EUROPA U DOBA IMPERIJALIZMAEuropa u znaku Krimskog rata- u doba europskih revolucija stvorena je Sveta Alijansa, savez reakcionarnih sila Rusija, Austrija i Pruska

- nakon guenja revolucija 1848./48. car Nikola I. (1825. 1855.) smatra da je njegova politika jedina uspjena, te sve vie stavlja europske drave u podreeni poloaj, posebice Prusku i Austriju

- no to s vremenom dovodi do odvraanja od Rusije i njene politike izolacije

- to se poelo oitovati 1852. kada se Nikola I. prihvatio istonog pitanja namjeravajui proiriti svoj utjecaj na OC

- tome su se odmah suprostavile ostale drave:

Engleska i Francuska ele ravnoteu na Sredozemlju Engleska smatra da joj je ugroen kopneni put u Indiju

Francuska se boji da e joj bit sprijeena izgradnja kolonijalnog imperija u Sj. Africi

Austrija se boji ruskog susjeda, i ruskog rasplamsavanja revolucija na Balkanu

- kao posljedica tih razliitih interesa izbio je Krimski rat (1853. 1856.)

- u tom sukobu OC-a i Rusije, Engleska i Francuska odmah su stale na stranu OC-a, dok su Austrija i Pruska ostale po strani- u kolovozu 1854. Engleska i Francuska napale su poluotok Krim

- Sevastopol je opsjedan od 1854. 1855. (349 dana), i tada Rusi naputaju vei dio grada

- borbe su se ipak nastavile, bez da je itko uspio postii odluujuu pobjedu

- kada je 1855. umro Nikola I., naslijedio ga je Aleksandar II. (1855. 1881.)

- on je zbog loeg stanja u Rusiji bio prisiljen na mir

- rat je zavren mirom u Parizu 1856.: poloaj Rusije je ogranien na Crnom moru i Balkanu, a Francuska se pod Napoleonom III. izvukla iz politike izolacije i zapoela je ponovni politiki uspon

Francuska u vrijeme Napoleona III.- nakon Krimskog rata, Francuska postie prevlast

- tada se Napoleon III. (1852. 1870.) nastojao uvrstiti i unutar zemlje

-on prividno prihvaa liberalne ideje, ali nezadovoljstvo se i dalje iri, to on pokuava nadoknaditi vanjskopolitikim irenjima- uspostavlja novi sustav u Europi, temeljen na nacionalnosti (podrava ujedinjenje Italije)

- proirio je kolonije u Aliru i Indokini, ali neuspjeli pokuaj stjecanja Luxemburga, revizije I granice i intervencija u Meksiku doveli su do nepovjerenja naroda

- 1870. na elo ministarstva dolazi voa republikansko-demokratske stranke Emile Ollivier, te je izgraen novi poluparlamentarni ustav koji je kralju ograniavao vlast

- konano je 1871. Napoleon prognan u EngleskuUjedinjenje Italije- drava Sardinija-Pijemont pokuavala je talijansko pitanje iznijeti u javnost

- to je ostvario ministar predsjednik Sardinije-Pijemonta, grof Camillo Cavour- on je uspio pridobiti liberalno nastrojene zap. sile

- za Napoleona III. rjeenje talijanskog pitanja znailo je slabljenje moi HM-a na Apeninskom poluotoku, te u zamjenu za pomo zahtjeva Nicu i Savoju

- ali Napoleon ne eli talijansku dravu, ve samo federalni savez s vladama povezanima s Francuskom

- Cavour i Napoleon su u Plombieresu dogovorili napadaki rat protiv Austrije- pobijedili su kod Magente i Solferina 1859.- ali sve vie jaa nacionalni pokret za ujedinjenje i osloboenje s CILJEM stvaranja drave

- to Napoleonu ne odgovara, pa u Zurichu sklapa mir s Austrijom

- Francuskoj postaje sve jasnije da ne moe sprijeiti stvaranje talijanske drave

- voa pokreta postaje GARIBALDI

- 1860. se iskrcao na Siciliji i pokorio burbonsko kraljevstvo (pohod tisue)

- 1861. odstupio je u korist Viktora Emanuela I., a june pokrajine su prikljuene Sardiniji-Pijemontu

-problem su bile Mletaka pokrajina i Rim

- Mletaka pokrajina je pripojena uz pomo Napoleona III. nakon to je Italija bila na strani Pruske u ratu s Austrijom mirom u Beu 1866.

- Rim je pripojen 1871. kada su u vrijeme francusko-pruskog rata (1870. 1871.) francuske ete povuene iz rima, te su ga talijanske zaposjele

- Rim je postao glavni grad talijanskog kraljevstva i time je zavren proces ujedinjenjaNjemaka: Bismarckova era- pruski kralj Fridrik Vilim IV. (1840. 1861.) je duevno bolestan, pa je regenstvo preuzeo njegov brat princ Vilim Pruski, koji 1861. postaje kralj Vilim I. (1861. 1888.)

- princ Vilim je donio neke prijedloge da ukloni slabosti vojske (poveati ju, poveati broj vjebi, produiti rok), ali se zastupniki dom usprotivio (u kojemu je liberalna veina)

- oni su smatrali da bi se tako poveao broj ljudi vjernih kralju, pa tako i kraljeva mo, a to nije u duhu liberalizma

- htjeli su kompromis, ali Vilim I. nije

- Vilim je zato za ministra predsjednika 1862. postavio Otta von Bismarcka, iako je Vilim smatrao da Austrija treba sauvati vodstvo u Njemakom savezu, dok Bismarck ne

- Bismarck je nastojao iskljuiti Austriju iz Njemakog saveza, i to mu poinje polaziti za rukom za vrijeme krize oko Schleswiga i Holsteina

-naime, Danska je nakon Londonskog protokola 1852. bila u personalnoj uniji sa Schleswigom i Holsteinom, ali su sada Danci pokuali pripojiti te pokrajine-tada je Pruska reagirala i nastojala ih sebi prikljuiti, u emu se Austrija prikljuila Pruskoj

-konano mirom u Beu 30.10.1864. Danska odstupa Pruskoj i Austriji pokrajine Schleswig, Holstein i Lauenburg

-suprotnosti Pruske i Austrije postaju izraene u upravi tih pokrajina Schleswig pripada Pruskoj, a Holstein Austriji

- do otvorenog sukoba dolo je kada je Bismarck predloio saziv njemakog parlamenta u kojem bi Austrija bila slabo zastupljena

-tada Austrija pred Saveznu skuptinu iznosti pitanje Schleswig-Holsteina, nakog ega pruska vojska ulazi u Holstein

-tada Austrija predlae mobilizaciju saveznih vojnih snaga, a Savezna skuptina je odluila mobilizirati dio, na to Pruska izjavljuje da su prekreni akti Njemakog saveza te istupa iz njega-odluujua bitka je bitka kod Sadove 1866. u kojoj je pruska vojska pobijedila

-sklopljeno je primirje u Nikolsburgu i mir u Pragu, kojim je Autrija pristala na rasputanje Njemakog saveza, na pruske aneksije, na novo ureenje Njemake bez Austrije i ratnu odtetu

-aneksijom u sjevernom i srednjonjemakom prostoru Pruska postie prostornu povezanost

-Sjevernonjemaki savez postaje najmonijom njemakom zasebnom dravom-konanom ujedinjenju Njemake na putu jo stoje katolicizam, socijalisti i Francuska, te je do ujedinjenja moglo doi tek nakon francusko-pruskog rata 1870. 1871.

- izmeu Pruske i Francuske rat je buknuo zbog nasljedstva za panjolsko prijestolje-nakon to je narodni ustanak sruio panjolsku kraljicu, panj. poslanici su krunu ponudili njemakoj kui Hohenzollern-Sigmaringen

-Napoleon III. u Emsu od Vilima I. trai izjavu da nikada nee postaviti njemakog kandidata na panjolsko prijestolje Vilim to odbija, a Bismarck obavjetava o tome novinare (emska depea)

- 19. 7. Francuska uvrijeeno objavljuje rat

-europske sile ostaju neutralne

-19.1.1870. Napoleon je zarobljen u bici kod Sedana i time je rat zavren-francusko carstvo pada i Francuska postaje republikom (trea republika)-dolazi do primirja u Versaillesu, potvrenog mirom u Frankfurtu na Maini 10.1.1871. (Francuska plaa odtetu i ustupa Alsace i Lorraine)

-junonjemake drave 18.1.1871. spajaju se sa Sjevernonjemakim savezom u Njemaki Reich-Vilim I. je u Versaillesu proglaen za njemakog caraEngleska u viktorijansko doba- s vladavinom kraljice Viktorije (1837-1901.) VB ulazi u viktorijansko doba koje obiljeava gospodarski procvat, unutranja i vanjska sigurnost, engleska pomorska nadmo i liberalizam koji se dalje razvija

-prema europskim silama dri se naela ravnotea sila, a u drugoj polovici 19. st. naela splendid isolation

- izgraeno je kolonijalno carstvo nakon guenja ustanka Sepoja u Indiji 1858., East India Company prelazi u ruke krune i Indija postaje krunska kolonija

- s drugim opijumskim ratom (1857. 1860.), Engleska ulazi u unutranjost Kine

-ima nadmo i na morima, gdje nastoji takoer odrati ravnoteu sila posebno na Sredozemlju gdje je vaan Levant i gdje konkurira Francuska, koja takoer eli postati pomorskom velesilom

-vrhunac sukoba VB i Francuske je u vezi sa Sueskim kanalom (otvoren 1869., ugl francuskim kapitalom)

- 1867. Kanada je objavila autonomiju

- u VB se oblikovala svijest u Empireu, koja trai sve vee irenje

-ta svijest se literarno izraava u knjizi Greater Britain (Dilke)

-u Engleskoj se na vlasti stalno izmjenjuju konzervativci i liberaliRusija za vrijeme Aleksandra II.- Aleksandar II (1855. 1881.) otvoreniji je prema liberalnim idejama- u vrijeme njegova dolaska na vlast Rusija je u tekoj ekonomskoj, socijalnoj i monetarnoj krizi, zbog ega on provodi brojne reforme

- najvanije reforme su: - ukidanje kmetstva 1861.

- uvoenje samouprave u okrujima i gubernijama 1874.

- 1874. uvedena opa vojna obveza

- ali reforme nisu dovele do poputanja socijalnih napetosti

- kod plemstva se otpor radikalizirao i stvara se tajna opozicija

-javlja se i nacionalna ideja koja se povezuje s idejom drave, npr nastoji se rusificirati i neruska rubna podruja

-Rusija nastoji stei vodeu ulogu i u panslavistikom pokretu (Drugi slavenski kongers u Moskvi 1867.)

- ministar vanjskih poslova Gorakov vodi interesnu vanjsku politiku

-u Poljskoj se javio pokret za osloboenjem htjeli su ili autonomni poloaj unutar Rusije, ili potpuno osamostaljenje

- grof Wielopolski je postao rukovodioc poljske civilne uprave te je htio Poljsku iznutra ojaati i tako joj osigurati mogunost uspona, no ubrzo se odrekao svojih planova

-ustanak je ipak izbio 22.1.1863. , a sudjelovalo je i plemstvo i puani

-Austrija i Pruska su se zabrinule da e se ustanak proiriti i na njihov dio Poljske, dok su Engleska i Francuska podupirale Poljake, no Gorakov ih je upozorio da se ne mjeaju

-uguen je 1864.Austrija: Rjeenje nacionalnog pitanja- nakon to je iskljuena iz Njemakog saveza 1866., te to je izgubila Mletake pokrajine, Austrija je ograniena uglavnom na podunavske zemlje

- nacionalno pitanje nije se moglo rijeiti u smislu nacionalne drave kao drugdje, jer bi time dolo do raspada HM-a

- to se rijeilo osnivanjem austro-ugarske dvojne monarhije 1867.

- Austrija i Ugarska imaju zajedniku vojsku, financije i vojnu politku, a odvojenu upravu i zakonodavstvo

- povezane su i u osobi cara Franje Josipa I. (1848. 1916.)

- no to nije bilo dobro rjeenje, jer su sada Austrijanci i Maari povlateniji od drugih, pa nacionalne borbe nisu prestaleIberski poluotok: borba za unutranju konsolidaciju- stalna razraunavanja izmeu liberalizma i reakcije

- 1868. izbija ustanak u Cadizu koji se ubrzo iri i po cijelom panjolskom kraljevstvu

- s prijestolja je sruena kraljica Izabela III.- stvorena je konstitucionalna monarhija, a kruna je ponuena princu Leopoldu von Hohenzollern-SigmaringenuNordijske zemlje: prodor liberalnih tendencija

- revolucije 1848./49. od Skandinavskih zemalja prvo su zahvatile Dansku tee za ustavom cijele Danske, ukljuujui Schleswig i Holstein (pa se sukobljava s Pruskom)

- vedska i Norveka su od 1814. povezane u uniju- 1848. Oskar I. (1844. 1859.) svladao je nemire u Stockholmu

- za Karla XV. (1859. 1872.) ostvaruju se liberalne tendencije, koje su prodrle jo za vrijeme vladavine Jean Jules Bernadotte-a, koji je primio nove socijalne slojeve u vedsku dravnu skuptinu

DRUTVENE I GOSPODARSKE PROMJENE U EUROPI NAKON REVOLUCIJE 1848.Industrijalizacija Europe- u drugoj polovici 19. st. industrijalizacija je porasla do golemih razmjera (1830. 1880.)

- kontinentalne drave (Njem, Belgija, Francuska, Skandinavija) industrijalizaciju zapoinju tek od 1850.- za energiju se koristio ugljen (prvo vodi VB, pa ju Njemaka sve vie stie)

- eljezo se sve vie upotrebljava (vode Francuska i VB)

- usavrena je tehnika dobivanja elika pronalascima Bessemera 1856., Siemenska i Martina 1864., te Thomasa i Gilchrista

- grade se i eljeznike mree, opet vodi VBProdor socijalne ideje u Europi nakon revolucije 1848./49.

- socijalne ideje sve vie hvataju korijen i u radnitvu i industrijskom proleterijatu, pa se javljaju sve jai radniki pokreti

- sve vie se probija historijski materijalizam Marxa (poziva radnitvo da proiri i produbi klasnu borbu koja ve postoji) i Engelsa Komunistiki manifest 1848.

- ravija se i humanitarni pokret, koji se oituje u vrijeme opsade Sevastopola u krimskom ratu- velika kneginja Jelena Pavlovna osnovala je rusko sestrinstvo, a tu je i engleska bolniarka Florence Nightingale

-nakon bitke kod Solferina 1859., vicarac Henri Dunant stvorio je posebnu organizaciju za brigu o bolesnima i ranjenima - Crveni kri- tzv. enevskom konvencijom 1864. sve drave su potvrdile njegovu organizaciju-hakom konvencijom 1899. organizacija je proirena i na pomorski rat

VANJSKA POLITIKA EUROPSKIH DRAVA U DOBA IMPERIJALIZMAVanjskopolitiki odnosi europskih drava

- dvije suprotnosti: rivalitet izmeu Engleske i Rusije, i izmeu Francuske i Njemakog Reicha- Njemaka se zbog Alsacea i Lorrainea boji Francuske, i sve vie pribliava Austro-Ugarskoj, a tu se uplie i Rusija, jer Aleksandar II. eli sporazum izmeu ta tri carstva (1873. dolo je do vojne konvencije)

- u balkanskoj krizi od 1876. do 1878. jasno se oitovao rusko-engleski sukob, koji je umalo doveo do sveopeg rata

- Rusija je objavila da za nju ne vrijede odluke Parikog mira iz 1856., a na Londonskoj koferenciji o morskim prolazima 1871. dobila je pravo slobodne plovidbe morskim tjesnacima

- 1875. dolo je do ustanka u BiH, a 1876. u Bugarskoj- Srbija i CG su podupirale Bosnu, pa su 1876. dole u rat s OC-om, a uskoro je i sklopljen mir

- budui da je OC izbjegavao provoenje reformi za poboljanje poloaja krana Rusija je to iskoristila kao povod za rat, a pridruili su se i Srbija, CG i Bugarska

- nakon ruskih pobjeda, potpisan je mir u San Stefanu 1878. - po njemu je Turska trebala izgubiti vei dio teritorija na Balkanu, a Rumunjska, Srbija i CG trebale su dobiti samostalnost, a predvieno je i stvaranje Velike Bugarske u iji sastav bi ula cijela Makedonija i dio Srbije i Albanije- ovime Rusi zadiru u interese Austrije, ali i Engleske

- u lipnju i srpnju 1878. na Berlinskom kongresu sastali su se Bismarck, britanski ministar predsjednik Disraeli i njegov ministar vanjskih poslova Salisbury, Rusi Gorakov i uvalov, Maar Andrssy kao predstavnik A-U, francuski ministar vanjskih poslova Waddington itd.

- samostalne postaju Rumunjska, CG, Srbija, Bugarska (plaa danak); Istona Rumelija (dobiva unutranju autonomiju), Makedonija ostaje Turskoj, Besarabiju i Armeniju dobiva Rusija, BiH pod austrijskom upravom, Engleska dobiva Cipar

-Rusija je zapravo na gubitku, i zato se Njemaka i Rusija otuuju, a pojaala se suprotnost izmeu Austrije i Rusije

-ipak, 1881. dolazi do obnove politike triju careva (Rusija, Austrija, Njemaka) obezuju se uvati meusobnu neutralnost, ako netko trei napadne jednu od njih

- Francuska 1881. okupirala je Tunis, to je smetalo Talijanima (smatrali su ga podrujem naseljavanja junotalijanskih puana)

-Talijani su 1882.(ministar predsjednik Depretis i ministar vanjskih poslova St.Mancini) sklopili ugovor s Njemakom i Austrijom, za uzajamnu pomo u sluaju napada Francuske

- Centralne sile (Austrija i Njemaka) odravaju prijateljske odnose s panjolskom, Turskom i vedskom

-1887. Engleska se vee s Italijom i Austrijom radi odravanja statusa quo na Sredozemlju

-Bismarckov sustav saveza: Dvojni savez (Njem i Aus), Trojni savez (Njem, Aus i Ita) i sporazum triju careva (Njem, Aus i Rus)

-jedino je Francuska iskljuena iz svega

-Bugarska kriza i prijetee radikaliziranje francuske politike (Georges Boulanger skuplja konzervativce, nacionalne radikale i bonapartiste u autoritativno-nacionalni pokret) dovodi do sklapanja ugovora izmeu Bismarcka i uvalova tzv ugovor o uzajamnom osiguranju iz 1887.

- time se obvezuju u neutralnost u ratu sa treom silom, osim ako Rusija napadne Austriju ili Njemaka Francusku; Njemaka priznaje ruski utjecaj na Balkanu, a potvruje se i da e morski tjesnaci biti zatvoreni za ratne brodoveIzvaneuropska ekspanzija monih nacionalnih drava- problemi prenapuenost i sve vei zahtjevi domaeg stanovnitva

- Engleska i Francuska, vodee kolonijalne sile (1850. 1914.), smatraju da porast stanovnitva ne mogu izravnati s poveanjem zemljinih prinosa mit o narodu bez prostora

- kolonijalni imperijalizam obuhvaa cijelu Afriku, rubna podruja I Azije i Kine, Pacifik (SAD), srednju Ameriku i Karipsko more

- kolonizacija je mogua: zaposjedanjem (Engleska u Egiptu), dijeljenjem u interesne sfere (1907. izmeu Engleske i Rusije u Perziji), stjecanjem gospodarskih koncesija (Njemaka u Turskoj), zakupnim ugovorima (u Kini), formalnim protektoratima (Francuska u Tunisu)

- VB je od 1815. vodea kolonijalna sila (Kanada, Indija, Australija, Kap i Cejlon)

- neka podruja ima zbog osiguranja pomorskih putova (Singapur 1819., Falklandski otoci), radi otvaranja trita (Hong Kong 1841.), radi primanja brit. iseljenika (1806. Kap, 1829. Australija, 1814. Novi Zeland)

-1867. North America Actom Kanada dobiva potpunu autonomiju

-od 1887. Viktorija je carica Indije

- od 1860-ih kolonijalizam postaje imperijalizam- Disraeli 1872. dobiva potporu kraljice Viktorije, te daje pokupovati egipatske akcije na Sueskom kanalu, Cipar pripaja 1878., stjee afganistansko trite 1878., zaposjeda Egipat 1882.

- plan Kap-Cairo: Cramer sa S prodire prema Sudanu, a s J Cecile Rhodes nakon rata sa Zuluima 1879. podreuje Bocvanu i Rodeziju, a osvojene su i Somalija, Uganda, Kenija i Sudan

- za ministra kolonija Chamberlaina ( 1895. 1903.) Englezi prodiru sve dublje u Pacifik

- pod ministrom predsjednikom Salisburyjem (1885. 1892.;1895. 1902.) vode politiku splendid isolation

- uz Chamberlainovu potporu stvoreni su Antanta i Commonwealth (Australija 1901., Novi Zeland, New Foundland i J Afrika)

- od 1815. Rusija je vodea kopnena sila

- nakon poraza u krimskom ratu, ona vodi politiku irenja prema I

- 1860. izgrauje Vladivostok kao ratnu i trgovaku luku

- 1868. osvojen je Turkestan, Samarkand i Buharu, a 1878. Sahalin

- od 1863. Rusija opet ulazi u aktivnu zapadnu politiku

- oituje se panslavizam, te tenja za vladanjem morskim tjesnacima

- sudari interesa u Perziji, S Indiji i I Aziji dovode ju u suprotnosti s Engleskom, a zbog tenji za utjecajem na Balkanu s A-U

- Francuska 1830. zaposjela je Alir

- 1854. prodire u Senegal, a s njegovim etama dalje u unutranjost Afrike

- 1862. i 1867. anektirane su I i Z podruja pokrajine Koinine (dns J Vijetnam i J kamboda)

-od 1880. Francuska za ministra predsjednika Ferryja ulazi u novu fazu kolonijalne politike

- 1881. uspostavljen je protektorat u Tunisu- 1904. uspostavljena je generalna uprava Z Afrike

- 1910. generalni guverner Brazza prikljuuje ekvatorijalnu Afriku

- 1895./96. general Gallieni anektira Madagaskar- ekspedicija pod Marchantom dovodi do krize s Engleskom

- 1904. poptisan je Entente cordiale (srdani sporazum) s Engleskom

- nakon zaposjedanja Fesa, 1911. dolazi do druge marokanske krize, koja je smirena njemako-francuskim sporazumom o Kongu tada general Lyautey ponovno apsolutno upravlja Marokom, ali ne dira u politike i socijalne strukture zemlje

-u Indokini 1888. stvara Indokinesku Uniju, na raun Sijama (granica rijeena tek 1907.)

- Italija 1890. pripaja Eritreju- pod vodstvom Crispija 1895. napada Etiopiju, potpuno bezuspjeno

- etiopski negus Manelik II. odbija svoju zemlju prepustiti

- 1900. pripaja Libiju (sporazumom s Francuskom za S Afriku)

- dobiva i Somaliju, i egejsku otonu skupinu Dodekanez nakon 1912.

- Njemaka 1884. Carl Peters osniva Drutvo za njemaku kolonizaciju- koloniziranje isprva provodi zakljuivanjem privatnih ugovora njemakih istraivaa i trgovakih kompanija s uroenicima u JZ, Z i I Africi i na Pacifiku

- 1884. dobiva Kamerun i Togo- 1885. neki otoci u Tihom oceanu, I polovica Nove Gvineje, Marshallski otoci i Bismarckov arhipelag

-do 1885. njemako kolonijalno carstvo je izgraeno

- dobiva koncesije za eljeznice u Turskoj, a 1903. gradi Bagdadsku pruguUNUTRANJOPOLITIKI RAZVOJ EUROPSKIH DRAVA 1870.-1914.Njemako carstvo za Bismarcka i Vilima II.-osnovano carevom proklamacijom 18.1.1871. u Dvorani ogledala u Versaillesu model Sjevernonjemakog saveza = Reich je savez 25 federalnih drava. Pod vlasti saveza: vojska, carine,trgovina, promet i pote; federalne drave:uprava, pravosue i kultura.

-Savezno vijee Pruska ima veinu i moe staviti veto, liberali protiv ele jedinstvenu strukturu

-Bavarska i Wrttemberg posebna prava (vojska,pota,porezi)

-Skuptina Reicha (Reichstag) izravnim izborima biraju se zastupnici, glasa o zakonskim prijedlozima, odobrava budet Reicha

-Na elu njemaki car (pruski kralj) Vilim I. vanjski poslovi,vojni zapovjednik,imenuje i otputa kancelara (pruski ministar predsjednik, predstojitelj Savjeta Reicha, najvei dio izvrne vlasti)

-Skuptina Reicha samo pokuaj parlamentarnosti (u skladu s vremenom) Bismarck htio biti voditelj politike, ali zbog tog prividnog parlamentarizma car ga moe blokirati

-Skuptina jo vie gubi mo kad je 1874.u borbi za eljezni etat (vrsto osigurani budet) za vojsku pristali na kompromis da se vojni budet odbori svakih 7 godina

-isprva se pravo i gospodarstvo uspjelo izjednaiti na liberalnoj osnovi ukidanje razlika izmeu saveznih drava poboljanje ekonomije

-kazneni zakonik (1872.), 1873.zakoni o jedinstvenim mjerama,utezima i novanicama, 1875. osnovana dravna banka (Reichsbank), unaprijeena pota

-ujednaenje prava: 1879. izgradnjom strukture i Graanski zakonik 1900.

-izjednaavanje kolstva - suprotnost crkve i drave

-Bismarck podrava liberalizam eli savladati katoliku crkvu 1871. izdan tzv.kancelarski paragraf govori protiv politike zloporabe crkvene slube, 1872. zakon o nadziranju kole i zabrana jezuitskog reda

-zakonik (1873. i 1874.) - drava regulira izobrazbu sveenika i crkvenu disciplinsku vlast, 1875. uveden graanski brak

-Crkva (ojaala dogmom nepogreivosti s Vatikanskog koncila) 1870. u toj kulturnoj borbi (Kulturkampf) prelazi na pasivan otpor

-papa Leon XIII: nagodba koja donosi ukidanje nekih izrazito borbenih zakona

-Gospodarstvo se razvija brzo trgovina, industrija, bankarstvo, novac, dionika drutva

-zbog priliva francuske ratne odtete - gospodarska kriza (beki burzovni slom) + britanska industrijska konkurencija, ameriki i ruski pritisak = ele napustiti slobodnu trgovinu i prei na politiku zatitnih carina

-Bismarck 1878. mijenja kurs to oznaava konzervativnu obnovu Reicha

-podran od konzervativaca i centruma Bismarck uvodi zatitne carine i nada se da e zbog toga nastati rascjep u Skuptini Reicha nacionalnih liberala i da e vlast Reicha ojaati

-eli Reich ojaati savezom s veleindustrijom i veleposjedom

-zakon protiv socijalista (1878.) - Socijalni demokrati ujedinjeni od Gotskog programa pod A.Bebelom i W. Liebknechtom u opoziciji Reichu koji se ne brine za radnike

-Bismarck onemoguuje djelovanje opozicije 1878. zabranjuje partijski tisak i ograniava socijalne demokrate, ali i dalje mogu biti u Skuptini Reicha proirio se ilegalni partijski tisak

-Bismarck u suradnju s Lohmanim (politika slatkia i bia) izdaje socijalne zakone (1883-1889) bolesniko osiguranje, osiguranje u sluaju nezgode na radu, starosno i invalidsko osiguranje, ali zakon nije uspio

-poveava se broj SDP (Socijalno-demokratska partija) 1890. 34 mandata

-cilj je i dalje uvoenje potpunog parlamentarnog oblika vladanja za SDP ogranien suenom funkcijom Skuptine Reicha i izbornim pravom 3 klase -osim soci-demo. Bismarck je politikom zatitnih carina i socijalnih zakona razljutio i liberale

-Vilima I. naslijedio sin Fridrik III. umro 1888.,a naslijedio ga mlad i izrazito militaristiki Vilim II.-Bismarck u stalnom sukobu s novim carem otputen 1890. nakon njega krivuda tok politike Reicha

-gospodarski prosperitet: najjaa industrijska nacija (konkurira s Eng), a teka, elektr. i kemijska industriju koncentrira u koncernima (Stinnes, Krupp,Siemens)

-imperijalistika politika

-Reich i dalje financijski ovisan o nekim saveznim dravama. Politiku sprjeavaju ustavne opreke sa zemljama carstva (Pruska najvie)

-nema parlamentarnog sustava vladanja cijepanje stranaka (liberali), skretanje u radikalizam (socijalni pokreti), oportunizam (konzervativci) nema integracije u Reich

-militaristike tendencije, promicanje dravne inovnike vlasti ovisne o vojsci = sprijeeno radniko sudjelovanje u Reichu

-nepravilna politika prema manjinama (denacionalizacija naseljavanjem Nijemaca na njihova podruja- Poljaci i Alzaani) nacionalistike tenje i elja za odcjepljivanjem

-nestabilna dravaAustro-Ugarska monarhija i JIE u znaku balkanske krize-1867.Austro-Ugarska nacionalno-politiki sukobi u Cislajtaniji (austrijska polovica) i Translajtaniji (ugarski dio)

-Nijemci,esi, Poljaci, Ukrajinci, Slovenci, Talijani, Hrvati i Srbi

-Z dio monarhije njemaka dominacija, a na I maarska dominacija

-prevlast slui njemakoj i maarskoj aristokraciji i buroaziji koe razvoj drugih naroda (neravnopravnost, ekspolatacija..)

-do 1873. zemaljske skuptine austrijskih krunskih zemalja alju zastupnike u beko Carevinsko vijee od tada biraju se zastupnici izravno, po sustavu kurija (po imetku, porezu, zanimanju) favoriziranje bogatih

-od 1896. 4 kurije, a kasnije i 5.opeg prava glasa 1907.ukinut kurijalni rad narod traio ope pravo glasa

-Slovenski narod poboljao predstavnitvo u Carevinskom vijeu, kao i socijalni demokrati

-austrijske vlade kratkotrajne i nesigurne ne mogu se osloniti na niije narodne skuptine vlada se protiv ustava, po volji dvora, vrhova vojske, birokracije i crkve

-Ugarska: budimpetanski sabor predstavnici 81 grada i hrvatski delegati reprezentacija stanovnitva mala

-zajedniki poslovi (vojska, inozemni poslovi i financije): obnaaju ih delegacije (austrijska i ugarska)

-delegacije biraju Carevinsko vijee i ugarsko-hrvatski sabor zasjedaju odvojeno pa su neefikasne

-iz svih navedenih razloga ne uspijeva se stabilizirati drava carska i kraljevska monarhija odrava se do 1914. samo uz pomo dravno-policijskih metoda

-u Austriji nakon nagodbe na vlasti njemaki liberali provode reforme koje njima odgovaraju. Ustav 1867. sloboda govora,skupljanja

-opa vojna dunost, zakon o pukom kolstvu, legaliziranje radnike organizacije

-liberali ne daju ustupke nikom (posebno ne esima) pokuaj grofa Hohenwarta da rijei eko pitanje (fundementalni lanci 1871.) propao zbog otpora njemakih liberala i miljenja (dolazi iz Reicha) da bi njemako pitanje trebalo nadvladati i ugarsko koji smatraju smanjenje austrijskog utjecaja pozivom za opiranje drugih naroda protiv maarskog utjecaja

-Vanjska politika: mir s novonastalim Reichom i premjetaj interesa na istok

-ustanak u BiH 1875. i meunarodne komplikacije zbog njega monarhija koristi da okupira BiH (formalno jo ostaje pod sultanom)

-njemaki liberali ne ele irenje habsburkog imperija (poveanje broja slavenskih podanika) i ometaju konsolidaciju Austrije njihova vladavina zavrava

-1879-1895. Vlada grofa Taafea njemaki konzervativci i vodee slavenske stranke (tzv. eljezni krug) privremeno ublaenje nacionalnog trenja

-Poljaci u Galiciji ishodili da pokrajinom upravljaju ugl. poljski inovnici, a slubeni jezik postao poljski, ali nisu izborili autonomiju pokrajine

-eki narodni pokret buran potkraj 60-ih (tabori) pravo slubene uporabe ekog, ali njemaki slubeni

-1882. podjela prakog univerziteta nastaje njemako i eko

-esi postiu trajnu veinu u zemaljskoj skuptini eke (od 1905. i Moravske)

-Dalmacija:narodna stranka uspijeva 1883. da jezik pokrajinskih sabora postane hrvatski ili srpski

-politika protiv ujedinjenja slovenskih i hrvatskih pokrajina

-sve vee povezivanje s Reichom

-u programu iz Linza (1882.) njemaki nacionalisti trae odvajanje Galicije s Bukovinom i Dalmacije u zasebne jedinice u manjoj Austriji lake osigurati prevlast

-sabotirani svi pokuaju rjeavanja ekog pitanja (njemaki nacionalisti)

-sve vie opada utjecaj liberala, a na vlast dolaze malograanske stranke

-Svenjemaka stranka, ovinistika i antisemitska (pod Georgeom Schnererom) trai prikljuak Austrije Njemakoj,a kransko-socijalna stranka (Karl-Lueger) eli HM kao njemaku katoliku zemlju-zbog svih tih mjera, slavenske se zemlje jo vie bune dolazi do paralize Carevinskog vijea i pokrajinskih skuptina

-Ugarska: 1868. Hrvatsko-Ugarska nagodba- banska Hrvatska dobila autonomiju u pogledu unutranje uprave, kolstva i vjerskih pitanja

-zakon o narodnostima maarizacija, naroito pod predsjednitvom Kolomana Tisze, Dezs Bnffya i Istvna Tisze nastoje provesti i u banskoj Hrvatskoj krei autonomiju (Khuen Hedervry)

-sve to budi otpor nenjemakih naroda

-potkraj 19. st. stvara se zamisao veeg odjeljenja od Austrije, Dvojna monarhija postala bi personalna unija, pa se poboljava odnos s Hrvatima i Srbima jer vodee maarske stranke trae saveznika protiv Bea.

-to ne uspijeva (Franjo Josip I.) pa se vraaju politici maarizacije

-isto kao i Austrija 1. svj. rat, Ugarska doekuje u krizi-kriza u A-U je u uskoj vezi s eljom za proirenje na Istok tj. na Balkan, a u tome je sprjeavaju drugi imperijalisti, nacionalnooslobodilaki pokreti i mlade nacionalne drave (Srbija i Crna Gora) koje mogu povui sve june slavene

-Bugarska: jaa utjecaj Austro-Ugarske i Engleske vladavina kneza Ferdinanda (1887-1918) iz kue Sachsen-Coburg i vlada Stombolova. Odnosi s Rusijom vrlo loi, povezuju se tek kad A-U sklopila savez s Rumunjskom

-Srbija: Milan Obrenovi

-Makedonija: Ilindanski ustanak 1903. (autonomija) -OC - Pitanje Dardanela (Rusima zabranjen prolaz) i A-U eli anektirati BiH Engleska i Italija se protive (ratna koalicija koja e biti odluna u 1. svj. ratu). Francuska se ne uplie,ali podrava I i E dok je Reich na strani A-U. Dobivi financijsku odtetu Turska preputa A-U BiH s tim da se povuku iz Sandaka koji je od 1912.turski

-Bugarska i Srbija (uz podrku Rusije) povezuju se 1912.protiv Turske, a Grka i CG pristupaju Savezu-4 drave 1912. objavljuju rat Turskoj teki porazi Turske, kritino meunarodno stanje (Srbija hoe do Jadrana, Italija i A-U joj ne daju)

-Grka se odupire talijanskom zaposjedanju Dodekaneza

-1913. mir s Turskom

-zbog spora oko Makedonije, Bugarska (podrana od A-U) napala 1913.Srbiju i Grku, na to joj rat objavljuju Srbija, CG i Turska. Bugarska je naravno izgubila mir u Bukuretu 1913.- potvrena podjela Makedonije izmeu Srbije, Grke i Bugarske,a Bugarska je Rumunjskoj morala ustupiti Junu Dobrudu. Carigradskim dogovorom Bugarska izgubila jedrenski dio Trakije (pripao Turskoj)Rusija prije revolucije 1917.-1861.ukinuto kmetstvo. Osnovica nemira: seljako pitanje (pogorava se rastom agrarnog stanovnitva), drutvene nedae kao posljedica industrijalizacije i politiki obespravljeni svih socijalnih skupina osim plemstva

-izgradnja eljeznike mree: 1883-1886. transkaspijska eljeznika pruga. 1891-1904. transsibriska

-razvija se teka industrija koncentrirana u pojedinim regijama

-slaba kupovna mo i dravni dug: drava izvozi ito unato oskudnoj prehrani i masovnom gladovanju

-postoje veliki neiskoriteni carski, plemiki i crkveni posjedi, a seljatvo se sve vie zaduuje

-dodjela zemlje,velike zakupnine i pritisak stanovnitva zbog demografske revolucije

-velike narudbe oruja su ublaavale krizu

-socijalni pritisak: donji slojevi se prosvjeuju (Narodniki obrazuju seljake, koji i dalje gledaju cara kao bogomdana) trae reforme, revolucije-ilegalni letci, borbene grupe, sabotae i antentati-vode se procesi protiv nihilista, ali to samo pojaava radikalizaciju i nesigurnost sudstva

-1881. ubijen car Aleksandar II. (atentat) provodio reforme, ali nije dirao u plemstvo

-car Aleksandar III. (1884.-1894.) zadrti reakcionar. Vlada autokratski pomou zloglasne politike policije (Ohrana) i sustava agenta i pijuna

-gospodarstvo se ne poboljava

-antisemitska politika (pokuavaju dobiti vie zemlje iskljuenjem idova)

-car Nikola II. (1894.-1917.) situacija ista. Ostaje u savezu izmeu crkve i aristokracije

-Krunidbena sveanost u Moskvi (sa suprugom Aleksandrom, bivom princezom Alisom od Hessena) zavrila je s vie od 1000 mrtvih na Hodinskom polju

-rusifikacija nemiri u graninim podrujima Finske, Poljskoj, Ukrajini i na Baltiku-trajkovi, socijalne i agrarne pobune sve se jae ire socijalistike ideje i marksizam-najznaajniji u borbi protiv narodnjaka i narodnjatva i revizionizma jest Georgij V. Plehanov sa svojom grupom Osloboenje rada (od 1883. prvi ruski marksisti)

-za daljnje djelovanje marksistikih petrogradskih skupina zaslugu ima Vladimir Ilji Uljanov Lenjin (1870.-1924.) pridonio osnivanju Saveza borbe za osloboenje radnike klase (brzo se uvruje kod radnika)

-1898. u Minsku odran osnivaki Prvi kongres Ruske socijal-demokratske radnike partije. Lenjin u prognanstvu u Sibiru, ali je radovima teoretski utemeljio rusku proletersku partiju

-vraa se 1900. - pod njegovim utjecajem izlazi marksistiki orijentiran asopis Zora i glasilo RSDRP, novine Iskra

-Plehov, Zasuli, Akseljrod, Potresov i Martov pripremili Drugi kongres RSDRP u Bruxellesu i Londonu 1903.

-Lenjinovo djelo "to da se radi" glavni pravac izgradnje partije, napada one koji misle da se radnici moraju zadovoljiti ekonomskim poboljanjem svog poloaja

-sukob na Drugom kongresu izmeu revolucionarne veine (boljevika) koje je predvodio Lenjin i oportunistike manjine (menjevika) predvode ju Martov, Akseljrod i Potresov

-Ruski ministar unutarnjih poslova pokuava se boriti protiv revolucionarnih grupacija ubacivanjem pijuna i stvaranjem radnike organizacije odozgo org.sveenika Gapona (ubijen 1906).

-nita ne moe zaustaviti radikalizaciju irokih radnikih masa voenih obrazovanim marksistima

-rat protiv Japana 1904.-1905. porazi Rusije, pospjeena revolucija

-1905. prva graansko-demokratska revolucija. Vojska napada Gaponovu povorku koja je htjela predati caru peticiju (Krvava nedjelja) pobune i trajkovi u cijeloj Rusiji. Protiv carizma i Finci i Poljaci. Do nemira dolazi u vojsci u Odessi (na oklopnjai ruske crnomorske flote vladali pobunjeni mornari) mornari ostvarili odluke 3. kongresa RSDRP (boljevika) o pripremanju oruanog ustanka u Rusiji

-sve to dovelo do sklapanja primirja s Japancima i obeanja provoenju reformi i osnivanje skuptine (savjetodavne Dume) revolucija se i dalje iri. 1905.generalni trajk u industrijskim gradovima

-Vlasti prisiljene objaviti Manifest od 17. listopada s ustavom kojeg izrauje Witte

-revolucionari neiskusni, pa su revolucije uguene, ali Lenjinove analize uspjeha kau da su nedovoljno povezani, pa sad to popravljaju

-slijedi razdoblje prividnog konstitucionalizma zasjedanja dume, ali vlast imaju policija i pijuni pod ministrom i predsjednikom Stolipinom

-prevladavanje socijalistikog utjecaja u 2. dumi moglo se sprijeiti samo reformama izbornog prava, ali reforma ide u prilog plemstva i bogatog graanstva

-nemiri, atentati, trajkovi, iseljavanja u prekomorske krajeve i Njemaku

-probleme seljaka ne rjeavaju ni agrarne reforme 1906.-1910.-na carskom dvoru odluuje Rasputin, a ministar vanjskih poslova Sasonov ne moe djelovati

-ideja panslavizma balkanski ratovi bijeg pred revolucijom u rat

-Francuska financijski i ekonomski omoguuje odravanje takvog oblika ruske vlastiFrancuska u eri Tree republike-nakon pada Napoleona III. gospodarstvo usmjereno na svjetsko trite i industrijsku modernizaciju

-proizvodna privreda ostaje unutranja - kapital se investira kao zajmovi u inozemstvu (Rusija i Srbija)

-gosp. zaostaje za Eng i Njem, ali poboljava vanjskopolitike odnose

-ustankom od 18.3.1871. nie Parika komuna (socijalistika, mada nema veze s marksizmom) bunu uguio maral Mac Mahon (kasnije i predsjednik, podupire ga konzer. veina legitimista, orleanista i bonapartista)

-pod predsjednikom Thiersom Francuska otplatila reparacije Reichu koji povlai svoje vojne snage

-pokuaj restauracije monarhije nije uspio zbog otpora grofa Chamborda (zadnji burbonski pretendent)

-1875. izglasana Trea republika (1 glas veine) ope izborno pravo za poslaniki dom, a poslaniki dom + senat = Narodna skuptina bira predsjednika na 7 godina. On ima izvrnu vlast, imenuje ministre i odreuje smjernice politike

-Narodna skuptina rascjepkana, pa vladu moe samo ogranieno podupirati do 1914. 50 raznih kabineta

-Republika se stabilizira zbog dobre uprave, komunari pomilovani, zabranjeno djelovanje Drube Isusove, a ostali redovi morali mati dozvolu drave, sloboda sakupljanja i tiska, podravljenje os kole, uveden graanski brak i municipalno ureenje

-nezadovoljnici prilikama skupljaju se oko ministra rata Georgesa Boulangera 1889. bjei i umire razbijena konzervativno-radikalna nacionalistika stranka, ali sada su problem marksisti i socijalisti

-socijalisti se organiziraju u Radnikoj stranci, stranci radikalsocijalista, u sindikatima, Generalnoj konfederaciji rada

-Francuske radnike stranke javile se nakon marsejskog kongresa socijalista 1879. razdvajaju se u 2 dijela s istim nazivom: jedna je reformistika (ograniene reforme u skladu s kapitalizmom,vie je socijalna nego socijalistika), a druga slijedi Marxovo uenje.

-Dreyfusova afera (1894.-1906.) Alfred Dreyfus, idov, 1894. zbog krivotvorenih dokumenata bio, zbog pijunae (Nijemcima), osuen na doivotno izgnanstvo-podijeljenost graana: jedna strana sitnoburoaska demokracija i veina socijalista, a na drugoj mjeavina svega i svaeg protiv Dreyfusa

-Emile Zola (J'accuse),Clemenceau i Jean Jaurs trae obnovu postupka protiv Dreyfusa

-Charles Maurras i Lon Daudet stvaraju 1898. Action franaise koja se bori protiv Lige za ljudska i graanska prava (ona trai obnovu procesa protiv Dreyfusa) -za vrijeme kabineta Combesa i kabineta Clemenceaua odvajanje crkve i drave

-Dreyfusova rehabilitacija 1906. predstavlja pobjedu graanske vlasti nad vojnom

-u socijalistikom bloku jo izrazitija podvajanja izmeu reformista (za Brianda sudjeluju u vladi) i revolucionarnijeg dijela (veina)

-zbog razlika meu franc. socijalistikim strankama raste ugled konzervativno-nacionalistima

-nakon 1912. za pred. Raymonda Poincara (1913-1920) politika revana protiv Reicha

-Jaursova Ujedinjena socijalistika stranka (ujedinile se soc. partije 1905.) vodi politiku sporazumjevanja s Njemakom.

-nakon 1913. Francuska oblikuje politiku ratnih priprema 3 godinji vojni rok, povean vojni budet

-nakon izbijanja rata ministar predsjednik Viviani i predsjednik republike Poincar pokuavaju stvoriti sveto jedinstvo zbog opasnosti od Reicha

-vanjska politika: izolacija zbog Bismarckova sustava saveza, eng-fran opreka i imperijalizmu i savez s Engleskom i RusijomVelika Britanija i Irska: Razvoj parlamentarizma-unutranju politiku VB izmeu 1867-1914. zaokupljaju dva pitanja: irsko pitanje i reforme izbornog prava radniko pitanje dobiva na teini

-Konzervativci (Disraeli) 1867. proiruju izborno pravo na svakog posjednika stana u gradu (radnici, zemljoradnici)

-Gladstone od 1894. na elu 4 kabineta vigovce pretvara u modernu liberalni stranku i provodi reforme

-1869. anglikanska crkva prestaje biti dravna

-uvodi privatne i javne os kole, a postaju obavezne 1880., reformira se vojska

-trea reforma izbornog prava daje pravo glasa i seoskom stanovnitvu

-Irsko pitanje: Gladstone pristaje uz pokret home-rule pod Stewartom Parnellom koji ne eli odcjepljenje nego samoupravu unutar VB. Gladstone parlamentu predstavlja dva home-rule bills- uspostava parlamenta u Irskoj. Ti prijedlozi cijepaju liberalnu stranku, odbijali ih i Donji, a onda i Gornji dom zbog ega se G mora povui u korist konzervativnog kabineta na elu s lordom Sallsburyijem.

-raspadanje liberalne stranke i 20godinja vladavina konzervativaca imaju posljedice. Liberalni unionisti

udruuju se s konzervativcima i podupiru njihovu imperijalistiku politiku Disraelija. Liberalci gube srednji stale, a konz. dobivaju one koji su primljeni u society. Siromana seoska aristokracija se povezuje s industrijskim kapitalom gubitak radnikog povjerenja konzervativcima

-radnici vide doba velike depresije pojaano politikom zatitnih carina konkurentnih drava SAD, Njemaka i Francuska, korupcija, pa stvaraju sindikalna udruenje i vlastite stranke

-marksisti osnivaju Social-democratic federation i nemaju neki utjecaj, ali Fabian society ima, a zalau se za postupnu uspostavu dravnog socijalizma. Od fabijanaca i Independent Labour Party 1906. nastaje Laburistika stranka na elu Ramsay MacDonald. Pobijedili na izborima 1906. i proveli reforme sline Bismarckovim: uveden 8satni radni dan, odreene minimalne nadnice, pomo nezaposlenima, starosna mirovina-ponovno Irsko pitanje: izmeu 1912. i 1914. 3 puta predlagani zakon i home-rule prihvaen (unato konzervativaca, protestantskog Ulstera i vojske), proveden poslije rata tek

-1903. zakon o zemlji koji omoguava irskim zakupnicima da je dobiju

-izbijanje rata izmeu ekstremistikog irskog pokreta Sinn Fein i engleskih slojeva sprijeio je 1. svj. rat-situacijau VB uoi rata napeta. Haldaneovi prijedlozi reforme vojske i mornarice odbijeni jer nema budeta, spor Gornjeg i Donjeg doma zavrava Parlamentarnim aktom po kojem G.d. gubi pravo veta u financijskim pitanjima

-u tome i raspravljanju o proirenju izbornog prava na ene i sve radne slojeve oitava se demokratizacija

-pred rat vidi se razvoj od liberalne demokracije u modernu masovnu demokraciju pored parlamentarnog sustava ima razvijen i izvanparlamentarno angairanje irokih slojeva drutva

-iroku razvijenu demokratsku situaciju karakterizira pokret sufraetkinja i radnika (od 1911. trajkaju)Kraljevina Italija i manje EU nacije u znaku unutranje napetosti-u mladoj kraljevini Italiji pritisak stanovnitva i neravnomjeran rast gospodarstva. Nema nacionalnog i teritorijalnog jedinstva nikako pa ni u gospodarstvu-razvijen je Sjever (Lombardija), a nerazvijen Jug (pritisak stanovnitva, parcelizacija i puno zemljoradnika i konzervativni veleposjedi kao odjeka feudalizma), ali razlike su i obrazovne i politike (Jug nepismen)

-sve vea skupoa zbog potronje vlade na naoruanja i upravu i zbog niih plaa i dueg radnog vremena slaba kupovna mo potroaa (tome naravno dodaje i to je jug nerazvijen, pa ga se mora lepat)

-lijevoliberalna vlada pod Depretisom, Crispijem i Giollittijem bori se izmeu siromatva i izgradnje vojske,uprave i mornarice (likvidacija radnikih organizacija i svega socijalistikog i ustanka seljaka na Siciliji 1894., kao i sljedei predsjednik vlade Rudini)

-to sve uvjetuju pojavu imperijalistikih tenja trae talijanska narodna podruja tj. Juni Tirol i Istru (Trst,Gorice i Dalmaciju)

-sukob zemljoradnika i industrijskih radnika sa vlasnicima

-od 1877. reforme osnovno obrazovanje obvezno, izborno pravo:mukarci od 21godinu koji su pismeni ili plaaju odreeni porez broj biraa se tako poveava

-politika zatitnih carina, podravljene eljeznice, zakon o zatiti radnika, socijalno osiguranje, doputeni sindikati, a izborno pravo dobivaju i nepismeni - stariji od 30 godina mukarci raspadanje graansko-liberalne politike strukture. Graanske stranke se raspadaju u radikale, lijeve i desne liberale i nastaju radikalno-nacionalistike i socijalistike grupacije.

-programi stranaka: nacionalisti istiu integralni nacionalizam i osvajaku ekspanziju, a socijalisti socijalni pravedni poredak

-unato gospodarskom napretku dolazi do polarizacije koje prije 1914. dovodi do nacionalistikih smutnji i masovnih trajkova Crvena nedjelja lipanj 1914. antimilitaristika demonstracija koja je zavrila guenjem radnikih protesta od strane vojske

-sve drave imale napetu unutranju situaciju rat kao bijeg pred tim problemimaNarodi Skandinavije, male srednjoeuropske zemlje i Pirinejski poluotok-slino stanje kao u velesilama, ali slabija ekonomija pa nisu toliko dinamina dogaanja

-Danska: osnovna struktura seljatvo koje zastupa u Folkethingu (donji dom) za vlade Estrupa i Christensena (konzervativni i seljako-socijalistiki) poboljava se poljoprivreda stvaranjem seljakih zadruga i reformi

-nacionalisti su razoarani zbog autonomnog ustava za Island (1903.) i odbijanja samoodreivanja Schleswiga to je Bismarck obeao

-vedska: bogata drvom i eljezom pod Oskarom II. (1872-1907) i Gustavom V. (1907-1950) ekonomsko prestrukturiranje: hidrocentrale omoguuju industrijalizaciju koju promie i politika zatitne carine

-agrarna kriza masovno iseljavanje u SAD i politika zatitne carine za ito i orijentaciju na stoarstvo

-do raspada unije s Norvekom 1905., politiku obiljeavaju Seljake stranke i Nijemcima sklona politika neutralnosti

-nakon 1905. dolazi do potpunog parlamentarizma

-unato protivljenja konz. napredne stranke, socijalista i liberalna Stranka skupljanja postie izborno pravo

-kao i svugdje, dobiva na znaenju militaristika ideja: uvodi se opa vojna obaveza i poveava vojska i mornarica

-Norveka: gospodarski napredak. Za Svendrupove vlade (seljaka ljevica) opim izbornim pravom uveden parlamentarni sustav.

-Storting (norveki parlament) radi ouvanja plovidbenih i ribarskih prava nastoji voditi samostalnu vanjsku politiku. Oskar II. odbija osnivanje samostalnih norvekih konzulata, dolazi do raspada unije 1905.

-princ Karlo Danski postaje kao Haakon VII. (1905-1957) novi kralj, a 1907. priznat norveki jezik (razvio ga Ivar Aasen) za slubeni jezik

-nije rijeeno schleswig-holsteinsko pitanje, ali skandinavske zemlje se afirmirale u svojoj politikoj nezavisnosti od velikih sila

-Finska: jedina nije stekla samostalnost do 1. svj. rata

-pod utjecajem Johana Vilhelma Snellmanna i usprkos oprekama izmeu vedo-Finaca i narodnih Finaca, od 1878. poinje stvaranje finske nacije i njene samostalnosti uz jak ruski otpor

-1878. uveden vlastita finska vojska i vojna obveza Nikola II. izdaje februarski manifest 1899. Finska gubi samostalnu legislativu u Zemaljskoj skuptini, a generalni guverner Bobrikov rasputa finsku vojsku, uvodi ruski kao slubeni jezik-nakon liberalizacije (za ruske revolucije manifest opozvan, a Zemaljska skuptina demokratizirana) Stolipin pojaava opreku te uoi 1914. opet raste elja za odvajanjem od Rusije

-sredinje europske drave:

- Luxemburg 1890.dobiva nezavisnost od Nizozemske

-Nizozemska: borba za vlast liberalne i konzer-kranske stranke, a za kraljice Wilhelmine (1890-1948) provode se socijalne reforme plod borbe radnika, sindikata i socijaldemokratskih stranaka

-Belgija: opa industrijalizacija, suprotnost izmeu liberala i klerikalaca, Flamanaca i Valonaca-borbe radnikog pokreta tri generalna trajka 1893,1902 i 1913

-od 1896. flamanski i francuski jezik su ravnopravni

-1894. uvedeno ope pravo glasa (mukarci od 25 godina) glasa se ugl. za marksiste tj.radnike partije osnovane 1885. na kongresu u Bruxellesu ugroen liberalno-graanski sustav i konz. katolike Puke stranke

-vicarska - reforma ustava 1874.- demokratizacija i ujednaavanje saveza vicarskih kantona uvoenjem referenduma za zakone i stvaranje jedinstvene vojske i dravnog kolstva

-oko 1884.vodi se vicarska kulturna borba poput one njemake oko crkve u dravi. Pobjeuje drava

-vicarska industrija zavisna od izvoza pogaa ju depresija u Europi i politika zatitne carine velikih sila

-ipak situacija je okej, jer je vicarska u dobrom financijskom stanju i razvijena

-JZ Europa:

panjolska i Portugal sukobi izmeu restaurativne monarhije (monarhisti ili moderados i katolici) i onih protiv (liberali,republikanci, kasnije i socijalisti).

-panjolska: nakon pada Izabele II. (1843-1868) i treeg karlistikog rata 1873. proglaena republika-zalaganjem Martineza de Camposa dolo do burbonske restauracije s Alfonsom XII. (1874-1885)

-ustav 1876. sloboda udruivanja i tiska, ali jaa katolika crkva i ukida se graanski brak

-napetost izmeu kapitalista i socijalistikih sindikata i za Alfonsa XIII. (1886-1931)

-autonomistiki pokreti u Kataloniji i anarhistiki ustanci

-razvoj Portugala zaotrava situaciju u panjolskoj, ne pomae ni politika pred.vlade Canalejasa

-Portugal: 1910.uspostavio republiku, ali nema mira. Anarhino stanje koje vlada ne moe smiriti PRVI SVJETSKI RAT -politika saveza jo od 1882. dvije suprotne strane

-Centralne sile: dvojnom savezu Reicha i Austro-Ugarske pristupa Italija i nastaje Trojni savez-dvojni savez Francuske i Rusije (1893.) i Entente cordiale izmeu Engleske i Francuske (1904.), te englesko-ruska nagodba savez Engleske, Francuske i Rusije Antanta

-Njemaka najmodernija industrijska zemlja tog vremena

-politika novog kursa nakon Bismarckova odlaska razvoj do velesile i jaka mornarica, ne stvara saveze s vanim kolonijalnim silama Bismarckov sustav izolacije, Francuske se raspada

-Reich se esto sukobljava na politikoj sceni

-Marokanska kriza 1905.-1906. i 1911., Bosanska aneksijska kriza 1908-1909. i dva balkanska rata 1912. i 1913.-polarizacija moi izmeu Njemake (afirmiranje u politici) i Rusije (zatitnica slavena)-u S Africi i na Balkanu podjela turske batine nestabilno, potrebne intervencije SARAJEVO I SRPANJSKA KRIZA 1914.-Austro-Ugarska multinacionalna drava, a utjecaj imaju samo Austrija i Maarska-nadvojvoda Franjo Ferdinand kompromisno rjeenje: trojna monarhija. J Slaveni bi dobili nezavisnost kao Maari (sve to iz straha od velikosrbizma, zbog kojeg Ferdinand uspostavlja svoje velikoaustrijske ideje)

-vojni krugovi u Beu ele napasti Srbiju (saveznica Rusije)

-izvren atentat na F. Ferdinanda 28.lipnja 1914. u Sarajevu Gavrilo Princip i drugi (Mlada Bosna)

-Negodovanje EU vlada zbog atentata, A-U vjeruje da joj je to prilika rata s Srbijom i tjeranja Rusa s Balk.

-5. i 6.srpnja u Postdamu dogovori politikih i vojnih vrhova, Reich bjanko ek slobodne ruke A-U to se tie Srbije i pomo (Reich sve zakuhao)

-A-U daje Srbiji neispunjiv ultimatum

-Centralne sile raunaju na podrku Rusije Srbiji, ali misle uvjerit VB o lokalnom karakteru problema. Berlinska diplomacija radi na uvjeravanju svih sila Antante da se sukob odri na lokalnoj razini Rusi pristaju smiriti Beograd, a sir Edward Grey govori da London eli ouvati svjetski mir, ali sve to pod odreenim uvjetima i ovisno o ultimatumu A-U

-23. srpnja predaje u Beogradu ultimatum s rokom od 48 sati Srbija prihvaa razumne toke, ali protivi se sudjelovanju austrijskih predstavnika u srpskoj istrazi povodom sarajevskog atentata

-i prije predaje ultimatuma A-U provela djelominu mobilizaciju kad Srbija nije prihvatila prekidaju diplomatske odnose i 28. srpnja A-U objavljuje Srbiji rat

-Rusija od Poincarova posjeta Petrogradu ima francuski bjanko ek pomae Srbiji - mobilizacija na to u Berlinu politiari ele utjecati na A-U, ali vojni vrh Reicha je ipak jai

-Helmuth von Moltke sili austrijanca Conrada von Htzendorfa na brzu mobilizaciju da nebi vie bilo diplomatske djelatnosti (31.7.)

-kancelar Reicha trai od Rusije da povuku snage protiv Njemake i A-U, a od Fran. neutralnost u sluaju njem-ruskog sukoba

-1.8. Reich objavio rat Rusiji (odbili ultimatum), 3.8. Francuskoj, a Engleska ulazi u rat kada Nijemci ele ui u Belgiju 4.8.1914.(htjeli obuhvatiti Francusku) jer London nastupa kao jamac belgijske neutralnostiTOK PRVOG SVJETSKOG RATA DO 1917.

-u svim dravama koje ratuju dolazi do ujedinjenja klasa i stranaka svi vjeruju da brane svoju naciju

-oni nekad neprijateljski prema vilhelmovskoj dravi sada se zauzimaju za rat

-potrebna je brza i energina vojna ofenziva, pretpostavlja se da e prve bitke odluiti i da e rat prestati kad vie ne bude ekonomske podloge tj.kad uniti gospodarstvo utroena ogromna sredstva, milijunske vojske, rat dobio dimenzije do tada nepoznate, ali fronte se poele ukruivatiPozicijski rat

-Centralne sile brojano slabije (3,8mil 5,8mil) pa smatraju da bi trebali brzo pobijedit na Zapadu, dok se ogromna ruska vojska ne umjea plan generala von Schlieffena (1905/6): A-U dri Istonu frontu protiv Rusa,vei dio njem vojske kroz Belgiju na Francusku gdje bi trebali opkoliti fran.vojsku

-poetni uspjesi Nijemaca, ali ne mogu do Pariza (fran. inzistiraju na dranju gl. grada), Schlieffenov plan manjkav nema niz malih pobjeda u novom ratu, mora se postii potpuna kapitulacija protivnika, a njem trupe za to preslabe

-francuski protunapad bitka na Marni 6-9. rujna 1914. zaustavili njemaku ofenzivu fronta pukla, rupa izmeu njemake armije povlae se Aisne i stvaraju novu frontu. Nakon uda na Marni (francuzi smatraju obratom rata) poinje trka prema moru.

-Njemaka eli zaposjesti luke na kanalu kako bi sprijeila engleska iskrcavanja

-niz bitaka na Z (bitka u Flandriji) ne donose nikom prednost iscrpljujui pozicioni rat, fronta 900km od Ostendea do vicarske granice

-A-U nije dorasla zadai borbe protiv Rusa i Srba prodrli u Srbiju, ali porazi na Ceru, Kolubari i drugim bitkama protjerani na granice, ak ovi prodrli u Srijem i Bosnu

-izgubljena i Galicija, a austrijska fronta u Karpatima jedva se dri

-u Pruskoj Njem. armija pod Prittwitzom nije uspjela zaustaviti Ruse nakon bitke kod Gumbinnena u ruskim rukama cijela I Pruska

-umjesto Prittwitza vrhovni zapovjednik istone armije postaje Hindenburg zajedno s general-majorom Ludendorffom 25.8. unitio narevsku armiju kod Allensteina (J od Tannenberga). H svoje ete prebacuje protiv Rennenkampfa i tjera njemensku armiju u Mazurska jezera (6-15.9.1914) I. Pruska vraena

-sada se i na istonoj fronti ukruuje pozicioni rat (od prosinca 1914.)

-cijelu 1915.ne dogaa se nita vano (pomak du Njemena, istono od Visle do Karpata), puno njem pobjed

-1915. ve jasno da Centralne sile nisu dorasle. Falkenhayn ef njemakog generaltaba (od bitke na Marni) pokuava probit zapadnu frontu ofenziva za utvrde oko Verduna i pred njima poela 21.2.1916. bitka u Verdunskom paklu - veliki gubitci na obje strane (do 24.7.) nema pobjede za Nijemce

-saveznici napadaju bitka kod Somme 24.6. (za vrijeme Verdun ita) pokuavaju probiti njem linije

-na Istoku Rusi u lipnju 1916. prodiru kroz Bukovinu Pomorska blokada i podmorniki rat-velika Tirpizova ratna mornarica beskorisna njemaki brodovi uniteni ili rastjerani. Samo dva moderna krstaa uspjela su se spasiti u Carigradu i tamo zatvaraju morske tjesnace

-bitka kod Skagerraka 31.7.1916. Njemaka Engleska = nerijeeno, mada Nijemci kau pobjeda

-Njemaka mornarica ostaje u lukama Sjevernog mora, pa i nije vana za rat (Engleska ih blokira)

-Engleska 1914.proglasila cijelo Sjeverno more ratnom zonom i nadzire plovidbu proglaava ito krijumarenom robom ime nanosi tetu Njemakom gospodarstvu

-1915. Njemaka poinje podmornikim ratom protiv Engleske sve brodove tretira neprijateljski

-podmornice 1.5.1915. potopile Luzitaniju britanski putniki bord na kojem je bilo Amerikanaca negodovanje SAD-a, pa Nijemci obeavaju ograniiti podmorniki rat

-1916.ponovno poinju torpedirati putnike brodove i na negodovanje SAD-a obeavaju stati, ako SAD utjee na VB u obustavi blokade. SAD odbija i 6.4.1917. objavljuje rat Njemakoj odluno za rat

-razlozi ulaska SAD u rat: osim podmornica koje joj ugroavaju prekomorsku trgovinu tu su i njemaki pregovori s Meksikom (obeani im New Mexico, Arizona i Texas)Periferija rata-trud za saveznike: Centralne sile Turska i Bugarska; Antanta Japan, Italija(izdajice), Rumunjska-Japan zadovoljio interese osvojivi njem. koloniju Kiauou

-Turska i Bugarske vrijedne za Centralne sile: Turska uz njemaku pomo sprjeava Ruse da stvore vezu preko Crnog mora s saveznicima, a 1915.odbranila Dardanele od eng-fran pokuaja

-Bugarska (jesen 1915.) pomae austrougarskim i njemakim jedinicama osvojiti Srbiju. Zaposjednuta CG i osvojen vei dio Albanije poetkom 1916.r at na Balkanu postaje pozicioni. Saveznici (iako je Grka neutralna) izgrauju pozicionu frontu kod Soluna.

-Italija se 1915. prikljuuje Antanti (pregovarala s oba saveza) - Londonskim ugovorom joj obeana nova podruja u sluaju pobjede (J Tirol, Istru s Trstom, Goricu i Gradiku, Cres i Loinj, dalmatinske otokeValon i dio J Albanije kao kompenzacija u Maloj Aziji i Africi ako doe do podjele Turske i njem k)

-otvaranjem fronte na Balkanu A-U optereena, ali se uz njem pomo afirmirala u 11 bitaka na Soi

-Austro-njemaki napad 1917. dovodi Italiju na rub katastrofe, ali spaavaju je Eng i Fran

-Rumunjska ulazi u kolovozu 1916., al nita, kao i sve saveznice Antante obeani im Bukovina, Erdelj i Banat. Do kasne jeseni 1916.zaposjele je Centralne sile. Potueni rumunji prikljuuju se ruskoj frontiRUSKA REVOLUCIJA I IZLAZAK RUSIJE IZ 1.SVJ.RATA-otra razraunavanja izmeu socijalno-revolucionarnih snaga i starog caristikog pokreta

-njemaki vojni vrh i vlada u dosluhu s revolucionarima ele oslabiti Antantu

-menjevika stranka navodno primala novac od Antante (dakle nastavili bi rat), pa Nijemci podravaju boljeviku skupinu

-ratna dogaanja ubrzala proces revolucije dolazi do masovnih demonstracija i trajkova u gradovima. Oni se sve vie politiziraju

-za generalnog trajka u Petrogradu u veljai 1917.vojska i policija prela na stranu radnika

-Duma (nije spremna za organizaciju revolucije) stvara izvrni odbor za voenje poslova 2.3. postavlja provizornu vladu pod grofom Ljvovim

-car Nikola II. 3.3. abdicira i Rusija postaje republika

-borba izmeu privremene vlade i novonastalog Provizornog izvrnog komiteta petrogradskog sovijeta radnikih i vojnikih zastupnika koja se odvija u korist sovjeta. Taj sukob odraava se i na rat - vlada eli nastaviti, a sovjeti se protive jer se zalau za mir i ne osvajaku politiku Kerenski od 17.5.voa vlade prihvaa tu politiku, ali nastavlja rat mislei da e pobjede na fronti povezati vojsku s vlasti i poraziti sovjete

-Kerenskijeva ofenziva (18.6.) neuspjena

-Lenjin dolazi u Petrograd od njegova dolaska u Petrograd poinju jaati boljevici objavljuje Aprilske teze (od 17.4.) i u njima svoj program: zavretak rata, ukidanje stalne vojske i policije, nacionalizacija banaka i posjeda (raspolaganje zemljom na mjesnim sovjetima) preradikalno i doivljava neuspjeh

-Lenjin mora bjeati jer su ga proglasili njemakim plaenikom

-Lav Trocki postaje predsjednik petrogradskog sovjeta i spremna oruani ustanak i ruenje provizorne vlade

-pokuaj pua generala Kornilova u rujnu 1917. vlada se oslanja na boljevike i rehabilitira ih nakon poloaja polulegalnosti u petrogradskom i moskovskom Lenjinova partija dobiva veinu, a provizorna vlada gubi mo

-revolucionarni prevrat 25.listopada 1917. zauzet grad i Zimski dvorac

-Lenjin eli kraj rata, Trocki je sada ministar (narodni komesar) pregovori u Brest-Litovsku Centralne sile ne ele prihvatiti elje Trockog (primirje i demokratski mir bez aneksije i prava naroda za samoodreivanje), C.sile ele odstupanje od osvojenih podruja i prijete i na jugu posebno pregovaraju s ukrajinskim predstavnitvom Radom. Nema vie rata, ali Trocki ne prihvaa njem uvjete

-Njem, A-U i Turska sklapaju s Ukrajinom kruni mir- ona im isporuuje ito, a dobiva nezavisnost i autonomiju u I Galiciji

-16.2.1918.Centralne sile pokreu ofenzivu protiv Sovjetskog saveza i iznuuju mir u Brest-Litovsku (3.3.) Sovjetska vlada mora odustati od Letonije, Litve, Estonije i Poljske, a Finska i Ukrajina priznate za samostalne drave (u biti satelistski reimi) - time se C.sile oslobodile rata na dvije fronte-mirovni ugovor s Rusima sile Antante smatraju paix de violence (nasilni mir) to utjee na ponaanjeSLOM CENTRALNIH SILA-posljednja ofenziva C.silaudarac na Zapad(Ludendorff)- prikupljene sva raspoloiva sredstva i vojnici

-sve se vie osjea priliv amerikih trupa generaltab poinje sumnjati u svoj uspjeh

-18.7.1918.protuudar saveznika gubitak zemlje. Engleski napada na Amiens 8.8.postao njemaki crni dan

-porazi i na drugim frontama ofenziva kod Soluna slomila Bugarsku (poela 14.9.). Bugari prihvaaju primirje kao i Turci (30.listopada) nakon to su Englezi osvojili Siriju i prekinuli eljeznike veze izmeu Male Azije i Mezopotamije

-A-U se raspada- eko Narodno vijee u kolovozu 1918.pristupa Antanti, Kraljevina SHS

-generali Hindenburg i Ludendorff priznaju poraz i trae primirje od njem vlade

-Max von Baden alje notu amerikom predsjedniku Wilsonu o elji za mirom, no ovaj odugovlai kako bi fronta napredovala u korist Saveznicima

-u Berlinu se stanje pogorava. Mislei da e tako dobiti bolje uvjete za mir narod rui Vilima II i monarhiju u revolucijama 1918.

-pregovori za primirje u umi kod Compignea ( 8-11.11.1918) velike sile imale krute zahtjeve ak i na tetu svojih saveznika

EUROPSKA KULTURA IZMEU HISTORIZMA I NOVIH IZRAAJNIH OBLIKAIdealistika umjetnost-realizam dominantna umjetnost 19.st.(bar se tako govori) potisnuo oblike idealistike umjetnosti

-idealistika umjetnost 19.st.javlja se u mnogim oblicima

-umjetnici preziru akademije drava podupire jer akademske ustanove uvaju predaje protiv novih struja

One ugl. promiu utilitarnu umjetnost,ali u akademijama djelu i neki poznati umjetnici Francuska Puvis de Chavannes, koji osim Jeana A.D. Ingresa stvara novi idealistiki stil (preduvjet za kasniju umjetnost)

-povijesno slikarstvo se razvija u skladu s povijesnom svijeu 19.st.: Paul Delaroche, Thomas Couture, Eugn Isabey, Horace Vernet (Francuska), Alfred Rethel,Wilhelm von Kaulbach, Karl von Piloty i Hans Makart (Njemaka) slui velianju nacije

-idealizam kree prema bajom i mitskom najistaknutiji engleski prerafaeliti: od njih kasnije nastaje simbolika umjetnost. Pre-Raphaelit Brotherhood pretea ima je Rossettijev uitelj Ford Madox Brown, a ideolog John Ruskin. Najistaknutiji u grupi je Dante Gabriel Rossetti (slika na temama Daneta i Browninga, idealizirane enske likove prikazuje kao simbole i alegorije. uzor im je umjetnost prije Rafaela koje je ispunjena duhom

-u Engleskoj imali veliko znaenje. Kasnije se pridruuju i Edward Burne-Jones i William Morris

Historizam-razvoj znanosti, industrije,prometa i svega. Prati se filozofija pozitivizma vrijedi samo stvarno to se da izmjeriti

-izvori se kritiki obrauju novo, nepristrano tumaenje prolosti

-drutvene znanosti prouavaju prolost prirodne idu ka budunosti

-umjetnost trai izvore u prolosti, ideje preuzete iz romantike + pozitivistika naela vie se ne vjeruje da su epohe u umjetnosti nesavrene ili savrene publika cijeni umjetnine koje oivljavaju prolost

-znanstvenici se protive tom odreivanju sadanjosti kroz prolost, tako nastaju ekspresionizam, futurizam,dadaizam i nadrealizam - djela nastala za historizma kasnije se ne cijene

-od 60-ih 20.st.umjetnost uzima devizu l'art pour l'art

-u Njemakoj s obzirom na osnivanje 2.Reicha Grndzeit (osnivako doba), u Francuskoj Belle poque (lijepo razdoblje), u Austriji francjozefinizam, a u Engleskoj viktorijansko doba opa oznaka koja obuhvaa te fenomene naziva se historizmom i upotrebljava se oznaka eklektizam(jer je raznoliko)

-umjetnost tog vremena je kasnije ki:motivi i sadraj iz povijesti i mate

Graditeljstvo: elja za sintezom prolih stilova i prilagodbe tadanjem vremenu

-Historizam i eklektizam od kasnog 18.st.U 19.st.grad.ugl imitira prole stilove. Ishodite historizma je klasicizam u koji prelazi i barokno doba - vraanje na renesansu tj antiku - zgrade na uzor na antike hramove

-crkvena arhitektura u znaku srednjovjekovne tradicije romanika i gotika

-potreba za novim objektima: parlament,burza,kazalite,muzej,pota, kolodvor-antika

-pri kraju 19.st.sve se vie za profane svrhe koristi gotika (parlament u Londonu i Budimpeti)

-nisu sve zgrade kopije: Bavarski nacionalni muzej u Mnchenu Gabriel von Seidl svata mjeano, beka Ringstrasse itd

-lanani most preko Dunava u Budimpeti spaja dva djela grada u velegrad eljezni visei most na dva pilona podsjea na egipatsko graditeljstvo

Kiparstvo: najvaniji spomenik po antikim uzorima. Vladari,vojskovoe,uenjaci kao heroji

-pitanje treba li herija prikazati kao antike bez odjee ili u suvremenoj odjei ( Canova:Napoleon bez odjee,Johann Friedrich Drake- Fridrik Vilim II u geroku. Sve se vie opredjeljuju za odjevenost

-spomenici se diu svima groblje u Genovi mjeavina realizma i idealizma

-u 19.st.vani konjaniki kipovi tradicija Marka Aurelija

-tenja ka monumentalnosti kao izraza idealnog (kip slobode u New Yorku u 20.st.kip Kirsta u Rio de Janeiru,monumentalna plastika 3.Reicha i nadgrobni spomenik Francu u blizini Madrida

Slikarstvo: historijsko slikarstvo u trjemovima slave, natkrivenim trjemovima,arsenalima i parlamentima

-slavi prolost domovine ali i suvremene politike vrednote (antika,germansko pradavno doba,srednji vijek, 30godinji rat i nedavna prolost)

-religiozne teme takoer imaju didaktiku namjenu

-nastaje graansko slikarstvo: suprotstavljanje drutvenim zahtjevima graani sebe prikazuju kao vlasnike dvoraca i rimske careve itd.

-najvanija je portretna umjetnost Lenbach se ugledao na Rembrandta u portretiranju mukaraca

-akt igra vanu ulogu

-erotska sentimentalnost i u religioznim prikazima

-socijalne teme smatraju se slikarstvom siromanih ljudi Gustav Dor, Adolf Manzel,Max Liebermann i Honor Daumier (grafiar)

-umjetnost je ugl izbjegavala prikazivanje siromatva (kao i danas)

Impresionizam i naturalizam-skupina mladih slikara 1874.organizira u Parizu samostalnu izlobu poto ih je Salon odbio

-prema naslovu Impression Claudea Moneta novinar Leroy ih podrugljivo naziva impresionistima

-razvoj impresionizma poeo je 20godina prije izlobe i trajao 12 nakon. Odrano 8 zajednikih izlobi

-vodei su douard Manet, Edgar Degas, Claude Monet i August Renoir. Oko njih skupljaju se i Camille Pissarro, Alfred Sisley i Berthe Morisot

-obrauju pejzae,mrtvu prirodu, slike drutva i portrete. Najee su vedre slike,nema religioznih motiva ni motiva iz povijesti

-podjela svijetla i sjene, slika se u prirodi pred motivom,boja se ne mijea na paleti ve izravno ide na platno

-impresionizam se u Njemakoj javlja 20godina poslije francuskog, a ishodite mu je naturalizam i nema jasne granice izmeu ta dva pravca

-Naturalizam ima isto shvaanje motiva, ali ih izraava realistikim sredstvima tj manje razrjeenje motiva u svijetlo i boju. Prikaz stvaran, nema psiholokog produbljivanja.

-Njemaki naturalisti: Adolf Menzel, Wilhelm Busch, Hans Thoma,Wilhelm Leibel, Karl Haider

-impresionisti: Max Liebermann, Fritz Uhde, Wilhelm Trbner,Lovis Corinth, Max Slevogt

Stil 1900.-Engleska:Modern style, Francuska:Art nouvaeu,Njemaka:Jugendstil,Austrija:Sezessionstill.panjolska:neokatalonski stil

-novi stilovi poinju krajem 19.st.,a zavravaju oko 1910. reakcija na historizam i akademizam glavne znaajke su im romantinosti i individualizam

-nosioci pokreta ele oblikovati ivot ovjeka ukljuujui i stan i odjeu. Sve to u svakidanjici okruuje ovjeka mora oblikovati ista ruka. Pokret polazi iz Engleske (William Morris, Henry van de Velde. U slikarstvu najvanija Francuska (mile Bernard, Paul Gauguin i Henri de Toulouse-Lauterec)

-vodea ideja pokreta je cjelovito umjetniko djelo (Richard Wagner to predloio za glazbu u 19st.)

-arhitektura stvara vanjski oblik u koje se uklapaju ostale umjetnosti. Proelja se oblikuju krivuljama

-sklad i jednostavnost oblika

Arhitektura: Antonio Gaudi u Barceloni, Hector Guimard u Parizu, Voctor Horta i Henry van de Velde u Bruxellesu i August Endell u Mnchenu.

-najvaniji Gaudi (crkva Sagrada Familia u Barceloni nedovrena,kua Casa Mila,parkovi)

-Guimard pariki metro. Joseph Paxton Staklena palaa u Londonu (Svjetska izloba odrana u njoj)

-kotska kola u Glasgowu predstavnika Ch.R.Mackintosh odjek u bekoj secesiji (palaa Stocelt u Bruxellesu- Josef Hoffmann)

-Izlobena zgrada zgrada Secesije u Beu Josef Maria Olbrich

-vano sredite Jugendstila je Darmstadt- osnovana umjetnika kolonija (Behrens,Olbrich i dr.uitelji)

-Torino,Prag,Barcelona i Bruxelles

Skulptura: funkcionalno povezana s arhitekturom

-skulptura Belgijanca Georgea MInnea

-beka kola (Beji perivoj)

-utjecaj Rodina i Michelangela

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

SECESIONISTIKI RAT I NACIONALNI POLET-na rubu politikih zbivanja u 19.st.,ali ve drugom polovicom postaju sve vanije

-jaka industrijalizacija tj industrijska revolucija poela tek nakon ujedinjenja prostora, a tako i gospodarstva

-radnitvo okupljeno u gradovima

-izgraene eljeznice omoguuju razvoj. Grade se ceste. Rijena(Mississippi i Ohio) i jezerska plovidba.

-specijalizacija podruja: Srednji zapad:plodno tlo i plovidba-poljoprivreda, SI industrija, J pamuk, ria i duhan unaprjeenje gospodarstva opasno za EU gospodarstvo (itna bujica 1875)

-nema dovoljno radnika ionako premalo stanovnitva se seli na podruje Indijanaca koi industrijski raz

-izumi: C.MacCormick-kosilica.John Deere-elini plug, J.F.Appleby stroj za vezanje sijena + visokotlani parni stroj Olivera Evansa i Gaisenhaierov novi proces taljenja eljeza = napredak poljoprivrede

-stroj za grebanje vune i ivai stroj (Elias Howe, a Singer ga usavrio)- razvoj tekstilne industrije

-sve izume koristi Sjever, a Jug se oslanja na rad robova sva mo na Sjeveru

-u 19.st.se gospodarske,drutvene i politike razlike Sjevera i Juga zaotravaju najprije zbog sustava financija i carina, a zatim pitanje robova

-stvaraju se kompromisi: organizacija drava osnovanih 1845-48 sloboda da sami odluuju o ropstvu koje Sjever osuuje. U federaciju primljene dvije SZ drave Kansas i Nebraska unato Missouri-kompromisu (1820) prema kojem na podruju S od drave Missouri ne smije biti ropstva.

-Missouri-kompromis:Sjever zbog veeg broja stanovnitva prevagnuo u Predstavnikom domu (mandati se odreuju prema broju stanovnitva,a u Senatu prema dravama) Jug eli sprijeiti da se to dogodi i u Senatu pa trai da se primanjem jednog podruja u sklop S drava, primi i jedno podruje u sklop J drava. Sporazum je zakljuen da bi se sprijeili budui sporovi. Dakle podruje sjeverno od Missourija ostaje S

-osim krenja M-kompromisa, ine se ustupci vraanja odbjeglih robova na Sjever (Kongres ne moe zabraniti ropstvo na teritorijima slobodnih drava)

-nezadovoljstvo na Sjeveru

-cijepa se demokratska stranka(1781), osniva se Republikanska 1854. 1860.njezin kandidat Abraham Lincoln postao predsjednik SAD-a

-6 junih drava nakon toga najavljuju istupanje iz Unije, te se 1861.udruuju u savez na ijem je elu Jefferson Davis (to su J Carolina,Mississippi,Florida,Alabama,Georgia i Louisiana) secesionistike drave

-sastale se u Montgomeryju,Alabama formirale vlastiti Kongres i Ustav Konfederativnih Amerikih Drava, prikljuio im se i Texas

-Lincoln postavlja naelo jedinstva nacije,naglaava da Jug eli prisvojiti vlast. Nije iao na pitanje ropstva jer S ga jest osuivao,ali nije bilo ni govora o ravnopravnosti Crnaca (politiki korektan termin?) S ne prima Crnce kao radno snagu koje sad ima i previe

-Lincoln puta Konfederaciji da prva napada,a Sjever se do tad priprema za rat. Izbjegava jasan stav oko ropstva u strahu otpadanja S drava koje ga imaju (Delaware,Maryland, Kentucky i Missouri)

-Sjever trai ist stav oko ropstva Lincoln Proklamacijom o emancipaciji 1.1.1863. proglaava sve robove junih drava slobodnim

-Virginia i Maryland postaju bojitima graanskog rata Jug: Robert E. Lee Sjever: Ulysses Simpson Grant pobjeuje Sjever zbog veeg ratnog potencijala,opreme i vie ljudi. Jug opustoen, 9.4.1865. prisiljen na bezuvjetnu kapitulaciju kod Appomattox Court Housea

-ubojstvo Lincolna 14.4.1865.

-Ameriki graanski rat 1861-1865 novost u ratovanju:premo tehnike i ljudstva. Samuel Colt:revolver s vie hitaca (colt), Oliver F. Winchester:brzometna puka. Potreba potpuno unititi protivnika prvi totalni rat modernog doba

-Lincolnov nasljednik Andrew Johnson (1865-1869) amandmani po cijelom savezu se ukida ropstvo i crncima daje pravo glasa i graanska prava ostvarivanje bi znailo politiki prevrat na Jugu

-Demokratska struja postaje izraenija na Sjeveru utjeu na stav prema Indijancima potpuno se asimiliraju (zadnje borbe 1876)

-spor oporavak (pogotovo Juga)

-na Jugu sve vaniji Republikanci (doljaci sa Sjevera) potiskuju predsjednika Johnsona

-Kongres 2.3.1867.donosi Zakon o rekonstrukciji junih drava sve J drave osim Tenesseeja podijeljene su u 5 vojnih oblasti pod komandom armijskog generala

-republikanci ne uspijevaju, nisu ih podrali ni Crnci koji i dalje ive na Jugu nisu obrazovani,a tu je i Ku Klux Klan, a nemaju ni zemlju pa i dalje rade za plantaere kao nadniari. Rasna mrnja na Jugu

-Jug se relativno brzo obnovio organiziranjem plaenog rada ( u poetku plaa u robi jer nema novca)

-bivi veleposjednici moraju posjede komadati i prodavati i tako oni postaju srednji sloj

-izgradnja prometne mree:industrija duhana (S Carolina), drvna industrija (JZ SAD-a), leita ugljena i ruda u Tennesseeju i Alabami

-Sjever se puno bre oporavlja egoizam, iskoritavanje- PROFIT najvaniji

-zakon o prebivalitu,zabrana dugoronog rada imigrantima, 8satni rad u javnim radovima

-za vrijeme republikanskog predsjednika Ulyssesa Granta (1862-1877) drava se sve vie koristi za osobni profit (Mark Twain The Gilded Age)

-poetak stvaranja trustova

-Standarsd Oil Company John D. Rockefeller ugovori o popustima i sl kontrolira svu naftnu industriju

Andrew Carnegie elina industrija, John Pierpoint Morgan- bankarstvo

-zbog takvih monopola donose se zakoni protiv trustova 1890.Shermanov Anti-Trust-Law(zabranjuje svako ugovorno udruenje u trustove), Elkins Act, Federal Trade Commission Act, Clayton-Anti-Trust Act, ali oni nisu efikasni

-industrija i poljoprivreda specijalizirane i podlone krizama,poveava se industrijsko radnitvo ( teko ih pogaa deprecija 1873 i 1894.) ive u slumovima, vlada izdaje zakone koje idu na ruku poslodavcima

-zbog specijalizacije poljoprivrede dolazi do iscrpljenja tla,ovisan o prijevozu, a to drutva iskoritavaju i nameu visoke vozarine. Nestaju sitni farmeri jer su prezadueni, pa postaju zemljoradnici u slinom poloaju kao industrijski radnici. Zaduene farme preuzimaju eljeznika drutva ili financijski kapital

-na prijelazu stoljea javlja se Progressive Movement drutvo koje se temelji na liberalizmu i jednakosti potreban da se sprijee ekscesi i oduzimanja slobode reformnom duhu pridonijela je teina krize 1894.

-predsjednici podupiru reforme:Theodore Roosevelt i Howard Taft Standard Oil Company i Tabacco Company se raspadaju na ogranke. Woodrow Wilson

-3 cilja P.Moovementa kojeg vode upper-classes: ienje od korupcije,olakice za drutveno ugroene slojeve, ukloniti gospodarsku monopolizaciju. Vrhunac pokreta za Wilsona,a zavrio ulaskom SAD-a u 1.svj.rat zbog kojeg je doivio ekonomski procvat

-cijelo 19.st.dre se Moonroeove doktrine 1854.otvaranje Japana i s njim uspostavljaju veze( trgovina i baze na Hawaiima i Samoai).

-kupnja Aljaske 1867.od Rusije (nije se znalo za njeno rudno bogatstvo)

-zanimanje za Junu Ameriku:rat s panjolskom i njeno istiskivanje iz Amerike. Dobila Filipine, Puerto Rico i Kubu koja je pripojena utjecajnoj sferi

-Panamerike konferencije (prva 1898) dobiva prvenstvo u Amerikama

-jo za Progressive Movementa roeno naelo odgovornosti jaih prema slabijima

-uspostava trgovine s Kinom

-slabe drave zone Kariba est su objekt vojne intervencije SAD-a(Meksiko,Kuba,Nikaragva, Haiti, Dominikanska republika)

-gospodarskim povezivanjem stvaraju priliku za ekspanzijom

-Europske zemlje protive se takvoj politici,ali Engleska i Francuska je prividno podravaju zbog ega joj se uspostavlja Njemaka razvija se neprijateljski odnos prema Nj. u Sjevernoj Americi jo povean ovinistikim izjavama cara, podmornikim ratom,napadom na Belgiju i vezama s Eng(glavni protivnik Nj)

-na poetku 1.svj.rata predsjednik Wilson pokuava zadrati neutralan poloaj mada SAD opskrbljuje Antantu (zbog njih kriza gospodarstva u Europi)

-ukljuuju se nakon totalnog podmornikog rata Njemake (ve objanjeno) jaka propagande protiv Nijemaca (ugl lai) izazvala ratnu histeriju u SAD-u

-borba izmeu stvarnih i tobonjih protivnika rata izdan zakon o pijunima(1917) i buntovnicima(1918) daju vladi odrijeene ruke u tretiranju izdajnika. Zbog stalnih pretresa i traenja pijuniranja ukinute demokratske slobode

-Wilson zahtjeva da svi narodi poslije rata dobiju pravo na samoodreivanje ( i oni poraeni), a kolonije se pita za njihove elje, a ne da im diktiraju kolonijalne sile, no te elje ne zanimaju Saveznike

Sjeverna Afrika u znaku europske ekspanzije Egipat ( za Muhameda Alija) izborio autonomiju

Muhamed Said ukida ropstvo, gradi prvu eljezniku prugu ( Ferdinand de Lesseps dobiva koncesiju za gradnju Sueskog kanala (financijske potekoe za Egipat)

1869.g. otvaranje Sueskog kanala

Potie se uzgoj pamuka, modernizacija zemlje

Egipat priznaje dravno i vojno vrhovnitvo Velike porte, udvostruen danak za O.C.

Neuspjean rat protiv Etiopije (1875.-1877.)

VB i Franc. Stvaraju upravu dravnih dugova Dual Control nadzire egip.dr.budet

VB i Franc. svrgavaju Ismaila ( dovode njegovog sina Muhameda Tevfika

1882.g. vojna pobuna, ustanak Arabi-pae zbog sve veeg eur.utjecaja na egip.birokraciju nacionalno orijentiran ustanak

Tevfiku pomae VB bombardira Aleksandriju

Lord Cromer vlada Egiptom po sustavu indirektnog vladanja (pokorili mu se Tevfik i njegov sin Abbas Hilmi II. on kasnije podupire nacionalni pokret stranke Mustafe Kamila)

Cromer spaava Egipat od bankrota, unaprijeuje poljoprivredu, die aswansku branu ( Egipat = pamuna baza VB

WWI VB proglaava protektorat nad Egiptom (Abbas II.je bio sklon Turcima ( VB ga uklanja i na prijestolje dovodi njegova strica, a nasljeuje ga brat Fuad I za kojeg se Egipat sve vie osamostaljuje)

Alir franc.osvajanje dovreno 1847. ( doseljavanje Francuza (Napoleon III.deportira pobijeene repub.radnike)

1871.g. ustanka bratstva Rahmanija (Muhamed al-Mukrani i kabilski seljaci) uguen 1872.

Izgradnja prometne mree preko Sahare

WWI na strani Francuske

Po. 20.st. organizacija Mladoaliraca borba za ravnopravnost domorodaca s Francuzima

Maroko 1859.-1860. Rat protiv panjolske engleska intervencija. panjolska uzima Tetuan ( Maroko sve vie ovisi o Europi

Maulay al-Hasan sprijeeva franc. i brit. pokuaje da proglase protektorat

VB i Franc. Entente cordiale podjela interesnih zona (VB dobiva Egipat,a Franc. Maroko)

Njem. eli udio ( 1906.g. konferencija u Algecirasu odbaeni svi njem.zahtjevi na Maroko

1906.g. Franc. zauzima Casablancu, 1911.g. Agadirska afera franc. zauzimanje gl.grada Fesa pod izlikom da to ine zbog ustanka marokanskih plemena ( time kre Algeciraski sporazum ( njem.topovnjaa Panther pokuava zauzeti Agadir ( Njem. Dobiva podruja u ekvatorijalnoj Africi, a Franc. 1912. Maroko

Generalni rezident maral Louis Hubert Lyautey

Tunis za Muhamed-beja dobiva ustav, Visoka porta 1871.priznaje autonomiju, talijanski pokuaji zauzimanja Tunisa (Franc.onemoguuje); Italija se okree prema Libiji

Libija oslanja se na O.C., Italija i O.C. u ratu zbog nje; estok otpor Talijanima prua bratstvo Sanusi, priznat tal.suverenitet nad Cirenaikom i Tripolitanijom

Perzija u polju sukoba europskih sila 1848.g.dinastija Kadara (Nasir ed-Din)

1848.-1852. Pobune sekte Babida krvavo uguene

Nasir ed-Din provodi reforme: reorganizacija vojske, poboljanje financ.stanja zemlje, otvaranje prve visoke kole u Teheranu

Perzijski pokuaji da zauzme Herat (1856.i1857.) ( sukob s VB ( 1857.g. mir u Parizu, Perzija se odrie Herata ( pada pod sve vei brit.utjecaj; VB dobiva velik broj koncesija (gradnja telegrafske mree, eljznike pruge, cesta, pravo na koritenje rudnika, osnivanje nacionalne banke itd.)

Politiki utjecaj VB i Rusije mnoge koncesije u bankarstvu i prometu

Opozicija se die protiv te politike (buroaski krugovi, redovi ulema) ( pod vodstvom Afghanija

1891.ah daje koncesiju na duhan ( izbija javni otpor ( vlada povlai tu koncesiju

Muzaffar ed-Din Iran u potpunosti otvara Zapadu

Od 1900.g.sve vei ruski utjecaj ( 1906. Se die opozicija (1905. Izbija iranska revolucija koja e trajati do 1912.g.)

1907.g. rusko-engleski ugovor o diobi ( 3 zone: 1.)neutralna, 2.) ruska (sredinji i sjeverni Iran s Teheranom), 3.) britanska (jugoistok)

1908. ah Muhamed Ali pokuava razbit nacionalrevolucionarni pokret ( Ali bjei u Rusiju

Strane sile 1912.g.gue revoluciju

Iranska vlada 1911.g. zbog financ. Problema poziva Amerikanca W.M.Shustera ( on pokuava iskoristiti svoj poloaj kako bi uspostavio financ.kontrolu SAD-a u Iranu VB i Rusija odgovaraju zauzimanjem zemlje

1914.g.se povlae ruske trupe ( upadaju iranski Azerbajdan Turci, a njem.konzul W.Wassmuss nahukava plemena na jugu protiv Britanaca ( Rusi potiskuju Turke, a Britanci 1916.g.ponovno zauzimaju jug

Nakon oktobarske rev. Se povlae ruske trupe ( VB dobiva prevlast u Perziji

Afganistan izmeu VB i Rusije 1878. drugi afgansko-britanski rat (traje do 1880.) ( Britanci dobijaju kontrolu nad afganskom vanjskom politikom

1893. Durandov sporazum utvrene istone granice Afganistana, a 1895.granice s Rusijom na Amu-Darji i u Pamiru

WWI neutralan

1919.nezavisna zemlja

Brit.pokuaj da 1919.zauzme Afganistan ( Rusi podravaju otpor Afganistanaca

Indija pojava nacionalnooslobodilakog pokreta Procvat brit.imperijalizma; novi porezni sustav, kolonijalna uprava i sudstvo, nova podjela zemlje, formiranje plaenike vojske, moderna industrija i gospodarstvo, promet, organiziranje odgojnog i obrazovnog sustava prema brit.modelu

Najvee kolonijalno trite, sirovinska baza i investicijski prostor

Oivljavanje hinduizma i indijskog nacionalizma trae politiko gospodarsku autonomiju

1858.g. Britanska Indija postaje izravan posjed eng.krune

Novi oblik uprave na elu je dravni sekretar (u Londonu) za Indiju, uz njega je savjet od 15 lanova

U Indiji vlada generalni guverner naslov potkralja

Indijci nemaju pristup javnim slubama, zabrana posjedovanja oruja, ukida se zakon o slobodi tampe ( imperijalizam kulminira s lordom Curzonom podjela Bengala (administrativno nuna, ali sjee bengalsko jezino podruje ( dolazi do bojkota pod geslom svadesi (upotrebljava se samo roba koja je proizvedena u vlastitoj zemlji) ( bande mataram revolucionarni pokli potie se ubijanje Engleza

Od 1905.g. zaokret prema politici decentralizacije ( nastaje Sveindijska muslimanska liga

George V. 1911.g., se u Delhiju kruni za cara Indije; gl.grad vie nije Calcutta nego Delhi, te se ukida podjela Bengala (nastaju Bihar i Orissa)

Zasjedanje Lige i Kongresa 1911.g. u Lucknowu ( Lucknowski pakt

WWI pomae VB s 800.000vojnika na bojitu, mobilizacijom 400.000radnika

Oktobarska revolucija nanovo potie revolucionarni i antiimperijalistiki pokret ( antibritanske demonstracije, pobune (Punjab), trajkovi (Bombay)

1921.g. novi ustav, decentralizacija vlasti, dvodomni sustav, potkralj (ima pravo veta)

rezervirani (u nadlenosti brit.guvernera) i preneseni(za Indijce;kolstvo, zdravstvo itd) resori

Rowlatt's Act pravo brit.vlast da hapsi, zatvara, osuuje (bez prisustva javnosti i obrane) osumnjiene za terorizam ( glavni protivnik toga: Mahatma Gandhi

Ponavlja se doba prosvjetiteljstva ( shvaanje o potrebi nacionalne drave; vjerska obnova, socijalna reforma, politiki pokret ine jedinstvo

Korijeni nacionalnog pokreta u Bengalu

Misije indijskog vjerskog reformatora Ramakrishne protiv ekskluzivizma i fanatizma sekti

Arya Samaj zajednica Arijaca netrpeljiv i protubritanski stav, odbijanje islama i kr., hinduizma

British Indian Association - asopis Hindu Patriot

domai teret doprinosi koji se moraju slati u VB

Radikalima daje snagu rusko-japanski rat ( geslo Swaraj (samouprava)

Tilak voa radikalne struje, samo reforme koje se temelje na indijskoj tradiciji

Muslimani s vremenom gube povlatene poloaje koje su neko imali

Hindusi u poetku Engleze smatraju osloboditeljima

Muslimanski pokuaji obnove; najvaniji pokreti: vahabi, kola Hanafi i pokret Aligarh

Pokret Aligarh osniva Sir Syed Ahmad protuhinduski. Zastupa teoriju o dvije nacije (hindusi i muslimani) ( muslimani surauju s Englezima. Aligarh uvodi urdu kao svakidanji govor; potiskuje perzijski

Poticaji za kasnije otcjepljenje Pakistana

Prije pobune sepoja, najvaniji izvor dravnih prihoda je bila tradicionalna zemljarina

Porezi na opijum, sol; novost je porez na dohodak

Gospodarstvo je usmjereno na pamuk, jutu, ugljen, eljezo, elik; razvoj kemijske industrije; plantae indiga i aja

kuliji radnici; ine skupinu legaliziranih robova

Kina od 1866.g. do 1925.g.: Kraj drave Mandu i prve godine republike Wuch'ang i Peking naseobine inozemnih trgovaca i diplomata

Ch'ingtao (1898.g. Njemaka), Macao (1887. Portugal), Hong-kong i Weihai (1898. VB)

Kina podijeljena u interesna podruja

1870.g. se javlja nova imperijalistika sila Japan

1871.Japan zauzima otoke Ryu Kyu i Formozu, povlai se, a 1879. Anektira Ryu Kyu

1885.Japan proglaava Koreju svojim interesnim podrujem ( kinesko-japanski rat (1894.-1895.)

Kineski poraz u ratu za Koreju mir u : Japan proglaava protektorat nad Korejom ( intervencija Rusije, Njemake i Francuske sprjeava da Kina Japanu ne ustupi i dio j.Mandurije

1895.Kina ugovorom u Tientsinu Francuskoj priznaje osvojene zemlje

1900.g. bokserski ustanak ustanak seljaka zbog feud.ugnjetavanja i strane dominacije

Kina 1900.g. objavljuje rat zapadnim silama ( odgovaraju joj organiziranjem meunarodnog ekspedicijskog korpusa ( osvaja Peking

Boksaki protokol (1901.) Kina mora platiti odtetu od 450 mil.srebrnih dolara, zabraniti sva udruenja i akcije uperene protiv stranaca, zabraniti uvoz oruja

Rusko-japanski rat (1904.-1905.) se dijelom vodi na kineskom teritoriju ( Kina mora Japanu ustupiti Manduriju (dotad ju je svojatala Rusija)

Neprijateljstvo Kine i Tibeta (podrava ga VB) ( 1912.g. Kina odbija eng.zahtjev da napusti Tibet

1915.g. Japan 21 zahtjev trai protektorat nad Shantungom

WWI Kina ulazi u rat na strani Saveznika (1917.), dolazi do promjene statusa quo

Njemaka, Austrija i SS se po zavretku rata odriu koncesija

Kina ne potpisuje Versajski ugovor

Meunarodna konferencija u Washingtonu 1921./'22. Japan odustaje od svojih zahtjeva

Pokuaj cara Kuang-hsua da uvede reformne zakone propada nakon ere 100 dana carica-udovica Tz' u-hsi organizira dravni udar

Vladu preuzima regentsko vijee na elu s caricom-udovicom Tz'u-hsi

Donose se reformni zakoni o ukidanju centralnog davnog ispitnog sustava, zabrane enidbe izmeu Manduraca i Kineza, o modernizaciji feudalne vojske

Wuch'ang, 1911., velika pobuna protiv dinastije Mandu ( pobunu izazivaju progoni terorista

1911.g.trupe zauzimaju ustaniki Nanking i osnivaju protuvladu ( privremeni predsjednik vlade je Sun Yat-sen (izabran od strane zastupnika 16 provincija)

Glavne ciljeve objavljuje u Narodnim novinama, Revolucionarnog saveza ( protjerivanje Mandua i uspostava nacionalne republike

Objavljuje koncepciju triju naela nacionalizam, republikansko ustrojstvo i socijalizam u obliku agrarne reforme, ustrojstvo pet vlasti zakonodavne, izvrne, sudske, istrane i nadzorne

Sredite revolucionarnog pokreta Kanton

Vlada Mandu objavljuje ostavku maloljetnog cara Pu-Yia

Vodstvo drave povjereno carskom generalu Yuan Shih-k'aiu izabran za predsjednika

Nakon sloma dinastije Kina se raspada u pojedine dijelove u kojima vladaju lokalni i regionalni vojni vlastodrci (war-lords)

1914.g. promjena ustava sva vlast u rukama predsjednika ( Yuan Shih-k'aiu se imenuje doivotnim predsjednikom, a 1915. Carem ( prua mu se otpor, pa mora abdicirati

Dolazi do privremenog proglaenja diktature

Sun Yat-sen izabran za predsjednika, ali daje ostavku (bavi se radom u revolucionarnoj stranci Kuomintang; KMT)

Pokret 4.svibnja (1919) velika protestna akcija pekin