističko žarište regije, mikroregije i

grada Makarske. (2) Cjelovita turistička zona na Biloševcu predviđa se za dulji boravak gostiju. (3) Osim obogaćivanja kvalitete i kategorije turističke ponude na području Biloševca razvijat će se i

kongresni, zdravstveni, sportski, rekreacijski i zabavni turizam. (4) Za prateće sadržaje u svrhu zadovoljavanja potreba gostiju – (ugostiteljski, javni i uslužni) planira se

proporcionalno smještajnom kapacitetu 45 % ukupne površine ugostiteljsko-turističke zone. (5) Kolni promet planira se odvojeno od pješačkih kretanja na način da se prometnice smještaju u dubini

zone, a obalne zone namjenjuju se isključivo pješačkim površinama. (7) Parkirališta će se decentralizirati i razmjestiti po skupinama smještajnih kapaciteta. (8) Za cijelu zonu predviđa se izgradnja nove infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja,

elektroopskrba i telekomunikacije).

Članak 116.

(1) Područje ugostiteljsko-turističke zone Biloševac dijeli negradivi dio građevinskog područja značajnog krajobraza kanjona potoka Vepric.

(2) Najveći kapacitet od ukupno 5000 kreveta ravnomjerno se raspoređuje u predviđenim hotelima s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne namjene i turističkim naseljem sa svim pratećim sadržajima.

Članak 117.

(1) Izgradnja na području Biloševac predviđa se izvan 100 m zračne linije od obalne crte u dubinu

prostora. (2) U području iz stavka 1. ovog članka ne smije se graditi na evidentiranim arheološkim lokacijama

(Ćurilo, Blace, Cvitačka), evidentiranom zaštićenom području prirodne baštine Cvitačka i Vepric, evidentiranim i zaštićenim prostorima šumskih površina Ćurilo, Blace i Biloševac.

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA ZONA PRETEŽITO SPORTSKO-REKREATIVNE NAMJENE NA PODRUČJU PLATNO

Članak 118.

(1) Ugostiteljsko - turistička zona pretežito sportsko-rekreativnog obilježja Platna predviđa se za sportsko

– rekreativnu namjenu bez smještajnih kapaciteta. (2) Osim sportskih sadržaja na ovom se prostoru predviđa otvorena scena s pratećim sadržajima kao

javni sadržaj na središnjem istočnom platou za razne priredbe ukupne površine od 2500 m2 do 4000 m2 za kapacitet od najviše 1000 posjetitelja.

(3) Otvorenu scenu treba organizirati tako da se povremeno može koristiti i za priredbe zatvorenog tipa.


- 151 -

(4) Otvorenu scenu treba oblikovati u skladu s visokim kriterijima kvalitete uređenja okoliša.

Članak 119. (1) Zbog potrebe funkcionalnog povezivanja različite ponude (otvorena scena, sportski tereni, kupalište)

potrebno je osigurati sustav glavnih pješačkih komunikacija. (2) Parkiralište je potrebno smjestiti na zapadnom dijelu prostora s najmanjim kapacitetom od 4 autobusa

i 200 automobila.

Članak 120. (1) Smještaj planiranih sadržaja na području Platna predviđa se 100 m zračne linije od obalne crte u

dubinu prostora osim sadržaja u sklopu kupališta.

Članak 121.

(1) U neposrednom kontaktu s obalnom crtom planira se uređenje obalne šetnice (Lungo mare) duž grada Makarske, od Krvavice do Tučepa.

(2) Šetnica se nadovezuje na postojeću gradsku rivu, a produžit će se i na susjedne općine Makarske rivijere kao dio cjelovite pješačke atrakcije i turističke ponude.

3.5. Gospodarske i poslovne djelatnosti

Članak 122.

(1) Ovim Prostornim planom ne planiraju se gospodarska djelatnost proizvodne namjene i sve ostale gospodarske djelatnosti koje bi mogle utjecati na stanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom razgraničavaju se gospodarske djelatnosti: - manji pogoni proizvodnje, obrade i prerade, - obrtništvo, - skladišta i,

poslovne djelatnosti: - uslužne djelatnosti (prijevozničke, manja trgovina, banke i druge financijske i osiguravajuće

institucije), - komunalni servisi, - trgovački centri i, - druge usluge (uredi, kancelarije, biroi).

(3) Gospodarska djelatnost unutar ovog Prostornog plana razgraničava se na površine proizvodne namjene (područje Volicije).

(4) Poslovna djelatnost unutar ovog Prostornog plana razgraničava se na površine uslužne namjene (područje Požara, Bilaja, Dugiša i Volicije).

Članak 123.

(1) Poslovna namjena obuhvaća 34,28 ha ili 8,15 % ukupnog građevinskog područja naselja, a poslovno

– proizvodna namjena obuhvaća 20,97 ha ili 4,98 % ukupnog građevinskog područja naselja.

Članak 124.

(1) Površina za gospodarsku namjenu (oznaka I2) je: - područje Volicije - površine 20,59 ha.


- 152 -

(2) Površine za poslovnu namjenu (oznaka K1) su: - područje Požara površine 13,08 ha, - područje Bilaja površine 6,40 ha, - područje Dugiša površine 6,03 ha, - područje Volicije površine 8,80 ha.

Članak 125.

(1) Prometni i ostali komunalni priključci na poslovnu zonu i pojedine građevine trebaju odgovarati kapacitetu potreba i ne smiju smanjivati gradski prometni standard.

(2) Za gospodarske djelatnosti unutar njihovih površina treba osigurati prostore parkirališta I manipulativni pristup teretnih vozila.

Članak 126.

(1) Svi postojeći poslovni objekti smješteni uz značajni krajobraz Osejave, a koji štete ekološkim uvjetima

smještaja unutar grada i parkovnih predjela, trebaju se premjestiti unutar gospodarske zone Volicija. (2) Odredba iz prethodnog stavka ovog članka odnosi se na poduzeća «Amfora», «Građevno», «Olma»

i «Merkur 5» ex. «Metalplastika».

3.6. Ostale poslovne djelatnosti GRADSKI PROJEKTI

Članak 127.

(1) Ovim Prostornim planom se određuju unutar površina poslovne namjene dvije poslovne zone na području Dugiša i Volicije uz državnu cestu D8 na istočnom ulazu (Gradski projekti – GP1 i GP2 kojima se vrednuje ulaz u grad Makarsku).

Članak 128.

(1) Poslovna zona na području Dugiša unutar građevinskog područja naselja, uz područje postojeće

stanice za tehnički pregled i planiranog autobusnog kolodvora je planirane površine od 1,34 ha. (2) Poslovna zona unutar građevinskog područja naselja na području Volicije, na sjevernoj strani

postojeće ceste D8 do postojećeg puta planira se za prometno – uslužni i ugostiteljski centar površine od 3,78 ha.

(3) U sastav zone iz stavka 1. ovog članka uključen je i prostor namijenjen za javni gradski park površine 3,90 ha.

Članak 129.

(1) Na zapadnom ulazu u grad Makarsku planira se turističko-informacijski ulaz u grad uz državnu cestu

D8. (2) Do rješenja ulaza iz stavka 1. ovog članka predviđa se manji informacijski punkt u koridoru ceste D8.

KOMUNALNI SERVISI

Članak 130.

(1) Servisno-komunalne djelatnosti kao i ostale poslovne djelatnosti smještene su u zonu Volicije sjevernije od državne ceste D512.

(2) Predviđa se premještanje "Makarskog komunalca", "Elektroprivrede“ te "Vodovod d.o.o. Makarska" na predviđena područja.


- 153 -

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 131.

(1) Društvene djelatnosti treba razmjestiti ravnomjerno u prostoru kako bi se zadovoljile potrebe korištenja na cijelom području i smanjio pritisak na uže gradsko središte.

Članak 132.

(1) U društvene djelatnosti pripadaju objekti za:

- upravu i pravosuđe, - zdravstvo, - prosvjetu, - kulturu, - socijalnu skrb, - vjerske zajednice, - sport i rekreaciju, - financijske i slične usluge.

(3) Ovim Prostornim planom određuje se potreba, broj, općeniti raspored i kapacitet, a Generalnim urbanističkim planom grada Makarske odredit će se detaljna mreža i pojedinačne lokacije građevina za društvene djelatnosti.

4.1. Uprava i pravosuđe

Članak 133.

(1) Postojeći objekti uprave u gradu Makarskoj su: - ispostava županijske uprave, - gradski organi samouprave, - općinski i prekršajni sud, - državno odvjetništvo, - sjedište javnog bilježnika, - porezna uprava - ispostava - policijska postaja.

(2) Ovim Prostornim planom se planira premještanje policijske postajee na odgovarajuću lokaciju na području Dugiša (pripadajuća građevna čestica površine 0,6 ha).

(3) Ostali objekti iz stavka 1. ovog članka zadovoljavaju potrebe grada Makarske kao regionalnog srednje razvojnog središta.

4.2. Zdravstvo

Članak 134.

(1) Objekti primarne zdravstvene zaštite na području Grada su: - objekt Doma zdravlja Makarska, unutar kojeg su hitna pomoć, rodilište, stacionar, ambulante

primarne zdravstvene zaštite, stomatološke ambulante, specijalističke ambulante, laboratorij i ljekarna, koji odgovara potrebama Grada te gravitacijskog područja od 30 000 stanovnika,

- ambulante opće medicine za gravitacijsko područje od 2000 stanovnika, - specijalističke ambulante za gravitacijsko područje od 10 000 stanovnika, - ljekarne za gravitacijsko područje do 5000 stanovnika.

(2) Zdravstveni objekt na sekundarnoj razini: - Hotel Biokovka -specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju

Članak 135.

(1) Ovim Prostornim planom se planiraju:

- ambulante primarne zdravstvene zaštite – ukupno sedam, - specijalističke ambulante – prema potrebi,


- 154 -

- ljekarne – ukupno četiri. (2) Prostorni razmještaj građevina pojedinih grupa zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite

(opća medicina, zdravstvena zaštita, stomatološka zaštita, školska medicina) određen je radijusom pristupačnosti od 800 m gravitacijskog područja.

Članak 136.

(1) Prestrukturiranjem turizma predviđa se mogućnost daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma gradnjom

novih ili prenamjenom i dopunom, te proširenjem ponude i sadržaja u postojećim ugostiteljsko-turističkim objektima, hotelima i pansionima iz kategorije ponude tzv. zdravstvenog turizma.

4.3. Uvjeti smještaja prosvjetnih djelatnosti

Članak 137.

(1) Ovim Prostornim planom mreža objekata prosvjetne djelatnosti razgraničava se na objekte: - predškolskog odgoja, - osnovne škole, - srednje škole.

(2) Ovim Prostornim planom planira se osnivanje objekta visokog školstva turističko–pomorskog usmjerenja.

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Članak 138.

(1) Predškolskim odgojem obuhvatit će se 75 % djece starosne strukture od 1 do 6 godina (5 % od 15

000 stanovnika što iznosi 750 djece, odnosno 75 % od toga je 440 djece). (2) Ovim Prostornim planom predviđaju se tri objekta predškolskog odgoja za po stotinu djece te jedan

za stopedesetero djece. (3) Objekti predškolskog odgoja (dječje jaslice i vrtić) smještavat će se na način da se ostvari

najprimjerenije gravitacijsko područje. (4) Prilikom određivanja lokacije mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza, te sigurnost djece.

Članak 139.

(1) Postojeći (5) objekti predškolskog odgoja, osim onog na području Glavice nisu izgrađeni na

samostalnoj građevnoj čestici, nego se nalaze unutar stambenih zgrada i ne zadovoljavaju u potpunosti kriterije smještaja predškolske djece.

(2) Novi objekti predškolskog odgoja će se smjestiti na samostalnim građevnim česticama koje će se odrediti GUP-om grada Makarske.

OSNOVNO ŠKOLSTVO

Članak 140.

(1) Projekcija razvoja osnovnog školstva temelji se na sljedećim pretpostavkama:

- sustavom se obuhvaća 9 % stanovništva, odnosno oko 1350 djece, - kapacitet škola od najmanje 240 učenika.

(2) Ovim Prostornim planom planiraju se dvije škole za po 450 učenika, uz postojeće dvije matične škole na području grada (Osnovna škola oca Petra Perice na Zelenci i Osnovna škola Stjepana Ivičevića u centru grada) te jedne područne škole u Velikom Brdu.


- 155 -

Članak 141.

(1) Planirane osnovne škole smještavaju se na području Velikog Brda umjesto postojeće područne škole te na području planiranog stambenog naselja na istočnom dijelu grada.

(2) Planira se zadržati samo osnovnu školu u prostorija zgrade na Bilajama (Istok) koja se koristi i za srednju školu.

Članak 142.

(1) Na području Grada postoji i osnovna glazbena škola koja se zadržava.

SREDNJE ŠKOLSTVO

Članak 143.

(1) Projekcija razvoja srednjeg školstva temelji se na sljedećim planerskim pretpostavkama:

- sustavom se obuhvaća 6 % stanovništva odnosno oko 900 djece, s predviđenih 250 učenika iz šireg područja gravitacije, odnosno ukupno 1150 učenika,

- prema kriterijima iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije kapacitet škola je najmanje 480 do 720 učenika.

(2) Ovim Prostornim planom se planiraju dvije srednje škole ili jedan srednjoškolski centar.

Članak 144.

(1) U gradu Makarskoj postoje Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića i Srednja strukovna škola u prostorijama zgrade namijenjene osnovnoj školi.

(2) Ovim Prostornim planom se planira premještanje Srednje strukovne škole iz zgrade namijenjene osnovnoj školi na novu lokaciju na istočnom dijelu grada te gradnja nove srednje škole čija će se lokacija odrediti GUP-om grada Makarske.

VISOKO ŠKOLSTVO

Članak 145.

(1) Projekcija razvoja visokog školstva temelji se na jačanju regionalnih sveučilišta. (2) U gradu Makarskoj se predviđa dislocirana visokoškolska ustanova jednog od hrvatskih sveučilišta

turističko–pomorskog usmjerenja. (3) Ovim Prostornim planom predviđa se izrada programa mogućnosti i potreba za odvijanje nastave

visokog školstva. (4) Program i kapaciteti ovisit će o izrađenom programu i decentraliziranju sveučilišta.

4.4. Kultura

Članak 146.

(1) Postojeći objekti kulture u gradu Makarskoj su:

- ljetno kino u centru grada, - Gradski muzej, Malakološki muzej, - galerije i zbirke (Art – galery, Galerija Antun Gojak), - knjižnica i čitaonica.

(2) Ovim Prostornim planom planirani su sljedeći sadržaji: - kulturni centar, - kulturni sadržaji – manji centri unutar povijesno – urbanističke jezgre, - novi otvoreni scenski prostor – na području Platna, - muzeji – dva nova (muzej razvoja turizma), - galerije, - zbirke, - knjižnica i čitaonica – jedna postojeća i četiri nove (i u sklopu školskih ustanova ili kulturnog

centra).


- 156 -

Članak 147.

(1) Djelatnost informiranja na području grada Makarske osiguravaju:

- list «Makarsko primorje», - list «Makarska kronika», - lokalne radiopostaje «RMR».

(2) Ovim Prostornim planom se planira i lokalna televizijska postaja.

4.5. Socijalna skrb

Članak 148.

(1) Socijalna skrb je djelatnost kojom se ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba djeci i drugim osobama koje se ne mogu same brinuti o sebi.

(2) Na području grada Makarske postoji: - Centar za socijalnu skrb s podružnicom –u potpunosti zadovoljava potrebama Grada i šireg

gravitacijskog područja, - dom za djecu s posebnim potrebama «Sunce» - kao podružnica Centra za odgoj i obrazovanje

u posebnim uvjetima iz Splita, - Dom za stare i nemoćne.

(3) Postojeći Dom za stare i nemoćne osobe zadovoljava. (4) Za Udrugu Sunce predviđa se premještanje iz neodgovarajućih prostorija u centru grada i njezin

smještaj na neizgrađenom građevinskom području koje će se odrediti GUP-om grada Makarske.

4.6. Vjerske zajednice

Članak 149.

(1) Vjerske građevine su objekti za obavljanje vjerskih obreda. (2) Na području Grada vjerske građevine su dvanaest postojećih i dvije nove planirane:

- katedrala sv. Marka – Makarska (XVIII. st.), - crkva sv. Petra – Makarska (XV. – XVII. st.), srušena u potresu 1962., obnovljena kasnih

devedesetih godina XX. st., - crkva sv. Filipa – Makarska (XVIII. st.), - Franjevački samostan sv. Marije – Makarska (XIX. / XX. st.), - svetište Male Gospe – Vepric (početak XX. st.), - crkva sv. Martina – Kotišina (XIV./ XV. st.), srušena u potresu 1962. Crkvu je potrebno obnoviti., - crkva sv. Andrije – Kotišina (XVIII. st.), - crkva sv. Ante - Kotišina (XIX./XX. st.), - crkva sv. Mihovila – Veliko Brdo (XIX. st.), - crkva sv. Jeronima – Veliko Brdo (XVIII. st.), - crkva sv. Ivana Krstitelja– Makar (XIX. st.), - crkva Kraljice mira i župni dvor – Makarska.

(3) Objekti navedeni u stavku 2. ovog članka, osim nove crkve Kraljice mira, registrirani su kao kulturno dobro te se održavanje i svi zahvati na njima moraju odobriti od nadležne službe.

(4) Uz redovito održavanje potrebna je izrada konzervatorskog elaborata i projekt obnove.

Članak 150.

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada se planiraju dvije vjerske građevine od kojih je jedna crkva uz svetište Male Gospe u Vepricu, a druga u istočnom dijelu grada.

(2) Smještaj planirane crkve unutar svetišta Vepric treba pažljivo odrediti s obzirom na korištenje i zaštitu područja značajnog krajobraza kanjona potoka Vepric određenog ovim Prostornim planom.

Članak 151.


- 157 -

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada predviđa se gradnja i ostalih vjerskih sadržaja prema potrebi (pastoralni centar, župni dvor i sl.).

4.7. Sport i rekreacija

Članak 152.

(1) Površine za sport i rekreaciju su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti. (2) Ovim Prostornim planom razgraničavaju se površine sportskih sadržaja na:

- sportski centar unutar građevinskog područja grada Makarske (prostor Dugiša), - izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene pretežito sportsko – rekreativnog obilježja (prostor Platna), - tenis centar unutar građevinskog područja grada Makarske (prostor zapadno od hotela „Rivijera“).

Članak 153.

(1) Sportsko – rekreacijski centar na Dugišu predviđen je dijelom na postojećoj površini veličine 4,96 ha s

proširenjem prema istoku površine 7,13 ha, ukupne površine 12,09 ha. (2) U sklopu sportskog centra u svrhu cjelovitog i organiziranog obavljanja sportskih djelatnosti planiraju

se: - upravna zgrada, postojeća kojoj je potrebna rekonstrukcija, - otvoreni sportski tereni – postojeće nogometno igralište i gledalište kapaciteta 2000 gledatelja,

pomoćno nogometno igralište kojem je potrebna rekonstrukcija i malonogometno igralište, - otvoreno rukometno igralište, - otvoreno košarkaško igralište, - sportske dvorane (jedna postojeća i novoplanirane), - tenis igrališta s otvorenim i zatvorenim prostorima, - zatvoreni bazen s kapacitetom do 800 gledatelja, - otvoreni bazen, - bočališta, - prateći objekti (svlačionice i dr).

Članak 154.

(1) Sportsko-rekreativni sadržaji na Platnu predviđaju se na površini od 6,60 ha, otvorenog tipa bez izgrađenih objekata kao što su:

- košarkaško igralište, - rukometno igralište, - odbojkaško igralište, - tenis igrališta, - tri igrališta manjih sportova, - otvorena bočališta, - prateći objekti (svlačionice i dr.).

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Prometna infrastruktura

Članak 155.

(1) Prometna mreža temelji se na međusobnoj usklađenosti pomorskog i kopnenog prometa. Okosnicu kopnenog prometa čini cestovni promet.


- 158 -

Članak 156.

(1) Prometnu mrežu iz članka 155. ovih Odredbi čine državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste: 1. Državne ceste:

- državna cesta D8 Rijeka- Split- Dubrovnik, - državna cesta 411 Makarska (D8) – trajektna luka, - državna cesta 512 Makarska (D8) – Ravča (D62),

2. Županijske ceste: - županijska cesta 6196 Veliko Brdo – D8, - županijska cesta 6197 Makarska D411 – D8,

3. Lokalne ceste: - glavne gradske ulice:

● postojeće: Obala kralja Tomislava, Ulica kralja Petra Krešimira IV., Ulica don Mihovila Pavlinovića, Zadarska ulica, Franjevački put, Put Makra, Put Velikog Brda, Ulica Stjepana Radića, Ulica Kralja Zvonimira, Ulica Ante Starčevića, Ulica Stjepana Ivičevića

● planirane: spojnica Vukovarske na čvor Puharići i nove obilaznice i dalje prema Velikom Brdu, spoj D62 preko Bilaja na novu obilaznicu, spoj čvora Dugiš i Kotišine preko čvora na novoj obilaznici

Članak 157.

(1) Prometna mreža planira se sukladno Strategiji prometnog razvitka i Programu prostornog uređenja

Republike Hrvatske, Planu prometne mreže Splitsko - dalmatinske županije, kao i funkcionalnom povezivanju područja grada Makarske u skladu s potrebama i predviđenim razvojnim pravcima.

(2) Ovim Prostornim planom se određuje trasa nove državne ceste (obilaznice grada Makarske) koja će ujedno preusmjeriti promet s državne cesta D8, a prostorno i prometno povezat će i izolirane dijelova područja Velikog Brda, Puharića i Makra.

Članak 158.

(1) Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa, luke i autobusni

kolodvori. Organizacija prometne mreže izvedena je iz postojećih prometnica s nužnim korekcijama radi poboljšanja prometnih standarda i normativa.

(2) Terminali putničkog i robnog prometa su gospodarska namjena prometnih djelatnosti. (3) Na području grada Makarske predviđeno je poboljšanje prometa tako da nekadašnja obilaznica

postane glavna gradska magistrala. (4) Rekonstrukciju postojeće prometne mreže i bolja mreža alternativnog kretanja pješaka će se

detaljnije odrediti u GUP-u grada Makarske.

Članak 159.

(1) Ovim Prostornim planom se planiraju prometni terminali: - autobusna postaja na području grada Makarske, na području Dugiša, - terminal kamionskog prometa, na području Volicije (0,9 ha – kapaciteta 80 parkirališnih mjesta), - javne garaže u Makarskoj, na ulaznim prostorima u grad (kapaciteta 500 parkirališnih mjesta po

garaži – ukupno 1500), - javne garaže u središnjem dijelu grada Makarske (ukupnog kapaciteta 600 parkirališnih mjesta).

Članak 160.

(1) Ovim Prostornim planom terminal za turističke autobuse nije predviđen kao posebno područje, nego

će parkirališne površine za turističke autobuse biti unutar ugostiteljsko-turističke zone Biloševac.


- 159 -

Članak 161.

(1) Ovim Prostornim planom određene su pješačke površine: - gradsko obalno šetalište – „lungo mare“: Platno - Osejava - riva - Sv. Petar - Donja luka –

Biloševac do Krvavice, - žičare kao dio prometnog sustava: Vepric , Žlib , Glavica , Makar (koridori u istraživanju).

(2) Gradski trgovi su određeni kao dijelovi pješačkih površina: - postojeći: Trg fra Andrije Kačića Miošića, Trg Hrpina, Trg 4. svibnja 533., Trg Tina Ujevića, Trg

18. rujna 887., Trg Kobaca te parkovni trg Donja luka, - planirani: unutar neizgrađenih površina građevinskog područja naselja.

Članak 162.

(1) Za zračni promet planira se:

- postojeći interventni helidrom na poluotoku Osejava koji se Prostornim planom zadržava, - komercijalni helidrom za turističko razgledanje veličine do 1 ha predviđa se na području Ćurilo

unutar ugostiteljsko-turističke zone Biloševac.

Članak 163. (1) Helidromi na poluotoku Osejava i na području Ćurila su civilna zračna pristaništa za helikoptere. (2) Helidromi iz stavka 1. ovog članka je područje koje je u potpunosti namijenjeno za dolaske, odlaske i

kretanje civilnih helikoptera.

Članak 164. (1) Zrakoplovi koji su prema vrsti i tehničkim zahtjevima za plovidbenost predviđeni za slijetanje na ovim

helidromima su helikopteri u kategoriji prometnih, općih, namjenskih i dopremnih. (2) Prema vrsti i kategoriji predviđeni helikopteri su za prijevoz putnika i stvari.

Članak 165.

(1) Ovim Prostornim planom helidrom na području Osejave smatra se nekontroliranim zračnim

pristaništem.

Članak 166. (1) Helidrom na području Ćurila mora biti uređen prostor, ograđen čvrstom transparentnom ogradom i s

nadziranim ulazom te održavan u skladu sa standardima helikopterskog zračnog prometa. (2) Helidrom mora biti izgrađen tako da udovoljava uvjetima koji omogućavaju sigurno uzlijetanje,

slijetanje i boravak helikoptera. (3) Helidrom mora imati pripadajuće parkiralište unutar čuvanog prostora.

Članak 167.

(1) Zračni promet dopunjava se hidrobazom – površinom za slijetanje hidroaviona unutar akvatorija Grada kao veza na regionalni zračni promet.

(2) Hidrobaza se predviđa na površini 1000 × 100 m i funkcionalno je vezana na sportsko rekreacijske sadržaje na području Platna.

Članak 168.

(1) Ovim Prostornim planom se predviđa žičara kao dio zračnog prometa i kao koridor u istraživanju (alternativno su predložene dvije trase).

Članak 169.

(1) Normativ utvrđivanja koridora prometnica i komunalnih infrastruktura određen je osobinama i

namjenom te prometnim i zaštitnim standardima. (2) Dio koridora koji prolazi gusto naseljenim područjima se smanjuje do najmanjeg funkcionalnog

prolaza, s tim da se za objekte zatečene na trasi koridora ne predviđaju uvjeti za rekonstrukciju


- 160 -

određeni ovim Odredbama. Na suženim mjestima prometnih zaštitnih pojasa potrebno je osigurati zaštitne barijere.

(3) Unutar svih ostalih zaštitnih koridora infrastrukture nije dopuštena izgradnja nikakvih drugih objekata, osim onih koji su u funkciji infrastrukture.

5.2. Morske površine

Članak 170.

(1) Morske površine namijenjene za prometne djelatnosti razgraničavaju se na: - plovne putove, - luke, - privezišta.

Članak 171.

(1) Ovim Prostornim planom planira se:

- luka lokalnog značaja Makarska (postojeća), - sportsko-rekreativna luka (postojeća - luka Makarska) - sportska luka (ispred Hotela Dalmacije), - tri privezišta za izletničke brodove (dva u sklopu ugostiteljsko - turističke zone Biloševac te jedno

na području ugostiteljsko - turističke zone pretežito sportsko - rekreativnog obilježja Platno).

Članak 172.

(1) Luka je kopnena i vodena površina čija je vodena površina djelomično zatvorena i zaštićena od nepovoljnih prirodnih utjecaja.

(2) Privezište je dio obale s najviše 10 vezova i manjim pomorsko građevinskim objektima (obale, gatovi) za privremeni privez manjih plovila (nautičkih, izletničkih, brodova opskrbe, posebne namjene i sl.).

(3) Privezišta nemaju sadržaja na kopnu. LUKE

Članak 173.

(1) Luka Makarska, kao luka lokalnog značaja dužine obale za privez od 1080 m, planira se kao: - luka otvorena za javni promet, - trajektna luka za lokalni promet s otokom Bračem, - ribarska luka, - sportska luka.

Članak 174.

(1) Postojeća trajektna luka Makarska (Makarska – Sumartin) se planira prilagoditi očekivanom prometu

za 2010. godinu od 79 000 putnika i 28 300 vozila te je potrebno povećati kapacitet prihvata (s jedne na najmanje dvije rampe) i osigurati odgovarajući kapacitet prihvata vozila na kopnenom dijelu.

(2) Obala za privez turističkih i ribarskih brodica s današnjih 10 vezova, odnosno 70 m dužine obale, povećat će se izvedbom dodatnih molova.

(3) Obalu za privez izletničkih brodova i luksuznih jahti s današnjih privezišta duljine obale od 140 m treba povećati na prostoru Marinete, od Velikog mola do Osejave, adekvatnom izvedbom zaštite luke.

(4) Postojeća sportska luka sa 140 vezova planira se povećati unutar akvatorija luke na 200 vezova.


- 161 -

SPORTSKA LUKA Članak 175.

(1) Osim sportske luke iz članka 174. ovih Odredbi uređena je uz obalnu šetnicu ispred Hotela Dalmacije

i mala sportska luka sa zaštitnim molom i pratećim sadržajima na kopnu, koju se planira rekonstruirati unutar postojeće površine.

(2) U sklopu luke iz stavka 1. ovog članka nalazi se i suha marina koju je potrebno premjestiti u gospodarsku zonu Volicija.

PRIVEZIŠTE

Članak 176.

(1) Na obalnom području, u sklopu ugostiteljsko - turističke zone Biloševac planiraju se dva privezišta za

izletničke brodice u javnom linijskom povezivanju s gradom kao pontonski molovi. (2) Na obalnom području Platna se planira jedno privezište za izletničke brodice. (3) Za privezišta navedena u stavku 1. i 2. ovog članka planira se kapacitet od po najviše 10 vezova po

privezištu. (4) Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeću kvalitetu obale i mora, tako da se ne dopušta

veća promjena obalne linije nasipavanjem mora i otkopavanjem obale. UREĐENE I PRIRODNE MORSKE PLAŽE

Članak 177.

(1) Ovim Prostornim planom sve su plaže po značaju i vrsti javne i to plaže Platno, Osejava, Sv. Petar, Donja luka - Biloševac.

(2) Uređena morska plaža unutar naselja (područje Donje luke i zona poluotoka Sv. Petar) ili izvan naselja (područje ugostiteljsko - turističke zone Biloševac) mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog ili izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(3) Prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100 m od obalne crte mora.

Članak 178. (1) Prirodna morska plaža izvan naselja na području Biloševac (uvala Ramova), zona Platno i zona

Osejava, mora biti nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane te potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

5.3. Ostala infrastruktura

Članak 179.

(1) U i ispod zaštitnih koridora mreža infrastrukturnih objekata pošte i telekomunikacija, vodoopskrbe i

odvodnje, te energetskih postrojenja nije dopuštena gradnja nikakvih drugih građevina osim u funkciji infrastrukture.

5.3.1. Pošta i telekomunikacije

5.3.1.1. Pošta

Članak 180.

(1) Osim glavne pošte planira se izgradnja manjih poštanskih ureda koji će pokrivati dijelove područja naselja Zelenka, Istok, Veliko Brdo i u sklopu ugostiteljsko - turističke zone Biloševac.


- 162 -

5.3.1.2. Telekomunikacije

Članak 181.

(1) Telekomunikacijske građevine su: radijski koridori, magistralni kabel i mjesna pristupna centrala. (2) Pri planiranju i izgradnji cestovnih, vodoopskrbnih i energetskih građevina mora se predvidjeti

polaganje cijevi za telekomunikacijske kablove, te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija (GSM mreža), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica.

(3) Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava iz stavka 1. i 2. ovog članka određuje se lokacijskim dozvolama na temelju ovog Prostornog plana, te uvjetima HT-a i HTV-a.

Članak 182.

(1) Telekomunikacijska mreža sastoji se od dva sustava:

- nepokretna telekomunikacijska mreža, - pokretna telekomunikacijska mreža.

Članak 183.

(1) Osnovu telefonske mreže grada Makarske čini mjesna LC centrala AXE Makarska s pripadajućim

udaljenim pretplatničkim stupnjevima na pristupnoj razini UPS Istok i Bili brig. UPS su na AXE Makarska vezani svjetlovodnim sustavom prijenosa (položen svjetlovodni kabel).

(2) U tablici su prikazani osnovni parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije na području grada Makarske u 2002. godini:

Tablica B: PARAMETRI STUPNJA RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONIJE

BROJ INSTALIRANIH TF PRIKLJUČAKA POTS 8448

BROJ UKLJUČENIH TK PRIKLJUČAKA (GTP) POTS 5369

ISKORIŠTENOST INSTALIRANIH PRIKLJUČAKA POTS 64%

GUSTOĆA (GTP/100 STANOVNIKA) 65

STUPANJ DIGITALIZACIJE 100 %

BROJ UDALJENIH PRETPLATNIČKIH STUPNJEVA (UPS) 2

BROJ TELEFONSKIH GOVORNICA 40

BROJ INSTALIRANIH ISDN – BRA KANALA 704

BROJ UKLJUČENIH ISDN – BRA KANALA 348

BROJ VELIKIH KORISNIKA (>=2 Mb/s) 18

(3) Iskorištenost instaliranih priključaka je 64 % što pretpostavlja i mogućnost novih priključaka, a s obzirom na razvoj pokretne telefonske mreže predviđa se proširenje nepokretne mreže do 100 % iskoristivosti priključaka.

(4) Ovim Prostornim planom su planirane trase telekomunikacijskih vodova prema Velikom Brdu, Biloševcu i Voliciji.

Članak 184.

(1) Ovim Prostornim planom se planiraju novi komutacijski čvorovi za naselje Zelenka (UPS) s 2048

telekomunikacijskih priključaka. Za naselje Veliko Brdo planiraju se novi komutacijski čvorovi s 500 telekomunikacijskih priključaka.

(2) Planira se modernizacija postojeće TK infrastrukture i uvođenje projekta nove mrežne generacije.


- 163 -

Članak 185.

(1) Na području grada Makarske trenutačno su instalirane bazne postaje GSM na hotelima Meteor, Biokovka, Biokovo i Dalmacija te na objektu vatrogasnog doma i stambenoj zgradi u Ulici Ante Starčevića. NMT bazna postaja montirana je na poluotoku Osejava.

(2) U razvoju mreže pri postavljanju antenskih prijemnika/predajnika u GSM mrežama, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica potrebno je osobito voditi računa o usklađenosti lokacija u blizini i unutar postojećih naselja s krajobraznim stvorenim vrijednostima prostora.

(3) Antenski prijemnici/predajnici u GSM mrežama (bazne stanice) te radiorelejne, televizijske, radijske i ostale stanice ne mogu se postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine. Postavljanje antenskih prijemnika moguće je na rubnim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, a visine koja nije veća od najviše građevine u naselju tj. dijelu naselja u kojem se postavlja.

(4) Najmanja udaljenost između GSM bazne stanice te radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica od najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od visine samog antenskog stupa stanice.

(5) Planira se premještanje postojećeg TV pretvarača sa zaštićene građevine stare Biskupske palače na novu lokaciju koja će se odredit u GUP- u grada Makarske.

5.3.2. Elektroopskrba

Članak 186.

(1) Područjem grada Makarske prolaze dva županijska dalekovoda, čija je trasa zadržana s potrebnom širinom koridora:

- dalekovod 110 kV u duljini od 6,8 km, - dalekovod 35 kV u duljini od 7,8 km.

(2) Trafostanica TS Makarska 110/35/10 kV na području Požara od državnog je značaja. (3) Uz TS Makarska 110/35/10 kV postoji na području grada Makarske i trafostanica TS Makarska 35/10

kV na području Bilaja koje se dopunjuju razgranatom mrežom trafostanica 10(20)/0,4 kV te gradskom mrežom zračnih kabelskih vodova 10(20) kV.

Članak 187.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se zaštitni pojasi za postojeće i planirane dalekovode:

- DV VN 220 kV , 60 m - DV VN 110 kV , 40 m, - DV SN 35 kV i niže, 20 m.

(2) U zaštitnim pojasima nadzemnih vodova nije dopuštena gradnja niti rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti nadležne službe.

Članak 188.

(1) Koncepcija planiranog sustava elektroopskrbe polazi od sljedećih temeljnih načela:

- izgradnja vlastitog temeljnog izvora električne energije kao čvrste energetske točke napona 110/20 kV,

- za elektroenergetske objekte temeljnog sustava osigurati propisane kriterije u napojnim vodovima i transformaciji,

- orijentacija na primjenu novog jedinstvenog sustava distribucijskih napona 110, 20 i 0,23/0,4 kV, - maksimalno korištenje postojećih objekata 110 i 35 u funkciji razvitka nove koncepcije 110 kV te

objekata 10 i 0,38 kV u funkciji koncepcije 20 i 0,4 kV, - orijentacija na izgradnju kabelskih TS 10-20/0,4 kV za grad Makarsku i za naselja s većom

koncetracijom distributivne potrošnje te na stupne TS 10(20)/0,4 kV u ruralnim podbiokovskim mjestima;

- izgradnja srednjonaponskih kabelskih 20 kV mreža u pravilu “zamkastih”, - izgradnja niskonaponskih mreža podzemnim kabelima kod “kabelskih” TS 10-20/0,4 kV) a

preostale s izoliranim nadzemnim tzv. SKS vodovima 0,4 kV.

Članak 189.


- 164 -

(1) Na osnovi globalnih iznosa opterećenja te primjenom temeljnih načela određen je planirani

elektroopskrbni sustav: - za razinu dobivene potrošnje od 32,41 MW neophodna je izgradnja trafostanice 110/20 kV

Makarska instalirane snage 2x40 MVA, na lokaciji postojeće TS 110/35/10 kV Makarska, - osiguranje dvostranog napajanja na 110 kV naponu (izgrađeno); - postupnim napuštanjem 35 kV napona ukida se trafostanica 35/10 kV Makarska i njezinu

potrošnju preuzima nova trafostanica 110/20 kV Makarska, - kontinuirana izgradnja srednjonaponskih 20 kV mreža kao rasplet buduće TS 110/20 kV.

Članak 190.

(1) Ovim Prostornim planom za elektroopskrbu se predviđa polaganje kabelskih vodova 35, 10(20) i 0,4

kV (N.N.) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica. (2) U prometnicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj

instalacija – jedna strana prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu, a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

Članak 191.

(1) Dinamika izgradnje planiranog elektroenergetskog sustava će se uskladiti s realizacijiom izgradnje

planiranih sadržaja, kao i s razvojnim planovima susjednih općina (Brela, Baška Voda, Podgora) i s planovima HEP-a.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 192.

(1) Sustav opskrbe plinom temelji se na Strategiji energetskog razvitka Vlade Republike Hrvatske, te planu opskrbe prirodnim plinom Županije.

(2) Ovim Prostornim planom u skladu s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, određen je koridor magistralnog plinovoda najvećeg radnog tlaka 75/50 bara kao prostor za istraživanje, unutar koridora planirane državne ceste kao visokotlačni, čelični i najvećeg radnog tlaka od 50 bara.

(3) Na području Moča izgradit će se i glavna mjerno-redukcijska stanica izlaznog tlaka 12 bara.

Članak 193. (1) Opskrbu plinom potrebno je osigurati izgradnjom mreže plinovoda niskog, srednjeg i visokog tlaka, te

izgradnjom manjih mjerno-redukcijskih stanica. 5.3.4. Potencijalni lokalni izvori energije

Članak 194.

(1) Ovim Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije kao i dopunski izvori alternativne

energije, odnosno prirodno obnovljivi resursi (sunce). (2) Ovim Prostornim planom se preporučuju mjere za unapređenje energetske efikasnosti kako slijedi:

- priključiti nove potrošače na postojeće neiskorištene kapacitete, - povećati iskoristivost otpadne topline dimnih plinova ugradnjom utilizatora (korisnika) na

kotlovskim jedinicama loženim plinom, - unaprijediti sustav automatske regulacije, - koristiti nove tehnologije loženja, pripreme tople vode i iskorištavanja otpadne topline, - omogućiti mjerenje i regulaciju potrošnje toplinske energije kod svakog potrošača.


- 165 -

Članak 195.

(1) Izgradnja sunčanih kolektora predviđa se uz nove hotele na području Biloševca, gospodarske objekte na području Volicije, sportske objekte na području Platna i Dugiša s najmanjim udjelom od 30 % ukupne potrebne potrošnje.

(2) Drugi alternativni izvori energije (vjetar i valovi) predviđaju se samo za individualnu opskrbu. 5.3.5. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda

5.3.5.1. Vodoopskrbni sustav

Članak 196.

(1) Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. (2) Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije predviđa se povezivanje lokalnih sustava. (3) Grad Makarska, kao i cijela Makarska rivijera zaključno sa Zaostrogom opskrbljuje se vodom iz

regionalnog vodovoda Makarskog primorja. (4) Komunalno poduzeće «Vodovod d.o.o.» Makarska je do sada koristilo vodu iz vodostana «Kraljevac»

na rijeci Cetini, a u budućnosti predviđena je nova lokacija crpnog postrojenja u Nejasmićima, oko 1500 m sjeverozapadno od postojećeg zahvata u vodostanu «Kraljevac».

(5) Grad Makarska ima i dodatne količine vodoopskrbe na izvorištima Vepric i Vrutak koje treba rekonstruirati i redovito održavati.

Članak 197.

(1) Prema planskim pretpostavkama potrebno je osigurati količinu vode za 23 000 stanovnika s

potrošnjom od 250 l/dnevno + 32.000 turista s potrošnjom od 400 l/dnevno odnosno kapaciteta 150 l/sek.

(2) Za povećane potrebe izgradit će se i cjevovod Zadvarje - Zaostrog.

Članak 198.

(1) Za ugostiteljsko-turističku zonu Biloševac potrebno je izgraditi novi sustav vodoopskrbe. (2) Ovim Prostornim planom planiraju se nove vodospreme na predjelu Kuka i Veprica, sjeverno od

državne ceste D8 radi opskrbe ugostiteljsko - turističke zone na području Biloševac. (3) Vodospreme kapaciteta 2x2000 m3 smještene su na području Kuka na koti 175 m.n.v. i Veprica na

koti 75 m.n.v.


- 166 -

Članak 199. (1) Kapacitet potrošnje vode za grad Makarsku predviđa se:

Tabela C: PLANIRANA POTROŠNJA VODE ZA GRAD MAKARSKU 2020. GODINE


POTROŠAČA 2020.

NAJVEĆA DNEVNA



POTROŠNJA l/dan


POTROŠNJA m3/dan

STANOVNICI 23000 250 l 5.750.000,00 TURIZAM/ KREVETI 27000 400 l 10.800.000,00

ZONA 1 –PODRUČJE

GRADA UKUPNO ZONA 1 16.550.000,00 16.550,00 TURIZAM/ KREVETI 5000 400 l 2.000.000,00 ZONA 2 -

BILOŠEVAC UKUPNO ZONA 2 2.000.000,00 2.000,00 GOSPODARSTVO/ ZAPOSLENI 4800 80 l 384.000,00 ZONA 3 -

VOLICIJA UKUPNO ZONA 3 384.000,00 3.840,00


POTROŠAČA 2020.

NAJVEĆA DNEVNA



POTROŠNJA l/dan


POTROŠNJA m3/dan

STANOVNICI UKUPNO 5.750.000,00

TURIZAM/KREVETI UKUPNO 12.800.000,00 GRAD

MAKARSKA GOSPODARSTVO/ ZAPOSLENI UKUPNO

384.000,00

UKUPNO 18.934.000,00 18.934,00

POTROŠNJA m3/dan m3/godinu

Dnevna Qneto 18.934.000 Dnevna Qneto+25 % gubitaka 19.123.365 Godišnja potrošnja Qneto 6.980.028.225 Godišnja potrošnja Qneto+25 % gubitaka 8.725.035.281

(2) Predviđa se racionalizacija potrošnje vode (smanjenje količine potrošnje dnevno rekonstrukcijom

instalacija sanitarnih uređaja i priključaka, korištenjem morske vode za kupanje u bazenima uz hotele) radi izbjegavanja redukcije vode u ljetnom sušnom periodu.

5.3.5.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 200.

(1) Kanalizacijski sustav Makarske sastoji se od istočnog i zapadnog podsustava. (2) Istočnim se podsustavom, od poluotoka Osejeva sustavom glavnih i sekundarnih gravitacijskih

kolektora uz prepumpavanje preko CS Marineta, pripadajućim tlačnim cjevovodom, otpadne vode prikupljaju i odvode do CS Pliščevac.

(3) Zapadnim se podsustavom, od područja Biloševac sustavom glavnih i sekundarnih gravitacijskih kolektora uz prepumpavanje preko CS Ratac, pripadajućim tlačnim cjevovodom, otpadne vode prikupljaju i odvode do CS Pliščevac.


- 167 -

Članak 201.

(1) Predmetna CS Pliščevac prepumpava cjelokupne otpadne vode oba podsustava tlačnim cjevovodom do lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Makarske na poluotoku Sv. Petar odakle se postojećim podmorskim ispustom duljine 1500 m te difuzorom duljine 38,5 m ispuštaju u more na dubinu od 68 m.

(2) Uređaj za pročišćavanje je trenutno u nadogradnji do I. stupnja pročišćavanja ( potrebno zamijeniti staru i ugraditi novu opremu za pročišćavanje otpadnih voda (mjerač protoka, dozirni bazen, automatska rešetka, pjeskolov, mastolov).

(3) Potrebno je dovršiti sustav dodatnim kemijskim i biološkim pročišćavanjem kako bi se ostvario cjeloviti sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 202.

(1) Za postojeću kanalizacijsku mrežu mješovitog sustava predviđa se odvajanje oborinskih od otpadnih

voda.

Članak 203.

(1) Trasu mreže za odvodnju voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo iznimno neizgrađenim dijelom građevnog područja ukoliko to zahtijeva gravitacijsko tečenje.

(2) Potrebno je predvidjeti gradnju pumpnih stanica kada konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu.

(3) Lokacije pumpnih stanica rješavat će se detaljnijim prostornim planovima.

Članak 204.

(1) Za ugostiteljsko - turističku zonu Biloševac, sportsko-rekreacijsko područje Platno i dr. potrebna je nova kanalizacijska mreža.

(2) Za planiranu ugostiteljsko - turističku zonu Biloševac i Platno predviđaju se novi uređaj za obradu otpadnih voda s podmorskim ispustom.

Članak 205.

(1) Za naselje Veliko Brdo planirana je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda i njihovo

povezivanje na sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske. (2) Za poslovnu zonu Volicija potrebno je izgraditi sustav za odvodnju otpadnih voda i povezati ga na

sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

Članak 206.

(1) Ovaj Prostorni plan u svoja glavna polazišta uvrstio je očuvanje i prezentaciju ljepote krajolika kao osobite vrijednosti za daljnji razvoj prostora.

(2) Prostornim planom Splitsko - dalmatinske županije određena su područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika kojima je ovim Prostornm planom određena posebna važnost.

6.1. Zaštita kulturne baštine

Članak 207.

(1) Ovim Prostornim planom određuje se zaštita, očuvanje i čuvanje spomenika kulture i graditeljske baštine uvažavanjem sljedećih kriterija:

- očuvanje osnovnih oblika graditeljstva i urbanističke baštine, - uređenje i obnova povijesnih građevina, - zaštita arheoloških zona i lokaliteta u skladu s načelima arheološke djelatnosti,


- 168 -

- zaštita ruralnog graditeljstva uz modele revitalizacije primjerene specifičnostima tog stvaralaštva.

Članak 208.

(1) Ovim Prostornim planom se određuje zaštita sljedećih nepokretnih kulturnih dobara: - kulturno – povijesne urbanističke cjeline ili njenog dijela, - građevine ili njenog dijela, - arheoloških lokaliteta, - etnološke cjeline ili njenog dijela, - spomeničke baštine, - kulturnog krajolika, - kultiviranog agrarnog krajolika od planirane državne ceste do granice Parka prirode Biokovo.

Članak 209.

(1) Graditeljska baština iz članka 208. ovih Odredbi sastoji se od:

- registriranih spomenika kulturne baštine, - evidentiranih spomenika kulturne baštine, - prijedloga spomenika kulturne baštine koje je potrebno evidentirati odnosno pokrenuti postupak

za registraciju kao spomenika kulturne baštine.

Članak 210.

(1) Ovim Prostornim planom polazi se od zaštite pejzažnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i štite se sva registrirana područja i objekti te proširuje zaštitu na poluotok Osejava kao kulturni krajolik i kultivirani krajolik oko ruralnih jezgri na flišnom području podno granica Parka prirode Biokovo.

(2) Ovim Prostornim planom obrađena je zaštita graditeljske baštine na osnovi konzervatorske studije. Zaštićena područja trebaju se poštivati u cjelini i u njima se ne smiju odvijati nikakvi zahvati koji ne bi bili uskladu s uvjetima nadležne službe.

Članak 211.

(1) Zaštićena kulturna dobra županijskog značaja na području grada Makarske su:

Tablica D: KULTURNA BAŠTINA OD ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA (REGISTRIRANA I EVIDENTIRANA)




Makarska Makarska Urbana cjelina registrirano

Veliko Brdo Žlib - Baškovići Ruralna cjelina evidentirano


Članak 212.

(1) Nepokretna kulturna dobra navedena u Popisu iz ovog članka imaju svojstva kulturnog dobra i podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. (2) Pravni status zaštite određen je sljedećim kategorijama:

R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara E evidentirano kulturno dobro P preventivno zaštićeno kulturno dobro


- 169 -

Tablica E: KULTURNA BAŠTINA (REGISTRIRANA, EVIDENTIRANA I PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA)

red. broj POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

uža gradska jezgra Makarska R

red. broj POVIJESNI SKLOPOVI ILI GRAĐEVINE - SAKRALNE GRAĐEVINE


4 crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu R 8 svetište Male Gospe u Vepricu R 13 crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu R 22 crkva i groblje sv. Petra u Makarskoj R 24 crkva sv. Marka u Makarskoj R 25 Franjevački samostan sv. Marije u Makarskoj R 31 crkva i groblje sv. Ivana Krstitelja u Makru R 35 crkva sv. Martina u Kotišini R 38 crkva sv. Ante u Kotišini E 42 crkva sv. Andrije u Kotišini R 46 crkva sv. Jure R * crkva sv. Filipa u Makarskoj R * kapela sv. Nikole na lokalitetu Zakučje E

red. broj POVIJESNI SKLOPOVI ILI GRAĐEVINE - CIVILNE GRAĐEVINE


15 kulica Makarska R 17 most na Mostenom potoku R 21 svjetionik na poluotoku Sv. Petar R 27 zgrada bivšeg Srednjoškolskog centra u Makarskoj R 30 utvrđene spilje – Makar R * kuća Tonoli (Gradski muzej u Makarskoj) E * kasnobarokna česma E

red. broj SPOMENIČKA BAŠTINA status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

12 spomenik palim borcima NOB-a u Velikom Brdu E 16 Marmontov spomenik E 23 mletački standarac E 26 groblje u Makarskoj E 26 gradsko park-groblje E * spomenik Andriji Kačiću Miošiću E * spomenik palim borcima Glavica E * spomenik NOB- u Kotišini E


- 170 -

red. broj POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA – RURALNE CJELINE


2 Ruralna jezgra – Baškovići E 11 Ruralna cjelina - Veliko Brdo E 14 Ruralna jezgra – Prodani i Gojaci E 19 Ruralna cjelina – Puharići E 32 Ruralna cjelina – Makar E 39 Ruralna cjelina – Kotišina E 41 Ruralna jezgra - Grgasovići E * Ruralna jezgra Mlinice – lokacija Biskupova glavica, E * Ruralna jezgra - Nemčići E

red. broj FORTIFIKACIJE status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

37 Kaštel u Kotišini R * Refugij na poluotoku Sv. Petar E * Stara zidina unutar gradske jezgre E

red. broj ARHEOLOŠKO PODRUČJE – KOPNENO status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

I. poluotok Sv. Petar R II. vrh brda Ćurilo E III. «Brdo» E IV. Zakučje E V. sjeverno podnožje Ćurila E VI. uža zona Blace E VII. Cvitačka E VIII. Gradina Veliko Brdo E IX. Donja luka E X. Vrutak E XI. Sv. Andrija E

red. broj ARHEOLOŠKO PODRUČJE – PODMORSKO status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Podmorje do 50 izobate E


- 171 -

red. broj ARHEOLOŠKI POJEDINAČNI LOKALITET - KOPNENI status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

1 Gradina Brdo E 5 Gradina Ćurilo E 6 Gradina Zakučje E 7 Gradina Cvitačka E 10 Gradina Veliko Brdo E

20 Glavica iznad makarske luke sa spomen obilježjem – Makarska E

28 Glavica – Makarska E 29 Podstine – Makar E 36 Srednjovjekovno groblje u Kotišini kraj crkve sv. Martina E 43 Gradina Kotišina E 44 prapovijesni lokalitet Osejava E 45 Gradinski punkt Gradac na Osejavi E * Zaravan između gradskog groblja i Srednje škole E * Arheološki lokalitet oko Franjevačkog samostana E * Grobna gomila – Makar E * Gomila – Makar E * Lokalitet Dvorine – Makar E

red. broj ETNOLOŠKE CJELINE status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

3 Baškovići E 9 Vepric E 18 Most E 33 Makar E 34 Vrutak E 40 Grgasovići E

KULTURNI KRAJOLIK status zaštite (registrirano, evidentirano, planirano)

Poluotok Osejava P

Napomena: Redni brojevi navedeni u tablici podudaraju se s brojevima na kartografskom prikazu: 3.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Graditeljska baština. Spomenici označeni oznakom zvjezdice ( * ) zaštićeni su ovim Prostornim planom i Konzervatorskom studijom, ali nisu ucrtani na kartografskim prikazima budući da će se njihov detaljan položaj označti u Generalnom urbanističkom planu grada Makarske.

6.1.1. Posebne mjere zaštite kulturnog dobra 1. KULTURNO – POVIJESNA URBANISTIČKA CJELINA

Članak 213.

(1) Unutar uže gradske cjeline dopuštena je nova izgradnja na temelju posebnih uvjeta. (2) Dopuštena je rekonstrukcija postojećih objekata unutar postojećih gabarita te eventualna proširenja

uz prethodno odobrenje nadležne službe.


- 172 -

Članak 214.

(1) U interpolaciji ili rekonstrukciji građevina se, svojom unutarnjom organizacijom prostora,

komunikacijom s javnim površinama, gabaritima, namjenom i arhitektonskim oblikovanjem, građevina mora uskladiti s postojećim okolnim objektima, vodeći računa da ne narušava osnovne vizure i siluetu, te komunikacije unutar urbane cjeline.

Članak 215.

(1) Prizemni dijelovi građevina predviđeni su za trgovačke, ugostiteljske, obrtničke, poslovne i slične

namjene radi dopune turističke ponude. (2) Održavanje stambenog fonda unutar kulturno povijesne cjeline nužno je za njeno daljnje

funkcioniranje, te je potrebno u rekonstrukciji i interpolaciji predvidjeti više od 50 % površine za stambene prostore, osim u slučaju građevina javne namjene.

Članak 216.

(1) Unutar kulturno povijesne cjeline potrebno je ograničiti promet, a parkirališne površine osigurati na

njenim rubnim dijelovima.

Članak 217.

(1) Urbanu opremu potrebno je obnoviti ili prilagoditi postojećoj na način da nova urbana oprema treba odgovarati urbanoj opremi koja je bila u zaštićenom prostoru (prema uvidu u fotografije ili materijalne ostatke).

(2) Moguća je i moderna interpretacija uz odobrenje nadležne službe. 2. GRAĐEVINE - SPOMENICI KULTURE

Članak 218.

(1) Za svaku pojedinačnu građevinu spomenik kulturne baštine kao najmanja granica zaštite određuje se

pripadna građevna čestica ili njen povijesni dio. (2) Spomenici kulturne baštine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (okućnicom,

dvorištem, pristupom i slično).

3. ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Članak 219. (1) Za evidentirane arheološke lokacije predlažu se sljedeće mjere zaštite:

- predvidjeti mogućnost registracije nalazišta kao spomeničke lokacije, - predvidjeti arheološko sondiranje prilikom izvođenja bilo kakvih potencijalnih građevinskih

zahvata u zonama arheoloških lokaliteta, - predvidjeti arheološki nadzor za širu zonu prilikom izvođenja potencijalnih građevinskih zahvata.

4. ETNOLOŠKE CJELINE

Članak 220.

(1) U etnozonama je potrebno očuvati postojeću tipologiju izgradnje, te planskim pristupom

revitalizacijom očuvati lokalnu tradiciju vodeći računa o arhitektonskim formama i arhitektonskim elementima građevina (erte, škure, dimnjaci, krovni pokrov i slično) kao i o razvoju gospodarskih djelatnosti vezanih za tradicionalne običaje stanovnika (poljoprivreda, obrt, seoski turizam i slično).

(2) Vrijedne gospodarske zgrade potrebno je sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se one mogu prenamijeniti u zgrade stambene ili poslovne namjene.


- 173 -

Članak 221.

(1) U gradnji novih i rekonstrukciji postojećih građevina preporuča se oblikovanje kojim će se uspostaviti odnosi s postojećom građevnom strukturom na način da je potrebno uvažavati:

- karakteristike postojeće parcelacije građevinskog zemljišta, - položaj građevina na pojedinoj građevnoj čestici, - raspored građevina i njihove međusobne odnose, naročito u odnosu na tlocrtne i visinske gabarite, - orijentaciju građevina, udaljenost od susjednih građevina, građevne linije, - bitne arhitektonske elemente oblikovanja pročelja kao što su raspored i veličina otvora, te oblikovanje

krovne konstrukcije u odnosu na oblik, nagib, veličinu krovova i vrstu pokrova, te orijentaciju sljemena,

- građevne materijale i boje arhitektonskih elemenata, te - sačuvati prvobitno oblikovanje ulica i druge lokalne uvjete gradnje.

Članak 222.

(1) Potrebno je sačuvati etnozonu svakog pojedinog naselja odnosno izvorni neizgrađeni prostor oko

postojećih zgrada (okućnice, vrtovi, polja). 5. SPOMENIČKA PODRUČJA

Članak 223.

(1) Na području grada Makarske postojeća su groblja: - gradsko groblje Makarska, - groblje u Velikom Brdu, - groblje u Makru.

(2) Ovim se Prostornim planom planira groblje grada na području Sv. Andrije. (3) Za spomenička područja potrebno je odrediti granicu odnosno pripadnu čestiicu, način održavanja i

uređenja u GUP-u grada Makarske i UPU naselja Veliko Brdo.

Članak 224.

(1) Groblja treba sačuvati unutar postojećih povijesnih okvira i zidova koji ih okružuju. (2) Na grobljima je potrebno sačuvati povijesne nadgrobne spomenike ili spomen-ploče kao zapis

identiteta lokalne sredine.

Članak 225. (1) Postojeće gradsko groblje u Makarskoj površine je 0,89 ha. (2) Do izgradnje planiranog groblja planira se rekonstruirati postojeće groblje u skladu s uvjetima

nadležne službe i sukladno propisima o grobljima. (3) U rekonstrukciji je potrebno voditi računa o karakteru postojećeg izgleda groblja i izbjeći ugrožavanje

okolnih namjena prostora, odnosno potrebno je osigurati odgovarajuću zaštitu računajući odmak od susjednih građevnih čestica.

Članak 226.

(1) Postojeće groblje u Velikom Brdu površine je 0,36 ha. (2) Ovim Prostornim planom planirano je proširenje groblja čiji će se obuhvat odrediti u UPU-u naselja

Veliko Brdo. (3) Groblje u Makru zadržava se unutar postojećih granica.

Članak 227.

(1) Novo groblje površine 3,02 ha predviđeno je na području Sv. Andrija uz istoimenu crkvu koja je zajedno s područjem Glavice u cijelosti zaštićena kao kulturno dobro.


- 174 -

6. KULTURNI KRAJOLIK POLUOTOKA OSEJAVA

Članak 228.

(1) Poluotok Osejava preventivno je zaštićen kao kulturno dobro (rješenje od 02. prosinca 2003.) (2) Granice područja iz stavka 1. ovog članka određuju:

- morska obala i Šetalište fra Jure Radića sa zapadne strane, - Jadranska magistrala sa sjeverne strane, - cesta koja se uz korito potoka spušta prema Hotelu Jadran u Tučepima s istočne strane.

7. KULTIVIRANI AGRARNI KRAJOLIK

Članak 229.

(1) Specifičan kultivirani agrarni krajolik koji se sastoji od podzidanih agrarnih terasa, obzidanih dolaca,

suhozida u krajoliku ili suhozida u ruralnim zonama, potrebno je posebno čuvati od devastacija ili uništavanja i time očuvati tradicionalnu osobitost cjelokupnog prostora.

(2) Ne dopušta se betoniranje terasa koje bi promijenilo tradicijski način uređenja poljoprivrednih površina.

6.2. Zaštita prirodne baštine Članak 230.

(1) Zaštićeni dijelovi prirode u režimu zaštite županijske razine su:

Tablica F: ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE ŽUPANIJSKE RAZINE







Područje Vepric – Ždrilo – Baškovići Veliko Brdo evidentirano


Značajni krajobraz


Članak 231.

(1) Ovim Prostornim planom štiti se: - značajni krajobraz – šira zona od granice Parka prirode Biokovo do nove državne ceste, - spomenik prirode – geomorfološke formacije uz kanjon potoka Vepric te klifovi poluotoka Sv.

Petar i Osejava, - spomenik parkovne arhitekture – park Sv. Petar.


- 175 -

Članak 232.

(1) Značajni krajobraz poluotoka Osejava i Sv. Petar je prirodan prostor namijenjen u najvećem dijelu odmoru i rekreaciji.

Članak 233.

(1) Značajni krajobraz kao šira zona od granice Parka prirode Biokovo do planirane državne ceste je

prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti. Kultivirani krajolik proteže se od granice s Tučepima prema Velikom Brdu.

(2) U krajobrazu iz stavka 1. ovog članka nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je zaštita predložena.

Članak 234.

(1) Spomenik prirode Miletin bor, geomorfološke formacije uz kanjon potoka Vepric, klifovi Sv. Petra i

Osejave su pojedinačni i neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.

(2) Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti te se ne mogu ugroziti bilo kakvom aktivnošću.

Članak 235.

(1) Spomenik parkovne arhitekture Botanički vrt Kotišina i park Sv. Petar je artificijelno oblikovani prostor

koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. (2) Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi

se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti, ali je moguće uređenje i opremanje u svrhu korištenja uz suglasnost nadležnih službi zaštite.

Članak 236.

(1) Ovim Prostornim planom je predložena zaštita sljedećih područja:

- potezi zelenila uz postojeće vodotoke (etnološka područja), - područje kultiviranog krajolika, - šumske površine na području Biloševac, - istaknute glavice kao pejzažne točke, - vizurni potezi s glavica prema obalnoj šetnici i s obalne šetnice prema istaknutim visinskim

kotama, - gradski drvoredi – duž obalne šetnice te gradske rive, - potezi borove šume uz plaže.

(2) Prostore iz stavka 1. ovog članka potrebno je očuvati kao trajni element pejzaža te ih štititi od izgradnje.

7. Postupanje s otpadom

Članak 237.

(1) Osnovna načela prikupljanja otpada vežu se na smanjenje, odvajanje i recikliranje otpada kako bi se

u najvećoj mogućoj mjeri smanjile količine i štetnost otpada.

Članak 238.

(1) Ovim Prostornim planom određuje se lokacija za odlaganje, razvrstavanje i predobradu otpada na prostoru komunalno-servisne zone na području sjeverno od gospodarske zone Volicija (predio Volicija – Strane), u površini od 2,74 ha s osiguranim pristupnim putem do puštanja u rad županijskog centra za gospodarenje otpadom.


- 176 -

Članak 239.

(1) Komunalno servisna zona mora imati pristup, primjerenu ogradu, stalni nadzor ulaza otpada, evidenciju dovoza otpada i povremenu kontrolu te zadovoljiti ostale propisane uvjete.

(2) Pri zbrinjavanju otpada najvažnije je smanjiti količinu otpada koji se mora odlagati.

Članak 240.

(1) Na području grada Makarske na planira se izgradnja proizvodnih ili zanatskih objekata koji u proizvodnom procesu koriste kao sirovinu ili nusproizvod opasni otpad.

Članak 241.

(1) U GUP-u grada Makarske utvrdit će se mreža reciklažnih dvorišta. (2) Mreža reciklažnih dvorišta gradi se i uređuje za odvojeno skupljanje i predobradu komunalnog i

ambalažnog otpada. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 242.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora, te zaštitu od buke i posebnu zaštitu radi sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš radi očuvanja okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili neznatno promijenjenom stanju.

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 243.

(1) Zaštitne šume i šume posebne namjene treba izlučiti iz sustava gospodarskog korištenja. Potrebno je i povećati zaštitu šuma od onečišćenja i požara.

(2) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama: - održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, - djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, - ostvariti razvoj i jačanje šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko

prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, - povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih utjecaja

na njih.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 244.

(1) Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i reljefa.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za

proizvodnju.


- 177 -

8.1.3. Tlo za građenje

Članak 245.

(1) U izradi GUP - a grada Makarske i svih UPU - ova određenih ovim Odredbama potrebno je voditi računa da se gradnja ne planira na tlima izloženim eroziji, kao i o načelu prevencije od procijenjene opasnosti.

8.2. Zaštita zraka

Članak 246.

(1) U svrhu povećanja kvalitete života na području grada Makarske i sprječavanja potencijalnog ugrožavanja onečišćenja zraka na planiranim prostorima za stambenu i turističku izgradnju, te mogućnosti određivanja granica dopustivosti ugrožavanja okoliša, potrebno je kontinuirano mjerenje onečišćenja zraka.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno propisima o zaštiti zraka.

8.3. Zaštita od buke

Članak 247.

(1) Zaštita od buke na području obuhvata Prostornog plana provodit će se mjerama: - sprječavanja nastajanja buke (iz pogona, s javno prometnih površina, helidroma na Ćurilu, iz

ugostiteljskih objekata, diskoklubova) - utvrđivanja i praćenja razine buke, - otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

(2) Otklanjanje i smanjivanje buke na dopuštenu razinu iz stavka 1. ovog članka provodit će se sljedećim redoslijedom:

- otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru, - spriječiti širenje buke (barijerama), - izolirati građevinu od vanjske buke.

(3) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke i kao prirodna prepreka, koriste se i pojasi zelenila.

8.4. Zaštita voda

Članak 248.

(1) Zaštita voda provodi se ovisno o zoni zaštite izvora vode za piće i posebnim propisima. (2) Zaštitu voda od onečišćenja na slivnom području Grada te zaštitu od štetnog djelovanja voda

provodit će se sprječavanjem i spuštanjem površinskih i podzemnih voda u osjetljiva područja određena ovim Prostornim planom.

(3) Vodozaštitno područje podijeljeno je na kategoriju I. i II. zaštite i to na dva područja: područje potoka Vepric i područje potoka Vrutak kao izvorišta. I. kategorija vodozaštitnog područja obuhvaća površinu od 222 ha, a II. kategorija površinu od 420 ha.

Članak 249.

(1) Posebno se zaštićuju vodotoci na području grada Makarske kao posebno vrijedni ekološki sustavi, pejzažne vrijednosti, a posebno su zaštićeni konzervatorskom studijom zaštite kulturnih dobara.


- 178 -

8.5. Zaštita mora

Članak 250.

(1) Cijelo obalno more Grada Makarske određuje se kao osobito vrijedno područje radi postojeće čistoće more. Ova vrijednost mora se očuvati radi daljnjeg turističkog razvoja te područje zaštiti od bilo koje vrste onečišćenja.

Članak 251.

(1) Ovim Prostornim planom se obalno more kategorizira u dvije kategorije:

I kategorija - ekološki osjetljivo more: ● more u dosad zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine - područje

hridinastih i sipinastih strmih obala) - more ispred područja Biloševca, poluotoka Sv. Petar i Osejave

II kategorija - ekološki manje osjetljivo more: ● more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa grada Makarska (more u zoni utjecaja s

kopna), ● unutar 300 m od morske obale.

Članak 252.

(1) Ovim Prostornim planom se planiraju sljedeće mjere zaštite i unapređenja kakvoće mora:

- zaštita prostora, te zdravlja ljudi i ekosustava skladanim i postojanim razvojem, - izgradnja i/ili rekonstrukcija te bolje održavanje uređaja za predobradu tehnoloških otpadnih

voda prije njihova ispuštanja u more ili kanalizaciju, - povećanje stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, rekonstrukcija

propusnih dijelova postojeće kanalizacije te dovršenje izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda,

- kontinuirano praćenje stanja kakvoće mora. (2) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima, potrebno je

provoditi sljedeće mjere zaštite: - u luci osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, - postaviti kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostataka goriva i zauljenih voda, - odrediti način servisiranja brodica na moru i kopnu.

Članak 253.

(1) Na dijelovima akvatorija namijenjenih kupanju, sportu i rekreaciji, na području obuhvata ovog

Prostornog plana, potrebno je postići najmanje II. stupanj kakvoće mora za kupanje (more pogodno za kupanje).

8.6. Mjere posebne zaštite

Članak 254.

(1) Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su:

- prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, - planiranje i pripravnost za reagiranje, - reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća, - poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije

života na području na kojem je događaj nastao. (2) Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovog članka ostvaruju se:

– praćenjem i prosudbom aktivnosti od nastanka i razvoja katastrofe i veće nesreće, – prevencijom, organiziranjem i pripremanjem aktivnosti i mjera kojima je svrha povećati i

unaprijediti pripravnost postojećih operativnih i institucionalnih snaga za reagiranje u katastrofama i većim nesrećama,


- 179 -

– trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem i usavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja,

– uzbunjivanjem građana i priopćavanjem uputa o ponašanju glede moguće prijetnje, – obavješćivanjem sudionika zaštite i spašavanja o prijetnjama te mogućnostima, načinima,

mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja, – aktiviranjem operativnih snaga.

(3) Operativne snage na području grada Makarske sastoje se od: – službi i postrojbi pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i

spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti, – vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, – službi i postrojbi nadležne službe, – zapovjedništava zaštite i spašavanja, – službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite.

Članak 255.

(1) Civilna zaštita je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja.

(2) Temeljne zadaće civilne zaštite humanitarne su naravi i odnose se na: - otklanjanje uzroka i neposrednih opasnosti te sprečavanje nastajanja i širenja nepogoda,

nesreća ili ublažavanja posljedica ratnih razaranja, - organizirano i pravodobno sudjelovanje u zaštiti i spašavanju za vrijeme djelovanja prirodne

nepogode ili druge nesreće, u izvanrednim okolnostima, te u slučaju ratnog stanja, - uklanjanje posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja

do osiguranja najnužnijih uvjeta za življenje i rad. (3) Civilna zaštita obuhvaća:

- osobnu i uzajamnu zaštitu građana, - mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, te motrenje, obavješćivanje i

uzbunjivanje za potrebe civilne zaštite, - postrojbe, službe i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te druge oblike organiziranja

civilne zaštite. (4) Za organiziranje i provođenje civilne zaštite odgovorni su vlasnici, korisnici stambenih i

poslovnih objekata, pravne osobe te tijela nadležna za vođenje civilne zaštite u mjesnim odborima, a u gradu Makarskoj nadležne službe civilne zaštite.

Članak 256.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđene su mjere posebne zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti.

Članak 257. (1) Mjere i zahtjevi zaštite od elementarnih nepogoda koji se primjenjuju u ovom Prostornom planu

obuhvaćaju: - preventivne mjere koje se poduzimaju u slučaju neposredne opasnosti od elementarnih

nepogoda - mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i dr.),

- mjere sudjelovanja u zaštiti kada nastupe elementarne nepogode - mjere koje omogućuju što učinkovitiju evakuaciju, premještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanje ljudi i uklanjanje građevina i dr., mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete),

- mjere ublažavanja i otklanjanja neposrednih posljedica nastalih djelovanjem elementarnih nepogoda - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja, mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i sl.)

- druge mjere kojima se smanjuje opasnost od elementarne nepogode.


- 180 -

(2) Elementarnim nepogodama u smislu zakona smatraju se: - potresi od 6 i više stupnjeva po MCS ljestvici, - poplave i druge elmentarne nepogode koje ugrožavaju živote ljudi ili uzrokuju štetu na imovini

većeg opsega, - nesreće uzrokovane požarom, eksplozijom, prometnim udesima, i - drugim sličnim pojavama koje mogu ugroziti živote većeg broja ljudi ili uzrokovati štetu na imovini

većeg opsega.

Članak 258. (1) Mjere zaštite od ratnih opasnosti obuhvaćaju:

- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte te na pogodna manja ugrožena mjesta u blizini rada i stanovanja,

- zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, - zamračivanje, - radiološko- biološko-kemijsku zaštitu, - efikasnu medicinsku pomoć, - zaštitu od požara, rušenja i eksplozija, i - druge mjere utvrđene propisima.

8.6.1. Preventivne mjere

Članak 259. (1) Ovim Prostornim planom određene su preventivne mjere zaštite prostora:

- identificiranje, izdvajanje i zaštita zona koje štite izvorišta i rezerve kvalitetne pitke vode, - zaštita poljoprivrednog zemljišta od nenamjenskog korištenja, degradacije i pretvaranja u

neplodno tlo, - određivanje i zaštita najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta, - sprječavanje prekomjerne eksploatacije i devastacije šuma i poticanje pošumljavanja goleti, - osiguranje osnove za racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, - povezivanje šuma u sustav koji se proteže do parkova u centru grada, - zaštita vodotoka i starih vodenica.

Članak 260.

(1) Ovim Prostornim planom određuje se kao preventivna mjera zaštite da kod izgradnje novih dijelova

naselja, neto gustoća naseljenosti stambene zone ne smije prelaziti 200 st/ha. 8.6.2. Sklanjanje ljudi

Članak 261.

(1) Radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih,

tehničko – tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnih razaranja, planira se na području grada Makarske gradnja skloništa i drugih objekata za zaštitu ljudi prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

(2) Grad Makarska prema Pravilniku spada u kategoriju 2. stupnja ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka zbog havarija na postrojenjima nuklearnih elektrana i tvornica za proizvodnju opasnih tvari.

(3) Grad Makarska određuje zone ugroženosti u gradu na temelju kriterija određenih Pravilnikom.


- 181 -

Članak 262.

(1) Ovim Prostornim planom određene su zone ugroženosti u odnosu na sljedeće lokacije: - sjedište gradskog poglavarstva, - morsku luku, - vodoopskrbne građevine, - mostove i vijadukte, - cestovna raskrižja.

(2) Ovim Prostornim planom se sukladno stavku 1. ovog članka određuju tri zone ugroženosti prema gustoćama izgrađenosti:

I. stara jezgra grada, II. područje naselja grada Makarske, Veliko Brdo, III. ruralne jezgre.

Članak 263.

(1) Skloništima za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od ratnih opasnosti smatraju se zatvoreni

objekti ili prostorije koje svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom osiguravaju propisanu zaštitu prema tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

(2) Zaštitnim objektima smatraju se i drugi objekti prilagođeni za sklanjanje. (3) Sklanjanje na manje ugrožena mjesta je premještanje ljudi i materijalnih dobara u neposrednu blizinu

boravka, s tim da se nakon prestanka opasnosti vraćaju u mjesto rada odnosno stanovanja. (4) Evakuacijom se smatra sklanjanje ljudi i materijalnih dobara iz ugroženih područja s tim da se u

mjestu evakuacije osiguravaju uvjeti za duži boravak ljudi.

SKLONIŠTA

Članak 264. (1) Sklanjanje ljudi na području grada Makarske osigurava se izgradnjom skloništa dopunske zaštite

otpornosti 50 kPa i skloništa za zaštitu od radijacije, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa.

(2) Skloništa se grade ravnomjerno razmještena na užem gradskom području Makarske uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično.

Članak 265.

(1) Najveća dopuštena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti

veća od 250 m, s tim da se vertikalne udaljenosti računaju trostruko. (2) Skloništa ne smiju biti u blizini objekata koji su osobito ugroženi od napada iz zraka (mostovi, velika

prometna raskrižja). (3) Skloništa moraju biti na što većoj udaljenosti od lakozapaljivih i eksplozivno opasnih mjesta. (4) Lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja

objekta u kojem je smješteno sklonište. (5) Skloništa se moraju redovito održavati u ispravnom stanju.

Članak 266.

(1) Ovim Prostornim planom određuje se na području grada Makarske izgradnja: - obiteljskih skloništa – za predviđeni broj članova domaćinstva, a najmanje za tri osobe (u

području obiteljske izgradnje te području ruralnih jezgri – Baškovići, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina),

- kućnih skloništa i skloništa za stambeni blok – prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika (područje višestambene izgradnje – Bilaje, Centar, Zelenka),


- 182 -

- skloništa poslovnih i proizvodnih objekata – za 2/3 ukupnog broja radnika (područje Volicija, Dugiš i Požare),

- javnih skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koji nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (novi objekti od važnosti za Grad – u poslovnoj zoni Volicija i sadržaji poput kulturnog centra, sportske dvorane i sl.).

(2) Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog službe.

Članak 267.

(1) Na području grada Makarske postoje:

- atomska skloništa - kapaciteta po dvjesto osoba, kategorije osnovne zaštite: ● u Hotelu Biokovka, ● u stambenoj zgradi na području Zelenka.

- zakloni – podrumske prostorije unutar gabarita poslovnih i javnih objekata koji su tijekom Domovinskog rata služili kao zaklon:

● Hotel Dalmacija – noćni bar – disko, ● Hotel Meteor – kongresna dvorana, ● Dom zdravlja – podrumski dio, ● Srednja škola fra A. Kačića Miošića, ● osnovna škola na području Zelenka ● podrumske prostorije unutar stambenih građevina na području grada.

(2) Ovim Prostornim planom se uz postojeća skloništa i zaklone iz stavka 1. ovog članka predviđa još najmanje pet javnih skloništa ravnomjerno raspoređenih po gradu Makarskoj.

Članak 268.

(1) Na području grada Makarske sklonište dopunske zaštite prema Pravilniku mora imati:

- opseg zaštite od 50 kPa natpritiska zračnog udara vala eksplozije, - funkcionalno rješene prostorije opremljene za višesatno zadržavanje do 50 osoba.

(2) Skloništa dopunske zaštite određuju se na najmanjoj udaljenosti od 15 m.

Članak 269.

(1) Obiteljska skloništa otpornosti od 30 kPa se grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje otpornosti.

(2) Za javna skloništa mogu se koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.

Članak 270.

(1) Pri gradnji stambenih i poslovnih građevina investitori su dužni graditi skloništa.

Članak 271.

(1) Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi:

- ako je sklanjanje osigurano u postojećem skloništu, - u građevinama za privremenu uporabu, - ispod zgrada viših od 10 etaža (hoteli) - u razini nižoj od podruma zgrade:

● unutar građevina turističkih naselja, ● unutar građevina arheoloških lokaliteta,

- u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.


- 183 -

ZAŠTITNI OBJEKTI

Članak 272. (1) U gradnji komunalnih ili drugih građevina ispod površine tla u gradu Makarskoj investitor je

dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi.

Članak 273.

(1) Vlasnici i korisnici stambenih zgrada i poslovnih objekata dužni su, sukladno uputama i zahtjevima nadležnih tijela civilne zaštite, pripremati i održavati podrumske i druge prostorije pogodne za sklanjanje.

(2) Vlasnici i korisnici objekata iz stavka 2. ovoga članka dužni su na tim objektima, na zahtjev nadležne službe, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

Članak 274.

(1) U planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je

prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ako u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Članak 275.

(1) Za područje grada Makarske sukladno posebnim propisima odredit će se detaljnije zone ugroženosti

u naseljenim mjestima i potrebe i lokacije unutar GUP – a grada Makarske i UPU-a Velikog Brda.

PRORAČUN POTREBA ZA SKLONIŠTA

Članak 276.

(1) Ovim Prostornim planom planirana su za predviđeni broj stalnih stanovnika (15 000 st.) skloništa ravnomjerno raspoređena po gradu.

Članak 277.

(1) Zbrinjavanje u skloništima 50 % stanovnika koji žive u slobodnostojećim i individualnim objektima

riješeno je unutar sklopa obiteljske parcele odnosno objekta. (2) Zbrinjavanje preostalih 50 % stanovnika riješeno je u zajedničkim skloništima u zonama guste i

višestambene izgradnje izgrađenim i planiranim unutar dvonamjenskih skloništa pod objektima (ukupno 9 za 2700 stanovnika).

(3) Ovim Prostornim planom su predviđena javna skloništa, ukupno 7, od kojih su dva postojeća (atomska), a 5 novih za 2100 stanovnika.

(4) Ovim Prostornim planom zaštićeno je 82 % stalnog stanovništva koje se može naći u opasnosti unutar prostora obuhvata.

8.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 278.

(1) Propisima se određuju i mjere zaštite od rušenja za:

- ceste i ostale prometnice, - križanje cesta, - stambene, poslovne objekte i objekte javnih sadržaja.

Članak 279. (1) Radi zaštite od rušenja međusobni razmak stambenih odnosno poslovnih objekata ne može biti manji

od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2+H2/2+5 m.


- 184 -

(2) Međusobni razmak objekata može biti i manji od navedenog u stavku 1. ovog članka pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati

oštećenja na drugim objektima. (3) Međusobna udaljenost između objekata niske stambene izgradnje ne može biti manja od 6 m, ali ne

manja od visine sljemena krova većeg objekta.

Članak 280. (1) Unutar svakog područja grada potrebno je osigurati dovoljno veliku neizgrađenu površinu za

sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva čije su granice od susjednih objekata udaljene najmanje za polovicu njihove visine (H/2).

(2) Uz postojeće slobodne površine (značajni krajobraz poluotoka Osejava i Sv. Petar, gradski park Donja luka, spomenik Glavica, Franjevački samostan te školska dvorišta) planirane su i nove slobodne zone:

- rekreacijske šume Blace i Cvitačka na području Biloševac, - zeleni pojasi duž zaštićenih vodotoka.

(3) Sve navedene otvorene površine mogu poslužiti kao prostori za evakuaciju ljudi, a moguća je i izvedba podzemnih skloništa uklopljenih u parkovnu površinu.

Članak 281.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprječivanja

radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (2) Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti

režim prometa može preprojektirati za obavljanje na jednoj razini.

8.6.4. Zaštita od poplava i suša

Članak 282.

(1) Zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi se na bujične vodotoke koji svojom erozijom i bujicama ugrožavaju okolno područje pa se na njihovim tokovima planiraju regulacijski i zaštitni objekti.

(2) Unutar građevinskih područja vodilo se računa da se obale vodotoka štite te da se osiguraju od

uzurpacije korita. (3) Planira se dodatna izgradnja zaštitnih objekata radi zaštite naselja od poplava, koja će se detaljnije

odrediti u GUP–u grada Makarske.

Članak 283. (1) Ovim Prostornim planom planira se obrana od poplava na način da se štiti najveći protok bujičnih

potoka poprečnim barijerama, utvrđenjem obala i daljnjim uređenjem odnosno regulacijom korita potoka.

(2) Za potoke, čiji je tok reguliran (južno od magistrale – Vrutak i Proslap te potok Mosteni južno od mosta) potrebno je održavati tu regulaciju.

(3) U rekonstrukciji i izgradnji prometnica, otvorenih javnih prostora, treba ugraditi u projektna rješenja regulaciju sustava odvodnje.

(4) Za potrebe izrade GUP-a grada Makarske izradit će se plan zaštite i djelovanja u ekstremnim situacijama i evidentirati postojeće cisterne, koje će se valorizirati i eventualno zadržati u funkciji (sanacija, rekonstrukcija).

Članak 284.

(1) Ekstremnom situacijom smatra se vodeni morski val visine 10 m koji se iako rijetko, može pojaviti, za

što je potrebno odrediti njegov utjecaj i način zaštite obalnog područja.


- 185 -

8.6.5. Zaštita od potresa

Članak 285.

(1) Cijelo područje grada Makarske je u zoni najvećeg rizika potresa (IX. stupanj MCS ljestvice). (2) Protivpotresno projektiranje građevina kao i njihovo građenje mora se provoditi sukladno važećim

zakonima, tehničkim propisima i normama koji reguliraju zaštitu od potresa, a provode se već od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

(3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres jačine IX. stupnjeva MCS ljestvice te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju računati prema poznatoj seizmičnosti, a izvršit će se dodatna geomehanička i geofizička istraživanja.

(4) Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama.

(5) Važne građevine iz stavka 3. ovog članka su sve veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko turističke namjene, energetske građevine, mostovi, vijadukti, tuneli i sl.

8.6.6. Zaštita od požara

Članak 286.

(1) Područje grada Makarske je kao i cijela regija izloženo povećanom riziku od požara. (2) Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju predmetnu

problematiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara, kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora odgovarajućim ustrojem motriteljsko – dojavne službe, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom Grada i pravnih subjekata.

(3) Na području grada Makarske, sukladno stavku 2. ovog članka organizirana je zaštita od požara putem motriteljsko-dojavne službe i dobrovoljnog vatrogastva Grada i pravnih subjekata.

Članak 287.

(1) Radi zaštite od požara potrebno je:

- unapređivati vatrodojavni sustav, - regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne objekte, omogućiti pristup u svako doba, - kod rekonstrukcija i adaptacija predvidjeti odgovarajuće preventivne mjere, - provoditi preventivne mjere u stambenim objektima, - održavati urednim javne i sanirati sve postojeće cisterne, - izbjegavati longitudinalnu izgradnju uz prometnice bez obzira na namjenu.

Članak 288.

(1) Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasima ovisno je o požarnom opterećenju, a

obavlja se prema tablici. Tablica G: ZONA ZAŠTITE

POŽARNO OPTEREĆENJE GJ/M2 RED POŽARNE

ZAPREKE ŠIRINA POŽARNE ZAPREKE

Vrlo visoko veće od 4 I. hv1+hv2+20m

Visoko veće od 2 II. hv1+hv2+10m

Srednje od 1 do 2 III. hv1+hv2+5

Nisko manje od 1 IV. visina višeg objekta

(2) Vatrobrani pojasi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke - vodotoci.

(3) Zapreke II. reda treba koristiti za izgrađenost veću od 30 %, bez obzira na požarno opterećenje.


- 186 -

Članak 289.

(1) Zonama pojačane opasnosti od požara smatraju se:

- gradska luka, - prometni terminali i javne garaže, - javne ustanove (kulturni centar, kino, višenamjenska dvorana, sportske dvorane i sve ostale

građevine s mogućnošću prihvata većeg broja ljudi), - nenadzirane šetnice i šumski pojasi.

(2) Kod građevina u kojima se predviđa veći broj ljudi obvezno planirati vatrodojavni sustav.

Članak 290.

(1) Za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima treba planirati hidrantsku mrežu posebno na izdvojenim područjima Biloševca, Volicije i Platna.

(2) Za potrebe gašenja požara u hidratantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka.

(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

(5) Na područjima zaštićenog krajolika i na kontaktnim zonama Parka prirode Biokovo potrebno je održavati postojeće požarne puteve i realizirati nove.

Članak 291.

(1) Tijekom gradnje građevina treba primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju:

- racionalnu vatrootpornost građevine, - brzo napuštanje ugrožene građevine, dijela građevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih građevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi način ugroženu

građevinu, - pristupačnost građevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoći.

Članak 292.

(1) S obzirom na gustoću izgrađenosti i požarno opterećenje međusobna udaljenost građevina provodit će se prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima, a posebno će se riješiti u GUP-u grada Makarske te posebno za UPU Veliko Brdo i UPU ugostiteljsko - turističke zone na području Biloševac.

(2) Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog dijela građevinskog područja većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem, treba utvrditi pojačane mjere zaštite:

- ograničenje broja etaža, - obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F 120), - izgradnju požarnih zidova, - ograničenje namjene na djelatnosti s najmanjiim požarnim opasnostima, - izvedbu dodatnih mjera zaštite (pojačan kapacitet hidrantske mreže).


- 187 -

9. Mjere za provedbu plana

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

Članak 293.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih dokumenata prostornog uređenja: 1. Generalni urbanistički plan grada Makarske površine dijela 472,69 ha uz pripadajući dio

morske površine (ukupno 661,23 ha) 2. Urbanistički plan uređenja kulturno-povijesne cjeline grada Makarske površine 27,94 ha, 3. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 1 površine 5,00 ha, 4. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 2 površine 5,80 ha, 5. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 3 površine 7,60 ha, 6. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Volicija površine 39,62 ha, 7. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone Biloševac površine dijela 99,40 ha uz

pripadajući dio morske površine (ukupno 162,16 ha), 8. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone pretežito sportsko - rekreativnog

obilježja Platno površine dijela 15,00 ha uz pripadajući dio morske površine (ukupno 26,56 ha), 9. Urbanistički plan uređenja naselja Veliko Brdo površine 69,42 ha.

(2) Ovim Prostornim planom utvrđuje se obveza usklađivanja s odredbama ovog Prostornog plana (izmjene i dopune ili stavljanje izvan snage) sljedećih postojećih prostornih planova:

1. Provedbeni urbanistički plan Zelenka 1, 2. Provedbeni urbanistički plan Batinići, 3. Provedbeni urbanistički plan Dugiš, 4. Provedbeni urbanistički plan Ratac – Bili brig, 5. Provedbeni urbanistički plan Centar. 6. Provedbeni urbanistički plan Volicija, 7. Detaljni plan uređenja Donja luka 1, 2,3 8. Detaljni plan uređenja Osejava 1, 9. Detaljni plan uređenja Zelenka 4, 10. Detaljni plan uređanja groblja, 11. Detaljni plan uređenja Gradska sportska dvorana

9.2. Obveza izrade drugih dokumenata

Članak 294.

(1) Za cijeli akvatorij luke Makarska, uvažavajući kriterije zaštite, izradit će se Studija procjene utjecaja na

okoliš prema odredbama Prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije uvažavajući procjenu povećanih potreba.

(2) Studiji iz stavka 1. ovog članka prethodit će izrada tehničkog elaborata kojim će se odrediti uvjeti i program načina korištenja i zaštite akvatorija luke (pomorsko hidraulički i nautički režim, maritimno konstruktorska rješenja kao i rješenja lučke infrastrukture osobito zaštitnog lukobrana te estetsko uklapanje u postojeći gradski okvir i širi prirodni okoliš).

9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 295.

(1) Za naredno razvojno razdoblje grada Makarske određuju se sljedeće razvojne i druge mjere:

1. poticanje disperzije centralnih gradskih sadržaja na lokacije predviđene ovim Prostornim planom,

2. provođenje prenamjene, rekonstrukcije i uređenja područja Dugiš u svrhu nove predviđene namjene proširenja sportsko rekreacijske zone,

3. poticanje razvoja cestovnog sustava izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih cesta te pripreme za izgradnju nove obilaznice.


- 188 -

9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 296.

(1) Građevina izgrađena u skladu s propisima čija namjena nije u skladu s namjenom određenom ovim Prostornim planom, može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita do privođenja planiranoj namjeni.

(2) Za građevine iz stavka 1. ovog članka dopušta se povećanje gabarita objekta do 6,0 m2 radi nužne uporabe.

10. Prijelazne odredbe

Članak 297.

(1) Svi upravni postupci koji se vode kod Ureda državne uprave Splitsko – dalmatinske županije dovršit će se po odredbama Prostornog plana po kojem su započeti.


- 189 -

III. PRILOZI


- 191 -

UVOD Radi detaljnijeg obrazloženja tektualnog dijela elaborata u prilozima su dati kartogrami, ilustracije i tabele kako

slijedi: KARTOGRAM I: PROBLEMSKA KARTA PROSTORNOG PLANA GRADA MAKARSKE


- 192 -

ILUSTRACIJA I: BESPRAVNA IZGRADNJA BAŠKOVIĆI 2004. god.

ILUSTRACIJA II: NEPLANSKA IZGRADNJA – MAGISTRALNA CESTA KOJA JE POSTALA GRADSKA ULICA


- 193 -

ILUSTRACIJA III: ZAŠTITA PRIRODNIH I PEJZAŽNIH VRIJEDNOSTI


- 194 -

KARTOGRAM II: PEJZAŽNA OSNOVA


- 195 -

TABLICA 1.: PRENAMJENA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZ PP 1985.

KATASTARSKA OPĆINA PODRUČJE POVRŠINA (ha)

NAMJENA PREMA PP IZ

1985. NAMJENA PREMA

PP 2006.

1,31 Park prirode Biokovo KOTIŠINA - KAŠTEL 1,58 zaštitne šume KOTIŠINA

KOTIŠINA - PROSLAP 2,56 poljoprivredna

površina IV. kat.

U POTOCIMA 1,59 poljoprivredna površina III. kat.

OSEJAVA 1,06 Park šuma

ZAGUMANJE 1,62 poljoprivredna površina IV. kat.

5,70 nova državna obilaznica ZAGRMLJE,

MLINICE, MAKAR 3,56 poljoprivredna površina IV. kat.

MLINICE 0,55 poljoprivredna površina IV. kat.

2,20 Park prirode Biokovo MAKAR

2,10 zaštitne šume

TORINE, DOČIĆ 0,52 nova državna obilaznica

PUHARIĆI 1,14 poljoprivredne površine III. i IV. kat.

3,87 nova državna

obilaznica, županijska cesta POŽARE

0,54 poljoprivredne površine III. kat.

GREBENAC 3,10 zaštitne šume

SV. PETAR 0,67 Park šuma

12,42 Rekreacijska šuma VEPRIC

1,87 zaštitno zelenilo KUK -

STRAŽBENICA 6,40 gospodarska šuma

KUK - SINIČJE 19,35 poljoprivredne površine III. kat.

KUK 8,61 državna cesta

MAKARSKA

ĆURILO 1,42 zaštitne šume

7,40 poljoprivredne površine IV. kat. VELIKO BRDO

4,63 poljoprivredne površine III. kat.

BAŠKOVIĆI 1,65 Park prirode Biokovo VELIKO BRDO

ZAKUČJE 26,56

Građevinsko područje

gospodarske šume

UKUPNO 123,98


- 196 -

TABLICA 2.: PRENAMJENA NEGRAĐEVINSKOG PODRUČJA U GRAĐEVINSKO PODRUČJE - PP 2006.

KATASTARSKA OPĆINA PODRUČJE POVRŠINA (ha)

NAMJENA PREMA PP IZ

1985. NAMJENA PREMA

PP 2006.

KOTIŠINA KOTIŠINA 0,08 zaštitno zelenilo građevinsko područje

PLATNO 10,72 rekreacijska namjena

4,94 zaštitno zelenilo

gospodarska namjena - poslovna

VOLICIJA 3,94 poljoprivredne

površine

gospodarska namjena - proizvodna

SV. ANDRIJA 3,02 zaštitno zelenilo groblje

OSEJAVA 0,17 - gospodarska namjena - poslovna

UMAC 0,19 građevinsko područje

RIVA+DONJA LUKA 3,79 gradski park gradski park

0,45 zaštitno zelenilo MLINICE

0,36

MAKAR 0,63

TORINE, DOČIĆ 1,27

PUHARIĆI 0,21

POŽARE 2,36

CRKOVNO 0,39

poljoprivredne površine

građevinsko područje

DONJA LUKA 2,63

MAKARSKA

BILOŠEVAC 7,95

pomorsko dobro turistička namjena

VELIKO BRDO 15,00

RUSENDIĆI 0,92 VELIKO BRDO

MATIĆI 0,89

poljoprivredne površine građevinsko područje

UKUPNO 59,83


- 197 -

KARTOGRAM III: RAZLIKA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PP IZ 1985. I PP IZ 2006 GOD.


- 198 -

KARTOGRAM IV: ORGANIZACIJSKA SHEMA SPORTSKO REKRATIVNE ZONE PLATNO


- 199 -

KARTOGRAM V: PROSTORNI POLOŽAJ GRADSKIH PROJEKATA KARTOGRAM VI: SHEMA GRADSKOG PROJEKTA VOLICIJA 2


- 201 -

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

tekst plana ppu makarska

Documents