Teklić br. 166, studeni/prosinac 2013.

IMPRESSUMGlavna urednica: Dunja Pavešić

Dizajn i grafička priprema: Miljenka Matić Ertufan

Voditelj prodaje & brand manager za Teklić: Emira Brkić

Novinari: Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Oly, Nina Goleš, Ivana Babić, Emira Brkić, Toni Matejaš, Leona Bilbak, Kristina Lugonja, Mauro Staraj, Lucija Matijević, Antonela Malis, Neno Pavinčić, Vladimir Zubković, Ana Vuković

Fotografi: PIXSELL, Lucija Matijević, Antonela Malis, Neno Pavinčić, La Vie Photo Studio - Robert Pichler, Arhiva

Lektor: Tea Žeželić

Izdavač: Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka

Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb

MJESTA DISTRIBUCIJE:

RIJEKA I KVARNERTrafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Butiga "Tweety", Čavle; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Knjižara PROFIL na Korzu; Blagajna HNK Ivana pl. Zajca; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127

ISTRAPula: Erni 2, Rakovčeva bb; Erni 1, Riva bb; Točkica, Kranjčevićeva bb; Zaro, Gajeva 2

Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza

Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb

Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb

Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA: tel: 051 338 208 e-mail: marketing@teklic.hr

Samo klikniwww.teklic.hr

Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.2

priča s naslovnice

Svako putovanje započinje prvim korakom. Zakoračite u svijet kartičnih pogodnosti uz American Express karticu! Tijekom četiri desetljeća prisustva na hrvatskom tržištu American Express kartica postala je sinonim za sigurnost, vrhunsku kvalitetu usluge i brojne financijske pogodnosti. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu u pružanju vrhunske usluge i pogodnosti, samo American Express kartica može vam pomoći da napravite prve korake u svijet pravih kartičnih pogodnosti!

Kako bismo vam olakšali odluku da i vi po-stanete korisnik American Expressa, ističemo samo neke od jedinstvenih pogodnosti: obroč-na otplata do čak 24 rate bez kamata i naknada, potrošački kredit, dva programa nagrađivanja, brojne pogodnosti na putničke usluge našeg brenda – PBZ Card Travel American Expressa te brojne druge.

PBZ Card Travel American Express – brend je za putničke usluge PBZ Carda koji nudi: jed-nostavnu i brzu rezervaciju ljetovanja na Jadra-nu i Mediteranu; europska i daleka putovanja; tečajeve stranih jezika u inozemstvu; krstarenja; kupnju zrakoplovnih karata; wellness programe, rezervacije hotelskog smještaja; rent a car ; putno i zdravstveno osiguranje te posredovanje u isho-đenju viza.

Dolaskom ljepšeg vremena dolazi i vrijeme novih planova i pothvata. Jedan od tih planova može biti putovanje na zasluženi odmor s PBZ Card Travel American Expressom. Cjelokupnu ponu-du pogledajte na www.pbzcard.hr/putovanja! Korisnicima American Express kartica na raspo-laganju je jedinstvena mogućnost plaćanja troš-kova putovanja, uključujući i zrakoplovne karte, obročno do čak 24 rate, bez kamata i naknada, kao i mogućnost sudjelovanja u dva programa nagrađivanja – Membership Rewards i My Card.

Ponekad nije lako odoljeti kupnji i želimo si priušti-ti nešto skuplje, što možda premašuje naš budžet, a ako to možemo kupiti na rate, nitko sretniji od nas. Kupnja na rate American Express karticama pruža financijsku fleksibilnost i uvijek je od pomoći jer nam omogućuje kupnju onih malih i velikih stvari koje vesele, uz mogućnost obročnog plaćanja (do 24 rate) bez kamata i naknada. Za kupnju robe veće vri-jednosti ili nenadane troškove koji premašuju kućni budžet, korisnici mogu zatražiti PBZ potrošački kre-dit Privredne banke Zagreb d.d. s otplatom putem American Express kartice od 18 do 60 rata na više od 11.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Programi nagrađivanjaAmerican Express nagrađuje čak dvostruko kupovinu kroz Membership Rewards program i My Card pro-gram nagrađivanja. Membership Rewards je program nagrađivanja potrošnje i urednog plaćanja računa, u kojem sakupljate bodove koje zamjenjujete za nagra-de po vašem izboru na više od 1200 prodajnih mjesta. My Card je program u kojem sudjelujete automatski, koristeći istu karticu s čipom. Pratite poruke na slipu, a potom uživajte u popustima i darovima!

American Express kartice pružaju visoku razinu si-gurnosti kako u svakodnevnom životu, tako i na pu-tovanjima. U slučaju gubitka ili krađe kartice, novu izrađujemo besplatno u roku od 24 sata. Za bez-brižnu online kupnju osigurali smo Jamstvo sigurne online kupnje. Tu je još i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja te brojne usluge koje brinu o vašoj sigurnosti u zemlji i inozemstvu. Otkrijte i vi u čemu korisnici American Express kartica uživaju već 40 godina. Postanite korisnik American Express kartice i iskoristite pogodnost bez plaćanja upisnine i čla-narine za prvu godinu korištenja kartice. Nazovite 0800 3775 55 ili posjetite www.americanexpress.hr/postanitekorisnik.

radiorijeka.hrt.hr

Marketing telefoni: 051/657-781, 657-747

Posebna pogodnost

za klijente sa sjedištem na

području PG županije:3 dnevna emitiranja

VEĆ za 480 kn

Kulturne institucije, izdavači knjiga,

ekološke inicijative i turističke zajednice

ostvaruju

50% popusta

4

VJENČANA, POSLOVNA I LIFESTYLE FOTOGRAFIJA

A. Medulića 6, Rijeka

091 336 94 61 091 336 94 70

www.laviestudio.com.hr LaVie Photo studio

5

Savjet je rijetka roba...Koliko vam zapravo vrijedi savjet? Koliko vam vrijedi nečija riječ kada vam ona doista treba? Recimo savjet dobroga prijatelja, savjet odanog kolege, roditelja ili čak prodavača, možda konobara. Odvikli smo se od savjeta, od razgovora u kojima je pitanje važno koliko i odgovor, a slušanje vještina koja često stvari stavlja na svoje mjesto. O, da, posavjetujemo se eventualno s velikim bratom Goo-gleom, OK, drago mi je kao i vama što on postoji, ali nije to to. Ispričat ću vam kako sam osvijestila svoju potrebu za savjetom. I to upravo večeras kada sam, solidno potro-šena, iza šest izašla iz ureda, svjesna da još nije kraj i da do osam ipak moram kupiti karniše koje majstor Boško sutra ujutro mora montirati na zid. Odustala sam od odlaska u jedan lanac koji prodaje takvu robu jer kada sam prošli tjedan bila ondje, nitko me nije niti pogledao dobrih pola sata, a na moje pitanje tko je tu od njih za karniše, opet se javilo novo čekanje i opet nitko nije došao. Dok na-pokon nisam postala toliko nesigurna pitajući se trebaju mi li uopće te njihove karniše i otišla neobavljena posla. I zato sam večeras karniše kupila u malom dućanu u centru, kod ljubazne prodavačice koja me savjetovala i savjetova-la i puštala me da pomalo žmireći zamišljam kako će te karniše izgledati u mojem stanu i hoću li uzeti mat sivu ili neku mat starozlaćanu nijansu. Bila je draga i divna i brinula je o meni i mojoj potrebi za karnišama. Gledala sam u nju, pa u karniše, premišljala se, i onda odjednom naglo odlučila i kupila četiri karniše. Noseći ih u rukama lagano kao da su pero, bila sam sretna i zadovoljna. Ne bi bilo fer ne reći da su moje drage karnišice – ups, sada im već i tepam – skuplje nego jednake takve u tom velikom spomenutom lancu, ali svaka kuna bila je vrijedna doživ-ljaja ove kupnje, blagosti i dobrote prodavačice, koja je čekala da se odlučim i savjetovala me najbolje što je zna-la. Ritual kupnje uz savjet koji nam se pruža dok nešto biramo te topla, ljubazna riječ postaju nostalgična roba, pa čak i pružaju osjećaj nepatvorenog luksuza. Sve ima svoju cijenu, a dobar doživljaj naročito. Ali baš taj dobar doživljaj, ma na što se on odnosio, pa čak i ako je vezan za kupnju i savjet pri kupnji, puni naše baterije i snaži nas za sve one nedoživljaje kakvih ima itekako dovoljno oko nas, svaki dan. Da ne bi sve ostalo na kupnji karniša, moj je savjet da savjete primate i dalje, što više. Od svojih prijatelja, kolega, žene, brata ili susjeda. Puno je dobro-namjernih ljudi i dobronamjernih savjeta, iskoristite ih kao moralne resurse koji nam ukazuju da nismo sami i da osim dragog, strpljivog i sveznajućeg Googlea još netko ima neki tekst za nas. Blagdani su pred nama, odškrinut će se vrata želja, otvoriti srca i zapaliti lampice radosti, jer takvu vibru nose ovi dani i sve oko njih. Radosni vam božićni blagdani, zdrava i sretna, zaposlena i radosna cijela nadolazeća godina. I ako imate neki savjet za nas – rado ćemo ga primiti, čak kao božićni poklon. Javite nam ga na redakcija@teklic.hr.

Kipintač!

• Dunja Pavešić

Sadr

žaj

6Kulturodrom

18Maurovizija

12Interview: Herman Haller

32U trendu na radnom mjestu

Orašar Petra Iljiča Čajkovskog jedno je od najljepših djela klasične baletne literature

Kako nas varaju?

Dan je u redu, 24 sata su dovoljna, jedino bi vrijeme spavanja trebalo bitno skratiti J.

Kulturodrom

Koncerti

Oly: Jesenski mix

Interview: Herman Haler

Maurovizija: Kako nas varaju?

Mala čuda tehnike

Kako potrošiti bogatstvo

In & Out

Na putovanju Otok Lanzarote

Metropolitana

Boudoir: Ana i Mario Rucner

Trend: U trendu na radnom mjestu

Feljton dizajn: Benjamin Hubert - mlad, ali uspješan

Bon Appetit

Zanimljivosti: Supermajice

Pišem: Ljubavna priča br. 47

Znate li...

Kalendar Riječki dečki

Biz: Zelena ideja

Horoskop

6

8

10

12

18

20

22

23

24

29

32

34

36

38

40

42

44

47

48

50

VJENČANA, POSLOVNA I LIFESTYLE FOTOGRAFIJA

A. Medulića 6, Rijeka

091 336 94 61 091 336 94 70

www.laviestudio.com.hr LaVie Photo studio

6

14.12.2013.

HNK Ivana pl. ZajcaRIJEKA

• Premijera baleta „Orašar“

Orašar  Petra Iljiča Čajkovskog jedno

je od najljepših djela klasične baletne

literature i svakako jedan od najpo-

pularnijih baleta već više od jednog

stoljeća. Veličanstvena glazba Čajkov-

skog donosi priču o božićnoj zemlji

bajki. Svake godine tijekom zimskih

mjeseci brojne baletne kuće diljem svi-

jeta izvode upravo ovaj poznati balet.

Za vrijeme blagdana i djeca i odrasli

se jednako raduju prisustvovanju ovoj

baletnoj čaroliji. Za njezin je predložak

Čajkovski uzeo Hoffmannovu dječju

pripovijest u obradi Dumasa sina, od

koje je sastavio baletni libreto zajed-

no sa svojim prokušanim suradnikom,

koreografom Mariusom Petipaom. Ona

govori o snovima, vizijama i bjegovima

u dječji svijet. Naš Orašar bavi se svije-

tom lutaka i njihovim čarima; lutkama

kao simbolima vječnosti, ljepote, stra-

sti i neprocjenjivih vrijednosti; lutkama

koje nose stoljeća za sobom, ratove,

sjećanja, ljubavi.

10.10. – 30.11.2013.

MSUZAGREB

• Anne Frank – povijest za sadašnjost

Putujuća izložba „Anne Frank – povi-

jest za sadašnjost“ na 30-ak izložbenih

panela donosi brojne detalje iz života

židovske djevojčice i njezine obitelji s

kraja Drugog svjetskog rata, ali i aktu-

alizira pitanje ponovne pojave nacistič-

ke ideologije u suvremenome svijetu.

Izložba je ostvarena u sklopu projekta

Povijest za svijest, a organizatori su

Hrvatska edukacijska i razvojna mreža

za evoluciju sporazumijevanja (HER-

MES) i Kuća Anne Frank iz Amsterda-

ma. Djevojčica koja je u cijelom svije-

tu prepoznata kao simbol dječje žrtve

holokausta rođena je u Frankfurtu na

Majni 1929. godine. Četiri godine po-

slije s obitelji seli u Amsterdam, nakon

što u Njemačkoj na snagu stupaju pro-

tužidovski zakoni. Početkom okupacije

Hitlerovih nacista, Frankovi sele u tajno

skrovište, gdje Anne tijekom dvije go-

dine piše dnevnik. U kolovozu 1944.

zabilježen je zadnji zapis u dnevniku.

Otkriveno je skrovište u kojem se skri-

vala s obitelji. 15-godišnja Anne umire

u logoru, a jedini preživjeli član obitelji

je Otto Frank, njezin otac, koji je i obja-

vio dnevnik. Izložba je već obišla 40-ak

zemalja, a nakon Zagreba gostovat će i

u Osijeku, Rijeci i Splitu. U Hrvatskoj se

odvija u sklopu 750.000 kuna vrijednog

projekta Povijest za svijest koji finan-

cira Europska unija, a koji je podržao i

predsjednik Ivo Josipović.

15. – 16.11.2013.

Jazz Time Rijeka! RIJEKA

• 22. izdanje međunarodnog festivala jazz glazbe

Festival Jazz Time Rijeka održat će se 15. i 16. studenog u koncertnoj dvo-rani HKD na Sušaku. „Mnogi su bili skeptični i smatrali kako je nemogu-će nastaviti Jazz Time nakon odlaska Vladimira Gašparovića. No na redu su mlade snage koje su ispunile očekiva-nja“, istaknuo je Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu grada Rijeke. Premi-nuli Vladimir Gašparović osnovao je Festival 1992. godine i učinio ga jed-nim od najjačih festivala u nas. Nositelji Festivala ove su godine Adam Klemm Banda, Two For Joyce, Bruno Mičetić Trio i David Gilmore & Art of Ascension Trio feat. Matt Garrison and Gene Lake. „Nastavlja se suradnja s Novim Sadom što znači da izvozimo naš proizvod na jedan od najrespektabilnijih festivala u regiji“, dodao je. Svake godine festi-val se posveti jednom preminulom jazz umjetniku. „Ove godine to je američki jazz bubnjar, udaraljkaš i kompozitor Paul Motion; on je ikona jazza!“ otkrili su organizatori projekta.

kulturodrom

7

kulturodrom

16.11.2013.

Noć kazalištaGRADOVI HRVATSKE

• jednodnevna manifestaci-ja posvećena scenskim i izvedbenim umjetnostima

Projekt Noć kazališta (European theatre night) jednodnevna je manifestacija po-svećena scenskim i izvedbenim umjetno-stima. Održava se svake godine istovre-meno u velikom broju hrvatskih gradova, i to treće subote u mjesecu studenom. Kazalište toga dana postaje glavnim mje-stom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika i kazališnih dje-latnika, tako i publike. Toga dana kaza-lišta daruju izvedbe, ali i otvaraju svoja vrata publici pa, rušeći na trenutak iluziju kazališta, produbljuju vezu koju publika ima s onima koji za nju igraju i mjestom na kojem to čine. Završile su prijave za sudjelovanje u ovogodišnjoj, 5. po redu Noći kazališta. Prijavilo se 67 institucija u 32 grada. Zanimljivo je da će se po prvi put Noć kazališta održati u Belišću i Po-povači te na dva otoka – na Šolti i Hvaru.

15.11. – 30.11.2013.

Photodistorzija VIPOREČ

• Multimedijalna bijenalna izložba fotografija

Photodistorzija je umjetnički projekt pu-tem kojeg se želi konceptualnim pristu-pom predstaviti fotografiju kao proizvod, medij i nezaobilazan oblik komunikacije unutar suvremenog društva. Projekt je zamišljen kao izložbeni postav fotogra-fija i predstavljanje specifičnih procesa, manifestacija i primjene fotografija u ra-znim artificiranim prostorima. U skladu sa zakonitostima likovne umjetnosti, gdje fotografija ima svoje likovno i umjetničko mjesto, Photodistorzija predstavlja razli-čite konceptualne radove unutar lokacija galerija – art-zona. Photodistorzija osigu-rava ravnopravan pristup svim autorima iz Hrvatske i inozemstva pa je s tom namje-rom i raspisan javni natječaj. Tema i tehni-ka nisu uvjetovani, prijaviti se mogu poje-dinačne fotografije ili serija (5-10 radova). Najbitnija propozicija Photodistorzije jest da su fotografije/instalacije autorsko djelo autora te da su nastale u protekle dvije godine. Sudjelovati mogu svi bez obzira na iskustvo, godine ili profesiju.

Prosinac 2013.

MSU ZagrebZAGREB

• Advent u Zagrebu

Može li blagdansko vrijeme uopće biti ljepše? Advent u Zagrebu niz je događa-nja koja u glavni grad Hrvatske u prosincu privlače sve veći broj gostiju iz zemlje i inozemstva. Iz godine u godinu priredaba je sve više, pa na gradskim ulicama, trgo-vima i parkovima nalaze okrepu i zabavu gosti svih generacija, glazbenih izričaja i gastronomskih očekivanja. Središnja će se događanja, koja započinju na samom kraju studenoga i prestaju ulaskom u novu 2014. godinu, odvijati na glavnome gradskom trgu – Trgu bana Josipa Jelači-ća, kao i u obližnjem, romantičnom parku Zrinjevac. I dok će središnji gradski trg od 1. do 23. prosinca živjeti u ritmu različi-tih glazbenih izričaja, obližnji će Cvjetni trg od 6. do 28. prosinca najčešće birati poklonici klasike i jazza. Od kraja stude-noga do prvog dana siječnja goste će pri-vlačiti prekrasan park Zrinjevac – itekako romantičan sam po sebi, on će to još više postati zahvaljujući plesnim ritmovima valcera, evergreena, klasika... Pripremite se za ples! Ondje će se moći kupiti i blag-danski ukrasi, prigodni pokloni i slično, a zagrebačkoj i hrvatskoj tradiciji posjeti-telje će približiti i gastronomska ponuda poput poznatih štrukla, krpica sa zeljem i drugih tradicionalnih jela, kao i bogata ponuda pića i napitaka – vina, žestica, ku-hane čokolade.

8

15.11.2013.

DUBIOZA KOLEKTIVRIJEKA

Jedno od najvećih glazbenih imena naše regije, bosansko-hercegovački „Dubioza kolektiv“ održat će prvi veliki dvoranski koncert u Rijeci, u Dvorani mladosti. To će biti njihov prvi nastup u gradu na Rje-čini nakon dvije godine pauze, te prvi na-kon izlaska njihovog sjajno prihvaćenog albuma maštovito naslovljenog „Apsur-distan“. Dubiozu trenutno nazivaju najtra-ženijom glazbenom robom na Balkanu, a na velikom tulumu u Dvorani mladosti pri-družit će im se i zagrebačka live atrakcija „Brkovi“, kao i sve popularniji beogradski sastav S.A.R.S. Njihova je glazbena mje-šavina punka, reggaea, duba, ska i rocka uz jake socijalno-politički intonirane poru-ke zagrijavala oko 15 tisuća duša na riječ-kom Korzu prilikom dočeka 2012. godine, a sudeći po intenzitetu prodaje ulaznica, čini se da niti u Dvorani mladosti sredi-nom studenog neće biti ništa drugačije.

21.11.2013.

SILENTEZAGREB

Silente, pop-rock bend iz Dubrovnika koji je u manje od godinu dana stekao respektabilan broj fanova i postao sed-morka o kojoj se naveliko priča u Zagre-bu, će u četvrtak, 21. studenog, u Ma-lom pogonu Tvornice kulture predstaviti debitantski album „Lovac na čudesa“. Album „Lovac na čudesa“, koji je produ-cirao Nikša Bratoš, izlazi 28.10. pod okri-ljem Aquarius Recordsa i IDM Musica. Silente su na sebe skrenuli pažnju već prvim singlom „Terca na tišinu“ (do da-nas preko 472 tisuće pregleda!), a zatim i aktualnim singlom „Još jednom“. Bend predvode braća Karamehmedović – Sa-nin i Tibor – koji potpisuju tekst i glazbu, a osim njih tu su Doris Kosović (vokal), Lorena Milina (violina i vokal), Ana Vlainić (violina i vokal), Šimun Končić (klavijatu-re) te Ivuša Gojan (bubnjevi). Prepoznao ih je redatelj i glumac Dejan Aćimović koji je snimanjem videospotova za pjesme „Terca na tišinu“ i „Još jednom“ pomo-gao da izađu iz dubrovačkih okvira i pri-dobiju pažnju publike i medija. „Terca na tišinu“ nekoliko tjedana boravi i na vrhu službene nacionalne liste aktualnih radij-skih singlova Instituta hrvatske glazbe. Nazvati se imenom Silente dok istovre-meno stvaraš vokalno snažnu i prodornu glazbu koja ostaje još dugo u uhu nakon samo jednog slušanja znači samo da ite-kako stojiš iza onoga što radiš i ne bojiš se što će drugi reći.

25.11.2013.

NICK CAVE & THE BAD SEEDSLJUBLJANA

56-godišnji Australac s londonskom adresom posljednji album „Push The Sky Away“ svojih Bad Seedsa ovo-ga puta neće promovirati u Hrvatskoj. Srećom, Ljubljana nije na kraju svijeta pa je za vjerovati da će se solidan broj njegovih ovdašnjih štovatelja zaputiti u tamošnju Halu Tivoli na susret uživo s princom tame. Nakon dva studijska al-buma i turneje s off-projektom Grinder-man, čiji je rad stavljen na neodređenu pauzu, The Bad Seeds su opet aktualni pa će se Cave s prvobitnom postavom svog najpoznatijeg i najdugovječnijeg benda ukazati publici u glavnom gradu Slovenije. Otkako su se okupili u au-stralskom Melbourneu prije 30 godina, Cave i Bad Seedsi objavili su 15 stu-dijskih albuma, a njihovi nastupi uživo ulaze u kategoriju onih koji se dugo pamte i o kojima se puno priča. Provje-rite istinitost navedenog!

8.12.2013.

MORCHEEBAZAGREB

Poznati britanski pop sastav Mor-cheeba nastupit će u Velikom pogo-nu Tvornice kulture u nedjelju, 8. pro-

koncerti

9

lazi i na sljedeća dva izdanja braća Godfrey surađuju s brojnim pjevačica-ma. Srećom, nakon gotovo osam go-dina izbivanja Skye se vraća u postavu na albumu „Blood Like Lemonade“, a njezin osebujan vokal slušat ćemo i na „Head Up High“. Morcheeba je jedan od bendova koji imaju dugu povijest s Hrvatskom. Dosad su nastupali u dvo-rištu zagrebačkog Studentskog centra te na InMusic i Špancirfestu. Nastup u Tvornici kulture njihov je četvrti kod nas, ali prvi u klupskom okruženju.

10.12.2013.

JOSIPA LISACZAGREB

Koncert Josipe Lisac u Lisinskom za-vršni je koncert u sklopu ovogodišnje turneje kojom se obilježava 40 godina od izdavanja antologijskog debi albu-ma „Dnevnik jedne ljubavi“.Nakon velikog koncerta u pulskoj Areni te onih diljem Hrvatske i regije, umjetnica će zajedno sa zagrebač-kom publikom prošetati kroz svoj ve-liki glazbeni opus te po prvi put uživo predstaviti nove, nekonvencionalne suradnje koje pokazuju da je Josipa Lisac po svojem opisu i pristupu glaz-bi jedinstvena na ovim prostorima.Josipa Lisac jedna je od najvećih predstavnica hrvatske glazbene umjetnosti. Poznata je po izvornoj mješavini različitih glazbenih žanro-va, unikatnoj i ekscentričnoj scenskoj pojavi te izraženim vokalnim sposob-nostima.

13.12.2013.

STOTINU ROM-SKIH VIOLINAZAGREB

Orkestar Stotinu romskih violina – a upravo su pod tim nazivom u Mađarskoj poznati Budapest Gypsy Symphony Orchestra – priredit će 13. prosinca u Košarkaškom centru Dražen Petrović u Zagrebu Božićni gala koncert. Posljednji je put ovaj u svijetu poznat orkestar u Zagrebu svirao prije pet godina. Do sada su gostovali u cijelom svi-jetu pa je gotovo nemoguće nabrojati sve zemlje i ugledne svjetske pozornice gdje su nastupali. Zanimljivost je da će u sezo-ni 2013./2014. prvi put nastupiti u Kini te da su čak šest puta nastupali u čuvenom pariškom teatru Champs-Élysées. Priča o Budapest Gypsy Symphony Orchestra za-počinje 1985. godine na pogrebu tada naj-poznatijeg mađarskog primaša Sándora Járóke. Udruživši svoju virtuoznost, vodeći romski glazbenici tom su prigodom odali počast sjajnom glazbeniku, kolegi i učite-lju, ali i udarili temelje orkestru koji je sve do tragične smrti u prosincu 1997. godine vodio László Barki, dirigent u mađarskom Nacionalnom državnom ansamblu. Ovaj orkestar okuplja sjajne glazbenike koji svi-raju bez notnog zapisa, a u njemu je čak 60 violina, 9 viola, 10 kontrabasa, 9 klarineta i 6 cimbala. Jedan od najistaknutijih članova orkestra je virtuoz Oszkár  Ökrös na cim-balu, koji je ujedno i najbolji svjetski svirač toga tradicionalnog instrumenta. Tradici-onalnom romskom glazbom, kao i klasič-nim repertoarom djela Johannesa Brahm-sa, Georgesa Bizeta, Arama Hačaturjana, Pabla de Sarasatea, Johanna Straussa, redovito oduševljavaju publiku i na nju pre-nose zadivljujuću energiju i atmosferu koja fascinira publiku i zbog koje će se sigurno i ove godine, kao i za prijašnjih nastupa, u Zagrebu tražiti karta više.

koncerti

sinca. Nastup ovih miljenika domaće publike predstavlja prvo veliko strano gostovanje najavljeno za kraj godine. Morcheeba dolazi u Zagreb u sklopu turneje kojom će promovirati novi stu-

dijski album „Head Up High“, njihov sedmi po redu. Najavni singl s albu-ma, „Gimme Your Love“, već polako zauzima najviše pozicije na radijskim top-listama i do zagrebačkog koncer-ta publika će ga bez sumnje već do-bro znati, kao i ostale hitove iz gotovo 18 godina duge karijere. Podsjetimo, Morcheeba se na sceni pojavila sre-dinom '90-ih, u vrijeme proboja trip hopa na svjetsku glazbenu scenu. Već prvi album „Who Can You Trust“ i singl „Trigger Hippie“ u kojem smo upoznali fascinantnu vokalisticu Skye Edwards (koja uz braću Paula i Ros-sa Godfreya čini bend) priskrbili su im podršku medija i vojsku fanova, što se dodatno učvrstilo drugim albumom „Big Calm“. Izdanje iz 1998. ostalo je upamćeno i jedan je od najpopularni-jih albuma tog desetljeća nošen ogro-mnim hitovima: „Blindfold“, „Shoulder Holster“ i „The Sea“. I sljedeći je al-bum – „Fragments Of Freedom“ – s glavnim singlom „Rome Wasn’t Built in a Day“ polučio ogroman uspjeh, premda je grupu više okrenuo u pop vode. „Charango“ iz 2002. na neki način predstavlja kraj prvog perioda rada grupe jer nakon njega Skye od-

10

Jesenski mixBelece moje, eko nas opet u jesenskem izdanju.Vrime tako brzo pasiva pa nije čudno ča je konstatirala moja mala pred kojom je cili život: „Ah, za čas sam stara!“ „Da, i to bez penzije“ sam pomislila, ma. Njoj nisam rekla, da je ne deprimiran. A ča, toliko se naokolo govori da današnji mladi neće doži-viti životni „pehar“ na kraju radne karijere, a to bi bila ta famozna mirovina. Joh, ne smin njanke pensati na takovu budućnost da mi dica budu sirotinja. Lipo nam savjetuju da se sami moramo brinuti za svoju starost. Ma ne-moj? A kako to more biti kad je teško najti delo? Gledaj tamo, puna burza nezaposlenih mladih. Srića da nisu nostalgični i toliko vezani za rodni kraj pak skoro svaki razmišlja kako će partiti u neku stranu državu za moći živiti normalno. Ki zna da li će hi tamo tuđe sunce bolje grijati nego ovo naše. OK, danas je svit povezan i sve je dostupno, ma ipak ja ne bin pošla njanke mrtva. A mladi neka se ranđaju, tako i tako niš ne slušaju, a još manje pri-hvaćaju savjete fosila. A razmaženi su za popi*diti. To se vidi i kad in ništo skuhaš. Jedan ne voli ovo, drugi ono. Spečeš kolač, staviš cimet jer je zdrav i daje posebni gušt. E ben, mala voli takov ukus, a mali mrzi. On bi mesa, a ona ni čuti. Znate kako ja delan šugo za paštašutu? U dvi posebne teće. Njoj samo šalšu, a za nas ostale z mesom. Maneštru isto tako. Ako mi se ne da kuhati anke nju u dvi posebne pinjate, svi moramo jesti vege. Svekrva reče: „To je žajeb, a ne maneštra. Fučkas ti ako se ne stavi malo pešta ili dva suhi rebri. A od čega će mirisiti la kuća dokle se kuha? “Da, fali domaći štih. Ne kažen da nije dobra, ali nije to to. Ah, sve za tu božju dicu!Neki dan mi je moja Vesna donesla punu kašetu velikih crlenih šipki. To nisu oni iz Egipta špricani sa pesticidima po dvajset kun kilo, nego njezini domaći iz vrta. „Aj, Vesna, ča si mi toliko donesla?“ „A šta da radim s njima? Muž i ja jede-mo svaki dan, ali klinci neće. Stoka jedna, neće oni ni grožđa, ni smokava, sve mi u vrtu propada. Muž i ja se prežderavamo, ali ne možeš pretjerivati, znaš da me sve deblja. Sutra ću ti donijeti dunje, hahaha, spremi se za proi-zvodnju!“ „Pa Vesna, ča ne učiniš marmeladu? To je super.“ „Imam još pet teglica od prošle godine, šta da ti kažem? I punu škrinju povrća i svega. Brijem da bi bilo super da i tu bude kao što sam vidjela u Ita-

liji. Ispred svakog supermarketa stoji velika košara.Tamo ljudi stavljaju tegle, konzerve, pakete pašte itd. za sirotinju. Kome treba, uzme si i nosi doma. Eee, imala bih ja šta stavljati u tu košaru, ali fali nam pametna organizacija.“ Slažem se. Ispričala ja to doma i moja svekrva Mariuči je zajno rekla: „Ke žajeb! Zasto kod nas nema takovih košara? He, he, ja bin odmah isla kopati po njima.“ „Da, još da vas Vesna vidi kako se grebete, vidite da mi svašta nosi i bez te košare.“ „Ši, ši, ali dobro je imati režerva, neka še nađe.“ Vražja baba, nikad njoj nije dosta.Da se tornan na šipke. Već sam pensala da ću cili dan čistiti i s prstom vaditi vani bobice, ali me spasija youtube. Ah, ča bin bez njega! Lipo sam hi skopi-rala i stvarno trik funkcionira. Odrižeš gornji i dolnji dio, i još na polovicu. Uzmeš veću posudu. Komad šipka držiš u ruki sa zrnima prema doli i po njemu tučeš sa žlicom za juhu. Tak, tak, tak, sva zrna padaju u zdjelu kao u priči. Ma smo se naklopali C vitamina i antioksidanta. Tega je bilo puno, pa sam preostala zrna pasala u sokovnik i nimam riječi za opisati kako je ti sok dobar. Provajte! Za kraj ništo sezonski, odlično za vege i mesoždere.

PAŠTETA „MAŽI, MAŽI, MAŽI MEEE…“

Nikakovih komplikacija – brzo se napravi, a pali. Kuhajte leću u malo posoljenoj vodi, oko 20 minuti. Količina: jedna šalica od čaja. Procije-dite, pritisnite sa žlicom da izađe tekućina i puštite da se ohladi i u rerni spečite 4 velike špic ili obične paprike. Glavno da budu mesnate. Kad se ohlade, skinite kožu. Strpajte hi u mikser, dodajte leću, par kapi maslino-vega ulja, posipajte kurkume i žlicu punu parmezana. Ako vam fali soli, dodajte. Kad je pašteta gotova, malo je držite u frižideru da se „skupi“, a onda – samo mažite na tost, kruh, krekere.

P.S. Odlična je i na kuhanoj riži, pašti, ma čudo jedno!

VAS VOLI, VAŠA OLYoly.olympia@mail.inet.hr

oly

11

AkademskiCentarZdravljabroj 1 hrvatski nutricionistički centar i naša vodeća klinika za mršavljenje

dr. Alen Ružić

Osnivač i voditelj centra je poznati riječki inter-nist - kardiolog dr. Alen Ružić, čija je životna pri-ča obišla svijet i postala urbana legenda. Pretio od ranog djetinjstva (teži od učiteljice u prvom razredu - OŠ „Dolac“) i razočaran u bezbrojne

neuspješne pokušaje mršavljenja, dr. Ružić upisuje studij medi-cine te nakon njega nastavlja dodatnu edukaciju u vodećim svjet-skim centrima za mršavljenje. Stečena je znanja testirao na sebi i prije više od 10 godina s maksimalnih 186 kg, smršavio 90 kg, a onda počeo pomagati drugima. Danas je dr. Ružić liječnik u KBC-u Rijeka, nositelj predmeta „Klinička prehrana i dijetoterapija“ na Medicinskom fakultetu i za-sigurno jedan od vodećih svjetskih eksperata za područje prehrane i zdravog mršavljenja.

ACZ škola mršavljenjaU sklopu ACZ-a možete dobiti sve usluge iz područja suvremenog nutricionizma. Među njima je svakako najpopularnija Škola mr-šavljenja koja traje 6 tjedana, a čije je izni-mne rezultate prof. Ružić sa suradnicima

već prezentirao na nizu vodećih međunarodnih znanstvenih konferencija. Posebno zanimljivom nam se čini izuzetna ak-cija u kojoj se na prijave i uplate za siječanjski ciklus Škole mr-šavljenja izvršene do 31.12.2013. ostvaruje čak 50% popusta.

iWKAN čajGlobalnu popularnost postigao je i poseban proizvod ACZ-a, funkcionalni čaj iWKAN - 100% prirodan metabolički integrator i supresor gladi. Sastavljen prema najboljim suvremenim fitote-rapijskim znanjima i iskustvu dr. Ružića, ovaj čaj uz koji dobiva-

te i njegovu besplatnu dijetu može nabaviti osobno u ACZ-u, naručiti telefonom ili jedno-stavnom i brzom narudžbom na web-stranici http://iwkan.akademskicentarzdravlja.hr/.Za svaki savjet, pomoć ili dodatne informacije o uslugama i proizvodima, Akademski Cen-tar Zdravlja možete posjetiti na adresi Vere Bratonje 28 (Kantrida, ex „Foto Žorž“), te pored istaknute web-stranice i e-maila info@kardioteka.hr kontaktirati telefonom na 051 261-343.

Nar, mogranj ili šipak je tamnocrvena voćka čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Porijeklom je iz Azije, a danas se uzgaja u čitavom Sredozemlju, kao i Sjevernoj Americi. Sazrijeva početkom jeseni, a bere se od rujna do siječnja.

Smatra se da je šipak jedna od prvih kultiviranih voćaka zajed-no s maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g. pr. K.). Tijekom godina predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistične iscjeliteljske osobine, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras.

Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.

Znanost se tek kratko vrijeme bavi razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i ulja koje se dobiva iz sjemenki. Tako je šipak nedavno proglašen su-perjunakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pa-žnje, a ne samo radi profinjenog kiselkasto-slatkog okusa, već i svog doprinosa u održavanju zdravlja.

Istraživanja pokazuju da je bogat antioksidansima, a poveća-na konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog

statusa, usporavanjem gubitka hrskavice, što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.

Sadrži dosta vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vita-mina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij.

Nar sadrži više antioksidansa od brusnice i naranče, a jedan plod ima triput veći antioksidativni potencijal od crnog vina i ze-lenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični.

Gotovo da nema situacije u kojoj šipak, odnosno sok od šipka, nije pokazao svoje ljekovito djelovanje: može pomoći u borbi pro-tiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuje nivo LDL (lošeg) kolesterola, povoljno djeluje kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja zidova krvnih žila. Sok ima antibakterijske i antivirusne osobine, što pomaže očuvanju zuba. Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke. U ekstraktu šipka prona-đen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencija-la u zaštiti od raka kože.

Nar

12

Herman Haller

Zaljubljenik u medicinu i struku koji na prvo mjesto stavlja brigu o pacijentu. I živi viziju novog kompleksa riječkog bolničkog centra.

LaVie Photo studio - Robert Pichler

prof.dr.sc.

13

interview

Možda je najbolje početi ovaj razgovor s Vašim upozore-

njem da je nužno krenuti s izgradnjom nove bolnice jer

je postojeće stanje iznimno loše s obzirom na dotra-

jalost zgrada i uvjete rada. Koliko je situacija zapravo

kritična?

Ravnatelj sam, a sada sanacijski upravitelj, trinaest godina.

Na samom početku moga mandata ministrica zdravstva

bila je prof. dr. Stavljenić-Rukavina i još tada smo razgova-

rali o nužnosti izgradnje objedinjenoga kliničkoga bolničkog

centra na Sušaku, a ta je lokacija bila odabrana kao jedina

moguća. Već je tada bilo potpuno jasno da postojeće zgra-

de ne mogu podnijeti teret suvremene medicine, a razjedi-

njenost tih lokaliteta nije omogućavala suvremen medicin-

ski pristup pacijentu. Prošlo je trinaest godina i nismo baš

puno napravili, stvari se nisu pomaknule, ali

jednako tako moram reći da su i Riječani u

jednom trenutku potpisivali peticiju protiv za-

tvaranja Dječje bolnice na Kantridi, u smislu

neujedinjenog kliničkoga bolničkog centra

na jednom lokalitetu, i samim time pokazali

posve drugu dimenziju shvaćanja, odnosno

određenog utjecaja na daljnje tokove bolnič-

kog zdravstva. U ovom smo se trenutku, i da-

lje ne ulažući, doveli u još goru situaciju nego

što smo bili prije trinaest godina. A moram podsjetiti da je

riječko zdravstvo zadnju bolnicu državnim proračunom fi-

nanciralo 1936., kada se izgradila stara bolnica na Sušaku.

I održavanje naših sustava bilo je iznimno loše. Sada su te

zgrade dotrajale, a sve što je unutra – od zidova, podova,

cijevi, električnih i ostalih materijala, sve što čini cjelinu

bolnice, u lošem je stanju, stalno se otvaraju novi problemi.

Nužnost izgradnje bolnice neupitna je, a vidjet će se kada

će se to moći ostvariti.

Vidite li izlaz iz te pomalo bezizlazne situacije?

Prvo, niti jedna situacija u životu nije bezizlazna, znači,

uvijek postoji izlaz koji je katkad bolan, nije uvijek najzgod-

niji i traži od ljudi iznimne napore. Valja se sjetiti da smo

1991. bili u posve drugim, još gorim uvjetima. Radili smo

u drugačijim okolnostima, mnogi naši ljudi prošli su to,

pružali smo pomoć i radili u puno težim uvjetima, i svjesni

smo do kakvih sve situacija može doći. Ali ako govorimo

o zdravstvu, govorimo o europskom zdravstvu i njegovim

standardima koje pokušavamo ostvariti. A dok se to ne

ostvari, radit ćemo u ovim uvjetima i služit ćemo našim

pacijentima, našim žiteljima koji traže naše usluge, jer oni

ne mogu bez nas. Problem je Rijeke i u tome što su prve

bolnice na udaljenosti većoj od stotinu kilometara – do Pule

ima stotinu kilometara, do Karlovca isto toliko, do Zadra

230, do Zagreba 150 kilometara. Drugim riječima, nemamo

izbora u smislu neke druge bolnice, a stanovništvo koje živi

u ovom kraju naviknuto je na dobar standard koji smo do

sada nastojali pružati, i to ćemo činiti i dalje.

Izgradnja novoga bolničkog kompleksa zasi-

gurno bi puno značila. Smanjili bi se troškovi,

podignuo standard zdravstvenih usluga, ali tko

tu najviše može pomoći, odnosno djelovati?

Političke strukture ili netko drugi?

U ovom trenutku sve je kristalno jasno. Do-

sadašnja je politika svih vlada u ovih trinaest

godina, koliko sam na čelu KBC-a, bila odlu-

ka da se investira u neke druge krajeve Hrvatske, i tako su

se izgradili neki drugi kompleksi i neke druge bolnice, što

u velikim, što u malim gradovima. Je li to bilo potrebno ili

je trebalo izgraditi riječku bolnicu, to ću prepustiti javnosti

pa i povijesti koja će sigurno pokazati pravu istinu. Ali što

se tiče odgovornosti, tu je

isključivo Vlada Republike

Hrvatske. Na prvome mjestu

premijer, na drugome mini-

star zdravlja – to su ljudi koji

nose moralne, materijalne

i ine odgovornosti za KBC

Rijeka. Jer KBC Rijeka je

državna institucija i pripa-

da državi, njezin je vlasnik

Ministarstvo zdravlja, ono

njome i upravlja. Podsjetit ću

da je 2003. premijer Račan

napisao odluku tadašnje

Nužnost izgradnje bolnice neupitna je, a vidjet će sekada će se to moći ostvariti

photo: PIXSELL

Vlade i zadužio tadašnje Ministarstvo zdravstva da preuz-

me aktivnosti oko izgradnje bolnice. Poduzeti su određeni

koraci, ali nedovoljno da bi se krenulo u izgradnju nove

bolnice. Sada se priprema nov pristup, Vlada priprema

javno-privatno partnerstvo i ja se toplo nadam da ćemo

barem tako doći do rješenja. A rješenje je za-

vršiti izgradnju koja teče u tri faze. Dio prve

faze smo završili izgradnjom zgrade hemo-

dijalize, a trenutno se počelo raditi na zgradi

barokomore i stanici za medicinske plinove.

Očekuje se da će ova izgradnja i opremanje

biti gotovi početkom 2015. godine. Slijedi

nam druga i treća faza, a to je zgrada gine-

kologije i dječje bolničke zaštite. Kao druga

faza, i završna treća faza uključuje prvo

rušenje određenog broja postojećih obje-

kata koji su do sada u funkciji i zatim izgradnju centralne

bolničke zgrade za provođenje bolničke medicinske skrbi.

Moram naglasiti da čak i da imamo novaca, ne bi se moglo

napraviti sve odjednom.

Koliko bi realno trebalo vremena da stasa novi klinički bolnički

centar?

Od trenutka kada sve krene, trebat će deset do dvanaest

godina da se izgradnja i opremanje privedu kraju.

Dvije faze po četiri godine i još adaptacija. Ali, kao što kažu

u našem kraju: „Krepat, ma ne molat.“ Prihvatio sam se

mjesta ravnatelja vjerujući da ćemo Rijeci uspjeti donijeti

novu, suvremenu bolnicu.

Kako bi se projekt javnog-privatnog partnerstva u

praksi trebao odvijati?

Pa princip je da privatni partner gradi, kupuje

opremu i održava sustav u određenom vremen-

skom razdoblju. Država mu to plaća tijekom tog

razdoblja, a po završetku ugovora privatni partner

dužan je bolnicu dovesti u prvobitno stanje, kako ju

je zatekao, i potom predati državi.

Komuniciranje na svim razinama sastavni je dio

posla poput Vašeg, pa tako i putem medija. Bilo

je nekih nesuglasica s Novim listom. Možete li si dopustiti

da ne informirate građane i pacijente putem novina koje svi

čitaju?

Novi list je novina koju čita veći dio ljudi u ovom kraju i koje

su kao takve važne za ovaj kraj. Ali te iste novine dale su si za

pravo da me tuže, sude i presuđuju na naslovnicama, pišući o

meni da ne želim liječiti djecu od malignih bolesti. Prvenstve-

no sam liječnik, sve to nije bila istina, pogodilo me, i nakon

tog napisa prekinuo sam kontakt s njima. Naravno, svi moji

suradnici su s njima i dalje surađivali i kada je Novi list htio,

imao je otvorenu suradnju. Ali da se vratimo na moj slučaj.

Radi se jednostavno o uvredi mene kao liječnika. Svoj sam

život posvetio liječenju ljudi i svi koji su imali sa mnom isku-

stvo u liječenju, kao i moji suradnici, znaju kakav je moj odnos

prema pacijentima i znaju pravu istinu, ali takav jedan netočan

i tako uvredljiv napis objavljen u Novom listu nisam mogao

tolerirati. Držim do svoga dostojanstva i mislim da su prešli

zadnju kap pristojnosti i humanosti i do dana današnjeg, što

moram reći, nisu se ispričali. Kada ja pogriješim, dođem i

ispričam se toj osobi, pa čak i javno.

S obzirom na dinamiku života, na brojne obveze i dvije funk-

cije, kako sve to uspijevate?

Odgovor je ljubav prema poslu i onome što čovjek radi, ljubav

prema istini i nesebično davanje. I ne samo ja nego svi koji

rade u zdravstvu. Svi koji rade i daju više nego što je potreb-

no, rade upravo tako.

Koliko bi, po Vama, trebao trajati dan?

Dan je u redu, 24 sata su dovoljna, jedino bi vrijeme spavanja

trebalo bitno skratiti J.

Pitanje je li trebalo izgraditi novu riječku bolnicu prepustit ću javnosti, pa i povijesti

15

Može li sadašnje dopunsko osiguranje biti dovoljno renta-

bilno prema zdravstvu, pogotovo operacijama, boravku u

bolnici i slično, kada do toga dođe?

To je vrlo teško pitanje na koje se ne može odgovoriti u ne-

koliko rečenica. Ali, suštinski, možemo reći da je suvremeni

način liječenja upotrebom suvremenih lijekova, metodologi-

jom, tehnologijom i uz primjenu svega onoga što pacijentu

treba, iznimno skup, a uvođenje takva načina liječenja je

zahtjevno. Trenutačno prema pokazateljima dostupnima

javnosti, ukupno davanje za zdravstvo, ali ne u postocima

nego u apsolutnim brojevima, puno je manje nego što bi

trebalo biti za opseg zdravstvenih usluga koje se pružaju. Da

to pojednostavnimo: mi plaćamo otprilike dvije trećine cijene,

a dobivamo punu uslugu od 100%, što znači

da u ovom trenutku u državnom proračunu,

kroz ono što ljudi izdvajaju za zdravstvo, ne-

dostaje određena količina novaca, a sustav

zdravstva pruža razmjerno visoku razinu

zdravstvene zaštite. Naravno, uvijek ima

prostora za štednju i smanjenje oblika troš-

kova, za što postoji čitav niz mehanizama.

Jedan se upravo provodi i to je objedinjena

nabava, ali ono što je možda najvažnije, to je

okrupnjavanje mjesta gdje će se zdravstvena zaštita pružiti.

To je elementarna metoda pojeftinjenja zdravstvene zaštite,

pri čemu se zbog velike količine usluga osigurava i podiže

kvaliteta. Figurativno rečeno, vrlo je teško imati kvalitetnog

kirurga koji ima dvije određene operacije godišnje u sali koja

ima samo dva pacijenta godišnje. Tako da taj dio u Hrvat-

skoj nije dobro raspoređen. Postoji čitav niz malih bolnica s

velikim kapacitetima ili velikih bolnica koje nemaju dovoljno

kapaciteta ili ih ne koriste. Možemo reći da je sustav u laganoj

dezorganizaciji jer ne postoji jedan element koji bi diktirao

način rada na periferiji koja je prepuštena sama sebi i aktiv-

nostima koje sama provodi. Događa se da u maloj bolnici radi

specijalist s malih opsegom posla, a pritom se koriste veliki

resursi u smislu tehnologije i svega onoga što imaju na ras-

polaganju. To je nešto što se ne može riješiti preko noći, to je

naslijeđe, a i zadnjih se dvadeset godina nije ništa vezano uz

to radilo. Evo jednog jasnog i jednostavnog primjera iz moje

struke. U Hrvatskoj smo pozatvarali izvanbolnička rodilišta

s malim brojem porođaja. Činjenica je da se sada u Europi

zatvaraju rodilišta do tisuću porođaja, pa zamislite samo što

bi se dogodilo u Hrvatskoj kad bismo rekli da se zatvore sva

rodilišta ispod tisuću porođaja. Međutim, to je Italija riješila

prije trideset godina, a mi ne možemo ni dan-danas.

To okrupnjavanje donosi uštede i istovremeno podiže kvalite-

tu rada.

Počekom ovog mjeseca, prema zadnjoj anketi Jutarnjeg lista

i magazina Like, koja je provedena među liječnicima, izabrani

ste u odabrani krug od 215 najboljih hrvatskih liječnika,

odnosno u sam vrh ginekologa. Jeste li znali za to?

Čuo sam, ali nisam vidio.

Ginekologija i porodništvo i dalje su Vaša konstanta, bez obzi-

ra na brojne obveze oko KBC-a i tu se ništa ne mijenja…

Za svoju sam struku iznimno vezan, iako sam na ginekologiji

završio pomalo i stjecajem okolnosti. Ali nisam požalio, zavolio

sam je jako zahvaljujući i svojim šefovima koji su tu ljubav usadili

u mene, prije svega profesoru Pavešiću, profesoru Matejčiću i

profesorici Randić. Na mene su jako utjecali i akademik Ruka-

vina, prof. dr. Jonjić, prof. dr. Kapović, a ne smijem

zaboraviti ni prof. Eberharta koji mi je bio mentor u

mladim danima – sve su to ljudi koji su mi pomogli

na mome putu. Međutim, kada jednom zavolite stru-

ku i predate joj se u potpunosti, za nju živite. Ja sam

prvenstveno ginekolog, liječnik, a ako netko smatra

da mogu raditi i posao sanacijskog upravitelja i ako

zadovoljavam, radit ću i to, ali moj je prvi izbor struka

i posao liječnika.

U Vašoj obitelji ima puno umjetnika – otac poznati slikar,

majka pijanistica, brat pijanist, kćerka Dijana operna pjevačica.

Struka vam je posve drugačija, a i dinamika, temperament.

Kažu da sam ja na mamu J. Malo mi je žao što nemam više

toga umjetničkog dara jer to zasigurno daje potpuno drugu

dimenziju života, možda čak i više zadovoljstva. Ali tu smo gdje

jesmo, a moja je kćerka nastavila tu obiteljsku tradiciju.

U mladosti strastveni motociklist, i danas vozite motor.

Dolazite li još uvijek njime na posao?

Tu i tamo, vrijeme je takvo da se živi punom brzinom, a upravo

ta sprava omogućava da se brže stigne kroz gužvu tamo gdje se

treba stići. Istovremeno, pruža i zadovoljstvo i drži adrenalin na

određenoj razini. Sada više nema prostora za neka „divljanja“,

ali zato su tu elegantne vožnje po Jadranskoj magistrali ili po

cestama u unutrašnjosti.

Uloga obitelji u životu i radu?

U našoj obitelji pokušavamo uskladiti i pomiriti krajnosti – supru-

ga Radojka je mirna, ja sam dinamičan, djeca su opet različita i

u svemu tome tražimo ravnotežu i lijepe trenutke, a to je upravo

umijeće života. To je na neki način i tajna modernog života. Te

obveze i vreva koje nas pritišću, upravo nam omogućavaju da

u takvim, drugačijim trenucima i kombinacijama pozicioniramo

sebe i svoju obitelj i nađemo neko zadovoljstvo.

Malo mi je žao što nemam više umjetničkog dara jer to zasigurno daje potpuno drugu dimenziju života

16

Suradnici i kolege, što od njih očekujete, a što dajete?

To što im dajem trebalo bi njih pitati, ali mislim da u meni imaju

maksimalnu podršku, a funkcioniramo kao obitelj.

I, kao u svakoj obitelji, ima nesporazuma, uspjeha, svega, ali u

konačnici sve se možemo dogovoriti. Trudim se

da im olakšam dosezanje vrhova, naravno kada se

penješ na vrh, onda si na vjetrometini, a možeš lako

i pasti.

Jeste li strog šef?

Mislim da sam iznimno blag šef, samo se na prvi

pogled činim strogim jer galamim, ali sam popust-

ljiv. Zalažem se za red, rad i disciplinu, da sve bude

jasno, da svatko zna svoje obveze i izvršava ih. Sve

volim rješavati javno, a ne iza zatvorenih vrata, tako da svi sve

znaju i da nema nikakvih tajni. Ali to vrijedi i za mene. I meni se

može javno reći ono što se misli ili ako sam nešto pogriješio.

Naravno, trebalo bi i njih pitati, mislim da bi onda istina bila mrvi-

cu drugačija, ali toliko godina smo zajedno i trudimo se da dobro

funkcioniramo.

Kad govorimo u kontekstu KBC-a u kojem ima 3.400 ljudi, to

je puno veći opseg pa je teško sačuvati tu familijarnost, i tu su

odnosi formalniji.

Vidite li se u poslu jednoga dana, u budućnosti, negdje izvan

Rijeke?

Naravno da sam dosad, što se tiče posla, imao prigodu

upoznati i neka druga mjesta, ali ne za duže vrijeme. Dobro

je povremeno negdje otići, dati nešto toj

sredini, ali i napraviti neku usporedbu, da

vidimo gdje smo, i ti su povremeni odlasci

i suradnje više nego dobrodošli. Ali moram

reći da svatko voli živjeti u svome rod-

nom kraju. Najljepše je kada čovjek može

živjeti u rodnome mjestu i tu raditi, dati

nešto tome mjestu i tu dočekati kraj život-

nog puta. Nažalost, neki ljudi to ne mogu

ostvariti, ja se nadam da ću ići upravo tim

putem. I volio bih se u starosti liječiti u novoj riječkoj bolnici.

Možda neke pretrage, ali nadam se da nećete završiti baš u

bolnici…

Svatko prije ili poslije završi u bolnici, to je dio današnjeg

načina života.

• razgovarala Dunja Pavešić

Mislim da sam iznimno blag šef, samo se na prvi pogled činim strogim jer galamim, ali sam popustljiv

17

­DOCEK 2014.“BREZA“ 30.12.(ponedjeljak) - 01.01.(srijeda))DVA POLUPANSIONA SILVESTARSKA VEČERA 1.150 kn

Menu za Silvestrovo:Aperitiv Hladno predjeloKrem juha od vrganja ili goveđa juhaRižoto od vrganja i pohani vrganji3 vrste mesa s domaćim krumpiromSalata miješanaŠtrudla od šumskog voća

CIJENIK SMJEŠTAJA vrijedi do 01.10.2014.

NOĆENJE S DORUČKOM .......................................... 195 knNOĆENJE BEZ DORUČKA ........................................ 150 knNOĆENJE U JEDNOKREVETNOJ SOBI ..... 266 knPOLUPANSIONSKE USLUGE ................................. 290 knUSLUGE PUNOG PANSIONA ................................. 350 knDNEVNI ODMOR .............................................................. 300 knCijene su izražene po osobi i u njih nije uključena boravišna pristojba 6 kn.

CIJENA SILVESTARSKE VEČERE ... 390 knSvaki dodatni polupansion na dan .... 350 knDjeca 50% popusta na smještaj .......... 770 kn

18

maurovizija

Znate kako krene svaki drugi tekst danas: „Znanstvenici na bostonskom sveučilištu otkrili su da...“, ili „Skupina stručnjaka iz Washingtona nakon desetogodišnjeg istra-živanja otkrila je da...“ – uglavnom, znate to. E, tako su otkrili da su muškarci triput veći lažljivci od žena. Triput! Moram priznati da sam ostao k'o pegla kad sam pročitao taj podatak.

Morat ću se učlaniti u neki istraživački tim jer me zanima kakva je to grupa ispitanika u kojoj muškarac u prosjeku laže tri puta na dan, a žena samo jednom. Ja vjerujem da svatko od vas ima ženu koja svakodnevno barem nekoliko puta kada je pitate što joj je kaže: „Dobro sam.“ (Nisam dobro, idiote, zar si slijep?)Znam ja gdje smo mi ulovljeni u laži tih „prosječnih“ triput dnevno. Mi samo govorimo „jesam“.Evo primjera:

Jesi li prošetao psa? – Jesam. (Da, jesam, i mamu i tatu sam jutros spominjao tom tvom dosadnom čupavcu koji kao da ima ugrađen alarm da cmizdri u osam ujutro i pro-budi me dok sanjam kako sam u sendviču između Jessice Albe i Monice Bellucci. Izašao sam ispred zgrade da se pose*e kraj trotoara moleći Boga da nitko od susjeda ne vidi jer mi se želudac okreće rano ujutro onako natašte s

vrećicom u ruci, i u 8:10 sam opet bio u krevetu, ali više nisam sanjao Jessicu i Monicu.)

Jesi li platio račune? – Jesam. (Samo da ne ode na netbanking pa provjeri jer mi se danas ne da slušati pre-davanja.)Jesi li se dogovorio s Ivanom da u petak navečer odemo kod njega i Ane? Već im obećajemo tri mjeseca. – Jesam. (Jesam vraga. Ivan je postao totalni papak otkako je s tom šminkericom koja satima može pričati kako naručuje šminku s eBaya dok ti oduševljeno klimaš glavom, a ova nastavlja s promocijom „cool sjenila“ i onda se ja pitam zašto mi prije spavanja postavljaš pitanja o free shippingu i sličnim glupostima.)Bože, opet su nas pobijedile. Mi ne lažemo. Mi samo odgađamo istinu. Nama se na licu vidi kada lažemo, ne možemo to sakriti. Dok odgovaramo ovo „jesam“, naj-češće gledamo u drugu stranu, tipkamo po daljinskom upravljaču ili mobitelu. A one – one nas gledaju u oči!U redu, priznajem da nam se omakne:- Nisam vidio SMS.- Nisam je pogledao, ma šta ti je?- Nije bilo signala/ostao sam bez baterije, 'bemti smar-tfon!- Evo, sad krećem.

Ali što je to u usporedbi s:- Evo, evo, tu sam. (čujem kako otvara špinu i odlazi pod tuš)

Kako nas varaju?

19

- Ajme, prekrasna si! (i to jedne drugima!)- Divna ti je ta haljina. (k*čko, a ja sam je gledala)- Bilo je na rasprodaji. (da, 90% sniženo)- Ma znaš kako bezveze striper, to je meni degutantno. (Isuse, ti nikad nisi imao tako tvrdu guzicu)

Ovo je bilo o ženama i muškarcima. Pitam se jesu li struč-njaci/skupina istraživača iz Bostona/Washingtona/Orego-na ikad napravili istraživanje koliko lažu političari. Volio bih da se oformi tim najvećih stručnjaka prije izbora u Hrvatskoj. Kakvi bi to rezultati bili! Ne znate? Ja ću vam reći – vrhunski! Prema tim podacima, hrvatski političar u prosjeku vara/laže samo jednom godišnje, i to kad ga nazove mama i kaže: „Sine, nešto šmrcaš, sigurno si pre-hlađen“, a on kaže „Nisam'“, samo zato da se mama ne

brine. U suprotnom, oni su obučeni i dresirani da govore istinu i samo istinu. Dosta o njima. 'Ajmo malo o sebi. O čemu vi najviše lažete?Odgovore pišite na: maurovizija@teklic.hr ili na moj služ-beni FB profil https://www.facebook.com/MauroStaraj

Do tada, pazite da vam ne naraste nos kao Pinokiju, mož-da su stručnjaci iz Bostona odmah negdje iza vas!

Voli vas Mauro O

• Mauro Staraj

Pratite Mauroviziju četvrtkom na portalu www.teklic.hr

Pišite Mauru maurovizija@teklic.hr www.facebook.com/MauroStaraj

20

LUMOback senzor pravilnog držanjaJesu li roditelji (ili nadobudni učitelji tjelesnog) ikada vikali na vas da se ispravite? „Kako se to držiš? Grbu ćeš dobiti! Nos ti je do poda!“, i tako dalje i tako bliže. Pa onda nakon čitabe nekako biste se uspjeli držati uspravno, podsjećati se da morate „držati nos u zraku“. No nakon nekog, obično kratkog, vremena, već bi nos krenuo prema podu, ramena unutra, a kičma u lagani „S“. Kada odrastete situacija nije ništa bolja, vjerojatno pola dana sje-dite na poslu za računalom, ostatak provedete pred TV-om ili nešto tome slično. I vjerojatno vam baš ne pada na pamet držati se uspravno. Možda možete zamoliti kolege na poslu da vam viknu svaki put kada se zgrbite O. Vjerojatno je ipak bolje da se

za svoje držanje pobrinete sami. A za to postoji i elektroničko rje-šenje – LUMOback senzor držanja. Radi se o remenu koji nosite oko pojasa, a bežično je spojen na vaš smartphone (naravno da morate imati smartphone, mislim stvarno). Kada god se počnete grbiti ili vam kralježnica i leđni mišići krenu u neki krivi položaj, pojas će vas laganim vibracijama podsjetiti da se ispravite (nada-mo se da se ne radi o prejakom elektrošoku). Cijena: oko 700 kn. Puno, ali računajte da je to sve za vaše zdravlje.

Automatska šalica-miješalicaPonekad nas male stvari u životu razvesele kao malu djecu. Znate ono kada slučajno primijetite vozača u autu koji stoji na semaforu i kopa nos uvjeren da ga nitko ne vidi? E, pa jedna ta-kva mala stvar mogla bi biti upravo ova šalica koja sama miješa napitak koji u nju stavite – uz pretpostavku da taj napitak treba miješati, no sumnjam da iz šalice pijete običnu vodu. Messless Chocolate Milk Mixing Mug, kako je nazvana, baterijski je po-gonjena i za djecu prikladna šalica s kojom nećete imati prljavih

žlica i prolijevanja napitaka. Na ručki šalice nalazi se gumb čijim pritiskom pokrećete nešto (nije jasno što točno) što počinje mi-ješati sadržaj šalice. Ako ste ikada pokušavali razmiješati kakao u hladnom mlijeku onda znate da bi vam ova spravica mogla dobro doći. Naravno, šalica nije čudotvorna, pa ako ste nespretni po prirodi nema vam pomoći, postoji velika vjerojatnost da ćete ipak nešto proliti.

Nix sustav za prepoznavanje bojaNe, ne radi se o pomagalu za daltoniste iako se možda iz naslova tako čini. Radi se o aparatu koji se spaja na smartphone putem odgovarajuće aplikacije. Veličine je dlana ruke i na sebi ima izu-zetno osjetljiv senzor koji, kada se prisloni na površinu po vašem izboru, točno očitava boju te površine i podatke šalje na vaš tele-fon. Boju ćete dobiti u nekoliko različitih skala, a uz to u aplikaciji možete zabilježiti za što biste koristili tu boju, gdje ste je vidjeli pa čak i dobiti preporuke proizvođača koji u ponudi imaju upravo tu nijansu. E, sada, ako vam ovo zvuči pomalo bedasto, probajte u trgovini bojama prodavaču definirati točnu nijansu zelene boje listova vaše živice oko kuće. Ili probajte pronaći ton ruža za usne koji izgleda baš kao ona crvena haljina koju ste neki dan kupili. Pa čak i kada u trgovini kupujete, recimo, tepih, njegova boja ovisno o rasvjeti može varirati za nekoliko tonova ili nijansi, pa navodno kupite narančasti, a doma vam dođe čudna boja breskve ili nešto tome slično. Ako se više bavite uređenjem doma, ili ste čak pro-fesionalno u tom poslu, Nix bi vam itekako dobro došao. Cijena od 600 kn , ako uzmemo u obzir činjenicu da vam može uštedjeti mnogo vremena, i nije pretjerano velika.

• Ivana Babić

mala čuda tehnike

drž , ne daj

21

Medijski partneri

kupite CD Čakavski bardi do 11. prosinca, sudjelujte u nagradnoj igri i s agencijom RB Travel otputujte na nezaboravno putovanje u Bavarsku i Salzburg.CD s uglazbljenom poezijom bardova naše čakavske besede Kompanjeta, Pavešića i Gervaisa možete pronaći u TIC-u na riječkom Korzu i Adamiću u Opatiji.Putovanje za dvije osobe uključuje prijevoz, polupansione i razgled Nurnberga, Munchena i Salzburga, od 20.12. do 22.12.2013. više na: www.teklic.hr

NAGRADNA IGRA

vode Vas na Adventsko putovanje

Nürnberg, München i Salzburg (20.12-22.12.2013.)

Zbirka itane poez

ije na 3 audio CD-a

i RB travel

www.rb-travel.hr

22

Draga osoba, ugodna vatrica u kaminu, neka simpatična društvena igra i gutljaj dobrog viskija je sve što vam treba za finu, mirnu večer kod kuće. Mi vam preporučamo jedan kamin, društvenu igru i bocu pića. Za dragu osobu pobrinite se sami.

Aqueon kaminIako mnogi od nas u kućama i sta-novima imaju neki drugi oblik gri-janja, centralno na drva, plin, naftu itd., posjedovanje kamina mnogima je želja ili nedosanjani san. Kamini su zapravo sve osim grijaćih tijela (iako im je i zagrijavanje prostorije jedna od funkcija). Oni sobi daju fokusnu točku, služe kao ukras (ili možda ne), daju dašak elegancije i, nevjerojatno, ali istinito, dodaju puno na vrijednost nekretnine. I naravno ne možemo zanemariti sentimentalnu vrijednost

koju kamini imaju kao mjesto okupljanja obitelji u hladnijim peri-odima. U pravilu kamini nisu baš jeftina investicija, pogotovo ako se rade naknadno, ali to su ipak svote koje si možete priuštiti. No dosljedni rubrici i njezinom naslovu predstavljamo jedan koji košta oko 270.000 kuna. Aqueon kamin ekološka opcija je (čak i to) ko-joj ne treba dimnjak. Radi na principu skupljanja vodika (wow) iz obične vode iz slavine koji izgarajući daje plamen. U metafizičkom stilu new age pristupa i oblik kamina je nešto nekonvencionalniji te podsjeća na plamen vatre.

Sidney Mobell MonopolySvi smo barem jednom igrali Monopoly i borili se da baš mi bu-demo banka. Kupovali smo ulice, trgove, hotele, odlazili u zatvor i plaćali kazne. I bilo je zabavno, morate priznati. Monopoly set koji je tema ovog članka vjerojatno i nije nešto što ćete rado dijeliti s prijateljima, gubiti figurice, kućice i kockice bez uzrujavanja, ali eto, neka se nađe. Ovaj Monopoly, naime, košta oko milijun kuna. Pa k'o da je od zlata, reći ćete? I jest – od zlata i dijamanata. Za izra-du je iskorišteno 18-karatno zlato i čak 42 brušena dijamanta za brojčane točkice na kockama. Igra je ukrašena i dragim kamenjem među kojima su i rubini i safiri. Monopoly je igra koja se obično

pripisuje braći Parker iako je zapravo bazirana na patentu Ameri-kanke Elizabeth J. Magie, koja se bavila osmišljavanjem društvenih igara. Nažalost, nije poznato postoji li koji od njezinih prototipova igre. To je nešto što bi zasigurno predstavljalo fantastičnu lovinu za kolekcionare.

Aisla T’Orten whiskey Dobra kapljica zlata vrijedi, a poznati irski viski jedno je od alkohol-nih pića koje je dalo neke od najskupljih primjeraka na svijetu. Tako je recimo Dalmore destilerija pokraj Invernessa prije nekoliko godi-na postavila novi rekord prodavši dvije od tri najskuplje boce viskija na svijetu: Dalmore 64 Trinitas za 800 tisuća kuna po boci. Sada je pak Master of Malt, distributer najfinijih primjeraka ove žestice predstavio bocu viskija koja nije samo najskuplja na svijetu, već je i najstarija. Ovaj je viski otkrio jedan škotski povjesničar i trenutno mu je vrijednost procije-njena na oko pet milijuna kuna. Priča o samom piću koje krasi ovako paprena cijena jako je zanimljiva. Naime, ovaj je 105 godina star viski destiliran 17. veljače 1907. godine u destileriji Aisla T’Orten. Bačva je mijenjala vlasnike dok prije 40-ak godina nije došla u posjed povje-sničara iz Aberdeena, Allieja Sisella. Gospodin Sisell bačvu je prodao tvrtci Master of Malt za neotkrivenu svotu novca. Prva boca punjena je tek 8. ožujka 2011.

Kada nabavite kamin i Monopoly koje smo

predstavili trebat će vam i nešto alkoholno

da dođete k sebi. Najbolje da to bude ova

višemilijunska cuga.

• Emira Brkić

Dragi Vi ...kako potrošiti bogatstvo

23

in out

www.temeljnidohodak.hr

ono malo preostalog razuma

beskrajan štrajk bolničkih liječnika Kpraznovjerno izbjegavanje cijepljenja

unutar i međustranačke borbe...

Rijeka in motion JiPad u nastavi

The International New York Times

Alice Munro

zimske maksi suknje

karirane košulje

kožne jakne

punk & grunge

1940-e

aparatići za kućni elektro-lifting

„open toe“ hulahopke

izložbe u privatnim stanovima

razmjena, trampa

Tina Mihelić

kesteni, maruni, tikve, bundeve

maneštre, juhe, štrudle, buhtle

pidžame & dekice

optimizam J (usprkos svemu)

tragedije imigranata

razbijanje, huškanje, nacionalizam

beskrajne liste čekanja, pacijenti bez pretraga

demoniziranje znanosti

...dok je u Hrvatskoj sve lošije

Rijeka u kojoj se sve zatvara

preteške školske torbe

The International Herald Tribune

najava da više neće pisati

ljetne mini hlačice

crnokošuljaši svih vrsta

dugački mantili

punk ili grunge

1980-e

nož, škare, zavoji, oporavak...

sandale samo ljeti

izložba = galerija

kupovina

nogometna reprezentacija

marunada bez maruna

sorbeti, sladoledi, ledeni čajevi, tiramisu

majice & japanke

pesimizam K (zbog svega)

24

Nit vodilja bila mi je da putovanje bude eg-zotično te da iznenadim Antonelu destinaci-jom. Naime, Antonela do samog dolaska u zračnu luku u Veneciji nije znala kamo pu-tujemo. Ondje je vidjela da na monitoru piše Lanzarote, ali kladio bih se da ni onda nije znala kamo to točno smjestiti.  Lanzarote je vulkanski otok, četvrti je po ve-ličini i ujedno najistočniji otok Kanarskog arhipelaga. Cijeli je otok rezervat biosfere te kao takav pod zaštitom UNESCO-a. Udaljen je oko 170 kilometara od marokanske obale.  Prvo uzbuđenje nastalo je kad smo iz aviona ugledali naš otok s vulkanskim vrhuncima kojima je u cijelosti prekriven. Budući da  je Neno bio „vođa puta“, njegovoj organizaci-ji nije ništa promaklo, pa tako ni rezervacija te najam automobila kojim smo za vrijeme boravka na otoku u sedam dana prešli 800 km i tako zaista uspjeli upoznati Lanzarote u cijelosti. Cijena litre eurosupera 95 na Kanar-skim otocima iznosi 7,20 kn. Povoljne rent a car usluge (mali auto / oko 100 eura / 7 dana s uključenim osiguranjem) nude se na gotovo svakom uglu te ne preporučamo rezervirati vozilo preko ponude Ryanair-a.  

Prvo jutro na otoku odlučili smo iskoristi-ti za posjet mjestu Teguise koje je locirano u unutrašnjosti. Ondje se nedjeljom u ju-tarnjim satima održava naširoko poznat sa-jam. Nadobudno smo krenuli u pohod na svakojake suvenire te usput iskušali talent za cjenkanje.Prodavaču svježih sokova od naranče rekao sam da mu dajem 1,50 eura za čašu (umjesto 2 eura), on je rekao: „No problemo.“ Pružio sam mu novčanicu od pet eura, na što mi je s osmijehom na licu vratio – tri eura! Nakon takvog neuspjeha i dan-danas imam tik na spomen cjenkanja. Tržnica je smještena u starome dijelu grada na glavom trgu i u kamenim uličicama. Ni-smo bili pretjerano oduševljeni raznovrsno-šću ponude autohtonih proizvoda, ali ono što se isplati kupiti su proizvodi Aloe vere, koja se na otoku i uzgaja. Jednu je proda-vačicu zanimalo odakle dolazimo te je na spomen „Croatie“ odvratila kako je to po-pularno, ali i skupo odredište. Engleski jezik većina mještana ne govori pa je Antonelin španjolski iz sapunica pomiješan s talijan-skim bio izvrstan recept za sporazumijevanje. 

na putovanju

Pho

to: M

auro

Grl

OtOk LANZAROTE

Lago Verde

Pogled s litice na Famaru

Los Hervideros

Napisali, fotografirali i uživali: Antonela Malis & Neno Pavinčić

25

Bio sam uporan s engleskim i svaki put kada bih u hotelu zamolio za još malo vode, ko-nobarica bi za naš stol donosila bokal crnog vina.Sljedećeg sam je dana zamolio za malo ma-slinovog ulja, ali opet smo dobili crno vino. Sve dane istraživanja otoka nismo se mogli načuditi čarobnoj sivoj površini zemlje ko-jom je cijeli Lanzarote prekriven. Zelenila ima u malim količinama, dok poznate nam smeđe boje zemlje uopće nema. Sva ta siva boja i spaljeni krajolici odaju dojam čistoće koji nas je nekoliko puta mamio da zausta-vimo auto te se počnemo valjati po pijesku. S druge pak strane, takav apokaliptični kraj-obraz na kojem se vide izrovane stijene, kra-teri te urušeno tlo izaziva strahopoštovanje te pokazuje svu silu i snagu prirode kao i nemoć čovjeka pred istom. Lavom je bilo prekriveno oko 23% površine otoka te je i danas u pot-punosti sačuvan takav krajobraz u kojem se može uživati tijekom posjete Nacionalnom parku Timfanaya. Unutar parka postoji jed-na asfaltirana cestica, široka taman toliko da se autobus provuče, dok je ostatak terena po-kriven vulkanskim kraterima te posljedicama vulkanske erupcije i razaranja. U  nešto  sjevernijem  dijelu  smjesti-le  su  se  druge  dvije  turističke  atrakci-je  vezane  uz  vulkanske  erupcije  –  Jame-os del Agua i Cueva de los Verdes.Los Jameos del Agua dio je duge podzemne cijevi koja je nastala od lave nakon velike erupcije vulkana Corone otprije 3000 go-dina. Dio je golemog vulkanskog pećinskog

sustava Atlantida koji obuhvaća i najveći po-topljeni vulkanski tunel na svijetu. Unutar špilje nalazi se prirodno jezero koje je pove-zano s morem. Godine 1965. César Man-rique, lokalni umjetnik, odlučio je oblikovati postojeću cijev lave ispunjenu pećinama i šupljinama koje su nastale na mjestima gdje su se urušili dijelovi vulkanskog krova. Otoč-na vlada je 1968. otvorila spomenutu loka-ciju kao niz jedinstvenih zabavnih mjesta, a projekt je naposljetku dovršen 1987. godine izgradnjom veličanstvenog „prirodnog” au-ditorija s kapacitetom od 600 mjesta. Stube će vas odvesti do neobičnog podzemnog re-storana s plesnim podijem i barom, a stotinu metara dugačka staza vodi do ogromne špilje. Staza prelazi kristalno jasnu, slanu i plimnu lagunu u kojoj živi rijetka vrsta gotovo slije-pog endemskog albino raka imena jameito. Na krajnjem dijelu špilje izranja veličanstven podzemni auditorij. Slavan po izvrsnoj aku-stici, redovito se koristi za koncerte i izvedbe. Cueva de los Verdes („zelene špilje“) također pripada sustavu podzemnih tunela dugačkih šest kilometara. Ruta duga oko dva kilome-tra otvorena je za posjetitelje, a razgledavanje traje otprilike sat vremena. Najniža točka do koje smo se spustili u utrobu zemlje bila je 50 metara i u obliku je manje koncertne dvora-ne u kojoj je smješten i klavir za akustične koncertne izvedbe. Špilja je u potpunosti bez vlage te bez stalaktita i stalagmita koje smo navikli vidjeti u sličnim pećinama.  Nekada su lokalni stanovnici koristili podzemne tu-nele-špilje kako bi se zaštitili od gusara.

Los Hervideros

Plaža Famara

26

Na jugozapadnome dijelu otoka smjestilo se malo ribarsko mjesto El Golfo u kojem smo se počastili vrhunskom ribom sa žara te mladim krumpirom pripremljenim u kori i zapečenim u krupnoj soli. Sve to zalili smo bijelim vinom iz njihove vinske regije La Ge-rie, a jedino što je ometalo ovu idilu u blizini Atlantika bio je jak vjetar s oceana.Koliko atraktivan i ugodan može biti crni pijesak dokazuje uvala El Golfo. Ondje, nedaleko od istoimenog ribarskog mjesta, nalazi se uronjen vulkanski krater, upravo usred smaragdnozelene lagune Lago Verde čiju boju određuju alge koje ondje obitavaju. Iako je kupanje zabranjeno, nismo odoljeli a da u Atlantik ne umočimo barem noge.Par kilometara dalje, nikako ne bi trebalo propustiti razgledati strmu i stjenovitu sivu obalu sa središnjom atrakcijom pod imenom Los Hervideros. Iako nije bila plima niti pun mjesec, svejedno smo osjetili moć atlant-skih valova koji su svojom silinom udarali o stvrdnute stijene lave i tako kroz godine oblikovali fascinantne oblike koji dokazuju kako je priroda vrhunska umjetnica. Ljudska je ruka iznad strmih i oštrih litica ugnijezdila balkone na kojima se možete ovjekovječiti fotografijom. Za razliku od Verone, eventu-alni Romeo ispod ovog balkona prije no što bi izrekao i jedno slovo, nestao bi u vječnoj igri valova, vjetra i stijena.

Blistav i čist snježnobijeli pijesak, kristalno čist ocean, moćna voda uokvirena jednako moćnim vulkanskim stijenama stvaraju uva-le Playas de Papagayo, koje su širom otoka Lanzarote poznate po najljepšim i najupe-čatljivijim plažama. Još jedna plaža na otoku ističe se svojom ljepotom, ali i veličinom – Famara. Četiri su kilometra dovoljna da po-nese titulu najduže plaže na otoku poznate i kao raj za surfere koji je smješten podno 671 metar visoke litice. Za one željne planinarenja i pogleda od ko-jih zastaje dah bit će zanimljiv sjeverni dio otoka s najvišim vrhom (671 metar). U tom dijelu s pogledom prema oceanu sagrađen je i vidikovac Mirador del Rio smješten na 475 m visine. Mi avanturisti istraživačkog duha zaobišli smo ulaz u vidikovac, uštedjeli pet eura po osobi, te se našli na bunkeru 30-ak metara iznad samog vidikovca praćeni začu-đenim i pomalo ljubomornim pogledima tu-rista koje smo gledali svisoka. S tog se mjesta pruža spektakularan pogled na otok La Gra-ciosu na kojem je, prema legendi, sakriveno gusarsko blago.Na ovom čarobnom otoku lunarnog krajoli-ka u nekoliko smo navrata u skrivenim vala-ma pješčanih plaža te na vrhovima stijena su-sretali mladence turiste iz cijelog svijeta, koji su ovamo doputovali s cijelim timom radi profesionalne izrade vjenčanog foto-albuma.

Za ljubitelje botanike kao stvorena je atrak-cija Jardin de Cactus smještena blizu mjesta Guatiza. Ovo je svojevrstan veliki park 1400 različitih kaktusa iz cijeloga svijeta.Lanzarote je španjolski otok, ali zahvaljujući potvrđenoj samostalnosti, kao autonomna regija uživa status zone slobodne trgovine. Ljubitelji povoljne kupovine oduševit će se veoma povoljnim cijenama vrhunskih par-fema, baš kao i ljubitelji kvalitetne kapljice, koji će svoje omiljene žestice moći nabaviti po više nego povoljnim cijenama.Za Lanzarote mještani vole reći da je koli-jevka malvazije. U središnjem dijelu otoka, na površini od 52 kvadratna kilometra, smje-stila se poznata vinska regija La Geria. 75% svih vina na otoku proizvodi se od malvazije i prvi u Europi vrše berbu grožđa. Ovdje se smjestila i najstarija vinarija na Kanarima, vinarija El Grifo, osnovana daleke 1775. go-dine. U La Geriji smo po prvi put u životu vidjeli potpuno drugačije vinograde i trsove od nama dotad znanih. U izdubljenim rupa-ma dubokima oko pola metra te okruženim suhozidom na crni vulkanski pijesak polože-ni su trsovi koji rastu na zemlji jer zbog vje-tra drukčije i ne mogu opstati, a jedina voda koju loza dobiva je jutarnja rosa. U jednom lokalnom domaćinstvu opustili smo se u ugodnom društvu domaćice Rose s kojom je Antonela brzo pronašla zajednički „vinski“

na putovanju

La Geria

27

jezik dok sam ja kratio vrijeme s lokalnim momcima ispijajući njihovo stvarno izvrsno vino. Čaša vina – jedan euro.U kratkom razgovoru s gospođom Rosom uspjela sam saznati malo više o socijalnoj si-tuaciji na otoku. Prosječna je plaća oko 800 eura. Na otoku nema fakulteta, tako da se mladi školuju na Gran Canariji. Novi se ho-teli više neće graditi kako bi se spriječilo zaga-đivanje i masovni turizam. Mladi uglavnom odlaze – Rosa kaže kako ih je stisla kriza, ali ona ipak želi živjeti život, a ne živjeti zbog trabajo (posla).Playa Blanca, Costa Teguise, Puerto del Car-men svakako su mjesta u kojima ćete osjeti-ti bogatstvo gastronomije i pravu turističku atmosferu, posebice    u večernjim satima, a nas se  svojim venecijanskim šarmom dojmila i Marina Rubicon.Na otoku zaista vode računa da gost stalno ima neku zanimaciju, pa makar to bilo i hra-njenje cipli ispod terase restorana dok čekate svoju večeru. Vi se malo zabavite, nahranite

njihove ribice, zaboravite koliko čekate – i svi zadovoljni!Bez obzira na to jeste li avanturistički tip, pa želite otkriti svaki pedalj ovog pomalo sve-mirskog krajolika, ili ćete se možda odlučiti za potpuni odmor bez paljenja automobila u nekom od vrhunskih hotela koji će vam pružiti sav mogući komfor i sadržaj, nećete ostati oštećeni. Napuštajući Lanzarote u ra-nim jutarnjim satima već smo počeli maštati o čistom zraku i ugodnoj klimi s malo pada-lina, čarobnom ambijentu nestvarnog krajo-lika, plodovima mora iz oceanskih dubina, te zlatnoj vinskoj kapljici dok se u pozadini čuje zvuk timple, instrumenta koji se izrađuje u mjestu Teguise i jedan je od zaštitnih znakova otoka.Maštu smo doživjeli. Doživite je i vi – na oto-ku Lanzarote!

• Antonela & NenoJardin de Cactus

28

JupiterMedicinsko estetski centar

Rijeka, Trg Republike 2/4dr. Avelina Kašelić-Kraljević

Tel. +385 91 2444 607www.jupiter-estetika.com.hr

Jupiter Centar facebook

beauty

nano-tehnologije koja se posebnim aplikatorom nanosi u kožu i potkožno tkivo omogućuje nam da budemo izrazito učinko-viti u tretmanima koje nudimo. Kozmetika na bazi nano-teh-nologije koju koristimo dizajnirana je u prestižnom talijanskom laboratoriju, bez parabena je i pogodna je za različite tipove i pronlematike kože, sadrži matične stanice biljaka i formulaciju hijaluronske kiseline najnovije generacije,  a kreirana je kako bi radila u potpunoj sinergiji s AMI Oxy Pro Age uređajem.

HYDRA EXTREME – tretmani hidratacijeTretmani čistim kisikom i Hydra Extreme kozmetička linija po-moći će očuvati jedan od najvažnijih izvora ljepote i kvalitete kože – vodu. Zahvaljujući nano česticama i kisiku aktivne tvari iz kozmetike apsorbiraju se duboko u kožu i osiguravaju dugo-trajnu intenzivnu hidrataciju. Koža postaje glatka, kompaktna i elastična.

AGE REPAIR – tretmani protiv starenja kože s hijaluronskom kise-linomAge repair formula u kombinaciji s dermoinfuzijom čistog kisika pruža potpun anti-aging tretman koži lica i uklanja najvidljivije tragove starenja – bore, mrlje na koži i opuštenu kožu. Rezultat je zdrava koža mladolikog izgleda smanjenih bora i mrlja.

DEFENCE SYSTEM – tretmani osjetljive kože sklone crvenilu i kuperoziTretman koji liječi osjetljivu kožu sklonu crvenilu i kuperozi. Ovaj tip kože posebno je osjetljiv na agresivne proizvode i vanjske utjecaje. Sinergija aktivnih sastojaka nano-kozmetike i čistog kisika jača kapilare i djeluje antikuperozno i umirujuće. Ostali sastojci (matične stanice biljaka, hijaluronska kiselina, aloe vera, vitamini...) hidratiziraju kožu, potiču procese obnav-ljanja tkiva i čine kožu mekom i baršunastom.

PERFECT SKIN – tretmani nečiste kože i akniČisti kisik djeluje na bakterije i  daje veliki doprinos u nestaja-nju i liječenju akni, a aktivni sastojci nano kozmetike čiste kožu i reguliraju prekomjerno izlučivanje sebuma te potiču obnovu stanica.

ACTIVE LIGHT – tretmani kože sklone hiperpigmentaciji i mrljamaSinergija kisika i aktivnih sastojaka nano-kozmetike smanjuje mrlje na koži koja postaje prozračna, svijetla i blistava. Postižu se vidljivi i dugotrajni rezultati.

ŠTO JE FACEUP?

NARUČITE SVOJ TRETMAN ODMAH NA BROJ 091 2444 607ISKORISTITE POPUSTE NA PAKETE TRETMANA

Naša koža izložena je mnogim štetnim utjecajima. Za zaštitu od njih služi joj između ostalog njezin rožnati sloj. Ipak, mrtve sta-nice potrebno je redovito uklanjati kako bi koža dobila svježiji izgled, ali što je još važnije na taj način omogućavamo njezino obnavljanje i stvaranje novih stanica. Kažemo da se koža rege-nerira. Postoje i različita stanja oštećenosti kože izazvana akna-ma, vanjskim ozljedama ili zahvatima nakon kojih ostaju ožiljci, pigmentacije kože kao što su tzv. staračke ili sunčane pjege, finije ili dublje bore.Sva ta stanja mogu se ovisno o svom intenzitetu uklanjati ili ublažiti tretmanima koji djeluju abrazivno tj. uklanjaju odumr-le stanice i potiču regeneraciju kože. Face-up jedini na svijetu, zahvaljujući svojoj patentiranoj tehnologiji istovremeno kombi-nira učinke abrazije i mikromasaže.U medicinsko estetskom centru Jupiter potrudili smo se da Vam ponudimo aparat nove generacije koji svojim djelovanjem nudi i više od toga! Face Up - nova generacija mikrodermoabrazije.

TRETMANI KISIKOM ZA SVJEŽINU I MLADOST LICAU tretmanima kisikom koristimo Oxy Pro Age uređaj – najnapred-niji sistem dermoinfuzije kisika za tretmane oksigenacije i rege-neracije kože lica i tijela. Tretmani kisikom izrazito su učinkoviti i potpuno neinvazivni, a omogućuju tretiranje najčešćih proble-ma kože. Usput se povećava i mikrocirkulacija kože i ona postaje dugotrajno prozračna. Rezultati tretmana kisikom vidljivi su već nakon prvog tretmana. Kisik u kombinaciji s kozmetikom na bazi

2011. i 2012. NAGRADE ZA NAJBOLJI NEINVAZIVNI TRETMAN OBLIKOVANJA TIJELA! AESTETIC AWARDS NA KONGRESU ESTETSKE

MEDICINE U LAS VEGASU

Med Contour

29

Adventšaren i sladak...

photo: PIXSELL

metropolitana

30

DOBRA VOLJA IMA IME „CIPELE 46“Priča o humanitarnoj Facebook stranici „Cipele 46“ jedna je od onih koje me tjeraju da i dalje vjerujem u bajke. Ako ne znate što su Cipele 46, dovoljno je reći da imaju gotovo 22 tisuće FB-članova, a od pokretanja prije samo deset mjeseci usrećili su, odjenuli i nahranili stotine siromaš-nih i ostavljenih. A ničega od toga ne bi bilo bez 35-godišnje profesorice hrvatskog jezika Silvije Novak i njezine genijalne ideje, koja se izrodila jednog sivog zagrebačkog jutra. „Išla sam na posao, bio je grozan snijeg. Na tramvajskoj stanici bio je zalijepljen rukom ispisan oglas u kojem siromašan čovjek moli da mu netko donira cipele broja 46. Srce mi se slomilo. Pitaš se kako je to moguće. Pomislila sam, kvragu i život, i sve, i cijeli svijet. Činilo mi se da sam ja puna problema, a drugi su u mnogo težim situacijama. Posramila sam se kukanja i nazvala tatu da provjerim ima li cipele tog broja. Budući da ih nije imao, stavila sam fotografiju oglasa na Facebook. Nisam mogla vjerovati koliko se ljudi javilo koji su nam htjeli pomoći, i to u samo nekoliko sati“, priča zagrebačka humani-tarka. Lavinu dobre volje koje se zakotrljala više ništa nije moglo zausta-viti. U samo dva dana oglas je podijeljen više od dvije tisuće puta, gos-podin Z. dobio je nekoliko parova traženih cipela 46 i još mnogo odjeće, od čega je dio proslijedio dalje. Na Silvijinu plemenitu inicijativu odmah su se zalijepile i njezine dvije prijateljice, Andreja i Verica. Tri hrabre žene danas svakodnevno objave poneki oglas, a ljudi koji žele pomoći masov-

no im se javljaju. Mnogo je priča koje bi mogle izdvojiti: od kćeri koja je za majku u terminalnoj fazi raka pluća tražila bocu s kisikom, pa im ju je dostavio dobročinitelj iz Osijeka, do samohranog oca koji je Uskrs dočekao sa šest kuna za blagdansku trpezu, pa su mu prikupili 12 vreća hrane. Sjetite se da je dobro činiti dobro i posjetite stranice cipele46.org; sigurno imate nešto čime ćete usrećiti siromašnije od sebe.

ŠAREN, BUČAN I VESEO ADVENT!Još malo pa – advent! Ovaj zagrebački baš je poseban, šaren, bučan i veseo. Od tradicije gradonačelnika Bandića koji više od deset godina ne propušta zapaliti nijednu adventsku svijeću na zdencu Manduševac, do jazza na Cvjetnom trgu i omamljujućih kobasica u drvenim kućicama kroz Bogovićevu. No posebna atrakcija za zimske zagrebačke goste ipak je advent na Zrinjevcu. Kroz aleju platana stiže se do starog glazbenog paviljona koji publiku ostavlja bez daha. Glazbene poslastice, božićni klasici i valceri, pomno odabrana glazba za dame i gospodu razlozi su za-što se svakog adventa rado vraćamo Zrinjevcu, tom najljepšem i najbaj-kovitijem zagrebačkom parku. Ovog prosinca unikatne božićne suvenire prodavat će odabrani umjetnici, a uživat će se i u zaboravljenim zagrebač-kim specijalitetima, krpicama sa zeljem, jabukama u šlafroku, zapečenim štruklama, toploj čokoladi i kuhanom vinu s cimetom. U prosincu je

metropolitana

Prijestolnica kravate !

ZAGREBNAJBOLJA

DESTINACIJA

NA KONTINENTU!

Zagreb u 2013. godini iz mjeseca u mjesec, očekiva-no i zasluženo, obara turističke rekorde. Trud i pro-jekte Turističke zajednice grada Zagreba prepoznaje i svijet, čemu svjedoči više od 35 priznanja i nagrada koje smo osvojili. Tako smo ove godine osvojili na-gradu „Meetings star“ kao najbolja kongresna de-stinacija jugoistočne Europe. Osim toga, na sajmu KOTFA (Korean Travel Fair) u Seulu, Turistička za-jednica grada Zagreba osvojila je nagradu „The Best Tourism Publicity Award“ za najbolju pojavnost na spomenutom sajmu, a nizozemski blog Steden-tripper.com objavio je listu 10 europskih gradova s najboljim restoranima. Na toj se listi našao Zagreb na drugom mjestu, odmah iza Krakova, ostavivši iza sebe gradove kao što su: Istanbul, Porto, Riga ,Tallinn, Atena, Budimpešta i mnogi drugi. Na nedavno završenim Danima hrvatskog turizma, Zagrebu je u različitim kategorijama dodijeljeno čak 9 priznanja u sklopu akcije „Turistički cvijet - kvali-

teta za Hrvatsku“, koju organiziraju HRT, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica. Najvrednije priznanje – ono za najbolju destinaciju na kontinentu – Zagreb je osvojio u oštroj konku-renciji s Plitvičkim jezerima te Samoborom. Zagreb ovdje, naravno, neće stati. Pred nama je Advent u Zagrebu koji je posljednjih godina pri-rastao srcu ne samo ljubiteljima zime, već i svi-ma željnima tople atmosfere i dobrog provoda. A nakon Adventa, u 2014. godini očekuje nas dug popis događanja koja će se u Zagrebu održavati, a koja sva dokazuju da grad živi doista dinamič-no. Mnoge kulturne i sportske priredbe, tradicija koja se isprepliće sa suvremenim životom, izložbe renomiranih umjetnika, koncerti najpoznatijih svjetskih zvijezda, sve bogatija gastronomska i tr-govačka ponuda... grad koji ste i do sada voljeli iz dana u dan dobiva sve ljepše i privlačnije lice te vas srdačno dočekuje.

31

nezaobilazno i „Fuliranje kod uspinjače“, program koji nas vraća u jedne od najljepših godina u povijesti Zagreba: tridesete. Sva osjetila, najavljuju organizatori, bit će podražena duhom tridesetih godina prošlog stoljeća, s gosponom Fulirom u glavnoj ulozi. Tomićeva ulica podno uspinjače postat će mali interaktivni muzej toga doba i ako vas u predbožićnim danima put nanese u metropolu, želimo vas vidjeti ovdje. Kuhano vino teći će u potocima, bit će vam toplo i lijepo.

ZVJEZDAČE DOMAĆE...Na ovim stranicama volimo najaviti zagrebačke koncerte stranih zvijezda, ali ovog puta prednost dajemo domaćim uzdanicama. Razlog je veliki povratnički koncert Pips, Chips&Videoclipsa u Tvornici 9. prosinca, na kojem službeno predstavljaju svoj zadnji album „Walt“. Već me neko vri-jeme prijatelji mole da poslušam album i da mu dam šansu, iako znaju da ne „zarezujem“ baš Ripperov izričaj. Pristao sam teška srca, a rezultat preslušavanja je, priznajem, ovaj: „Walt“ mi se potpuno uvukao pod kožu! Dobro je primijetio jedan glazbeni kritičar kada je rekao da se Pipsi vra-ćaju na Zemlju da se suoče s krizom srednjih godina kod metropolitanske poštene inteligencije koja ne zna što bi sama sa sobom. Tvornici neki zamjeraju što je zona bez pušenja (kakav je to rock koncert bez plahte od

duhanskog dima?), ali je u ovom trenutku najbolje mjesto za bend koji bi ipak teško napunio Dom sportova.

VOJKO ŠILJAK DORUČKUJE S AUTORIMAZa kraj, mala preporuka za čitanje. Legendarni novinar hrvatskog radija i televizije Vojo Šiljak upravo je izdao knjigu „Doručak s autorom“. U njoj je objedinio 20 razgovora koje je na pulskom sajmu knjige vodio s vrhun-skim intelektualcima, piscima, filmašima, kazalištarcima... Kako oduvijek voli renomirane i jake sugovornike, na razgovor je priveo i veličine poput Orhana Pamuka i Umberta Eca. Šiljkova knjiga na 360 stranica bogata je riznica šarmantno, duhovito prezentiranih znanja i iskustava, mudrih razmišljanja, raznoraznih kritičkih promišljanja i duhovitih zapažanja o mnogim temama iz kulture i života općenito, o prijelomnim događajima i znamenitim ljudima, o Hrvatskoj i Europi, prošlosti, sadašnjosti i bu-dućnosti. Svi koji znaju Šiljkov pitki stil, po kojemu ga pamtimo s radija i televizije, rado će uroniti u ovo štivo. Taman za hladne zimske dane, ušuškati se pod dekicu i uživati čitajući.

• Toni Matejaš

32

Prvi jutarnji ritual:

Ana: Otkad sam postala majka Darian diktira moje rituale tako da su oni vrlo promjenjivi. Osim kada sam na putu, tada prvo skačem pod mlako-hladan tuš te istovremeno stavljam LUSH masku od čokolade na lice koju koristim godinama i spremam ili naručujem kavu.

Mario: Svako jutro je buđenje uz poljupce mojoj maloj princezi Vanni, pa kavica s dragim prijateljima i ostale obaveze.

Tajna dobrog izgleda i energije:

Ana: Dovoljno sna, umjerenost u jelu i piću, kontinuirana

fizička rekreacija, a sve to uz osmijeh na licu.

Mario: Umjerenost u hrani (povremene fizičke aktivnosti) i

što manje stresa.

Male tajne svojeg životnog stila otkrili su nam

Ana i Mario Rucnerglazbenici, sestra i brat

boudoir

Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebio/la:

Ana: Nikad ne reci nikad.

Mario: Masku za lice.

Ne mogu bez...

Ana: Mogu!

Mario: Svog dvonožnog ljubi-

mca! Z900 Kawasaki.

Mala povremena zadovoljstva:

Ana: Odlazak duboko u šumu.

Mario: Druženja s dragim ljudima.

32

photo: PIXSELL

33

Što uvijek nosim u torbi:Ana: Balzam za usta, sunčane naočale i ključ od stana.

Mario: Ne nosim torbu.

Najnovije otkriće: Ana: Naučila sam slušati i oglušiti se istovremeno. To je uspjeh.

Mario: Život je izazov.

Preporuka za obaveznu lektiru:Ana: Zlatko Krilić – Čudnovata istina

Mario: Winnetou Karla Maya.

Preporuka za dobru glazbu:Ana: Sebastian Ingrosso – Reload. Sjajan video i glazba.

Mario: Vivaldi – Četiri godišnja doba.

Najdraže mjesto na svijetu:Ana: Obiteljski vinograd.

Mario: Obiteljska kuća na otoku Braču.

Najdraži mirisi:Ana: Chloé.

Mario: Jutarnji miris šume.

Idealna ljepota:Ana: Ona unutarnja.

Mario: Unutarnja ljepota duše.

Moj moto: Ana: Samo je jedan život, živim ga!

Mario: Smijeh je lijek.

Poznati shopping centar Tower Center Rijeka u subotu 23. stu-denog 2013. bogatim će glazbeno-modnim programom obilježiti svojih sedam godina uspješnog djelovanja. Za svečani i slavljenički ugođaj, Tower je ove godine odlučio nagraditi svoje kupce eksklu-zivnim glazbenim nastupom dvaju kvalitetnih ženskih glasova. Vanda Winter i Sementa Rajhard, glavne glumice popularne do-maće televizijske serije „Stella“, koja se prikazuje na Novoj TV i pri-tom obara sve rekorde gledanosti, održat će tom prigodom za sve posjetitelje svoj prvi zajednički koncert. Na njihovom glazbenom repertoaru pronaći će se prepjevi poznatih domaćih hitova koje su do sada Vanda i Sementa izvodile isključivo u seriji.

Uz očekivanu veliku rođendansku tortu, bezalkoholne koktele i kolačiće, Tower Center Rijeka tradicionalno i ove godine na svoje shopping katove dovodi i poznata hrvatska dizajnerska imena.

Modni dvojac LINK, iza kojeg stoje imena Zoran Mrvoš i Ogi Antu-nac, za rođendansku će večer modele odjenuti u najnoviji asorti-man proizvoda iz kolekcije brendova koji se nalaze u Tower Cen-tru Rijeka. Vrhunac ovog modnog događaja bit će i revija njihovih zajedničkih modela iz nove jesenske kolekcije koju su prikazali na ovogodišnjem Fashion.hr-u.

Veliko najavljeno slavlje na Pećinama bit će prigoda za dobru zaba-vu, ugodno druženje za sve generacije, te osvajanje rođendanskih popusta i bogatih nagrada.Vidimo se na najboljem rođendanskom partyju!Tower Center Rijeka čeka i vas, u subotu 23.11.2013. od 18 sati!

Prvi zajednički koncert Vande Winter i Semente Rajhard, glavnih glumica serije „Stella“, te snažna imena modne scene, Zoran Mrvoš i Ogi Antunac, obilježit će veliko rođendansko slavlje

slavi 7. rođendan

Vanda Winter Sementa Rajhard

Pho

to: a

rhiv

a N

ova

TV

34

Mnoge se djevojke na početku svoje karijere osim s poslovnim izazovima moraju boriti i s onim modnim, primjerenim njihovom novom radnom mjestu. Bilo da tek počinjete svoje dane provoditi u uredu ili već ima-te godine radnog staža, teško se oduprijeti osjeća-ju da je upravo odjeća koju nosimo na poslu često naš najveći modni izazov. Osim ako niste na radnom mjestu gdje je dress code strogo propisan, ili ste pak jedna od rijetkih sretnica koje si mogu priuštiti pot-punu slobodu u odijevanju na poslu, složiti tjedno najmanje pet primjerenih odjevnih kombinacija često nam zadaje brige. Uvriježena modna pravila za radno mjesto su svima više-manje poznata. Odjeća ne smije biti preizazovna ni previše upadljiva. Boje ne smiju biti preintenzivne, štikle ne smiju biti previsoke, a nakit preblještav. Uza sve te zabrane, mnoge se dame s pravom pitaju: a gdje je tu zadovoljstvo koje nam pru-ža slaganje modnih, ali poslovno prihvatljivih, kombi-nacija u kojima ipak na kraju provodimo najveći dio dana, ali i tjedna? S početkom radnog staža ne mora nužno završiti naše uživanje u odijevanju. Dapače, prava je umjetnost uz zadovoljavanje pravila odjenuti se i u trendu. Mora se priznati i da su mnogi dizajneri počeli sve više pažnje pridavati upravo takvom profilu modne publike, koja za velike modne eksperimente nije zainteresirana, ali se isto tako ne želi odreći vese-lja koje nam pruža moda. Tako je veliki modni trend ove sezone upravo pencil kroj suknje, koji je idealan za vaš poslovni look. Dužina ispod koljena zadovo-ljit će pravila poslovnog odijevanja, ali će isto tako uz pravilno odabrane dodatke biti savršeno trendi ko-mad i za after work druženja s kolegama/icama.

U trendu na radnom mjestu

trend

35PRESS

Isto tako, nitko vam neće zamjeriti ako jedan od klasika poslovnog odijevanja, žensko odijelo, ove sezone nabavite u popularnoj boji ciklame ili kraljevski plavoj. Naime, uz strogi kroj hlača i sa-koa, boja će donijeti malo živosti u vaš izgled, a opet neće prekršiti pravila po-slovnog odijevanja. Također, ove sezo-ne popularna srednja visina potpetice, takozvana kitten heal, bit će idealna za duge dane u uredu. Učinit će da se osjećate samouvjerenije, a neće vas sputavati u obavljanju svakodnevnog posla. Umjesto upadljivog nakita, ko-šulje koje nosite u radno vrijeme ove sezone možete osvježiti i dalje popu-larnim ukrasnim kragnicama, koje su ove sezone maštovitije nego ikada, pa ih se može pronaći i u kombinaciji sa šarenim kristalićima, rokerskim zako-vicama ili s kožnim dodacima. Upra-vo su takvi modni dodaci ono što i u ozbiljnom poslovnom okruženju može iskazati vaš osobni stil. Tek jedan de-talj koji možda inicijalno ne pripada u klasično poslovno odijevanje vama može pomoći da se osjećate ugodni-je na radnom mjestu. Ono s čime ipak ne bi trebalo eksperimentirati na rad-nome mjestu su jeans, tenisice (koliko god one bile popularne i ove sezone), kao ni napadni životinjski uzorci ili bilo što što bi vašim kolegama, poslovnim partnerima ili klijentima moglo odvlačiti pažnju od vaših poslovnih ideja i rezul-tata. Vaš modni izričaj na poslu može biti samo dodatan plus u ostvarivanju vaših poslovnih planova, i kao u gra-đenju karijere, i poslovni stil gradite promišljeno i uz veliku dozu osobno-sti, ali pritom se ne odričući veselja koje donosi moda. Zadovoljstvo do-bro složenom modnom kombinacijom duge radne sate u uredu učinit će vam ugodnijima.

• Nina Goleš

36

mlad, ali uspješan

Industrijski dizajn, poput mnogih drugih zvanja, zahtijeva stručnost i iskustvo kakvo rijetki posjeduju odmah po zavr-šetku studija. Ipak, danas ćemo vam predstaviti dizajnera koji ima samo 29 godina, a već je planetarno popularan i može se pohvaliti mnoštvom jako dobrih, zrelih radova. Benjamin Hubert osnovao je svoj studio 2009. godine i otad ne presta-je oduševljavati sve nas dizajnoljupce koji stalno očekujemo neke primamljive novitete. Jedan je od predstavnika nove ge-neracije dizajnera koji se ističu po novom, slobodnijem pri-stupu i svježem načinu razmišljanja koje rezultira inovativnim i neobičnim rješenjima. S druge strane, njegovi proizvodi po-

kazuju jedan zreli način rada i kreativan pristup konstrukciji i materijalima, svojstven uglavnom starijim dizajnerima. 

Nas je oduševilo nekoliko sjajnih primjera njegove kreativ-nosti i „out of the box“ pristupa, a i sami bismo ih rado vidjeli u svojim domovima te uživali u predmetima koji su zbilja prila-gođeni današnjem čovjeku i suvremenom načinu razmišljanja. 

feljton dizajn

U ovoj rubrici redovito smo vam predstav-ljali najuspješnije dizajnere koji surađuju s najboljim svjetskim proizvođačima i utječu na razvoj i popularizaciju dizajna. Rijetko kad se među njima nađu mladi dizajneri, možda upravo zato što se mnogi probiju tek nakon 30. godine.

Benjamin Hubert

37

Superlagan stolNapraviti što lakši komad namještaja, koji je većih dimen-

zija, a lagan za transport i korištenje, bio je zadatak mnogih dizajnera. Tako je, primjerice, talijanski arhitekt Gio Ponti osmislio sjajnu drvenu stolicu imena Superleggera koja i dan-danas oduševljava i često krasi mnoge interijere. Benjamin Hubert suočio se sa sličnim izazovom i dizajnirao je sjajan i inovativan komad namještaja. Stol Ripple koristi 70-80% ma-nje materijala od uobičajenih stolova, a može ga sastaviti i no-siti samo jedna osoba. Usto, dugačak je čak dva i pol metra, a teži samo devet kilograma. Glavna ideja je u savijanju triju slojeva šperploče koji učvršćuju stol, a vizualno podsjećaju na konstrukciju kartonskih kutija. Stol je usto i estetski komad namještaja koji će, sigurni smo, redovito plijeniti pažnju u in-terijerima.

Naslonjač poput kolijevkeOvaj naslonjač podsjeća na mreže za ležanje, a napravljen

je od posebnog tekstila s izrezanim rupama koje omogućuju njegovo rastezanje i prilagođavanje tijelu. Rezultat je ugodna i privlačna konstrukcija koja poziva na sjedenje i doslovno grli tijelo svakog tko u njega sjedne.

Inspirativan satRučni sat Plicate, za razliku od klasičnih satova koji za

oznake sekundi koriste razne grafike, ima 3D reprezentaciju prolaska vremena u obliku preklopljenih površina, poput pa-pira presloženog u oblik harmonike. Remen sata napravljen je od poliuretana, ali ne utječe na znojenje poput sličnih remena jer također ima cik-cak površinu koja dopušta koži da diše. Izrazito funkcionalan pristup rezultirao je pravim dekorativnim i privlačnim modnim detaljem. 

• Kristina Lugonja

38

Sve su se kockice okrenule na broj 6 i mi smo krenuli. Kaže se kad nešto želiš da se cijeli svijet uroti da to i dobiješ, samo treba jako želje-ti. Mi uvijek jako želimo putovati pa nam se svako malo otvori neko novo odredište. Ne znam samo zašto smo toliko dugo čekali da dođemo u Pa-riz, ali sad kad smo se na prvi pogled zaljubili, definitivno ćemo na godiš-njoj bazi dolaziti da vidimo kako je. Ono što je radio Claude Monet s pročeljima Rouenske katedrale, to ćemo i mi raditi s Parizom. Dolazit ćemo u različita godišnja doba i pro-matrati. Naime, u svako doba dana grad je drugačiji, a da ne spominjem kada padne noć. Ne zovu ga bez ra-zloga Gradom svjetala. Ima bezvre-mensku ljepotu i mislim da se može istraživati godinu za godinom.

Grad ima ono nešto, a mogu samo zamisliti kako je to sve izgle-dalo prije 50 ili 100 godina. To mora da je bilo čudo. Govorim to zbog

globalizacije i svih nacija svijeta koje su doma u Parizu. Rijetko smo na ulici vidjeli prave Parizere J. Ali ima ih, i kad ih vidiš znaš da su to oni. Imaju dušu i strast kao i njihov grad.

Mi smo imali sreću da smo bo-ravili kod pariške bake. Ipak kad ti vidiš in situ način života, uređenje stana, bonton bake rođene u Pari-zu, onda vidiš i doživiš malo više od običnog razgledavanja.

Zašto smo završili u Parizu? Ukratko, prijatelj iz Gračišća s rod-nim listom izdanim u Parizu kojemu je mama ona baka iznad slavio je ro-đendan. Čas Lav Čas Tigar bio je za-dužen za kuhinju, ja za vinotočenje, a moja lijepa polovica za slikavanje. Tako smo se i susreli s Časlavom i zabavili na feštici punoj francuskih vina i hrane.

Pariška je kuhinja kultna: fran-cuska reputacija za cuisine (francu-

ska riječ za kuhinju) tome pretho-di. Bilo da u udobnom susjedstvu tražite večeru u bistrou  ili hramove gastronomije označene Michelino-vim zvjezdicama, treba doživjeti ele-gantnu pripremu jela koja se uvijek poslužuju s vinom. Sa svih strana mame  patisseries  (slastičarnice), boulangeries (pekare), fromageries (prodavaonice sira), a šarene ulične tržnice savršene su za planiranje pi-knika u gradskim parkovima i vrto-vima. Ne možeš ostati gladan jer ci-jele ulice mirišu po kroasanima, što u prijevodu znači polumjesec, a uo-bičajeno je da i nalikuju na polumje-sec. Kroasan je omiljeno pecivo kod Francuza, a potječe, vjerovali ili ne, iz Mađarske. Međutim, sam naziv peciva zapravo je prijevod njemač-kog Hörnchen, „roščić“ imena koje su Bečani dali ovom pecivu, prvi put ispečenom 1689. u slavu prestanka turske opsade Beča. A kako samo mirišu, a koliko sam ih samo pojela, mmm...

bon appetit

Baguette, Croissants, Foie gras, Roquefort mmmmmm…

39

Juha od luka

Kad se sa srcem kuha, kuha se Oignon soupe. Dvi-je važne stavke pri izradi juhe su kvalitetan goveđi temeljac i karamelizacija luka, koja će mu produ-biti okus i učiniti ga lagano orašastim i slatkastim. Činite to na laganoj vatri, 30-ak minuta, a možete mu dodati i malo smeđeg šećera ili meda kako biste potpomogli karamelizaciju. Ako vam se luk počne lijepiti za dno lonca, podlijte ga vodom. Dodatnu slatkoću i laganu kiselost juhi dat će bijelo vino i balzamični ocat, koji se odlično slaže s karamelizira-nim lukom. Također, ponekad se pri kraju kuhanja dodaje žlica konjaka. Vječni buntovnik Anthony Bourdain kune se u pileći temeljac, no tradicional-no se ova juha kuha s goveđim temeljcem. Narav-no, slobodno ga zamijenite pilećim ili povrtnim. Vruća juha posipa se naribanim sirom i poslužuje uz kriške prepečenog kruha, a prije posluživanja možete je lagano zapeći u pećnici – tek toliko da se sir otopi i dobije boju.

Sastojci: 500 g luka, nekoliko kapi maslinovog ulja, 30 g maslaca, 2 češnja češnjaka, grančica timijana, list lovora, 100 ml suhog bijelog vina, 1 l goveđeg temeljca, sol, svježe mljeveni papar, 8 feti baguettea (francuskog kruha), 100 g tvrdog sira (izvorno se stavlja Gruyère, ali možete probati i s nekim našim tvrdim) 

1. U posudi zagrijati nekoliko kapi ulja i maslac, dodati usitnjeni češnjak i listiće timijana.

2. Dodati luk narezan na tanke trakice i pirjati 20-30 minuta uz često miješanje. Luk se treba lagano karamelizirati, omekšati i dobiti finu zlatnosmeđu boju.

3. Ubaciti listić lovora i uliti vino. Nakon par minuta sve preliti pilećom juhom, posoliti (pa-žljivo jer je i juha već slana) i popapriti. Kuhati na umjerenoj vatri 30-40 minuta. Povremeno promiješati.

4. Zagrijati pećnicu na 180-200° C.

5. Šnite kruha ispeći u tosteru, na tavi ili u pećnici.

6. Sir naribati.

7. Juhu rasporediti u zdjelice, u svaku staviti po 2 kruščića i malo naribanog sira pa sve kratko zapeći u pećnici da se sir rastopi.

Dobar tek želi vam SOS-in Gourmet klub Kastav!

http://www.sosingourmet.com/

Druga stvar koju smo jako zavo-ljeli su puževi oli escargots. Oni su posebna odlika francuske kuhinje koji su danas u samome vrhu njiho-vih gastronomskih delicija. Puž je bio popularan u starom Rimu, gdje je i za-počeo organizirani uzgoj na farmama, no tijekom Srednjeg vijeka postao je hrana za sirotinju, kao i svećenstvo, koje ih je smatralo „posnim obrokom“. Zaslugom francuskih gastronoma puž se 1814. godine vraća na bogataške stolove u velikom stilu. Nakon što su servirani na danas kultni burgundski način (punjeni začinjenim maslacem) ruskom caru Aleksandru I., ponov-no su postali nezaobilazna delicija za profinjena nepca gastrošminkera. Svakako vrijedi probati jer ih je mo-guće nabaviti i kod nas i pripremiti na ovaj način. Mislim da je po glavi dovoljno desetak komada. Ne znam koliko smo ih mi pojeli jer nisam imala vremena brojati ni svoje niti tuđe pra-zne kućice.

O sirevima neću ni počinjati, ali ću završiti s juhom u koju ide sir. Ova juha je okrepa nakon Pariza i u Parizu nakon cjelodnevne šetnje. Sastojci su jednostavni i baš sad idem pristaviti lonac na vatru. Probajte i vi.

Bisous,

• Lucija Matijević & SOS in, Kastav

Baguette, Croissants, Foie gras, Roquefort mmmmmm…

40

Tražite idealan poklon, originalno iznenađenje za dragu osobu ili želite izraditi i otisnuti vlastiti motiv? Postoji li bolje vrijeme i mjesto za to?

Stižu nam najveseliji i najšareniji blagdani, a trgovina Su-permajice.hr spremna je ispuniti sve vaše želje!

Želite nekome uljepšati nadolazeće božićne blagdane ili priredite veliko iznenađenje povodom blagdana Svetog Ni-kole? Želite voljenoj osobi pokloniti poseban poklon koji će pokazati kako je poznajete u dušu i zasigurno joj izvući veee-liki osmijeh na lice?

Onda svakako posjetite trgovinu Supermajice.hr u Rijeci i budite sigurni – vaša potraga za idealnim poklonom je goto-va! Pustite mašti na volju i dugo zamišljanu ideju provedite u djelo. Ne postoji motiv koji stručne ruke i velika kreativnost zaposlenika trgovine Supermajice.hr ne mogu izraditi. Mnogi su se uvjerili u njihovu kvalitetu i stručnost.

Trgovina Supermajice.hr specijalizirana je za kompjuterski vez i tisak na majice, šilterice, donje rublje, izradu bedževa, privjesaka, puzzli… gotovo sve što možete zamisliti!

Nosite posebnu poruku kao odjevni, modni dodatak, ili gledajte u šaljivu šalicu cijeli dan na poslu. Želite da vaši ro-ditelji znaju da su najbolji na svijetu? Neka se toga prisjete svako jutro kada piju kavu. Vaš je dečko najbolji vozač na svijetu? Napravite mu privjesak za ključeve na kojemu to ja-sno piše! Vaša djevojka može spavati dulje od svih? Izradite joj posebnu pidžamu! Jaaako volite svog brata ili sestru i že-

zanimljivosti

Supermajice Super majice

41

lite da to svi znaju? Izradite si unikatne, identične majice ili kape!

Uz pomoć stručnog i kreativnog osoblja, u svega ne-koliko minuta možete izraditi unikatan poklon. Brzina i kreativnost prednosti su trgovine Supermajice.hr i glavni razlog zbog kojeg se njihove mušterije uvijek vraćaju.

Na izboru vam je mnogo motiva te majice od najkvali-tetnijeg pamuka na koje možete otisnuti čak i vlastiti mo-tiv. Originalnost je ipak uvijek najbolja!

Trgovina se nalazi u Starom gradu u Rijeci, na adresi A. Medulića 1d, gdje će vam ljubazno osoblje na licu mjesta za svega nekoliko minuta ispuniti želje.

Trgovina Supermajice.hr uvijek je aktualna, moderna i u tehnološkome smislu korak ispred ostalih. Usluge imaju prihvatljive cijene i za svoj novac dobit ćete kvalitetan i vrijedan proizvod.

Prelijeni ste da odete do trgovine? Nema problema! Kontaktirajte Supermajice.hr na njihovoj Facebook stra-nici ili pošaljite mail na supermajice.hr@hotmail.com jer nudi se i dostava na kućnu adresu.Treba li vam još neki razlog da posjetite trgovinu Supermajice.hr?

• Ivana Babić

42

Ljubavna priča broj četrdeset i sedam

Slinavo i kišovito, kišovito i slinavo, prekidano samo povremenim olujnim vjetrovima. Jesen je stigla u grad. Slijevale su vode s neba, izlazile iz zemlje, podizalo se more, bohotala rijeka zamrljana u blatnjavo – smeđa, nelijepa i naprasita. S vodama grad se naplavio i virusima raznih vrsta – želučani, cri-jevni, oni što lupaju u sinuse i razvaljuju grlo, kašljavi i šmrcavi. Napasni, dosadni, prijezira vrijedni. Maša se stoički odupirala svim poharama koje su gađale malu družinu s posla. Nalijevajući se ko-jekakvim vitaminskim napicima i domaćim uvarcima za (navodno) dizanje imuniteta suosjećajno bi slušala trenutnog patnika koji u nevjerici klima (bolnom) glavom i pita se je l' moguće da je tako strašno zlo sašilo baš njega/nju. Zapravo, kako je petak osvanuo, bila je skoro pa sigurna da ju je prvi val mimoišao. Tko je zalegao – zalegao je, ali ona baš nikakvih simptoma nije imala. Sad još i dva dana mirovanja u suhom i na toplom – bila je gotovo sigurna da će ovog puta virusijada proći mimo nje. Polumrtva slinava tjelesa bliskih joj suradnika ispuhivala su nose-ve trošeći role toaletnog papira, uzdišući i stenjući. Nekako joj je

opala količina empatije prema nevolji koja ih je snašla, i ostala je tek mala količina gadljivosti i tolerancije na nazalna uzdisanja pri svakom pokretu.Zato joj je osmijeh na licu zatitrao kad je na ekranu vibrirajućeg (da ne stvara buku u bolesničkoj sobi, nekadašnjem uredu) mobi-tela vidjela Tinino ime. Tina je bila s kontinenta, sjajna kolegica s kojom se rado družila i mimo posla, ma, naprosto – draga cura. Dobro, to se tako samo kaže – Tina je naime isto vagnula četrdese-tu, imala je dvoje poveće djece, dragog muža i sve u svemu – ono nešto što se da opisati sintagmom „solidan brak“. Nakon bučnih pozdrava s obje strane linije Tina je sva ushićena najavila svoj dola-zak u Mašin grad. Zbog posla. Održavali su se neki stručni „Dani“ nečega što se odvijalo tijekom dana, a večeri su bile kako je i red na takvim skupovima, ostavljene za zabave i druženja. Tina je s još troje ljudi koje Maša nije poznavala trebala odsjesti u Hotelu, ali kad je već tu zove Mašu da joj se pridruži pa će zajedno malo minglati da se zadovolje duhovi posla, a onda mogu u miru sjesti i ispričati se oči u oči nakon dvije godine koliko se nisu vidjele. Dan? Subota. Može. Dogovoreno je mjesto i vrijeme, a Maša se

pišem...

43

baš od srca veselila što će vidjeti staro/novo lice i napokon, nakon deset dana, s dragim bićem popričati o nečemu što nisu bolesti i simptomi tih bolesti.Odahnula je kad se radni dio dana približio kraju, s guštom je oba-vila sitan šoping – par sitnica za popuniti outfit. Znate ta mala zado-voljstva: ništa skupo, ništa neophodno, ali beskrajno veseli, zar ne? Bilo je to jedno opuštajuće popodne, no ipak je još jednom obula cipele i samo u majici skočila do ljekarne (dvjesto metara niže) jer je shvatila da je svu zalihu antipiretika podijelila po firmi. Nek' se nađe, zlu ne trebalo. Iskopala je i jednu zaboravljenu među stvari-ma, zgodnu malu torbicu, u koju je, zahvaljujući dobrom strateš-kom planiranju prostora, mogla ugurati mobitel, ruž i novčanik. I papirnate maramice koje će ostaviti doma jer joj inače neće stati parfem.U subotu se rano prijepodne dvoumila da l' da ode na jednu po-štenu fen-frizuru ili da proba nešto sama. U sklopu njezine zgrade bio je i frizeraj pa se samo u majici na kratke rukave (ostaci ljeta još su bili u optjecaju) spustila kako bi s vrata pitala ima li mjesta. Bilo je mjesta. Vratila se po novčanik, ali joj se nije dalo presvlačiti, pa je samo dohvatila jaknu koju je zadržala u rukama jer se trčećim korakom vratila do salona kako bi čim prije bila gotova. Za deset minuta opet je trčala natrag u stan s ručnikom u koji je bila zamota-na mokra kosa. A što sad? Mobitel je u žurbi ostao u stanu i morala je po njega. A onda je, napokon, kroz manje od 30 minuta bila isfrizirana i počešljana. I zadovoljna. Nije imala bogznašto za raditi pa će večer dočekati sa „sve četiri od sebe“. I držala se toga. Uz ma-nje prekide. Jer je, za početak, zaboravila pospremiti kupaonicu u kojoj bi manji nered bio da je pala bomba. Ma čak i nije bilo tako strašno, ali mislila je da će možda Tina, pa čak i njezino društvo, doći do njenog stana, a godine u kojima je slušala mamu kako joj spočitava neurednost ostavile su traga. I urođena taština, pomisli Maša smijući se sama sebi protresajući stručno počešljanu kosu. Neke stvari naprosto ne volimo prepustiti slučaju. Zato je napravila propuh po stanu da se sve dobro prozrači i na brzinu pajalicom prošla izložene dijelove namještaja. Bilo je gotovo za čas. Na kraju joj se nije dalo ni kuhati pa je glad odlučila zadovoljiti jajima na oko i zelenom salatom. Salatom... Tražila je po hladnjaku sigurna da negdje mora biti. I bila je – sluzava, zeleno-smeđa gruda koju je skupa s najlonom u kojem se nalazila bacila u kantu za smeće. Ništa, baš se naprla na tu salatu kad od ručka ionako nema ništa –

dućan je bio tek malo iznad njezinog ulaza, pa se zaletila zgrabivši sa stola samo novčanik. Vratila se za deset minuta i složila si taj fini ručkić. Maši je nekako nelagodno zapinjala salata u nastojanju da prođe niz grlo. Progutala je malo vode, pa još malo... Ma, sve je bilo OK. Valjda je lakomo trpala tu salatu u sebe pa je pretjerala. Mačak Bombur motao se oko njezinih nogu dok je pospremala ostatke i posuđe vraćajući kuhinju u red. „Ti jedan debeli, gladni mačak!“ tepala mu je tra-žeći konzervice s mačjom hranom u ormaru. Kvragu! Zaboravila je kupiti, a nema više ni jedne. „Gle' debeli, morat ćeš se snaći sa suhom hranom“, pričala je i dalje mačku koji je sjedio i pažljivo je promatrao. Nije bilo ni suhe hrane. Maša je po nebrojeni put toga dana zgrabila novčanik sa stola i samo u ljetnoj majici skočila do trgovine. Kad je i Bombur dobio svoj obrok u zdjelicu, pristavila je kavu. Uz kavu je planirala pripremiti i garderobu i sve ostalo tako da oko sedam može krenuti. Voda za kavu zakipila je u džezvi kad ju je nenadano dohvatio nalet suhog kašlja. Kad je stalo, ponovno je osjetila da malo teže guta. Nije mogla vjerovati! Nije željela vje-rovati! „E, pa neće moći“, promrmljala je kroz zube dok je u čašu ubacivala vitaminske tabletice, a u usta dozu aspirina koji bi trebali spriječiti ovo zlo koje je dolazilo. Da je ostavi večeras, molećivo je pogledala u nebo, dobro, u strop, nadajući se čudu. Ali čuda nisu postojala. Bilo joj je sve lošije. Kašljala je sve više, sluzila, slinavila i razmišljala treba li ubiti nekog od onih kliconoša s posla ili je sve sama skrivila hodajući razgolićena po hladnom (da, da, još jedna lekcija koja se mora proći u djetinjstvu, ali...). Kad je nakon sat i pol shvatila da joj se grlo opet zatvara, Maša je znala da od izlaska neće biti ništa. Nazvala je Tinu i ispričala se. Tina je obećala da će sutra ipak svratiti do nje. OK. Maša se potom sa šalicom čaja i rolom toalet-papira zavukla u krevet, a Bombur se predući stisnuo do nje.

• Leona Bilbak

43

pišem...

44

znate li...

• da Tonka ima novo obiteljsko pakiranje jo-gurta i kiselog vrhnja? Prepoznatljiv domaći okus Tonka jogurta i ki-selog vrhnja pretočen je u maxi pakiranje za cije-lu obitelj. Suvremen na-

čin života traži pakiranje dostatno za cijelu obitelj, spremanje mirisnih kolača i ukusnih ručkova. Praktične kantice s ručki-com upravo su stvorene za lako rukovanje s maxi količinama omiljenog jogurta ili kiselog vrhnja. Ekonomično pakiranje od  800g idealno je za sve recepte i jela koja će biti još ukusnija, a ako želite dio jogurta ostaviti za kasnije, samo ga zaklopite i spremite u hladnjak. Pronađite ukusan i lak recept na amba-laži maxi pakiranja. Za sve ostale prigode tu su Tonka jogurt i kiselo vrhnje u čašicama od 180 g. Bilo da birate malo ili maxi pakiranje, uvijek dobivate puno kalcija, bjelančevina i jogurtnih kultura. Vaša Tonka.

• da u Španjolskoj postoji ho-tel u potpunosti posvećen ovi-snicima o Twitteru? Sol Wave House koristi društvene me-dije kako bi privukao goste, a zatim i njihovo iskustvo bo-ravka u hotelu doveo na višu razinu. Korištenjem Twittera stvaraju hotelsku zajednicu

koja putem te društvene mreže komunicira kako međusobno, tako i s „vanjskim“ svijetom. Ako gost, primjerice, poželi piće, koristi hashtag za piće. Ako je gost u hotelu uočio nekoga koga želi upoznati, postoji hashtag i za to. Hotel zajedno sa svojom povelikom okolicom zapravo je jedna velika party-palača. No sve je jako pažljivo osmišljeno. Gosti mogu tweetati ako se lo-giraju putem aplikacije dostupne samo gostima hotela i to pu-tem hotelskog wi-fija. Jednom kad su spojeni, mogu tweetati fotografije, ćaskati, pretraživati korisnike koji su u hotelu, pa čak i flertati šaljući virtualne puse. Kada se povežete s nekim možete se susresti uživo na nekom od brojnih evenata poput #twitterpoolparty ili #twitterpartysuites za malo intimniji susret. Od sadržaja hotel nudi dva bazena s umjetnim valovima, spa zonu, šest restorana te nekoliko koktel i lounge barova. Twitter concierge hotela uvijek je dostupan za goste. Ako vam je ekipa s kojom ste prethodne noći partijali u sobi potpuno ispraznila mini bar, jednostavno tweetate #fillmyfridge kako bi vam napunili za-lihu za nadolazeću noć. Inače, cijeli je hotel prepun prijedloga za hashtagove i različite Twitter natječaje, čak do te mjere da se simpatični hashtagovi nalaze na tuš kabinama u sobama.

• da ako po-stanete ugo-vorni korisnik usluga K3 Tele-koma dobivate tablet računa-lo za samo 1 kunu? K3 Tele-

kom pomoću jedinstvene Air tehnologije dovodi brzi internet, HD televiziju i fiksnu telefoniju u baš svaki dom. Zbog geografskog položaja i nedostatka infrastrukture, mnoga mjesta na području Istre i Kvarnera i u današnje su doba zakinuta za linijsku telefon-sku komunikaciju i širokopojasni Internet? K3 Telekom na naše tržište donosi naprednu, tehnologiju - internet, televiziju i telefon za koje nisu potrebni kablovi u zemlji i telefonske parice. Po-godnosti korisnika K3 usluga su 70 besplatnih minuta u fiksnoj telefoniji, telefonski pozivi prema Italiji po cijeni lokalnog poziva, fiksna mjesečna naknada, brz priključak u K3 Telekom mrežu, brz i stabilan pristup internetu, mogućnost spajanja većeg broja TV prijemnika na jedan priključak, vlastita infrastruktura i vr-hunska tehnologija.Kao dodatnu pogodnost K3 Telekom je ove jeseni za svoje nove ugovorne korisnike pripremio izvanredan poklon – priključak za 1 kunu te već spomenuto tablet računalo za samo 1 kunu! Priključite se pobjedničkom timu K3 Telekoma i osigurajte si snažnu, stabilnu i brzu vezu.

• da u američkoj saveznoj državi Virginiji postoji potpuno iden-tična replika Stonehengea izrađena od stiropora? Foamhenge se prvi put „pojavio“ na 1. april 2004. nakon što je sastavljen dan prije na lokaciji Natural Bridge u Virginiji. I da, napravljen je u potpunosti od stiropora obojenog i stiliziranog da izgleda kao kamenje. Autor ove skulpture je Mark Cline, američki umjetnik i zabavljač. Foamhenge je nevjerojatno sličan originalu, osim što je izrađen malčice drugačijim tehnikama, a za izradu je bilo potreb-no oko tjedan dana. Sami „blokovi“ montirani su u rupe iskopane u tlu u koje je uliven cement kao učvršćivač. Da bi struktura bila maksimalno stabilna kroz svaki je blok zabijen i metalni klin koji ga dodatno učvršćuje u ležištu. Foamhenge je vrlo brzo postao atrakcija koja privlači velik broj posjetitelja, a jedini je problem što stiropor dosta brzo propada i podložan je vremenskim uvjetima.

45

znate li...

• da postoji tip padobranstva u kojem iz aviona najprije bacite padobran? Kao da padobranstvo samo po sebi nije dovolj-no zastrašujuće, ljudi koji očito u životu nemaju pametnijeg posla dosjetili su se jedne nevjerojatno hrabre/glupe (tanka je granica) varijacije ovog sporta. Skakanje iz aviona nakon padobrana. Dakle, stvar je jednostavna: umjesto da padobran stavite na leđa i provjerite ga sto puta da budete sigurni, u ovoj ga verziji nonšalantno – bacite iz aviona, pričekate koju sekundu, a onda i sami iskočite iz aviona. Cilj je, ako do sada niste shvatili, uloviti padobran i otvoriti ga prije negoli on – ili vi – susretne tlo. Ovaj sport (proglasili su ovo sportom) izmišljen je, gdje drugdje nego, u Japanu i zove se Banzai Skydiving. Ova je opasna aktivnost jedna od najluđih stvari koje ljudi rade kako bi ušli u Guinnessovu knjigu rekorda – što urednicima očito nije uopće smetalo. Naime, pravilo Guinnessove knjige rekorda je da u knjigu ne mogu ući one aktivnosti koje ugro-žavaju druge ljude – osim samog izvršitelja aktivnosti. Ako se netko želi baciti iz aviona bez padobrana, to je skroz OK. Ina-če, trenutno je najdulje vrijeme koje je netko izdržao dok nije ulovio padobran 50 sekundi.

• da u Tower Centeru Rijeka mo-žete osvojiti novu Ford Fiestu ili dva puta po 50.000 kuna na potrošač-koj kartici za kupovinu u Toweru? Da, da, dobro ste čuli. Kupovina u Toweru za korisnike Golden Tower kartice ove jeseni vrijedi puno više. Tower čeka (pre)sretne dobitnike koji će šopingirati do mile volje ili onog koji će se u Tower dovesti u

novoj Fiesti. Pravo sudjelovanja u nagradnoj igri imaju svi ko-risnici Golden Tower kartice koji do 22.11.2013. ostvare jed-nokratnu kupnju u ukupnoj vrijednosti većoj od 250,00 kuna u trgovinama Tower Centera Rijeka, a imaju Golden Tower karti-cu. Naravno, nema razloga da tugujete ako nemate karticu jer ju možete besplatno napraviti na info pultu na četvrtom katu Tower Centera, a postupak traje svega dvije minute. Ne za-boravite čuvati svoje račune jer dobitnik prilikom preuzimanja nagrade mora predočiti original računa kupnje na osnovi kojeg je sudjelovao u nagradnoj igri. Golden Tower kartica vrijedi jer štedi i od sada daruje 3x više bodova!

• da je nastup Harryja Wilsona, 16-godišnjeg velškog reprezentativca njegovom djedu donio 125.000 funti? Nai-me, djed novopečenog velškog nogometnog reprezentativca prije 14 godina uložio je 50 funti u okladu da će njegov unuk jednog dana nastupiti za nogometnu reprezentaciju Wale-sa. Mali Harry Wilson tada je imao samo 18 mjeseci i tek je naučio hodati. No, djed tvrdi kako je već tada prepoznao velik talent u načinu kako se njegov unuk igra loptom, pa je kod William Hilla uplatio okladu čiji je omjer bio 2500:1. Tada se to činilo kao suludo bacanje novca, no danas djed može u prijevremenu mirovinu. Da je Wilson odlučio nastupiti za englesku reprezentaciju, na što je temeljem majčinog mjesta rođenja također imao pravo, djed bi ostao bez vrijed-nog dobitka.

46

• da u Bostonu posto-ji Muzej loše umjetnosti? The Museum of Bad Art, ustanovljen 1993. godine, sadrži eklektičnu kolekciju umjetnosti koja je previše loša da bi se ignorirala. Mu-zej loše umjetnosti privatna je ustanova posvećena pri-kupljanju, čuvanju, izlaganju i veličanju loše umjetnosti u svim njezinim oblicima. Muzej, koji je u početku bio smješten u podrumu obiteljske kuće, bilježi stalan rast broja posjetitelja. Kako bi kao jedini muzej koji najširoj publici donosi najgore od umjetnosti mogao ispunjavati svoju plemenitu misiju, lokalno kino u mjestu Dedhamu pružilo mu je drugi dom – svoje podrumske prostorije. Usporedo s bro-jem posjetitelja rastao je i broj eksponata te je muzej dobio i treći izložbeni prostor – podrumski prostor lokalnog kina u mjestašcu Somervilleu. Muzej se financira dobrovoljnim prilozima i prodajom suvenira iz svoje raznovrsne ponude. Nalazi se na popisu deset najbizarnijih svjetskih muzeja, a izdaje i svoj online časopis – „Vo-deći svjetski časopis u području loše umjetnosti“.

• da je čokoladno mli-jeko izumljeno u Irskoj u davnim 1680-ima? Čokoladno mlijeko svi-ma je dobro poznat zaslađeni mliječni na-pitak koji se obično konzumira hladan. Radi se miješanjem mlijeka i čokoladnog sirupa ili čokoladnog praha – odnosno kakao pra-ha. Možete ga kupiti ili napraviti kod kuće, sa-

svim je svejedno. Ono što vjerojatno niste znali je da je nastao davno, davno, u Irskoj i da ga je izumio sir Hans Sloane, irski fizičar i kolekcionar. Sloane je na kakao kao supstancu prvi put naletio na svojim putovanjima na Jamajci. Tamo je primijetio da domoroci piju kakao prah rastopljen u vodi, no sam je zaključio da napitak nije ukusan i da mu je od njega čak muka u želucu. Nakon povratka u Irsku pronašao je način kako da isti prah pomi-ješa s mlijekom. Ispočetka je napitak prodavan u apotekama kao lijek, a već do 19. stoljeća u prodaji su se našle i limenke Sloanove čokolade za piće (Sloane's drinking chocolate) koje su proizvodili braća Cadbury.

• da je Benjamin Franklin odbio patentirati sve svoje izume? Tvrdio je da kako ljudi mogu uživati u izumima dru-gih, tako bi i izumitelji trebali uživati u činjenici da svojim izumima nekome pomažu i da bi to trebali činiti slobodno i velikodušno. Benjamin Fran-klin jedan je od najtalentirani-jih i najsvestranijih ljudi koji su ikada živjeli. Dao je ogroman doprinos svijetu svojim brojnim izumima za koje nije tražio nikakvu naknadu. Njegovo prouča-vanje elektriciteta promijenilo je čovjekovo shvaćanje svijeta i prirodnih sila. Zagovarao je značaj javnog obrazovanja zapo-čevši instituciju literarnih klubova, društava i knjižnica. Neki od izuma i unapređenja Bena Franklina su: osnivanje prve bolni-ce u Americi, poboljšanje poštanskog sustava kojim je on po prvi put u povijesti postao profitabilna služba, ideja računanja ljetnog i zimskog vremena – zagovarao je štednju na rasvjeti tako da se uvijek ustajemo sa suncem i idemo spavati nakon njegovog zalaska, izumio je štedljivu i sigurnu peć (Franklino-vu peć). Također je izumio odometar – instrument za mjerenje udaljenosti koju vozilo prelazi (time je uspostavio efikasnije kočijaške rute), bifokalne naočale, političke karikature u novi-nama, plivačke peraje i još mnogo toga, a sve bez patenata i ograničenja.

• da je Nutella prvi put izmišljena za vrije-me Drugoga svjetskog rata? Naime, tijekom Drugog svjetskog rata namirnice su, pogoto-vo kakao, a naravno zbog toga i čokolada, bile ograničene i ri-jetke. Jedan talijanski

pekar imena Pietro Ferrero dosjetio se umiješati mljevene lješ-njake u čokoladu kako bi povećao njezinu količinu. Pokrajina Piedmont obilovala je lješnjacima, tako da je iz sušte potrebe nastao ovaj namaz danas omiljen u cijelome svijetu. Gospodin Ferrero je, kako možete i pretpostaviti, postao osnivačem slav-ne kuće slatkih majstorija Ferrero. Inače, Nutellu je moguće koristiti na nekoliko načina, a osim onog klasičnog na kruhu, malo neobičniji uključuju: slatke Nutella raviole, avokado-Nu-tella milkshake, muffine od tikvica i Nutelle, prženu slaninu obloženu Nutellom. Dobar tek!

47

Riječki dečki, uz pomoć agencije Libra, okupili su riječke

glazbenike. Oni su humanitarno nastupili okupivši se na kon-

certu pod motom „Poveži se!“. Naime, na tom se koncertu kra-

jem lipnja snimao novi kalendar Riječki dečki 2014. uz pokrovi-

teljstvo Tower Centera Rijeka. Riječki dečki, lagano preplanuli,

spremno su nastupali i pozirali i to na najvišem stageu – na krovu

Tower Centera.

Kalendar početkom prosinca stiže na uobičajena prodajna

mjesta iNovina (iNovine na Korzu i u Tower Centeru) gdje će svi

ljubitelji kalendara i riječke glazbene scene s velikim srcem moći

zgrabiti svoj primjerak. Osim glazbenika, Frana Živkovića, Voljena

Grbca, Klape Nevera, Alena Polića, Marinade, My Buddy Moo-

sea, Belfast Fooda, Padre, The Shaionesa, u kalendaru će svoje

mjesto pronaći i rasplesana publika.

Odlične fotografije tima fotografa (Tea Cimaš, Nel Pavletić, Igor

Kovačić, Damir Škomrlj, Arsen Miletić, Vedran Karuza i Lucio Vi-

dotto) bit će u kalendaru predstavljene u boji, što je jedna od po-

sebnosti kalendara Riječki dečki 2014. Snimane u vedroj lipanjskoj

noći, fotke imaju dosta crne boje, pa im malo kolora divno stoji.

Legendarni kalendar s velikim srcem neprekidno izlazi

od 1996. godine. Cjelokupan prihod od prodaje kalendara

Riječki dečki 2014. bit će doniran Dječjem domu Kraljevica-

Oštro. Pokažite svoje veliko srce, izdvojite 45 kuna i budite

i vi dio Kalendara!

Stiže Kalendaruhvatite svoj primjerak!

10 razloga zašto baš ti trebaš kupiti kalendar Riječki dečki:

2014.

Riječki dečki 2014. bili bi zaista nezamislivi bez divnih ljudi

koji su svoju energiju i srce uložili u ovaj projekt, te bez zlatnog

sponzora Tower Centera Rijeka, koji je ideju prepoznao i naše

snove učinio mogućima. Kalendar ne bi mogao doći u vaše

ruke da nema iNovina, koje nas već četiri godine prate u stopu.

Velika hvala svim izvođačima, jer vi ste zvijezde ovog kalendara

i računamo na to da će vaši obožavatelji razgrabiti kalendar i

prije negoli stigne u iNovine. Bez šanka dugog deset metara

Udruge konobara i barmena i Trotera ne bi bilo uzavrele atmos-

fere na koncertu – da, da, popila se koja hladna pivica.

Fantastična rasvjeta i dobar zvuk (koji je budio susjede; ovim

putem pisana isprika s naznakom: ako bude sreće, koncert će

se ponoviti) djelo su majstora iz GIS-a bez kojih niti jedan kon-

cert ne može proći. Velika hvala voditelju nad voditeljima, Da-

voru Gariću, koji je svoj posao kao i uvijek odradio odlično. Za

cijelu priču ne bi se čulo da nije bilo medijskih pokrovitelja. Oni

nas prate iz godine u godinu i zato im hvala: Radio Rijeka, Novi

list, Totalni FM, Primorski radio, Radio Korzo, tportal. Hvala i

HDS ZAMP-u, Tiskari Zambelli, Sluga printu, Alinea knjigovod-

stvenom servisu i svima onima koje smo slučajno izostavili.

1) Podupireš humanitarni kalen-dar s velikim srcem i tradici-jom koja traje od 1996.

2) Doniraš 45 kuna Dječjem domu Kraljevica-Oštro.

3) Podržavaš riječke glazbenike koji su ustupili svoj lik, djelo i talent pro bono.

4) Atraktivne fotografije riječkih fotografa gledat ćeš na zidu kroz cijelu godinu.

5) Želiš vidjeti kako Kalendar izgleda u boji.

6) Ti si riječki dečko, ti si cura riječkog dečka, mama, punica, dečko (niz je neograničen).

7) Kalendar Riječki dečki idealan je poklon.

8) Možda je i tvoja slika u Ka-lendaru!

9) I ti želiš biti dio Kalendara i imati ga.

10) Da svaki dan znaš koji je dan i da spavaš mirno cijelu noć.

48

Zelenom idejom želi se povezati lo-kalne eko proizvođače s marketinš-kim profesionalcima koji će uspješ-nim projektima pružati besplatnu marketinšku pomoć

Zelena ideja projekt je Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) i partnera, pokrenut s ciljem pomaganja lokal-nim ekološkim proizvođačima u njihovom

nastupu na tržištu kroz pružanje besplatnih usluga promocije od strane marketinških stručnjaka. Agencije okupljene oko HURA-e unutar ovog projekta demonstrirat će u kojoj mjeri marketinški stručnjaci mogu pomoći plasmanu eko proizvoda te razvoju eko pro-izvodnje s namjerom pozitivnog utjecaja na ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

Projektu Zelena ideja potporu su dali UNDP (Program Ujedinjenih naroda za

razvoj u Hrvatskoj) i Ministarstvo poljo-privrede Republike Hrvatske.HURA je ovu inicijativu pokrenula s ciljem pokretanja pozitivnih promjena u hrvatskom društvu i gospodarstvu.

Budući da su ekološki proizvođači u Hrvatskoj relativno mali i ne raspolažu financijskim sredstvima koji bi im omo-gućili angažman marketinških profesio-nalaca, ovo je izvrsna prilika da Agencije

Predstavljena Zelena ideja – projekt sinergije kreativaca i eko proizvođača

biz

www.zelenaideja.hr

S lijeva nadesno – Damir Ciglar, predsjednik uprave HURA-e, članovi stručnog žirija Domagoj Račić iz Mreže znanja i Jadranka Boban Pejić iz Biovege, te Nikola Vrdoljak, voditelj projekta P

RE

SS

49

HURA-e pokažu ulogu i potencijal marketinga u razvoju jedne gospodarske grane.

Trenutni trendovi na hrvatskom tržištu pokazuju da broj eko proizvođača raste. Trenutno je preko 1800 registriranih eko proizvođača, no njihova proizvodnja još ne koristi potencijale koje nude domaće tržište, turizam i direktan izvoz, gdje je potražnja praktički neograničena. Zelena ideja sigurno će to promijeniti i pozitiv-no utjecati na tržišnu poziciju te razinu konkurentnosti malih eko proizvođača.

Proizvođači se sve do 15.11. u 23:59 h mogu prijaviti na natječaj ispunjavanjem propisane forme koja se nalazi na mrež-noj stranici projekta:

http://www.zelenaideja.hr. Nakon prijave, neovisan stručni žiri, kojeg čine stručnjaci iz područja ekološ-ke proizvodnje, marketinga ekoloških poljoprivrednih proizvoda i poduzetniš-tva u području ekološke proizvodnje, evaluirat će prijave utvrđujući njihovu ispravnost te odabrati one koje ulaze u uži krug natječaja uzimajući u obzir po-najprije potencijal prijavljenog projekta. U drugoj fazi projekta marketinške agencije u sklopu HURA-e pružit će besplatnu uslugu (poput osmišljavanja ambalaže ili mrežne stranice) odabranim projektima uz potporu medijskih partne-ra. Realizirani projekti bit će predstavlje-ni na eventu/izložbi u Zagrebu sredinom travnja te u sklopu festivala Dani komu-nikacija i Weekend Media Festivala.

Hrvatsko udruženje društava za

tržišno komuniciranje u svom sa-

stavu okuplja društva za tržišno

komuniciranje, a djeluje promi-

čući i unapređujući zajedničke

interese agencija članica s ci-

ljem definicije i razvijanja najviših

standarda profesionalne prakse

oglašivačke i komunikacijske

industrije. Trenutno u svom sa-

stavu broji 34 članice i zastupa

preko polovine ukupnih mar-

ketinških budžeta u Hrvatskoj.

HURA je članica EACA-e (Eu-

ropean Association of Commu-

nications Agencies), a redovito

surađuje sa srodnim organizaci-

jama u Hrvatskoj i svijetu.

50

OVAN BIK BLIZANCISamo uspješnim ljudima dopuštam filozofiranje o životu. (Friedrich Wilhelm Nietzsche)

Ovaj mjesec imat ćete mnogo posla, sto-ga će vam trebati mnogo energije. Iako će se sav trud isplatiti, ključno je pripaziti na zdravlje. Na ljubavnom planu moglo bi biti uzbudljivo. Oko na vas bacio je potpu-ni stranac. Neovisno o tome jeste li u vezi ili ne mogla bi vam se dogoditi avantura. Društveni život također će biti buran; mno-go izlazaka i novih poznanstava.

Odugovlačenje nam krade vrijeme. (Edward Young)

I dalje mislite da ste uvijek u pravu, čime izluđujete sve oko sebe. Vrijeme je da shvatite da i drugi oko vas imaju pravo na mišljenje. U suprotnom biste mogli upasti u velike konflikte. U ljubavnom životu javlja se vrlo slična situacija, vašem je partneru vaše naravi preko glave. Zdravlje vam je u redu, no imate li problema sa štitnom žli-jezdom, svakako posjetite liječnika.

Samo glupi i mrtvi nikada ne mijenjaju svoje mišljenje. (Bertrand Russell)

Napokon je došlo i vaše vrijeme. Uspjeh na poslu koji ste toliko željno očekivali napo-kon će se ostvariti. Štoviše, otvorit će vam se i neke nove ponude koje biste trebali pri-hvatiti. Treba vam promjena i toga ste svje-sni. U ljubavi je pak sve daleko od idealnog. Zanemarili ste partnera i to morate nado-knaditi. Pripazite na probleme s alergijama i sinusima. Probajte vježbati!

RAK LAV DJEVICASvaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost. (Marcel Proust)

Iz mirnijeg razdoblja ulazite u gužvu. Pripre-mite se na brojne izazove koje ćete morati riješiti želite li postići željene uspjehe. Una-toč tome, imat ćete vremena za ljubav, a veza koju započnete mogla bi biti ona koju ste dugo čekali. Oni u stabilnim vezama mogli bi krenuti korak naprijed. Zdravlje vam je stabilno, ali pripazite na lomove!

Tko zna da ne zna – najveći je. (Sun Tzu)

Najveći problemi koji tište lavove su oni fi-nancijske prirode. Pomalo ste rasipni i no-vac prebrzo klizi iz vaših ruku. Upravo zbog toga vaš partner pomalo gubi strpljenje i povjerenje u vaša ulaganja. Samce očekuje uzbudljivo ljubavno razdoblje, no štedljivost im također nije naodmet. Pripazite na bole-sti srca i krvnih žila.

Pravda je dijete vremena. (Menandar)

Kod vas se neće dogoditi bitne promjene. Ušli ste u rutinu iz koje vam se ne da izaći. Ipak, pazite da vam zbog toga ne proma-knu bitne prilike. Previše se oslanjate na već stečen status, pa je vrijeme da uložite dodatan trud. U ljubavi se nalazite u mo-notonom razdoblju, stoga nemojte spusti-ti kriterije samo radi zabave. Pripazite na imunitet, vrebaju vas prehlade.

Jedino čega se trebamo plašiti jest strah. (Eleanor Roosevelt)

Vaša pretjerana ambicioznost i želja za uspjehom doveli su vas do velike iscrplje-nosti. Vrijeme je da si priuštite pravi odmor, ali i da počnete biti štedljiviji. Zauzete vage ne znaju što žele, a njihovo neodlučno po-našanje već pomalo živcira partnera. Slo-bodne vage čekaju veliki uspjesi na ljubav-nom području. Sa zdravljem je sve u redu.

Podijeljena radost je udvostručena radost. (Johann Wolfgang von Goethe)

Dosta vam je tuđeg šefovanja i napokon ste odlučili preuzeti stvar u svoje ruke. To je do-bro, no ipak budite oprezni, možda okolina još nije spremna na tako drastične promjene. Postajete vrlo aktivni i u ljubavnom životu, a preuzmete li tu stvar u svoje ruke, ispravno ste postupili. Uz ovakav tempo zdravlje će vam biti na zadnjem mjestu, no nema brige, sve je u redu.

Najteže godine života su one između desete i sedamdesete. (Helen Hayes)

Strijelci će doživjeti temeljite promjene i to na području poslovnog života. Vrlo je vje-rojatna promjena radnog mjesta, pa i zani-manja kojim ste se dosad bavili. U ljubavi vam nažalost ne cvjetaju ruže. Vjerojatni su prekidi veza, no krajem mjeseca mogli biste se upustiti u avanturu koja će bitno utjecati na vaš život. Pripazite na kilograme!

VAGA ŠKORPION STRIJELAC

Cijena veličine zove se odgovornost. (Winston Churchill)

Mnogo ste strpljenja i rada uložili u dosa-dašnjem poslu i vrijeme je da uberete za-služene plodove. Možete se opustiti, posti-gli ste što ste htjeli, a i ostali su to uvidjeli. Nepoznata osoba želi zadobiti vašu pažnju i približiti vam se. Bit ćete ugodno izne-nađeni i mogla bi vam se dogoditi ljubav. Smanjite alkohol!

Ne može se postići ni umijeće niti mudrost ako se ne uči.(Demokrit)

Potpuno ste rastreseni i to itekako utje-če na vaše poslovne uspjehe. Vrijeme je da drugima dopustite da vam pomognu i da se dovedete u red. Ljubavni život bit će buran, a neće se raditi samo o jednoj osobi. Ipak, pazite da ne budete uhvaćeni u svojim ljubavnim avanturama. Pripazite na lomove kostiju!

Riječ izgovorena u pravo vrijeme zlatna je jabuka u srebrnoj čaši.(Salomon)

Zadaci kojima ste se bavili dugo vremena napokon se približavaju kraju. Čeka vas uspješna jesen, kao i zima. Planirate li na-stavak školovanja, ovo je pravo vrijeme za to. U ljubavi neće biti većih promjena, iako će samci zapasti u dosta turbulentno razdoblje koje bi moglo rezultirati ozbiljnim vezama. Klonite se stresa i više se bavite sportom.

JARAC VODENJAK RIBE

horoskop

51

52